Page 1

HOE LI PREVLADATI RAZUM 18

PROUVOZNI»KA POLITIKA 6

Korejski sukob Kuna opet klizi, srušio indekse burza, kunsko zaduživanje poluotok na rubu rata države iznenadilo analitičare Razmjena vatre odnijela je živote i srušila indekse svjetskih burza, ali najvee svjetske sile Kina i SAD ne mogu sebi dopustiti ni priuštiti izbijanje pravog rata, koji bi mogao biti i nuklearni

SRIJEDA 24/11/2010

BROJ 769 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PROIZVODNJA PALA 4,4%

Izvoz nije spasio industriju

OPTIMIZAM KRATKO TRAJAO 4-5 Nakon što je u rujnu prekinut višemjeseni pad industrijske proizvodnje, u utorak objavljeni podaci za listopad daleko su lošiji od oekivanja analitiara


info&stav

INDIKATOR

2-3 Ĺ umari u plusu Ukupna proizvodnja ĹĄumarskih proizvoda u drĹžavnim i privatnim ĹĄumama u Hrvatskoj u treem je tromjeseju ove godine poveana 9% posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosi 1,25 milijuna prostornih metara, pokazuju pozdaci DZS-a. Proizvodnja u drĹžavnim ĹĄumama vea je 9%, a u privatnim 26 posto...

Visoka cijena restrukturiranja Opel u ovoj godini oekuje 1,4 milijardu eura gubitka, ĹĄto je posljedica velika troĹĄka restrukturiranja, koji obuhvaa otpuĹĄtanje 8000 od ukupno 46.000 europskih zaposlenka te kompanije, od ega e polovica ostati bez posla u Njemakoj. Te e mjere tvrtku stajati milijardu eura u ovoj i 500 milijuna eura u iduoj godini

business.hr Srjeda 24/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Igor Medi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva UĹĄumli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Mario Kramer, Nena Novakovi, Igor Slokovi, Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

OVIME ŽELE DOBITI IZBORE

SDP najavljuje poreznu reformu, ur platnog prometa i reindustrijalizacij Socijaldemokrati i njihovi partneri iz HNS-a, IDSa i HSU predstavili su u Kastvu programsku izjavu Savez za promjene Liberalno lijeva koalicija Socijaldemokratske partije, Hrvatske narodne stranke, Istarskog demokratskog

sabora i Hrvatske stranke umirovljenika konano je uĹĄla u predizbornu kampanju. Predstavili su programsku izjavu Savez za promjene, koja sadrĹži kljune toke njihova programa kojim planiraju doi na vlast na sljedeim parlamentarnim izborima, a oni bi se, smatraju,

10 kljunih toaka programa SDP-ove koalicije: â—? porezna reforma s oporezivanjem prohoda od imovine i kapitala uz poticanje reinvestiranja â—? smanjivanje nelikvidnosti i uvoenje urednog platnog prometa â—? reindustrijalizacija â—? rezanje troĹĄkova javne uprave â—? poveanje konkurentnosti trĹžiĹĄta rada â—? rezanje materijalnih troĹĄkova drĹžave â—? rezanje subvencija i transfera lokalnoj samoupravi â—? ulaganje u obrazovanje â—? borba protiv korupcije â—? uklanjanje nepravdi u mirovinskom sustavu

SAVEZ ZA PROMJENE Vesna Pusi, Zoran Milanovi, Silvano Hrelja, Ivan Jakovi i Radimir ai FOTO Ĺ OP/CROPIX

trebali odrĹžati ĹĄto prije. Potpisnici programskog dokumenta istiu da se Hrvatska naĹĄla u gospodarskoj, politikoj i druĹĄtvenoj krizi koju je uzrokovao HDZ upravljanjem zemljom po principu populistike i koruptivne distribucije posuenog, a ne zaraenog novca.

Koalicijski prijedlog izlaska zemlje iz krize temelji se na snaĹžnom gospodarskom rastu osnovanom na proizvodnji, manjoj i uinkovitijoj drĹžavnoj potroĹĄnji i mijenjanju sustava druĹĄtvenih vrijednosti. Ta su naela upotpunjena meuovisnim konkretnim programima i

ODUGOVLAÂťENJEM OSTALI BEZ MAGISTRALNOG PLINOVODA

Bez JuĹžnog toka gubimo 'samo' potencijalnu zaradu Potpredsjednik Gazproma Aleksandar Medvedev, a potom i direktor inozemnih projekata te tvrtke Leonid egunov, definitivno su potvrdili da je Hrvatska izbaena iz kruga zemalja kroz koje e prolaziti magistralni plinovod JuĹžni tok te da e svoj spoj na plinovod dobiti

posredno, preko Srbije i Maarske. To drugim rijeima znai da je Hrvatskoj iz ruku iskliznula zarada od naknada za transport ruskog plina, koja se godiĹĄnje mjeri u desecima milijuna dolara. Bez potencijalne zarade ostale su i brojne hrvatske tvrtke koje su se mogle ukljui-

ti u gradnju plinovoda, a ne treba zanemariti ni injenicu da emo plin, nakon ĹĄto se prikljuimo na JuĹžni tok, plaati skuplje jer e nam zemlja posrednik zaraunati svoju naknadu za transport. Novoimenovanog predsjednika NO-a Ine Davora Ĺ terna potvrda iz Gazproma

nije iznenadila. "Taj stav Gazproma nije nov, on je samo rezultat ranijih propusta hrvatskog politikog vrha", upozorava Ĺ tern. PrijaĹĄnja je Vlada, kaĹže on, kolebanjem i odugovlaenjem zastupala pogreĹĄnu energetsku strategiju, a ĹĄteta koja je pritom


››

BISER DANA

BROJKA

Sabornica je hram demokracije. Tko napušta hram? Onaj tko ima velike grijehe i toga je svjestan. Zato, oprostimo im jer ne znaju što ine

860

milijuna eura vrijednu robu uvezla je BiH iz Hrvatske od sijenja do kraja listopada, što je 15,1 posto od ukupnog uvoza BiH ostvarenog u tom razdoblju

ANDRIJA HEBRANG (HDZ), u Saboru za rasprave o državnom proraunu za 2011. koju su oporbeni zastupnici napustili prije glasanja

UVODNIK

u, ureenje Sve e to EU pozlatiti aciju

du

strukturnim politikama koje bi trebale dovesti do gospodarskog oporavka i rasta standarda graana, ali konkretne programe i ekonomske ambicije koalicija e vjerojatno uskoro predstaviti. Osnovne toke programa veinom su usklaene s javnim diskursom u posljednjih godinu dana, a ukljuuju prije svega poreznu reformu koja bi pojeftinila rad i uinila tržište radne snage konkurentnijim, smanjenje državne potrošnje i model rasta temeljen na industrijskoj proizvodnji, kao i borbu protiv korupcije te reafirmiranje onog što u koaliciji smatraju odbaenim društvenim vrijednostima, a to su: rad, stvaranje, znanje, obrazovanje, izvrsnost, odgovornost, solidarnost, socijalnu osjetljivost, pravna država i vladavina prava. Josip Jagi

nastala ne može se ispraviti na brzinu. To nije uspjelo ni premijerki Jadranki Kosor, koja je prilikom nedavnih susreta s ruskim premijerom Vladimirom Putinom pokušala privoljeti Rusiju da Hrvatsku ipak ukljui u Južni tok. Štern ipak smatra da, osim propuštene dobiti, Hrvatska nee pretrpjeti veu politiku štetu zbog neuspjelog ukljuivanja u Južni tok. Sandra Cari Herceg

Branimir Kova branimir.kovac@business.hr

N

ema sumnje da je konkurentnost jedan od onih, možda ve i pomalo izlizanih pojmova koji je našoj premijerki, ali i ministru gospodarstva, ve navrh glave. Kako i ne bi - stojimo loše da lošije ne može biti, a osim što stagnira ve devet godina, konkurentnost u Hrvatskoj uvelike zaostaje za ostalim zemljama Europe i regije. ime da se tu politiar pohvali, osim možda ponekim rijetkim primjerom, poput onoga koji je ovih dana iznio ministar turizma Damir Bajs po kojem smo se na ljestvici turistike konkurentnosti ipak popeli za etiri mjesta. No to je tek izdvojen sluaj grane za koju ionako znamo da spašava državni proraun, ak i u vremenima koja su bila znatno bolja od trenutanih. Ono što je zapravo glavni problem, a na njega su i juer upozorila dva direktora Microsofta Hrvatska - aktualni i bivši koji je danas lan Nacionalnog vijea za konkurentnost - injenica je da se u Hrvatskoj rapidno manje troši na inovacije i obrazovanje ne samo u odnosu na europske lidere, nego i na nama susjedne zemlje regije poput Slovenije. Uostalom, podaci govore

GORAN RADMAN, potpredsjednik Nacionalnog vijea za konkurentnost

››

ARHIVA BUSINESS.HR

Dok Vlada novim proraunom kupuje socijalni mir bez pokria, umjesto da kreše troškove i investira u strateške ciljeve, Ministarstvo gospodarstvo je predstavilo program od 75 milijuna eura iz europskih fondova za poveanje regionalne konkurentnosti sami za sebe - dok Finska troši 3,48 posto BDP-a za istraživanje i razvoj, a Slovenija 1,45, u Hrvatskoj se za to izdvaja mizernih 0,81 posto. DALEKO od toga da nam je to jedina porazna statistika, a juer objavljeni podaci po kojima je industrijska proizvodnja u proteklome mjesecu oslabila 3,7 posto u odnosu na rujan, a ak 4,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuje da nema razloga za optimizam. Uostalom, kada re-

dovito staložen i ishitrenim izjavama nesklon Ljubo Juri izjavi da e biti sretan ako pad BDP-a bude samo 0 posto, jasno je gdje smo. A ako je rast BDP-a na nuli, nema ni rasta ve ionako mizernih dugoronih ulaganja koja bi mogla voditi poveanju konkurentnosti. I DOK VLADA novim proraunom radije kupuje socijalni mir bez pokria, umjesto da kreše troškove i investira u strateške ciljeve, stvar bi valjda trebali spasiti EU fondo-

vi. Ministarstvo gospodarstvo tako je predstavilo program od 75 milijuna eura iz europskih fondova za poveanje regionalne konkurentnosti uz najave kako bi se navedena svota mogla poveati i do deset puta nakon ulaska Hrvatske u EU. Kakve e rezultate to poluiti, ostaje vidjeti, ali sudei po dosadašnjoj sposobnosti domaih tvrtki da povuku novac iz europskih fondova, uistinu je teško biti pretjerano optimistian.


tema 4-5

OPTIMIZAM JE KRATKO TRAJAO Nakon što je u rujnu prekinut višem ci za listopad daleko su lošiji od oekivanja analitiara

Izvoz ipak nije spas proizvodnja u listop Iako su analitiari oekivali da e u listopadu industrijska proizvodnja nastaviti rasti, ili e barem stagnirati, novi pad industrijske proizvodnje još je jedna potvrda kako Hrvatska nije izvozno orijentirana zemlja odnosno da inozemna potražnja sama, bez domae potražnje, ne može potaknuti pozitivne trendove u industrijskoj proizvodnji Industrijska proizvodnja vratila se u listopadu negativnom trendu, iznenadivši pritom makroekonomske analitiare, 4,4-postotnim padom u odnosu na listopad 2009. godine. Naime, petero makroekonomista koje je anketirala Hina prognoziralo je za listopad slabi rast industrijske proizvodnje od prosjenih 1,4 posto, a prognoze su se kretale u rasponu od stagnacije do 3 posto rasta. Pad su, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježili svi sektori osim energetskog, koji bilježi rast proizvodnje šesti mjesec uzastopce. Trend slabljenja industrijske proizvodnje, koji traje od veljae, nakratko je prekinut u rujnu, zahvaljujui ponajviše rastu inozemne potražnje, no, kako se pokazalo, dobri rezultati u jednom mjesecu nisu dovoljan razlog za optimizam. I na mjesenoj razini za-

bilježen je pad proizvodnje. Tako je u listopadu u odnosu na rujan industrijska proizvodnja bila manja 3,7 posto, dok je u prvih deset mjeseci u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje industrijska proizvodnja smanjena 1,8 posto.

'Nismo izvoznici'

"S obzirom na to da Hrvatska nije izvozno orijentirana zemlja, inozemna potražnja sama, bez domae potražnje, ne može potaknuti pozitivne trendove u industrijskoj proizvodnji. Dakle, sve dok je domaa potražnja niska, možemo oekivati samo usporavanje pada ili u najboljem sluaju blage stope rasta zbog niske baze, koje meutim nisu dovoljne za oporavak s obzirom na dugotrajnost pada", pojašnjava Zrinka Živkovi-Matijevi, voditeljica direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga. U rujnu ove godine u us-

Industrijska proizvodnja, godišnja p

poredbi s rujnom 2009. kalendarski prilagoena industrijska proizvodnja zabilježila je rast 3,1 posto, a u usporedbi s kolovozom 2010. rast 3,3 posto, što je djelovalo kao pozitivan šok. Izvoz je pak u devet mjeseci ove godine porastao 13,5 posto, na 46,7 milijardi kuna "Kao najvažnije, rast industrijske proizvodnje u rujnu bio je dosta snažan i nismo oekivali da e se takav rast i nastaviti. Oekivali smo stagnaciju. Meutim, pad industrijske proizvodnje iznenadio je i svakako nije povoljan uvod u posljednje tromjeseje", rekao je glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šanti, napominjui da se više oporavljaju izvozno orijentirane tvrtke, dok se s druge strane osjeti slabost

IZVOZNO TRŽIŠTE

Oštro usporio rast njemakog B Rast njemakog gospodarstva oštro je usporio u treem tromjeseju, potvrdio je u utorak državni statistiki ured prvu procjenu, izdvajajui poveana ulaganja i solidnu izvoznu potražnju kao glavne pokretae. Aktivnosti u najveem europskom gospodarstvu porasle su u razdoblju od srpnja do rujna 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Taj podatak upuuje na oštro usporavanje rasta u odnosu na drugo

domae potražnje. On smatra da e se restrukturiranje domaeg preraivakog sektora intenzivirati u 2011. pa prijete smanjenje proizvod-

tromjeseje, kada je njemako gospodarstvo zahvaljujui skoku izvoza poraslo ak 2,3 posto, po najvišoj stopi u dva desetljea. Izvoz je i u treem tromjeseju bio kljuni pokreta rasta, poveavši se 2,3 posto, nakon 7,9-postotnog rasta u razdoblju od travnja do lipnja. Oštro je usporio i rast uvoza, na 1,9 posto, sa 7,8 posto u prethodnom tromjeseju. Rast su poduprla i poveana ulaganja u opremu, 3,7

nih kapaciteta i gubitak radnih mjesta. O moguem utjecaju neoekivanog pada industrijske proizvodnje na prognoze


t višemjeseni pad industrijske proizvodnje, u utorak objavljeni poda-

business.hr Srijeda 24/11/2010

asio industriju topadu pala 4,4%

nja promjena

HRVOJE STOJI, direktor direkcije za makroekonomska istraživanja Hypo Alpe-Adria banke, kaže kako je pad posljedica izuzetne nekonkurentnosti proizvodnje i oito je da postoji strukturni problem koji se ne može riješiti preko noi SNIMIO SAŠA ETKOVI

ZRINKA ŽIVKOVI MATIJEVI, voditeljica direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, kaže kako se bez domae potražnje u najboljem sluaju mogu oekivati blage stope rasta, no one nisu dovoljne za oporavak SNIMIO SAŠA ETKOVI

kog BDP-a posto, te rast javne potrošnje 1,1 posto, navodi Destatis. Osobna potrošnja porasla je tree tromjeseje zaredom, i to po stopi 0,4 posto, koja ipak upuuje na blago usporavanje u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je zabilježen rast 0,6 posto. Unato posustajanju, njemaka vlada oekuje da e gospodarstvo zemlje porasti 3,4 posto u ovoj godini, a za sljedeu predvia usporavanje na 1,8 posto.

kretanja BDP-a u sljedeem razdoblju, Šanti kaže da treba ipak priekati podatke o prometu u trgovini na malo za listopad koji je, s ob-

stope rasta", smatra Hrvoje Stoji iz Hypo Alpe-Adria banke.

Konkurenti rastu

ZDESLAV ŠANTI, glavni ekonomist SG Splitske banke, upozorava kako pad industrijske proizvodnje nije povoljan uvod u posljednje tromjeseje SNIMIO SAŠA ETKOVI

zirom na strukturu gospodarstva, najvažniji pokazatelj kretanja BDP-a. "Pad je posljedica izrazite nekonkurentnosti proi-

zvodnje i oito je da postoji strukturni problem koji se ne može riješiti preko noi. Konkurenti su pak i dosad bilježili dvoznamenkaste

Promatrano prema kategorijama GIG-a, najvei godišnji pad zabilježen je u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju (-7,8%). Pad proizvodnje intermedijarnih proizvoda ponovno je intenziviran i iznosi 7,5 posto. Nakon što je u rujnu prekinut dugotrajan i kontinuiran pad proizvodnje kapitalnih dobara, listopad je ponovno donio smanje-

nje proizvodnje 5,8 posto. Isto tako, nakon tri uzastopna mjeseca i visokog rasta u rujnu od deset posto, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ponovno je zabilježila pad, 3,7 posto. Negativna kretanja ublažena su jedino rastom proizvodnje u sektoru energije, i to 2,1 posto, što je šesti uzastopni mjesec rasta, navode iz Raiffeisena. Makroekonomisti koje je anketirala Hina svoja su predvianja, koja su se pokazala preoptimistinima, temeljili na oporavku inozemne potražnje za kapitalnim i intermedijarnim dobrima. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr


tema 6-7

PROUVOZNIČKA POLITIKA Vladimir Ferdelji tvrdi da u Hrvatskoj vla zvođačka politika i da je u posljednjih 15 godina samo kuna pojeftinila

VLADIMIR FERDELJI, predsjednik CRO industrije i predsjednik Uprave Elektro-kontakta, kaže da njegovu izvoznom poduzeću mali pomak kune ne znači previše

Kuna opet klizi zaduživanje drž iznenadilo anal

Snimio hrvoje dominić

Analitičare je iznenadila odluka Vlade da se za krpanje proračuna zadužuje prodajom isključivo kunskih obveznica pa su svoje prognoze tečaja, koji bi se do kraja godine trebao kretati između 7,35 i 7,40 kuna za euro, temeljili na eurskim obveznicama Kuna je u ponedjeljak opet oslabila prema euru pa je po prodajnoj tečaju Hrvatske narodne banke jedan koštao 7,41 kunu. To je drugi put u samo tjedan dana da je euro premašio razinu od 7,4 kune, a Hrvatska narodna banka u petak je intervenirala prodavši na deviznom tržištu 116,4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,391172 kune za jedan euro. Zanimljivo je da je gotovo sve analitičare u Hrvatskoj iznenadila odluka hrvatske Vlade da se za krpanje proračuna zadužuje prodajom isključivo kunskih obveznica pa su svoje prognoze kretanja tečaja temeljili na eurskim. Odustajanje Vlade od eurskih obveznica utjecalo je stoga i na tečaj jer je takva odluka na kunu djelovala deprecijacijski.

Samo teoretska pomoć

Slaba kuna teoretski može pomoći izvoznicima, iako su se gotovo svi ekonomski stručnjaci nedavno složili da deprecijacija nema nikakvog smisla bez provođenja strukturnih reformi. Vladimir Ferdelji, pred-

sjednik CRO industrije i predsjednik Uprave Elektro - kontakta, kaže da je današnja struktura napravljena zahvaljujući dosadašnjoj ekonomskoj politici te da nije plod slučajnosti jer se struktura nekog gospodarstva radi dugoročno. "Vodi nas prouvoznička i antiproizvođačka politika u kojoj je industrija na koljenima, a trgovina cvjeta pa se može zaključiti da takva struktura, o čijoj promjeni svi pričaju, nije nastala slučajno. Stoga nema smisla govoriti o nekoj promjeni strukture koja nas može izvući", kaže Ferdelji. Ističe da je u posljednjih 15 godina u Hrvatskoj samo kuna pojeftinila, a sve je drugo poskupjelo nekoliko puta. Kaže da je slabljenje kune ovih dana sezonskog karaktera i da njezin mali pomak neće nimalo utjecati na prihode njegova izvoznog poduzeća na godišnjoj razini jer je ljetos euro koštao 7,18 kuna. Ferdelji nije zadovoljan tečajnom politikom i snažnom kunom. "Svima je jasno da ovakvom politikom nećemo uspjeti održati osnovne funkcije društva, a pritom

treba mijenjati tri ključna faktora - javnu potrošnju, monetarnu i fiskalnu politiku te rješavati nelikvidnost. Kao što vidimo, na tome se ne radi i nema promjena", tvrdi Ferdelji. Iz Končar - elektroindustrije, jednog od većih hrvatskih izvoznih poduzeća, poručuju da je posrijedi mala promjena tečaja koja je vjerojatno kratkoročna. "Sličnih fluktuacija kune

ALEN KOVAČ, ekonomski analitičar Erste banke, kaže da je slabljenje kune sezonskog karaktera foto mehkek/cropix


koj vlada prouvoznička i antiproiila

izi, kunsko države nalitičare

ima tijekom godine i na suprotnoj strani, a u cijeloj godini to se neutralizira", kažu u Končaru. Ističu i da bi nekim tvrtkama odgovarala slabija kuna jer, primjerice, nisu zadužene u eurima, imaju malu uvoznu komponentu i veće udjele rada, dok drugima ne bi odgovaralo slabljenje kune upravo zbog velike zaduženosti u eurima.

Sezonsko slabljenje

"Trenutačne oscilacije tečaja u granicama su uobičajenog kretanja pa ne očekujemo nepovoljan utjecaj na inflatorna kretanja", kazao je Alen Kovač, makroe-

konomski analitičar Erste banke. Objasnio je da je posljednjih tjedana bilo primjetno slabljenje kune, što je bilo pod utjecajem očekivanoga sezonskoga slabijeg priljeva deviza, a povezano je i s usporenom akumulacijom inozemnog duga te slabim priljevom izravnih stranih ulaganja. Također, trendovi u robnoj razmjeni manje su povoljni za kretanje tečaja nego u prvom djelu godine. Usprkos određenim oscilacijama, većina analitičara očekuje da će se tečaj do kraja godine kretati između 7,35 i 7,40 kuna za euro. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

OGLAS


dogaaji

FOTOVIJEST

BEZ OPORBENJAKA

RADNICI BRODOSPLITA prosvjedovali su juer traĹžei Ĺžurno rjeĹĄavanje teĹĄkoa tog ĹĄkvera. Pozvali su predsjednicu Vlade u Brodosplit. Sastanak s Popijaem u etvrtak bit e, reeno je, njihovi "zadnji pregovori u Zagrebu". H

Zagreb. Sabor je juer donio drĹžavni proraun za 2011., ali bez glasova najjaih oporbenih stranaka, iji su zastupnici prije glasanja napustili sabornicu. Proraunom su predvieni prihodi u iznosu 107,4 milijarde kuna, a rashodi u iznosu 122,3 milijarde kuna, uz deficit od 14,9 milijardi ili 4,3 posto BDP-a.

Sabor donio proraun za 2011.

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 24/11/2010

FOTO PAUNOVI/CROPIX

8-9

Za nj su glasala 83 zastupnika vladajue veine, a protiv je bilo ĹĄest zastupnika iz oporbe, HDSSB-ovi Boro GrubiĹĄi, Ivan Drmi i Dinko Buri, HSP-ov Daniel Srb, zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar te Ivica Pani iz Hrvatskih socijaldemokrata. Oporbeni zastupnici SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a prije glasanja o proraunu napustili su sabornicu, ne Ĺželei, kako su poruili, snositi odgovornost za loĹĄ proraun koji Hrvatsku gura joĹĄ dublje u krizu. H

Imamo pet puta manje ist u gospodarstvu od Sloven KONKURENTNOST Za nama slinim europskim zemljama zaostajemo najviĹĄe u podruju istraĹživanja i razvoja: Hrvatska je po inovacijskom kapacitetu na 66. mjestu, Slovenija na 22., a Finska na petom, reeno je na konferenciji Microsofta Hrvatska "Najkonkurentnije zemlje su one koje su stvorile najvei inovacijski kapacitet i sposobne su investirati u znanje. No, nacionalnom se konkurentnoĹĄu u Hrvatskoj ne upravlja na organiziran nain. Stoga se nalazimo u treoj skupini zemalja po konkurentnosti", kazao je juer Goran

Radman, potpredsjednik Nacionalnog vijea za konkurentnost, na konferenciji Znanjem i inovacijama do konkurentne Hrvatske odrĹžanoj u Zagrebu u organizaciji Microsofta Hrvatska, tvrtke iji je Radman bio prvi direktor. Bilo je rijei i o jaanju inovacijskog kapaciteta u naĹĄoj

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Za konkurentnost na papiru 75 milijuna eura KonkurentnoĹĄu su se juer bavili i u Ministarstvu gospodarstva na predstavljanju Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007.-2011. Na Ĺžalost, ni rijei nije reena o aktualnoj nezahvalnoj situaciji u kojoj se nalazi hrvatska konkurentnost. Znakovito je i ĹĄto je izostao najavljeni dolazak ministra gospodarstva ure Popijaa. Sve se tako svelo na kratko predstavljanje programa te injenicu da e za njega biti utroĹĄeno 75 milijuna eura, uz najavu kako bi se taj iznos "mogao" poveati gotovo 10 puta nakon ulaska Hrvatske u EU, ĹĄto bi znailo da u sklopu strukturalnih fondova ta brojka moĹže narasti na ukupno 730 milijuna eura.

zemlji uz koriĹĄtenje novih resursa i tehnologija.

Porazne brojke

Radman je tako dao detaljnu usporedbu trenutanog stanja konkurentnosti u Hrvatskoj s nama slinim zemljama Europe. Rezultati su porazni, pogotovo kada se ima u vidu podruje istraĹživanja i razvoja. Primjerice, broj istraĹživaa u gospodarstvu u Hrvatskoj pet je puta manji nego u Sloveniji, a ak 12 puta manji nego u Finskoj, koja je po broju stanovnika relativno slina naĹĄoj zemlji. "Hrvatska je po inovacijskom kapacitetu na 66. mjestu, dok je Slovenija na 22., a Finska na 5. mjestu. No, rezultati istraĹživanja pokazuju kako u velikoj mjeri zaostajemo po nizu kategorija, kao ĹĄto su znanstveno-istraĹživaka suradnja fakulteta i gospodarstva ili pak Vladina nabava

››

Nacionalnom se konkurentnoĹĄu u Hrvatskoj ne upravlja na organiziran nain GORAN RADMAN, potpredsjednik Nacionalnog vijea za konkurentnost SNIMIO SAĹ A ETKOVI

naprednih tehnologija, gdje je Slovenija na 64. mjestu, a mi na 121.", kazao je Radman i nastavio nizanje poraznih brojki koje pokazuju rapidno zaostajanje Hrvatske na tom podruju. Aktualni direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidakovi istaknuo je ulogu znanja

i obrazovanja u postizanju vee konkurentnosti.

Reforma obrazovanja

"Informatiki sektor osjetio je ĹĄto znai kriza, ali istodobno je nosio smanjenje troĹĄkova. U svijetu gdje roba postaje sve konkurentnija, ĹĄto znai


DOVRŠENO PREUZIMANJE

Atlantic: Naki na elu Droge

Zagreb. Atlantic grupa dovršila je preuzimanje Droge Kolinske isplativši dosadašnjem vlasniku Istrabenzu 243,109 milijuna eura, priopeno je iz zagrebake tvrtke. Ukupna vrijendost preuzimanja je 382 milijuna eura, no Atlantic je preuzeo neto iznos duga Droge Kolinske na dan zatvaranja transakcije, a ostatak Istrabenzu isplatio u gotovini.

Iz Atlantica su poruili da e se Droga Kolinska u cijelosti integrirati u sustav Atlantic grupe te kako je funkciju predsjednika Uprave Droge Kolinske preuzeo Sreko Naki, dosadašnji Atlanticov potpredsjednik za diviziju Distribucija. Atlantic grupa i Droga Kolinska su prirodni partneri, što olakšava integracijski posao koji nam predstoji, rekao Naki. Vlasnik Atlantica Emil Tedeschi još je jednom istaknuo zadovoljstvo obavljenim poslom. B.hr

UGOSTITELJI

'Nelojalna je konkurencija šoping-centara'

SREKO NAKI, dosadašnji Atlanticov potpredsjednik za diviziju Distribucija ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Ugostitelji-obrtnici i sa 23. kongresa ugostitelja i turistikih djelatnika HOKa opet su zatražili smanjenje sadašnje stope PDV-a od 23 posto te smanjenje dijela parafiskalnih davanja za ugostiteljske usluge. Kongres je završio usvajanjem 10 zakljuaka za poboljšanje poslovanja i rada u ugostitelj-

stvu. U njima ugostitelji-obrtnici navode, uz ostalo, da se protive nelojalnoj konkurenciji trgovakih centara koji imaju gastroodjele s gotovim toplim i hladnim jelima. Traže i pokretanje izmjena i dopuna Zakona o radu kako bi im se u sluaju veeg obujma posla omoguilo povremeno zapošljavanje radnika na dandva ili pola dana, kao i izmjene i dopune pravilnika o evidenciji radnog vremena kojim bi se u ugostiteljstvu dopustilo dulje radno vrijeme kada ima više posla. H

banka: Hrvatska istraživača Svjetska se (pre)sporo oporavlja venaca STARE BOLJKE U NOVOM IZVJEŠU

Svjetska banka upozorava na daljnje pogoršanje fiskalne situacije, koja je pod utjecajem sporog oporavka gospodarstva, a kao glavni razlog 2,1-postotnog pada BDP-a u prvoj polovini ove godine na godišnjoj razini izdvaja i dalje slabu domau potrošnju

››

Vodee nacije po konkurentnosti su one koje investiraju u obrazovanje i inovacije IVAN VIDAKOVI, direktor Microsofta Hrvatska SNIMIO HRVOJE DOMINI

sve jeftinija, vodee nacije po konkurentnosti su one koje investiraju u obrazovanje i inovacije", rekao je Vidakovi. Prvi ovjek Microsofta Hrvatska istaknuo je važnost transformacije hrvatskoga obrazovnog sustava u postizanju vee konku-

rentnosti, gdje je jedan od osnovnih faktora mogunost stjecanja novog znanja. Steena znanja više nisu dovoljna, a nepismeni 21. stoljea bit e oni koji ne mogu iznova uiti, zakljuio je Vidakovi. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

Gospodarski oporavak u Hrvatskoj sporiji je od oekivanog i još uvijek slab, a nedostatak povjerenja odvraa potencijalne ulagae od dolaska u Hrvatsku. Navodi se to u najnovijem izvješu Svjetske banke o Hrvatskoj. Kljune preporuke te financijske institucije našoj zemlji dobro su poznate: konsolidiranje javnih financija, reforma države administracije, popravljanje ulagake klime te reforma tržišta rada. U izvješu se navodi da se hrvatsko gospodarstvo, zakljuno s lipnjem ove godine, smanjivalo devet uzastopnih tromjeseja uz pad BDP-a 2,1 posto na godišnjoj razini u prvoj polovini ove godine u usporedbi sa istim lanjskim razdobljem. Kao glavni razlog pada BDP-a Svjetska banka izdvaja "još uvijek slabu domau potrošnju".

Pad zaposlenosti

Hrvatska je u drugom tromjeseju zabilježila pad nezaposlenosti, ali to je bilo zbog utjecaja povoljnih sezonskih trendova. U izvješu se primjeuje da su ugovori o

radu na odreeno i povremeni poslovi tržište rada inili fleksibilnijim i donekle pomogli smanjenju nezaposlenosti. No, nakon prestanka sezonskih utjecaja, odnosno zapošljavanja u turizmu, jesen je donijela novo pogoršanje pa je zaposlenost pala 5,1 posto u rujnu 2010. godine. Najviše je poslova izgubljeno u industriji, njih 33.000, a u listopadu je registrirana nezaposlenost opet probila granicu od 300.000 ljudi, odnosno 304.479 sa stopom nezaposlenosti 17,8 posto. U izvješu se navodi i da je jedna od mjera borbe protiv krize bila smanjivanje plaa. Od srpnja do kolovoza ove godine prosjena neto plaa smanjena je izmeu 0,8 i 1,4 posto na godišnjoj razini. "Prirodno, smanjivanje plaa smanjilo je cijenu rada, što je pak ograniilo otpuštanja", kaže se u dokumentu. Od toga je donekle bio izuzet javni sektor, ije su plae SANJA MAAREVIŠUJSTER, glavna ekonomistica Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj SNIMIO HRVOJE DOMINI

rasle u treem kvartalu zbog regresa za godišnji odmor.

Rast inflacije

Što se pak tie inflacije i monetarne politike, razina cijena ne bi se trebala znatnije mijenjati u srednjoronom razdoblju, navodi se u izvješu. Inflaciju zauzdava pad potrošnje, ali do blaga bi rasta moglo doi zbog rasta cijena sirovina na svjetskom tržištu. Dodaje se da je inflacija u Hrvatskoj pala sa 2,4 posto u 2009. na prosjenih 0,8 posto. Svjetska banka upozorava kako je "došlo do daljnjega pogoršanja fiskalne situacije u Hrvatskoj u 2010. te je ona pod utjecajem sporog oporavka". Podsjea i na to da je proraun za 2011. godinu "na istoj razini potrošnje kao i 2010.", što znai kako nije došlo do znatna rezanja pojedinih stavki. Igor Medi

igor.medic@business.hr


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 24/11/2010

MERCATOR-H

Getro u segmentu kvartovskih trgovina Požega. Mercator-H u utorak je na 22 prodajne lokacije u deset gradova Slavonije predstavio novi format trgovine Getro marketa u kojima e se nuditi više od 5000 artikala trgovake marke Getro jeftinijih i do 50 posto. Slavonska je regija prva faza projekta u kojoj su se rebrendirale nekadašnje trgovine Presoflexa, dok e se

poetkom 2011. Getro marketi lansirati na još dvadeset lokacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. „Getro market jedan je od odgovora na recesiju i namijenjen je potrošaima srednje i niže kupovne moi. Koncept se temelji na analizi potreba i mogunosti mikrolokacija“, kazao je predsjednik Uprave Mercator-H Hrvoje Štorga. Na policama marketa našli su se i neki proizvodi lokalnih proizvoaa poput požeškog proizvoaa kave koja je 30 posto jeftinija od poznatih brendova. M. G.

PRVI POZITIVAN MJESEC

H1 Telekom očekuje milijun kuna dobiti H1 Telekom prvi je alternativni telekom operater koji je na mjesenoj razini poslovao s neto dobiti u listopadu. Ostvario je pritom u treem tromjeseju dvoznamenkastu stopu rasta prihoda 17,5 posto H1 Telekom oekuje u posljednjem kvartalu milijun kuna dobiti, a u listopadu je ostvario znaajnu dobit, rekao je komentirajui rezultate poslovanja toga alternativnoga telekom operatera predsjednik Uprave Kristian Uwe urkovi. Nije, meutim, želio rei o kojem je iznosu u listopadu rije. Prema prvim i preliminarnim podacima H1 Telekom prvi je alternativni telekom operater koji je na mjesenoj razini poslovao s neto dobiti upravo u listopadu, ostvarivši pritom i u treem tromjeseju ove godine dvoznamenkastu stopu rasta prihoda, propili su iz toga alternativnog telekoma.

Smanjili gubitak

Dobit prije poreza, kamata i amortizacije (EBITDA) H1 Telekom u treem je poslovnom kvartalu poveao osam puta u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kumulativna EBITDA na kraju treeg kvartala ove godine iznosi 16 mili-

KRISTIAN UWE URKOVI, predsjednik Uprave H1 Telekoma ARHIVA BUSINESS.HR

juna kuna, a u istom je razdoblju prošle godine bila dva milijuna kuna. Ukupni ostvareni prihodi iz poslovanja tijekom devet mjeseci ove godine iznose 99 milijuna kuna, što je porast od 17,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto gubitak smanjen je 34 posto, sa 10 milijuna kuna na kraju treeg poslovnog kvartala prošle godine na 7 milijuna kuna krajem treega poslovnog kvartala ove godine.

Realan model

Nastavno na najave s poetka ove godine, kada je planiran ukupan prihod od 135 milijuna kuna, trenutano oekivana proci-

jenjena realizacija od 136 milijuna kuna potvruje kako je primijenjeni poslovni model H1 Telekoma realan i provediv, zakljuuje urkovi. Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr

BROJKA

34

posto smanjen je ukupni gubitak krajem treeg poslovnog kvartala ove godine, sa 10 milijuna kuna na kraju treeg poslovnog kvartala prošle godine na 7 milijuna kuna

BROJKA

5

milijuna kuna uplatila je juer Zagrebaka županija za sanaciju poplavljenih podruja; V. Gorici je od toga pripalo 2,9 milijuna kuna

HRVOJE ŠTORGA, predsjednik Uprave Mercator-H ARHIVA BUSINESS.HR

Za razliku Gora potič RAZVOJNA POLITIKA I u promociji i u stvaranju povoljnog poslovno-investicijskog okruženja javni sektor u Crnoj Gori aktivniji je u razvoju turizma nego što je to sluaj u Hrvatskoj, kaže Sanja ižmar iz zagrebakog Horwath Consultinga, koji je nedavno proveo analizu smještajnih kapaciteta Crne Gore "Turizam Crne Gore u usporedbi s turizmom u Hrvatskoj obilježen je aktivnošu javnog sektora u razvoju turizma, kako u promociji tako i u stvaranju povoljnog poslovnoinvesticijskog okruženja. Ako se u obzir uzimaju tržišni pokazatelji, turizam Crne Gore obilježen je veim stupnjem sezonalnosti, manjom iskorištenošu turistikih smještajnih kapaciteta i nižim cijenama. Ipak, valja istaknuti da se ovo tržište intenzivno razvija", rekla nam je Sanja ižmar, direktorica Horwath Consultinga Za-

greb, tvrtke koja ja nedavno izradila analizu utjecaja turistikih smještajnih kapaciteta Crne Gore na ekonomiju države i lokalne zajednice.

Luksuzni hoteli

Rezultati projekta, kako istie izmar, poslužili su Vladi Crne Gore da stekne uvid u ekonomske i socijalno-tržišne utjecaje razvoja i poslovanja razliitih vrsta turistikih objekata. Cilj je olakšati proces investiranja u turistike objekte, u prvom redu hotele, a rije je o dijelu ukupnih aktivnosti Vlade Crne Gore


OGLAS

ku od Hrvatske, Crna tiče ulaganja u turizam VLADA Crne Gore želi poticati izgradnju hotela viših kategorija arhiva business.hr

na privlačenju investicija u turizam, koji, kao i u našoj zemlji, predstavlja značajan sektor gospodarstva Crne Gore. Paralelno s tim mjerama, u tijeku su projekti jačanja infrastrukture, čime se izravno potiče razvoj turizma. Vlada Crne Gore zainteresirana je za stimuliranje izgradnje hotela viših kategorija, što međutim ne znači isklju-

čivu orijentaciju na elitni turizam, već na turizam kvalitete odnosno turizam doživljaja, kaže Čizmar. Uz taj projekt, Horwath HTL Zagreb nedavno je na međunarodnom natječaju dobio projekt marketinškog plana turizma Rumunjske od 2011. do 2015. godine. Cilj je, kako objašnjava voditelj tog projekta Zoran Kasum, da se global-

na percepcija Rumunjske kao domovine Drakule i negativnog imidža siromašne i neinteresantne turističke destinacije promijeni u pozitivnom smjeru. Kao rješenje tog projekta proizašao je i novi rumunjski brend pod imenom "Romania - Explore the Carpathian garden". Rumunjski se turizam sastoji uglavnom od poslov-

nog turizma. Potencijali za druge vrste turizma, ističe naš sugovornik, postoje, ali se oni trebaju postupno izgrađivati.

Rumunji nas kopiraju

Marketinški plan koji će izraditi Horwath HTL Zagreb odredit će strategiju i glavne smjernice rumunjskog turizma, a jedan od prijedloga koji su predloži-

li tamošnjem ministarstvu turizma je i osnivanje sustava turističkih zajednica poput onih u Hrvatskoj pošto ih trenutačno Rumunjska nema u formalnom obliku, a u provođenju plana koristit će se i novi mediji i kanali poput interneta i društvenih mreža. Zanimalo nas je postoje li i sličnosti između rumunjskog i hrvatskog turizma. "Sličnosti s Hrvatskom postoje samo u jednom ili dva turistička sektora (proizvoda) poput turinga i kulturnog turizma, ali samo načelno. Resursna struktura kao i ostali faktori umnogome su različiti, kao i sami geopozicijski uvjeti. Hrvatska je cestovno zapravo dostupna gotovo cijeloj Europi, a Rumunjska svoju dostupnost s Europom mora više graditi na zračnom prijevozu", kaže Kasum. Horwath HTL je i suizrađivač Strateškog i operativnog marketing plana turizma Hrvatske za period 2010.-2014., no, naglašava Kasum, prijedlozi koje daje njihova tvrtka ne bave se konkretnim sloganima već strateškim smjernicama. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 24/11/2010

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Za 8 istraĹživakih projekata 950 tisua kuna Zagreb. U Ministarstvu poljoprivrede juer je potpisano 8 ugovora o radu na znanstveno-istraĹživakim projektima u sklopu 9. natjeaja Vijea za istraĹživanja u poljoprivredi i ruralnim podrujima (VIP). Odabrani projekti vrijedni su 1,25 milijuna kuna, a Ministarstvo e ih sufinancirati sa

943.500 kuna. Upitan za komentar prosvjeda poljoprivrednika u BoĹĄnjacima ministar Petar obankovi, koji je potpisao ugovore, podsjetio je da je raspolaganje zemljiĹĄtem u nadleĹžnosti jedinica lokalne samouprave. On smatra da su cijene poljoprivrednih proizvoda dobre. Onima koji prosvjeduju zbog cijena proizvoda poruio je da je bolje da se bave neim drugim. obankovi se juer sastao i s ministrima poljoprivrede odnosno predstavnicima ministarstava poljoprivrede zemalja JI Europe. H

POLJOP. PROSVJED

Seljaci Vladi dali rok do 15. prosinca

BoĹĄnjaci. Tridesetak poljoprivrednika prosvjedovalo je juer u BoĹĄnjacima jer su nezadovoljni provedbom natjeaja za prodaju i zakup poljoprivrednoga zemljiĹĄta. Miran prosvjed zavrĹĄen je oko podneva davanjem roka Vladi i Ministarstvu poljoprivrede da do 15. prosinca u sve opine koje ne pro-

vode Zakon o raspolaganju poljoprivrednim zemljiĹĄtem poĹĄalju sluĹžbenike drĹžavnog odvjetniĹĄtva i Uskoka. Nezadovoljni poljoprivrednici tvrde da je poljoprivredno zemljiĹĄte u BoĹĄnjacima prodano i dano u zakup “samo opinskim vlastima podobnim poljoprivrednicimaâ€?. “Nije rije o sukobu interesa. Jer, ĹĄto ako je netko i poljoprivrednik i opinski vijenik? Zar bi ga trebalo ostavit bez zemlje?“, odgovorio je naelnik opine BoĹĄnjaci Andrija JuzbaĹĄi. H

U kongresnom turizmu zarada veća 11 mil. kn OPORAVAK Bruto promet kongresnoga turizma u treem je tromjeseju ove godine iznosio 50,31 milijun kuna, za razliku od 38,9 milijuna u istom lanjskom razdoblju. Prednjae kongresi, seminari i simpoziji (28,43 milijuna kuna), a porast prometa biljeŞi i kategorija skupova s noenjem Prema podacima DrŞavnoga zavoda za statistiku, kongresni se turizam poeo oporavljati od krize. Naime, podaci za tree tromjeseje govore o poveanju prometa u kongresnom turizmu: bruto promet u treem tromjeseju ove godine iznosio je 50,31 milijun kuna, dok je proťle godine na poslovnim skupovima, kongresima i slinim dogaanjima zaraeno 38,9 milijuna kuna. Porast prometa biljeŞi i kategorija skupova s noenjem, dok oni bez noenja biljeŞe lagani pad. Tako je u treem tromjeseju organizirano 436 skupova s noenjem (392 u istom

razdoblju lani), ukupnog prometa 45,65 milijuna kuna (lani 33,99 milijuna kuna). U istom je razdoblju organizirano 369 skupova bez noenja, odnosno 43 manje nego lani te manjeg ukupnog prometa: 4,66 milijuna kuna u usporedbi s lanjskih 4,93 milijuna.

Masovnost ili kvaliteta

"Prema sadaĹĄnjim podacima, kongresni je turizam brojem sudionika rastao 8,5 posto, dok je u isto vrijeme ukupan broj turista u Hrvatskoj rastao 3,2 posto, a u Europi 2,6 posto", kaĹže voditelj Kongresnog i insentiv ureda Hrvatske tu-

poslovnim skupovima od 300 do 500 ljudi. Utopistiki je sanjati o skupovima od nekoliko tisua ljudi bez velikog kongresnog centra", tvrdi Posavec.

NIK RAÂťI, voditelj Kongresnog i insentiv ureda Hrvatske turistike zajednice: Kongresni je turizam brojem sudionika rastao 8,5 posto, a ukupan broj turista u Hrvatskoj 3,2 posto

Najunosniji stranci

SNIMIO HRVOJE DOMINI

ristike zajednice Nik Rai i dodaje da e uskoro biti poznate i projekcije za 2011., ali zasad su oekivanja viĹĄe nego pozitivna. "Ĺ to se broja skupova tie, zadovoljni smo jer brojke pomalo rastu", kaĹže Zdenko Posavec, direktor zagrebakog hotela Antunovi koji se posljednjih godina profilirao upravo po organizaciji poslovnih

dogaanja. "No, zabrinjava nas pad broja sudionika, koji je u nekim sluajevima ak i prepolovljen", kaĹže Posavec. Najvei je interes, tvrdi, za organizacijom edukacija, no upravo ta masovnost razvodnjava kvalitetu, pa trpi interes. Posavec je ipak optimistian. "Zagreb se profilira kao odrediĹĄte kongresnog turizma, naĹĄa je prilika u

Posavec tvrdi da je budunost u organizaciji kongresa, a to njegovo uvjerenje potvruju i brojke: u treem je tromjeseju organizirano najviĹĄe kongresa, seminara i simpozija (425), s najveim ukupnim prometom od 28,43 milijuna kuna. Prema prometu slijede insentiv-aranĹžmani sa 9,72 milijuna kuna te sastanci korporacija sa 7,96 milijuna kuna prometa. Kad je o organizatorima rije, najunosnije skupove organiziraju strane tvrtke, institucije i organizacije, iji su skupovi uprihodili 16,28 milijuna kuna. NajviĹĄe skupova (420) i drugi najvei promet imaju poslovni subjekti, odnosno tvrtke i obrti koji su organizirali poslovnih skupova s prometom u vrijednosti 15,23 milijuna kuna. Na treem su mjestu banke, osiguravatelji, politike stranke i NGO-ovi, iji su skupovi imali 6,3 milijuna kuna prometa. Iva UĹĄumli Greti iva.gretic@business.hr


IT i tehnologija Srijeda 24/11/2010

StiĹžu nove generacije pisaÄ?a: Ispis leti u oblake


> ispis > tržište

14-15 business.hr Srijeda 24/11/2010

APPLE

GOOGLE

Airprint na HP-ovim pisačima

Najava ispisa u oblaku

AirPrint, opcija koja korisnicima iPhonea i iPada omogućuje ispis dokumenata preko WiFi mreže, podržava samo deset HP-ovih pisača: Photosmart eStation, Photosmart Plus e-All-in-One, Photosmart Premium e-Allin-One, Photosmart e-All-inOne, Photosmart Premium Fax e-All-in-One, ENVY100 e-All-in-One, LaserJet Pro M1536dnf, LaserJet Pro

Google je pred realizacijom projekta Google Cloug Print, koji bi korisnicima trebao omogućiti ispis dokumenata preko bilo koje aplikacija (fiksnog ili mobilnog interneta) i s bilo kojeg uređaja. Cloud Print, zasnovan na tehnologiji informatičkog oblaka, omogućit će slanje dokumenta virtualnom pisaču na internetu kako bi se on potom pojavio na najbližem realnom pisaču.

CM1415f i LaserJet Pro CP1525. Od 27. prosinca opciju će podržavati Officejet 6500A e-Allin-One, Officejet 6500A Plus e-All-in-One, Officejet 7500A Wide Format e-All-in-One, Officejet Pro 8500A e-All-in-One, Officejet Pro 8500A Plus e-Allin-One i Officejet Pro 8500A Premium e-All-in-One. Iz Applea su najavili da će i pisači drugih proizvođača biti kompatibilni s tom funkcijom. H. R.

Cijeli bi sustav trebao funkcionirati preko Googleovih naloga putem kojih će korisnici priključivati pisače koji će biti prihvaćeni kao dokumenti u sklopu usluge za upravljanje dokumentima Google docs. Pojednostavnjeno, to znači da ćemo nalog za tiskanje slati Cloud Printu koji ga prebacuje na pisač, i na taj ga način možemo dijeliti s bilo kojim web korisnikom u svijetu. H. R.

Ispis postaje doista mo ISPISNE TEHNOLOGIJE Mobilne tehnologije olakšale su poslovanje i ubrzale poslovne procese, a razvoj računarstva u oblaku dao je korisnicima novi polet, inovativnost i produktivnost. Od različitih aspekata poslovanja najdulje je nepokriven oblakom ostao ispis, ali to se brzo mijenja

U

posljednjih nekoliko godina mobilna je tehnologija jako unaprijedila poslovanje. Pri radu, provjeravanju e-maila ili kontaktiranju s klijentima nitko više ne mora biti vezan uz radni stol. Dlanovnici i prijenosna računala evoluirali su u sve u jednom smartphone, a bežična mreža omogućuje spajanje na internet gotovo bilo gdje i bilo kad. Istodobno svjedočimo razvoju tehnologija u oblaku, pod čime se podrazumijevaju on-line resursi, obično kao usluge, a rade s podacima i softverima koji su prije radili samo na osobnim računalima. Spajanje mobilnih i oblak tehnologija daje nov polet inovativnosti i produktivnosti. Iako komunikaciju i računalne procese već držimo na dlanu, jedan je aspekt poslovanja ostao nepokriven - ispis. Bežične tehnologije ispisa smanjile su problem zapetljanih kabela i pružile ponešto mobilnosti, ali čak i tehnički najopremljeniji poslovni putnici često se na putu nađu u lovu na pisače.

Manji troškovi

Opskrbljivači tehnološkim rješenjima okreću se zato cloud tehnologiji kako bi pružili potpuno mobilno printanje, razvijaju se rješenja za mobilni ispis koja ne zahtijevaju drivere, kompatibilna su za sve pisače i zahtijevaju jedino pristup internetu kako bi po-

slali dokument na najbliži pisač. Taj iskorak u cloud ispisu ne omogućuje samo ispis gotovo svuda, već i potiče kreativnost te inovativnost tvrtki diljem svijeta koje su sklone

razmišljanju unaprijed. Danas su mreže, LAN i WLAN, ključne komponente IT strukture svake tvrtke. Bežične, WLAN mreže jako su povećale mobilnost

omogućujući zaposlenicima da jednostavno pristupaju pisačima u uredu i zajedno ih koriste. Istodobno administratori mogu implementirati document-flow strate-


OGLAS

mobilan tek u oblacima s većinom dlanovnika. No ta tehnologija omogućuje ispis samo s uređaja udaljenih od pisača desetak metara. Jedno od rješenja za mobilni ispis su i mobilni pisači. Ispis računa i potvrda o primitku na mjestu događaja uvelike štede vrijeme i poboljšavaju uslugu. Uređaji i aplikacije kojima se služe često su ograničeni na određena područja djelatnosti i nisu od velike koristi za potrebe općenitog poslovnog ispisa. Iako su kompaktni, snažni i stvoreni za putovanje, velik broj poslovnih putnika nije sklon pakiranju još i pisača uz neizbježno prijenosno računalo. Stoga kompanije još traže pravu mobilnost, ispis s uistinu mobilnih uređaja i rješenje koje djeluje kroz cijelu organizaciju. S administrativne strane, tvrtke zahtijevaju rješenja koja se bezbolno mogu ugraditi u postojeća rješenja i infrastrukturu, a mobilni radnici rješenja koja će im omogućiti ispis jednim klikom, gdje god da ih put nanese.

Ispis preko weba

gije te time imati bolji uvid u uporabu računala, čime se drastično smanjuju godišnji troškovi ispisa. S druge strane, WLAN ograničava mobilni ispis na

područje ureda te na umrežene uređaje, pa iako su protokoli koji dopuštaju vanjskim korisnicima pristup prilično jednostavni, daleko su složeniji od jednog klika.

Bluetooth pak, kao sastavni dio svih mobilnih telefona, također omogućava pouzdan mobilan ispis jer velik broj pisača ima Bluetooth komponentu kompatibilnu

Kako bi se ispunila sve veća potreba za mobilnim ispisom, proizvođači se okreću cloud tehnologiji. Poslovni ljudi pak ovise o velikom broju uređaja: solarnim računalima, prijenosnim računalima, dlanovnicima, smartphoneima… od kojih svaki ima svoje aplikacije i sadržaje. Internet je pak omogućio

real-time pristup svemu, od elektroničke pošte do CRM programa. Sve što je potrebno jest da se korisnik spoji na web ili intranetski baziranu uslugu koja pohranjuje tražene resurse, jednim klikom s bilo kojeg od brojnih uređaja kojima barata. To je ukratko cloud tehnologija koja će biti glavni instrument IT revolucije i otvaranja novih mogućnosti u poslovanju. Mnogi već koriste cloud tehnologiju u svom poslu a da toga nisu ni svjesni. Primjerice, ako imate pristup poslovnoj elektroničkoj pošti iz svog doma ili imate javni e-mail account na Hotmailu, Yahoou ili Gmailu, već ste dio oblaka. Te usluge ne koristite kao programe na svojem računalu, već se jednostavno ulogirate s bilo kojeg browsera, a sav potreban softver počiva na cloudu. Tako se eliminira skupi hardver, više vam ne trebaju računala velike snage procesiranja ili velike memorije. Umjesto da se licencija za softver plaća za svakog pojedinog korisnika, tvrtka može platiti samo naknadu tvrtki koja pruža cloud uslugu. Smanjuje se i velika potreba za prostorom koji treba osigurati za servere i druge uređaje za pohanu podataka. Pohranjivanje pomoću cloud tehnologija ne zauzima nikakav prostor i umanjuje rizik od ukradene opreme. Željko Šojer


OBLJETNICE

> ispis > tržište

16 business.hr Srijeda 24/11/2010

Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu ratne 1991. godine uz potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike, kasnije ministra znanosti i rektora Prije osamnaest godina, 17. Sveučilišta u Zagrebu. studenoga 1992. godine, u Na jesen 1991. godine formiRektoratu Sveučilišta u Zaran je Odbor za akademsku grebu službeno je puštena mrežu, koji je vodio mr. sc. u rad hrvatska akademska i Predrag Pale s tadašnjeg Elekistraživačka računalno-komu- trotehničkog fakulteta (danas nikacijska mreža utemeljena na FER) Sveučilišta u Zagrebu. U IP protokolu i njezina poveznica odboru su još bili Ivan Marić i na globalnu mrežu internet. Velimir Vujnović iz SveučilišProjekt je pokrenulo tadašnje nog računskog centra (Srca),

Internet u Hrvatskoj punoljetan

Darko Bulat s Instituta Ruđera Boškovića i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Odbor je na svojem prvom sastanku, održanom 3. listopada 1991. godine, Srcu povjerio izgradnju i administriranje mreže te podršku korisnicima. Mreža je kasnije dobila i ime CARNet - Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža). Tijekom 1992. nabavljena je oprema i poduzet niz tehničkih aktivnosti koje su u periodu rujan-studeni 1992.

godine kulminirale instalacijom opreme te uspostavom i testiranjem komunikacijskih veza između 40-ak ustanova u četiri hrvatska sveučilišna grada (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) te uspostavom i testiranjem prve internetske veze kapaciteta 9,6 kbps (9600bit/s), koja je povezala Srce i Sveučilište u Beču. Voditelj tima koji je operativno obavio taj veliki posao i uspostavio prvu internetsku vezu bio je Ivan Marić, tada voditelj Odjela za računalne mreže u Srcu, a danas zamjenik ravnatelja Srca. . G. K.

U ovoj godini isporučeno 30 posto pisača više TRŽIŠTE PISAČA Na tržištu ispisnih uređaja u Hrvatskoj lani je isporučeno 134.916 uređaja vrijednih 33.97 milijuna američkih dolara, što je bio pad 32,6 posto u odnosu na 2008. godinu

N

akon golemoga lanjskog pada tržišta ispisnih uređaja, u prva tri kvartala ove godine zabilježen je rast oko 30 posto u isporukama, odnosno rast oko 10 posto u vrijednosti u odnosu na prva tri kvartala 2009. godine. U istom su razdoblju inkjet tehnologije na domaćem HCP (Hardcopy Peripherals) tržištu, prema podacima IDC-a, rasle oko 30 posto, a laser (mono i color) 35 posto. "U prva tri kvartala ove godine multifunkcijski uređaji zastupljeni su oko 65 posto, a ostatak se odnosi na printere i kopirne uređaje. Općenito, u navedenom razdoblju, ali i u idućih nekoliko godina, očekuje se daljnja tranzicija od single prema multi funkcijskim uređajima. Što se tiče prognoza za 2011. godinu, očekujemo lagani rast isporuka i vrijednosti tržišta

EMEA Regija Tvrtke

HP Canon

6,790

17,1

Epson Samsung Electronics

5,759

14,5

2,771

7 Izvor Gartner

vrijednosti 21 posto, sa 14,4 milijarde u 2008. na 11,3 milijarde USD u prošloj godini.

u odnosu na tekuću godinu. Od 2012. do 2014. tržište bi se trebalo vratiti na brojke koje su prethodile krizi započetoj u posljednjem kvartalu 2008. godine", istaknuo je Ivan Juras, analitičar tvrtke IDC Adriatic.

Recesijski učinak

Teški pad 2009.

Na tržištu ispisnih uređaja u Hrvatskoj lani je isporučeno 134.916 uređaja vrijednih 33,97 milijuna američkih dolara. Pritom je HCP tržište doživjelo 32,6-postotni pad u isporučenim jedinicama, odnosno 40,4 posto u vrijednosti u odnosu na 2008. godinu. "Na tržištu su u 2009. godini najviše bili zastupljeni multifunkcijski uređaji (MFP's) s udjelom oko 64 posto, a na SF (single function) pisače i kopirne uređaje odnosi se ostatak tržišta. Inkjet tehnologije također obuhvaćaju oko 64 posto, a ostatak se odnosi na laserske tehnologije i

Broj Tržišni prodanih udjel 2009. primjeraka u godine mil. u 2009. 16,377 41,3

Ivan Juras, analitičar tvrtke IDC Adriatic: U 2011. godini očekujemo lagani rast isporuka i vrijednosti tržišta u odnosu na tekuću godinu  arhiva business.hr

matrične (SDM) pisače. Prva tri proizvođača u 2009. godini na hrvatskom HCP tržištu bili su Epson, HP i Canon", otkrio je Juras. Sudeći prema brojkama, u prošloj je godini kriza puno

teže pogodila hrvatsko tržište ispisnih uređaja nego ostatak EMEA regije. Naime, prema Gartnerovim podacima, u 2009. godini EMEA je zabilježila 17,8-postotni pad isporučenih uređaja te pad

"Banke su u prošloj godini pooštrile kriterije kreditiranja tvrtki koje su samim time bile prisiljene na veću štednju. Odustajanje od kupnje pisača i pratećeg potrošnog materijala bilo je jedna od njihovih razumljivih antirecesijskih mjera", istaknula je u svom izvješću Sharon McNee, analitičarka Gartnera. S obzirom na nastavak krize i daljnju stagnaciju gospodarstva, predviđa Gartner, tvrtke će i dalje biti prisiljene na štednju u segmentima koji nisu nužni za rad. "Dobavljači sada imaju veliku ulogu u educiranju malih i srednjih tvrtki o prednostima koje donose pojedini proizvodi. Na njima je da uvjere potencijalne kupce kako im kupnja nije nužno trošak, već dugoročna korist", zaključila je McNee. Hrvoje Reljanović


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 24/11 /2010

14,5 MIL. DOLARA

Dalekovodu posao u Ukrajini

Tvrtka Dalekovod dobila je posao na gradnji dalekovoda za ukrajinsku nacionalnu energetsku kompaniju Ukenegro, a radovi su vrijedni 14,5 milijuna amerikih dolara, navodi se u obavijesti Dalekovoda objavljenoj na Zagrebakoj burzi. Radovi obuhvaaju isporuku opreme (elino-rešetkasti stupovi, vodii, izolatori te

ovjesna i spojna oprema) i izvoenje kompletnih radova. Oekivani završetak radova je 16 mjeseci od potpisivanja ugovora. Posao je dobiven u oštroj konkurenciji desetak renomiranih meunarodnih kompanija po procedurama International Bank for Reconstruction and Developmenta (IBRD), koji ujedno kreditira projekt, navode iz Dalekovoda, dodajui da im je ovo prvi posao u Ukrajini. H

Korejski sukob srušio burza, poluotok na rub HOE LI PREVLADATI RAZUM Razmjena vatre izmeu vojnih snaga Sjeverne i Južne Koreje ovaj je put odnijela živote i srušila indekse svjetskih burza, ali najvee svjetske sile Kina i SAD ne mogu sebi dopustiti ni priuštiti izbijanje pravog rata, koji bi mogao biti i nuklearni Svjetska financijska tržišta potresla je u utorak vijest o razmjeni vatre izmeu Sjeverne i Južne Koreje, koja je rezultirala s dva poginula i desetak ranjenih vojnika. Europski burzovni indeksi, prethodno uzdrmani irskom dužnikom krizom, u utorak su bili u minusu, a ameriki dolar i švicarski franak dobili su na vrijednosti. "Artiljerijska paljba izmeu dviju Koreja nije neobina u posljednjih nekoliko godina, a ovaj je incident vjerojatno posljedica loše komunikacije u redovima sjevernokorejKIM JONG IL, sjevernokorejski diktator na odlasku, trebao bi uskoro predati vlast svojem sinu Kim Jong Unu, za kojeg je, iz malo javno dostupnih informacija, poznato da je ekscentrian gotovo kao i njegov otac ARHIVA BUSINESS.HR

ske vojske, koja je heterogena jer se u Sjevernoj Koreji trenutano dogaa tranzicija moi", kazao je Kristijan Kotarski s Fakulteta politikih znanosti.

Hitna intervencija banke

Kotarski smatra kako nije izgledno da e tenzije izmeu dviju Koreja prerasti u rat, ali napominje da bi u tom sluaju posljedice po globalno gospodarstvo bile ozbiljne. "To bi vodilo do nesagledivih posljedica s usporenim i neizvjesnim oporavkom globalne ekonomije, padom burzovnih indeksa i padom povjerenja potrošaa, a da ne govorimo o moguem širenju sukoba izvan Koreja", kazao je Kotarski. Nakon hitnog sastanka visokih dužnosnika, južnokorejska središnja banka obavijestila je o svojoj spremnosti na suradnju s vladom kako bi

se u sluaju potrebe stabilizirala situacija na tržištu. Kako je navedeno u priopenju banke, razvoj situacije pomno e se pratiti, a detalji potencijalne suradnje središnje banke i države nisu otkriveni. Analitiari napominju kako poveanjem geopolitikih tenzija ulagai pribjegavaju sigurnijim financijskim


IBERSKA OPASNOST

Portugal i Španjolska traže pomo EU?

Kao što je bilo i oekivano, umjesto da se nakon pronalaženja rješenja za Irsku situacija s prezaduženim europskim zemljama smiri, ona se zaoštrava, a fokus ulagaa prelazi na Portugal i Španjolsku. Konkretno, troškovi posuivanja novca za te dvije zemlje nisu pali nego porasli, pa je prinos za držanje portugalskog duga s de-

setogodišnjim dospijeem porastao za dodatnih osam baznih bodova, odnosno 0,08 posto, na 415 baznih bodova, odnosno 4,15 posto iznad njemakih desetogodišnjih Bund obveznica. Raspon iznad njemakih Bundova za španjolski je pak dug porastao 0,14 posto, na 223 bazna boda, i to nakon što je španjolsko ministarstvo financija prodalo trezorske zapise u visini 3,26 milijardi eura. Analitiari redom procjenjuju kako e Portugal biti primoran zatražiti pomo Europske unije jer nije u stanju srezati proraunski de-

o indekse ubu rata instrumentima poput amerikih obveznica. "Tako je zabilježen rast vrijednosti amerikog dolara, pogotovo u odnosu na japanski jen, a mogu se oekivati i odreeni pritisci na dionika tržišta, pogotovo azijska", kaže glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šanti. "U sluaju daljnjeg pogoršanja situacije izgledan je i porast potražnje za amerikim državnim obveznicama, što e dovesti do pada prinosa", kaže Šanti, dodajui kako su slini trendovi zabilježeni i prije nekoliko godina, kada je Sjeverna Koreja nenajavljeno testirala svoje rakete.

Kreu pregovori?

Sjeverna Koreja u utorak je granatirala otok Yoenpyeongu u Žutom moru, poru-

››

ivši kako u sluaju prelaska granice slijede novi napadi, a Južna Koreja uzvratila je vatru te uvela stanje pripravnosti. Svjetski su mediji izvijestili da su poginule dvije osobe, a 16 ih je ranjeno. Najvei saveznik Sjeverne Koreje, Kina, pozvala je obje strane da uine više kako bi se stabiliziralo stanje u regiji. "Kina je najviše zainteresirana da sukob ne eskalira i pokušat e smiriti tenzije u sklopu pregovora šestorke koju ine Južna Koreja, Sjeverna Koreja, Kina, Sjedinjene Amerike Države, Rusija i Japan, koji su ve dvije godine na ledu", komentirao je Kotarski, napominjui kako ni SAD ne želi eskalaciju sukoba jer je previše zakopan u Iraku i Afganistanu.

ficit na 7,3 posto ove godine. Najavili su da e dogodine deficit prorauna iznositi 4,6 posto BDP-a, a godinu prije dosegao je velikih 9,3 posto, što je bio etvrti najvei deficit u eurozoni u 2009. godini. Ulagai nasru na Portugal, koji ve gotovo deset godina ne bilježi zadovoljavajui ekonomski rast, a analitiari tvrde da nisu uinili gotovo ništa na planu rezanja javne potrošnje. No, vei problem od relativno malog Portugala jest velika Španjolska, iji BDP više nego dvostruko premašuje gospodarstva Portugala, Irske i

Grke zajedno. Prema rijeima Antonija Garcije Pascuala, glavnog ekonomista za južnu Europu u londonskom Barclays Capitalu, Španjolska je prevelika za spašavanje bilo kakvim bailout paketom pomoi. Ako padne Španjolska, sljedea je Italija, pa Francuska, pa cijela eurozona, odnosno opstanak eura kao zajednike valute. Španjolska ima ozbiljan problem: uskoro joj na naplatu dospijeva ak 150 milijardi eura obveznica, ali i financiranje treeg najveeg proraunskog deficita u eurozoni. Valja oekivati da e se

Sjeverna Koreja BDP Sjeverne Koreje per capita je

1800 $

Sjeverna Koreja ima 4. najveu vojsku na svijetu, otprilike

1,1 milijun aktivnih vojnika Potrošnja na vojsku u Sjevernoj Koreji procjenjuje se na

KRISTIJAN KOTARSKI, Fakultet politikih znanosti

25%

25% njenog BDP-a:

2.255.000 SAD je 2. sa 1.473.900 Indija je 3. sa 1.414.000 Kina je 1. sa

4%

4%

BDP SAD-a

BDP Rusije

1,7% BDP Kine

Politiki analitiari predviaju da Sjeverna Koreja ima

5000 tona

biološkog i kemijskog oružja

Biljana Stari

Pravi rat doveo bi do nesagledivih posljedica s usporenim i neizvjesnim oporavkom globalne ekonomije, padom burzovnih indeksa i padom povjerenja potrošaa, a da ne govorimo o moguem širenju sukoba izvan Koreja

ulagai s golemom koliinom novca sjatiti na te dvije mediteranske zemlje i kladiti se na nemogunost Portugala i Španjolske da plate svoje dospjele dugove, procijenila je u razgovoru za Bloomberg analitiarka DeAnne Julius, nekadašnja lanica savjeta engleske središnje banke Bank of England. Portugalski inozemni dug iznosi 76 posto bruto domaeg proizvoda te zemlje, a Španjolska je u relativnom iznosu osjetno manje zadužena sa 53 posto BDPa. Vanjski dug Irske iznosi 66, a Italije 116 posto BDP-a. J. J.

Takoer se predvia da ima

10 NUKLEARNIH GLAVA Rusija ima 12.000 SAD ima 9400 Sjeverna Koreja je jedan od najgorih kršitelja ljudskih prava na svijetu

NEMA SLOBODE VJEROISPOVIJESTI Kršani mogu biti smaknuti zbog distribuiranja Biblija

NEMA SLOBODE TISKA GRAANI NEMAJU SLOBODU KRETANJA Vozila i gorivo su rezervirani za politiku elitu


investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

PovlaĹĄtena dionica Adris grupe u utorak je zabiljeĹžila neĹĄto skromniji rast, ali uz promet vei od 3 milijuna kuna. Osim ĹĄto je bila najlikvidnija dionica na Zagrebakoj burzi toga dana, u pitanju je i jedno od rijetkih izdanja koja su zabiljeĹžila rast cijene u prilino loĹĄem danu za Zagrebaku burzu. Adrisu je cijena rasla 0,38 posto, a samo dan prije pala je po istoj stopi. Trgovano je sa 11.927 dionica.

Adris grupa HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla SEM 1986 Ina-industrija nafte d.d. Krať, prehrambena industrija Belje Dalekovod Atlantic grupa Institut graevinarstva hrvatske Zagrebaka banka Ingra AD plastik Atlantska plovidba d.d. Tisak Luka Rijeka Adris grupa Ledo Fima validus Jadroplov d.d. Croatia osiguranje d.d. Jadranska banka Istraturist Umag d. d. Luka ploe Podravka prehrambena industrija d.d. HUP - Zagreb Tankerska plovidba Auto Hrvatska Dom holding Viro tvornica ťeera d.d. Tehnika Uljanik plovidba Konar - elektroindustrija Privredna banka Zagreb Konar Croatia lloyd Badel 1862 Konzum Razvitak d.d. Petrokemija uro akovi holding Viadukt Valamar grupa Industrogradnja d.d Konar akoveki mlinovi Proficio Slobodna Dalmacija Veterina d.d. Laguna Novigrad Centar banka Liburnia riviera hoteli Arenaturis DIOKI d.d HTP Korula Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Lavevi IPK Kandit Zvijezda Žitnjak Prehrambeno-industrijski kombinat OT-optima telekom d.d. SN holding BC institut Uljanik d.d. Riviera Pore Plava laguna Vjesnik Jadranka Vupik Sunani Hvar Terra Firma d.d.

+ Dionica Validusa je samo dan nakon snaĹžne stope dnevnog rasta u utorak zabiljeĹžila jedan od najveih minusa na Zagrebakoj burzi. DoduĹĄe, joĹĄ se moĹže pohvaliti pozitivnim tjednom jer je dan prije rasla viĹĄe od 16 posto, ali je injenica da joj cijena jako oscilira. SnaĹžan pad u utorak zabiljeĹžila je i dionica Konara distributivni i specijalni transformatori, ime je prvi put pala ispod 1000 kuna.

Redovan promet: 19.061.113,63 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

263.00 274.20 1,204.00 140.00 1,760.02 373.00 58.01 225.01 801.00 1,180.01 220.00 15.41 96.66 733.33 150.00 168.50 300.00 5,051.01 7.50 133.30 5,150.01 2,799.95 280.00 1,269.06 275.00 1,200.00 1,200.00 353.53 31.00 307.80 915.00 560.01 495.00 484.04 950.00 2,600.00 69.66 160.20 56.00 157.35 24.00 196.00 31.62 361.00 975.00 3,399.00 11.89 31.10 57.00 9.25 207.40 2,377.00 46.00 73.00 57.76 21.21 172.00 160.00 3,053.00 105.00 196.30 30.30 150.00 205.00 80.00 171.30 1,405.00 20.00 366.00 53.00 28.01 200.00

263.00 277.45 1,220.00 140.00 1,785.00 389.00 60.00 228.00 805.00 1,245.45 220.10 16.35 100.00 746.90 152.84 175.00 300.00 5,200.00 8.68 136.46 5,200.00 2,800.00 299.96 1,299.00 279.89 1,299.99 1,250.00 365.00 32.00 315.00 940.00 562.00 495.01 484.04 950.25 2,600.00 70.00 170.00 56.00 163.99 25.99 201.00 31.80 366.00 975.00 3,400.00 11.89 31.14 57.00 9.25 207.40 2,377.00 46.00 73.00 60.50 21.21 219.97 165.00 3,053.00 105.03 196.30 30.30 150.00 205.00 80.00 171.30 1,405.00 20.00 366.00 53.00 28.02 200.00

263.00 275.50 1,207.20 140.00 1,760.02 375.00 58.01 226.00 801.00 1,180.01 220.00 15.90 96.66 734.01 150.00 175.00 300.00 5,200.00 7.50 133.44 5,150.01 2,800.00 297.90 1,269.06 275.00 1,299.99 1,250.00 353.53 31.00 315.00 915.00 560.02 495.00 484.04 950.00 2,600.00 70.00 160.20 56.00 157.35 24.00 196.00 31.62 361.00 975.00 3,400.00 11.89 31.10 57.00 9.25 207.40 2,377.00 46.00 73.00 60.50 21.21 219.97 160.00 3,053.00 105.03 196.30 30.30 150.00 205.00 80.00 171.30 1,405.00 20.00 366.00 53.00 28.01 200.00

0.38% -0.90% -0.23% 0.00% 0.00% -2.60% -2.50% -0.44% 0.12% -4.84% -0.49% -0.56% -2.87% -0.81% -1.32% 0.29% 0.00% 0.00% -11.03% 0.33% -1.90% 0.00% -0.04% -1.24% -0.94% 0.00% 0.00% -1.53% -3.13% -3.08% -2.66% -0.35% -1.00% 0.00% -4.04% 0.00% 0.29% -8.44% 0.00% -3.67% -7.30% -5.82% -0.09% -1.37% -10.47% 0.00% 0.17% 0.23% -5.79% -0.11% -0.04% -0.21% 0.00% -9.78% -1.63% -9.74% -0.01% 6.65% -1.52% 4.48% -2.09% 4.27% 3.43% 0.00% 14.20% -0.29% 0.36% 0.00% 0.00% 6.00% -6.63% -75.00%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,84%

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

11,927 10,870 1,593 6,222 455 1,433 6,468 1,574 336 214 1,087 13,732 1,904 220 986 751 400 20 11,641 665 16 25 225 47 218 48 48 163 1,467 139 38 60 64 61 28 10 285 120 350 114 682 79 482 33 12 3 840 206 112 649 25 2 100 58 65 180 19 19 1 28 14 90 15 10 20 9 1 55 3 12 21 2

3,136,801.00 3,000,628.51 1,943,023.80 871,080.00 807,499.93 538,872.64 382,122.66 356,926.62 269,800.00 256,182.62 239,152.59 217,125.02 187,506.36 161,926.21 148,404.35 129,619.18 120,000.00 103,750.97 94,593.92 89,155.77 83,100.02 69,999.75 65,374.27 60,464.43 60,254.34 60,092.47 59,400.07 58,430.06 46,818.25 43,611.00 35,325.10 33,630.87 31,680.13 29,526.44 26,602.61 26,000.00 19,889.08 19,693.25 19,600.00 18,103.83 16,576.43 15,738.57 15,250.24 12,073.00 11,700.00 10,199.00 9,987.60 6,410.50 6,384.00 6,003.25 5,185.00 4,754.00 4,600.00 4,234.00 3,905.10 3,817.80 3,455.26 3,095.00 3,053.00 2,940.27 2,748.20 2,727.00 2,250.00 2,050.00 1,600.00 1,541.70 1,405.00 1,100.00 1,098.00 636.00 588.30 400.00

1,784.22 22,560.29 1,607.57 19.10 17,600.20 515.11 476.58 518.40 2,670.77 187.13 14,090.65 119.25 405.93 1,024.33 357.99 1,046.58 2,884.77 1,144.88 20.26 218.40 1,584.13 334.94 1,392.68 282.51 1,490.50 612.78 782.98 233.95 231.48 436.80 173.36 324.81 1,273.20 9,232.95 58.36 377.20 52.65 3,637.00 11.89 525.72 77.69 89.54 199.07 163.32 189.33 357.00 46.52 162.38 105.16 144.27 58.95 719.38 100.39 295.07 25.80 16.79 105.19 114.41 306.08 21.60 45.83 85.45 408.00 34.13 178.90 625.85 767.58 21.23 121.69 79.79 204.78 7.20

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 242.21 253.10 1,200.00 140.00 1,560.00 250.05 54.00 220.00 624.15 1,106.00 200.00 14.50 70.18 723.23 150.00 162.00 271.89 4,900.00 6.40 124.01 4,502.00 2,006.00 280.00 1,269.06 240.00 1,125.00 1,180.00 350.00 28.70 290.00 899.00 533.13 421.00 461.06 950.00 2,600.00 58.00 143.00 56.00 105.50 22.36 190.00 25.60 292.00 975.00 2,107.10 11.50 20.01 52.05 8.99 205.00 1,413.01 33.03 70.07 57.00 16.00 161.10 150.02 2,851.00 76.10 120.00 21.28 62.21 180.00 61.11 100.00 1,206.77 20.00 365.00 41.77 25.00 200.00

318.99 332.84 1,777.00 160.00 1,940.00 497.02 103.50 390.00 829.99 3,397.40 280.00 49.05 115.79 1,095.00 325.00 220.00 373.00 7,573.00 29.01 198.00 5,948.87 3,100.00 410.00 2,093.00 400.00 1,845.00 1,700.00 519.00 46.40 420.01 2,020.00 699.00 517.00 620.00 2,198.00 3,400.00 139.00 207.51 56.00 184.73 43.32 375.00 45.00 531.01 2,450.00 3,799.21 16.39 64.98 88.99 12.73 283.04 2,890.00 70.00 150.96 170.00 25.00 279.00 299.98 5,300.00 164.00 221.00 44.99 245.00 300.00 175.00 200.00 1,700.00 40.00 444.00 230.00 36.50 989.00


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

62,30 12,51 265,00 105,00 96,00 16,60 10,31 0,69 390,00 156,00 16,50 0,75 146,00 41,50 5,13

62,70 13,20 268,00 105,50 96,50 16,70 10,50 0,69 400,00 159,50 16,50 0,76 148,10 42,40 5,15

62,50 13,09 266,47 105,50 96,00 16,70 10,41 0,69 390,00 159,00 16,50 0,75 147,00 42,33 5,15

62,55 12,95 266,65 37,46 96,23 16,69 10,46 0,69 393,22 158,91 16,50 0,75 147,23 42,03 5,14

37,00 0,38 36,55 0,41 0,04 1,50 1,40 36,00 0,40

37,10 0,38 37,00 0,41 0,04 1,50 1,41 36,51 0,40

37,09 0,38 37,00 0,41 0,04 1,50 1,41 36,02 0,40

0,37 0,38 0,37 0,41 0,04 1,50 1,40 0,36 0,40

36,75 43,00 41,50 39,70 97,00 7,00 71,00 14,90 18,81 27,98 2,25 3,50

36,89 43,00 41,50 39,99 97,00 7,00 71,01 15,28 18,92 27,99 2,25 3,50

36,89 43,00 41,50 39,70 97,00 7,00 71,00 14,90 18,85 27,99 2,25 3,50

36,86 43,00 41,50 39,95 97,00 7,00 71,00 15,02 18,83 27,99 2,25 3,50

482,00 1.000,00 3.260,00 2.439,00 12.500,00 6.998,00 85,50 820,00 81,26 725,00 1.400,00 7.150,00 5.601,00 945,00 1.631,00

484,00 1.000,00 3.300,00 2.439,00 12.500,00 6.998,00 85,50 830,00 82,00 745,00 1.400,00 7.310,00 5.603,00 950,00 1.670,00

482,00 1.000,00 3.281,00 2.439,00 12.500,00 6.998,00 85,50 828,00 81,26 744,00 1.400,00 7.215,00 5.602,00 948,00 1.665,00

482,19 1.000,00 3.280,91 2.439,00 12.500,00 6.998,00 85,50 827,60 81,90 743,73 1.400,00 7.214,67 5.601,90 948,27 1.664,60

84,00 3.849,00 3.180,00 1.850,00 442,00 2.600,00 85,10 550,00 200,00 165,00 200,00

85,00 3.850,00 3.200,00 1.850,00 450,00 2.650,00 85,10 550,00 200,00 167,00 200,00

84,01 3.849,92 3.195,24 1.850,00 445,25 2.613,64 85,10 550,00 200,00 165,87 200,00

51,67 3.849,92 3.195,24 1.850,00 445,25 2.613,64 52,34 550,00 200,00 165,87 200,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG PETG SOS2E TLSG ZVTG KBMR PBGS SALR MELR PILR NF1N SAVA KDHR KDIR

KRKA GORENJE PETROL SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD SALUS MERCATOR PIVOVARNA LASKO NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SAVA KD GROUP KD ID

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA TRZNICA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 PUT GP AD ISTOCNO SARAJEVO

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C VISPAK DD VISOKO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO MLINPEK D.D. BUGOJNO KHK D.D. LUKAVAC

NIS a.d. Novi Sad Niška Mlekara a.d. Niš AIK banka a.d. Niš DIN Fabrika duvana a.d. Niš Pionir PP Srbobran a.d. Srbobran Umka a.d. Umka Obveznice RS serije A2014K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2015K Tigar a.d. Pirot Mlekara a.d. Subotica Agrobanka a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Energoprojekt holding a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 UNIVERZALNA INVESTICIONA BANKA SKOPJE MAKOSPED SKOPJE Stil a.d. Kraljevo STOPANSKA BANKA SKOPJE

439.877,66 192.491,34 102.395,50 98.960,55 94.303,00 75.106,26 56.545,24 54.869,49 43.647,00 42.271,80 33.742,50 30.786,92 12.956,30 12.818,25 8.573,02

-0,04 % 81275 0,00 % 52232 0,00 % 38166 -2,14 % 15400 0,00 % 135515 0,00 % 3230 0,00 % 2904 -0,60 % 10492 0,00 % 9421

30.092,77 19.848,16 14.069,67 6.329,40 5.014,06 4.845,00 4.070,47 3.806,08 3.768,40

5,64 % 108415 4,83 % 38740 1,72 % 33875 1,79 % 34500 0,00 % 8080 0,00 % 49814 0,00 % 498 -0,67 % 1261 -0,79 % 782 1,82 % 200 -50,00 % 2200 -19,54 % 1000

3.996.331,25 1.665.820,00 1.405.812,50 1.378.205,00 783.760,00 348.698,00 35.358,10 18.945,56 14.725,38 5.597,70 4.950,00 3.500,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK KMB RADE TEL SBT RMDEN08 UNI MKSD STIL STB

7032 14864 384 2642 980 4501 5407 79521 111 266 2045 41044 88 305 1668

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS MLNI AIKB DINNPB PION UMKA A2014 SJPT A2015 TIGR MLSU AGBN FITO ENHL IMLK

-0,62 % 1,39 % -0,53 % 0,45 % -2,04 % 0,00 % -0,86 % -0,72 % -2,50 % 0,00 % -2,25 % 0,81 % -0,07 % 1,03 % 0,19 %

Stopanska banka Bitola Elektroprivreda Sarajevo Gorenje Kom. banka Skopje Alkaloid Skopje

+3,63% +1,82% +1,39% +0,51% +0,01%

NIS Novi Sad

Telekom Slovenije -2,03% Makosped Skopje -1,96% Makedonski telekom Skopje -1% Krka -0,62% Petrol -0,53%

Energoprojekt holding Beograd

+0,21 -1,25

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHKC VSPKR FDSSR BSNLR BHTSR JPESR MLPBR KHKLRK1

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA RSRS-O-D HEDR-R-A RSRS-O-C HETR-R-A INVP-R-A TRZN-R-A TLKM-R-A RSRS-O-B PTSA-R-A

+

Oznaka

Srijeda 24/11/2010

+

Powered by

business.hr

0,21 % 0,00 % -0,30 % -6,16 % 4,17 % 12,87 % 0,20 % 0,24 % -0,16 % -1,06 % 0,00 % 0,06 % -3,43 % -1,25 % -0,30 %

45499 21.939.146,00 6546 6.546.000,00 1784 5.853.137,00 1237 3.017.043,00 183 2.287.500,00 178 1.245.644,00 12878 1.101.069,00 1212 1.003.057,00 9501 778.117,04 1046 777.940,00 500 700.000,00 61 440.095,00 67 375.327,00 374 354.654,00 210 349.566,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,05 % 637276 32.925.809,17 0,01 % 350 1.347.473,00 0,51 % 321 1.025.673,00 0,00 % 510 943.500,00 -1,00 % 809 360.206,00 3,63 % 99 258.750,00 -0,01 % 4500 235.522,29 17,02 % 231 127.050,00 -1,96 % 531 106.200,00 0,66 % 635 105.325,00 0,00 % 464 92.800,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Najlikvidnija je u Beogradu sa 22 milijuna dinara u utorak bila dionica Naftne industrije Srbije, a rast cijene iznosio je 0,21 posto. Tijekom dana dionicom Naftne industrije Srbije trgovalo se u rasponu od 482 do 484 dinara, a najniža cijena ujedno je bila posljednja zabilježena. Dionica Soja proteina ojaala je 0,24 posto, na 828 dinara, premašivši u utorak promet od milijun dinara. Ukupno se sedam dionica na Beogradskoj burzi našlo u društvu milijunaša.

Samo su 374 dionice beogradskog Energoprojekt holdinga u utorak promijenile vlasnika pa je ukupan promet to dionicom iznosio 354.654 dinara. Cijena Energoprojekt holdinga pala je 1,25 posto u odnosu na onu zabilježenu u ponedjeljak i zadnja zabilježena iznosila je 948 dinara. Najniža cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom bila je na razini 945 dinara, a najviša je iznosila 950 dinara. Beogradski indeks BELEX 15 pao je u utorak 0,1 posto, na 644,83 boda.

REGIONALNI INDEKSI -0,42% BIRS -0,33% 856,04 894,73 Belex15 -0,10% FIRS -0,04% 644,83 1.353,53 Belexline 0,00% MBI10 +0,42% 1.262,79 2.233,85 SASX10 MOSTE +0,16% 475,60 +1,10% 916,04 SASX30 NEX20 +0,02% 13.943,43 +0,27% 887,88 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -1,53% WIG20 -0,38% 2.645,75 BUX -1,64% 22.380,17 +1,36% -2,04% ATX -2,84% 2.658,49 indeksa na zatvaranju u -1,05% Stanje utorak 23. studenoga 2010.

FTSE100 5.611,49

DAX 6.729,90

CAC40

3.748,66

MICEX 1,534.21

AMERI»KI INDEKSI +0,20% S&P500 -0,40% 11.203,55 1.191,44 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,04% ponedjeljak 22. studenoga 2010. 2.515,60 DJIA


investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

477,5608

22,30

Ilirika Azijski tigar

61,9312

16,02

HPB WAV DJE

92,1062

15,33

MP-Global HR

308,6874

12,58

NFD Aureus US Algorithm 126,5915

11,26

FIMA Equity

73,5569

-23,02

KD Victoria

13,0082

-18,14

ST Global Equity

46,2924

-17,17

C-Zenit

48,5644

-15,33

HPB Dynamic

48,8024

-13,89

+ MJEŠOVITI

+ AC G Balanced EM

udjela

% 12 mj.

111,9708

7,34

10,9745

7,19

9,7965

2,94

HI-balanced

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$ kn kn   kn kn kn kn kn kn    kn  kn kn  kn  kn    kn kn  kn 

14,5076 126,5915 477,5608 30,9600 61,9312 48,5644 308,6874 46,2924 80,1225 353,7568 93,1541 118,0879 99,7335 83,7540 77,0500 10,9555 82,6502 73,5569 85,5922 99,4200 42,8822 48,8024 8,1815 83,0100 57,0100 5485,7700 69,6613 28,1795 65,3178 92,1062

2,36 0,98 0,75 0,42 0,35 0,25 0,18 0,16 0,06 0,04 -0,04 -0,04 -0,04 -0,05 -0,05 -0,05 -0,08 -0,13 -0,18 -0,20 -0,21 -0,23 -0,25 -0,25 -0,26 -0,27 -0,31 -0,32 -0,34 -0,35

21,68 15,98 8,26 -1,81 5,69 2,90 7,57 -4,27 1,94 6,38 1,83 6,26 N/A 3,44 -3,57 1,25 -3,65 -6,83 2,79 1,82 3,55 -2,28 1,90 -2,43 2,48 0,10 1,95 -0,96 6,19 5,72

Platinum Global Opportunity NFD Aureus US Algorithm MP-Mena HR Erste Total East Ilirika Azijski tigar C-Zenit MP-Global HR ST Global Equity PBZ Equity fond MP-Bric HR NFD Aureus Global Developed Ilirika BRIC Ilirika Gold Platinum Blue Chip A1 AC G Dynamic EM HPB Dioniki FIMA Equity OTP meridian 20 ZB aktiv AC Rusija HPB Dynamic HI-growth Erste Adriatic Equity Raiffeisen Emerging M. Poba Ico Equity Capital Two NFD Aureus BRIC PBZ I-Stock HPB WAV DJE

Raiffeisen Balanced

150,8700

2,55

ZB global

141,9500

2,43

ICF Balanced

110,6536

-21,57

ST Balanced

169,9083

-14,90

ST Aggressive

63,3456

-14,18

HPB Global

97,5789

-10,70

C-Premium

5,4174

-8,82

+ OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

161,4681

10,23

Erste Bond

130,4900

9,86

Raiffeisen Bonds

173,9000

8,95

PBZ Bond fond

129,5822

6,82

ICF Fixed Income

140,6420

6,11

HPB Obvezniki

124,3586

4,40

OTP euro obvezniki

126,7774

4,77

ZB bond

159,2300

5,52

HI-conservative

11,3352

5,81

ICF Fixed Income

140,6420

6,11

6mj. % 12 mj. (%)

20,49 2,82 7,78 -4,59 12,77 -10,42 7,24 -7,51 -2,07 10,16 -2,15 16,55 N/A -2,65 -7,66 1,46 -8,13 -14,09 2,26 2,15 5,00 -4,02 1,19 -8,03 4,78 -2,55 -1,29 4,93 12,44 9,12

4,54 11,26 22,30 -13,08 16,02 -15,33 12,58 -17,17 -5,94 7,43 -6,28 N/A N/A 10,71 -11,43 7,21 -12,22 -23,02 -4,36 1,18 5,60 -13,89 -0,06 -11,17 5,44 -6,97 -1,32 7,12 7,79 15,33

PGP (%) Ove god. (%)

-8,42 11,78 6,75 -31,12 -12,78 -23,01 -9,87 -7,35 -4,16 -4,45 -1,41 N/A N/A -5,95 -9,86 5,44 -3,64 -4,63 -5,87 -0,13 -20,41 -15,57 -2,27 -3,57 -17,47 -16,52 -9,54 -14,56 -11,93 -2,52

4,17 14,00 22,40 -9,02 15,21 -14,06 9,44 -13,81 -3,03 4,08 -5,04 18,09 -0,27 5,67 -8,21 6,40 -8,71 -18,69 -1,17 2,27 5,44 -11,14 -2,02 -8,60 0,72 -5,03 -1,29 4,07 7,59 12,02

Imovina

6,323 15,082 9,020 44,701 9,707 5,525 4,782 13,802 393,525 11,849 67,290 26,207 5,000 7,366 14,886 13,588 19,232 18,618 18,444 493,319 9,657 20,715 67,383 203,440 24,481 5,963 6,813 9,685 208,559 10,732

Starost

Datum

3,17 2,12 2,72 3,15 3,50 2,76 2,49 10,08 5,22 2,70 4,98 0,88 0,07 2,89 2,51 1,72 5,14 6,48 2,57 4,41 3,71 4,24 8,75 5,12 2,93 3,33 3,60 3,64 3,35 3,22

22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI

PBZ Global fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium HI-balanced AC G Balanced EM Allianz Portfolio ICF Balanced ST Balanced ST Aggressive ZB global HPB Global Agram Trust Raiffeisen Prestige Erste Balanced Raiffeisen Balanced KD Balanced Ilirika JIE Balanced OTP uravnoteženi

kn kn kn   kn kn kn kn  kn kn    kn  kn

100,3023 83,6172 5,4174 9,7965 10,9745 111,9708 110,6536 169,9083 63,3456 141,9500 97,5789 67,0538 107,7000 114,1500 150,8700 8,0409 147,3514 104,8773

0,09 0,09 0,02 -0,03 -0,05 -0,05 -0,06 -0,07 -0,10 -0,15 -0,17 -0,17 -0,18 -0,19 -0,19 -0,48 -0,57 -0,83

1,57 1,82 0,70 1,03 1,10 2,04 -4,05 -4,67 -0,97 -0,27 -4,59 -1,09 0,42 -2,15 -0,15 -0,10 4,28 -2,75

-0,96 8,25 -6,01 1,32 1,62 3,90 -10,79 -7,73 -5,96 0,57 -8,05 -3,08 3,70 -3,13 -0,43 0,27 2,56 -4,80

-2,45 -0,37 -8,82 2,94 7,19 7,34 -21,57 -14,90 -14,18 2,43 -10,70 -8,70 N/A -1,65 2,55 -1,59 2,19 -8,41

4,75 -4,03 -14,87 -0,23 5,54 7,65 1,51 6,97 -8,45 3,80 -0,48 -3,20 N/A -0,80 5,12 -4,39 8,35 0,97

-0,15 3,95 -8,18 0,09 6,48 6,72 -13,78 -11,71 -10,85 3,53 -8,39 -3,67 7,70 -1,15 2,72 -2,57 3,03 -8,12

289,546 16,232 12,250 67,674 13,874 7,192 11,596 12,116 2,856 716,246 92,472 11,464 174,957 106,461 331,783 7,193 45,062 39,484

9,20 4,35 3,81 8,75 1,73 1,53 8,56 7,87 5,17 9,39 5,14 2,37 0,71 9,85 8,24 4,85 4,83 4,94

22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010

  kn      

124,3586 11,3352 161,4681 159,2300 129,5822 130,4900 140,6420 173,9000 126,7774

0,11 0,07 0,06 0,04 0,03 0,02 0,01 -0,01 -0,07

-0,67 0,25 1,81 -0,64 0,50 0,63 1,33 0,22 1,32

1,90 1,76 4,57 0,42 2,40 3,64 2,77 3,05 1,50

4,40 5,81 10,23 5,52 6,82 9,86 6,11 8,95 4,77

4,34 1,44 8,20 5,08 4,58 4,46 3,96 6,73 4,92

4,14 5,51 8,75 4,83 7,67 8,98 5,06 8,09 3,63

13,291 6,337 15,681 226,268 115,795 162,130 14,748 441,653 11,252

5,14 8,75 6,08 9,39 7,71 7,48 8,78 8,50 4,94

22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010

kn kn kn  kn kn kn  kn kn kn kn  kn kn kn  $

144,4800 134,9982 116,7845 10,6537 102,3588 132,2393 162,3967 125,6509 141,6043 138,1600 131,8713 122,1430 139,7255 138,3047 11,3027 108,2292 105,3400 124,5317

0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,93 0,88 0,86 0,80 0,80 0,60 0,64 0,61 1,13 0,83 0,82 0,56 0,54 0,66 0,73 0,77 0,73 0,33

1,77 1,63 1,67 1,67 1,58 1,20 1,11 1,74 2,14 1,70 1,56 1,25 1,06 1,24 1,61 1,53 1,77 0,76

4,19 3,85 3,47 3,73 1,21 3,30 2,67 4,16 10,85 3,75 4,43 2,86 2,66 2,40 3,76 3,83 4,38 2,83

4,87 4,45 5,22 4,40 1,78 6,36 4,80 4,41 4,37 4,42 5,53 4,15 3,29 4,63 5,84 5,29 4,56 3,99

3,55 3,31 3,01 3,21 1,12 2,63 2,09 3,56 3,79 3,26 3,58 2,49 2,34 2,24 3,23 3,17 3,78 2,51

967,157 42,125 175,549 32,859 7,299 954,604 2271,254 495,293 10,262 844,203 270,445 123,173 125,086 118,225 143,727 198,430 676,579 38,347

7,75 6,89 3,05 1,47 1,32 11,65 10,34 8,34 8,13 7,48 5,14 4,92 10,34 7,16 2,16 1,53 1,17 5,61

22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010 22.11.2010

OBVEZNIKI FONDOVI HPB Obvezniki HI-conservative Capital One ZB bond PBZ Bond fond Erste Bond ICF Fixed Income Raiffeisen Bonds OTP euro obvezniki

NOVANI FONDOVI Raiffeisen Cash ST Cash VB Cash Agram Euro Cash Platinum Cash PBZ Novani fond ZB plus PBZ Euro Novani ICF Money Market Erste Money HPB Novani OTP novani fond ZB europlus HI-cash Agram Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond

+


investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 24/11 /2010

URO AKOVI

 holding prodaje udjel u Montaži Nadzorni odbor uro akovi holdinga dao je suglasnost Upravi da sklopi ugovor o prodaji 15,3 posto dionica uro akovi Montaže s njemakim Bilfinger Bergerom, izvijestio je uro akovi holding putem Zagrebake burze. Suglasnost Nadzornog odbora korak je u realizaciji prodaje 15,3 posto dionica Montaže

koje su ostale holdingu nakon privatizacije u kojoj je veinski vlasnik Montaže postao njemaki Bilfinger Berger. uro akovi holding je poetkom listopada ove godine raspisao natjeaj za prodaju 38.752 dionice uro akovi Montaže, svaka nominalne vrijednosti 300 kuna, pa ukupna nominalna vrijednost paketa iznosi 11,62 milijuna kuna.Poetna cijena u natjeaju za cijeli paket je 23,25 milijuna kuna, odnosno 600 kuna po dionici. Pravo prvokupa imao je Bilfinger Berger, koji se jedini

i javio na natjeaj s cijenom od 600 kuna po dionici. Bilfinger Berger Power Services postao je veinski vlasnik uro akovi Montaže u travnju prošle godine, kada je kupio 50 posto plus jednu dionicu te najvee i najuspješnije tvrtke iz grupacije akovi. Prije kupnje veinskog udjela Bilfinger Berger je od sedmorice Montažinih menadžera kupio 24,9 posto dionica.Holdingu uro akovi je nakon prodaje 50 posto plus jedne dionice ostalo još 15,3 posto udjela u uro akovi Montaži. B.hr

BROJKA

23,25

milijuna kuna iznosi poetna cijena za cijeli paket od 15,3 posto uro akovi Montaže

Pad industrijske proizvodnje srušio Crobex I DALJE U MINUSU Indeksi Zagrebake burze pali su etvrti trgovinski dan zaredom zbog loših vijesti o padu industrijske proizvodnje, a vee gubitke ubilježili su Validus i Konar D&ST Trgovanje na Zagrebakoj burzi proteklo je u utorak mirno i bez veih oscilacija indeksa uslijed slabe likvidnosti, a investitorima i dalje nedostaju jasne smjernice. Uslijed objave o padu industrijske proizvodnje Crobex je pao etvrti trgovinski dan zaredom, 0,84 posto, na 1816,05 bodova. Crobex 10 pao je 0,49 posto, na 969,48 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je 19 milijuna kuna, a na obveznice je potrošeno ak 26 milijuna kuna pa je ukupna promet na burzi bio nešto vei od 45 miliju-

na kuna. "U prilino mirnom trgovanju na domaoj burzi indeksi stagniraju. Cijene dionica raznoliko se kreu, što govori da ulagai nemaju jasnih smjernica. Zbog slabe likvidnosti znatnija reakcija tržišta na podatak o padu industrijske proizvodnje u listopadu nije se ni oekivala", istaknula je za Hinu brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom društvu Credos Danijela Sporiš. Povlaštena dionica Adris grupe u utorak je zabilježila nešto skromniji rast, ali pro-

met vei od tri milijuna kuna. Osim što je bila najlikvidnija dionica na Zagrebakoj burzi toga dana, ona je i jedno od rijetkih izdanja koja su zabilježila rast cijene u prilino lošem danu za Zagrebaku burzu. Adrisu je cijena skoila 0,38 posto, a samo dan prije pala je po istoj stopi. Trgovano je sa 11.927 dionica.

HT pao gotovo 1 posto

Više od tri milijuna kuna potrošeno je i na najvei domai telekom. HT je pao gotovo jedan posto, na 275,5 kuna, a najviša dnevna cijena bila mu

IVAN KLAPAN, predsjednik Uprave Konar D&ST-a, ija je dionica u utorak pala ispod 1000 kuna SNIMIO HRVOJE DOMINI

je viša i od 277 kuna. U društvu najlikvidnijih našla se i dionica SEM-a 1986. Na tu je dionicu potrošeno 870.000 kuna, pri emu joj je cijena ostala nepromijenjena na 140 kuna. Vlasnika je promijenilo više od 6000 dionica. Dionica Validusa je samo dan nakon snažne stope dnevnog rasta u utorak zabilježila jedan od najveih mi-

REGIJA

Ulagači podigli indekse u Sarajevu Oba su sarajevska indeksa u utorak bila u plusu: SASX-10 rastao je 0,16 posto, na 916,04 boda, a SASX-30 zabilježio je 0,02-postotni rast vrijednosti.

Najviše se na Sarajevskoj

burzi trgovalo dionicom Vispaka koja je zabilježila promet od 348.698 konvertibilnih maraka.Ukupan promet Fabrike duhana Sarajevo iznosio je 35.358 konvertibilnih maraka, a posljednja zabilježena cijena po kojoj se

tom dionicom u utorak trgovalo iznosila je 71 KM. Slovenski indeks SBI TOP nastavio je negativan trend i u utorak pao 0,42 posto, na 856,04 boda, a najviše se u Ljubljani tradicionalno trgovalo dionicom farmaceut-

ske kompanije Krke koja je zabilježila 439.877 eura prometa.Slijedili su proizvoa bijele tehnike Gorenje i naftna kompanija Petrol kojima se trgovalo u vrijednosti 192.491 odnosno 102.950 eura. Biljana Stari

nusa na Zagrebakoj burzi. Doduše, još se može pohvaliti pozitivnim tjednom jer je dan prije rasla više od 16 posto, ali je injenica da joj cijena jako oscilira. Validus je pao 11 posto, na 7,5 kuna. Snažan pad u utorak zabilježila je i dionica Konara - distributivni i specijalni transformatori, ime je prvi put pala ispod 1000 kuna. Nikola Suec

BROJKE

0,42 0,33 posto rastao je MBI 10

posto pao je banjaluki indeks BIRS


Engleskoj crkvi ne svia se prevelika medijska mo u Murdochovim rukama Church of England, anglikanska crkva u Ujedinjenom Kraljevstvu iji je sluĹžbeni poglavar kraljica Elizabeta II., protivi se mogunosti da Rupert Murdoch preuzme kompaniju BSkyB, u ijem je vlasniĹĄtvu televizija Sky News. Crkva je medijskom regulatoru Ofcomu poru-

ila da bi Murdochovo preuzimanje moglo dovesti do ĹĄtetne koncentracije medijske moi, piĹĄe BBC News.Naime, Murdochov News Corp ve je vlasnik etiriju britanskih novina - Timesa, Sunday Timesa, Suna i News of the Worlda, a sada Ĺželi preuzeti i 61 posto

DOBITNICI DANA (ZSE) Uljanik +14,2 % IPK Kandit +6,65 % Žitnjak +4,48 % OT-Optima telekom +4,27 % Plava laguna +0,36 % 15 Raste

BSkyB-a. Engleska crkva boji se da e Murdoch, ako preuzme BSkyB, dominirati i televizijom i tiskanim medijima, ĹĄto otvara mogunost utjecaja na ureivanje, te traĹži jamstvo da e nezavisnost i ureivaki integritet Sky Newsa ostati sauvani. N. R.

GUBITNICI DANA (ZSE) Konar D & ST -10,47 % Dioki -9,78 % Jadran kapital -9,74 % Konzum -8,44 % uro akovi holding -7,3 % 42 Pada

15 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

RUPERT MURDOCH dobio je joĹĄ jednog neprijatelja ARHIVA BUSINESS.HR

Vrijed. 1,103.02 154,18

Prom. 0,46% 0,12%

Sirova nafta 81,74 Prirodni plin 3,93 Zlato 1.366,70 Srebro 27,86 Goveda 98,23

0,28% 3,56% 0,99% 2,01% 0,00%

CIJENA ZA PLASTIÂťNOG GENIJALCA - 79,90 DOLARA

Novi hit na trŞiťtu – akcijska figurica Stevea Jobsa! Ako postoji stvar koju bi svaki istinski fan Appleovih proizvoda trebao imati na stolu pokraj svog iMaca ili iPhonea, to je svakako akcijska figura suosnivaa te megatvrtke Stevea Jobsa! U prodaji se naime naťla akcijska figurica s likom Jobsa, odjevenog u njegovu prepoznatlji-

vu crnu dolevitu koja je postala njegov zaĹĄtitni znak, plave traperice i tenisice. U jednoj ruci drĹži siuĹĄni iPhone. Najzanimljivijim dijelom figurice CNN-ovi strunjaci za podruje tehnologije smatraju kartice u obliku mjehuria (kao u stripovima) koje moĹžete zalijepiti

na genijalevu glavu i na nju napisati svoju omiljenu Jobsovu poĹĄtapalicu, primjerice "Rei u joĹĄ samo jednu stvar...". Cijena figurice je 79,90 dolara, a na oboĹžavateljima je da odlue je li to prevelika cijena za plastinu inovatorsku legendu. B.hr

ZELENA POGREĹ KA

Gore: Bio sam za etanol jer su mi trebali glasovi farmera BivĹĄi potpredsjednik SADa i poznati ekoloĹĄki aktivist Al Gore priznao je na konferenciji Marfin Popular Banke u Ateni da je tijekom svoje politike karijere podrĹžavao subvencije za proizvodnju bioetanola samo zato ĹĄto su mu trebali glasovi amerikih seljaka Danas, nekoliko tjedan prije odluke o produĹženju poreznih olakĹĄica za proizvodnju bioe-

tanola, Gore upozorava da je financiranje proizvodnje etanola prve generacije pogreĹĄka jer je omjer energije dobivene od bioetanola u odnosu na energiju potroĹĄenu za njegovu proizvodnju vrlo malen. SAD svake godine proizvodnju podrĹžava subvencijama teĹĄkim 7,7 milijardi eura, a bioetanol se proizvod iz ĹĄeera dobivenog od kukuruza. ak 41 posto kukuruza u SAD-u pretvara se u etanol. D. B.

AL GORE nakon odlaska iz politike imao je napad iskrenosti

Kako e se napetost na Korejskom poluotoku odraziti na svjetske burze, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Kraljevsko vjenanje nee platiti porezni obveznici Britanski princ William i njegova zarunica Kate Middleton vjenat e se 29. travnja 2011. u londonskoj Wesrminsterskoj opatiji, a troĹĄkovi vjenanja nee pasti na teret poreznih obveznika, ve e ih platiti njihove obitelji. Krokodil Dundee osloboen optuĹžbi za utaju poreza Australski glumac Paul Hogan, poznatiji kao Krokodil Dundee, saznao je da su porezne vlasti te zemlje odustale od istrage protiv njega u kojoj su ga optuĹživale za dug od 150 milijuna australskih dolara. Oprah publici darovala 275 VW buba Amerika televizijska voditeljica i jedna od najbogatijih Ĺžena u Hollywoodu Oprah Winfrey svojoj je publici u sklopu promocije "Oprine omiljene stvari" darovala 275 Volkswagen buba.

ARHIVA BUSINESS.HR

www.business.hr

Business.hr broj 769  

Korejski sukob srušio indekse burza, poluotok na rubu rata SRIJEDA 24/11/2010 PROUVOZNI»KA POLITIKA 6 HOjE LI PREVLADATI RAZUM 18 Razmjena v...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you