Page 1

NOVI UDAR NA TEKSTILCE 9

PRESTAJU SEZONSKI POSLOVI 8

Tekstilcima prepolovljene potpore

Potpore tekstilnoj i kožarskoj industriji preklani su iznosile 129 milijuna kuna, lani 80 milijuna kuna, a ove su godine prepolovljene na 40 milijuna kuna, što neki u tekstilnoj branši tumae kao osvetu za podnošenje kaznene prijave protiv Damira Polaneca

HZZ: Broj nezaposlenih u listopadu opet prešao 300.000

UTORAK 9/11/2010

BROJ 758 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

JA»ANJE INDUSTRIJE 6-7 Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju izmeu Hrvatske i EU zabranjene su direktne potpore izvozu. Izvoznicima se kao i svim ostalim poduzeima mogu dodjeljivati horizontalne potpore koje im jaaju konkurentnost, komentira zahtjeve izvoznika Olgica Spevec, predsjednica Vijea Agencije za tržišno natjecanje

Spevec: Izravne potpore za izvoz su nezakonite Makarska uljara ostala bez 20.000 m2 zemljišta

Nacionalizirano zemljište, koje je još poetkom 60-ih na korištenje dobila makarska uljara, Olma nije uspjela na vrijeme unijeti u temeljni kapital, a u meuvremenu ga je, ini se, nepovratno izgubila: nasljednici prvog vlasnika, onoga kojemu je zemljište oduzeto, naslijedili su ga u ostavinskoj raspravi - iako je rije o državnom vlasništvu - i prodali, a novi su vlasnici na njemu sagradili apartmane 4


info&stav

INDIKATOR

2-3 Nagraeni graditelji

business.hr

U sklopu 19. meunarodne Graditeljske nagrade Cemex hrvatski su projekti osvojili priznanja u tri kategorije: 2. mjesto u kategoriji stambenih graevina osvojio je Poslovno-stambeni sklop P10 - Sukošan sjever iz Splita, sportska dvorana K. osi iz Zadra 3. je u kategoriji javnih graevina, a prva je u kategoriji održive gradnje Sveuilišna knjižnica iz Splita

Netransparentne navike Iako otvorenost proraunskog procesa može pridonijeti smanjenju percepcije korumpiranosti, istraživanje koje je naruila Udruga opina u RH pokazalo je, uz ostalo, da samo pet od 11 opina konzultira javnost u fazi pripreme prorauna. U 11 od 15 opina prostorni plan nije objavljen na internetskim stranicama opine, ali je javnosti dan na uvid na neki drugi nain...

Utorak 9/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Igor Medi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Mario Kramer, Nena Novakovi, Igor Slokovi, Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

D&B PROMIJENIO TREND IZ RASTUEG U PADAJUI

Nepovjerenje prema Vladi ruši hrvatski rejting NA DNU Hrvatska je na zaelju zemalja s blagim rizikom poslovanja jer javnost sve manje vjeruje Vladi, a premijerku Jadranku Kosor žele rušiti i neki od utjecajnih lanova njezine stranke, navode u D&B-u. Trpi i zbog zastarjele industrije, nespremna pravosua i ukorijenjene korupcije Kreditna agencija Dun& Bradstreet ostavila je poslovanju u Hrvatskoj ocjenu DB3d, ali je trend promijenila iz rastueg u padajui, što znai da je Hrvatska na najnižoj razini meu zemljama s blagim rizikom poslovanja. Razlozi su brojni, a na samom poetku odjeljka o Hrvatskoj u redovitom izvješu koju je objavio Bonline D&B navodi da rizik poslovanja u Hrvatskoj raste zbog sve manje kreditne sposobnosti, poveana broja steajeva i prilino krhka gospodarskog oporavka. Jedna od najveih smetnji po hrvatski rejting jesu politika nesigurnost i rastua nestabilnost, što je izravan rezultat sve veeg nepovjerenja javnosti prema Vladi.

Koalicijska Vlada na ijem je elu HDZ i premijerka Jadranka Kosor imaju sve manju potporu javnosti, a premijerki u tom pogledu nije pomoglo ni odustajanje od smanjivanja plaa i rezanja mirovina u zadnjem rebalansu prorauna. Štoviše, u D&B-u primjeuju i da neki od utjecajnijih lanova njezine stranke žele izgurati premijerku s ela izvršne vlasti, što stvara dodatnu nestabilnost.

Propala ideja

Iako je mandat poela s odlukom da provede neke nepopularne reforme, njezina odlunost vremenom je sve više slabjela, da bi postupno odustala od veine reformi, a redovni izbori koji bi tre-

ROKOVI PLAANJA

Nijemci najuredniji platiše, Španjolci najneuredniji Najstrože se rokova plaanja drže u Njemakoj, gdje odmah plati 59,9 poslovnih subjekata. Oko 24% ih plati u roku 15 dana, a samo 1,7% nakon 120 dana. U V. Britaniji odmah plati tek 24,8%, ali ih zato ostalih 52% plati unutar 24 dana, a samo 1,3% nakon proteka 120 dana. Najdulje ekaju Španjolci, gdje 8,4% subjekata plati nakon 120 dana i više. Nizozemci najmanje probijaju rok od 120 dana, tek ih 0,3% eka tako dugo, a više ih od polovice plati odmah. Britanci, Talijani i Španjolci najviše kasne nakon što im istekne rok plaanja. ak 17,7% španjolskih poslovnih subjekata kasni više od 30 dana nakon roka dospijea, 13,4% Britanaca te 12,5% Talijana. Ostale zemlje ne prelaze 9 posto, a Nizozemci su narigidniji te samo 4,4 % njih kasni više od 30 dana od roka dospjea. Primjeujui da je bankarski sektor ostao snažan i za krize, u D&B-u navode da je Hrvatska izbjegla znaajnije produžavanje rokova plaanja obveza gospodarskih subjekata.


,

››

BISER DANA

BROJKA

U svijetu, pa i meu lanicama Europske unije, postoji korumpiranijih zemalja od Republike Hrvatske, pa predstavnici tih država ne ocrnjuju svoje države jer znaju da im time ne bi pomogli KOMISIJA Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" u izjavi "Mito, korupcija i klima u društvu"

9

milijuna kuna vrijedan sporazum o izradi dokumentacije za sustav natapanja Prelog - Donji Kraljevec, koji e osigurati natapanje 2500 ha, potpisali su juer predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i Meimurske županije

UVODNIK

bali biti 2011. samo su otežali da se prihvati promjene gospodarskoga smjera u zemlji u kojoj ve šest tromjeseja zaredom BDP pada, a u prvom ovom polugodištu smanjio se dodatnih 2,5%. Prema D&B-u, u promjeni smjera nije pomogla ni Vladina najava upumpavanja 13,85 milijardi eura u investicijske projekte koje su trebale iznijeti javne kompanije i lokalne vlasti u podruju energije, turizma, vodnoga gospodarstva i prometne infrastrukture. Ideja je pala na samoj realizaciji jer je Vlada uspjela skupiti samo 4,3 posto investicije, pa je pitanje kada e i hoe li uope poeti oživljavanje gospodarstva na taj nain. "Neki od projekata mogli bi stati i zbog dugotrajnih birokratskih procedura u vezi s izdavanjem graevinskih dozvola", kaže se u izvješu.

Zapreke za EU

Neprimijeena je ostala i odluka da Vlada rasproda manjinske udjele u tvrtkama ime bi zakrpala deficit i pripremila se za zadnju rundu pregovora o ulasku u EU. Europska investicijska banka osigurat e 200 milijuna eura za poboljšanje infrastrukture prije ulaska u EU, što bi trebalo pomoi Hrvatskoj da dosegne standarde EU u nekoliko kljunih sektora. "No, Hrvatska, koja do 2012. želi postati lanicom EU, još trpi zbog zastarjele industrije, nespremna pravosua i ukorijenjene korupcije", zakljuuje se u analizi D&B-a. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

Loše uprave besmisleno poticati javnim sredstvima Maja Grbi maja.grbic@business.hr

I

z godine u godinu ukupan iznos bespovratnih potpora za jaanje konkurentnosti tekstilaca i kožara sve je manji i rasporeuje se na sve vei broj poduzetnika; ove je godine pao na mizernih 40 milijuna kuna. Istodobno, jedan od uvjeta koje korisnik potpore mora zadovoljiti jest da u iduoj godini ne smanjuje broj zaposlenih. Prošle je godine bespovratna sredstva dobilo 125 poduzea iz tekstilne i kožarske branše, ali radna mjesta i dalje se gase. Do rujna ove godine broj zaposlenih u proizvodnji tekstila, odjee, kože i srodnih proizvoda manji je gotovo šest posto u odnosu na lani. MEU ONIMA koji su otpuštali radnike su i korisnici potpora. Regionalni industrijski sindikat iz Varaždina upozorio je na sluaj tvrtke iz Ivanca Smivnova koja je za prošlu godinu dobila 83.699 kuna potpore. To nije sprijeilo poslodavca da radnice navede na otkaz i tek dio njih prebaci u novu firmu, dakako uz nepovoljnije ugovore o radu, dok su druge ostale bez posla. Na nepravilnosti u dodjeli potpora u tekstilu posljednjih je

POSRNULI TEKSTILNI DIV etiri je godine dobivao sredstva iz prorauna namijenjena razvoju i jaanju konkurentnosti SNIMIO HRVOJE DOMINI

››

Na nepravilnosti u dodjeli poticaja trebali bi jae upozoravati sami gospodarstvenici, a ne da se za transparentnu i pravednu tržišnu utakmicu bore mali poduzetnici i sindikati godina bilo prigovora s raznih strana: te da se jednima daju vei iznosi nego što bi prema pravilima trebali dobiti, te da potpore dobivaju i oni koji nikako ne zadovoljavaju ak ni temeljne kriterije, a to je da nemaju dugova prema državi i radnicima i da tvrtka posluje zdravo. Da se nekima ipak debelo gledalo kroz prste, pokazuje sluaj Kamensko. Posrnuli tekstilni div etiri je godine dobivao sredstva iz prorauna namijenjena razvoju i jaanju kon-

kurentnosti cijelog sektora da bi na kraju završio u steaju, a radnice na ulici. Na vidjelo su pritom izašle i sve dubioze nesavjesne uprave, ali nadležne u ministarstvu nije sprijeavalo da u tu rupu bez dna bace još malo i javnog novca. NEKOMPETENTNA uprava loša je bez obzira na to je li rije o privatnom ili državnom vlasništvu. Nesposobne u državnoj tvrtki treba što prije maknuti da ne stvaraju veu štetu, a nesavjesno i nestruno uprav-

ljanje onih u privatnim poduzeima nema smisla poticati javnim sredstvima. Oni su, uostalom, nelojalna konkurencija sposobnima i poslovno zdravima koji plaaju svoje obveze. Na nepravilnosti u dodjeli poticaja trebali bi zato jae upozoravati sami gospodarstvenici, a ne da se za transparentnu i pravednu tržišnu utakmicu bore mali poduzetnici i sindikati koje zatim ‘veliki i utjecajni poduzetnici’ prozivaju kao remetilaki i nekonstruktivni element.


tema 4-5

IMOVINSKO-PRAVNA ZBRKA Nakon imovinsko-pravne zbrke zbog snik uljare Olma podnio je kaznenu prijavu protiv 'organizirane skupine

Makarska uljara ostala bez 20.000 kvadrata zemljišta

ante topić, vlasnik makarske uljare Olma foto cropix

Nacionalizirano zemljište, koje je još početkom 60-ih na korištenje dobila makarska uljara, Olma nije uspjela na vrijeme unijeti u temeljni kapital, a u međuvremenu ga je, čini se, nepovratno izgubila: nasljednici prvog vlasnika, onoga kojemu je zemljište oduzeto, naslijedili su ga u ostavinskoj raspravi - iako je riječ o državnom vlasništvu - i prodali, a novi su vlasnici na njemu sagradili apartmane Nakon dugogodišnje neuspješne borbe za raščišćavanje nevjerojatne imovinsko-pravne zbrke zbog koje su ostali bez 20.000 četvornih metara vrijednog zemljišta u Makarskoj, vlasnik makarske uljare Olma Ante Topić i direktor tvrtke Stipe Topić u rujnu su podnijeli kaznenu prijavu protiv 'organizirane skupine trgovaca nekretninama' i njihovih pomagača - uključujući i nekoliko sudaca i državnih službenika. Topići, rođaci i obojica iseljenici iz Australije, pismom su se obratili i premijerki Ja-

dranki Kosor te ministru unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku, ali i australskoj premijerki Juliji Gillard tražeći pomoć u zaštiti obitelji imovine. Sporno zemljište bilo je nacionalizirano i dano na korištenje tadašnjoj D.P. Uljari, ali je ostalo u društvenom vlasništvu dok je Uljara u katastru bila upisana kao posjednik. Zemljište je usto i prije i poslije pretvorbe bilo među osnovnim sredstvima za rad tvrtke - iako nije bilo upisano u temeljni kapital. Međutim, problemi su nastali kad je jedna od na-

sljednica vlasnika kojemu je zemljište oduzeto u ostavinskoj raspravi dobila u nasljedstvo nacionalizirano zemljište jer, čini se, sudac nije naredio provjeru stanja u zemljišnim knjigama i katastru, već je odluku donio na temelju ranije ostavinske rasprave. Nasljednica je na temelju toga upisala vlasništvo, iako je riječ o zemljištu u državnom vlasništvu, i odmah ga prodala. Kupaca je petero: Jakša Medić, Ljiljana Matić, August Alač, Juroslav Buljubašić i Hrvoje Urlić, a njihove tvrtke Albedo i Constratum Invest na

zemljištu su prije nekoliko godina sagradile i prodale apartmane. Olma je potom neuspješno pokušala osporiti vlasništvo nad zemljištem koje procjenjuju na više od 10 milijuna eura.

'Pet profitera'

Vlasnik Olme tvrdi da su osobe koje je prijavio Uskoku dobro "organizirana kriminalna skupina" u kojoj su dva suca (umirovljeni Josip Kraljević i Ivica Šimundža), predstavnici Državnog odvjetništva u Makarskoj (Biljana Puharić), predstavnici Ureda

imovinsko-pravne službe Općinskog suda u Makarskoj (Božena Vuletić) te "pet profitera makarske pretvorbe" (petero kupaca spornog zemljišta). Topić u kaznenoj prijavi tvrdi da skupina "koristi nesređene zemljišne knjige u Makarskoj te naivnost upisanih vlasnika u zemljišnim knjigama, a uz pomoć korumpiranih pojedinaca u državnim institucijama nezakonito stječu vrijedne nekretnine na dobrim lokacijama u Makarskoj, na kojima su sagradili nekoliko stambenih objekata".


ke zbog koje su ostali bez 20.000 četvornih metara zemljišta, vlakupine trgovaca nekretninama', ali i sudaca i državnih službenika

business.hr Utorak 9/11/2010

Olma protiv 'građevinske mafije' Zemljište nacionalizirano, Olma samo u katastru 1961. - Narodni odbor Kotara Makarske tadašnjoj Stanici za maslinarstvo i uljarstvo, kasnije D.P. Uljara, pravnom predniku Olme, "dodjeljuje na korištenje" sporno zemljište. U zemljišniku, međutim, maslinik ostaje društveno vlasništvo, ali je u katastar kao korisnik upisana Uljara. Nasljednici vlasnika traže odštetu 10. lipnja 1997. - Ivka Diana i njezine kćeri Deša Diana i Daša Šarčević zatražile su naknadu za oduzeto zemljište. Vlasnik Olme (koja je upisana kao posjednik u katastru) smatra da im je Božena Vuletić, voditeljica makarske ispostave Ureda za imovinsko-pravne poslove, nanijela štetu jer ih nije obavijestila da su nasljednice Srećka Diane (nasljednika vlasnika zemljišta) zatražile naknadu.

Suvlasnik tvrtke Albedo Hrvoje Urlić kazao nam je kako ne želi pričati o sporu ustvrdivši kako su Topićevi zahtjevi besmisleni. Sudac Kraljević već je pet godina u mirovini, a na naše pitanje o razlozima donošenja odluke odgovorio je kako se slučaja uopće ne sjeća. Na upit o sudskoj tužbi podnesenoj protiv njega i nekolicine drugih osoba ustvrdio je kako za to ne zna. Inače, pravni stručnjak kojeg smo kontaktirali smatra da će vlasnik Olme teško na sudu dokazati da je zemljište vlasništvo poduzeća jer je na-

cionalizirana imovina sporno dokaziva i kroz zakone i kroz prakse sudova.

Zahtjev bez odgovora

Sama Olma zemljište nije uspjela upisati u temeljni kapital i tako steći vlasništvo nad njim zbog, kako kaže Topić, nedorečenog zakonodavstva o privatizaciji. Prema Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća iz 1991., poljoprivredno zemljište nije trebalo biti upisano u temeljni kapital poduzeća, već je taj problem reguliran Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

Naime, privatizirana poduzeća trebala su podnijeti zahtjev za upis poljoprivrednog zemljišta u vlasništvo, ali u slučaju Olme unatoč podnesenom zahtjevu vlasnici tvrtke nisu dobili nikakav odgovor mjerodavnih institucija. Prema izvješću o reviziji, Olma je 1999. uputila Hrvatskom fondu za privatizaciju prijedlog za obnovu postupka pretvorbe, no HFP je utvrdio da je istekao objektivni zakonski rok od pet godina za obnovu pretvorbe. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

Naslijedili zemljište u društvenom vlasništvu 3. studenoga 1997. - Josip Kraljević, sudac Općinskog suda u Splitu, donosi ostavinsko rješenje kojim je, kao nasljednica Srećka Diane, sporne nekretnine dobila njegova kći Daša Šarčević. Vlasnici Olme suca krive jer nije provjerio stanje u zemljišniku i katastru te tako Daši Šarčević omogućio upis vlasništva nad zemljištem koje je zapravo u društvenom vlasništvu. Nasljednici prodali državno zemljište 20. studenoga 1997. - Daša Šarčević sklapa predugovor o kupoprodaji spornog zemljišta i pokreće upis vlasništva na temelju ostavinskog rješenja. 10. kolovoza 1998. - Daša Šarčević sklapa i kupoprodajni ugovor s pet kupaca (Jakša Medić, Ljiljana Matić, August Alač, Juroslav Buljubašić i Hrvoje Urlić) u kojem navodi da nekretnine nisu opterećene ikakvim pravima trećih osoba i da

su u nesmetanom posjedu prodavateljice - što, kažu u Olmi, nije točno, jer su upravo oni u posjedu maslinika od 1961. godine. Zamjeraju i što je prodajna cijena bila po njima preniskih 15 DEM po kvadratu. Nasljednici odustaju od odštete 17. srpnja 2002. - Deša Diana i Daša Šarčević obustavljaju zahtjev za naknadu za oduzetu imovinu - zemljište koje su odavno prodale. Olma tuži nove vlasnike 12.prosinca 2003. - Olma pokreće tužbu protiv novih vlasnika zemljišta 19. siječnja 2005. - Ivica Šimundža, sudac Općinskog suda u Makarskoj, odbacuje tužbu Olme pozivajući se na to da nekretnine nisu unesene u temelji kapital Olme, a u Olmi kažu da to po Zakonu o pretvorbi i nije bilo moguće jer je bila riječ o poljoprivrednom zemljištu, već su takvi slučajevi trebali biti kasnije regulirani Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Sudac je pritom utvrdio da je riječ o građevinskom zemljištu, što je, kažu u Olmi, suprotno GUP-u i suprotno onome što je sama Daša Šarčević ustvrdila u kupoprodajnom ugovoru. Dodatna komplikacija bila je i to što sud rješenje nije poslao odvjetniku Olme, već odvjetnici koja je preuzela njegovu praksu. No, ona tvrdi da rješenje nikad nije dobila. Na taj su način, kažu u Olmi, izgubili mogućnost da se "očituju o netočnim navodima tuženih" i da "postupak uđe u mirovanje". Iste godine upisani su kao posjednici u katastru. Kaznena prijava 1. rujna 2010. - Olma podnosi kaznenu prijavu protiv spomenutih sudaca, prodavatelja i kupaca spornog zemljišta te Biljane Puharić iz makarskog Općinskog državnog odvjetništva, koja se nije pozabavila Olminim optužbama.


tema 6-7

JA»ANJE INDUSTRIJE Izvoznici traže smanjivanje ukupnih proraun horizontalne potpore prilagoene potrebama izvoznika te u provedbu m

Spevec: Izravne potp za izvoz su nezakonit Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju izmeu Hrvatske i EU zabranjene su direktne potpore izvozu. Izvoznicima se, kao i svim ostalim tvrtkama, mogu dodjeljivati horizontalne potpore koje im jaaju konkurentnost poput istraživanja i razvoja ili uštede energije, komentira zahtjeve izvoznika Olgica Spevec, predsjednica Vijea Agencije za tržišno natjecanje Zahtjev Hrvatskih izvoznika upuen Vladi kojim se traži smanjivanje ukupnih proraunskih subvencija i preusmjeravanje tako "ušteena" novca u horizontalne potpore prilagoene potrebama izvoznika te u provedbu mjera koje bi kapital uinile dostupnijim izvoznicima naelno je "dobra politika", smatra predsjednica Vijea Agencije za tržišno natjecanje Olgica Spevec, prije svega zbog zagovaranja smanjivanja državnih potpora i njihova preusmjeravanja u horizontalne potpore. Olgica Spevec, meutim, podsjea da su Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju izmeu Hrvatske i Europske unije zabranjene direktne potpore izvozu. Izvoznicima se, kao i svim ostalim tvrtkama, mogu dodjeljivati horizontalne potpore koje im poboljšavaju konkurentnost. Rije je o subvencijama iji su ciljevi,

OLGICA SPEVEC, predsjednica Vijea Agencije za tržišno natjecanje, kaže kako na razini Hrvatske više od 20 institucija dodjeljuje subvencije, a na lokalnim razinama vlasti zapravo se ne zna njihov toan broj FOTO DAMJAN TADIC / CROPIX

meu ostalim, istraživanje i razvoj, inovacije, zaštita okoliša i ušteda energije, usavršavanje i novo zapošljavanje, razvoj malog i srednjeg poduzetništva te ravnomjeran regionalni razvoj.

Ukupno 11 mlrd. kn

Ako Hrvatski izvoznici i njihov predsjednik Darinko Bago od Vlade traže smanjivanje subvencija i njihovo preusmjeravanje u horizontalne potpore, a ne u pojedine sektore, onda podržavaju pozitivan trend u politici državnih potpora koji je zabilježen 2008. godine. U toj je godini, naime, zaustavljen višegodišnji trend rasta dodijeljenih potpora i njihov je ukupan iznos u odnosu na 2007. smanjen 17,6 posto, sa 10,7 milijardi kuna na 8,8 milijardi kuna. Istodobno je u 2008. godini u odnosu na 2007. zabilježen 25-postotni rast potpora za horizontalne ciljeve, sa 956 milijuna kuna

na 1,19 milijardi kuna. AZTN privodi kraju izradu godišnjeg izvješa o potporama u 2009., koji e biti objavljen za nekoliko tjedana. Prije nego što AZTN izvješe dostavi Saboru, Olgica Spevec ne želi govoriti o prošlogodišnjim brojkama, samo kaže da je i lani nastavljen pozitivan trend iz 2008. godine. Još je uvijek problem, pa i za obradu podataka, što na razini Hrvatske više od 20 institucija odobrava i dodjeljuje subvencije, a na lokalnim razinama vlasti zapravo se ne zna njihov toan broj. No, Olgica Spevec procjenjuje da se iznos svih potpora danih diljem Hrvatske

ustalio izmeu 10 i 11 milijardi kuna. Davatelji potpora su takoer lani nastavili pozitivan trend iz 2008. godine da subvencije dodjeljuju na temelju unaprijed pripremljenih i programa koje je odobrio AZTN, a sve manje ih se ad hoc dodjeljuju pojedinanim korisnicima, barem u dijelu subvencija dodijeljenih industriji i uslugama koje kontrolira AZTN. Kako AZTN ne kontrolira dodjeljivanje potpora poljoprivredi i ribarstvu, Olgica Spevec samo kaže da je njihov udjel u ukupnom iznosu potpora rastao i 2009. godine, ime je nastavljen trend iz prethod-


oraunskih subvencija i preusmjeravanje tako 'ušteena' novca u edbu mjera koje bi kapital uinile dostupnijim

tpore nite

business.hr Utorak 9/11/2010

Potpore Poljoprivreda i ribarstvo Industrija i usluge Horizontalni ciljevi* Posebni sektori Proizvodnja elika Promet Brodogradnja Turizam Radiotelevizijsko emitiranje Ostali sektori Sanacija i restrukturiranje Regionalne potpore Lokalne potpore UKUPNO

2006. u mil. kn udjel 2.543,00 26,83

2007. u mil. kn udjel 3.210,10 30,01

2008. u mil. kn udjel 3.537,70 40,15

6.935,10 929,7

73,17 9,81

7.485,00 956

69,99 8,94

5.272,80 1.191,40

59,85 13,53

5.590,60 1 1.394,70 2.797,80 261 958,5

58,98 0,01 14,71 29,52 2,75 10,11

5.852,00 196,3 1.407,20 2.173,50 178,4 1.010,60

54,72 1,83 13,16 20,32 1,67 9,45

3.498,40 0 1.452,70 594,7 162,9 1.100,00

39,71 0 16,49 6,75 1,85 12,48

40,6 137

0,43 1,45

40,4 845,6

0,38 7,91

134,7 53,4

1,53 0,61

282 132,8 9.478,10

2,98 1,4 100

482,2 194,8 10.695,10

4,51 1,82 100

404,6 178,4 8.810,50

4,59 2,02 100

*Istraživanje, razvoj i inovacije, zaštita okoliša i ušteda energije, mali i srednji poduzetnici, usavršavanje, zapošljavanje i kultura Izvor: AZTN nih godina, kada su porasle sa 2,5 milijardi kuna u 2006. godini na 3,5 milijardi kuna u 2008. godini. Tako je udjel poljoprivrednih subvencija prešao 40 posto ukupno dodijeljenih potpora, a potpore industriji pale su sa 70 na 60 posto udjela.

Samo za male

DARINKO BAGO, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, predlaže i da se Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja proširi na kontrolu uvoza FOTO RANKO SUVAR/CROPIX

Dodjeljivanje subvencija poljoprivredi i ribarstvu u vrijeme pristupnih pregovora s EU nije se moralo prilagoditi europskim pravilima nego e se morati uskladiti s pravilima EU tek nakon što Hrvatska postane lanica Unije. Stoga ih tek eka preusmjeravanje sa "sektorskih" na horizontalne ciljeve, ali i smanjivanje ukupnog iznosa koji se sada izdvaja iz prorauna za subvencije. Iznos subvencija industriji, ukljuujui i izvoznu, pogotovo nakon što se uskoro raspetlja pria o državnim jamstvima brodogradnji koja spadaju meu subvencije, ali i s jamstvima HŽ-u i slinima te sa televizijskom pretplatom, svest e se na 3

do 4 milijardi kuna godišnje. Taj e iznos biti važan malim i srednjim tvrtkama, ali ne i velikim industrijskim kompanijama. Stoga Olgica Spevec smatra da bi one ve trebale pripremati projekte kojima e konkurirati za povlaenje novca iz EU fondova kojima se subvencionira podizanje konkurentnosti, a iz kojih e moi povlaiti do milijardu eura za istraživanje i razvoj, nove tehnologije, "zelene" proizvode, novo zapošljavanje i ravnomjeran regionalni razvoj. I izvoznicima e biti do-

stupni ti fondovi, ali ne za dobivanje direktnih investicija i subvencioniranje izvoza njihovih proizvoda, nego indirektnih kojima e podizati konkurentnost na domaem i stranom tržištu. Tako bi ve sada moralo biti i u Hrvatskoj s dodjeljivanjem državnih potpora svima, pa i izvoznicima. Olgica Spevec kaže da je uglavnom tako zahvaljujui promjenama u politici državnih potpora ostvarenih tijekom pristupnih pregovora s Unijom. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hrir:

NEKVALITETNA ROBA

Uvoz može kontrolirati samo Ministarstvo

Olgica Spevec smatra nepotrebnim zahtjev Hrvatskih izvoznika kojim traže promjenu Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja kojom bi se AZTN ovlastio da kontrolira uvoz i štiti domae tržište od nekvalitetne i subvencionirane robe, jer je Zakonom o trgovini propisano da to ini Ministarstvo gospodarstva, odnosno njegov posebni odjel koji ima sve potrebne ovlasti. Podsjea i da e nakon što Hrvatska ue u EU i hrvatsko tržište od takvih proizvoda štititi nadležne agencije Unije.


dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 9/11/2010

JEDNOTJEDNI POSJET

Misija MMF-a stigla u Hrvatsku Zagreb. Razgovorima u Ministarstvu financija i Hrvatskoj narodnoj banci Misija Meunarodnog monetarnog fonda (MMF) poela je juer jednotjedni boravak u Hrvatskoj u okviru redovnih konzultacija. U nastavku posjeta predvieno je po nekoliko razgovora lanova Misije MMF-a u HNB-u i Ministarstvu financija, s pred-

stavnicima Vlade, Ureda predsjednika, Sabora, s predstavnicima nekoliko veih banaka..., kao i s predstavnicima Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, Ureda Europske banke za obnovu i razvitak, Delegacije EU u Hrvatskoj. Tijekom tih susreta, kako se nesluĹžbeno doznaje, razgovarat e se o najnovijim makroekonomskim pokazateljima i projekcijama monetarne i fiskalne politike za predstojee razdoblje, kao i s mjerama koje se poduzimaju za prevladavanje krize i oporavak gospodarstva. H

BAJS U LONDONU

Britancima smo najbolje odrediĹĄte za putovanja London. Britanski turistiki profesionalci preporuuju Hrvatsku kao najbolje nadolazee odrediĹĄte bliĹže Britaniji za putovanja i odmor i u iduoj godini. Nagradu Travel Agent Awards juer su u sklopu World Travel Marketa (WTM) u Londonu primili ministar Damir Bajs te direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko

PRESTAJU SEZONSKI POSLOVI

HZZ: Broj nezaposlenih u listopadu opet preĹĄao 300.000 ZDESLAV Ĺ ANTI, ekonomski analitiar Splitske banke, smatra da e broj nezaposlenih osoba potkraj ove godine vjerojatno biti oko 320.000 SNIMIO HRVOJE DOMINI

Ukupno 304.479 nezaposlenih imao je HZZ u svojoj evidenciji krajem listopada, ĹĄto je 14.976 osoba ili 5,2 posto viĹĄe nego prethodni mjesec, a 31.214 osoba ili 11,4 posto viĹĄe nego u listopadu 2009. godine Broj nezaposlenih u Hrvatskoj ponovno je probio psiholoĹĄku granicu od 300.000 ljudi - prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje koncem listopada na burzi rada bilo je 304.479 nezaposlenih osoba. To je 14.976 osoba ili 5,2 posto viĹĄe nego prethodni mjesec, a 31.214 osoba ili 11,4 posto viĹĄe nego u listopadu 2009. godine.

Primatelji naknade

Posljednji je put psiholoĹĄka granica probijena u sijenju sa 309.562 nezaposlena, ĹĄto

je objavljeno u podacima za veljau. Nakon toga broj nezaposlenih padao je prije svega zahvaljujui sezonskom zapoĹĄljavanju. Blago se poveao i broj korisnika novane naknade, pa su tako u listopadu u odnosu na prethodni mjesec bile 883 osobe ili 1,3 posto viĹĄe. U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine taj se broj poveao za 1719 osoba ili 2,5 posto. NajviĹĄe je novoprijavljenih osoba iz djelatnosti pruĹžanje smjeĹĄtaja, priprema i usluĹživanja hrane (7553 ili 27,8 posto), trgovina na veliko i malo (4918 ili 18,1 posto), preraivaka industrija (3481 ili 12,8 posto), graevinarstvo (2172 ili 8,0 posto) te administrativne i pomone usluĹžne djelatnosti (1641 ili 6,0 posto). "Podaci nisu neoekivani ako znamo da su prestali

povoljni sezonski trendovi, poput zapoĹĄljavanja u turizmu. Ostali razlozi su skroman gospodarski oporavak, restrukturiranje industrije i smanjivanje proizvodnih kapaciteta u nekim sektorima poput tekstila, kao i strukturne manjkavosti naĹĄeg trĹžiĹĄta rada koje meu ostalim karakterizira niska mobilnost radne snage", smatra Zdeslav Ĺ anti, ekonomski analitiar Splitske banke. Prema njegovim procjenama, broj nezaposlenih osoba koncem ove godine vjerojatno e biti oko 320.000. Iako se sljedee godine oekuje skroman

rast BDP-a, oko 1,5 posto, Ĺ anti smatra da to nee biti dovoljno za otvaranje novih radnih mjesta.

Oporavak 2012.

"esto se kalkulira o tome ĹĄto je zapravo izlazak iz recesije. Po meni, to se dogodi kada gospodarstvo napokon pone stvarati nova radna mjesta. Za to nam je potreban rast BDP-a na godiĹĄnjoj razini barem 4 posto", rekao je taj analitiar i dodao kako u Hrvatskoj do druge polovice 2012. godine nije izgledno vee otvaranje novih radnih mjesta. Igor Medi

Buli, koji su istaknuli da e i dogodine na tom trĹžiĹĄtu biti najvaĹžnija suradnja s touroperatorima i aviokompanijama. U Hrvatsku je u prvih deset mjeseci iz V. Britanije doĹĄlo viĹĄe turista nego cijele proĹĄle godine, neĹĄto viĹĄe od 250 tisua (4% viĹĄe dolazaka i 5% viĹĄe noenja). U Francusku i Ĺ panjolsku pak otiĹĄlo je po 250 do 300 tisua Britanaca manje nego lani. I za 2011. se s tog trĹžiĹĄta predvia 10% manje putovanja, ali vjeruje se da e ih u Hrvatsku doi barem jednako kao ove godine. H

Tekst potpo NOVI UDAR NA TEKSTILCE Potpore tekstilnoj i koĹžarskoj industriji preklani su iznosile 129 milijuna kuna, lani 80 milijuna kuna, a ove su godine prepolovljene na 40 milijuna kuna, ĹĄto neki u tekstilnoj branĹĄi tumae kao osvetu za podnoĹĄenje kaznene prijave protiv Damira Polaneca


UGALAÂťKI HLP-DESK

HUP uveo 'vrui telefon' za investitore

Zagreb. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pokrenula je novu uslugu svojim lanovima, ali i poduzetnicima investitorima koji nisu u Udruzi, osnovavĹĄi poseban Centar za pomo investitorima (Help desk). Rije je o telefonskoj liniji ('vruoj liniji') za pozive o svim poteĹĄkoama s kojima

se susreu hrvatski gospodarstvenici pri realizaciji svojih poslovnih i investicijskih projekata. Cilje je akcije prikupljanje informacija o investicijama koje su u bilo kojoj fazi 'zapele' zbog neuinkovitosti srediĹĄnje, regionalne ili lokalne vlasti u obliku help deska za investitore. Na telefonski broj 01 48 97 565 ili na e-mail adresu investicije@hup.hr mogu se obratiti svi poduzetnici koji imaju problem sa realizacijom svojih investicijskih projekata. H

BRODOSPLIT

AFERA 'FIMI MEDIA'

SDP: Utvrditi ulogu vlasti

Nevenka Jurak ostaje u Remetincu

Split. Predsjednik splitskog SDP-a Marin Jurjevi na jueraĹĄnjoj je presici izjavio da splitski SDP traĹži da se utvrdi uloga vlasti i policije u aferi Brodosplit. "Zabrana ugovaranja novih brodova zapravo je likvidacija brodogradiliĹĄta“, ocijenio je Jurjevi dodajui kako je SDP protiv toga jer drĹže "da od brodogradnje trebamo dobivati, a ne gubiti". H

Zagreb. Ustavni sud djelomino je prihvatio ustavnu tuĹžbu vlasnice tvrtke Fimi media Nevenke Jurak na odluku o produljenju istraĹžnog zatvora, no ona zasad ipak ostaje u Remetincu, rekao je juer njezin odvjetnik KreĹĄimir Vilajtovi. Nevenki Jurak istraĹžni je zatvor prije dva mjeseca produljen zbog mogunosti ponavlja-

nja kaznenog djela te utjecaja na svjedoke. Po njegovim rijeima, Ustavni je sud ukinuo rjeťenje Županijskog po kojemu je zatvorena zbog opasnosti da bi mogla ponoviti kazneno djelo, ali je potvrdio miťljenje suda da bi mogla utjecati na svjedoke koje joť nisu ispitali Uskokovi istraŞitelji. No, kako joj produljenje istraŞnog zatvora na koje se Şalila istjee 9. studenoga, danas e se na Županijskom sudu ponovno odluivati hoe li biti puťtena na slobodu. H

kstilcima prepolovljene pore Potpore tekstilnoj i koŞarskoj industriji ove su godine prepolovljene na 40 milijuna kuna, od ega se 30 milijuna odnosi na tekstilce, a 10 milijuna na koŞare. Prethodne je godine ukupno 125 kompanija iz tekstilne i koŞarske branťe dobilo 80 milijuna kuna bespovratnih sredstava, a godinu prije dodijeljeno je 129 milijuna. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniťtva natjeaj za potpore u 2010. godini raspisalo je u rujnu, a zakljuen je 22. listopada pa se joť ne zna tko e i koliko novca dobiti ove godine. Živko ŽuŞul, predsjednik Uprave Jadran arapa i predsjednik UdruŞenja tekstilne i odjevne industrije pri HGK, oekuje da e se toan popis znati do kraja godine, a barem pribliŞan rok objave nismo uspjeli doznati ni od nadleŞnog ministarstva.

PooĹĄtreni kriteriji

"S obzirom na stanje u tekstilnom sektoru, kljuno je pitanje tko e uope ispuniti kriterije za dobivanje potpora, sve je manje takvih tvrtki", kaŞe ŽuŞul, dodajui kako njegova tvrtka posluje pozitivno i prijavila se na natjeaj. U ovogodiťnjem natjeaju navode se samo

››

Sve manje tvrtki moĹže ispuniti kriterije za dobivanje potpora

ŽIVKO ŽUŽUL, predsjednik Uprave Jadran arapa i predsjednik UdruŞenja tekstilne i odjevne industrije pri HGK SNIMIO HRVOJE DOMINI

dvije mjere - subvencioniranje trajnih obrtnih sredstava i subvencioniranje poetnih ulaganja. ProĹĄle su se godine uz navedeno subvencionirale i kamate na kredite te marketinĹĄke aktivnosti. Kriteriji su ove godine pooĹĄtreni pa korisnici potpora za razliku od proĹĄlogodiĹĄnjih 15 sad moraju imati minimalno 20 zaposlenih. Kod subvencioniranja trajnih obrtnih sredstava potpora moĹže iznositi do 10 posto potrebnih sredstava ili maksimalno 1,5 milijuna kuna, a proĹĄlogodiĹĄnji je limit bio pet posto potrebnih sredstava ili maksimalno 500.000 eura po poduzet-

niku. U dijelu natjeaja koji govori o nadzoru nad namjenskim koriĹĄtenjem sredstava stoji da se sredstva iz drĹžavne potpore iz mjere 1 (proĹĄle su godine bile tri mjere) zbrajaju s drugim potporama male vrijednosti i po pojedinom poduzetniku ne mogu iznositi viĹĄe od 500.000 eura (iznos kao i proĹĄle godine), dok visina potpore iz mjere 2 ne moĹže prijei limit drĹžavne potpore propisan na regionalnoj razini. Potpore tekstilcima dosad su uvijek izazivale razne prigovore na raun njihove netransparentne i nepravedne raspodjele. Predsjednica Sindikata tekstila, obue,

koĹže i gume (STOKG) Svjetlana Ĺ okevi podnijela je DORH-u kaznenu prijavu protiv bivĹĄeg ministra gospodarstva Damira Polaneca tvrdei da su 2008. i 2009. godine potpore dodijeljene mimo kriterija.

Pouka Kamenskog

"Na sluaju Kamensko sve je isplivalo na vidjelo. Od 2005. do 2008. godine dobivali su milijunske potpore iako je glavni kriterij natjeaja da tvrtka nije duĹžna drĹžavi i radnicima. Postoje i druge tvrtke koje su u dogovoru s radnicima izradile modele kako bi preĹživjele krizu i nastavile zdravo poslovati bez

SVJETLANA Ĺ OKÂťEVI, predsjednica Sindikata tekstila, obue, koĹže i gume (STOKG), podnijela je DORH-u kaznenu prijavu protiv bivĹĄeg ministra gospodarstva Damira Polaneca zbog dodjele potpora mimo kriterija SNIMIO HRVOJE KNEZ

dugova, ali su svjesne da zbog teĹĄkoa ne ispunjavaju uvjete za potpore i nisu se javljale na natjeaj", kaĹže Ĺ okevi. Prema nekim informacijama, prvotno se tekstilcima za 2010. godinu namjeravalo dodijeliti 60 milijuna kuna poticaja, ali je zbog sindikalne prijave Polaneca DORH-u svota 'iz osvete' srezana na 40 milijuna. Meu tekstilcima kola informacija i da je njihovih 20 milijuna kuna preusmjereno u sanaciju Vjesnika jer "bliĹži se izborna godina i vladajuoj strukturi su potrebne njezine novine". Maja Grbi

maja.grbic@business.hr


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 9/11/2010

MEIMURJEPLET

U EU 40 posto proizvoda Pana stolarije akovec. Za posjeta Meimurskoj ministar BoĹžidar Pankreti posjetio je Meimurjeplet koje se bavi proizvodnjom autohtonih proizvoda od vrbove ĹĄibe, ratana i vodenog zumbula. Ostvaruje godiĹĄnji prihod od 45 mil. kn, a polovica se odnosi na izvoz u EU. Grupa Meimurjeplet sastoji od ĹĄest tvrtki: uz Meimur-

MANJE IZLAGAÂťA

Nakladnici se ne boje pada prodaje na Interliberu Iako je broj izlagaa na Interliberu ove godine smanjen 10-ak posto, nakladnici ne vjeruju da e kriza utjecati na prodaju jer tradicija je da se knjiga kupuje na Interliberu, kazao je predsjednik strukovnog udruĹženja Zdenko Ljevak Meunarodni sajam knjiga i uila Interliber ove e godine biti u neĹĄto skromnijem izdanju, barem ĹĄto se broja izlagaa tie, no nakladnici su optimistini i ne oekuju da e pad kupovne moi ozbiljnije utjecati na prodajne rezultate.

Popusti

Na 33. Interliberu, koji se na Zagrebakom velesajmu u paviljonima 5 i 6 otvara sutra i traje do 14. studenoga, predstavit e se, kako je reeno na jueraĹĄnjoj konferenciji za novinare, 250 izlagaa iz osam zemalja: Austrije, BiH, Iran, Njemake, SAD-a, Velike Britanije, Srbije i Hrvatske. To je ipak smanjenje u odnosu na proĹĄle dvije godine, kada je na sajmu sudjelovalo oko 290 izlagaa. I ove e godine sudjelovati gotovo svi najvaĹžniji domai nakladnici, a najavljuju se popusti i do 80 posto. Za kupnju povoljnih knjiga dosad je uvijek vladao velik interes, a nakladnici ne sumnjaju da e tako biti i ove godine unato padu kupovne moi.

"Ne vjerujem da e to utjecati na prodaju jer tradicija je da se knjiga kupuje na Interliberu", uvjeren je Zdenko Ljevak, predsjednik Zajednice nakladnika i knjiĹžara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kako je kazao, Zajednica se nakon tri godine vraa kao suorganizator Interlibera. Naime, Zajednica nakladnika i knjiĹžara proĹĄle godine nije bila zadovoljna suradnjom sa Zagrebakim velesajmom u organizaciji 32. Interlibera jer je, kako je tada rekao njezin predsjednik Ljevak, o odrĹžavanju Interlibera obavijeĹĄtena samo nekoliko dana prije njegova otvaranja iako je 20 godina bila suorganizator te priredbe. Podsjetio je tada da nakladnici plaaju svoje sudjelovanje na sajmu, da su traĹžili da Interliber traje barem jedan dan dulje te da svaki sajamski dan zavrĹĄava najranije u 21 sat.

Odgoda plaanja

Radno vrijeme ovogodiĹĄnjeg Interlibera za posjetitelje je od 9 do 19 sati, u petak i subotu do 21 sat, a ulaz je besplatan. Voditelj projekta ZV-a Zoran UĹĄuri rekao je kako oekuje viĹĄe od sto tisua posjetitelja. UĹĄuri je istaknuo i kako je pristup ZV-a velikim i malim izdavaima isti te dodao kako im je u dogovoru omogueno plaanje sa zakaĹĄnjenjem od 90 dana. Margareta Podnar

jeplet u njoj su Pana, Pana stolarija, Pana energy iz akovca te Pana-inĹženjering iz Donjeg Vidovca i Mplet iz Novog Sada. Predsjednik Uprave Meimurjepleta Alojzije Soboanec izvijestio o rezultatima poslovanja Pana stolarije 40% gotovih proizvoda izvozi na njemako, rusko i talijansko trĹžiĹĄte. GodiĹĄnji prihod Pana d.o.o. sa 93 zaposlenika u preradi drva je 27 milijuna kuna. Pana energy uloĹžila je 3,5 milijuna u gradnju kogeneracijskog pogona na biomasu u Turopolju. B.hr

INGRA

Oppenheimu novi mandat

IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Nadzorni odbor Ingre potkraj proĹĄloga tjedna imenovao je Igora Oppenheima za predsjednika Uprave na novi mandat od pet godina, navodi se u obavijesti objavljenoj na ZSE-u. NO je na sjednici dao suglasnost i o promjeni temeljnog kapitala druĹĄtva, kao i suglasnost za sazivanje glavne skupĹĄtine. Jasna Ludviger prestala je biti lan Uprave tvrtke zbog odlaska u mirovinu. B.hr

'Hrvatska treba su u gradnji bugarsk STRATEĹ KO PITANJE Iako 20 MW snage, koliko iznosi udjel od jedan posto u NE Belene ĹĄto ga Hrvatskoj nudi bugarski premijer, nije dovoljno za hrvatske potrebe, ulazak u projekt moĹže se kapitalizirati kroz potencijalne beneficije za hrvatsku industriju ili jeftiniju struju Prihvati li ponudu bugarske vlade da kao dioniar sudjeluje u gradnji nuklearne elektrane Belene na Dunavu, Hrvatska nee rijeĹĄiti primarni problem osiguranja dodatnog pouzdanog izvora elektrine energije, ali bi prisutnost u Bugarskoj mogla kapitalizirati na druge naine koji bi mogli donijeti korist hrvatskom gospodarstvu, smatraju strunjaci. Naime, bugarska vlada uputila je proĹĄloga tjedna po-

nudu vladama Hrvatske i Srbije da kao dioniari sudjeluju u gradnji nuklearne elektrane Belene na Dunavu. Prema sluĹžbenim ponudama koje su ve stigle u Beograd i Zagreb, a osobno ih je potpisao bugarski premijer Bojko Borisov, Hrvatskoj i Srbiji nude se udjeli od jedan do dva posto u vlasniĹĄtvu nuklearke snage 2000 MW. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva nije Ĺželjelo odgovoriti na novinar-

ski upit kakav e biti sluĹžbeni odgovor Vlade na bugarsku ponudu, koji bi se u Sofiju - u skladu sa zahtjevom premijera Borisova - trebao poslati ve do subote 13. studenoga. No, prof. dr. Nikola avlina, strunjak za nuklearna postrojenja sa Fakulteta za elektrotehniku i raunarstva u Zagrebu, smatra da bi Hrvatska mogla nai svoj interes u projektu gradnje nuklearke Belene.

Prilika za industriju

"Pristanemo li na jedan posto udjela, a to je oko 20 MW instalirane snage, to nije koliina energije koja e zadovoljiti trenutane hrvatske potrebe. No prednost eventualnog ulaska u projekt moĹže se kapitalizirati na druge naine, primjerice kroz potencijalne beneficije za hrvatsku industriju na bugarskom trĹžiĹĄtu, ili pak kroz isporuku ili kupnju elektrine energije po povlaĹĄtenim uvjetima" tvrdi avlina. Gradnja NE Belene kon-


TURIZAM

U kuama za odmor 5,3 milijuna noenja Zagreb. U kuama i stanovima za odmor od poetka ove godine do kraja rujna prijavljeno je boravilo ukupno 338 tisua turista, koji su ostvarili gotovo 5,3 milijuna noenja, podaci su DrĹžavnog zavoda za statistiku. NeĹĄto viĹĄe od 56% dolazaka ili 189,6 tisua odnosi se na strane turiste, koji ostvarili 43,1 posto od

ukupnih noenja ili 2,28 milijuna. Domaih je turista doĹĄlo neĹĄto manje od stranih, 44% od ukupnog broja ili 148,4 tisue, ali su s neĹĄto malo viĹĄe od 3 milijuna noenja u ukupnim noenjima imali vei udjel, od gotovo 57%. Od ukupna broja noenja 34,3% ostvarile su osobe za koje se boraviĹĄna pristojba plaa po noenju, a 65,7% noenja ostvarile su osobe za koje se boraviĹĄna pristojba plaa pauĹĄalno. NajviĹĄe je meu strancima bilo Slovenaca (49,7%). H

OGLAS

Business.hr preporuÄ?uje...

››

11.-13. studeni, Licensing New Europe 2010 Show & Conference, Hypo Centar, Slavonska avenija 6, Zagreb

Želite li povećati prihode? ISKORISTITE SNAGU BRENDA! Kako iskoristiti brend kao generator dodatnih prihoda? Kako i pod kojim uvjetima iskoristiti brendove & likove za povećanje svog trŞiťnog udjela, osvajanje novih trŞiťta ili razvoj novog proizvoda? Doznajte od vodećih ljudi: 20th Century Fox, Warner Bros., Cartoon Network, EuropaCorp, Fremantle Media, BBC. Kotizacija za pretplatnike Business.hr-a 2500 kn (redovna cijena je 3300 kn).

››

a sudjelovati ske NE' ››

ViĹĄe doznajte na www.licensingneweurope.com

12. studenoga, seminar: EU FONDOVI - identifikacija i izrada projekta, Europski dom, Juriťićeva 1, Zagreb

Seminar u organizaciji Hrvatskog instituta za financije (HIF) prezentira modalitete oblikovanja i financiranja projekata kroz natjeÄ?aje za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova Europske Unije. Sudionici će se kroz viĹĄe praktiÄ?nih primjera upoznati sa metodama oblikovanja i procjenjivanja projekata, kriterijima za prijave na natjeÄ?aje te instrumentima tehniÄ?ke pomoći. Pretplatnici Business.hr-a imaju 10% popusta na osnovnu cijenu kotizacije. ViĹĄe doznajte na www.hif.hr

17. studenoga, seminar “Abeceda trgovanja na trĹžiĹĄtima kapitalaâ€?, Hypo centar, Slavonska avenija 6, Zagreb

Na seminaru će biti prezentirana najnovija tehnoloĹĄka dostignuća u praćenju i analiziranju financijskih trĹžiĹĄta, a namijenjen je bankarima, portfolio menadĹžerima, brokerima, investicijskim i financijskim analitiÄ?arima, investicijskim savjetnicima, investitorima, risk menadĹžerima, analitiÄ?arima, poduzetnicima, menadĹžerima i traderima. U “Abecedu trgovanjaâ€? sudionike će uvesti Kelly Clement (Thomson Reuters), Gavin Hill (ACM) i Peter Rosenstriech (ACM). Pretplatnici Business.hr-a imaju 15% popusta na kotizaciju.

››

DR. NIKOLA ÂťAVLINA, strunjak za nuklearna postrojenja s Fakulteta za elektrotehniku i raunarstvo, istie da su interesi Hrvatske za ulazak u novu bugarsku nuklearku vei od same zarade SNIMIO SAĹ A ETKOVI

troverzna je od samog poetka. Kao glavni izvoa radova angaĹžirana je ruska tvrtka Atomstrojeksport, a kao glavni isporuitelj opreme odabran je njemaki koncern Areva Siemens. No strateĹĄki investitor projekta, njemaki energetski koncern RWE, objavio je u listopadu proĹĄle godine da se povlai zbog krize, ali i odreenih neslaganja vezanih uz ugovor. Iz projekta se potom povukla francuska banka BNP Paribas, koja ga je trebala kreditirati s 250 milijuna eura.

Probijanje budĹžeta

Bugarski su mediji posljednjih mjeseci objavljivali da je vlada znatno probila finan-

cijske okvire gradnje nuklearke koji su s planiranih etiri milijuna eura narasli na ak 10 milijuna. U oĹžujku je potvreno da je za gradnju nuklearke do tada potroĹĄeno oko 600 milijuna eura, ali da niĹĄta konkretno nije napravljeno, a dio novca je potroĹĄen nenamjenski. Bugarska vlada stoga posljednjih mjeseci muku mui kako nastaviti projekt. Jedna od esto spominjanih opcija jest mogunost da se novi financijeri privuku odustajanjem vlade od 51 posto udjela u nuklearci i smanjivanjem tog postotka na samo 20 ili 30 posto. U taj dio prie Sofija sada pokuĹĄava uvui i Zagreb i Beograd. Sandra Cari Herceg

ViĹĄe doznajte na www.carcharodonfx.com

18. studenoga, konferencija SuperprodavaÄ?, Hotel Westin, Izidora KrĹĄnjavoga 1, Zagreb

Poslovni savjetnik i Tomislav Bekec organiziraju cjelodnevnu konferenciju za prodajno osoblje. OdrĹžat će se 17 radionica i seminara iz podruÄ?ja prodaje, izlagat će 10 vrhunskih predavaÄ?a, a renomirani govornici odrĹžat će okrugli stol. NauÄ?ite kako prodavati u vrijeme krize i postanite superprodavaÄ?! Osnovna cijena kotizacije iznosi 1390 kuna. Pretplatnici Business.hr-a imaju 5% popusta na osnovnu cijenu kotizacije.

››

ViĹĄe doznajte na poslovnisavjetnik@ripup.hr

19. studenoga, specijalistiÄ?ki seminar „Izrada i analiza investicijskih projekata“, Hypo centar, Slavonska avenija 6, Zagreb

Seminar je koncipiran kao prezentacija osnovnih koraka pri planiranju i izradi investicijskih projekata te metoda ocjena projekata. Polaznike će se nastojati informirati o metodama i alatima planiranja investicijskih projekata, analizi novÄ?anih tokova projekta, ocjeni profitabilnosti projekata te donoĹĄenju odluka potencijalnih investitora o prihvatljivosti projekta. Pretplatnici Business.hr-a imaju 15% popusta na osnovnu cijenu kotizacije, koja iznosi 1590 kuna plus PDV.

››

ViĹĄe doznajte na www.mirakul.hr

26. studenoga, Seminar/radionica Izrada poslovnog plana, Europski dom, Juriťićeva 1, Zagreb

Seminar u organizaciji Hrvatskog instituta za financije (HIF) prezentira suvremenu metodologiju poslovnog i financijskog planiranja. Sudionici će imati priliku na nekoliko praktiÄ?nih primjera upoznati se s organizacijom procesa poslovnog planiranja, analizom poslovnog okruĹženja, definiranjem strateĹĄkih ciljeva, izradom financijskog plana te mjerenjem i izvjeĹĄtavanjem o ostvarenju planskih veliÄ?ina. Pretplatnici Business.hr-a imaju 10% popusta na osnovnu cijenu kotizacije. ViĹĄe doznajte na www.hif.hr

Doznajte. Sudjelujte. Inspirirajte se.


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 9/11/2010

U STUDENOME

Dubrovnik oekuje 4500 turskih gostiju

Zagreb. Turistika odrediĹĄta u Dubrovako-neretvanskoj Ĺžupaniji u listopadu je posjetilo viĹĄe od 61 tisuu turista ili 8 posto viĹĄe u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Ĺžupanijske Turistike zajednice. Dubrovnik bi dobre rezultate trebao ostvariti i u studenome, kada je najavljen

dolazak oko 4500 turskih turista za muslimanski blagdan Bajram. Najvei broj dolazaka turskih gostiju najavljen je za razdoblje od 13. do 21. studenoga, a u dubrovakoj zranoj luci oekuju ukupno trideset arterskih letova. Od poetka godine Dubrovnik je s turskog trĹžiĹĄta posjetilo 14.300 gostiju, koji su ostvarili 51 tisuu noenja. Turisti koji su tijekom listopada posjetili Dubrovako-neretvansku Ĺžupaniju ostvarili su 230.637 noe-

nja, ĹĄto je 11 posto viĹĄe u odnosu na listopad 2009. Najvei porast u broju noenja u listopadu su zabiljeĹžili kampovi (20%), hoteli su u plusu 10 posto, a kod iznajmljivaa soba i apartmana registrirano je 27.346 noenja s porastom od 16 posto. Od poetka godine do kraja listopada u Dubrovako-neretvanskoj Ĺžupaniji broj dolazaka u usporedbi sa 2009. godinom porastao je 6 posto, a broj noenja 10 posto. M. P.

BROJKA

3

milijuna kuna kredita u sklopu programa Poduzetnik za lepoglavsko su podruje osigurali Grad Lepoglava i Vaba banka VaraĹždin, o emu je ugovor potpisan juer

Sa 6 minuta reklama gubitak HRT-a bio bi 20 milijuna kuna NOVI ZAKON JoĹĄ je mogue, doznajemo, da granica broja oglasnih minuta u sat vremena na HRT-ovu programu bude ĹĄest, a ne etiri minute, kao ĹĄto se traĹži u aktualnom prijedlogu, pa bi gubitak HRT-a iznosio 80 do 100 milijuna kuna Ministarstvo kulture kao predlagatelj novog Zakona o HRT-u trebalo bi pametno izbalansirati odredbe o oglasnim minutama koje javni servis smije emitirati tako da ne ugrozi financijsku stabilnost nacionalne televizije. Poruio je to u ponedjeljak Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog druĹĄtva (HND), na zadnjoj javnoj raspravi o konanoj verziji novoga Zakona o HRT-u, koji bi u prosincu trebao biti upuen

u saborsku proceduru.

Drugi izvori

Prema sadaĹĄnjoj verziji, nakon stupanja na snagu novog zakona javnoj bi se televiziji u najgledanijem terminu (tzv. prime time) od 18 do 22 sata godinu dana nakon stupanja na snagu zakona smanjio broj oglasnih minuta s devet na ĹĄest, a potom na samo etiri minute, ime bi prema procjenama javna televizija pretrpjela gubitak od 80 do 100 milijuna kuna,

PREUSTROJ

Vlada ne Ĺželi kredit Kako nesluĹžbeno doznajemo, Vlada je program preustroja HRTa vratila na doradu jer nije zadovoljna rjeĹĄenjima da se on financira kreditom. Banski dvori navodno Ĺžele i vee smanjenje broja zaposlenih na HRT-u od onoga koje je predloĹžilo sadaĹĄnje v.d. ravnateljstvo, koje je navelo kako bi se broj zaposlenih trebao smanjiti za 389 u sljedee etiri godine.

MARIJA NEMÂťI, pomonica glavnog ravnatelja HRT-a, kaĹže kako ogranienje oglasa na etiri minute nije problematino ako postoje drugi izvori financiranja FOTO HRT/PONGRACIC/CROPIX

koliko bi joj pali prihodi od oglaĹĄavanja. "etiri minute nisu problematine ako postoje drugi izvori financiranja iz kojih e se to nadoknaditi. Ne zaboravimo da HRT ima velike obveze koje kao javni servis mora ispunjavati", rekla je Marija Nemi, pomonica glavnog ravnatelja HRT-a. Kako nesluĹžbeno doznajemo, konaan prijedlog zakona ipak nije konaan - barem ne u dijelu koji se odnosi na reklamne minute HRT-a. Naime, broj minuta koje HRT smije emitirati po satu programa u prime timeu mogao bi na koncu ipak biti ĹĄest minuta, kako

je to navedeno u prvom prijedlogu zakona. "Ako u konanoj verziji zakona broj oglasnih minuta bude ĹĄest po satu, a ne samo etiri, HRT ne bi izgubio 80 do 100 milijuna kuna godiĹĄnjih prihoda od marketinga ve oko 20", rekao nam je visoki izvor sa HRT-a.

Nema dampinga

Pitanje oglaĹĄavanja na javnoj televiziji kljuna je stvar novoga zakona. Tijekom javne rasprave komercijalni mediji iznijeli su stav kako zahvaljujui prihodima od pretplate HRT ima dampinĹĄke cijene oglaĹĄavanja pa i oni moraju sniĹžavati ci-

jene svog oglasnog prostora remetei tako trĹžiĹĄte. Meutim, predsjednik Udruge marketinĹĄkih agencija (HURA) Slaven Fischer kazao nam je da su te optuĹžbe neutemeljene. "Gruba raunica, bez diferenciranja slotova prime time/off prime time, govori da je HTV oko 20 posto skuplji od komercijalnih televizija i ima javni cjenik, ĹĄto se moĹže i dodatno argumentirati injenicom da je popunjenost HRT-ova prime timea oko 60 posto te 30 posto u drugim terminima", izjavio je Fischer. Igor Medi

igor.medic@business.hr


karijere, znanje i posao Utorak 9/11/2010

Hrvati još uvijek slabo vjeruju domaim proizvodima U

KVALITETA: »IMBENIK USPJEHA Podizanje kvalitete u poslovanju jedan je od nužnih alata za veu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Za dugoronu isplativost nije dovoljno imati certifikat ‘na zidu’, ve treba izdvojiti novac za edukacije i uvoenje novih poslovnih sustava

povodu obilježavanja osmog hrvatskog Dana kvalitete Hrvatsko društvo za kvalitetu danas u kinodvorani Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva organizira skup pod sloganom "Kvaliteta: imbenik uspjeha". Samo za Business.hr o kvaliteti i sustavima upravljanja kvalitetom kao alatima za poboljšanje kvalitete života, ali i nainu ponašanja u po-

slovnom i svakodnevnom životu, govore Božidar Ljubi, predsjednik HDK, i Valentina Peruša, konzultantica za sustave upravljanja, ija je tvrtka prošlogodišnja dobitnica povelje za poseban doprinos u edukaciji i promociji kvalitete. Što je po vama definicija kvalitete? B. LJ. - Postoji nekoliko definicija, a ni jedna ne odgovara jednostavnom, logikom poimanju kvali-


LJUDSKI RESURSI

PMI Forum 2010. > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 9/11/2010

Udruga za projektni menadžment održat će 11. studenoga u zagrebačkom hotelu Panorama konferenciju PMI forum 2010. Ovogodišnja tema "Uspješni projekti s malim budžetom" otvara brojne mogućnosti razmjene iskustva, znanja i ideja u izazovno vrijeme smanjenih budžeta i velikih očekivanja. Udruga za projektni menad-

.

žment u sklopu PMI foruma 2010 i ove godine dovodi eminentne govornike i predavače. Sudionici konferencije imat će priliku doznati kako efikasno upravljati projektnim budžetom, kako poboljšati ROI i smanjiti TCO, kako osmisliti diplomske projekte uz ‘bolonjski budžet’, koje su prednosti i nedostaci unajmljivanja voditelja projekta, kako upravljati ljudskim potencijalima na projektu te kako motivirati ljude.

Vruća linija za investitore Kako bi se uklonile prepreke koje stoje na putu investitorima i investicijama u svakodnevnom poslovanju, Hrvatska udruga poslodavaca pokrenula je akciju prikupljanja informacija o investicijama koje su u bilo kojoj fazi "zapele" zbog neučinkovitosti središnje, regionalne ili lokalne vlasti u obliku help deska za investitore. Na te-

lefonski broj 01 /48 97 565 ili na e-mail adresu investicije@hup.hr mogu se obratiti svi poduzetnici, neovisno o tome jesu li članovi Hrvatske udruge poslodavaca, koji imaju problema s realizacijom investicijskih projekata. Radi stvaranja pozitivnog poslovnog ozračja svi slučajevi koji su "zapeli" na nekoj od stepenica neučinkovite državne administracije bit će adresirani na ustanove državne vlasti i osobe kompetentne za njihovo rješavanje. S. H. B.

U

tetnijeg kao boljeg ili skupljeg. Suština je kvalitete da organizacija (proizvodna, uslužna, javna uprava, školstvo, zdravstvo...) prepozna zahtjeve kupca odnosno korisnika, realizira ih i stvori zadovoljnog potrošača koji se vraća. To je slično definiciji čelične lady Margaret Thatcher, koja je ekonomistima u kriznim trenucima za Veliku Britaniju rekla da njezina definicija kvalitete glasi: "Kvaliteta je kada se vraća kupac, a ne roba." To je doista suština, bilo da je riječ o proizvodu ili usluzi, primjerice turizmu, gdje se zadovoljan gost vraća sljedeće sezone. V. P. - Kvalitetu možemo definirati kao odličan alat za postizanje efikasnosti i efektivnosti u poslu, a on nam, među ostalim, pruža mogućnost smanjenja troškova i povećanja zadovoljstva kupaca. Kvaliteta se općenito može definirati s različitih stajališta. Riječ je o razlici u očekivanjima i zahtjevima između potrošača i proizvođača, zatim između društva i tržišta, itd. Svaka strana ima svoje zahtjeve kad je riječ o kvaliteti. Kada bismo u trenutačnim okolnostima na našem tržištu trebali definirati kvalitetu, ona bi išla u smjeru zaštite od loše ili nedovoljne kvalitete kako poslovanja tako i samih proizvoda pomoću zajedničkih normi i propisa. U žarištu zbivanja je potrošač, odnosno korisnik, koji prema svim pokazateljima postaje sve zahtjevniji. Stoga kvaliteta postaje imperativ koji se u implementaciji prila-

HUP

suradnji s učilištem Algebra Business.hr i EduCentarMojPosao dodijelili su dvije stipendije za voditelja izrade i provedbe projekata koji se financiraju novati novcem iz EU fondovima. Stoga karijeru nakon stjecanja doktorata želim nastaviti kroz to područje, s naglaskom na izradi projekata koje će financirati EU, a odnose se na zaštitu okoliša i vodnoga gospodarstva, te kroz projekte iz obnovljivih izvora energijti u razvoj drugih gospodarstava. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

Božidar Ljubić, predsjednik HDK

gođava normama, strukturi i kulturi organizacije i tvrtke. Pristup kvaliteti ima odlučujući utjecaj na poslovanje. Koje pristupe preporučujete? B. LJ. - Danas su poznati pojmovi društveno-odgovorno poslovanje (DOP) i održivi razvoj i oni predstavljaju pozitivnu nadgradnju sustava upravljanja kvalitetom i okolišem, zaštitom zdravlja i sigurnošću, informacijskom sigurnošću, sustavima upravljanja sigurnošću hrane i drugim. U svima su sadržana osnovna načela sustava upravljanja kvalitetom, koji kroz osnovne principe vodi brigu o kupcu odnosno korisniku, zaposlenima, dobavljačima i cijeloj društvenoj zajednici. U poslovanju treba koristiti osnovna načela, a to

arhiva business.hr

su: orijentacija na kupca, vođenje (vođe uspostavljaju jedinstvo svrhe i smjera organizacije), uključivanje zaposlenih, procesni pristup, sustavan pristup upravljanju, stalno poboljšavanje, odlučivanje na temelju činjenica i obostrani korisni odnosi s dobavljačem. To je svakoj organizaciji garancija uspješnog poslovanja. Primjena normi koje to opisuju, stalno školovanje i upoznavanje s pozitivnim primjerima stranih, ali sve više i domaćih organizacija mogu pomoći u prevladavanju postavljenih zadataka i teškoća koji očekuju organizaciju. Prvi sustavi upravljanja kvalitetom razvijeni su uoči Drugog svjetskog rata u SAD-u i neki su podaci čuvani kao vojna tajna. Zahvaljujući njima, američka je industrija sa ženskom radnom snagom uspjela proizve-

Valentina Peruša, izvršna direktorica i konzultantica za sustave upravljanja u CSU d.o.o. arhiva business.hr

sti svu potrebnu ratnu logistiku. Nakon rata je kao pomoć razrušenom Japanu nekoliko edukacijskih timova poslano u Tokio, gdje su poučavali o upravljanju kvalitetom. Japanci su sustav upravljanja kvalitetom prilagodili svojim uvjetima proizvodnje prepoznajući zahtjeve i potrebe kupca. Zahvaljujući tom pristupu, uspjeli su se nametnuti i na tržištu zapadnih zemalja. Tek je takva konkurencija natjerala američku industriju da usavrši upravljanje kvalitetom. Proizvodnju treba sagledavati kroz neprekidna poboljšanja jer je to uvjet opstanka. Norme zato propisuju “planiraj, provedi, provjeri, popravi”, to je krug koji se neprekidno vrti, ne samo u normama i pojmu kvalitete. Stoga tvrtke sustav upravljanja kvalitetom ne smiju promatrati kao tro-

šak. Prednosti koje će tvrtka ostvariti uvođenjem sustava upravljanja kvalitetom višestruko će vratiti trud i uloženi novac. V. P. - Preporučujemo pristup u kojem je kvaliteta stil poslovanja i dio poslovne strategije, što znači da se preporučuje integrirani pristup koji uključuje nekoliko najvažnijih sustava upravljanja povezanih s djelatnošću tvrtke. U strategiji svakako moraju sudjelovati sve razine tvrtke s jasnim formama poslovnih odnosa i procesa. Često se događa kvantitativan pristup kvaliteti koji uključuje puno definiranih procesa i koraka koji nisu dovoljno iskoristivi u trenutačnom poslovanju tvrtke. Stoga je preporuka da se kvaliteti pristupa strateški i s konzultantima odnosno tvrtkama koje to mogu ponuditi. Važno je


HGK Američki novinari oduševljeni su hrvatskim vinima snimio hrvoje knez

napomenuti da ako ne postoji opredijeljenost uprave, funkcioniranje sustava unutar organizacije možemo zaboraviti. Samo jasnim ciljevima kvalitete i politikom kvalitete koju određuje uprava, i koja je jasno prenesena svim razinama organizacije, sustav može funkcionirati. Ako je svijest zaposlenika razvijena u smjeru stalnog poboljšanja i povećanja zadovoljstva kupaca, sustav može biti uspješan. Tek kada kvaliteta postane strateško opredjeljenje Hrvatske u svim društvenim segmentima, možemo biti sigurni da će uključivanje Hrvatske u Europsku uniju  osigurati bolji život svim građanima. Kako to možemo postići što bezbolnije?  B. LJ. - Kada je riječ o ulasku Hrvatske u EU, važno je znati koliko imamo tvrtki koje mogu proizvesti kvalitetne proizvode, pružiti kvalitetnu uslugu, plasirati te proizvode na zahtjevna strana tržišta i mora odlučiti u kojim gospodarskim granama imamo komparativne prednosti razvoja. Ulazak u EU može biti izuzetno težak u slučaju naše nespremnosti i nepoznavanja osnovnog smjera u kojem se krećemo. Iako je i danas ulazak stranih proizvoda na hrvatsko tržište jednostavan, bez zaštite domaćih proizvođača, ulaskom u EU naše će tržište biti još otvorenije, a naša ponuda izložena većim izazovima. Hrvatskoj se može dogoditi i daljnje povećanje nezaposlenosti, a time će život naših građana biti

neizvjesniji i teži. HDK smatra da će Hrvatska bez strateškog opredjeljenja za kvalitetu nailaziti na prepreke u razvoju na koje neće imati pravi odgovor. V. P. - U Hrvatskoj je svijest o važnosti kvalitete na nedovoljnoj razini pa je često upitno koliko certificirane tvrtke zaista koriste implementirane sustave i njihove beneficije. Prvi potrebni koraci su jasan nacionalni program za kvalitetu donesen uz podršku Vlade. Osim toga, hrvatske tvrtke koje imaju certificirane sustave već su konkurentne na hrvatskom, ali i na stranom tržištu, a ulaskom u EU certificirani sustavi postaju obaveza. Ne govorimo samo o sustavu prema normi ISO 9001, već i o ostalim sustavima kao što su  npr. ISO 14001, ISO 27001, OHSAS 18001, HACCP i drugi.   Vjeruju li Hrvati domaćim proizvodima? Kako ih navesti da im vjeruju? B. LJ. - Kvaliteta i sigurnost domaćih proizvoda danas su na višoj razini i stalno rastu. No, nije baš jednostavno tu pozitivnu informaciju prenijeti domaćim kupcima. Povećanjem broja trgovačkih lanaca otvoren je ulaz proizvodima iz cijelog svijeta na naše tržište. Pritom cijena češće odlučuje nego kvaliteta. Tradicija je na strani naših proizvoda, danas i povećana kvaliteta, ali potrošačka moć i dostupnost stranih proizvoda i lošije kvalitete često su odlučujući u trenutku odabira. Znakovi kvalitete Hrvatska kvaliteta i Izvor-

Hrvatska vina na američkom tržištu Najutjecajniji američki stručni magazin Wine Enthusiast zahvaljujući Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Hrvatskoj turističkoj zajednici i Cliffu Ramesu, cijenjenom američkom sommelieru koji se bavi afirmacijom hrvatskih vina u SAD-u, prvi put radi reportažu o vinskoj i gastronomskoj ponudi Hrvatske, izvijestila je Služba za odnose s javnošću HGK. Mike DeSi-

mon i Jeff Jenssen, američki eno-gastro novinari koji djeluju pod zajedničkim nazivom Wine Guys, završili su sedmodnevni posjet najboljim hrvatskim vinarijama i restoranima diljem Hrvatske predvođeni vodičem Sašom Špiranecom, autorom vinskog vodiča Hrvatske. "Vaša su najbolja vina izvanredne kvalitete, a

no hrvatsko, koje je uspostavila Hrvatska gospodarska komora, garancija su kupcu da je proizvod iznadprosječne kvalitete i da se proizvodi u kontroliranim uvjetima. To je jedan od najpozitivnijih primjera podizanja spoznaje o potrebi njegovanja odnosa prema domaćim proizvodima.

napravio velik pomak u promicanju hrvatskih proizvoda, kako na domaćem tako i na stranom tržištu. Sama implementacija i certifikacija sustava pruža kupcima povjerenje i garanciju kvalitete. Međutim, građani Hrvatske malo znaju o sustavima pa smatramo da u tom problemu Vlada i Ministarstvo gospodarstva moraju preuzeti ključnu ulogu.

V. P. - Hrvati još uvijek slabo vjeruju hrvatskim proizvodima, iako je HGK OGLAS

Kaskamo li i koliko za Euro-

umjesto dobre, ali pretežito rustikalne kuhinje koju smo očekivali, dočekala nas je visoka kuhinja u kojoj je namirnica originalna, kvalitetna i pripremljena po najvišim svjetskim standardima", izjavili su američki eno-gastro novinari. Njihov posjet rezultat je višemjesečnih napora da se u Hrvatsku dovede jedan od najvažnijih američkih vinskih časopisa kako bi se hrvatskim vinima u SAD-u olakšao put do tamošnjih potrošača, navode u HGK-u. S. H. B.

pom i svijetom kada je riječ o kvaliteti? Možete li napraviti neku usporedbu? V. P. - Ne samo da kaskamo za Europom, već pomalo kaskamo i za zemljama u regiji koje su shvatile važnost sustava upravljanja i ubrzano pokreću razne aktivnosti educiranja i upoznavanja svojih građana sa značajem tog sustava kroz razne seminare, konferencije i slično. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr


dogaaji 17

business.hr Utorak 9/11/2010

regija/svijet

Deripaska kupuje EK: Vratite 578,5 mil. eura pomoći 17% Strabaga POLJOPRIVREDA

PONOVNI ULAZAK Ruski milijarder Oleg Deripaska iskoristio je mogućnost ponovne kupnje dionica u austrijskom građevinaru Strabagu, koncesionaru na Autocesti Zagreb - Macelj, te će 17 posto dionica platiti 373 milijuna eura

R

uski oligarh Oleg Deripaska odlučio je otkupiti 17-postotni udjel u austrijskoj graditeljskoj tvrtki Strabag i u ponedjeljak u Beču kazao da bi mu ta transakcija mogla otvoriti nove mogućnosti u Rusiji.

Od ukupnog iznosa poljoprivredne pomoći koji mora vratiti 19 zemalja članica zbog nepravilnosti s isplatama poljoprivrednih poticaja u posljednjih desetak godina, najveći iznos odnosi se na Grčku - čak 347,47 milijuna eura

Opcija za 8%

Njegova kompanija Basic Element izdvojit će 373 milijuna eura kako bi iskoristila mogućnost otkupa dionica glavne europske graditeljske tvrtke koju je Deripaska prodao tijekom svjetske financijske krize. Preostaje mu još opcija otkupa dodatnih osam posto dionica Strabaga. Austrijska tvrtka istodobno je objavila da će kupiti 26postotni udjel u ruskom graditelju cesta Transstroj, koji posluje u sklopu Deripaskina konglomerata. Vrijednost transakcije tek treba biti dogovorena, a u Strabagu navode da će isplatiti predujam u visini 70 milijuna eura. Strabag planira graditi

MAĐARSKA je jedina zemlja kojoj provjera isplate pomoći ide u korist - Europska komisija doplatit će im 3,07 milijuna eura potplaćene potpore za kukuruz  snimio hrvoje knez

OLEG DERIPASKA, ruski milijarder, novi-stari suvlasnik Strabaga arhiva business.hr

olimpijsko selo za potrebe Zimskih olimpijskih igara koje će se 2014. održati u ruskom Sočiju i sprema se u vezi s time potpisati memorandum o razumijevanju s jednom tvrtkom iz grupe Basic Element. Vrijednost tog projekta procjenjuje se na oko 350 milijuna eura.

Izgubili posao u RS-u

Strabag je kao građevinar niz godina prisutan u Hrvatskoj, a njegova podružnica Pyhrn

Concession holding je suvlasnik Autoceste Zagreb - Macelj, tvrtke koja je nositelj koncesije za tu autocestu. Kao koncesionar Strabag je trebao graditi i autoceste u Republici Srpskoj, ali je koncesijski ugovor ljetos raskinut jer Strabag nije uspio dobiti kredit Europske banke za obnovu i razvitak, i to zato što su posao dobili izravnom nagodbom, a ne javnim natječajem. H, B.hr

Europska komisija zatražila je od 19 zemalja članica povrat 578,5 milijuna eura već isplaćene poljoprivredne pomoći u posljednjih desetak godina. Novac mora biti vraćen u proračun Europske unije zato što zemlje članice nisu poštovale sva pravila EU odnosno zbog neadekvatne kontrole isplaćene pomoći, priopćeno je u ponedjeljak iz Europske komisije.

Nenamjenski

Kako se navodi u priopćenju, zemlje članice su prema Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP) odgovorne za isplatu i provjeru izdataka, a Komisija nadzire jesu li zemlje članice na pravilan na-

čin iskoristile novac. Prema posljednjoj odluci Europske komisije, najveći iznos isplaćene poljoprivredne potpore mora vratiti Grčka - čak 347,47 milijuna eura - zbog niza prijestupa: neadekvatne kontrole, nenamjenski potrošena novca, isplate za zahtjeve pristigle nakon definiranih rokova ili nesankcioniranja prekršaja krajnjih korisnika.

Premije za stoku

Među zemljama koje moraju vratiti novac je i Slovenija, koja u proračun EU mora uplatiti 3,81 milijun eura zbog nepravilnosti prilikom isplate premija za stoku. P. B.

brojka

3,8

milijuna eura poljoprivrednih poticaja mora vratiti Slovenija


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 9/11 /2010

123 TISUE KUNA

Purisu neznatna dobit

Pazinski Puris objavio je na Zagrebakoj burzi devetomjesene poslovne rezultate prema kojima je dobit kompanije iznosila 123.000 kuna, a u istom prošlogodišnjem razdoblju tvrtka je bila u gubitku 1,7 milijuna kuna. Ukupni prihodi tvrtke pali su u istom periodu 27,32 posto, na 139,92 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi sniženi 28 posto, na 139,8 miliju-

na kuna. Prihodi od prodaje iznosili su 128,88 milijuna kuna i bili su 2,93 posto manji nego oni ostvareni u istom periodu 2009. godine, dok su ostali poslovni prihodi, koji su u 2009. godini dosegnuli 59,13 milijuna kuna, pali 81,68 posto, na 10,83 milijuna kuna. Stavka materijalnih troškova iznosila je 100,36 milijuna kuna, 30,76 posto manje nego u devet mjeseci 2009. godine. Preneseni gubitak tvrtke umanjen je u odnosu na prethodno razdoblje na 44,68 milijuna kuna. J. J.

KOR»ULA

Mediteranska plovidba u minusu 1,72 milijuna kuna Mediteranska plovidba u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak u visini 1,72 milijuna kuna, a u devet mjeseci prošle godine tvrtka je bila u plusu 204 tisue kuna. Ukupni prihodi Mediteranske u devet su mjeseci ove godine iznosili 39,81 milijun kuna, 4,7 milijuna kuna ma-

nje od ostvarenih u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok su rashodi pali sa 44,37 na 41,54 milijuna kuna. Najvei dio prihoda, u visini 35,08 milijuna kuna, ostvaren je na inozemnom tržištu. Kratkorone obveze tvrtke iznose 62,95 milijuna kuna. Vozarine na frigo tržištu, stoji u izvješu uprave, u prvoj su polovici ove godine pale 15 posto u odnosu na prethodnu, dok su prihodi upravljanja posadama i tehnikom bili na prošlogodišnjoj razini. B.hr

Zoellick: Svjetskoj eko treba novi Bretton W ZLATNI STANDARD 2.0? Zbog rizika novog valutnog rata izazvanog naporom velikih svjetskih ekonomija da rušanjem teaja svojih valuta potaknu vlastiti izvoz, elnik Svjetske banke Robert Zoellick predlaže ponovno uvoenje sustava plutajuih valutnih teajeva

››

Trebalo bi uzeti u obzir i uvoenje zlata kao meunarodne referentne toke u odnosu na tržišna oekivanja vezana uz inflaciju, deflaciju i budua kretanja teaja ROBERT ZOELLICK, direktor Svjetske banke

Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick pozvao je razvijena gospodarstva na primjenu modificiranog zlatnog standarda kao polazišta kretanja valutnih teajeva u globalnom monetarnom sustavu. U svome je komentaru za Financial Times Zoellick poruio kako je svijetu potreban nasljednik sustava plutajuih valutnih teajeva poznatog

ARHIVA BUSINESS.HR

kao Bretton Woods, koji je na snazi od 1971. godine kada se urušio fiksni devizni sustav.

Nijemci protiv FED-a

"Razvoj sustava koji e naslijediti Bretton Woods nee se dogoditi preko noi, no došlo je vrijeme za ozbiljan rad", kazao je Zoellick. Novi bi sustav prema njegovim rijeima trebao obuhvatiti dolar, euro, jen, fun-

tu i renminbi, a kretao bi se prema internacionalizaciji i stvaranju otvorenog kapitalnog rauna. "Takoer bi trebalo uzeti u obzir uvoenje zlata kao meunarodne referentne toke u odnosu na tržišna oekivanja vezana uz inflaciju, deflaciju i budua kretanja teaja", komentirao je Zoellick. Njegov istup prethodi summitu G20, koji e se ovaj tjedan održati u Seulu, na kojem se oekuju daljnje rasprave o kineskoj i amerikoj politici. SAD je, naime, nekoliko puta upozoravao na negativan utjecaj niskog juana na globalnu teajnu ravnotežu i tržišta kapitala, no ta se država i sama našla na meti kritika zbog svoje monetarne politike. Njemaki je financijski ministar Wolfgang Schäuble tako osudio Fedovu od-

››

Ameriki dolar, euro, japanski jen, britanska funta i kineski juan renminbi trebali bi ui u novi sustav plutajuih teajeva luku o ubrizgavanju 600 milijardi dolara u sustav te dodao da je ameriki model u velikoj krizi. "Amerikanci ne mogu prozivati Kinu zbog manipulacija teajem kada i sami, uz Fedovu pomo,

upravljaju dolarom", upozorio je Schäuble.

Bez rješenja u Seulu

"Promjene koje su se dogaale od 1971. godine do danas odgovaraju onima izmeu 1945. i 1972. godine koje su potaknule izmjenu prvog Bretton Woodsa u drugi", napisao je Zoellick i napomenuo da se unato percepciji zlata kao starog novca, ono i dalje koristi kao alternativno monetarno sredstvo. "Zoellickov poziv valja sagledati u kontekstu skorog summita G20 na kojem e se sigurno dotaknuti i pitanje razloga nastanka ove krize te pitanje smanjenja postojee neravnoteže", rekao je analitiar Splitske banke Zdeslav Šanti, koji od sastanka u Seulu ne oekuje finalno rješenje valutnog spora, ali smatra da su mogui pozitivni pomaci.


SAMODOL U SPLITU

Mirovinci nemaju pokazatelj uinkovitosti Na prvom danu 4. konferencije mirovinskih fondova, koja se odrĹžava u Splitu, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Samodol istaknuo je da e se u Hrvatskoj morati izmijeniti Zakon o investicijskim fondovima jer, kako je rekao, imamo specifinu regulativu u odnosu na Europ-

sku uniju. U tom je kontekstu naglasio kako je nuĹžno mijenjati "sadaĹĄnji odnos prema rizicima, to jest prema jamstvima prinosa". "Kljuno je pitanje jamstava jer u Hrvatskoj kod investicijskih mirovinskih fondova praktiki nema pokazatelja uinkovitosti kapitala", kazao je. Samodol se usprotivio oporezivanju ĹĄtednih novanih depozita u fondovima. "Tko god takne i pokuĹĄa oporezivati uinke na trĹžiĹĄtu kapitala, tko kod takne u uinke od ĹĄtednje, taj e ionako loĹĄu strukturu financijskog sektora dokrajiti i

imat emo dominantno bankocentrinu strukturu", kazao je Samodol. Predstavljajui projekt Analiza mirovinskog sustava, Željko Ivankovi, urednik asopisa Banka, upozorio je kako bi u Hrvatskoj broj umirovljenika uskoro mogao biti vei od zaposlenih, a umirovljenici mlai od zaposlenika. Napomenuo je kako se u posljednjih 20-ak godina u Hrvatskoj broj umirovljenika poveao za 460.000 te da je raťireno prijevremeno umirovljenje. Po njegovim rijeima, zamisao je da se projektom Analiza mirovin-

skog sustava u Hrvatskoj druĹĄtveno i ekonomski rehabilitira mirovinski sustav. U iduih godinu dana vodit e se javna rasprava o reformi mirovinskog sustava u Hrvatskoj u kojoj e sudjelovati mirovinski fondovi, sindikati, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, a planirano je da se taj projekt predstavi i hrvatskoj Vladi te politikim strankama, napomenuo je. "NaĹĄlo bi se argumenata da je u posljednjih 20 ili 30 godina mirovinski fond zloupotrijebljen i opljakan", rekao je Ivankovi. B.hr/H

BROJKA

170

milijardi rubalja, odnosno 5,5 milijardi dolara, zaradio je ruski Gazprom u drugom tromjeseju poslovne godine, 23 milijarde rubalja manje od proĹĄlogodiĹĄnjih rezultata, ali i 10 milijardi viĹĄe od oekivanja analitiara

D&ST nada ekonomiji KonÄ?ar se boljoj 2011. godini Woods OÂťEKUJU NOVE NARUDĹ˝BE

SASTANAK NA ISTOÂťNOJ OBALI

Kako je dolar postao najvaĹžnija valuta

M. S. STEPANOV, JOHN MAYNARD KEYNES I VLADIMIR RIBAR - ruski, britanski i jugoslavenski potpisnici sporazuma u Bretton Woodsu ARHIVA BUSINESS.HR U srpnju 1944. godine u amerikom gradiu Bretton Woodsu sastali su se predstavnici 44 zemlje kako bi pronaĹĄli zamjenu za napuĹĄteni zlatni standard koji se odnosio na sustav fiksnog deviznog teaja u kojem je vrijednost valute fiksirana prema vrijednosti zlata koje se koristilo kao meunarodna rezerva. Jedna od bitnijih karakteristika Bretton Woods sustava je ta da je ameriki dolar zamijenio zlatni standard te postao primarna valuta drĹžavnih rezervi. Problemi su se javili poetkom sedamdesetih godina kada su se amerike zlatne rezerve iscrpile pa je tadaĹĄnji predsjednik Richard Nixon ukinuo direktnu konvertibilnost dolara u zlato. Svjetske valute tako su izgubile materijalnu podlogu, a srediĹĄnje su banke dobile mogunost tiskanja novca u neogranienim koliinama. VaĹžno naslijee Bretton Woodsa su Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka.

Iako se vraanje zlatnog standarda s vremena na vrijeme spominje kao nuĹžno, veina ekonomista ipak smatra da bi takva praksa rezul-

tirala prestrogom monetarnom politikom s negativnim posljedicama na zaposlenost i gospodarski rast. Biljana Stari

Nakon dokapitalizacije vlastitim novcem vlasniki odnosi ostaju nepromijenjeni, a novi pogon vrijedan 12 milijuna eura trebao bi im donijeti viĹĄe novih poslova

Konar D&ST je u ponedjeljak sa Zagrebakom burzom potpisao ugovor o uvrĹĄtenju novih redovitih i povlaĹĄtenih dionica na trĹžiĹĄte. Konar je proveo dokapitalizaciju vlastitim novcem poveavĹĄi tako kapital sa 38 na 76 milijuna kuna. Umjesto dosadaĹĄnjih 97.094 redovne dionice, tvrtka sada ima 194.188 redovnih dionica, a broj povlaĹĄtenih povean je sa 30.714 na 61.428 dionica. Vlasnika struktura ostala je nepromijenjena - svaki e dioniar na jednu vlastitu dobiti jednu dokapitaliziranu dionicu. Prvi dan trgovine novim dionicama je etvrtak, kada Uprava druĹĄtva oekuje da e se trĹžiĹĄna vrijednost dionica prepoloviti. Petar Vlai, lan Uprave Konar D&ST-a, kazao je Business.hr kako se nada da e nove dionice donijeti vei interes trĹžiĹĄta, tj. ulagaa i veu likvidnost.

Optimisti u recesiji

Ĺ ef Konar D&ST-a Ivan Klapan kazao je prilikom potpisivanja ugovora da je Konar jedna od rijet-

››

Konar e novac iz dokapitalizacije iskoristiti za poveanje proizvodnih kapaciteta 30 do 40% IVAN KLAPAN, predsjednik Uprave Konar D&ST-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

kih tvrtki koja se u vrijeme recesije odluila poveati temeljni kapital i tako se pripremila za ozbiljne poslove, poput investicije u novu tvornicu koja e proizvodne kapacitete poveati 30 do 40 posto. Novi je pogon vrijedan 12 milijuna eura i dijelom je financiran vlastitim novcem. Treba napomenuti da Konar 85 posto prihoda ostvaruje na stranim trĹžiĹĄtima. Ĺ to se ukupnog prihoda tie, 25 posto ostvaruje se u zemljama ĹĄire regije, 25 posto u ostalim europskim zemlja, 31 posto na Bliskom

istoku i u Africi, a 19 posto prihoda tvrtka zaradi u Hrvatskoj. Ukupni prihodi lani bili su neĹĄto vei od 600 milijuna kuna, a Konar grupa prihodovala je gotovo tri milijarde kuna. Na pitanje o stanju u knjizi narudĹžbi, koje su ove godine sa 500 spale na 348 milijuna kuna, Klapan je odgovorio da su narudĹžbe pale zbog posljedice recesije, ali i ciklikih utjecaja. "Bez obzira na pad narudĹžbi, idua godina bit e joĹĄ bolja od ove", zakljuio je Klapan. Nikola Suec


investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Powered by HITA-VRIJEDNOSNICE d.d.

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon dva dana prilinoga pada, Viadukt je u ponedjeljak zabiljeĹžio veliku stopu rasta, gotovo pet posto. ZabiljeĹžio je i najvei promet u posljednjih deset dana. Tom je dionicom trgovano u vrijednosti 111.595 kuna, a pritom je obavljena samo jedna transakcija u kojoj je 500 dionica promijenilo vlasnika. Time je Viadukt poskupio 8 kuna i cijena mu je preĹĄla razinu od 223 kune po dionici, na kojoj je bio prije samo nekoliko dana.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belje Ina-industrija nafte d.d. AD plastik Ericsson Nikola Tesla Uljanik plovidba Dalekovod Atlantska plovidba d.d. Adris grupa Croatia osiguranje d.d. Viro tvornica ťeera d.d. Zagrebaka banka Konar - elektroindustrija Ingra Petrokemija Podravka prehrambena industrija, d.d. Viadukt Centar banka Luka Rijeka Luka Ploe Tehnika Jadranski naftovod HG spot Institut IGH Atlantic grupa Jadroplov d.d. Fima validus Jadroagent Konzum Slavonski zatvoreni investicijski fond Krať, prehrambena industrija Loťinjska plovidba Jadransko osiguranje Jadranska banka Vupik Turisthotel HTP Korula Beliťe Ledo Zvijezda RIZ-odaťiljai Valamar grupa Tankerska plovidba Chromos agro Dom holding Franck prehrambena industrija SN holding Badel 1862 Industrogradnja d.d Brodogradiliťte Viktor Lenac d.d. Siemens dioniko Hoteli Podgora Riviera Pore Slobodna Dalmacija Liburnia riviera hoteli Konar Adris grupa Centar banka Žitnjak akoveki mlinovi Tisak OT-optima telekom d.d. Veterina d.d. uro akovi holding Proficio Lavevi Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Magma d.d. Prehrambeno-industrijski kombinat Arenaturis DIOKI d.d Maistra akovťtina

+ Petrokemijina dionica loĹĄe je otvorila tjedan pojeftinivĹĄi devet kuna u odnosu na petak. Promet joj je bio najniĹži u posljednjih mjesec dana i iznosio je 151.861 kunu. ProĹĄli je tjedan ta dionica zabiljeĹžila veliki dnevni rast cijene pa ovaj pad nije neoekivan, ali je bio sasvim dovoljan da se Petrokemija upiĹĄe meu gubitnike dana. Najvei pad na Zagrebakoj burzi zabiljeĹžio je u etvrtak vukovarski Vupik, ak 34 posto, ali uz daleko niĹži promet.

Redovan promet: 8.934.732,31 kn

CROBEX: -0,32%

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

268.60 61.06 1,786.01 107.00 1,263.00 566.00 252.86 770.88 268.01 5,075.01 306.57 216.23 483.05 20.97 151.02 278.18 223.19 210.00 180.70 1,487.01 1,040.00 2,615.06 22.31 1,424.01 814.50 142.70 8.70 565.00 169.00 28.00 425.00 155.95 2,609.00 2,850.00 50.09 733.50 68.27 494.98 5,425.01 3,250.00 105.00 33.06 1,280.15 320.00 32.60 754.00 169.20 71.31 340.00 11.00 600.01 22.00 177.96 35.02 2,493.00 1,048.94 305.00 245.00 100.10 3,349.99 165.00 30.90 59.00 24.58 11.85 161.10 23.50 45.01 200.50 46.00 85.50 61.15 7.72

269.69 64.70 1,829.95 115.79 1,270.00 570.00 256.49 786.88 271.00 5,120.00 310.00 218.50 491.00 21.20 154.11 283.65 223.19 210.00 188.00 1,500.50 1,072.57 2,620.01 23.20 1,495.00 823.00 147.89 8.95 565.00 175.00 28.95 430.00 156.00 2,609.00 2,850.00 50.09 733.50 70.42 494.98 5,426.00 3,251.00 105.00 33.20 1,280.20 320.00 32.61 754.00 169.20 71.31 400.00 11.00 600.01 22.00 177.96 35.07 2,493.00 1,049.99 305.00 245.00 105.31 3,349.99 165.01 30.99 59.01 25.00 11.85 170.00 23.50 45.01 200.50 46.00 85.50 61.15 7.72

269.50 62.19 1,809.00 107.00 1,264.99 570.00 255.80 778.88 270.99 5,075.01 306.57 217.01 485.02 20.99 151.04 282.63 223.19 210.00 180.70 1,487.01 1,040.00 2,620.01 22.31 1,424.15 815.00 143.29 8.70 565.00 169.00 28.50 430.00 156.00 2,609.00 2,850.00 50.09 733.50 68.27 494.98 5,425.01 3,250.00 105.00 33.13 1,280.15 320.00 32.60 754.00 169.20 71.31 400.00 11.00 600.01 22.00 177.96 35.02 2,493.00 1,048.94 305.00 245.00 100.10 3,349.99 165.00 30.99 59.00 25.00 11.85 161.10 23.50 45.01 200.50 46.00 85.50 61.15 7.72

0.19% 0.31% -0.55% -1.74% -0.39% 0.71% 0.71% 1.15% 0.00% 0.00% -2.35% 0.00% 0.00% -1.55% -7.25% 0.66% 4.99% -4.55% -2.85% -0.73% -2.80% 0.00% -7.04% -3.44% -1.09% -1.86% -2.36% 0.89% -1.74% -1.55% -0.23% 1.30% 0.35% -3.36% -34.52% -2.20% -3.97% 3.12% -1.36% -1.26% 0.00% 0.12% 0.00% 0.00% -1.27% 3.29% 2.23% 0.10% 0.00% 19.57% -5.81% -7.95% -0.41% -2.83% -3.18% 48.94% -1.77% -3.92% -16.58% 0.00% -1.79% 0.00% -4.84% -4.36% -0.42% -19.05% 0.00% -4.25% -1.23% 0.00% 0.00% 0.00% 10.29%

7,973 14,048 451 6,321 467 828 1,665 370 1,019 53 607 824 353 7,496 1,000 436 500 467 503 54 72 17 1,626 24 42 232 3,396 50 150 900 57 152 9 8 446 29 255 34 3 4 100 312 8 31 295 11 49 100 19 620 11 280 30 145 2 4 13 15 33 1 20 100 51 110 164 11 55 15 3 8 4 3 5

2,144,004.73 881,277.61 813,333.75 696,648.16 590,736.84 471,855.05 422,916.55 286,810.78 275,471.69 271,225.03 186,751.86 179,377.28 172,974.43 157,498.94 151,861.65 122,152.00 111,595.00 98,070.00 92,164.77 80,668.90 77,066.04 44,495.12 36,769.62 34,520.18 34,371.75 34,117.36 30,294.44 28,250.00 25,742.00 25,542.50 24,290.00 23,707.50 23,481.00 22,800.00 22,340.14 21,271.50 17,831.29 16,829.32 16,276.02 13,001.00 10,500.00 10,332.08 10,241.35 9,920.00 9,619.05 8,294.00 8,290.80 7,131.00 7,049.00 6,820.00 6,600.11 6,160.00 5,338.80 5,083.25 4,986.00 4,196.87 3,965.00 3,675.00 3,412.60 3,349.99 3,300.10 3,094.86 3,009.25 2,745.80 1,943.40 1,781.00 1,292.50 675.15 601.50 368.00 342.00 183.45 38.60

22,068.96 510.92 18,090.00 449.36 1,684.52 330.60 586.76 1,086.94 1,838.42 1,561.06 425.11 13,899.14 1,247.53 157.43 504.64 1,531.86 101.96 59.69 1,080.67 331.03 197.04 1,946.26 7.36 225.84 2,717.45 234.52 23.50 62.63 3,836.78 95.37 590.66 103.34 326.12 340.93 75.41 289.55 29.11 576.31 1,194.42 325.84 39.29 208.57 801.87 38.56 243.43 322.09 460.22 53.63 180.96 152.29 567.55 8.06 650.18 182.84 754.48 32.22 2,932.85 15.31 20.58 351.75 393.79 87.39 108.85 80.93 46.37 77.04 18.60 219.39 46.81 100.39 345.60 669.25 8.13

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 54.00 1,550.00 70.18 1,231.00 533.13 250.65 723.23 242.21 4,502.00 290.00 200.00 421.00 19.70 105.50 240.00 204.00 205.00 162.00 1,435.01 949.03 2,332.01 20.08 1,411.00 624.15 124.01 8.34 503.37 143.00 15.15 250.05 121.00 2,300.00 2,006.00 50.09 543.15 68.27 384.00 5,220.00 2,851.00 98.00 25.60 1,200.01 259.00 28.70 700.05 55.95 58.00 292.00 9.00 565.00 20.10 100.00 20.01 1,413.01 1,048.94 271.89 240.00 76.10 2,107.10 161.00 21.28 52.05 22.36 11.50 161.10 16.00 45.01 120.00 41.00 70.07 61.00 5.51

332.84 108.00 1,940.00 115.79 1,777.00 736.00 394.96 1,133.90 318.99 5,948.87 431.00 280.00 517.00 50.00 184.73 400.00 394.50 283.04 220.21 2,093.00 2,020.00 3,322.98 109.19 3,526.00 829.99 205.99 29.01 620.00 207.51 35.99 497.02 173.00 3,350.00 3,100.00 230.00 850.00 170.00 580.00 7,679.00 5,490.00 250.00 45.00 1,778.98 441.50 47.32 944.00 245.00 139.00 531.01 11.65 680.00 45.00 200.00 64.98 2,890.00 2,198.00 373.00 279.98 164.00 3,799.21 336.00 44.99 88.99 45.00 16.39 279.00 25.00 69.90 221.00 70.00 150.96 77.00 43.50


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

62,35 272,50 5,00 18,00 16,11 8,60 414,00 150,00 148,90 105,50 96,20 10,06 0,76 3,93 2,10

62,70 275,00 5,01 18,30 16,55 8,60 415,00 163,00 157,00 105,51 99,00 10,12 0,76 4,00 2,30

62,39 272,50 5,00 18,05 16,30 8,60 414,10 155,00 156,90 105,50 97,53 10,10 0,76 3,93 2,30

62,50 273,13 5,02 18,02 16,35 8,60 414,10 160,39 156,03 37,53 98,40 10,10 0,76 3,99 2,19

82,00 1,40 37,50 0,30 35,55 5,60 1,40 1,04 0,04

82,00 1,43 37,50 0,30 36,50 5,60 1,40 1,04 0,04

82,00 1,43 37,50 0,30 36,23 5,60 1,40 1,04 0,04

0,82 1,40 0,37 0,30 0,36 5,60 1,40 1,04 0,04

97,00 3,00 41,00 9,00 35,15 33,65 32,05 71,00 19,00 2,96 27,50 14,60

97,00 3,00 41,00 9,00 35,15 33,65 32,05 71,00 19,29 2,96 28,00 14,60

97,00 3,00 41,00 9,00 35,15 33,65 32,05 71,00 19,00 2,96 27,50 14,60

97,00 3,00 41,00 9,00 35,15 33,65 32,05 71,00 19,06 2,96 27,52 14,60

0,33 % 0,00 % 0,00 % -10,00 % 0,00 % 0,15 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 9,63 % 0,00 % 0,00 %

480,00 94,03 1.861,00 3.050,00 3.538,00 1.250,00 775,00 85,51 84,40 941,00 2.800,00 599,00 2.000,00 200,00 17.400,00

482,00 94,30 1.901,00 3.150,00 3.538,00 1.250,00 800,00 85,52 84,45 960,00 2.998,00 605,00 2.000,00 200,00 17.400,00

480,00 94,29 1.900,00 3.117,00 3.538,00 1.250,00 792,00 85,52 84,40 957,00 2.934,00 601,00 2.000,00 200,00 17.400,00

480,11 94,29 1.899,68 3.116,76 3.538,00 1.250,00 792,11 85,52 84,40 955,30 2.933,78 600,86 2.000,00 200,00 17.400,00

0,00 % 0,26 % 2,32 % -0,73 % -12,01 % 0,00 % 0,25 % -2,24 % -0,18 % 1,38 % -1,97 % 4,70 % 0,00 % 0,00 % 2,35 %

500,00 445,00 3.949,00 3.250,00 23.999,00 3.200,00 9.007,00 89,10 90,70 3.450,00 820,00

510,00 453,00 3.950,00 3.250,00 24.100,00 3.221,00 9.007,00 89,10 90,70 3.450,00 820,00

503,67 448,72 3.949,97 3.250,00 24.038,75 3.203,23 9.007,00 89,10 90,70 3.450,00 820,00

503,67 448,72 3.949,97 3.250,00 24.038,75 3.203,23 9.007,00 54,87 55,86 3.450,00 820,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG KDIR LKPG ZVTG POSR SALR SAVA MELR SOS2E TLSG KBMR NF1N IEKG NF2R

KRKA PETROL KD ID LUKA KOPER ZAVAROVALNICA TRIGLAV POZAVAROVALNICA SAVA SALUS SAVA MERCATOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD INTEREUROPA NFD HOLDING

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne CAJAVEC AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA KAMENOLOMI AD ZVORNIK NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C ZIF BONUS DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BIHACKA PIVOVARA D.D. BIHAC FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF BOSFIN DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2012K Metalac a.d. Gornji Milanovac AIK banka a.d. Niš Veterinarski zavod Zemun a.d. Zemun AIK banka a.d. Niš Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Energoprojekt holding a.d. Beograd Informatika a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Pinki a.d. Zemun Gradina - D.M.R. a.d. Užice Bambi Banat a.d. Beograd

Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 TUTUNSKA BANKA SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE

593.033,06 188.189,70 160.303,03 45.770,26 38.857,16 28.285,40 25.674,10 24.860,70 22.624,40 19.401,33 15.646,50 13.557,35 11.784,41 10.363,35 9.027,08

0,00 % 137153 3,62 % 46218 0,00 % 95066 0,00 % 117000 -0,65 % 34486 -0,18 % 1685 0,00 % 5700 0,97 % 7000 0,00 % 101000

112.465,46 64.914,78 35.649,75 35.100,00 12.406,64 9.436,00 7.980,00 7.280,00 3.838,00

2000 34333 1826 8000 1400 1400 1406 294 899 5500 443 200

194.000,00 102.999,00 74.866,00 72.000,00 49.210,00 47.110,00 45.062,30 20.874,00 17.133,00 16.280,00 12.193,00 2.920,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA GRNT TEL ALK KMB MPT TPLF PPIV RMDEN05 RMDEN04 TNB TTK

9489 689 31939 2540 2376 3289 62 155 145 517 159 1342 15474 2595 4115

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS A2012 MTLC AIKB VETZ AIKBPB SJPT A2014 A2015 ENHL INFM TIGR PNKZ GRDN BMBI

-0,53 % -0,18 % -0,99 % 0,28 % -1,45 % 1,18 % -1,40 % -4,91 % 0,58 % -0,24 % 0,44 % 0,00 % -1,31 % -2,24 % 10,58 %

Imlek Beograd Bambi Banat Makedonski telekom Mercator Telekom Slovenije

+3,47% +2,35% +1,01% +0,58% +0,44%

Telekom Srpske

Bihaka pivovara Juteks Intereuropa Informatika Beograd Rafinerija nafte Brod

-10% -5,76% -2,24% -1,97% -1,56%

Sava

+3,62 -4,91

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC BNSFRK2 FBIHK1A BIPVR FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E FDSSR BHTSR BSNFRK2 JPESR BSNLR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA RSDS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-C CJVC-R-A RSRS-O-D KRIP-R-A KMNL-R-A NOVB-R-E INVP-R-A

+

Oznaka

Utorak 9/11/2010

+

Powered by

business.hr

32144 15.432.640,00 94682 8.927.748,50 971 1.844.589,00 383 1.193.720,00 282 997.716,00 714 892.500,00 888 703.395,00 6558 560.826,58 6045 510.205,80 400 382.120,00 74 217.100,00 337 202.489,00 77 154.000,00 710 142.000,00 8 139.200,00

valuta: MKD - makedonski denar 3,38 % 1,01 % 0,01 % -0,78 % 0,18 % -0,05 % -1,88 % 0,11 % 2,49 % 1,77 % 2,50 %

2219 1705 183 92 12 65 19 2800 1725 24 100

1.117.634,00 765.071,00 722.845,00 299.000,00 288.465,00 208.210,00 171.133,00 153.642,26 96.354,35 82.800,00 82.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Osim što je s gotovo 65.000 konvertibilnih maraka bila najlikvidnija na Banjalukoj burzi, dionica Telekoma Srpske skoila je 3,62 posto u odnosu na posljednju zabilježenu cijenu prethodnog trgovinskog dana. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u rasponu od 1,4 do 1,43 KM, a najviša je cijena ujedno bila posljednja zabilježena. Rasla je i cijena banjaluke Nove banke, i to 0,97 posto, na 1,04 KM, a ukupan je promet tom dionicom iznosio 7280 KM.

Vrijednost dionice Save u ponedjeljak je pala gotovo pet posto te je tako zadnja zabilježena cijena iznosila 155 eura. Ukupan promet iznosio je gotovo 25.000 eura, a 155 dionica je promijenilo vlasnika. Najniža cijena kojom se dionicom Save tijekom dana trgovalo iznosila je 150, a najviša je dosegnula 163 eura. Krka je bila u minusu 0,53 posto, Zavarovalnica Triglav 1,45 posto, a Petrolu je cijena pala 0,18 posto, na 272,5 eura.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,28% BIRS +0,60% 857,70 890,61 Belex15 +0,18% FIRS +0,04% 629,95 1.370,98 Belexline +0,22% MBI10 +0,13% 1.249,75 2.278,25 SASX10 +0,16% MOSTE -0,64% 925,03 468,42 SASX30 +0,03% NEX20 -0,35% 906,44 13.756,78 EUROPSKI INDEKSI +0,21% WIG20 -0,93% 2.722,74 BUX +0,23% 23.205,45 -1,02% +0,27% ATX +0,20% 2.723,37 indeksa na zatvaranju u +1,83% Stanje petak 5. studenoga 2010.

FTSE100 5.882,73

DAX 6.762,62

CAC40

3.931,76

MICEX 1,568.26

AMERI»KI INDEKSI +0,08% S&P500 +0,39% 11.444,08 1.225,85 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,06% petak 5. studenoga 2010. 2.578,98 DJIA


investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

62,7662

20,33

455,0219

17,62

HPB WAV DJE

91,8086

16,53

MP-Global HR

303,6080

13,08

KD Prvi izbor

12,6999

12,39

FIMA Equity

75,4656

-22,06

ST Global Equity

46,2917

-19,14

KD Victoria

13,4243

-17,49

MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

Erste Total East

30,3800

-15,12

C-Zenit

48,5791

-14,57

+ MJEŠOVITI

Ilirika Azijski tigar Platinum Global Opportunity C-Zenit KD Prvi izbor Ilirika JIE Ilirika BRIC Prospectus JIE NFD Nova Europa PBZ I-Stock HPB Dynamic OTP indeksni Raiffeisen C. Europe Poba Ico Equity Ilirika Gold ST Global Equity Platinum Blue Chip OTP meridian 20 VB CROBEX10 PBZ Equity fond A1 AC G Dynamic EM HPB WAV DJE VB High Equity Raiffeisen HR dionice HPB Dioniki MP-Global HR HPB Titan OTP Europa Plus KD Victoria MP-Mena HR

+

Allianz Portfolio

% 12 mj.

111,5822

7,79

AC G Balanced EM

10,8966

7,00

Raiffeisen Balanced

151,9200

3,41

9,8283

3,34

ZB global

141,8000

2,79

ICF Balanced

111,7068

-24,78

ST Balanced

170,4913

-17,16

ST Aggressive

63,1523

-16,15

HPB Global

96,4326

-10,92

Agram Trust

67,8723

-9,16

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

160,5900

10,83

Erste Bond

130,7800

10,45

Raiffeisen Bonds

174,0400

9,98

PBZ Bond fond

129,4871

7,39

ZB bond

159,8000

6,38

HPB Obvezniki

124,3924

5,10

HI-conservative

11,3486

5,50

OTP euro obvezniki

126,9112

5,92

ICF Fixed Income

140,1873

6,01

ZB bond

159,8000

6,38

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

 $ kn kn   kn kn kn kn kn  kn  kn   kn kn kn   kn kn kn kn   kn kn

62,7662 14,0526 48,5791 12,6999 167,5122 118,3005 59,3278 128,8359 65,2323 48,6241 37,6803 60,6800 5524,3200 99,8434 46,2917 83,0061 86,3714 90,0333 80,6881 79,1800 10,8502 91,8086 49,4522 68,4700 80,8667 303,6080 68,6013 109,8551 13,4243 455,0219

1,25 0,87 0,62 0,30 0,28 0,26 0,22 0,19 0,14 0,11 0,09 0,03 0,00 -0,01 -0,02 -0,03 -0,03 -0,03 -0,04 -0,04 -0,05 -0,06 -0,13 -0,13 -0,14 -0,18 -0,19 -0,21 -0,23 -0,24

11,41 13,99 -1,47 4,10 6,08 10,74 0,99 4,81 6,80 -1,65 0,26 -0,33 0,46 N/A -5,10 1,72 2,27 -0,38 4,74 -0,99 0,35 3,41 3,96 0,45 -4,75 5,47 1,27 1,66 -10,20 6,09

6mj. % 12 mj. (%)

10,15 11,63 -11,47 6,70 -1,50 12,05 -3,39 3,47 3,91 -6,68 -9,49 -8,72 -4,60 N/A -9,01 -1,89 -2,89 -10,89 -6,79 -8,11 -1,18 5,50 1,70 -8,17 -11,83 3,21 -2,89 5,81 -13,67 0,35

20,33 3,51 -14,57 12,39 -2,91 N/A -9,12 4,49 10,32 -13,77 -10,07 -11,70 -7,36 N/A -19,14 10,62 -3,39 N/A -5,91 -9,52 6,67 16,53 -2,79 -6,37 -13,64 13,08 3,45 6,16 -17,49 17,62

PGP (%) Ove god. (%)

-12,60 -9,47 -23,35 3,14 8,93 N/A -12,94 13,47 -12,12 -15,80 -28,84 -8,61 -16,55 N/A -7,39 -6,34 -5,64 N/A -4,07 -9,03 4,99 -2,66 -20,33 -16,13 -4,09 -10,66 -10,82 7,53 2,59 4,95

16,76 0,90 -14,04 10,26 2,04 18,30 -6,28 6,23 7,45 -11,47 -3,87 -6,62 -4,36 -0,16 -13,81 4,72 -0,27 -9,97 -2,35 -5,67 5,38 11,66 -1,18 -1,24 -10,68 7,64 -1,07 2,07 -11,87 16,62

Imovina

8,915 5,869 5,593 5,379 105,542 19,043 25,029 9,253 203,999 20,715 132,797 218,594 6,005 5,000 13,802 7,219 18,444 7,190 390,573 14,886 13,246 10,732 13,570 14,355 19,232 4,782 9,914 8,765 60,903 8,339

Starost

Datum

3,46 3,13 2,72 7,73 6,03 0,84 3,77 2,01 3,31 4,19 2,86 5,55 3,28 0,02 10,04 2,84 2,52 0,80 5,17 2,47 1,68 3,18 3,10 2,15 5,09 2,45 3,29 1,30 11,50 2,67

05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Agram Trust ST Aggressive C-Premium Allianz Portfolio KD Balanced Ilirika JIE Balanced ST Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Prestige ICF Balanced Raiffeisen Balanced AC G Balanced EM HPB Global Erste Balanced HI-balanced Aureus Balanced OTP uravnoteženi ZB global

kn kn kn kn kn  kn kn  kn   kn   kn kn 

67,8723 63,1523 5,4212 111,5822 8,2241 148,9331 170,4913 100,3413 107,8400 111,7068 151,9200 10,8966 96,4326 115,2400 9,8283 83,4880 107,6028 141,8000

0,30 0,23 0,22 0,08 0,07 0,05 0,04 0,00 -0,02 -0,04 -0,12 -0,12 -0,15 -0,19 -0,21 -0,24 -0,31 -0,71

0,41 -3,63 -0,78 2,36 -2,21 6,10 -4,40 3,22 0,92 -3,40 0,72 0,57 -4,50 -0,19 0,44 3,97 -0,44 1,37

-4,54 -6,67 -7,68 2,71 0,90 0,40 -8,34 -4,23 4,57 -11,63 -1,16 -0,99 -9,50 -5,08 -0,25 5,79 -4,98 -1,46

-9,16 -16,15 -8,51 7,79 0,98 2,02 -17,16 -2,30 N/A -24,78 3,41 7,00 -10,92 -2,10 3,34 0,37 -7,65 2,79

-2,76 -8,58 -15,02 7,65 -3,99 8,68 7,06 4,78 N/A 1,63 5,24 5,25 -0,71 -0,71 -0,20 -4,10 1,51 3,81

-2,50 -11,12 -8,12 6,35 -0,35 4,14 -11,40 -0,11 7,84 -12,96 3,43 5,72 -9,46 -0,21 0,41 3,79 -5,73 3,42

11,608 2,856 12,467 7,095 7,193 45,573 12,116 291,214 164,528 11,596 330,959 13,593 92,472 106,832 67,188 16,232 39,484 721,009

2,32 5,13 3,76 1,49 4,81 4,79 7,82 9,15 0,66 8,52 8,19 1,68 5,09 9,80 8,70 4,31 4,90 9,35

05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010

   kn     

11,3486 140,1873 129,4871 160,5900 124,3924 130,7800 174,0400 126,9112 159,8000

0,07 0,01 0,01 0,01 0,01 -0,02 -0,05 -0,05 -0,17

0,75 1,18 1,28 2,49 -0,40 1,97 1,29 0,17 0,26

2,09 2,55 2,45 4,21 1,67 4,12 3,03 1,45 1,82

5,50 6,01 7,39 10,83 5,10 10,45 9,98 5,92 6,38

1,47 3,94 4,60 8,17 4,38 4,52 6,78 4,99 5,14

5,64 4,72 7,59 8,16 4,17 9,22 8,17 3,74 5,20

6,262 14,748 108,454 13,970 13,291 129,813 399,166 11,252 225,701

8,70 8,73 7,66 6,03 5,09 7,43 8,45 4,90 9,35

05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010

kn $ kn kn   kn kn kn kn kn kn kn kn  kn kn 

141,2835 124,4950 132,1156 162,2064 139,5820 125,5395 144,2600 137,9800 138,1109 134,7551 131,7288 122,0097 116,5765 11,2912 10,6380 108,0901 102,2063 105,2400

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

1,09 0,38 0,62 0,62 0,51 0,66 0,95 0,88 0,64 0,86 0,87 0,56 0,84 0,77 0,82 0,80 0,80 0,78

2,08 0,85 1,23 1,08 1,07 1,75 1,76 1,77 1,24 1,58 1,60 1,26 1,64 1,65 1,65 1,55 1,55 1,86

10,91 2,89 3,47 2,89 2,74 4,28 4,44 3,92 2,42 3,97 4,61 3,00 3,60 3,93 3,78 4,06 1,87 4,56

4,37 4,01 6,38 4,81 3,29 4,42 4,88 4,43 4,64 4,45 5,56 4,17 5,24 5,93 4,44 5,37 1,73 4,66

3,55 2,48 2,53 1,97 2,24 3,47 3,39 3,12 2,10 3,13 3,47 2,38 2,83 3,13 3,06 3,03 0,97 3,68

10,262 35,974 979,856 2409,478 122,386 477,104 1084,229 786,158 116,024 42,125 270,445 123,173 175,549 138,949 32,719 162,892 7,297 681,184

8,08 5,57 11,61 10,29 10,29 8,29 7,70 7,43 7,12 6,85 5,09 4,87 3,01 2,11 1,42 1,49 1,27 1,12

05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010 05.11.2010

OBVEZNIKI FONDOVI HI-conservative ICF Fixed Income PBZ Bond fond Capital One HPB Obvezniki Erste Bond Raiffeisen Bonds OTP euro obvezniki ZB bond

NOVANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Dollar fond PBZ Novani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

+


investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 9/11 /2010

TE»AJ

GUBICI NA DERIVATIMA

Franak ojaao 0,52 posto Kuna je u ponedjeljak blago ojaala prema euru, 0,01 posto u odnosu na teajnu listu od petka, pa je srednji teaj eura iznosio je 7,343224 kune. Istodobno je kuna oslabila prema ostalim promatranim inozemnim valutama. Ameriki je dolar poskupio 1,45 posto, vrijednost britanske funte porasla je 1,15 posto, a teaj švicarskog franka viši je 0,52 posto. H

Smanjena dobit Berkshire Hathawaya

WARREN BUFFETT, veinski vlasnik Berkshire Hathawaya, može bezbrižno u mirovinu ARHIVA BUSINESS.HR

Berkshire Hathaway Warrena Buffetta u treem je kvartalu ostvario gotovo tri milijarde dolara dobiti, no ona je ipak manja nego u istom lanjskom razdoblju, a najvei je "krivac" za to trgovina financijskim izvedenicama odnosno derivatima. U razdoblju od srpnja do rujna Berkshire je prikupio 2,99 mi-

lijardi dolara dobiti, što je 7,7 posto manje nego lani, kada je dobit Buffettova konglomerata iznosila 3,24 milijarde dolara. Dobit po dionici serije A, koja je od poetka ove godine do zatvaranja Wall Streeta u petak skoila ak 27 posto, u treem je kvartalu iznosila 1,814 dolara, a prošle je godine dosegnula 2,087 dolara. Berkshire je na trgovini derivatima u treem tromjeseju zabilježio gubitak od 146 milijuna dolara, a lani je taj sektor Buffettu donio ak 1,73 milijarde dolara dobiti. N. R.

Mizeran promet i novi pad Crobexa LOŠE VIJESTI U društvu gubitnika u ponedjeljak se našla i dionica Ingre, koja je najavila poveanje temeljnog kapitala unosom potraživanja Poetak tjedna na Zagrebakoj je burzi protekao u mirnoj i letarginoj trgovini, pri emu su cijene veine dionica blago oscilirale, a indeksi su bilježili blage minuse. Crobex je pao 0,32 posto, na 1875,08 bodova, a Crobex 10 je porastao minimalnih 0,01 posto, na 1001,14 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo 8,9 milijuna kuna, a više od dva milijuna kuna prometa ostvareno je dionicom Hrvatskog Telekoma. "Ve uobiajeno na poetku tjedna bilježimo skromnu likvidnost zbog ega nema ni jasnijeg cjenovnog trenda na

domaem tržištu. Cijene veine dionica samo blago osciliraju, i to unutar dva posto plusa ili minusa. Domai burzovni indeksi uglavnom prate kretanje najvažnijih europskih indeksa", rekao je za Hinu Davor Špoljar, analitiar u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri.

HT najlikvidniji

Najlikvidniji HT porastao je 0,19 posto, na 269,5 kuna. Po kriteriju likvidnosti slijedi ga dionica Belja, koja je porasla 0,3 posto, na 62,19 kuna, uz promet od 880.000 kuna. Vijest da e Ingra provesti poveanje temeljnog

kapitala unosom potraživanja nije ostavila vei trag na cijenu dionice. Zagrebaki je graevinar pao 1,55 posto, na 20,99 kuna. Snažniji pad, 1,74 posto, zabilježila je dionica solinskog AD Plastika koja je kraj dana doekala na razini od samo 107 kuna. Na AD Plastik potrošeno je 696.000 kuna. Pola posto minusa ubilježila je dionica Ine, koja je završila na 1809 kuna, uz više od 800.000 kuna prometa. Nakon dva dana prilinoga pada Viadukt je u ponedjeljak zabilježio veliku stopu rasta od gotovo pet posto. Zabilježio je i najvei promet

JOSIP BOBAN, predsjednik Uprave AD Plastika, ija je dionica u ponedjeljak pala 1,7 posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

u posljednjih deset dana. Njegovom je dionicom protrgovano u vrijednosti 111.595 kuna, a pritom je obavljena samo jedna transakcija u kojoj je 500 dionica promijenilo vlasnika. Time je Viadukt poskupio 8 kuna te mu je cijena prešla razinu od 223 kune po dionici na kojoj je bio prije samo nekoliko dana. Petrokemijina dionica loše

REGIJA

Ponedjeljak rezerviran za bikove Poetak novoga tjedna svi su regijski indeksi obilježili rastom vrijednosti. Slovenski SBI TOP tako je bio u plusu 0,28 posto, dok je dionica Krke bila najlikvidnija u Ljubljani s prometom od 593.033 eura.

Cijena je toj dionici u ponedjeljak pala 0,53 posto, na 62,39 eura, a u minusu je bila i druga najlikvidnija dionica, Petrolova, ija je vrijednost pala 0,18 posto. Ukupan promet tom dionicom iznosio je 188.189 eura.

Banjaluki indeks BIRS u ponedjeljak je rastao 0,60 posto, na 890,61 bod, a dionica Telekoma Srpske zauzela je prvo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja sa 64.914 konvertibilnih maraka prometa. Indeks susjedne Sarajev-

ske burze SASX-10 bio je u plusu 0,16 posto te je dan zakljuio na razini 925,03 boda. Fabrika duhana Sarajevo ostvarila je promet od 20.874 KM, dok je BH Telecom zabilježio 17.133 KM prometa. Biljana Stari

je otvorila tjedan pojeftinivši devet kuna u odnosu na petak. Promet joj je bio najniži u zadnjih mjesec dana te je iznosio 151.861 kunu. Prošli je tjedan ta dionica zabilježila veliki dnevni porast cijene pa taj pad nije neoekivan, ali je bio sasvim dovoljan da se Petrokemija upiše u gubitnike dana. Nikola Suec

BROJKE

0,18 0,13

posto porastao je beogradski Belex 15

posto porastao je MBI 10


Britanska svemirska industrija zarauje 7,5 mlrd. funti Ugledne britanske svemirske tvrtke uspjele su se oduprijeti recesiji rastui u prosjeku deset posto godišnje od 2007. godine, a rast e se nastaviti i u 2010., navodi Oxford Economics. Procjenjuje se da prihod svemirskog biznisa u

Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi 7,5 milijardi funti, a broj zaposlenih godišnje raste 15 posto. Na samom vrhu po rezultatima nalaze se djelatnosti poput satelitskog emitiranja i telekomunikacija. UK Space nedavno je

objavio dvadesetogodišnju strategiju svemirskih inovacija i razvoja S-IGS, u kojoj su razraena podruja poput svemirskog turizma i isporuke brzog interneta putem satelita. Prema strategiji, industrija bi trebala jaati potrošnju, a

DOBITNICI DANA (ZSE)

GUBITNICI DANA (ZSE)

Vupik

-34,52 %

Viktor Lenac

+19,57 %

INDEKSI CROX Mirex

Lavevi

-19,05 %

Konar D &ST

+4,89 %

Žitnjak

-16,58 %

Franck

+3,29 %

Hoteli Podgora

-7,95 %

Beliše

+3,12 %

HGspot

-7,04 %

Lošinjska plovidba

+1,3 %

Vrijed. 1,135.57 153,41

Prom. 0,03% 0,11%

Sirova nafta 86,85 Prirodni plin 3,51 Zlato 1.393,50 Srebro 26,72 Goveda 97,28

0,42% 0,11% 0,09% 1,60% 0,67%

JOŠ JEDNA GODINA VEIH BONUSA

Menadžer u velikom hedge fondu zarađuje 4,85 mil. dolara Istraživanje Glocap Search and Hedge Fund Researcha pokazalo je da se menadžer portfelja u velikom amerikom hedge fondu koji ostvaruje dobre rezultate ove godine može nadati plai i bonusu od 4,85 milijuna dolara. Menadžer portfelja u malom hedge fondu iji su rezultati dobri na kraju godine mogao bi biti bogatiji za 1,23 milijuna dolara, dok se investicijski profesionalac, odnosno generator ideja, u velikom fondu koji ostvaruje

srednje rezultate može nadati naknadi od milijun dolara. Ostali više rangirani zaposlenici godinu e završiti s naknadama izmeu 253 i 800 tisua dolara. Financial News istie da istraživanje predvia rast bonusa pet posto iako su plae u hedge fondovima uglavnom ostale na razini 2009. godine. Dogodi li se to, bit e to druga godina zaredom da bonusi u toj industriji rastu - lani su skoili 15 posto. Nikolina Rivosechi

U ŠOPING CENTAR UMJESTO NA VELESAJAM

West Gate očekuje 200.000 posjetitelja na Zagreb Auto Weeku U subotu je posjetiteljima vrata otvorio „Zagreb Auto Week 2010“ u West Gate Shopping Cityju, najvea ovogodišnja automobilska izložba u Hrvatskoj s obzirom na to da je otkazan autosajam koji se u veljai trebao održati na Velesajmu. „Rije je o win-win-win situaciji koja se u automobilskoj industriji još nije prakticirala. Korist ostvaruje i trgovaki centar zbog poveane frekvencija posjetitelja

i autoindustrija, koja ponudu prezentira u ionako posjeenom prostoru, te sami posjetitelji“, istaknuo je Zvonko Zemlji, voditelj projekta Zagreb Auto Week. Prvog dana izložbenim prostorom West Gatea prošlo je 30-ak tisua posjetitelja, što je 20-ak posto ljudi više od uobiajenog prometa vikendom tog trgovakog centra. „Tijekom devetodnevnog eventa oekujemo više od 200.000 posjetitelja“, dodaje Zemlji. H. R.

O indeksu povjerenja potrošaa u Americi doznajte na...

vlada poveati ulaganja. Prema izvještaju Oxford Economicsa, to bi dovelo do otvaranja 100.000 novih radnih mjesta u britanskoj svemirskoj industriji i poveanja prihoda na 40 milijardi funti godišnje. Iva Bikanec

www.business.hr

UKRATKO... Ništa od prijevremenih izbora u Grkoj Grki premijer Georgios Papandreou odbacio je mogunost sazivanja prijevremenih parlamentarnih izbora u toj zemlji, i to nakon što je njegova stranka PASOK na lokalnim izborima pobijedila u 7 od 13 regija. Putin vozio Formulu 1 Ruski premijer Vladmir Putin, koji se ve okušao u vožnji lovca i podmornice, sjeo je za volan još jednog ekstravagantnog prijevoznog sredstva - na stazi pokraj Sankt Peterburga nekoliko je sati vozio Renaultov bolid Formule 1. Lady Gaga "pomela" MTV-eve europske nagrade Amerika pjevaica Lady Gaga, koja je u petak nastupila u Zagrebu, trijumfirala je na dodjeli MTV Europe Music Awardsa, gdje je proglašena izvoaicom godine i najboljom pop umjetnicom, a odnijela je i nagradu za najbolji spot.

www.business.hr

Business.hr broj 758  

HZZ: Broj nezaposlenih u listopadu opet prešao 300.000 Tekstilcima prepolovljene potpore UTORAK 9/11/2010 NOVI UDAR NA TEKSTILCE 9 PRESTAJU...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you