Issuu on Google+

NOVA TOP-LISTA DIONI»ARA 2

PBZ Croatia osiguranje postalo je treći najveći dioničar Ine Dubravko Štimac, predsjednik Udruge obveznih mirovinskih fondova i PBZ Croatia osiguranja: je li za njega kupnja dionica Ine pitanje ulagake politike ili nacionalnog interesa

PRORA»UN 12

SDP podržao Bandića

UTORAK 21/12/2010

BROJ 788 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

ŽIVA LOVA I MRTVI KAPITAL 4-5 Izvoai radova na stambeno-poslovnim zgradama bili su prisiljeni u cijelosti svoje proizvode i odraeni posao naplatiti kroz kompenzacije. Umjesto novca, proizvoai podnih obloga i stolarije dobili su stanove, poslovne prostore i zemljišta koje ni sami dalje nisu mogli prodati zbog pada potražnje na tržištu nekretnina, pa su ih na ime dugova dali Hrvatskim šumama

Drvo za parkete plaćaju kompenziranim stanovima PITANJE VLASNIŠTVA

Inin Proplin i Čermakov Crodux u svađi zbog plinskih boca Proplin zamjera Croduxu što na tržište plasira plinske boce s njihovim logom, ali u Croduxu odgovaraju kako su boce u vlasništvu krajnjih korisnika, a ne Proplina, i kako na svaku bocu koju prodaju stave jasnu oznaku da je unutra Croduxov plin i da za sigurnost boce jami sam Crodux 10


info&stav

INDIKATOR

2-3

Unexu kazna zbog Šeherzade Arbitraža za bolje odnose Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar istaknuo je u ponedjeljak da je potpis arbitražnog sporazuma s Hrvatskom i njegova ratifikacija jedno od najveih dostignua vlade premijera Boruta Pahora. Ocijenio je da su nakon toga odnosi s Hrvatskom podignuti na višu razinu...

Državni inspektorat proveo je nadzor u Unex grupi koja je snimila reklamu s glumakim parom iz Šeherezade, Bergüzarom Korelom i Halitom Ergençom, za Konzum. Utvreno je da turski glumci nisu imali radne dozvole, pa je Unex morao platiti kaznu od ukupno 65.000 kuna

business.hr Utorak 21/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Andreja Jazvi, Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NOVA TOP-LISTA DIONI»ARA

PBZ Croatia osiguranje po je trei najvei dioniar Ine Mirovinski fondovi nastavili su u ponedjeljak nesmiljenom žestinom kupovati dionice Ine po cijeni od 2830 kuna. U investicijskoj su, pak, zajednici poele kružiti spekulacije da prije akcije mirovinaca neki od njih na raunu nisu imali ni jednu dionicu Ine. Na pitanje koliko su dionica imali prije, mirovinci nisu mogli odgovoriti jer je ulagaka strategija mirovinskih fondova poslovna tajna. Mirovinski fondovi o stanju portfelja detaljno izvještavaju svoje lanove putem kvartalnih izvještaja u kojim se, meu ostalim, objavljuju detaljne investicijske pozicije svakog fonda

BROJKE

0,45

posto dionice Ine do utorka je kupio PBZ/CO OMF

0,39

posto dionica Ine do utorka je na svojem raunu imao AZ OMF

0,2

posto dionica Ine do utorka je stekao Erste Plavi OMF

AZ drugi

Jesu li ili ne obvezni mirovinski fondovi (OMF) na raunima imali dionice Ine prije koordinirane akcije, sada ionako nije važno. Naime, podaci SKDD-a za 17. prosinac pokazuju da PBZ/CO OMF Dubravka Štimca ima 45.032 dionice, što znai da je trenutano trei najvei dioniar Ine. Slijedi ga AZ Dinka Novoselca, koji je kupio 38.531 dionicu, a Erste Plavi Petra Vlaia kupio je okruglih 20.000 dionica. Bolji uvid u akvizicije mirovinaca imati emo ovaj tjedan nakon što se obnove podaci SKDD-a, a ulazak u top deset dioniara Ine sigurno e ubilježiti i Raiffeisen mirovinski fond. Do

DUBRAVKO ŠTIMAC, predsjednik Udruge obveznih mirovinskih fondova i PBZ Croatia osiguranja: je li za njega kupnja dionica Ine pitanje ulagake politike ili nacionalnog interesa SNIMIO HRVOJE DOMINI

KRŠE NA»ELA UPRAVLJANJA

Mirovinci rade protiv svojih lanova Udruga za promicanje i zaštitu prava i interesa lanova obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje Miros u ponedjeljak je objavila priopenje u kojem se navodi kako ekstenzivna kupnja Ininih donica od malih dioniara, po cijeni 2830 kuna, koju proteklih tjedan dana na Zagrebakoj burzi kupuju društva za upravljanje hrvatskim mirovinskim fondovima, nije u interesu 1,56 milijuna lanova obveznih mirovinskih fondova i u suprotnosti je s najmanje dva od ukupno tri zakonska naela ulaga-

nja imovine mirovinskih fondova. Predsjednik Udruge Dražen Rajkovi nezadovoljan je i ponašanjem Hanfe, koja je, prema njegovim rijeima: "Prešutno odobrila svojevrsnu udruženu akciju upravitelja mirovinskih fondova na kupnji Ininih dionica, iako je, bez iijeg protivljenja, u tom sluaju mogla primijeniti zakonske odredbe kojima se sprjeavaju tržišne manipulacije u dijalogu s Vladom, regulatorom mirovinskog tržišta i upraviteljima mirovinskih fondova". N. S.


››

BISER DANA

BROJKA

Vidio sam nastupe od Obame do Chaveza, kolegice i kolege koji valjda vježbaju pred ogledalom, koji su pokazivali na mene kao da smo ovce skupa uvali

784

milijuna kuna uplaeno je na raun NK Dinama u posljednje etiri godine, a samo od transfera 358 mil. kuna, piše internetski portal Zagrebancija

MILAN BANDI, zagrebaki gradonaelnik u Skupštini Grada

UVODNIK

postalo Umjesto novca kolaju Ine kompenzirani stanovi utorka ukupno su kupili više od 260.000 dionica za 750 milijuna kuna pa sada imaju 33 posto tržištu raspoloživih dionica.

'Nema zavjere'

Zanimljivu analizu objavio je u ponedjeljak Deutche Welle (DW), u kojoj se tvrdi da akcija mirovinskih fondova nije nikakva zavjera. Izvori DW-a tvrde da u ovom sluaju nije rije o „odozgo naruenoj akciji“. Neimenovani DW-ovi izvori tvrde da su mirovinski fondovi o svojoj namjeri informirali Vladu, ali ne s ciljem da koordiniraju akciju. DW piše kako u kupnji mirovinaca nema ništa sporno te objašnjava kako je rije o uobiajenom burzovnom poslovanju. Ako je tako, valja se nadati da mirovinci znaju što rade te da e dionice Ine u budunosti uspjeti dobro prodati ili da e godinama ubirati dividendu. Kljuno pitanje koje je u veini medija zaboravljeno glasi: hoe li Mol nakon ponude i dalje biti parter hrvatske Vlade i nastaviti ulagati u Inu ili e odnosi izmeu dviju strana i dalje biti napeti. Hrvatska Vlada od slinih napetosti, netransparentnosti i glumljenja partnerstva ne može profitirati jer je upravljaka prava u Ini džentlmenski prepustila Maarima, koji je o davanju ponude za preostale dionice Ine nisu ni obavijestili. Nikola Suec

Maja Grbi maja.grbic@business.hr

D

ok je prije krize bilo uobiajeno da se podizvoau od 30 do 40 posto radova plati kompenzacijom, tj. stanom, padom potražnje na tržištu nekretnina i eskalacijom nelikvidnosti u graevinskom sektoru parketari i proizvoai graevinske stolarije prisiljeni su na stopostotnu kompenzaciju. "Ne znamo kad emo vam platiti, uzmite stan ili ekajte", kažu im graevinci, pa se tako donedavni proizvoa vrata, prozora i podnih obloga, htio - ne htio, odjednom našao i u nekretninskom biznisu. CJELOKUPNA drvopreraivaka branša izrazito je izvozno orijentirana i najvei dio domaeg namještaja te ostalih finalnih drvnih proizvoda završava na vanjskim tržištima. Samo mali dio domaih proizvoaa svoje proizvode plasira na domae tržište, uglavnom proizvoai podnih obloga i graevinske stolarije, koji su tako silom prilika izbijanjem recesije uvueni u zaarani krug naplate stanovima. Prema nedavno objavljenim podacima Fine, u ukupno ne-

››

U svoj su modus operandi bez keša graevinci povukli i druge: donedavni proizvoa vrata, prozora i podnih obloga, htio - ne htio, odjednom se našao i u nekretninskom biznisu podmirenim obvezama tvrtki i obrtnika u Hrvatskoj i dalje dominiraju tri djelatnosti, od kojih je graevinarstvo na drugom mjestu s udjelom 18,7 posto. Ukupne nepodmirene obveze na kraju listopada iznosile su rekordnih 34,2 milijarde kuna, tj. 38,2 posto više nego lani u istom razdoblju. U SVOJ SU MODUS operandi bez keša graevinci povukli i druge. Drvopreraivai odjednom su postali vlasnici stanova i stambenih prostora,

s kojima se još manje snalaze nego graevinci, a na drugoj strani gomilaju se neplaeni rauni, na prvome mjestu prema glavnom dobavljau sirovine, Hrvatskim šumama. Stanovi nastavljaju kolati dalje, preuzima ih državno poduzee Hrvatske šume, ne znajui što e dalje s njima. S jedne strane Vlada pokušava rasprodati preostalu državnu imovinu kako bi došla do žive love, a na drugoj skuplja novi mrtvi kapital i produ-

bljuje opu nelikvidnost. Iako su ekonomski nelogine, takve e se odluke lako obrazložiti i objasniti: "Želimo pomoi, jer koje su nam druge opcije? Možemo preuzeti nekretnine ili blokirati raune kompanija i dobiti na burzi još nekoliko tisua gladnih usta." Na prvi pogled našlo se praktino rješenje, ali u stvarnosti je problem samo prebaen na sljedeu istancu po principu "o tome emo razmišljati sutra".


tema 4-5

PARKETARI U PILJEVINI Proizvoaima parketa, namještaja i stola ne plaaju graevinske tvrtke koje od njih naruuju radove, pa oni ne m

Drvo za parkete Hrv plaćaju kompenzira Proizvoai isporue graevinskoj tvrtki parkete i postave ih, a graevinar koji nije prodao stanove plati im tim istim stanovima

Izvoai radova na stambeno-poslovnim zgradama bili su prisiljeni u cijelosti svoje proizvode i odraeni posao naplatiti kroz kompenzacije. Umjesto novca, proizvoai podnih obloga i stolarije dobili su stanove, poslovne prostore i zemljišta koje ni sami dalje nisu mogli prodati zbog pada potražnje na tržištu nekretnina, pa su ih na ime dugova dali Hrvatskim šumama U posljednjoj godini dana dugovi drvopreraivaa Hrvatskim šumama za isporuenu drvnu sirovinu smanjeni su sa oko 450 na 360 milijuna kuna, a oko treinu duga Hrvatske su šume naplatile kroz stambene i poslovne prostore svojih dužnika. Rije je uglavnom o proizvoaima parketa, vrata i prozora koji su vlasnici stanova i poslovnih prostora postali silom prilika. Poetkom godine Vlada je donijela odluku koja je Hr-

vatskim šumama omoguila da dio svojih potraživanja od kompanija iz drvnog sektora naplati kroz njihove nekretnine. To je ujedno bila jedna od mjera pomoi drvnom sektoru zapalom u teškoe. Mogunost povratka duga kroz nekretnine iskoristilo je nekoliko proizvoaa graevinske stolarije i podnih obloga. Kako je recesija najviše pogodila graevinski sektor, izvoai radova na stambeno-poslovnim zgradama

Hrvatske šume na ime duga ketara preuzmu nekretninu mogu prodati i teže nego gr

DARKO VULETI, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, kaže kako su dio svojeg duga toj državnoj tvrtki kompenzacijom kroz nekretnine podmirili Spava, Meimurjeplet i Požgaj grupa SNIMIO HRVOJE DOMINI

bili su prisiljeni u cijelosti svoje proizvode i odraeni posao naplatiti kroz kompenzacije. Umjesto novca, proizvoai podnih obloga i stolarije dobili su stanove, poslovne prostore i zemljišta koje ni sami dalje nisu mogli prodati zbog pada potražnje na tržištu nekretnina. Pojedine kompanije iz drvnog sektora odjednom su u vlasništvu imale na desetke nekretnina, tj. milijune zamrznutog kapitala s kojim nisu znali što raditi.

Sada je dio te brige prešao na Hrvatske šume; kompanije su iskoristile mogunost i dio svojih dugova platile kroz nekretnine iako procedura nije jednostavna i dugo traje zbog procjenjivanja vrijednosti nekretnina i provjere samih papira.

Ne prodaju ispod cijene

"Na temelju dozvole Nadzornog odbora omogueno je prebijanje duga kroz nekretnine. Na taj je nain podmiren dug u iznosu

oko 27 milijuna kuna. Meu tvrtkama koje su tako podmirile dio svojih dugova su Spava, Meimurjeplet, Požgaj grupa", kazao nam je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Darko Vuleti. Napominje kako Hrvatske šume namjeravaju prodati navedene nekretnine, ali ne ispod cijene po kojoj su ih preuzeli. Takoer, kaže da naplata duga kroz nekretnine jenja te istie da je u godini dana dug drvne industrije HŠ-u smanjen za


i stolarije, koje u Vladi hvale kao gospodarsku perjanicu, ni ne mogu platiti ni svojim dobavljaima

business.hr Utorak 21/12/2010

Hrvatskim šumama ranim stanovima

na ime duga od paru nekretninu koju teže nego graevinari

Državne Hrvatske šume dobivaju nekretnine koje ne mogu prodati i tako ne pune državni proraun

››

Hrvatske se šume hvale kako pomažu drvnoj industriji, a kad netko zapadne u teškoe, lihvare ih zateznom kamatom od 17 posto BORISLAV SUNJOG, donedavni tajnik Sindikata drvne i papirne industrije Hrvatske SNIMIO HRVOJE DOMINI

oko 90 milijuna kuna. Najvei dužnik Hrvatskim šumama, vinkovaka Spava, svoj je dug od 57 smanjio na 35 milijuna kuna dijelom zahvaljujui i mogunosti povratka duga kroz nekretnine. Meu ostalim veim dužnicima spominju se tvrtke Željka Žužia, PM Lignum iz Ogulina u vlasništvu umirovljenog generala Pavla Miljavca, tvrtka Tofrado HDZ-ova saborskog zastupnika Franje Lucia iz Pleternice i Viševica-Komp u vlasništvu Zdravka Žuže.

Ne poštuju kolektivni

Iako ima naznaka o oporavku drvopreraivakog sektora, predstavnici Sindikata drvne i papirne industrije nezadovoljni su jer taj oporavak nimalo ne osjete sami radnici. "Kako ministar Pankre-

ti može govoriti da je drvna industrija perjanica hrvatskoga gospodarstva kad veliki broj tvrtki ne poštuje granski kolektivni ugovor. Ljudi rade za minimalac, umanjuju im se plae, ne isplauju božinice. S tog je stajališta perverzno govoriti da sektor izlazi iz recesije", kategorian je donedavni tajnik sindikata Borislav Sunjog. Kaže da se sindikat zalaže za ukidanje subvencija drvnoj industriji od 65 milijuna kuna godišnje jer one nemaju nikakva uinka. "Cijeli sektor više izgubi na teajnim razlikama. Subvencije služe samo da bi se podijelile odreenim tvrtkama te da se svi skupe i priaju stvari koje nemaju veze s realnim stanjem", kaže Sunjog. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr


tema 6-7

novo pogoršanje Porast investicija bilježi se samo u javnoj uprav vanju, rast 138 posto, ali njihov udjel u ukupnim ulaganjima iznosi samo

I dalje padaju inozem ulaganja iz Hrvatske Unatoč upornom širenju investicijskog optimizma Kosoričine vlade, makroekonomisti prognoziraju da će niska domaća potražnja u uvjetima postupnog slabljenja pozitivnog učinka inozemne potražnje i dalje destimulirati proizvodnju, a time i investicije te da nema osnove za rast državne potrošnje, kao ni naznaka oporavka investicijske aktivnosti

Unatoč zbornom zazivanju novog investicijskog vala u kojemu od početka godine jednoglasno sudjeluju Vlada, poduzetnici i ekonomisti, prema Fininim podacima o financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika u prvih devet ovogodišnjih mjeseci vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu iznosila je 29,08 milijardi kuna, što je 31,5 posto manje od 41,86 milijardi kuna, koliko su iznosile u istom lanjskom razdoblju.

Najviše u građevini

Ovogodišnji pad vrijednosti ostvarenih investicija nastavak je prošlogodišnjeg trenda, kad ih je prema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku o investicijama u 2009. godini nominalno bilo manje 19,4 posto nego u 2008. godini. U pro��loj godini vrijednost ostvarenih bruto investicija bila je 67,46 milijardi kuna, a godinu dana prije 83,72 milijarde kuna. Ako će se ovogodišnji pad investicija u istom ritmu odvijati do kraja godine, njihova vrijednost u odnosu na pretkriznu 2008. godinu praktično će se prepoloviti (sa 84 na 40-ak milijardi kuna).

U HGK-ovoj prosinačkoj analizi gospodarskih kretanja navodi se pak da je "iz analize tehničke strukture investicija vidljiv pad u svim segmentima investicija u rasponu od -52,9 posto kod zgrada do -23,1 posto kod domaće opreme i ostalih građevina i zgrada". Nadalje, promatrano po djelatnostima, porast investicija bilježi se samo u dvije djelatnosti (javna uprava, obrana, obvezno socijalno osiguranje - rast 565,5 posto te obrazovanje - rast 138 posto), ali njihov udjel u strukturi investicija iznosi samo 0,4 posto. Istodobno je najveći pad zabilježen u djelatnosti rudarstva i vađenja (-71,3%). Najveća ulaganja zabilježena su u građevinarstvu (4,3 milijarde kuna), prerađivačku industriju (4 milijarde kuna), trgovinu (3,8 milijardi kuna), poslovanje nekretninama (3,4 milijarde kuna) te prijevoz i skladištenje (3,3 milijarde kuna). I ti podaci pokazuju da se zapravo malo toga promijenilo u odnosu na prijašnja razdoblja, iako se otkad kriza hara i hrvatskim gospodarstvom sa svih strana uporno ponavlja da bi i bez nje Hrvatska morala definirati novi model rasta.

Na nedavnoj konferenciji ekonomista u Opatiji, primjerice, o tome je govorio i državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić, argumentirajući svoju tvrdnju podacima da su od 2003. godine nove članice EU imale niži udjel investicija od Hrvatske, ali i bitno drukčiju njihovu strukturu. Hrvatska je zabilježila veći udjel investicija od novih članica Unije u djelatnosti trgovine (13 posto prema 9 posto), javne uprave, obrane i socijalnih djelatnosti (12 posto prema 8 posto), financijskom posredovanju (8 posto prema 2 posto) te u građevinarstvu (12 posto prema 3 posto). Marić je tada rekao i da je u Hrvatskoj od 2003. godine najveći dio investicija ostvaren putem građevinskih radova (u prosjeku 50 posto od ukupnih investicija). Simptomatično je i da se od ukupnih investicija u

opremu najviše investiralo u uvoznu opremu (oko dvije trećine).

Krediti za preživljavanje

Sve te statističke brojke i podatke potvrdio je prošloga tjedna i predsjednik HBOR-ove Uprave Anton Kovačev, kada je prezentirajući ovogodišnji izvještaj o kreditnim plasmani-

ma HBOR-a konstatirao da je dvije trećine HBOR-ovih kredita otišlo za financiranje likvidnosti hrvatskih tvrtki, a prije krize, u 2008. godini, HBOR je oko 70 posto kredita odobravao za investicije, a samo 30 posto za likvidnost. Sve dok će većina kompanija biti prinuđena boriti se sačuvati postojeću proizvodnju, smatra

Do kraja lipnja ove godine stranci su u Hrvatskoj investirali 645,8 milijuna eura, što je 32 posto manje nego u istom razdoblju lani


upravi, obrani i socijalnom osiguranju, rast 565,5 posto, te obrazosamo 0,4 posto. Najveći pad, 71,3 posto, zabilježen je u rudarstvu

business.hr Utorak 21/12/2010

mna ulaganja u RH, a e u inozemstvu rastu

4 brojka

milijarde kuna uloženo je u prvih devet mjeseci ove godine u dugotrajnu imovinu u prerađivačkoj industriji, za razliku od 6,7 milijardi kuna u pretkriznoj 2008. godini

proizvodnje. Logično je zaključiti da (ne)konkurentni hrvatski uvjeti za investicije nisu prepreke samo stranim ulagačima nego i domaćima, koji su se i u krizi okrenuli ulaganjima u druge zemlje. Pogotovo ako se nekima među njima bacaju klipovi pod noge kad žele ulagati u Hrvatsku, kao što se dogodilo Atlantic grupi kojoj nije dopušteno preuzimanje Podravke, pa je kompanija oko 300 milijuna svojih i bankarskih eura investirala u konkurentsku slovensku i srpsku prehrambenu industriju.

Potražnja sve manja

Kovačev, one neće investirati u novu proizvodnju i nove proizvode, čak i kad imaju definirane investicijske projekte. Problem je, međutim, što i strani investitori sve manje ulažu u Hrvatsku. Prema podacima HGK, u prvoj polovini ove godine nastavljen je trogodišnji trend smanjenja inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku. Do kraja lipnja ove godine oni su investirali 645,8 milijuna eura, što je 32 posto manje nego u istom razdoblju lani. Ujedno je to najniža polugodišnja razina stranih ulaganja u posljednjih šest godina. No, zanimljivo je da isto-

dobno rastu ulaganja iz Hrvatske u inozemstvu u prvih šest ovogodišnjih mjeseci vani je plasirano 210,3 milijuna eura, što je 3,3 puta više nego u istom lanjskom razdoblju, navode u HGK-u. Dodaju i da je to najviša vrijednost hrvatskih ulaganja u inozemstvu od 2004. godine. Nameće se zaključak da se i barem dijelu hrvatskih kompanija sve više isplati ulagati vani nego u Hrvatskoj.

Po uzoru na Slovence

Okrećući se investicijama u inozemstvu, hrvatske kompanije krenule su stopama slovenskih, čije su investicije u inozemstvu od 1994.

do kraja 2008. godine rasle po prosječnoj godišnjoj stopi oko 24 posto. Prema podacima Banke Slovenije, do kraja 2009. godine vrijednost njihovih inozemnih investicija iznosila je 5,48 milijardi eura, od čega su 3,91 milijardu eura ili 71,3 posto uložile u države nastale raspadom Jugoslavije. Zbog tih ulaganja u ukupnim prihodima slovenskih kompanija koje su investirale u inozemstvu raste udjel prihoda koje ostvaruju njihove inozemne kompanije. Tako u ukupnim prihodima Gorenja udjel prihoda njegovih inozemnih kompanija već iznosi 60 posto, Intereuro-

pe 39 posto, Mercatora 37,6 posto, a Krke 33 posto. Iako je kriza naštetila i slovenskim kompanijama u inozemstvu, zbog čega je zaustavljen kontinuiran rast njihove čiste dobiti, iz Gorenja poručuju da su upravo zahvaljujući investicijama realiziranim u inozemstvu prošlu godinu završili bolje nego što su je započeli, a i u ovoj godini investicije u inozemstvu pridonose većoj profitabilnosti njihova poslovanja. Najrazvijenije slovenske kompanije očito su prerasle slovensko tržište, ali na strana tržišta idu i zbog povoljnijih uvjeta koji im se nude za nove investicije i širenje

Možda je "tjeranjem" njegovih investicija iz Hrvatske u inozemstvo Atlanticu učinjena usluga, jer HGKovi podaci pokazuju da su u prvoj polovini ove godine hrvatske kompanije najviše novca povukle iz svojih kompanija u Srbiji (38,8 milijuna eura) i Velikoj Britaniji (25,4 milijuna eura), a pritom su najviše novca povukle iz proizvodnje hrane i pića (14,1 milijun eura). Zbog svega toga, unatoč upornom širenju investicijskog optimizma Kosoričine vlade, ne čudi što makroekonomisti, primjerice Zrinka Živković-Matijević iz RBA banke, u svojim procjenama gospodarskog rasta u ovoj i sljedećoj godini prognoziraju da će niska domaća potražnja u uvjetima postupnog slabljenja pozitivnog učinka inozemne potražnje i dalje destimulirati proizvodnju, a time i investicije. Nema osnova za rast državne potrošnje, kao ni naznaka oporavka investicijske aktivnosti. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 21/12/2010

PRANJE NOVCA

Sanader za Austriju osumnjienik

Zagreb. Austrijsko državno odvjetništvo za korupciju sa sjedištem u Beu potvrdilo je u ponedjeljak da je zaprimilo istražni predmet koji je protiv bivšega hrvatskog premijera Ive Sanadera pokrenulo državno odvjetništvo u Innsbrucku na temelju prijave za pranje novca tirolske banke. Glasnogovornica državnog

odvjetništva za korupciju Eva Habicher kazala je za APA-u da ne može otkriti pojedinosti iz predmeta. Tirolska banka podnijela je prijavu za pranje novca, po kojoj postoji mogunost da Sanader u Tirolu raspolaže raunima koji su "povezani sa sumnjienjima protiv njega u Hrvatskoj“. Ako se sumnja protiv Sanadera u Austriji pokaže osnovanom, protiv njega bi se morao pokrenuti kazneni postupak, što bi odgodilo njegovo izruenje Hrvatskoj. H

52 UDRUGE

Traže smjenu ministrice Dropuli

Zagreb. Koalicija udruga za zaštitu okoliša, koju ine 52 udruge, poslala je predsjednici Vlade Jadranki Kosor otvoreno pismo u kojemu traži hitnu smjenu ministrice zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditeljstva Marine Matulovi-Dropuli jer smatra da je to ministarstvo izgubilo svaki kredibilitet u javnosti,

izvijestile su udruge na konferenciji za novinare. Otvoreno pismo udruge šalju "potaknute najavama o skorašnjoj rekonstrukciji Vlade". Premijerki predlažu da pri rekonstrukciji Vlade izdvoji graditeljstvo iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditeljstva i u to ministarstvo uvrsti Upravu za zaštitu prirode, kojoj nije mjesto u Ministarstvu kulture. Navode i 7 razloga za smjenu Matulovi-Dropuli, uz ostalo, sukob interesa i pogodovanje zagaivaim. H

Agencije prodale 10 posto više skijaških aranžmana nego lani RASPRODANO U Atlasu kažu kako su im skijaški aranžmani - ija je prodaja porasla 19 posto - rasprodani u najtraženijem terminu od 2. do 9. sijenja pa su primorani zakupljivati dodatne kapacitete Prodaja skijaških aranžmana u turistikim agencijama, lanicama Udruge hrvatskih putnikih agencija, bilježi rast 10 posto u odnosu na prošlu godinu, priopeno je u ponedjeljak iz te udruge. U Atlasu pak kažu kako su im skijaški aranžmani rasprodani pa su primorani zakupljivati dodatne smještajne kapacitete u najtraženijem terminu od 2. do 9. sijenja. Trendovi prodaje Atlas Airtoursovih skijaških aranžmana tijekom listopada i studenoga

PROSINA»KI BUM U Atlasu kažu kako je prodaja skijaških aranžmana u prosincu eskalirala ARHIVA B.HR

ukazivali su na rast koji je varirao izmeu 11 i 14 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prodaja je, kako je priopeno, eskalirala tijekom prosinca, kada je zabilježen rast ak 19 posto, kažu u Atlasu.

Blagdanski rast

No, putnike agencije koje su sudjelovale u anketi Business.hr-a zadovoljne su i rezultatima prodaje blagdanskih putovanja, koja su veinom na razini lanjskih ili u blagom rastu.

Cjenovno najpristupaniji bili su aranžmani za bliže destinacije poput Sarajeva, Beograda, Praga i Bratislave, za koje se najviše odluuju mladi. Za razliku od europskih putovanja, koja karakteriziraju i rezervacije u zadnji as, aranžmane za daleke destinacije poput Afrike i Srednje Amerike, ija je cijena oko 15.000 kuna, rasprodali su u agenciji eTours. Neznatan rast prodaje bilježe u Adriatica.netu, gdje su cijene blagdanskih

aranžmana na razini lanjskih, a najvei je dio ve rasprodan.

Dubrovnik gubitnik

Najpopularnije su u toj agenciji ture europskim gradovima, kamo e se uputiti 50 autobusa. Veu zainteresiranost za zimski odmor bilježe i u Generalturistu, gdje se uz tradicionalna europska odredišta poput Londona i Pariza izdvojio i Madrid, a nezaobilazna istona destinacija postao je Istanbul.

Što se krstarenja tie, iz Kompasa poruuju kako je najviše zainteresiranih bilo za Karibe, koji su rasprodani. Ta je destinacija i pobjednik sezone što se tie dolaska stranih gostiju, što u incoming agenciji Adriatic Travel i Trade pripisuju raznovrsnom hotelskom programu, ali i dogaanjima u gradu i okolici. U toj agenciji kao najveega gubitnika izdvajaju Dubrovnik. Biljana Stari

biljana.starcic@business.hr


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 21/12/2010

KOSOR U DUBROVNIKU

Ove godine HEP s dobiti 1,5 mlrd. kn Dubrovnik. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor u ponedjeljak je u Platu kraj Dubrovnika poloĹžila temeljni kamen za izgradnju trafostanice Plat i prikljunih vodova. Rije je o jednoj od dvije trafostanice preko koje e se Dubrovnik spojiti s hidroelektranom Plat i tako rijeĹĄiti pro-

blem s opskrbom elektrinom energijom na tom podruju. U prvoj fazi, osim trafostanice Plat, vrijedne 370 milijuna kn, gradit e se i trafostanica na Sru vrijedna 500 milijuna kn. "Ovim projektom ujedno zapoinje veliki Vladin program koji ukljuuje 30 velikih investicijskih projekata", rekla je Jadranka Kosor. Govorei o HEP-u, istaknula je da je ove godine ta tvrtka poslovala s dobiti od milijardu i pol kn. Predsjednik Uprave HEP-a Leo Begovi rekao je da e taj projekt omoguiti brĹži gospodarski rast Dubrovnika. H

URO POPIJAÂť I JADRANKA KOSOR, ministar gospodarstva i predsjednica Vlade, u Dubrovniku otvorili sezonu 30 velikih investicijskih projekata SNIMIO CROPIX/KUĹ ALO

Inin Proplin i ÄŒermakov C svaÄ‘i zbog dva milijuna p PITANJE VLASNIĹ TVA Proplin zamjera Croduxu ĹĄto na trĹžiĹĄte plasira plinske boce s njihovim logom, ali u Croduxu odgovaraju kako su boce u vlasniĹĄtvu krajnjih korisnika, a ne Proplina, i kako na svaku bocu koju prodaju stave jasnu oznaku da je unutra Croduxov plin i da za sigurnost boce jami sam Crodux

BRANKO POLJAK, direktor sektora UNP-a u Croduxu, kaĹže kako se na trĹžiĹĄtu trenutano nalaze gotovo dva milijuna plinskih boca, od ega je onih Ĺžutih koje nose Croduxovu oznaku oko 40.000 SNIMIO HRVOJE DOMINI

LOGO Na svaku naranastu bocu s Proplinovim logom koja do njih do maju odgovornost za sadrĹžaj boce, njezinu tehniku ispravnost i kvalit

Inina tvrtka ki Proplin, koja u Hrvatskoj trguje ukapljenim naftnim plinom za kuanstva i vozila, optuĹžuje konkurentski Crodux plin, u vlasniĹĄtvu Ivana ermaka, da neovlaĹĄteno koristi njihove eline plinske boce, puni ih svojim plinom i ponovno stavlja na trĹžiĹĄte kao vlastiti proizvod. Crodux pak tvrdi da je pravi razlog Proplinove bune reakcije zbog plinskih boca zapravo njihovo nastojanje da na trĹžiĹĄtu, na kojem su sve donedav-

e dalje poduzeti na temelju prijave, no u Croduxu tvrde kako vlasniĹĄtvo nad bocama nije upitno. Poljak, naime, kaĹže kako Proplin nije vlasnik plinskih boca, ve su to pojedini korisnici koji su te boce platili prilikom prve kupnje plina. "Mi smatramo da smo vlasnici tih boca i raspolaĹžemo s njima kako je to propisano Uredbom o uvjetima za obavljanje trgovine na veliko i trgovine s inozemstvom za odreenu robu iz 2009. godine. Smatramo da smo

no imali gotovo apsolutni monopol, oteĹžaju ili odgode razvoj konkurencije koja ima velike ambicije preuzeti dio kupaca i zarade.

GuĹĄenje konkurencije

DrĹžavna je inspekcija posjetila Crodux i utvrdila postojee stanje, pa iako Croduxovi elnici tvrde kako ne znaju tko ju je pozvao, lako je zakljuiti da iza prijave DrĹžavnom inspektoratu vjerojatno stoji upravo Proplin. DrĹžavni inspektorat e odluiti ĹĄto

kao pravna osoba vlasnici tih boca, jer smo ih dobili u zamjenu za svoje boce koje smo stavili na trĹžiĹĄte, a sve boce koje stavljamo u promet oznaavamo svojim znakovima iz kojih je jasno vidljivo da smo boce tehniki pregledali, da smo ih punili na zakonom propisani nain i da smo svaku bocu potom provjerili i pustili je na trĹžiĹĄte kao siguran proizvod", objasnio je Poljak. Na trĹžiĹĄtu se trenutano, kazali su nam u Croduxu, nalaze gotovo dva


NOVE INVESTICIJE

Tedeschi e ulagati u Ĺ tark Zagreb. Vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi najavio je niz investicija u sljedeih nekoliko godina, uglavnom u adaptaciju proizvodnih linija, kako bi se iskoristili svi sinergijski efekti nakon preuzimanja Droge Kolinske, izvijestila je srpska agencija Beta. Prenosei intervju koji je za asopis Biznis dao Tedes-

chi, Beta izvjeĹĄtava kako je izjavio da u budunosti namjerava u Ĺ tarku proizvoditi energetske ploice za svoj brend sportske prehrane "multipower" koje se sada proizvode kod ugovornog partnera. Kupnjom Droge Kolinske Atlantic je postao vlasnik i srpskog Ĺ tarka, Palanakog kiseljaka i Grand kafea. Tedeschi je izjavio i kako su "prilike za uĹĄtede znaajne, kao i dodana vrijednost koja proizlazi iz kombinacije Atlantica i Droge". B.hr

KARIJERE

Kojakovi iz Trigranita u EBRD

EMIL TEDESCHI, vlasnik Atlantic grupe SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Vlaho Kojakovi, direktor TriGranita za Hrvatsku od 2005., u sijenju 2011. odlazi na funkciju viťeg bankara u Odjel za nekretnine i turizam EBRD-a u Londonu, priopili su iz Trigranita. Kojakovi je radio u National Westminster Bank, Bank National de Paris u Londonu, EBRD-u u VLAHO KOJAKOVI, direkLondonu, Organizaciji za hranu i tor TriGranita za Hrvatsku poljoprivredu UN-a u Rimu. B.hr od 2005. SNIMIO DRAŽEN TOMI

ov Crodux u Za kupnju hrvatskog a plinskih boca 92% građana ISTRAŽIVANJE HGK

a do njih doe u Croduxu kaĹžu da stave svoj Ĺžig i oznaku, ime preuzinost i kvalitetu sadrĹžaja SNIMIO HRVOJE DOMINI

milijuna plinskih boca, od ega je onih Ĺžutih koje nose Croduxovu oznaku oko 40.000. Crodux otvoreno kaĹže kako ima velike ambicije osvojiti dio kupaca UNP-om, ali priznaje i da nee biti nimalo lako u tom segmentu dostii Proplin, koji na trĹžiĹĄtu postoji ve gotovo 50 godina.

Deklaracija

Proplin, u Ĺželji da sprijei jaanje konkurencije, koristi nesreenu situaciju na trĹžiĹĄtu i neusklaenost odredbi koje reguliraju tr-

ĹžiĹĄte UNP-om. Pozivajui se na pravilnik o pokretnoj tlanoj opremi, koji nalaĹže da "punionica boca smije puniti samo one boce koje su u njezinu vlasniĹĄtvu ili u vlasniĹĄtvu osobe s kojom su sklopile ugovor o punjenju", Crodux tumai da su oni nesporni vlasnik boca koje su napunili, jer su im pojedinani vlasnici boca, koji su sa svojim praznim bocama stigli na njihova prodajna mjesta i zamijenili ih za pune, plaajui pritom samo kolii-

nu plina, dragovoljno predali svoju imovinu i za nju dobili zamjensku. Vlasnik nove, tako zamijenjene boce postao je Crodux. Poljak objaĹĄnjava i da je Proplin naknadno odustao od inzistiranja nad vlasniĹĄtvom boca te sada tvrdi kako Crodux neovlaĹĄteno stavlja u promet plinske boce na kojima je otisnut znak Proplina i u njima prodaje svoj plin. Zbog toga zahtijeva da se plinske boce koje nose njihovu boju i oznaku ne smiju puĹĄtati u promet bez njihova izriitog odobrenja. No Crodux to demantira i upozorava kako oni na boce koje su napunili svojim plinom stavljaju svoj Ĺžig i oznaku, ime preuzimaju odgovornost za sadrĹžaj boce, njezinu tehniku ispravnost i kvalitetu sadrĹžaja. "Nikada nismo u promet stavili svoj plin u bocama a da na boce nismo stavili svoju oznaku i deklaraciju kojom potvrujemo da je plin u bocama naĹĄ i da mi odgovaramo za njegovu kvalitetu i sigurnost boce", upozoravaju u Croduxu. Proplin nije Ĺželio komentirati cijeli sluaj ni dati bilo kakve podatke o sporu. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

Prema istraĹživanju HGK, oko 73% graana Hrvatske izdvojilo bi viĹĄe novca za domai proizvod jednake kvalitete kao inozemni "Kvalitetan i izvozno orijentiran proizvod jedini je put za Hrvatsku. Kada tih proizvoda bude nekoliko tisua, Hrvatska e biti visokorazvijena i perspektivna zemlja", izjavio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan VidoĹĄevi na predstavljanju rezultata istraĹživanja akcije "Kupujmo hrvatsko". Rije je o akcijama u kojima je ove godine sudjelovalo 676 gospodarskih subjekata, a na pojedinanim akcijama od 66 do 400 tvrtki.

Promocija na Facebooku

IstraĹživanje provedeno u studenome na uzorku od tisuu graana pokazuje da se 92 posto njih slaĹže da je potrebno kupovati hrvatske proizvode za poboljĹĄanje gospodarstva, a oko 73 posto izdvojilo bi viĹĄe novca za domai proizvod jednake kvalitete kao inozemni. Ove godine akciji je pridodan novi projekt "Vrijedne ruke" s ciljem informiranja javnosti o ljudima koji proizvode ekoloĹĄke i tradicijske proizvode i rukotvorine u malim obrtima i gospodarstvima. Kako se dobar dio

NADAN VIDOĹ EVI, predsjednik HGK, na predstavljanju rezultata akcije Kupujmo hrvatsko ARHIVA BUSINESS.HR

komunikacije vodi na druĹĄtvenim mreĹžama, akcija "Kupujmo hrvatsko" ve dva mjeseca preko profila Facebook i Twitter informira zainteresirane o hrvatskim proizvodima te ih promovira. "Jednostavnom i prijateljskom komunikacijom cilj nam je proĹĄiriti svijest kod ĹĄto veeg broja ljudi o vaĹžnosti kupovanja hrvatskih proizvoda", rekao je VidoĹĄevi.

Kvaliteta i izvornost

Akciju "Kupujmo hrvatsko" HGK je poeo joĹĄ 1997., a uvedeni su i znakovi kojima se promiu kvalitetni hrvatski proizvodi. Tako je znak "Hrvatska kvaliteta" dosada dobilo 228 proizvoda, a "Izvorno hrvatsko" njih 112. Iva Bikanec


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 21/12/2010

PROJEKT IPA 2007.

Oprema za graninu policiju za 5,25 mil. eura

Zagreb. U Ravnateljstvu policije juer je predstavljen projekat IPA 2007 "Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom" (NBMIS) vrijedan 5,25 milijuna eura zahvaljujui kojemu e 25 meunarodnih graninih prijelaza dobiti novu opremu, kao što su mobilni itai putovnica i mobilni skeneri

otisaka prstiju. Osim financijske pomoi EU, za opremanje graninih prijelaza iz državnog su prorauna izdvojena 24 milijuna kuna. Ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ulaganje Marija Tufeki istaknula je da su u projektu IPA 2007 ugovorena 73 projekta vrijedna 42 milijuna eura. Najvei ugovor je upravo trea faza projekta upravljanja granicom. Ukupno 36 graninih prijelaza bit e opremljeno u skladu s europskim standardima. H

HOK

Topi za još jedan mandat Zagreb. Na prijedlog Predsjedništva Hrvatske obrtnike komore (HOK) i Upravnog odbora Obrtnike komore Zagreb, Upravni odbor HOK-a veinom je glasova podržao novu kandidaturu sadašnjeg predsjednika Mate Topia za elnika HOKa od 2011.do 2015. O prijedlogu e se glasati na skupštini, ija se se konstituirajua sjednica održati do 25. sijenja 2011. B. K.

M. TOPI 2007. izabran je za predsjednika HOK-a od 2007. do 2011. SNIMIO HRVOJE DOMINI

SDP podržao Bandića MILAN BANDI, zagrebaki gradonaelnik, kaže kako on ne želi izbore, 'iako bi njemu najmanje štetili'. Naime, da je SDP odbio proraun, vjerojatno bi izbori bili neizbježni SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

RASKOL ZBOG PRORA»UNA Proraun gradonaelnika Zagreba Milana Bandia, težak 6,85 milijardi kuna, prihvaen je zahvaljujui podršci SDP-a u Skupštini. No, predsjednik gradske organizacije SDP-a Davor Bernardi je s još dvoje kolega glasao protiv, suprotno stranakoj naredbi Kao u dobra stara vremena, proraun zagrebakoga gradonaelnika Milana Bandia, koji e za 2011. godinu iznositi 6,85 milijarda kuna, prošao je u Gradskoj skupštini zahvaljujui podršci SDP-a. Meutim, u Bandievoj bivšoj stranci došlo je do

raskola, a remetilaki faktor bio je ni manje ni više nego predsjednik gradske organizacije SDP-a Davor Bernardi, koji je zajedno s još dvoje SDP-ovaca odluio glasati protiv prorauna.

Ouvanje fotelja

Tako se cijela rasprava o

najvažnijem dokumentu Grada svela na puko politiko prepucavanje SDP-a, koji je tvrdio da podržava proraun samo kako bi se izbjegli novi izbori (jer bi raspuštanje Skupštine u sluaju ne donošenja prorauna bilo neminovno), i HDZ-ovaca koji su im predbacivali da

im je u interesu samo ouvanje fotelja. U svakom sluaju, Bandi je dobio što je htio; proraun u kojem se od 1. srpnja idue godine uvodi dohodovni cenzus za plaanje vrtia, smanjuju se neka socijalna prava (besplatan prijevoz), a i Zagrebakom holdingu e subvencije biti manje za 150 milijuna kuna. " Predložio sam proraun za koji jamim. Vidio sam nastupe od Obame do Chaveza, kolegice i kolege koji valjda vježbaju pred ogledalom, koji su pokazivali na mene kao da smo ovce skupa uvali. No, prvi put imamo zrnku kohabitacije koja ide na dobrobit graana Zagreba. Ako želite rušiti, rušite, ali bolje nemojte. Ja isto ne želim izbore, iako bi meni najmanje štetili", poruio je.

Prekršio statut

Mladi Bernardi istupio je za govornicu u ime Kluba SDP-a, meutim, iznio je stav koji je bio samo njegov ime je grubo prekršio statut stranke. " Mnogo je razloga za odbijanje prorauna i samo jedan za njegovo prihvaanje. Na vrtiima se štedi 100 milijuna kuna, a Grad istodobno ne može naplatiti jednu milijardu kuna potraživanja. Socijalna pravednost je trik koji je koristio Ivo Sanader, a vidjeli smo kako je to završilo. Gradonaelnik predlaže proraun, ali njegovim prihvaanjem Skup-

ština za njega preuzima odgovornost. Jasno mi je kako funkcionira glasaka mašinerija, ali ja ne želim biti dio toga. Ne mijenjam mišljenje u nekoliko dana. Vlast možemo izgubiti, ali obraz ne", poruio je Bernardi, kojeg sada sasvim sigurno oekuju sankcije u stranci. Našim je sugovornicima bilo teško pretpostaviti što e dalje biti s Bernadriem - hoe li samo biti smijenjen s mjesta predsjednika Kluba ili e biti suspendiran i s ela gradske organizacije. Naime, mnoge su se stvari dogodile prvi put. Predsjedništvo stranke, koje inae ne raspravlja o dnevnom redu Skupštine, zauzelo je stav da se Bandiev proraun prihvati i da se izbori moraju izbjei po svaku cijenu. Zoran Milanovi navodno je kazao kako je previše riskantno ekati još tri mjeseca da Bandi opet predloži proraun. Nakon toga je Klub zastupnika, koji je u ponedjeljak bio za to da se Bandia još stisne amandmanima, u etvrtak promijenio mišljenje jer su s takovom direktivom pred gradske zastupnike navodno došli Mirando Mrsi, Nenad Stazi i Boris Šprem. Gradonaelnikov prijedlog podržala su 32 zastupnika (SDP, HNS, lista Tatjane Holjevac, HSU), 12 je bilo protiv (HDZ, HSS), a suzdržanih je bilo troje. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr


karijere, znanje i posao

PERSPEKTIVE RAZVOJA Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj još nije dobilo pravu priliku. Pojedinani pokušaji postoje, neki od njih vrlo su uspješne prie, ali za pravi zamah i znaajnije rezultate potrebni su sustavna podrška svih društvenih struktura, edukacija i povezivanje

Utorak 21/12/2010

Socijalnim poduzetnicima treba poticajnije okruženje


KARIJERE

Pojaanja u Mercator grupi > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 21/12/2010

Stanislav Brodnjak, dosadaĹĄnji pomonik predsjednika Uprave Mercator grupe za podruje nekretnina, preuzet e funkciju predsjednika Uprave Mercatora Hrvatska od Hrvoja Ĺ torge, koji odlazi u Upravu Mercator Trgovine za jugoistonu Europu (MT SEE). U Upravi MT SEE-a, koja

upravlja poslovanjem na ĹĄest trĹžiĹĄta, Ĺ torgi e se pridruĹžiti i Milun Klisura, lan Uprave Mercatora-Srbije. Hrvoje Ĺ torga dolazi na mjesto izvrĹĄnog direktora za razvoj formata MT SEE, a Milun Klisura postaje v.d. izvrĹĄnog direktora za koordinaciju maloprodaje, veleprodaje i logistike MT SEE-a. TomaĹž BlagotinĹĄek, dosadaĹĄnji lan Uprave Mercatora-Srbije za komercijalu i marketing, postat e pomonik predsjednika, a Upravu druĹĄtva e, uz njih,

STANISLAV BRODNJAK, preuzet e funkciju predsjednika Uprave Mercatora Hrvatska od Hrvoja Ĺ torge ARHIVA BUSINESS.HR

sainjavati i dosadaĹĄnji lanovi: Jug Kalogjera (market i nemarket program, marketing), Rajko Tetikovi (maloprodaja, veleprodaja

i logistika) i Eduard Vasilj (kadrovski, pravni i opi poslovi). Sva imenovanja stupaju na snagu sa 1. sijenja 2011. godine. S. H. B.

U

organizaciji Udruge Slap iz Osijeka u Marijin dvoru u LuĹžnici odrĹžana je konferencija "Socijalno poduzetniĹĄtvo  perspektive razvoja", na kojoj su predstavljene postojee inicijative i izneseni zahtjevi za njihovom boljom koordinacijom. Strunjaci se slaĹžu kako je nuĹžno ulagati u daljnju edukaciju socijalnih poduzetnika, strunjaka koji bi im mogli pomoi u kritinim podrujima poslovanja (radno pravo, financijsko poslovanje, marketing...), meusobnom povezivanju i koordiniranom djelovanju na zakonskom definiranju socijalnog poduzetniĹĄtva.

Zakazala strategija

"Nije bitno govorimo li o neprofitnom, socijalnom ili druĹĄtvenom poduzetniĹĄtvu dokle god svi oni koji se time bave znaju da je njihovo poslovanje utemeljeno na vrijednostima, da profit stvaraju u skladu s tim vrijednostima te da taj profit usmjeravaju u novo zapoĹĄljavanje i poboljĹĄanje Ĺživota u zajednici u kojoj djeluju", napominje Sonja Vukovi, predsjednica Udruge Slap. Socijalno poduzetniĹĄtvo odreeno je kao jedna od tema u strategiji stvaranja poticajnog okruĹženja za razvoj civilnoga druĹĄtva, ali malo je onoga ĹĄto je uinjeno sukladno zacrtanim ciljevima. Razlozi su razliiti, ali jedan od njih jest i to ĹĄto je odreeno mnogo nositelja razvoja, ali svi su oni imali u najmanju ruku upitnu mo odluivanja. Stoga nagla-

GOLEME MOGUNOSTI za socijalno poduzetniĹĄtvo otvorit e socijalni fond EU, koji e staviti na raspolaganje 350 milijuna eura kroz 20 grant shema ARHIVA BUSINESS.HR

sak treba staviti na analizu postojeeg zakonodavstva, uspostavljanje centara podrĹĄke, promociju i edukaciju, istie Slaana Novota iz Savjeta za razvoj civilnoga druĹĄtva, koja vjeruje da e se u sljedeem razdoblju moi uiniti mnogo viĹĄe na razvoju socijalnog poduzetniĹĄtva.

DruĹĄtveno - socijalno

Pojam socijalnog poduzetniĹĄtva u Hrvatsku je uveden kao izlazna strategija stranih donatora koji su htjeli osnaĹžiti udruge i osigurati njihovu odrĹživost, pripremiti ih za razdoblje nakon ĹĄto napuste Hrvatsku. No, osim njih i organizacija na terenu, nitko tko bi trebao nije prepoznao vaĹžnost i mogunosti so-

cijalnog poduzetniĹĄtva. U Vladi ne postoji tijelo koje se bavi tim pitanjima, ĹĄto je iznimno vaĹžno za budunost i razvoj. Igor Vidaak iz Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske kaĹže kako je za poetak vaĹžno definirati ĹĄto obuhvaa socijalno poduzetniĹĄtvo, a zatim vidjeti koje bi se drĹžavno tijelo trebalo baviti njime. "Godine 2009. u neprofitnom sektoru u Hrvatskoj bilo je zaposleno 19.228 osoba. Kada se tome doda broj zaposlenih u zadrugama, koji bi po svojem odreenju mogli ui u druĹĄtveno poduzetniĹĄtvo, dobije se brojka od 22.230 zaposlenih u tom sektoru. To je 1,5 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj i ta je

brojka znatno manja od one, primjerice, u Nizozemskoj, gdje govorimo o 10 posto, ali je joĹĄ uvijek vea nego u Sloveniji, gdje iznosi 0,5 posto", napominje Vidaak. Cvjetana PlavĹĄa-Mati iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga druĹĄtva kaĹže da je bio u pripremi fond ije je osnivanje inicirala Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga druĹĄtva, a trebao bi pomoi socijalno-poduzetnikim inicijativama. No zbog gospodarske situacije i nedostatka novca trenutano je na ekanju. No, istie, u pripremi je novi model koji e pokuĹĄati vratiti druĹĄtveni kapital i izgubljeno povjerenje. Uz pokretanje tog modela podrĹĄke, zaklada

radi i na pokretanju portala civilnodrustvo.hr, internetske televizije i radija.

350 milijuna  za SP

Kroz Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva iz programa IPA bit e dostupno 150 milijuna kuna kroz devet novih grant shema koje e biti ugovorene do kraja idue godine. No, goleme mogunosti za socijalno poduzetniĹĄtvo otvorit e socijalni fond EU, koji e staviti na raspolaganje 350 milijuna eura kroz 20 grant shema. "U konferenciji sudjelujem kako bih vidjela koje su potrebe na terenu i kako bih mogla ĹĄto bolje programirati budue natjeaje te omoguiti svim organizacijama koje mogu, znaju i


OGLAS

ZAPOŠLJAVANJE poslova. Velik je plus praktičan RSS koji prenosi radna On-line burza rada mjesta po sektorima. ProHrvatski zavod za zapošljavanje pokrenuo je internetski portal Burza rada namijenjen nezaposlenima. Burza rada omogućuje brže i jednostavnije pretraživanje objavljenih

jekt donosi i novosti za poslodavce koji sada lakše mogu pregledavati životopise. Uveden je i sustav obavještavanja klijenata putem SMS poruka. S. H. B. portal Burza rada namijenjen je nezaposlenima arhiva business.hr

žele da sudjeluju u povlačenju tog novca", istaknula je Katarina Ivanković Knežević iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Na tragu njezina razmišljanja bila je i Stela Fišer iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, gdje se također pripremaju za dolazak novca iz socijalnog fonda, koji će omogućiti udrugama i zadrugama prijavljivanje za natječaje kojima će cilj biti olakšavanje pristupa socijalno ugroženim skupinama tržištu rada te daljnji razvoj svih aktivnosti koje pridonose zapošljavanju socijalno isključenih kategorija. Na konferenciji je predstavljen i projekt izobrazbe trenera za socijalno poduzetništvo koji Nacionalna zaklada provodi u suradnji s British Councilom, primjeri dobre prakse socijalnog poduzetništva te aktivnosti HZZ-a na području zapošljavanja socijalno isključenih kategorija. Raspravljalo se i o razvoju Foruma socijalnih poduzetnika, neformalnoj nacionalnoj mreži koju je prije godinu dana pokrenula organizacija civilnog društva na konferenciji u Osijeku. Najavljeno je osnivanje regionalnih centara potpore socijalnim poduzetnicima u Splitu, Rijeci, Osijeku, možda i u Čakovcu, Dubrovniku (ili gdje postoji i potreba i kapaciteti) te središnjega koordinacijskog ureda u Zagrebu. Također, u sklopu projekta SEFOR, koji provode Slap, CTK Rijeka i Zdravi grad Split, pokreće se edukacija o socijalnom poduzetništvu, ali

i za stručne trenere/konzultante u pojedinim suportivnim centrima

Edukacija i povezivanje

Drugi dan konferencije donio je rad u grupama i iznalaženje konkretnih koraka u daljnjim aktivnostima Foruma, kojemu je zbog boljeg shvaćanja djelokruga aktivnosti i potencijalnih članova izmijenjen naziv u Forum socijalnog poduzetništva. Skupina kojoj je tema bila rasprava o zakonodavnom okviru zaključila je kako je potrebno raditi na zakonskoj definiciji pojma i koristima koje bi trebale imati organizacije koje djeluju u socijalnom poduzetništvu. Jačanje kapaciteta i osnivanje suportivnih centara bila je tema druge skupine sudionika konferencije. Navedeno je 20-ak mjera koje su isticale važnost edukacije i mogućih aktivnosti u smjeru daljnjeg jačanja ljudskih kapaciteta u Forumu. Treća je skupina prepoznala važnost osnivanja Savjeta za socijalno poduzetništvo kao tijela čije bi osnivanje, na inicijativu organizacija civilnog društva, trebao pokrenuti Ured za udruge Vlade RH, a uključivalo bi eminentna imena iz javnog života, visokopozicionirane donositelje oduka, osobe iz medija i znanstvene zajednice te djelovalo kao podrška razvoju socijalnog poduzetništva. Posljednja skupina raspravljala je o daljnjem djelovanju Foruma i zaključila kako je formalizacija nužna, makar i kroz tijelo koje će operativno provoditi odluke Foruma. Sanja Hrvojević Beganović


THINK SPACE

Natjeaj arhitektonskih rješenja

> karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 21/12/2010

NATJE»AJ je namijenjen arhitektima i studentima arhitekture, a trajat e godinu dan ARHIVA BUSINESS.HR

Društvo arhitekata Zagreb organiziralo je i otvorilo prvi meunarodni natjeaj konceptualnih arhitektonskih rješenja pod nazivom "Think Space", a cilj mu je oživljavanje konceptualnog pristupa arhitekturi. Natjeaj je ponajprije namijenjen arhitektima

i studentima arhitekture, a zamišljeno je da traje godinu dana i podijeljen je na etiri tematske cjeline u trajanju po tri mjeseca. Naelna tema su granice, a programski e zadaci biti urbane, geopolitike, ekološke i moralne granice. Natjeaj u podruju urbanih granica otvoren je 16. prosinca i trajat e do poetka veljae sljedee godine. Svaki programski zadatak imat e svog žiratora kojega e predložiti gost kustos, tonije kustosica Eva

Franch Gilabert, katalonska arhitektica. Tematske cjeline vodit e Shohei Shigematsu - urbane granice, Teddy Cruz - geopolitike granice, Francois Roche - ekološke i Hrvoje Njiri - moralne. Radovi e se moi prijaviti putem internetske stranice www.think-space.org, a u obzir dolaze svi mediji kroz koje se mogu prikazati zamišljena rješenja. Rezultati prve cjeline bit e poznati poetkom ožujka. S. H. B.

Poljski nain izvlaenja novca iz EU fondova LOBIRANJE

Da bi izvukla više novca iz fondova Europske unije, Hrvatska mora podijeliti odgovornosti na lokalne jedinice i centralizirati upravljanje projektima na jednome mjestu, zakljuak je okruglog stola o Europskoj uniji i regionalnom razvoju Hrvatske u organizaciji Hrvatskog društva lobista

te koje Europska komisija ‘može razumjeti’.

U PRIPREMI su projekti u vrijednosti 900 milijuna eura za podruje vodnoga gospodarstva, no veina ih u startu otpadne vrlo esto zbog dugotrajne procedure od ideje do realizacije

Uimo od Poljske

ARHIVA BUSINESS.HR

N

a okruglom stolu o Europskoj uniji i regionalnom razvoju Hrvatske sudjelovalo je više od 120 sudionika, a jedan od glavnih zakljuaka jest da Hrvatska mora decentralizirati kreiranje i predlaganje projekata za fondove Europske unije, ali i centralizirati upravljanje tim novcem. Do takvog zakljuka došlo se najviše zahvaljujui iskustvima ministra Božidara Pankretia na nedavnom putu u Poljsku, zemlju koja je uspjela izvui najviše novca iz pretpristupnih EU fondova. Kao primjer dobre informiranosti i

pravodobnog reagiranja na mogunosti koje se nude u sklopu europskih fondova ministar Pankreti istaknuo je zahtjev Hrvatske za sredstva iz Fonda solidarnosti na koja nemaju prava zemlje nelanice. Hrvatska je, naime, uspjela zatražiti naknadu šteta od poplava zajedno sa susjednim državama koje jesu lanice Unije. Napominje kako Hrvatska mora ‘ve juer’ poeti smišljati projekte za fondove koji e postati dostupni stupanjem u punopravno lanstvo kako bi što prije mogla poeti povlaiti taj novac.

Projekti vrijedni 900 mil. 

U pripremi su projekti vri-

jedni 900 milijuna eura za podruje vodnoga gospodarstva, ali veina ih u startu otpadne vrlo esto zbog dugotrajne procedure od ideje do realizacije. Nataša Mikuš Žigman, zamjenica državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i fondove EU, kaže da kljuni dokumenti ve postoje, što je jedan od triju kljunih preduvjeta za sudjelovanje u povlaenju novca iz EU fondova. Napravljeni su nacionalni strateški referentni okvir, kao i operativni planovi, a sada valja uspostaviti kvalitetan sustav upravljanja i, ponovno, pripremati kvalitetne projek-

Veleposlanik Republike Poljske Wieslaw Tarka iznio je iskustva svoje zemlje kako bi ilustrirao koristi dostupne lanicama koje dobro savladaju vještinu povlaenja novca. U Poljskoj potpora Uniji nakon šest godina lanstva iznosi ak 80 posto. Od 2007. do 2013., dakle u trenutanom sedmogodišnjem proraunskom razdoblju EU, Poljska je osigurala 67 milijardi eura iz EU fondova i na to dodala 18 milijardi iz nacionalnog prorauna, što ini 20 posto ukupnog EU novca za regionalni razvoj. Od kada je lanica, zemlja je dosegnula 61 posto prosjeka BDP-a Unije, ostvarila prosjean rast 5,4 posto do poetka krize, a u posljednje tri godine recesije krizu je izbjegla ostvarivši lani rast 1,7 posto. Osim toga, poveana su ulaganja i zabilježen pad nezaposlenosti 11,5 posto. Dijeljenje odgovornosti na lokalne jedinice i centraliziranje upravljanja projektima na jednome mjestu, u njihovu sluaju u Ministarstvu regionalnog razvoja, bit je poljskog uspjeha, zakljuio je Tarka. Sanja Hrvojevi Beganovi


dogaaji 17

business.hr Utorak 21/12/2010

regija/svijet

Nasljednici američkih bogataša u 2011. opet plaćaju megaporez POREZ NA NASLJEDSTVO Nakon što su nasljednici bogataša u SAD-u zahvaljujući Georgeu Bushu mlađem u 2010. bili pošteđeni golemog poreza na nasljedstvo, sljedeće godine čeka ih stopa od 55 posto na svu imovinu iznad milijun dolara

Z

ahvaljujući administraciji bivšeg predsjednika Georgea Busha mlađeg, američki je savezni proračun nakon smrti samo pet američkih milijardera u 2010. godini ostao kraći za nešto manje od 11 milijardi američkih dolara. Naime, Bush je išao na ruku američkim bogatašima pa je u zadnjoj godini svojega mandata progurao odluku da se u 2010. godini odustane od poreza na nasljedstva. U zemlji u kojoj su porezi sigurni kao i smrt svoju su imovinu više od očekivanog uvećali nasljednici pet američkih milijardera koji su, na sreću u nesreći svojih najbližih, ovozemaljski život napustili baš u 2010. godini koja je po ranijem Bushevu evanđelju proglašena godinom nulte stope poreza na nasljedstva.

Kao hrvatski proračun

Primjerice, kada je 77-go-

dišnji naftni i plinski magnat Dan Duncan umro u ožujku ove godine, njegovo bogatstvo u tom je trenutku procijenjeno na 10 milijardi dolara. Da je porez iznosio 45 posto, kolika je stopa bila u 2009. godini, savezna bi država samo na njegovoj smrti zaradila 4,5 milijardi dolara. Njegov glasnogovornik kazao je da je takav izračun samo teoretski budući da je gotovo cijela njegova imovina djeci podijeljena još za života, a veći je dio dao i u humanitarne svrhe. Američki poreznici su u 2009. godini samo od poreza na nasljedstva skupili 21,6 milijardi dolara, ili gotovo cjelokupan ovogodišnji hrvatski proračun. S gledišta američkih poreznih vlasti, Busheva je odluka bila loša po savezni proračun zbog prilične izmakle svote, dok je s gledišta svih potencijalnih nasljednika u pitanju mršava godina s obzirom na

to da je nasljeđivanja enormno bogatih ljudi bilo koliko i prstiju na jednoj ruci. Američki mediji su nakon donošenja kontroverzne Busheve odluke zlurado primijetili kako će u 2010. iznadprosječni broj američkih milijardera nesretno ispasti iz jurećeg vlaka. To se nije dogodilo, ali bi se moglo dogoditi da će mnogi poželjeti da su im bogati preci voljeli brze vlakove jer će američki Kongres u idućoj godini donijeti odluku o ponovnom uvođenju poreza na nasljedstva.

Srednja klasa

Pohlepni potomci mogu odmah zaboraviti na hitan upis svojih potencijalnih ostavitelja na padobranski tečaj do zasjedanja Kongresa jer će se zakon primjenjivati retroaktivno od 1. siječnja 2011. godine pa milijarderi mogu bez straha nastaviti živjeti po onoj krilatici da je bolje živjeti sto godina kao bo-

DAN DUNCAN, američki naftni i plinski magnat (na slici sa suprugom Jan), umro je u ožujku ove godine, a njegova je imovina procijenjena na 10 milijardi dolara. Da je umro tri mjeseca ranije, njegovi nasljednici platili bi 4,5 milijardi dolara poreza, a zahvaljujući Bushevoj poreznoj reformi (koja prestaje vrijediti već 1. siječnja), ostao im je cjelokupan iznos arhiva business.hr

gataš nego sedam dana kao siromah. Nasljednici američkih bogataša koji na Posljednji sud odu sljedeće godine suočit će se s najvećom poreznom stopom na nasljedstva u povijesti SAD-a od čak 55 posto, što bi, upozoravaju analitičari, ponajviše moglo pogoditi srednju klasu budući da će se oporezivati imovina vrjednija od milijun dolara. Od toga

nitko neće moći pobjeći, osim ako se ne odluče preseliti u Hrvatsku gdje porezna stopa na nasljedstva i darove iznosi pet posto. To s američke bogataške perspektive sada izgleda kao porezna oaza, što je sasvim ironično kada se u obzir uzme hrvatsko gledište prema vlastitom poreznom sustavu. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 21/12/2010

4,58% KAPITALA

27. SIJEÂťNJA 2011.

Genera je u ponedjeljak na Zagrebakoj burzi prijavila stjecanje 27.094 vlastitih dionica koje ine 1,469 posto temeljnog kapitala. Nakon tog stjecanja Genera posjeduje 84.567 vlastitih dionica koje ine 4,58 posto temeljnog kapitala. Dionice su steene po cijeni 72,98 kuna, 12,3 posto viĹĄoj od zadnje realizirane proĹĄlog petka. B.hr

Glavna skupĹĄtina Elektroprometa odrĹžat e se 27. sijenja idue godine, a na njoj e se meu ostalim odluiti o pokrivanju gubitka iz 2009. godine, prenosi Zagrebaka burza. Kako se navodi u priopenju te kompanije, na skupĹĄtini e se odluivati o pokrivanju lanjskog gubitka

Genera 'nakrcava' trezor

JoĹĄ jedna skupĹĄtina Elektroprometa

MICHAEL LJUBAS, lan NO-a Elektroprometa, u obvezi za preuzimanje, nada se razrjeĹĄnici SNIMIO S. ETKOVI

Krediti u ĹĄvicarcima dodatno e poskupjeti MUKA PO FRANKU Teaj kune i ĹĄvicarskog franka formira se posredno preko eura, pa hrvatskim duĹžnicima HNB ne moĹže pomoi, a nesigurnost ulagaa u stabilnost EU tjera ih prema franku i njegov teaj rast e dok je EU u krizi Panika zbog jaanja ĹĄvicarskog franka proĹĄirila se Hrvatskom u travnju ove godine, kada je ta valuta prvi put u sedam godina premaĹĄila granicu od pet kuna, utjeui tako na rast rata onih koji su svoje kredite vezali uz franak. Ni krajem godine ne

donosi dobre vijesti. Prema srednjem teaju HNB-a za 21. prosinca, ĹĄvicarski je franak vrijedio 5,8 kuna, dok je u istom razdoblju lani njegova vrijednost bila na razini 4,8 kuna. Zbog rasta ĹĄvicarskoga gospodarstva i duĹžnike krize u Europi analitiari predviaju da e se aprecijacijski pritisci na franak nastaviti i idue godine.

Znali za rizik

S obzirom na to da se teaj ĹĄvicarskog franka u odnosu na kunu formira posredno putem teaja franka u odnosu na euro i nije pod utjecajem HNB-a, esto se

govorilo o poveanom riziku koji nosi kreditiranje u francima. "Pri trenutanoj razini od 1,284 franka za euro promatrani je teaj gotovo 14 posto vei nego na poetku godine, dok je u odnosu na ameriki dolar aprecirao viťe od 6 posto u istom razdoblju", kazala je direktorica Direkcije za ekonomska istraŞivanja Raiffesen Consultinga Zrinka Živkovi Matijevi.

Tradicionalno utoiĹĄte

"Smanji li se pesimizam investitora u pogledu eura, odnosno povratka povjerenja u euro, kao ĹĄto je to bio

sluaj u listopadu i studenome, izgledno je da bi se i teaj EUR/CHF mogao vratiti prema viĹĄim razinama, iznad 1,35 franaka za euro“, kazala je Ĺ˝ivkovi Matijevi, dodajui da je prema trenutanim procjenama izgledno da e vrijednost ĹĄvicarskog franka i u 2011. godini biti pod utjecajem aprecijacijskih pritisaka. Interes za ĹĄvicarskim frankom na meunarodnim trĹžiĹĄtima poeo je jaati nakon izbijanja krize koja je poljuljala povjerenje u financijski sustav, odnosno gospodarstva eurozone i SAD-a. Kako je franak tradicionalno utoiĹĄte kapita-

Elektroprometa u iznosu od 28,1 milijun kuna iz zadrĹžane dobiti tako da se gubitak pokrije iz zadrĹžane dobiti, a ostatak se prenosi u sljedeu poslovnu godinu. PredloĹžit e se i davanje razrjeĹĄnica lanovima Nadzornog odbora Michaelu Ljubasu, Josipu Ĺ eremetu, DraĹženu Kobau, DuĹĄanu Bobiu i Zdenku Steinbaueru te lanovima Uprave Saidi Mavri, Jurici Toniu, Nati Ĺ amu, Antonu uriu i Dubravku Tomljanoviu. B. St.

ZRINKA ŽIVKOVI MATIJEVI, direktorica Direkcije za ekonomska istraŞivanja Raiffesen Consultinga, kaŞe kako je izgledno da e vrijednost ťvicarskog franka i u 2011. godini biti pod utjecajem aprecijacijskih pritisaka SNIMIO SAŠA ETKOVI

la u nestabilnim vremenima, zapoeo je uobiajeni rast te vrhunac doĹživio nakon ĹĄto je odobrena pomo Grkoj i Irskoj te se strah od ĹĄirenja duĹžnike krize proĹĄirio na ostale lanice. Osim toga, ĹĄvicarska je valuta, kako istiu u Raiffeissen Consultingu, na vrijednosti dobila i zahvaljujui snaĹžnom rastu gospodarstva u Ĺ vicarskoj, koji je na godiĹĄnjoj razini iznosio 3,1 posto, dok je gospodarski rast u treem tromjeseju ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani iznosio 0,7 posto.

Verbalne intervencije

Analitiar Hypo AlpeAdria banke Hrvoje Stoji smatra da e ĹĄvicarska valuta nastaviti jaati, ali slabijim tempom od onog


OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. Ponedjeljak

IT i tehnologija Srijeda

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

SIT GLADNOM NE VJERUJE

Europska središnja banka sumnjičava prema zalogu irskih banaka za pomoć U komentaru objavljenom na internetskim stranicama Europske središnje banke stoji kako su u toj instituciji zabrinuti zbog kvalitete imovine koju e dobiti od problematinih irskih banaka u zalog za paket pomoi Europska je središnja banka na svojim internetskim stranicama objavila tzv. position paper, dokument u kojem istie kako je zabrinuta da bi paket za spas Irske, koji su lanice EU ubrzano izglasale, mogao negativno utjecati na sposobnost banke da osigura novac za podržavanje stabilnosti financijskog sustava eurozone. U ECB-u se brinu da bi nedostaci zakonodavne procedure za irski paket pomoi mogli uzurpirati prava ECB-a na izbor kolaterala, koji bi banka mogla uzeti kao osiguranje za novac koji pušta u sustav.

Loša imovina u ovoj godini, te da e se uloga Švicarske središnje banke ograniiti na "verbalnu intervenciju". "Švicarska e narodna banka nastaviti isticati rizike od deflacije s obzirom na to da je potrošila previše kredibiliteta na dosadašnje intervencije", kazao je. Biljana Stari

Upozorenje odražava straha ECB-a o riziku davanja novca irskim bankama, jer zadnji dostupni podaci pokazuju da Irske banke imaju ak 136 milijardi eura koje su dobile putem zajmova od ECB-a, ak etvrtinu ukupno plasiranog novca u eurozoni, ali i dodatnih 45 milijardi eura za hitne potrebe likvidnosti, što su dobile od irske sre-

dišnje banke. Kako bi dobile novac, banke moraju dati neku imovinu u kolateral. ECB se mora pobrinuti da u kolateral dobije dovoljno imovine odgovarajue kvalitete kako bi umanjio svoju izloženost dogodi li se da neki od zajmova ne budu vraeni. Prošlog je tjedna ECB objavio da e se dokapitalizirati na 10,76 milijardi eura kako bi poveao svoju financijsku snagu. Od svibnja ove godine Europska je središnja banka kupila ukupno 72 milijarde eura obveznica zemalja eurozone pogoenih krizom kako bi zaustavila divljanje cijene zaduživanja tih zemalja, konkretno Grke, Irske, Portugala i Španjolske.

Što smije i želi ECB?

Tako u komentaru stoji kako se „ECB ozbiljno brine da prijedlog zakona ne pruža dovoljno pravne sigurnosti o nizu pitanja kljunih za eurosustav (središnjih banaka eurozone)“. Jedan od takvih problema je i „raspon prava središnjih banaka na osiguranja za sredstva hitno dana kao pomo u likvidnosti“. Barem dio od te 72 milijarde funti morao bi završiti u bilanci ECB-a, a dokapitalizaciju središnje banke Europske unije financirat e nacionalne središnje banke zemalja lanica eurozone.

JEAN-CLAUDE TRICHET, guverner Europske središnje banke, poruio je kako želi da ECB sam procjenjuje koliko e i kakve imovine uzeti u zalog kako bi dao novac za pomo, prvo Irskoj, a onda i drugim zemljama ARHIVA BUSINESS.HR

Stav ECB-a objavljen je u obliku komentara na prijedlog irskog zakonskog okvira za provedbu programa, na koji je vlada u Dublinu pristala u dogovoru s vlastima Europske unije i meunarodnog monetarnog fonda, a njime bi trebao biti stabiliziran irski financijski sustav. Zakoni bi trebali biti razjašnjeni tako da bude jasna „sposobnost središnje banke da realizira svoja prava, a bez ogranienja na preuzimanje kolaterala koji je založila bilo koja relevantna institucija“. Iz ECB-a dodaju kako bi zakonodavstvo trebalo ja-

sno potvrditi princip ugovora o EU prema kojem je nezavisnost središnje banke jaa od bilo kakvog zakonodavnog prijedloga. Josip Jagi

BROJKA

72

milijarde eura državnih obveznica Grke, Irske, Portugala i Španjolske otkupio je od svibnja ove godine ECB kako bi te zemlje zaštitio od divljanja troškova zaduživanja države na inozemnim tržištima


investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Hrvatskog Telekoma u ponedjeljak je prekinula dvodnevni trend pada cijene. Kako je Inina dionica izvan svih kategorija ovih dana kada je u pitanju veliina prometa, može se rei da je HT bio daleko najlikvidnije izdanje na Zagrebakoj burzi s nešto više od 8 milijuna kuna prometa. Ta telekomunikacijska dionica rastom se u ponedjeljak ponovno približila razini od 280 kuna, na kojoj je zadnji put bila sredinom prošloga tjedna.

Ina-industrija nafte d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Rabac, ugostiteljstvo i turizam Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Institut IGH Dalekovod Belje AD plastik Atlantska plovidba d.d. Industrogradnja d.d. Atlantic grupa Podravka prehrambena industrija d.d. Ledo Croatia osiguranje d.d. Petrokemija Luka Ploe Slatinska banka Zagrebaka banka akoveki mlinovi Ingra Konar - elektroindustrija Uljanik plovidba Viro tvornica šeera d.d. Riviera Pore Jadroplov d.d. Tankerska plovidba Kraš, prehrambena industrija Adris grupa Hotel Bellevue Dubrovnik - Babin kuk HTP Korula Tehnika Jadranski naftovod Badel 1862 Franck prehrambena industrija Jadransko osiguranje uro akovi holding Viadukt Vaba d.d. banka Varaždin Beliše SN holding Maistra Fima validus Konzum Vupik Fima proprius d.d. HGspot IPK Kandit Valamar grupa Magma d.d. Dioki d.d IPK Osijek Auto Hrvatska Arenaturis Hidroelektra niskogradnja Adriatic Croatia International Club d.d. Turisthotel HUP - Zagreb Proficio Jadranska banka Pounje trikotaža BC institut OT-optima telekom d.d. Luka Rijeka Privredna banka Zagreb Veterina d.d. Istraturist Umag d.d. Lucidus dioniko Sunani Hvar Liburnia Riviera Hoteli Lavevi Dom holding Žitnjak Slobodna Dalmacija akovština Chromos agro Tanker dioniko društvo za trgovinu

+ Dionicom Riviere Pore u ponedjeljak je protrgovano u ukupnoj vrijednsti 104.315 kuna, što je iznadprosjean promet za to izdanje. Cijena dionice je odmah na otvaranju poela kliziti, da bi se na kraju spustila na konanih 147,03 kune po dionici. Riviera Pore zabilježila je drugi pad po veliini na Zagrebakoj burzi. Najvei pad zabilježio je IPK Kandit, koji je meutim imao gotovo 10 puta manji promet od izdanja poreke turistike kompanije.

CROBEX: -0,25%

Redovan promet: 114.030.275,91 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

2,830.00 277.00 76.00 1,320.00 265.00 1,580.00 258.05 64.46 108.50 740.00 541.00 801.00 294.53 5,599.00 5,300.00 161.57 1,590.45 110.70 241.15 3,605.00 16.35 515.01 565.01 340.00 147.03 141.05 1,300.00 417.07 305.00 300.00 57.00 60.00 1,092.06 2,823.00 82.00 712.00 3,099.50 27.00 245.00 67.00 520.00 165.95 56.00 7.43 183.00 55.00 20.50 22.12 145.11 30.00 36.90 72.04 20.00 338.00 53.01 146.15 2,650.00 752.56 1,345.00 11.70 2,568.00 0.72 220.00 29.00 184.00 530.00 61.56 296.00 15.15 29.00 2,189.57 217.90 34.00 105.55 25.02 6.50 320.00 110.00

2,830.10 278.77 76.00 1,349.00 267.98 1,647.00 263.00 66.00 113.30 759.97 555.00 808.47 305.00 5,650.00 5,300.00 165.00 1,689.50 111.00 245.00 3,660.00 16.92 528.00 577.90 345.92 154.09 143.01 1,300.00 426.00 328.90 300.00 57.00 62.00 1,149.98 2,920.00 87.87 720.00 3,099.50 28.10 245.45 67.99 520.00 165.95 59.99 7.79 185.00 55.00 20.50 22.45 151.13 31.00 37.67 74.00 20.00 341.00 55.00 151.00 2,650.00 752.56 1,348.92 11.70 2,569.00 0.72 220.00 29.01 184.00 530.00 62.10 296.00 15.15 29.90 2,189.57 218.95 34.00 105.55 26.00 6.50 320.00 110.00

2,830.00 278.50 76.00 1,321.01 265.50 1,621.00 258.05 64.54 111.06 741.00 541.00 801.04 302.00 5,599.00 5,300.00 161.57 1,590.45 111.00 245.00 3,660.00 16.43 515.01 567.00 345.00 147.03 141.05 1,300.00 419.99 328.90 300.00 57.00 60.00 1,149.98 2,823.00 87.87 712.00 3,099.50 27.00 245.00 67.00 520.00 165.95 59.97 7.43 183.00 55.00 20.50 22.12 145.11 30.00 37.67 72.04 20.00 338.00 53.01 151.00 2,650.00 752.56 1,345.00 11.70 2,568.00 0.72 220.00 29.00 184.00 530.00 61.80 296.00 15.15 29.00 2,189.57 218.95 34.00 105.55 25.02 6.50 320.00 110.00

0.00% 1.09% 7.04% 0.19% -0.89% 2.72% -1.88% -0.86% 2.83% -1.17% 0.18% 0.26% 0.67% -0.02% 0.93% 0.22% -3.84% 0.91% 0.82% 0.27% -0.96% -1.72% -0.53% 1.17% -10.89% -1.36% 0.00% -3.45% 2.78% \ -12.24% -4.76% 0.00% -3.65% -0.71% -1.11% 3.32% -0.37% -0.04% 3.00% 0.00% 10.63% 5.21% -4.62% -1.08% -8.33% 2.50% -1.34% -13.21% -3.23% -0.11% 0.04% 0.00% -0.88% -3.62% 0.00% 0.00% -2.90% -0.27% 0.00% -7.43% 0.00% -3.51% 1.36% 1.62% 0.00% -4.92% 0.34% 7.45% 5.45% 0.44% 9.48% -1.73% -8.27% 0.00% -9.47% -3.03% -14.73%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Koliina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

32,100 32,316 29,918 748 3,725 485 2,961 10,013 5,752 526 659 396 994 52 50 1,507 137 2,000 817 49 9,538 240 215 344 700 675 51 145 200 200 1,025 779 41 15 436 50 10 1,133 120 415 50 120 315 2,254 89 290 760 540 78 357 240 120 434 25 150 55 3 9 5 504 2 7,005 20 140 20 6 51 10 168 82 1 10 62 15 60 100 2 2

90,843,001.62 8,983,120.09 2,273,768.00 995,966.29 994,320.56 789,447.60 769,929.56 650,505.54 637,266.32 391,787.90 357,026.00 318,526.50 298,566.45 293,698.00 265,000.00 245,396.46 222,177.47 221,929.50 199,877.05 177,710.00 158,440.46 123,945.62 122,099.80 118,289.90 104,315.99 96,337.59 66,300.00 61,193.90 61,097.00 60,000.00 58,425.00 46,875.96 46,684.24 43,342.00 36,863.56 35,770.29 30,995.00 30,876.91 29,426.26 27,968.35 26,000.00 19,914.00 18,298.05 16,917.67 16,291.00 15,950.00 15,580.00 12,096.30 11,595.85 10,917.00 9,017.60 8,840.77 8,680.00 8,497.10 8,210.20 8,135.85 7,950.00 6,773.04 6,740.68 5,896.80 5,137.00 5,043.60 4,400.00 4,060.94 3,680.00 3,180.00 3,163.44 2,960.00 2,545.20 2,380.70 2,189.57 2,188.24 2,108.00 1,583.25 1,540.40 650.00 640.00 220.00

28,300.00 22,805.96 76.93 1,759.12 1,801.18 257.06 591.92 530.23 466.41 1,034.08 244.75 2,670.91 1,636.84 1,232.73 1,630.27 539.82 354.06 102.01 15,691.86 384.30 123.22 1,324.67 328.86 478.40 537.18 230.85 814.30 576.91 3,162.67 51.67 100.61 25.59 217.88 2,097.05 66.09 304.15 387.44 87.40 111.92 118.27 605.44 451.38 656.33 20.07 4,154.62 82.80 41.07 7.30 103.77 188.87 183.61 291.19 89.24 223.67 115.69 94.21 294.31 297.08 634.00 45.78 307.19 1.92 36.63 81.78 1,100.41 10,109.63 114.01 1,383.80 38.35 212.02 662.65 104.70 253.89 21.71 130.63 6.85 38.56 8.58

365 dana Najniža Najviša 1,560.00 253.10 65.10 1,181.00 242.21 1,106.00 217.00 54.00 76.01 705.00 292.00 642.16 240.00 4,720.12 4,502.00 105.50 1,160.03 93.60 200.00 2,500.00 14.50 421.00 533.13 290.00 100.00 124.01 1,140.00 262.02 275.00 300.00 52.00 57.00 871.01 2,332.01 58.00 655.38 2,300.00 22.36 190.00 54.00 405.00 64.20 51.00 6.40 143.00 41.77 19.19 20.08 145.11 26.50 23.01 70.02 17.00 335.06 33.03 120.00 2,200.00 543.15 1,115.16 11.50 2,006.00 0.60 180.00 25.51 161.54 461.06 52.05 280.00 14.03 25.00 1,413.01 161.10 27.87 76.10 20.01 5.11 259.00 110.00

2,840.00 332.84 99.94 1,777.00 318.99 3,397.40 390.00 96.87 115.79 1,060.00 570.00 829.99 400.00 7,049.99 5,948.87 184.73 2,093.00 115.00 280.00 3,799.21 43.76 542.09 678.00 420.00 200.00 190.30 1,655.00 497.02 373.00 300.00 165.00 167.99 2,020.00 3,157.27 139.00 944.00 3,350.00 40.90 375.00 78.00 580.00 245.00 77.00 29.01 207.51 230.00 34.00 72.95 286.00 45.00 69.90 150.96 30.00 519.00 70.00 257.00 3,157.50 850.00 1,845.00 16.34 3,100.00 1.01 300.00 44.80 220.00 618.00 74.45 410.00 22.00 36.50 2,890.00 279.00 45.90 163.85 64.98 34.00 441.50 140.00


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

63,10 162,05 10,40 264,00 0,68 339,00 5,21 13,31 86,00 17,64 0,71 8,01 18,40 179,80 17,00

63,70 166,00 10,69 267,00 0,69 339,00 5,22 13,60 89,40 17,79 0,72 8,35 19,00 179,80 17,00

63,13 166,00 10,69 267,00 0,69 339,00 5,22 13,45 86,90 17,79 0,71 8,19 19,00 179,80 17,00

63,29 164,58 10,58 265,34 0,69 339,00 5,21 13,42 86,59 17,70 0,72 8,13 18,88 179,79 17,00

35,00 1,40 80,16 36,02 37,00 1,00 1,45 6,20 1,50

36,00 1,40 80,16 36,25 37,90 1,00 1,48 6,37 1,50

35,30 1,40 80,16 36,13 37,90 1,00 1,45 6,20 1,50

0,35 1,40 0,80 0,36 0,37 1,00 1,48 6,24 1,50

94,02 89,50 97,02 97,02 38,01 37,00 18,80 35,39 13,60 27,00 40,00 35,20

94,20 89,50 97,02 97,02 38,12 37,00 19,00 35,48 13,90 27,00 40,00 35,20

94,20 89,50 97,02 97,02 38,12 37,00 19,00 35,48 13,90 27,00 40,00 35,20

94,20 89,50 97,02 97,02 38,12 37,00 18,95 35,46 13,85 27,00 40,00 35,20

479,00 2.150,00 7.052,00 500,00 3.400,00 12.500,00 3.500,00 4.100,00 530,00 375,00 1.000,00 10.500,00 2.101,00 1.650,00 79,52

480,00 2.251,00 7.298,00 500,00 3.599,00 12.500,00 3.500,00 4.100,00 530,00 375,00 1.000,00 10.500,00 2.330,00 1.650,00 81,52

480,00 2.230,00 7.188,00 500,00 3.479,00 12.500,00 3.500,00 4.100,00 530,00 375,00 1.000,00 10.500,00 2.290,00 1.650,00 80,92

479,46 2.238,59 7.183,82 500,00 3.478,95 12.500,00 3.500,00 4.100,00 530,00 375,00 1.000,00 10.500,00 2.304,37 1.650,00 80,92

3.500,00 87,00 91,50 3.900,00 3.280,00 87,00 506,00 3.251,00 93,00 520,00 2.800,00

3.590,00 87,10 91,50 3.902,00 3.300,00 88,00 516,00 3.252,00 93,00 530,00 2.830,00

3.513,37 87,00 91,50 3.900,42 3.299,33 87,26 511,41 3.251,32 93,00 526,69 2.806,59

3.513,37 53,50 56,27 3.900,42 3.299,33 53,66 511,41 3.251,32 57,19 526,69 2.806,59

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR KBMR PETG NF1N SKDR KDIR GRVG TLSG ZVTG PBGS POSR AELG TCRG LKPG

KRKA MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S KD KD ID GORENJE TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK POZAVAROVALNICA SAVA AERODROM LJUBLJANA TERME CATEZ LUKA KOPER

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 KAMENOLOMI AD ZVORNIK REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 VELEZ AD NEVESINJE TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA NAPREDAK AD BIJELJINA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C

NIS a.d. Novi Sad Imlek a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Morava a.d. Pozarevac AIK banka a.d. Niš Pionir PP Srbobran a.d. Srbobran Napred GP a.d. N. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd Zaštita na radu i z.ž.s a.d. Beograd Mlin Kanjiza a.d. Kanjiza Termika a.d. Beograd SBM Holding Beomedicina a.d. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš Mlekara a.d. Subotica Obveznice RS serije A2016K

TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA

541.950,56 105.660,95 87.805,72 82.786,15 51.755,42 41.358,00 33.236,52 31.337,18 30.135,50 26.849,23 21.256,51 17.848,72 12.707,50 10.967,80 10.115,00

-1,94 % 0,00 % -0,61 % -1,39 % 2,43 % 0,00 % -1,36 % 5,98 % 0,67 %

49444 8800 14496 29000 14000 5158 2200 515 2000

17.537,26 12.320,00 11.620,00 10.463,40 5.218,65 5.158,00 3.250,00 3.212,04 3.000,00

0,21 % 211901 19.960.354,20 0,56 % 138979 12.438.620,50 0,01 % 107455 10.425.284,10 0,01 % 94759 9.193.518,18 -4,34 % 53533 2.040.654,97 -0,27 % 3269 120.953,00 0,11 % 2188 41.461,66 0,82 % 1101 39.046,92 -0,57 % 1849 25.610,72 0,00 % 750 20.250,00 0,08 % 240 9.600,00 -2,22 % 184 6.476,80

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA TNB RMDEN09 RMDEN04 ALK TPLF RMDEN08 TEL KMB RMDEN03 GRNT SBT

8563 642 8299 312 75431 122 6375 2335 348 1517 29715 2195 673 61 595

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS IMLK AGBN MOPOM AIKB PION NPRD UNBN ZNRZ MNKA TRBG SBMB DINNPB MLSU A2016

-0,88 % 0,61 % 1,33 % 1,14 % 1,32 % -0,29 % -0,59 % -1,10 % -0,11 % 1,08 % 0,56 % -1,90 % 2,93 % 0,00 % 1,19 %

Makedonski telekom Nova kreditna b. Maribor Petrol Garant Futog Mercator

+1,94% +1,33% +1,14% +0,81% +0,61%

Imlek Beograd

AIK banka Gorenje Krka Bosnalijek Toplifikacija Skopje

-3,31% -1,1% -0,88% -0,57% -0,02%

Telekom Srpske Banja Luka

+0,72 -1,36

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKE FBIHKC FBIHKH FBIHK1B FBIHK1D BHTSR FBIHK1E BSNLR JPESR FBIHK1A FBIHK1C

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA RSRS-O-D KMNL-R-A RSDS-O-C RSRS-O-C RSRS-O-B VELE-R-A TLKM-R-A KRIP-R-A NPDK-R-A

+

Oznaka

Utorak 21/12/2010

+

Powered by

business.hr

0,00 % 0,72 % 0,17 % 0,00 % -3,31 % 0,00 % 0,00 % -2,38 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 9,38 % -1,08 % 0,00 % 0,42 %

41817 20.049.373,00 5974 13.373.310,00 419 3.010.022,00 5803 2.901.500,00 820 2.852.736,00 189 2.362.500,00 335 1.172.500,00 260 1.066.000,00 2000 1.060.000,00 2500 937.500,00 589 589.000,00 50 525.000,00 226 520.788,00 300 495.000,00 6000 485.547,52

valuta: MKD - makedonski denar 1,39 % -1,08 % 0,22 % 0,02 % -0,02 % 0,88 % 1,94 % -0,04 % 0,32 % 0,81 % 0,24 %

1227 60642 50000 221 238 13488 1330 150 8349 785 82

4.310.900,00 3.244.601,38 2.813.519,78 861.992,00 785.240,00 723.832,85 680.180,00 487.698,00 477.503,20 413.455,00 230.140,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Dionica beogradskog Imleka bila je na poetku novog tjedna druga najtrgovanija na Beogradskoj burzi sa 13,4 milijuna dinara prometa, a cijena joj je rasla 0,72 posto, na 2230 dinara. Najniža cijena te dionice bila je 2150 dinara, a najviša postignuta tijekom dana iznosila je 2251 dinar. Rasle su i cijene dionica banaka, i to 0,17 posto Agrobanke i 0,66 posto beogradske Komercijalne banke, ali samo se ona Agrobanke uvrstila u društvo milijunaša.

Vrijednost dionice banjalukog Telekoma pala je u ponedjeljak 1,36 posto pa je zadnja zabilježena cijena po kojoj se trgovalo tom dionicom iznosila 1,45 konvertibilnih maraka. To je ujedno bila najniža cijena postignuta tijekom dana, a najviša je iznosila 1,48 konvertibilnih maraka. Ukupan promet tom dionicom na Banjalukoj burzi iznosio je 3250 KM, a 2200 dionica promijenilo je vlasnika. Banjaluki indeks BIRS bio je u minusu 0,33 posto.

REGIONALNI INDEKSI +0,17% BIRS -0,33% 861,34 961,10 Belex15 -0,95% FIRS +1,33% 666,68 1.702,09 Belexline -0,46% MBI10 +0,01% 1.287,73 2.284,85 SASX10 -0,03% MOSTE -0,17% 912,47 489,46 SASX30 -0,22% NEX20 +0,44% 890,45 14.034,01 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,30% WIG20 -0,38% 2.738,41 BUX +0,54% 21.218,76 -0,08% +0,32% ATX +1,40% 2.861,24 indeksa na zatvaranju u -0,35% Stanje ponedjeljak 20. prosinca 2010.

FTSE100 5.899,86

DAX 7.047,59

CAC40

3.891,02

MICEX 1,660.98

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,06% S&P500 +0,08% 11.491,91 1.243,91 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,21% petak 17. prosinca 2010. 2.642,97


investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

 $         kn   kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn  kn kn kn  kn kn

99,0514 14,1184 33,2300 60,2600 89,0800 28,6602 71,5551 45,7313 134,3300 88,7251 83,1400 103,9900 8,5404 142,9026 40,6926 61,2194 7,2142 13,8100 83,0604 103,5400 5502,8700 324,5031 96,6537 62,2204 68,2288 84,3314 48,5498 11,1615 362,3315 49,9235

1,68 0,77 0,76 0,63 0,62 0,55 0,53 0,52 0,48 0,44 0,39 0,37 0,31 0,30 0,26 0,25 0,21 0,20 0,14 0,14 0,11 0,11 0,10 0,09 0,08 0,06 0,06 0,04 0,01 0,00

N/A 17,26 9,06 7,80 3,91 0,76 4,39 8,95 4,41 6,08 2,85 5,96 4,48 26,04 7,49 7,82 14,35 0,27 -1,04 4,81 -2,37 11,32 4,94 2,59 9,60 6,90 -2,89 2,66 7,88 3,46

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

0,14 3,24 3,21 2,99 5,19 3,71 3,41 3,78 8,14 2,64 2,58 0,68 8,81 2,19 2,98 3,88 3,18 11,61 5,21 4,48 3,39 2,56 5,05 3,57 3,42 5,28 4,31 1,79 2,77 3,21

17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 16.12.2010

+

DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. NFD Aureus US Algorithm 142,9026

29,16

MP-Mena HR

485,9354

24,03

MP-Global HR

324,5031

19,22

Ilirika Azijski tigar

62,2204

18,78

KD Nova Europa

7,2142

18,74

FIMA Equity

74,9318

-17,56

ST Global Equity

46,6545

-15,41

C-Zenit

49,7788

-11,02

HPB Dynamic

48,5498

-10,62

KD Victoria

13,8100

-10,38

+ MJEŠOVITI

Ilirika Gold Platinum Global Opportunity Erste Total East Raiffeisen Emerging M. Erste Adriatic Equity NFD Aureus BRIC HPB Titan AC Rusija ZB trend OTP meridian 20 A1 ZB BRIC+ HI-growth NFD Aureus US Algorithm OTP indeksni Prospectus JIE KD Nova Europa KD Victoria HPB Dioniki ZB aktiv Poba Ico Equity MP-Global HR NFD Aureus Global Developed Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock PBZ Equity fond HPB Dynamic AC G Dynamic EM MP-Bric HR VB High Equity

+

udjela

% 12 mj.

115,5614

10,65

ZB global

146,6700

8,98

AC G Balanced EM

11,1543

8,90

HI-balanced

10,1781

6,00

Raiffeisen Balanced

154,3700

5,57

ICF Balanced

112,5578

-16,05

ST Balanced

170,6167

-13,59

ST Aggressive

65,0157

-10,06

HPB Global

97,1650

-8,23

C-Premium

5,5751

-5,20

+ OBVEZNI»KI

N/A 2,34 -0,03 10,49 -2,31 10,94 6,41 14,60 12,26 4,06 -1,57 N/A 3,39 29,16 3,65 -2,38 18,74 -10,38 -8,26 10,35 -4,81 19,22 -1,28 18,78 16,35 3,31 -10,62 9,10 11,35 0,55

N/A -9,02 -29,02 -15,56 -2,20 -13,92 -9,36 -18,70 3,69 -4,43 -6,90 N/A -1,77 17,74 -26,01 -11,87 -9,77 2,82 -3,50 0,78 -16,14 -7,84 -0,67 -12,44 -10,57 -3,17 -15,45 6,33 -3,51 -19,46

-0,95 1,38 -2,35 6,47 -1,92 5,85 3,19 12,44 10,41 2,44 -0,95 3,99 2,28 28,68 3,82 -3,29 14,36 -9,34 -8,26 6,51 -4,74 15,05 -1,48 15,75 12,38 2,06 -11,60 8,40 6,60 -0,23

5,348 8,649 40,353 25,349 196,502 9,123 9,965 9,682 159,578 17,752 9,943 81,319 66,041 15,876 126,937 23,937 20,129 56,974 18,167 485,239 5,992 5,039 62,510 9,055 214,550 383,728 20,403 14,141 12,163 12,984

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

N/A 16,04 6,10 5,79 1,03 -0,50 1,58 9,09 3,40 6,58 2,26 5,24 2,77 15,17 4,99 4,79 13,34 -5,51 -5,53 5,39 -0,07 9,99 0,19 4,12 12,55 5,86 -2,47 2,62 7,36 4,48

MJEŠOVITI FONDOVI Agram Trust NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global C-Premium HI-balanced Erste Balanced OTP uravnoteženi PBZ Global fond ST Aggressive Raiffeisen Prestige AC G Balanced EM ST Balanced HPB Global KD Balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced Allianz Portfolio Ilirika JIE Balanced

kn kn  kn   kn kn kn   kn kn kn  kn kn 

68,6855 82,9431 146,6700 5,5751 10,1781 120,9600 108,3742 103,4940 65,0157 108,4100 11,1543 170,6167 97,1650 8,2051 154,3700 112,5578 115,5614 149,6479

0,41 0,38 0,35 0,33 0,28 0,26 0,15 0,09 0,08 0,06 0,02 -0,02 -0,03 -0,08 -0,12 -0,14 -0,14 -0,27

0,61 0,45 2,33 3,37 3,82 3,81 -1,29 4,28 3,25 0,64 2,27 -0,21 -2,70 1,34 0,48 -2,88 4,94 4,71

-0,18 3,98 2,21 -2,78 3,29 4,02 -0,48 3,65 -3,21 3,79 2,31 -6,23 -6,44 0,27 3,04 -4,52 7,44 4,29

-2,69 1,51 8,98 -5,20 6,00 4,42 -4,76 4,02 -10,06 N/A 8,90 -13,59 -8,23 -0,15 5,57 -16,05 10,65 5,56

-2,15 -4,14 4,13 -13,99 0,20 -0,21 1,62 5,07 -7,89 N/A 6,28 6,96 -0,55 -3,94 5,37 1,70 9,45 8,57

-1,33 3,11 6,97 -5,51 3,98 4,75 -5,05 3,03 -8,50 8,41 8,22 -11,34 -8,78 -0,58 5,10 -12,29 10,14 4,63

11,550 16,317 712,169 12,269 68,801 104,940 37,031 277,850 2,841 181,288 14,336 11,393 88,224 6,802 320,894 11,079 7,186 45,145

2,44 4,42 9,46 3,88 8,81 9,92 5,01 9,27 5,24 0,78 1,79 7,94 5,21 4,92 8,31 8,63 1,60 4,90

17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010

       kn

158,8200 11,3754 174,4200 130,3500 127,8121 124,4931 129,5359 162,0732

0,13 0,13 0,08 0,08 0,07 0,04 -0,03 -0,11

-0,48 0,37 0,24 0,12 0,86 -0,67 0,18 1,75

-0,48 1,82 3,27 3,72 2,44 2,37 2,81 5,00

4,56 5,54 8,48 8,93 4,78 4,10 6,25 10,60

5,01 1,47 6,71 4,41 5,02 4,30 4,53 8,17

4,56 5,89 8,41 8,86 4,47 4,25 7,63 9,15

231,163 7,194 473,551 194,680 14,471 13,476 132,277 26,218

9,46 8,81 8,56 7,55 5,01 5,21 7,78 6,15

17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010

kn  kn kn $ kn kn kn kn kn kn   kn  kn kn

132,4363 125,8408 144,7900 138,5300 124,5922 132,1169 117,0327 11,3215 108,4630 138,5168 122,3479 10,6744 105,5200 162,6325 139,8901 135,2860 102,5559

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01 -0,01 -0,02 -0,04

0,55 0,56 0,89 0,83 0,27 0,74 0,84 0,66 0,77 0,64 0,56 0,77 0,65 0,60 0,49 0,85 0,75

1,15 1,62 1,79 1,73 0,70 1,54 1,66 1,53 1,55 1,31 1,19 1,63 1,62 1,13 1,01 1,67 1,58

2,98 3,91 4,04 3,69 2,61 4,03 3,43 3,59 3,62 2,49 2,81 3,59 4,17 2,44 2,57 3,73 1,64

6,34 4,39 4,85 4,41 3,95 5,50 5,17 5,74 5,20 4,61 4,13 4,33 4,44 4,78 3,28 4,44 1,84

2,78 3,72 3,77 3,54 2,56 3,77 3,23 3,40 3,39 2,40 2,66 3,41 3,96 2,24 2,46 3,53 1,32

1042,670 514,937 846,084 679,705 42,498 222,421 176,179 133,200 170,737 111,123 133,515 27,500 627,919 2078,971 135,803 29,512 7,203

11,72 8,41 7,81 7,55 5,68 5,21 3,12 2,22 1,60 7,23 4,99 1,54 1,24 10,41 10,41 6,96 1,39

17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 16.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010 17.12.2010

OBVEZNIKI FONDOVI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

162,0732

10,60

Erste Bond

130,3500

8,93

Raiffeisen Bonds

174,4200

8,48

PBZ Bond fond

129,5359

6,25

HI-conservative

11,3754

5,54

HPB Obvezniki

124,4931

4,10

ZB bond

158,8200

4,56

OTP euro obvezniki

127,8121

4,78

HI-conservative

11,3754

5,54

PBZ Bond fond

129,5359

6,25

ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds Erste Bond OTP euro obvezniki HPB Obvezniki PBZ Bond fond Capital One

NOVANI FONDOVI PBZ Novani fond PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Erste Money PBZ Dollar fond HPB Novani VB Cash Agram Cash Allianz Cash HI-cash OTP novani fond Agram Euro Cash Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus ST Cash Platinum Cash

+


investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 21/12/2010

UREDBA REACH

Petrokemija ušla u Europsku uniju Kutinska Petrokemija uspješno je registrirala kemijske tvari u svojim proizvodima prema zahtjevima europske REACH uredbe te prema ostalim direktivama EU vezanim uz nju. Dovršenim je procesom registracije, priopeno je iz Petrokemije, a Europska kemijska agencija (ECHA) odobrila je upotrebu kemikalija i ostalih tvari iz vlastite proizvodnje koje se nalaze u

Petrokemijinim gnojivima, što je bio nužan uvjet za nastavak izvoza proizvoda Petrokemije u zemlje EU. Svrha Uredbe REACH jest osigurati viši stupanj zaštite ljudskog zdravlja i okoliša te slobodno kretanje kemijskih tvari na EU tržištu. Registracija kemijskih tvari u proizvodima Petrokemiji osigurava kontinuiranu prisutnost na tržištu EU, uz garanciju da se udovoljava svim kriterijima u domeni zaštite okoliša i zdravlja te nadzora kretanja i primjene kemikalija i kemijskih proizvoda unutar EU. S. C. H.

Radni tjedan na Burzi poeo minusom EUFORIJA NESTALA Indeksi Zagrebake burze ušli su u novi trgovinski tjedan uz minimalne gubitke te, uz iskljuenje Ine, slab promet U novi trgovinski tjedan indeksi Zagrebake burze ušli su s blagim minusima. Crobex je pao 0,25 posto, na 2039,08 bodova, dok je Crobex 10 kliznuo 0,14 posto, ali ipak je ostao iznad psihološki važne razine od 1100 bodova. Redovan promet dionicama zbog Ine je ponovno preskoio razinu od sto milijuna kuna. Osim naftaša, milijunski promet ostvaren je i HT-om i Hotelima Rabac. Vlasnika je na ZSE-u u ponedjeljak promijenilo više od 32.000 dionica najveeg domae naftne kompanije uz 90,8 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ostala nepromi-

jenjena - 2830 kuna. "Na domaoj burzi dominiralo je trgovanje dionicom Ine, iako je promet njome nešto slabiji nego prošlih dana. Tek trebamo vidjeti je li rije o trendu ili je današnji manji obujam trgovanja dionicom Ine posljedica ponedjeljka, dana kada se uobiajeno manje trguje", kazao je za Hinu Davor Špoljar, analitiar u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri.

HT blizu 280 kuna

Dionica Hrvatskih telekomunikacija u ponedjeljak je prekinula dvodnevni trend pada cijene. Kako je Inina dioni-

ca izvan svih kategorija ovih dana kada je u pitanju veliina prometa, može se rei da je HT bio daleko najlikvidnije izdanje na Zagrebakoj burzi s nešto više od 8 milijuna kuna prometa. Ta se telekomunikacijska dionica rastom u ponedjeljak ponovno približila razini od 280 kuna, na kojoj je zadnji put bila sredinom prošloga tjedna. Zanimljivost je da je treu najlikvidniju poziciju zauzela dionica Hotela Rabac, koja je skoila sedam posto uz više od dva milijuna kuna prometa. Dionicom Riviere Pore u ponedjeljak se trgovalo u vrijednosti od 104.315 kuna, što

JOSIP PAVI, predsjednik Uprave IPK Kandita, ija je dionica u ponedjeljak tresnula više od 13% SNIMIO G. FLAUDER

je iznadprosjean promet za to izdanje.

KOEI u prvoj kotaciji

Cijena dionice je odmah nakon otvaranja burze poela kliziti, da bi se na kraju spustila na 147,03 kune po dionici. Riviera Pore zabilježila je drugi pad po veliini na Zagrebakoj burzi. Najvei pad zabilježio je IPK Kandit, koji je pao 13 posto, ali uz

REGIJA

Mercator otišao na 166 eura Slovenski indeks SBITOP nastavio je pozitivan trend i na poetku novog tjedna rastao 0,17 posto, na 861,34 bodova Najtrgovanija dionica u ponedjeljak u Ljubljani bila je

ona farmaceutske kompanije Krke kojom se trgovalo u iznosu 541.950 eura. Jedina koja je uz nju premašila 100.000 eura prometa bila je dionica trgovakog lanca Mercatora kojom se trgovalo u iznosu 105.660

eura. Vrijednost dionice Meratora rasla je 0,61 posto pa joj je zadnja zabilježena cijena iznosila 166 eura. Beogradski indeks BELEX 15 bio je pak u minusu od 0,95 posto, a najviše se trgovalo dionicom Naftne

industrije Srbije, i to u iznosu 20 milijuna dinara. Na popisu najtrgovanijih u ponedjeljak slijedila ju je dionica beogradskog Imleka sa 13,4 milijuna dinara. Biljana Stari biljana.starcic@business.hr

gotovo 10 puta manji promet od izdanja poreke turistike kompanije. Od burzovnih vijesti istaknula se obavijest o uvrštenju dionica Konar Elektroindustrije na Službeno tržište ZSE-a. Konar e se na Službenom tržištu nai ve u utorak, 21. prosinca. Dionica je u ponedjeljak pala gotovo dva posto, na 515 kuna. Nikola Suec

BROJKE

0,03 0,33 posto pao je sarajevski SASX-10

posto pao je banjaluki BIRS


Amerikancima boĹžini darovi jeftiniji nego ikad Amerikanci ove godine imaju razlog viĹĄe zaĹĄto se raduju BoĹžiu mnogi popularni boĹžini darovi jeftiniji su nego ikad. Indeks amerikih potroĹĄakih cijena pokazuje da su mnoge stvari koje se znaju nai meu boĹžinim poklonima viĹĄe od 50 posto jeftiniji nego prije 30 godina,

piĹĄe CNNMoney. Tako igraka za koju se 1980. trebalo izdvojiti sto dolara sada stoji 45, a treba istaknuti i injenicu da bi sto dolara iz 1980. danas vrijedilo 265 dolara. Cijene malih kuanskih aparata poput tostera i aparata za kavu, koje sigurno mnogi smatra-

DOBITNICI DANA (ZSE) Lavevi +9,48 % Lucidus +7,45 % Rabac +7,04 % Sunani Hvar +5,45 % Maistra +5,21 % 28 Raste

Mnoge stvari "za pod bor" koĹĄtaju upola manje nego prije 30 godina

ju zgodnim poklonima, manje su 30 posto nego 1998., dok su televizori ak 93 posto jeftiniji nego prije 30 godina. No, direktor upravljanja imovinom u Oakworth Capital Banku John Norris upozorava da niĹže cijene zapravo znae da se kupuje "viĹĄe smea". N. R.

GUBITNICI DANA (ZSE) IPK Kandit akovťtina Vupik Žitnjak Jadranska banka

12 Nema promjene

-13,21% -9,47% -8,33% -8,27% -7,43% 38 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,270,34 155,62

Prom. 0,32% 0,12%

Sirova nafta 87,70 Prirodni plin 4,11 Zlato 1.374,36 Srebro 29,15 Goveda 100,97

1,04% 2,84% 0,33% 1,00% 0,00%

POMO DOLAZI U SVIM OBLICIMA

Internetsko kockanje spasilo Gibraltar Gibraltar, britansko porezno utoiĹĄte na ĹĄpanjolskoj obali, izbjegao je gospodarske probleme koji mue susjednu Ĺ panjolsku, i to zahvaljujui tome ĹĄto je posljednjih godina postao virtualni Las Vegas. ViĹĄe od 20 on-line kasina i kladionica ima sjediĹĄte na Gibraltaru, a oni zapoĹĄljavaju 2000 ljudi, odnosno gotovo 12 posto radno sposobnog stanovniĹĄtva pa je ta industrija zaĹĄtitila lokalno gospodarstvo od mnogobrojnih problema koji su zahvatili Ĺ panjolsku. Jedan od goruih pro-

blema Ĺ panjolske je izuzetno visoka nezaposlenost, a nje na Gibraltaru gotovo i nema - bez posla je samo 600 od 30.000 stanovnika, piĹĄe Guardian. On-line kasina i kladionice na Gibraltar doĹĄli su iz vrlo jednostavnog razloga - niskih poreza. Online kompanije tamo plaaju porez od samo jedan posto, s time da je maksimalan iznos poreza ogranien na pola milijuna eura, ali je i usprkos tome drĹžava od on-line kockanja proĹĄle godine prikupila 12,4 milijuna eura poreza. N. R.

NA GIBRALTARU kompanije koje se bave on-line kockanjem i klaenjem zapoĹĄljavaju 12 posto radne snage

IZABRANO PET NAJGLUPLJIH IZJAVA U 2010.

I Amerikanci svoje 'bisere' imaju

Grayson je 'plan' republikanaca o zdravstvenoj skrbi objaĹĄnjavao koristei veliki pano

Bill O'Reilly, ameriki politiki komentator i voditelj emisije The O'Reilly Factor, odluio je odabrati pet najglupljih ovogodiĹĄnjih izjava amerikog politikog vrha. Peto mjesto zauzela je Nancy Pelosi, koja se proslavila izjavom da "zakon o zdravstvu mora biti izglasan kako bi Amerikanci doznali ĹĄto u njemu piĹĄe". etvrto mjesto zauzeo je bivĹĄi ĹĄef BP-a Tony Hayward, koji je nakon naftne

katastrofe u Meksikom zaljevu izjavio: "Samo Ĺželim svoj Ĺživot natrag." Tree mjesto zauzela je Sharron Angle, koja je, prije nego ĹĄto je u saveznoj drĹžavi Nevadi izgubila bitku s elnikom demokratske veine u Senatu Harryjem Reidom, u posjetu hispanikim studentima izjavila da "bi mogli biti Azijci". Drugo mjesto pripalo je glavnom amerikom drĹžavnom odvjetniku Ericu Holderu, koji je jednom prilikom izjavio kako

Kakve e vlasnike promjene u Ini pokazati novi podaci SKDD-a, pratite na...

"nije proitao novi imigracijski zakon Arizone" koji je dugaak — svega deset stranica. Prvo je mjesto pripalo demokratu Alanu Graysonu, koji je plan republikanaca o zdravstvenoj skrbi objasnio na sljedei nain: "Nemojte se razboljeti, a ako se razbolite, republikanci Şele da brzo umrete." Ta je izjava doduťe dana krajem 2009. godine, ali O'Reilly kaŞe kako je bila toliko glupa da su je morali prebaciti u 2010. godinu. B.hr

www.business.hr

UKRATKO... Rusiju eka deficit od 4,3 posto BDP-a Ruski ministar financija Aleksej Kudrin izjavio je da e proraunski deficit najvee zemlje na svijetu ove godine iznositi 4,3 posto BDP, ĹĄto je neĹĄto manje od prethodno prognoziranih 4,6 posto. Mlada Citigroupova bankarica poinila samoubojstvo Jessica Fashano, 27-godiĹĄnja bankarica u Citigroupovu Citi Global Marketsu, koja je mnogo vremena posveivala dobrotvornom radu, ubila se bacivĹĄi se s krova zgrade na Manhattanu. Pobjednik Tour de Francea postao nogometaĹĄ Ĺ panjolac Oscar Pereiro, koji je 2006. osvojio Tour de France, odluio se za promjenu karijere i postao - nogometaĹĄ. Ovaj je vikend debitirao za ĹĄpanjolski klub Corux, koji igra u treoj, poluamaterskoj ligi.

www.business.hr


Business.hr broj 788