Page 1

MAARI AKTIVIRALI OPCIJE 6

Podravka mora OTP-u platiti 100 mil. kn ili gubi 10,65% vlastitih dionica Maarska banka OTP aktivirala je ugovorene opcije za kupnju i prodaju dionica Podravke koje su bile polog za margin kredit, a zbog njega je prošle godine buknula afera Spice

U SKLADU S PLANOM 8

Dalekovodu dobit pala 40 posto

UTORAK 26/10/2010

BROJ 749 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

ULAGANJA U TURIZAM 4-5 Austrijski Falkensteiner Michaeler Tourism Group, koji u Hrvatskoj meu ostalim posjeduje resort Punta Skala, prošle je godine gotovo udvostruio dobit, a ove godine oekuje još bolje rezultate

ALEXANDER RÖSSLER, glavni operativni direktor (COO) Falkensteiner Michaeler Tourism Groupa

Gradili bismo luksuzni hotel u Zagrebu, ali

nemamo lokaciju


info&stav

INDIKATOR

2-3 Rastu industrijske narudžbe

business.hr

Nove industrijske narudžbe u eurozoni u kolovozu su porasle 5,3 posto u odnosu na mjesec ranije, a u 27-lanom EU 3,6 posto, nakon pada u prethodnom mjesecu, procjenjuje Eurostat. Najvei rast zabilježen je u Danskoj (21%). Slijede Italija i Grka (11,3% odnosno 11,1%). Na godišnjoj su razini pak nove industrijske narudžbe porasle 24,4%, a u EU 22,6%

Hrvatska potrošaka depresija Povjerenje potrošaa oslabilo je u 3. tromjeseju, i to najviše u SAD-u i Europi, a hrvatski su potrošai opet meu najpesimistinijima, pokazalo je ispitivanje Nielsen Company. ak 19% Europljana reklo je da im nakon pokrivanja osnovnih troškova ne ostaje ništa. Hrvati su meu najpesimistinijima meu 53 zemlje, a u istoj su skupini potrošai u Japanu, Maarskoj, Rumunjskoj i Grkoj...

Utorak 26/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Nina Domazet, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Igor Medi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi, Blanka Duji, Mario Kramer, Nena Novakovi, Igor Slokovi, Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NAVIKE TURISTA U HRVATSKOJ

Maari najviše koriste kar na Jadranu, Hrvati vole ke Domai turisti na ljetovanju u Hrvatskoj naješe sve plaaju gotovinom, od smještaja, hrane, suvenira, raznih usluga do goriva, a meu stranim turistima Maari prednjae u korištenju kreditnih kartica tijekom odmora. Kompanija MasterCard provela je istraživanje o navikama plaanja turista u Hrvatskoj, a u njemu je sudjelovalo tisuu ispitanika iz Njemake, Austrije, Italije, Slovenije, Maarske i Hrvatske.

Gotovina za smještaj

Oko polovice ispitanih rezerviralo je smještaj direktno s iznajmljivaima privatnog smještaja ili hotelima.

Pritom 81 posto Hrvata plaa smještaj gotovinom, a to ini 51 posto stranih turista. Od ostalih ispitanih stranih turista njih 34 posto smještaj plaa kreditnom karticom, devet posto debitnom karticom, a pet posto plaa putem interneta. Prilikom kupnje razliitih proizvoda i usluga tijekom odmora, kao što su namirnice, suveniri, odjea, izleti, restorani, koncerti, wellness usluge, sportovi, dvije treine turista, bez obzira jesu li domai ili strani, naješe iz novanika vade gotovinu, a etvrtina ispitanih turista i tu koristi uglavnom kreditne, a ostali debitne kartice. I

81 POSTO Hrvata plaa smještaj gotovinom, u usporedbi sa 51 posto stranih turista SNIMIO HRVOJE DOMINI

ovdje u plaanju gotovinom prednjae Hrvati. Njih 83 posto robu i usluge na ljetovanju kupuje gotovinom, 12 posto koristi kreditne, a pet posto debitne kartice. Turisti iz

Slovenije, Njemake i Austrije na drugom su mjestu po korištenju gotovine sa 66 posto, a Maari i Talijani dijele tree mjesto sa 59 posto. Pritom se pokazalo da su Maari najviše

IZVANREDNA SKUPŠTINA

Dioničari Badela 1862 prihvatili plan restruk Na izvanrednoj glavnoj skupštini tvrtke Badel 1862, održanoj u ponedjeljak, prihvaeni su prijedlozi Uprave i Nadzornog odbora o planu restrukturiranja iz svibnja ove godine. Dioniari su prihvatili plan restrukturiranja i plan održivog razvoja koji podrazumijevaju integraciju društava Badel 1862 i Eurobev (tvrtke u sastavu Badel grupe, proizvoaa domaih

brendova sokova) te prodaju. Osim toga, plan nalaže organizacijsko restrukturiranje te da se u zakup dade imovina koja nije u funkciji profitabilnosti poslovanja i da se u zalog da imovina društva. Prihvaen je i plan financijskog restrukturiranja Badela iz rujna 2010. godine. Za nove lanove Nadzor-

nog odbora izabrani su Ante Vrani i Ana Mandac umjesto dosadašnjih lanova Ivane Brdar i Vidoja Buluma. Dioniari Ante Perkovi, Marijan Ruždjak, Boženko Lozo i Ivan Perkovi nisu imali pravo glasanja na glavnoj skupštini. Naime, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) sredinom rujna utvrdila je za navedene dioniare na-

stanak obveze objavljivanja ponude za preuzimanje dionikog društva Badel 1862. Kako oni u zakonskom roku nisu podnijeli pravovaljan zahtjev, nisu mogli glasati. Agencija je u postupku nadzora utvrdila da Perkovii, Ruždjak i Lozo djeluju zajedniki i da su na dan 7. listopada 2009. godine držali ukupno 40,33 posto dionica Badela. M. G.


››

BISER DANA

BROJKA

U koju skupinu životinja spada udnovati kljunaš, ime se hrani koala...? DRAGUTIN LESAR, nezavisni zastupnik, na sjednici Nacionalnog vijea za praenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije 'Korupcijski rizici u Hrvatskoj pošti', predsjedniku Uprave HP-a Robertu Jukiu, objašnjavajui da su ta pitanja postavljali radnicima Pošte prije nego što bi im dali otkaz

400

milijuna eura dnevno stoje francusko gospodarstvo masovni prosvjedi protiv predložene reforme mirovinskog sustava, upozorila je ministrica financija Christine Lagarde

UVODNIK

kartice Zagreb - metropola iz investicijske poetnice e keš naklonjeni korištenju kreditnih kartica na odmoru, njih 45 posto.

Stvar navike

Od svih usluga benzin i cestarina naješe se plaaju 'plastinim novcem' iako je ukupni prosjek plaanja gotovinom i tu prilino visok te iznosi 56 posto. "Glavni razlog manjeg korištenja kreditnih ili debitnih kartica nekih turista na odmoru nije zabrinutost zbog sigurnosti ili prihvata kartica nego navike koje ispitanici imaju u svakodnevnom životu", kaže Aleksandra Babi, glasnogovornica MasterCarda za Sloveniju i Hrvatsku. M. G.

trukturiranja

ANTE PERKOVI nije imao pravo glasanja na glavnoj skupštini SNIMIO SAŠA ETKOVI

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

J

edna od najveih europskih turistikih grupacija — Falkensteiner Michaeler Tourism Group — odmah bi poela graditi hotel u Zagrebu kad bi u središtu grada našla dobru lokaciju. Glavni operativni direktor Falkensteinera Alexander Rössler ne otkriva zašto dosad nisu uspjeli nai lokaciju koja im odgovara. Laiku nije baš jasno u emu je problem da jedna od vodeih europskih grupacija ne može u Zagrebu nai mjesto za gradnju gradskoga hotela s najmanje etiri zvjezdice, kakav e sljedee godine poeti graditi u Beogradu. Takve lokacije u centru Zagreba za gradnju hotela više nema, ili se u gradskoj vlasti ne mogu dobiti pouzdane informacije o potencijalnim lokacijama i uvjetima gradnje na njima? SLUŠAJUI prošloga tjedna voditelja EU-IPA projekta "Razvoj investicijskog okruženja" Matta Connollyja kako županima i voditeljima županijskih razvojnih centara kao pukoškolcima objašnjava da je prvo što moraju napraviti radi privlaenja stranih ulaganja definirati optimalne investicije koje su potrebne njihovim regijama,

››

Potraga za lokacijom za gradnju hotela u Zagrebu lako bi se riješila kad bi gradska vlast znala što i kad bi u središtu grada htjela i trebala graditi. U tom bi sluaju precizne planove 'okaila' i na internet ili ih na druge naine uinila dostupnima investitorima gradovima i opinama, a potom potražiti investitore u Europskoj uniji i pozvati ih da ulažu u njihov kraj, u prvi tren upitao sam se zašto on to njima govori. Valjda i bez njega sami to znaju. Da uglavnom ne znaju, pa i u Zagrebu, svjedoi i medijska poruka Falkensteinerova direktora da traže lokaciju za gradnju hotela u hrvatskoj metropoli. I Alexander Rössler potragu za lokacijom za gradnju hotela u Zagrebu lako bi riješio kad bi

zagrebaka gradska vlast znala što i kad bi u središtu grada htjela i trebala graditi. U TOM BI SLUAJU svoje precizne planove "okaila" i na internet ili ih na druge naine uinila dostupnima svim zainteresiranim investitorima. I direktor Falkensteinera ne bi morao slati medijske poruke da traži lokaciju za gradnju hotela nego bi njegove službe u izravnoj komunikaciji s gradskim vlastima dobile informaciju ne samo o moguim loka-

cijama nego i o svemu što im je potrebno uiniti od zakopavanja prve lopate do izgradnje hotela. I pritom nikoga ne bi morali vui za rukav i "ugraivati" njihove provizije u investicijske troškove. Zbog tog i slinih "ugraivanja" Zagreb i ostatak Hrvatske vjerojatno i nemaju provedbene investicijske kataloge u kojima bi domai i strani ulagai tražili i nalazili lokacije i sve drugo što im je potrebno za realizaciju njihovih investicija.


tema 4-5

ULAGANJA U TURIZAM Austrijski Falkensteiner Michaeler Touri Punta Skala, prošle je godine gotovo udvostruio dobit, a ove godine o

Falkensteiner: Nađit ćemo graditi luksuzn Austrijska hotelska grupacija Falkensteiner Michaeler sljedee godine poinje graditi hotel u Novom Beogradu, a luksuzni hotel gradili bi i u Zagrebu, ali trenutano nema pogodne lokacije u centru ili dovoljno blizu centra jer je, kako kaže glavni operativni direktor grupe Alexander Rössler, prometna povezanost velik problem Falkensteiner Michaeler Tourism Group, jedna od najveih europskih turistikih grupacija, prošlu je godinu - koja je za mnoge bila biti ili ne biti - završila sa 23 milijuna eura bruto dobiti. Znatan je to rast u odnosu na 2008., u kojoj je FMTG zabilježio "tek" 12,97 milijuna eura bruto dobiti, ali i na 2007. godinu u kojoj je bruto dobit iznosila 17,4 milijuna eura. Prognoze za ovu godinu još su optimistinije, kaže Alexander Rössler, glavni operativni direktor (COO) kompanije.

Faza ekspanzije

"Završena je faza rapidne ekspanzije", kaže Rössler, "slijede konsolidacija i polagani rast". No, polagani rast za ovu kompaniju - koja je u Hrvatskoj prisutna na nekoliko lokacija, od kojih je najatraktivniji resort Punta Skala u blizini Zadra - znai cijeli niz vlastitih developerskih projekata. "Sljedee godine poinje gradnja hotela u Beogradu, što je naše prvo ulaganje u Srbiji", kaže Rössler. Gradit e se hotel sa 171 sobom, gradski hotel povezan s tr-

govakim centrom. "Imamo odlinu lokaciju", zadovoljan je Rössler i navodi da e novi Falkensteiner hotel biti u Novom Beogradu. Bit e to, kaže, gradski hotel visokih standarda kakvi vrijede u ostatku Falkensteiner grupe, a to znai najmanje etiri zvjezdice. "Beograd nam je trenutano jedina zanimljiva lokacija u Srbiji", kaže Rössler i dodaje da Falkensteiner nije iscrpio sve mogunosti u Hrvatskoj. "Imamo u vidu još nekoliko lokacija", navodi Rössler. Uglavnom su, tvrdi, vezane uz obalu. Zadarsko podruje dosad im se pokazalo odlinim izborom, ali i južnije prema Dubrovniku. Ali to nije sve: kada bi pronašao dobru lokaciju, Rössler bi odmah poeo graditi hotel u Zagrebu. "Zagreb je krasan grad i ima u njemu prostora za dodatne hotele, posebno Falkensteinerovih standarda", kaže Rössler. No problem je lokacija. "Za Zagreb to mora biti centar ili dovoljno blizu centra, jer velik je problem prometna povezanost -

predugo se putuje s kraja na kraj grada", tvrdi on. Obala sreom nema tih problema, ali tamo problem stvara restriktivan zakon koji onemoguuje slobodniju prodaju apartmana koji se grade uz hotele. Zato je Falkensteiner jedan od rijetkih ulagaa na Jadranu jer je za ostale ta birokratska prepreka prevelika. FMTG ulaže u resort Punta Skala, 30 hektara na kojima se nalazi wellness hotel, niz apartmana te poinje gradnja hotela s pet zvjezdica, Iadere.

raditi? g a ir n la p G T M F Što

011.) i Beograd, Srbija (2 ov N el ot H r ne ei ška (20 • Falkenst a Hotel Atlantis, e Sp nd ra G r ne ei st • Falken Italija (2012 & Spa Jesolo Lido, el ot H r ne ei st en (2 • Falk tengürtel, Austrija re ga ar M el ot H r Austri • Falkensteine esidences Enzian, R & s el ot H r ne ei • Falkenst

DIETMAR REINDL, izvršni direktor Falkensteiner Michaeler Tourism Groupa

Rupa u zakonu

"Osmislili smo mogunost dugogodišnjeg najma", kaže Dietmar Reindl, izvršni direktor FMTG-a. "Kupci mogu, umjesto da kupuju, sklopiti ugovor o najmu na 200 godina. To je razdoblje koje bi, smatramo, svima trebalo biti dovoljno", kaže Reindl. Pojednostavnjeno, da bi zaobišli krute hrvatske zakone, u FMTG-u su osmislili koncept dugoronog najma koji im omoguuje da strpljivo grade svoj resort i prodaju ga dok ekaju da se država opameti i promijeni zakon.

"Prema sadašnjem zakonu ne možemo prodavati apartmane, ali i dugoroni najam omoguava da sve ukljuene strane dobiju ono što žele", kaže Reindl. FMTG je samo za hrvatsko tržište osmislio koncept "easy entrance", koji kupcima, odnosno "unajmljivaima" apartmana u Punta Skali, omoguuje da ulože 50.000 eura. Nakon godinu dana mogu odluiti žele li se obvezati dugoronim najmom ili ne. "Krizno doba je vrijeme

kada ljudi više procjenjuju žele li uložiti, treba li im neko ulaganje, oprezniji su... Ovakav model omoguuje kupcima da na poetku ulože manju svotu te da se nakon godinu dana predomisle i vrate svoj novac umanjen za iznos godišnjeg najma", kaže Reindl. Preskakanje birokratskih prepreka ne prestaje tu: FMTG je kao strateški cilj za bližu budunost odredio širenje u Njemaku. Razlog? Hrvatska. "Za nas je Njemaka važno trži-


Tourism Group, koji u Hrvatskoj meu ostalim posjeduje resort ine oekuje još bolje rezultate

business.hr Utorak 26/10/2010

đite nam lokaciju pa uzni hotel u Zagrebu

?

ALEXANDER RÖSSLER, glavni operativni direktor (COO) Falkensteiner Michaeler Tourism Groupa, kaže kako se šire i u Njemaku, koja im je važno tržište jer mnogo gostiju u njihove hrvatske hotele dolazi upravo iz Njemake

(2011.) eška (2012.) alija (2012.) Austrija (2012.) .) an, Austrija (2012

šte jer mnogo gostiju u naše hrvatske hotele dolazi iz Njemake", tvrdi Rössler. Logino, tvrtka želi uštedjeti na provizijama turoperatorima i sama dovoditi goste u svoje hrvatske hotele. "Gotovo polovica svih kreveta u Falkensteiner grupaciji nalazi se u Hrvatskoj", jednostavno objašnjava Rössler. Hrvatska je važno mjesto u planovima grupacije, dovoljno važno da se zbog nje otvore nova tržišta. Iva Ušumli Greti

SREIVANJE POTEŠKOA

Novi poslovni model - upravljanje hotelima FMTG grupacija odnedavno posluje i kao upravitelj hotela. Nezanemariv prihod dolazi iz tog izvora - lani je upravo upravljanje hotelima kompaniji donijelo milijun eura prihoda uz promet od 104 milijuna eura. "Ove godine oekujemo i veu zaradu”, kaže Rössler. FMTG je kompanija koja se posebno profilirala u upravljanju hotelima i u ovoj su godini ve sklopljena etiri ugovora o upravljanju u Italiji, a kompanija je otvorena i za druge mogunosti.

"Vjerujemo da emo dobiti još upravljakih ugovora u Hrvatskoj”, kaže Rössler. "Profilirali smo se kao dobri hotelski menadžeri u vrijeme krize, kada su nas austrijske banke poele angažirati da sredimo poslovanje hotela koji su upali u teškoe. Vjerujemo da e takvih poslova biti još više”, ocjenjuje Rössler.

OPSTANAK LUKSUZNIH

Kriza uvodi red na tržište "Kriza je dovela samo do toga da novi ljudi imaju novac”, smatra Alexander Rössler, glavni operativni direktor Falkensteinera, "ali ljudi i dalje žele ii na odmor”. I Falkensteinerovi su hoteli osjetili utjecaj krize, posebno gradski hoteli jer su to poslovni hoteli, a poslovna su putovanja srezana zbog štednje. "Situacija se ipak poela popravljati ove godine, tržište se oporavlja", tvrdi Rössler. No, kriza je poela uvoditi red na hotelsko tržište. "Postoje ljudi koji imaju novac i oni koji ga nemaju. Oni koji imaju novac, nee razmišljati o svakom euru kada je rije o odmoru. Zato se dogaa da sve više hotela s dvije ili tri zvjezdice nestaje s tržišta", smatra Rössler. Taj trend, sa sve jaim trendom problema u ljeilišnom turizmu i termama, ve se vidi u Austriji i drugim europskim državama, a vjerojatno e se pojaviti i u Hrvatskoj. Drugim rijeima, opstat e hoteli koji nude vrhunsku uslugu.


tema 6-7

MAARI AKTIVIRALI UGOVORENE OPCIJE Maarska OTP banka a Podravke koje su bile polog za margin kredit, a zbog njega je prošle godine

Podravka mora OTPkn ili gubi 10,65 post

Kako Podravka do kraja rujna nije platila ratu za kredit, maarska OTP banka aktivirala je ugovorene opcije kojima može preuzeti vlasništvo nad 10,65 posto dionica Podravke i zatim prisiliti tvrtku da ih ponovno otkupi. Uprava i NO Podravke oekivali su taj potez, tvrde kako bi iznos mogli platiti, ali i kako bi OTP za provedbu opcija morao proi 'niz kompliciranih radnji' Maarska OTP banka izvijestila je u ponedjeljak da je aktivirala tzv. call opciju (kupnju po prije ugovorenim uvjetima) na 10,65 posto Podravkinih dionica u vlasništvu malteške tvrtke Fima Ami Limited, stoji u obavijesti na Zagrebakoj burzi. Banka na to ima pravo prema ugovoru koji je istekao 30. rujna. Maari su aktivirali i tzv. put opciju (prodaju po prije ugovorenim uvjetima), što znai da e Podravka morati OTPu platiti oko 100 milijuna kuna kako bi dobila natrag svoje dionice. Rije je o ugovoru o izmeu Podravke i OTP banke koji je potpisao bivši predsjednik Podravkine uprave Zdravko Šestak 27. ožujka 2009. godine. Strane su se ugovorno obvezale da OTP nakon 30. rujna može stei vlasništvo nad 10,65 posto dionica ako Podravka ne uplati predvienu ratu kredita kojim je OTP banka tvrtki Fima Ami s Malte refinancirala kupnju udjela u Podravki za raun same koprivnike tvrtke. Taj je kredit OTP plasirao posluživši se depozitom koji je položila maarska naftna kompanija Mol. Stoga bi vlasnik znatnog udje-

la u Podravki, nakon što ga preuzme OTP, na kraju mogla postati maarska naftna kompanija o ijim spornim upravljakim pravima u Ini ovih dana raspravlja saborsko istražno povjerenstvo.

Razlika u cijeni

Cijeli posao realiziran je po cijeni od 460 kuna za dionicu, a njezina je tržišna vrijednost od toga vremena znatno pala i sada iznosi oko 280 kuna. Razliku izmeu te cijene Podravka bi trebala platiti do kraja godine, inae gubi znatan vlasniki udjel. Ljubo Juri, današnji predsjednik Nadzornog odbora Podravke, kazao je za Business hr. da se ništa dramatino i neoekivano nije

dogodilo zbog ega bi sad trebala nastati panika. "Uprava i Nadzorni odbor ve se mjesecima razgovaraju o tom problemu jer smo znali da e u skladu s ugovorom doi do ovoga", kazao je Juri naglasivši da su u svakodnevnom kontaktu s OTP bankom. Iz OTP su odgovorili da postupak u skladu s ugovorima rade u svakoj prilici i da Podravka nije izuzetak. Juri je takoer ustvrdio da Podravka kao velika kompanija može platiti taj novac, ali da se onda postavlja pitanje visine štete koju je Podravka pretrpjela. No Podravki nije ostalo mnogo manevarskog prostora. Može ili otkupiti dionice u skladu s ugovorom ili

MIROSLAV VITKOVI, predsjednik Uprave Podravke, i Ljubo Juri, predsjednik NO-a koprivnike tvrtke FOTO WOLF/CROPIX

se godinama sporiti s OTPom, ali i onda s upitnim rezultatom budui da su ugovorom pokriveni svi detalji. Za sva sporenja u vezi s ugovornim odredbama nadležan je sud u Londonu. Meutim, i OTP e morati pokrenuti niz kompliciranih radnji kako bi postao vlasnik velikog paketa dionica Podravke.

Zbog tog je posla pola bivše Uprave Podravke završilo u pritvoru, na elu s tadašnjim predsjednikom Uprave Zdravkom Šestakom te bivšim predsjednikom Nadzornog odbora Darkom Marincem. Zbog iste stvari društvo im je u Remetincu pravio i bivši potpredsjednik Vlade Damir Polanec, kao i vla-


anka aktivirala je ugovorene opcije za kupnju i prodaju dionica godine buknula afera Spice

business.hr Utorak 26/10/2010

TP-u platiti 100 mil. sto vlastitih dionica DAMIR POLAN»EC, bivši ministar gospodarstva, jedan je od osumljienih u aferi Spice FOTO ŠUVAR/CROPIX

snik Fime Milan Horvat.

Odgovornost za štetu

Osim toga, odvjetnici optuženih najavili su da e kao svjedoka u sudskom postupku pozvati i bivšeg premijera Ivu Sanadera. Sluaj Podravka od poetka je prvorazredno politiko pitanje i inicijalna afera za pokretanje odgovornosti za postupanje niza osoba iz politikog života. Ta je afera pokazala koliko je u Hrvat-

skoj tanka linija izmeu redovnog poslovanja i klasine korupcije. Meutim, nakon zvunih imena poput Darka Marinca, dugogodišnjeg prvog ovjeka Podravke, ili spomenutog Polaneca koji su se zbog malverzacija našli iza rešetaka, na red je došlo i pitanje konane štete za koprivniku industriju. Ona je ve uinjena, ali je ostalo pitanje kolika e ona na kraju biti i tko e za nju stvarno odgovarati. Prema

Uskoku, šteta je nešto vea od 400 milijuna kuna, što je golem novac ak i za tako veliko poduzee kao što je koprivnika prehrambena tvrtka. Stoga je injenica da e se za Podravkom ovaj sluaj vui još neko vrijeme, a za konaan odgovor o pitanju vlasništva 10,65 posto dionica trebat e priekati kraj ove godine. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 26/10/2010

ULTIMATUM

Seljaci: Odgovor za 7 dana ili prosvjed

Vukovar. Sindikat hrvatskih seljaka, nakon sastanka s ministrom poljoprivrede Petrom obankoviem, najavio je prosvjede ako se ministar do kraja tjedna ne oituje o njihovim traženjima. Predsjednik Sindikata Tomislav Pokrovac ustvrdio je da nije ispunjen najvei dio zahtjeva."Oko isplate poticaja za jesensku

sjetvu bilo je dogovorena isplata 40% u vauerima, a 60% u novcu da bi država na svoju ruku taj odnos promjenila te u novcu isplatila 40%, a za preostalih 60% ponudila vauer", kazao je navodei da sindikat zahtijeva da se omogui seljacima da vauer mogu mijenjati u bankama za novac. obankovi je pak nakon sastanka izjavio da je uvjeren da prosvjeda seljaka nee biti. O isplati poticaja u omjeru 40:60 rekao je "mi smo taj dio odradili i više ne možemo mijenjati". H

KERUM ZA BRODOSPLIT

'Trgovake centre neka grade škverani'

Split. Splitski gradonaelnik Željko Kerum juer je najavio da e idue godine njegove tvrtke graditi etiri trgovaka centra te da e splitskom brodogradilištu ponuditi graevne radove kako bi pomogao radnicima te tvrtke. "Došao sam na ideju da se sa škverom dogovorimo o nekim poslovima

koje može raditi. Škver može obraivati elik ne samo za gradnju brodova nego i trgovakih centara ili zgrada. Idue godine tvrtke u mojem vlasništvu gradit e vjerojatno etiri trgovaka centra. Pregovarat u s brodogradilištem da bude izvoa radova", izjavio je Kerum pošto je u nastupni posjet primio francuskog veleposlanika u Hrvatskoj Jeromea Pasquera. Obrazlažui zamisao da njegove trgovake centre gradi Brodosplit, Kerum je kazao kako je "u kalkulaciji elik jeftiniji od betona". H

Dobit Dalekovoda pala 40 posto LUKA MILI»I, predsjednik Uprave Dalekovoda SNIMIO HRVOJE DOMINI

Iako je Dalekovod u prvih devet mjeseci zabilježio pad prihoda i dobiti u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ostvareni rezultati u skladu su s planom, objašnjava u komentaru Luka Milii, predsjednik Uprave Dalekovoda. Ukupni prihodi Dalekovoda smanjeni su u prvih devet mjeseci 36,5 posto, na 1,24 milijarde kuna, a neto dobit je smanjena 39,9 posto, na 38,2 milijuna kuna. U Upravi Dalekovoda navode kako smanjenje rashoda prati i smanjenje prihoda "u istom relativnom iznosu", 36,4 posto, na 1,2 milijarde kuna.

Trošak zaduživanja

U SKLADU S PLANOM Ukupni prihodi Dalekovoda smanjeni su u prvih devet mjeseci 36,5 posto, na 1,24 milijarde kuna, no to je u skladu s planom, objašnjava u komentaru rezultata Luka Milii, predsjednik Uprave Dalekovoda

"Dalekovod ve drugu godinu poduzima mjere štednje i racionalizacije poslovanja s ciljem optimiziranja poslovnih rezultata i prilagodbe recesijskim uvjetima u gospodarstvu. Utjecaj recesije vidljiv je kroz pogoršanu likvidnost i produljenje rokova naplate potraživanja, kao i zaustavljanje realizacije ve ugovorenih poslova od strane investitora", navodi Milii u komentarima rezultata. Na rezultat poslovanja, navodi Milii, znatno je utjecao rast troškova financiranja, uzrokovan vanjskim

uvjetima ope nelikvidnosti. Tako je trošak kamata porastao 17,1 posto, na 46,37 milijuna kuna. "Ako se usporeuju podaci zarade prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA), u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, koje je iznosilo 143,98 milijuna kuna, ostvaren je rezultat u visini 129,68 milijuna kuna, što je smanjenje od 10 posto. Iskazano relativno smanjenje EBITDA-e znatno je manje u odnosu na smanjenje bruto dobiti", napominje Milii.

Rast obveza

Ukupne dugorone obveze Dalekovoda udvostruene su, sa 155,04 na 308,7 milijuna kuna, dok su kratkorone blago smanjene, sa 1,24 na 1,14 milijardi kuna. Potraživanja su im pak poveana sa 908,1 na 954,6 milijuna kuna. "Do kraja godine, uz provoenje dodatnih mjera štednje i racionalizacije poslovanja, zbog projekata ija je realizacija u tijeku i nadmetanja na koja smo se javili, oekujemo ostvarenje planskih rezultata i u ovom izrazito zahtjevnom razdoblju poslovanja", navodi se u komentaru Uprave. Petra Buli petra.bulic@business.hr


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 26/10/2010

OBERSNEL O Ĺ KVERU

'Popijaeve optuĹžbe smijeĹĄno tragine'

Rijeka. Brodogradnja je zapostavljena zbog naina upravljanja drĹžave kao vlasnika, a brodograditelji nude model radnikog dioniarstva kao izlaz, istaknuto je na tribini na kojoj su govorili predstavnici sindikata u 3. maju, Kraljevici i Brodosplitu, gradske i Ĺžupanijske uprave. Gradonaelnik Voj-

POTICANJE TREEG STUPA

NuŞno je povećati ťtednju za mirovinu Od drŞave ne treba oekivati velike mirovine i treba se okrenuti dobrovoljnoj mirovinskoj ťtednji, zakljuak je okruglog stola Hrvatske udruge poslodavaca i predstavnika dobrovoljnih mirovinskih fondova odrŞanog u ponedjeljak u Zagrebu Od 1. srpnja ove godine ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku ťtednju viťe se ne moŞe koristiti kao porezna olakťica, ali drŞava nastoji potaknuti poslodavce da svojim radnicima uplauju mirovinske doprinose. Naime, uplate poslodavaca do 500 kuna mjeseno, tj. 6000 kuna godiťnje, ne podlijeŞu poreznom optereenju niti ikakvim davanjima, a porezni teret putem poreza na dohodak snose osiguranici tek prilikom konane isplate novca. DrŞava na ukupnu godiťnju uplatu graane subvencionira sa 25 posto poticajnih sredstava (uskoro 15 posto), a priznaje i tzv. trei mirovinski stup kao troťak u knjigovodstvu poslodavaca. Predrag Bejakovi iz Instituta za javne financije i Zoran Anuťi iz Svjetske banke nekoliko su puta upozorili kako sadaťnji su-

stav obvezne mirovinske ĹĄtednje u budunosti nee moi svima osigurati mirovine pa bi se graani trebali manje oslanjati na drĹžavu i sami poeti razmiĹĄljati o svojoj budunosti i rizicima koje donosi starost. Bejakovi je izjavio kako " od drĹžave ne treba oekivati velike mirovine". No, fond menadĹžeri dobrovoljnih mirovinskih fondova vjeruju drĹžavi jer su pola novca svojih osiguranika potroĹĄili na kupnju obveznica Ĺ ukerova ministarstva. Prema sindikalcu KreĹĄimiru Severu, utjeravanja straha radnicima nije dobar nain promidĹžbe dobrovoljne ĹĄtednje i smatra da prevaljivanje poreznog optereenja s poslodavca na zaposlenika nije idealno rjeĹĄenje. Osim toga, zakljuio je Sever, " veina zaposlenih nema od ega izdvajati za starost". Na hrvatskom trĹžiĹĄtu postoje etiri mirovinska druĹĄtva koja upravljaju sa ĹĄest otvorenih mirovinskih fondova te joĹĄ 15 zatvorenih fondova. Ukupna vrijednost tih fondova je 1,6 milijardi kuna, a trei stup mirovinskog osiguranja uplauje samo 11 posto od ukupno 1,5 milijuna osiguranika mirovinskog osiguranja. N. S.

ko Obersnel osudio je reakciju ministra ure Popijaa na prijedlog da Grad Rijeka izda jamstva 3. maju od 24 mil. dolara za gradnju dvaju tankera za ĹĄvedskog brodara, o kojem bi se trebalo raspraviti na sjednici Gradskog vijea u etvrtak. "Popija je, uz gomilu drugih poluistina, mene osobno proglasio krivcem za mogui neulazak Hrvatske u EU. Pria o EU postaje smijeĹĄno-tragina kada svaki pokuĹĄaj ozbiljne raprave o bilo kojem problemu zavrĹĄava prijetnjom o neulasku u EU", kazao je Obersnel. H

SINDIKAT SLUŽBENIKA

Vlada otpuĹĄta, agencije zapoĹĄljavaju

Zagreb. Samo dan nakon ĹĄto je Vlada prihvatila kriterije za smanjenje broja zaposlenih u tijelima drĹžavne uprave u Vjesniku je objavljen oglas o zapoĹĄljavanju javna sluĹžbenika u Agenciji za plaanja u poljoprivredi, priopio je Sindikat drĹžavnih sluĹžbenika i namjeĹĄtenika.

Taj primjer najbolje ilustrira dosljednost u provedbi Programa gospodarskog oporavka na podruju racionalizacije javne uprave po formuli "2 za 4" ili "na 2 otiĹĄla u drĹžavnoj upravi etiri novozaposlena u agencijama", kaĹže se u priopenju. Vjerojatan scenarij bit e taj da se etiri visokostruna drĹžavna sluĹžbenika iz drĹžavne sluĹžbe presele u javnu sluĹžbu - agenciju, gdje, tvrde, plau veu od drĹžavnog sluĹžbenika s VĹ S ima ak i pomoni radnik u bifeu. H

Domaće banke godi imati problema s Ba U dva scenarija kapitalna adekvatnost domaih banaka do 2015. pada ispod dopuĹĄtene Omjer Tier 1 Minimalni omjer domaih Tier 1 do 2015. banaka u 2015. Isplata zarade Isplata zarade od PCZ 2,5% zadrĹžane do 2011. do Bez PCZ** Sa(+ZS***) 2010. 2015.

ObiljeĹžja scenarija (poetni omjer 30. 06. 2010. = 18,8%) Prosjeni god. rast aktive do 2015.

Prosjeni god. ROE do 2015.

1. scenarij

10%

efekt se iskljuuje

efekt se iskljuuje

efekt se iskljuuje

11,3%

6,0%

2. scenarij

10%

10%

ne

50%

14,5%

6,0%

3. scenarij

15%

10%

ne

50%

13,3%

6,0%

4. scenarij

10%

nizak

da

100%

9,3%

6,0%

5. scenarij

15%

nizak

da

100%

7,5%

6,0%

8,5% (11%) 8,5% (11%) 8,5% (11%) 8,5% (11%) 8,5% (11%)

Pcz - protu-cikliki sloj kapitala Zs - zaĹĄtitni sloj kapitala kapitalna adekvatnost pada ispod minimalne Izvor: HUB

BASEL III Trenutani omjeri kapitala hrvatskih banaka su dva do etiri puta vei od minimalno propisanih Baselom III te se problemi s ispunjavanjem novih zahtjeva ne oekuju u kratkom roku od tri do sedam godina, kaĹže analitiar Velimir Ĺ onje "Ova se kriza morala dogoditi kako bi se regulatore potaknulo na promjene", kazao je na predstavljanju 27. HUB-ovih analiza nezavisni analitiar Velimir Ĺ onje te dodao da su novi kapitalni zahtjevi, sustavi osiguranja depozita te stroĹži fiskalni nadzor samo dio

liste reformi koja Hrvatsku oekuju u bliskoj budunosti. Novi kapitalni zahtjevi, poznatiji kao direktiva Basel III, uvodit e se u periodu od 2013. do 2019. godine, a njima se poveava omjer temeljnog kapitala i rizikom ponderirane

aktive s dva na 4,5 posto, a omjer temeljnog kapitala poveava se na ĹĄest posto.

Sprijeiti odljev

Ukupan kapitalni zahtjev je na razini od osam posto, ali bez zaĹĄtitnog sloja kapitala do 2,5 posto te protuciklikog sloja na kojemu e


POSLOVNI TURIZAM.COM

Predstavljen portal za kongresni turizam Zagreb. Zagrebaka tvrtka Centar za poslovni turizam juer je predstavila web portal PoslovniTurizam.com koji predstavlja hrvatsku ponudu kongresnog i posl. turizma s pregledom kongresnih kapaciteta u 150 hotela i drugim objektima. Cilj je, osim promocije Hrvatske kao kon-

gresne destinacije, olakšati organizatorima potragu za kapacitetima i drugim uslugama, istaknuo je voditelj projekta Darko Ševa. Portal je zasad dostupan na hrvatskom, a engleska bi verzija trebala krenuti poetkom idue godine. Voditelj Kongresnog ureda TZ-a grada Zagreba Zlatan Mufti pohvalio tu inicijativu. Direktor prodaje i marketinga kongresnog centra Hotela Antunovi Ivan Liovi rekao je da e i ove godine na skupovima u tom hotelu biti slian broj gostiju kao lani, oko milijun. H

RALU LOGISTIKA

Rajieva tvrtka poveala vozni park

Zagreb. RALU logistika, tvrtka u vlasništvu poduzetnika Luke Rajia koja se bavi pružanjem integriranih logistikih usluga u hladnom lancu, poveala je vozni park na 135 hladnjaa i osigurala vodeu poziciju na regionalnom tržištu. Imaju 100 hladnjaa u Hrvatskoj, a isporuka dodatnih 35 ve je poela i u sestrinskim OGLAS

odinama neće Baselom III VELIMIR ŠONJE, nezavisni analitiar ARHIVA BUSINESS.HR

regulator inzistirati doe li do prevelike kreditne aktivnosti, a kretat e se na razini od nula do 2,5 posto. Što se tie hrvatskih banaka, trenutani su omjeri dva do etiri puta vei od minimalno propisanih pa se ne oekuju problemi s ispunjavanjem novih zahtjeva. "U kratkom roku od tri do sedam godina hrvatske banke nee imati problema s ispunjavanjem novih zahtjeva, ali za nesmetanu primjenu regulative moraju se stvoriti uvjeti u kojima e banke ostvarivati razuman povrat kako ne bi došlo do odljeva kapitala iz Hrvatske", kazao je Šonje.

Stroži nadzor

Klju je dakle u ouvanju konkurentne profitabilnosti i smanjenju rizika kako bi se zadržao motiv plasma-

na kapitala u Hrvatsku. "Maarska je iznimka što se tie bankarskih poreza u službi punjenja državnog prorauna i nijedna druga zemlja Europske unije nee slijediti taj primjer", smatra Šonje. Umjesto toga uvode se doprinosi za fondove za stabilnost kako bi se sprijeilo da u buduim krizama porezni obveznici financiraju spašavanje banaka, a u iduih 10-15 godina u tim bi se fondovima trebalo akumulirati dva do etiri posto BDP-a. Što se tie novih fiskalnih pravila, oekuje se strog nadzor fiskalnog ponašanja lanica, osobito novih. "Ono što je dosad bilo slovo mrtvo slovo na papiru, sada postaje stvarnost", zakljuio je Šonje. Biljana Stari

biljana.starcic@business.hr

tvrtkama u Sloveniji i Srbiji. Poveali su broj zaposlenika na 170, a do završetka investicijskog ciklusa planiraju ih do 230. Uveli su standarde ISO 9001:2008 i HACCP, a certifikate je predsjedniku Uprave Renatu Radaiu uruio Drago Goi, direktor certifikacijskog odjela SGS-a. Planiranih 200 milijuna kuna ve je uloženo u razvoj integrirane logistike usluge, podsjeaju i najavljuju gradnju logistikog centra u zoni Mišika u opini Popovaa. H

SA 135 KAMIONA HLADNJA»A Ralu Logistika 1. u regiji ARHIVA BUSINESS.HR


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

HURA

Preseki umjesto Kulaš na elu Suda asti Zagreb. Udruženje društava za tržišno komuniciranje (HURA), koje okuplja 34 marketinške agencije, izabralo je Slobodana Presekoga, gl. operativnog direktora agencije McCann Ericksson, za novog predsjednika svog Suda asti. Preseki je na tom mjestu naslijedio Suzanu Kulaš, direktoricu TF Marketinga.

business.hr Utorak 26/10/2010

"Moji prvi potezi bit e proširenje novoga kodeksa HURAe na sve sudionike tržišnog komuniciranja, oglašivae, medije i agencije koje nisu u HURAi. S tim prijedlogom kanimo se obratiti i HGK", rekao je Preseki za Business.hr. Sud asti HURA-e ima 3 lana, uz Presekoga i Kulaš, lan je Kamilo Antolovi, prvi hrvatski sudski vještak za oglašavanje. Meu zadaama Suda asti je odluivanje o osnovanosti prigovora podnesenih protiv kršenja odredaba kodeksa oglašavanja HURA-e i drugih propisa. I. M.

VIJEST U SLICI

PRED GAZDINIM DVORIMA Ivica Todori, vlasnik koncerna Agrokor, otvorio je vrata svojih Kulmerovih dvora povodom 115. obljetnice Hrvatskoga seljakog pjevakog društva Sljeme Šestine, s kojima se i sam fotografirao

Rast cijena žitarica u Chicagu čeka i Hrvatsku KUKURUZ UMJESTO DIONICA Sve slabiji dolar i strah od inflacije u SAD-u prebacili su interes ulagaa s dionica na žitarice — analitiari vide nastavak rasta cijene kukuruza i soje, a uljana repica i riža ve su najskuplje u godinu dana. Poskupljenje osnovnih životnih namirnica eka i Hrvatsku Cijena kukuruza po bušelu (25,4 kilograma) na ikaškoj burzi za isporuku u prosincu porasla je u petak dodatnih 2,3 posto, na 5,73 dolara, odnosno iznad 1,18 kuna za kilogram, a analitiari smatraju da e se rast cijena kukuruza, pa i soje, nastaviti do kraja godine. Oekuje se i da bi cijena soje i kukuruza na robnim

burzama mogla ponovno rasti ve ovoga tjedna na temelju nagaanja da e ameriko ministarstvo poljoprivrede u svom sljedeem izvješu umanjiti prognoze ovogodišnjih prinosa tih žitarica. Situaciju su dodatno pogoršali ljetošnji požari i suša u Rusiji koji su uvelike smanjili tamošnje prinose žitarica. No najvei razlog za na-

DARKO GRIVI»I, predsjednik Poljoprivredne komore Hrvatske

valu špekulanata na robnu burzu, što pak poveava cijene osnovnih žitarica, nastavak je slabljenja dolara i oekivanje ubrzanja inflacije zbog nastavka amerike politike upumpavanja jeftinog novca u gospodarstvo.

Inflacijska spirala

A produžena akcija amerike središnje banke koja po-

Cijene žitarica i uljarica u rujnu u Hrvatskoj Pšenica

Kukuruz

Jeam stoni

Zob

Soja

Uljana repica

min. cijena

1.10

1.05

0.95

1.10

2.00

2.00

maks. cijena

1.45

1.40

1.20

1.18

2.40

2.05 Izvor: Tisup

kušava stabilizirati gospodarstvo na izlaznom putu iz krize mogla bi vrlo brzo zavrtjeti spiralu rasta cijena žitarica, posebno kukuruza, koji je osnovna hrana u stoarskoj proizvodnji, pa e zbog viših ulaznih troškova rasti cijene mesa i hrane. Uz rast cijena kukuruza i soje, porasla je i cijena uljane repice, koja je najviša od lipnja 2009. godine, ali i riže, koja je najskuplja od poetka godine. Predsjednik Poljoprivredne komore Hrvatske Darko Grivii smatra da e rast cijena kukuruza i ostalih žitarica u SAD-u utjecati

SNIMIO SAŠA ETKOVI

i na europsko, a samim time i na hrvatsko tržište.

Kapital izlazi iz sektora

"Nema sumnje da e rast cijena utjecati i na Hrvatsku. Sadašnja cijena kukuruza u žetvi u Hrvatskoj je 1,2 kune po kilogramu. Ne pamtim kada je bila tako visoka", rekao je Grivii. Dodao je kako osim valutnih spekulacija i vremenskih prilika na rast cijena žitarica na svjetskome tržištu utjee i povlaenje krupnoga kapitala iz poljoprivrede i njegovo premještanje u druge sektore. Igor Medi

igor.medic@business.hr


karijere, znanje i posao Utorak 26/10/2010

Koordinator pripreme i provoenja projekata EU P

ZANIMANJE BUDUNOSTI Edukacija voditelja projekata iz programa EU treba poeti odmah jer e u kljunom trenutku nedostajati tog kadra i za kvalitetnim projektnim menadžerima vladat e velika potražnja

rocjene su da e do ulaska Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije više od 20.000 graana RH na neki nain biti involvirano u projekte iz programa Europske unije. Dodatnom edukacijom iz tog podruja svatko e moi osigurati vlastitu konkurentnost na tržištu rada, jer od potrebnih 20.000. u Hrvatskoj je osposobljeno samo nekoliko stotina ljudi,

objašnjava Ivana Mareta, ravnateljica poslovnog uilišta Promotor, koja za Business.hr pria o prilikama koje se ne smiju propustiti. Kako objašnjavate injenicu da Hrvatska nedovoljno koristi raspoloživi novac iz pretpristupnih fondova Europske unije? - Iskoristivost nepovratnog novca iz pretpristupnih fondova složen je posao, a zahtijeva znanje i vještine koje

tijekom formalnog obrazovanja u pravilu nismo u prilici usvojiti. Dakle, zahtijeva dodatno usavršavanja odnosno savladavanje novih znanja i vještina nužnih za provedbu projekata, ali i osiguravanje konkurentnosti na tržištu rada. Pojedini uredi, tijela državne uprave (ministarstva, državne agencije, uredi) ve se osam godina pripremaju i prilagoavaju specijaliziranim i strogo propisanim


ACCA

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 26/10/2010

čava da tvrtka TPA Horwath ispunjava stroge ACCA kriterije u području razvoja ljudskih potencijala u rangu s najboljim svjetskim tvrtkama. TPA Horwath je jedna od rijetkih kompanija u Hrvatskoj koja je ACCA (Udruženje ovlaštenih postigla taj elitni status. "Profecertificiranih računovođa), naj- sionalni razvoj ljudi jako je vabrže rastuće globalno tijelo za žan za TPA Horwath i ponosni profesionalne računovođe, na- smo na dobiveni ACCA platigradilo je tvrtku TPA Horwath num certifikat. Naš je cilj pružiti najviše standarde usluge i vricertifikatom "ACCA Platinum Approved Employer". Platinum jednosti za naše klijente, a da je najviša razina koju tvrtke mo- bismo to ostvarili, konstantno ulažemo u edukaciju, poručuju gu postići u ACCA Approved Employer programu koja ozna- iz TPA. S. H. B.

TPA Horwathu ACCA platinum certifikat

.

protokolima organizacije, provedbe i kontrole natječaja za novac iz EU fondova dodijeljen Hrvatskoj. Novca ima, ali nedostaje osoba koje bi pripremile i realizirale program. Važno je znati da će iz strukturnih fondova, a oni će Hrvatskoj biti dostupni nakon pristupanja Europskoj uniji, novca biti još više, a nedostajat će dovoljan broj projekata koji bi se već danas trebali pripremati, jer osobe koje bi ih trebale voditi za to još nisu osposobljene. Komu su namijenjeni fondovi Europske unije? - Europska unija jedan je od glavnih čimbenika u međunarodnoj suradnji i najveći donator razvojne pomoći u svijetu. Novac iz fondova EU namijenjen je strateškim projektima, izgradnji i osposobljavanju institucija, povećanju konkurentnosti i osiguranju društveno-ekonomskog blagostanja građana. Namjena novca ovisi o samom instrumentu odnosno programu, a svaki instrument ima strogo određenu namjenu pa time i korisnike. Svi fondovi, odnosno instrumenti koji su bili ili će biti raspoloživi Hrvatskoj (CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD, IPA, akcijski programi zajednice, strukturni fondovi) imaju svoju namjenu, pa tako i predviđene korisnike. U predstojećoj fazi novac iz fondova bit će sve više usmjeren na male i srednje poduzetnike, perspektivne poljoprivrednike, male općine i gradove, a dosad su najveću korist od pretpristupnih fondova mogla imati tijela državne uprave, županije, gradovi, općine, nevladine organizacije, zadruge, zaklade, javne ustanove, trgovačke komore, obrtničke

Prehrambena industrija

IVANA MARČETA, ravnateljica poslovnog učilišta Promotor arhiva business.hr

komore, udruge poslodavaca, sindikati, itd. Znači, smatrate da je zanimanje koordinatora pripreme i provođenja EU projekata zanimanje budućnosti? - Članstvom Hrvatske u EU povećat će se raspoloživa sredstva, broj uključenih sudionika, kao i njihove obveze s prelaskom na potpuno decentralizirani sustav upravljanja novcem. Znači, imamo dva paralelna procesa - jedan je povećanje apsolutne mase raspoloživih novčanih fondova, a drugi je decentralizacija odnosno porast broja natječaja i njihovo usmjeravanje na male i srednje poduzetnike, male gradove i općine (do 10.000 stanovnika). To u prijevodu znači veći broj projekata. Veliko je pitanje tko će te projekte pripremati, tko će ih provoditi, tko njima upravljati, nadzirati ih. EU ima vi-

soke norme, a mi ih moramo poštovati, a ne improvizirati. Ne pripremimo li se, sav taj novac ostati će neiskorišten. Članstvo u Uniji povećat će potrebu za kadrovima koji će s hrvatske strane odrađivati spomenute poslove. Procjenjuje se da će do dana ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU više od 20.000 građana RH na neki način biti involvirano u projekte iz programa Europske unije. Dodatnom edukacijom iz tog područja svatko može osigurati vlastitu konkurentnost na tržištu rada, jer od potrebnih 20.000. u Hrvatskoj ih je osposobljeno samo nekoliko stotina. Zašto ne pričekati s edukacijom do konačnog ulaska Hrvatske u EU ili barem dok nam svima ne bude poznat datum ulaska Hrvatske u Unije? - Kao što sam objasnila,

Food, drinks&retail arena 2010

TPA HORWATH jedna je od rijetkih kompanija u Hrvatskoj koja je postigla elitni status  arhiva business.hr

U zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade danas će se održati najvažnija regionalna konferencija prehrambene industrije i maloprodaje. Sudionike očekuje predstavljanje razvojnih potencijala prehrambene industrije i maloprodaje. S. H. B.

pravo na korištenje novca imaju zemlje članice, ali i zemlje koje imaju status zemlje pristupnice u koje se ubraja i Hrvatska. Dosad je već milijarda eura dana na raspolaganje građanima i institucijama Hrvatske za nominiranje vlastitih projekata. Iz toga proizlazi da smo se već trebali pripremiti. Nadalje, važno je razumjeti da proces prijave projekata na natječaj za novac iz EU fondova ne počinje datumom objave natječaja - tada je već jako kasno. Imperativ je pripremiti sve preduvjete za prijavu na natječaj znatno prije njegova raspisivanja, mjesecima pa i godinama prije. Primjerice, da bi mali poduzetnik zatražio novac - prijavio projekt gradnje hale, farme ili toplane na natječaj - potrebna mu je projektna dokumentacija. Ta projektna dokumentacija često može obuhvaćati građevinsku dozvolu ili pak studiju o utjecaju na okoliš, odnosno neki drugi dokument za čije su pribavljanje potrebni mjeseci, pa i godine. Kada je natječaj raspisan, za pribavljanje takvih dokumenata više nema vremena. Već se danas mogu predvidjeti svi osnovni elementi budućih natječaja, jer oni i proizlaze iz objavljenih strateških dokumenata i specifičnih programa. Stoga poduzetnici, tijela lokalne uprave, poljoprivrednici i ostali sada trebaju ulagati prije svega u edukaciju kadrova koji će pripremati, provoditi i nadzirati projekte. Edukacija voditelja projekata iz programa EU treba početi odmah jer će u ključnom trenutku tih kadrova nedostajati i za kvalitetnim projektnim menadžerima vladat će velika potražnja.

Ističete nužnost dodatnog obrazovanja. Koliko je ono presudno? - Znanje je temelj suvremenog društva, a dodatno učenje i usavršavanje nužnost je suvremenog čovjeka. Bez kontinuiranog učenja i usavršavanja, nema napretka ni za pojedinca ni za zajednicu u cjelini. Mi želimo biti pokretač razvoja kadrova krajnjih korisnika te kroz svoje obrazovne i trening programe pripremiti osoblje za pripremu, nominaciju, vođenje, nadzor i upravljanje projekata financiranih iz fondova Europske unije. Stjecanjem potrebnih znanja i vještina polaznik dobiva uvjerenje o osposobljenosti za pripremu i vođenje projekata EU. Uvjerenje se upisuje u radnu knjižicu te tako i formalno pridonosi kvalificiranosti osoblja za obavljanje poslova vođenja i praćenja programa financiranih novcem EU. Osobe i organizacije koje ne prihvate učenje i usavršavanje kao nužnost, izlažu se opasnosti da ostanu marginalizirane. Slijedom toga nastojimo ponuditi programe koji osiguravaju tražena zanimanja, konkurentna na tržištu rada, ali i zanimanja za kojima će se u budućnosti nastati potreba. Jedno od njih je i koordinator pripreme i provođenja projekata EU, a cilj mu je pomoći polaznicima savladati i usvojiti znanja i vještina potrebne za razumijevanje koncepta pripreme i provođenja projekata EU. Polaznici se tako osposobljavaju za samostalnu pripremu, izradu i provođenje projekata EU, ali i osiguravaju vlastitu konkurentnost na tržištu rada. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr


Najbolji oglašivači

EFFIE kampanji za Tomato

Najuspješnije su reklamna agencija Imago i agencija Bruketa&Žinić arhiva business.hr

Pobjednica večeri je kampanja za Tomato u kojoj Ante, kojeg je odlično utjelovio poznati bosanski glumac Emir Hadžihafizbegović, nagovara susjeda da postane korisnik najjeftinijeg operatera na tržištu. Kampanja za Tomato klijentu Vipnetu i agenciji Grey Worldwide Zagreb donijela je zlato u kategoriji telekomunikacijske usluge te Grand Prix nagradu za najučinkovitiju

kampanju u razdoblju od 1. siječnja 2009. do 31. ožujka 2010. Zlato su osvojile i kampanje "Cedevita GO! - Uvijek i svugdje" reklamne agencije Imago te Facebook kampanja za Životinjsko carstvo agencije DRAP.Najuspješnije su agencije ovogodišnje dodjele, čiji su organizatori Best Marketing i HURA, reklamna agencija Imago s četiri te agencija Bruketa&Žinić s tri

osvojene nagrade. Srebrom su se okitile kampanje "Bilo kuda, Kiki svuda" (Kraš), "Jaaavi se! " (Tele 2), "Ljubavnica" (Antena Zagreb) i "PravDA" (predsjednička kampanja Ive Josipovića). Dobitnici brončanih Effiea su kampanje za B.Aktiv LGG (Dukat), Zlatni Pan (Carlsberg Croatia), Pur (Henkel Croatia), Prostor za preokret (Raiffeisenbank Austria), MaxTV (T-Com) i Super akcija - 1 model, 1 cijena (Peugeot Hrvatska). S. H. B.

LOBISTI

Lobiranjem do veće transparentnosti rada državnih institucija U Hrvatskoj se počne lobirati kad je već prekasno pa je teško ili gotovo nemoguće promijeniti predloženu ili donesenu odluku Lobisti mogu pomoći gospodarskom oporavku Hrvatske, poruka je to vodećih hrvatski lobista akreditiranih u Bruxellesu i stručnjaka s međunarodnim iskustvom u području lobiranja i javnih poslova. Mate Granić, predsjednik Hrvatskog društva lobista (HDL), kaže kako se u vrijeme krize strani ulagači oprezno odlučuju na bilo kakve investicije pa lobisti mogu imati presudnu ulogu u dovođenju izravnih stranih ulaganja (FDI) koje su preduvjet gospodarskog oporavka Hrvatske.

Proaktivan pristup

Natko Vlahović, dugogodišnji bruxelleski lobist, naveo je pak da hrvatski poslovni interesi nisu direktno predstavljeni i dovoljno uključeni u procese donošenja odluka, bilo na domaćoj ili međunarodnoj razini, premda se to

od njih očekuje. "Proaktivnim pristupom kompanije mogu osigurati bolju informiranost i strateško pozicioniranje na tržištu", istaknuo je Vlahović. Dubravko Miholić iz Hrvatskih izvoznika na primjeru EU lobiranja za šećerne kvote prikazao je koliko je važno pravodobno pokrenuti lobističke aktivnosti, jer često se, kaže, u Hrvatskoj događa da se počne lobirati kad je već prekasno pa je teško ili gotovo nemoguće promijeniti predloženu ili već donesenu odluku.

Lobistički seminar

U organizaciji HDL-a održan je lobistički seminar "Upotreba lobiranja u cilju ostvarivanja poslovne strategije", koji je okupio predstavnike poslovnog sektora, regionalne i lokalne uprave, diplomatskih predstavništava u Hrvatskoj i nevladinih organizacija. Polaznici seminara kroz praktične primjere upoznali su se s osnovama lobiranja, metodologijom lobističkog posla, organizacijom lobističLOBISTI mogu pomoći gospodarskom oporavku Hrvatske 

arhiva business.hr

ke kampanje i lobiranjem u Bruxellesu. Svi su složni da bi regulacija lobiranja dovela do veće transparentnosti rada državnih institucija, OGLAS

a zakonom bi se eliminiralo tvz. sivo lobiranje ili posredništvo. No pitanje je hoće li se Ministarstvo pravosuđa i dalje oglušivati na molbe doma-

ćih lobista za pokretanje zakonske inicijative kojom bi se ta profesija regulirala po uzoru na najbolju europsku praksu. S. H. B.


HDUN

Počinje druga UN akademija > karijere > znanje > posao

16

Sudjelovanje u UN Akademiji je besplatno  arhiva business.hr

business.hr Utorak 26/10/2010

Hrvatsko društvo za Ujedinjene narode (HDUN) raspisalo je natječaj za polaznike obrazovnog programa UN Akademija, koji se provodi u suradnji s Diplomatskom akademijom Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i uz potporu Veleposlanstva Sjedinjenih Ame-

ričkih Država u Republici Hrvatskoj. Cilj je programa upoznati polaznike sa sustavom i radom Ujedinjenih naroda, s naglaskom na ulogu Ujedinjenih naroda u klimatskim promjenama. Nakon završenog programa sudionici će vladati temeljnim znanjem o sustavu i donošenju odluka u UN-u, važnosti UN-a u rješavanju nekih od najznačajnijih globalnih pitanja te odnosu između UN-a, drugih međunarodnih organizacija i vlada država članica u

postizanju dogovorenih ciljeva i mjera. UN Akademija osmišljena je kao ciklus od deset predavanja podijeljenih u dva modula - Sustav i organizacija Ujedinjenih naroda te UN i klimatske promjene. Predavači su vodeći hrvatski stručnjaci i praktičari međunarodnih odnosa s bogatim iskustvom rada s UN-om. Za više informacija o rasporedu predavanja posjetite web stranicu HDUNa www.una-croatia.org. Sudjelovanje u UN Akademiji je besplatno. S. H. B.

Strah koči i osobnu i društvenu promjenu IZ KUTA LIFE COACHA Društvo koje ima psihološki profil žrtve potisnutu ljutnju manifestira kroz sveopću kritičnost. Mjere koje se uvode kao reakcija na gospodarsku situaciju stoga više podsjećaju na nervozno eksperimentiranje

P

osljednjih desetak godina društveni i ekonomski procesi izrazito su ubrzani. Kao da smo na pokretnoj traci, imamo sve više obveza i sve dulje radimo, no ostaje nam manje novca, ali i vremena za sebe. Strahujući za egzistenciju i ne usuđujemo se pokušati nešto promijeniti, već se stalno prilagođavamo na manje i lošije, i postajemo ogorčeni i gnjevni na sve što nas okružuje. No svojim odnosom prema stvarnosti, održavanjem istih obrazaca ponašanja i odbijanjem prihvaćanja odgovornosti i sami podržavamo takvo stanje. Na individualnoj, ali i na gospodarskoj i općedruštvenoj razini to je stanje neodrživo.

Začarani krug

Uvijek kada zahtjevi određene situacije nadmašuju raspoložive resurse (ili pak postoji uvjerenje da je tako), bilo da je riječ o znanju, iskustvu, novcu ili vremenu, javlja se stres. Dugotrajna izloženost stresu blokirat će sposobnost objektivnog razmišljanja i prosuđivanja. U najboljem slučaju odluke će

podržavati status quo jer će za poduzimanje bilo kakve konstruktivno usmjerene akcije nedostajati vitalne energije, no najčešće će se iz lošeg raspoloženja poduzimati i loši potezi, pa će se problemi multiplicirati. Naš odnos prema stvarnosti nije u potpunosti neovisan o okruženju, kao što ni stanje u okruženju nije neovisno o nama. Koncentracija loših misli i niza problematičnih situacija pojedinaca na određenom području stvorit će polje loše kolektivne energije, koja će blokirati sposobnost

konstruktivnog djelovanja zajednice. Nezadovoljni pojedinci sličnih energetskih vibracija iz kompenzacijskih će se poriva udruživati u skupine, koje će često biti usmjerene protiv nečega, umjesto za nešto.

Eksperimentiranje

Opis je to i društveno-ekonomske situacije koja se stalno ponavlja u Hrvatskoj: rat, neriješena pitanja sa susjedima, gospodarska stihija i društveno raslojavanje, sada i duboka ekonomska kriza. Umjesto da je javno djelovanje usmjereno na stvaranje temelja za optimalan razvoj individualnih i društvenih potencijala, ono to cijelo vrijeme sabotira, baveći se problemima od kojih su mnogi generirani pogrešnim potezima, politikama i strategijama, odnosno pokušajima njihova rješavanja. Ogorčeni, građani se stalno prilagođavaju na manje, no strahujući da bi promjena mogla rezultirati još gorim, u političkom, ali i ekonomskom smislu podržavaju kontinuitet. Opisani scenarij, tipičan za psihološki profil žrtve, u psihoenerget-

skom segmentu svojstven je Hrvatskoj kao društvu. A žrtve su prepune potisnute ljutnje, koja se manifestira kroz sveopću kritičnost i nedostatak energije za pokretanje pozitivne promjene. Zbog toga su sklone vjerovati u izvanjska rješenja, ali ne u sebe. U slučaju Hrvatske to je posljedica njezine stoljetne izloženosti utjecajima sa strane i nemogućnosti da se u pravom smislu riječi ostvari vlastita samostalnost. Zbog svega toga mjere koje se uvode kao reakcija na postojeću gospodarsku situaciju — rebalansi proračuna, dodatno oporezivanje, zaduživanje — više podsjećaju na nervozno eksperimentiranje i ne mogu rezultirati održivim ishodom.

Test uvjerenja

Iluzorno je očekivati da će oporavak biti brz, ili da će biti dovoljno primijeniti samo ekonomske instrumente, jer su uzroci ovakvome stanju duboki i višeslojni, i dugo su zanemarivani. Za bilo kakav pomak morat ćemo kao društvo, ali i pojedinci preispitati vlastita uvjerenja, vrijednosti i ponašanja, prem sebi i drugima, i vjerojatno izgraditi nova. Egli Ilić, certificirani life coach


dogaaji 17

business.hr Utorak 26/10/2010

regija/svijet

Zemlje u razvoju kontrolirat će 68 posto svjetskog BDP-a PROJEKCIJA DO 2030. Glavni analitičar OECD-a smatra da će se do 2030. godine globalna ekonomska slika okrenuti naglavačke - bogate zemlje kontrolirat će trećinu svjetskog BDP-a, a ostatak će biti pod kontrolom zemalja u razvoju na čelu s Indijom i Kinom

I

ako je OECD još 2000. godine predviđao da će bogate zemlje članice OECD-a, nasuprot zemljama u razvoju, do 2030. godine zadržati 60 posto udjela u svjetskoj ekonomiji, deset godina kasnije revizija je pokazala da se ekonomski poredak već preokrenuo pa OECD smatra da će zemlje u razvoju do 2030. godine držati 57 posto svjetske ekonomije. Čak i tu brojku, temeljenu na ekonomskim pokazateljima koje je zacrtao preminuli ekonomist OECD-a Angus Maddison, današnji šef odjela financija OECD-a Andrew Mold dovodi u pitanje te tvrdi kako je realnije da će

svjetska ekonomija biti podijeljena u omjeru 68 posto za zemlje u razvoju i samo 32 posto za 'bogate'.

Prosječan rast 4,56%

Mold ističe da je još samo prije sedam godina, kada su postavljeni temelji prognoze, bilo nemoguće ispravno procijeniti koliko će se zemlje u razvoju gospodarski brzo razvijati. Dok je Maddison predviđao prosječni godišnji rast bogatih 2,33 posto, Mold to revidira na 1,81 posto. Istodobno dok Maddison predviđa rast 4,19 posto za zemlje u razvoju, Mold tvrdi da će rast gospodarstva prosječno biti i 4,56 posto. Motor zemalja u razvoju bit će Kina i Indi-

Motor zemalja u razvoju bit će Kina i Indija, ali primat bi s prosječnim 6-postotnim rastom godišnje do 2030. 'kineskom zmaju' trebala preoteti Indija arhiva business.hr

ja, ali, suprotno sadašnjem stanju, Indija bi trebala biti predvodnik svjetskog rasta s prosječnih 6 posto godišnje, a Kina zaostaje sa "samo" 5,8 posto godišnje.

Rast stanovništva

Bez obzira na taj disparitet, u 2030. BDP u državama

u razvoju prema paritetu kupovne moći bit će samo 8504 dolara po stanovniku, a bogati će uživati 37.086 dolara po stanovniku, odnosno četiri puta više. Nerazmjer u broju stanovnika još se više povećava jer kod bogatih broj stanovnika raste 0,32 posto, a u državama u razvo-

ju 1,08 posto. Upravo taj rast stanovništva pridonosi rastu gospodarstava u razvoju u apsolutnom iznosu, a taj pokazatelj u ekonomiji ima veliku težinu, posebno kad su u pitanju tržišni potencijal, potreba za sirovinama, potrošnja energije i sl. Darko Baniček


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 26/10/2010

DUPLO

DTR-u minus 5 milijuna kuna

Domaa tvornica rublja iz Zagreba u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila je 5,03 milijuna kuna gubitka, što je 100 posto, odnosno 2,5 milijuna više u odnosu na isto razdoblje lani, stoji u nerevidiranom i nekonsolidiranom financijskom izvješu te kompanije objavljenom na stranicama Zagrebake burze. Ukupni prihodi DTR-a izno-

sili su 7,03 milijuna kuna, što je 4,4 milijuna manje nego u istom razdoblju prošle godine. Poslovni prihodi iznosili su 6,8 milijuna kuna, a poslovni rashodi u prvih devet mjeseci 2010. godine bili na razini 11,9 milijuna kuna. Financijski prihodi DTR-a pali su sa 2,8 milijuna kuna na 246.253 kuna, a financijski su rashodi takoer smanjeni sa 311.144 kuna zabilježenih u prvih devet mjeseci prošle godine na 153.812 kuna u tri kvartala 2010. godine. B. St.

TOZ

U tri kvartala 1,4 mil. kn zarade

U prvih devet ovogodišnjih mjeseci TOZ je zaradio 1,46 milijuna kuna ili 7000 kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Stavke u raunu dobiti i gubitka te zagrebake tvrtke u prva tri ovogodišnja kvartala jedva da su se promijenile. Tako su poslovni prihodi porasli nešto manje od milijun kuna, na ukupno 23,19 milijuna kuna. Istodobno su

poslovni rashodi smanjili za 300.000 kuna, na 20,87 milijuna kuna. Za više od 160.000 kuna porasli su financijski prihodi, a u prvom se redu to poveanje odnosi na porast prihoda na osnovi teajnih razlika i kamata. Za tristotinjak tisua kuna poveani su i financijski rashodi, takoer uglavnom na osnovi kamata i negativnih teajnih razlika. Ukupni prihodi TOZ-a u prvih devet mjeseci iznosili su nešto više od 23 milijuna kuna. N. S.

Sastanak G20 bez rješen prijetnju otvorenog valut SASTAN»ENJE ULUDO Ministri financija i guverneri 20 najbogatijih svjetskih zemalja naelno su pristali ne spuštati dalje teaj svojih valuta, ali bez obveze da se ograniavaju suficiti velikih izvoznika poput Kine, Indije ili Njemake

Optimisti koji su se nadali da e sastanak zemalja G20, koji je prošlog vikenda održan u južnokorejskom gradu Gyeongju, dovesti do nekog realnog pomaka u odnosima Sjedinjenih Amerikih Država i Kine te rješavanju problema njihovih deficita bilance pla-

anja ne bi trebali biti posve razoarani. Umjesto postizanja obvezujueg dogovora, o goruem problemu neravnoteže u vanjskotrgovinskim bilancama odluivat e se na sljedeem sastanku G20, koji bi se trebao održati za mjesec dana.

AXEL WEBER, guverner Bundesbanka, upozorio je lanice G20, prije svega Sjedinjene Države, kako tiskanje novca ne može biti rješenje problema globalne ekonomije ARHIVA BUSINESS.HR

Ministri financija 20 najbogatijih zemalja svijeta uspjeli su se dogovoriti o tome kako je nužno stvoriti okvir politika kojima e se ograniiti veliki suficiti u bilancama rauna plaanja, ali donošenje bilo kakvih konkretnih odluka i smjernica naišlo je na oštro protivljenje nekoliko najveih igraa, meu njima Njemake, Kine, Japana, Rusije i Indije, a ideju su podržale Južna Koreja i Kanada.

Geither u nemilosti

Razlog tome bila je ideja amerikog ministra financija Timothyja Geithnera, koji je predložio ograniavanje trgovinskih suficita na etiri posto bruto domaeg proi-

zvoda, što su ti veliki izvoznici odbacili s gnušanjem. Posebno se protivio guverner njemake središnje banke Bundesbank Axel Weber, koji je istaknuo da njemako gospodarstvo o izvozu ovisi etiri puta više od amerikog. U službenoj objavi za javnost grupe G20 stoji pak kako Sjedinjene Države ne oekuju dogovor o fiksnom ogranienju i tražit e da se odredi raspon u kojem bi se do 2015. godine došlo do održivih trgovinskih bilanci. No, na naelnoj razini najvee su se sile dogovorile kako e se odrei "kompetitivne devaluacije", za što su procijenili kako je valjda dovoljno da umiri strah ulagaa i izbje-

gne daljnje napetosti valutnog hladnog rata. Dolar je pak u ponedjeljak pao novih 0,6 posto, na 1,4032, a 0,4 posto izgubio je i prema japanskom jenu, što dovoljno govori o povjerenju ulagaa u dogovor koji su postigli monetarni i financijski vlastodršci. Iako se inilo da e veina pažnje i reakcija nakon sastanka u Južnoj Koreji biti upuena prema Kini, od koje i Sjedinjene Države i lanice Europske unije oekuju da dopusti jaanje svoje valute juana, pogledi su ponovno upereni na Zapad odnosno prema SAD-u. Tako je u prvi plan izbila prošlotjedna najava guvernera amerikih Saveznih re-


DRŽAVNI MVM

Maarska otkupljuje udjel u Molu Maarska državna elektroenergetska tvrtka MVM mogla bi kupiti 21,2-postotni udjel ruskog Surgutneftegaza u maarskoj naftnoj grupaciji Mol, piše u ponedjeljak maarski dnevni list Nepszabadsag, pozivajui se na neimenovane izvore. Direktor za komunikacije u MVM-u Gyorgy Felkai

za novinsku je agenciju Reuters odbio komentirati napise u medijima kazavši kako je na ministarstvu razvoja da to uini. MVM (Magyar Villamos Mvek) tvrtka je u vlasništvu države koja se bavi proizvodnjom, distribucijom i prodajom elektrine energije. Vlasnik je nekoliko elektrana, ukljuujui nuklearnu elektranu u Paksu, i raspolaže ukupnim instaliranim kapacitetima 2500 megavata te dalekovodima ukupne duljine 3501 kilometar.

šenja za lutnog rata zervi Bena Bernankea, koji je potvrdio ulazak u novu fazu kvantitativnog opuštanja, odnosno tiskanja novih koliina dolara, što e teaj dolara još više pogurnuti prema dolje u odnosu na kljune valute.

FED manipulira teajem

U skladu s programom veine zemalja Europske unije, Bernankeov potez kritizirao je njemaki ministar gospodarstva Bruederle, koji je izjavio kako je krivo rješavati probleme stvaranjem nove likvidnosti: "Prekomjerno i konstantno stvaranje novog novca neizravna je manipulacija teajem". S time se složio i kanadski ministar financija Jim Flaherty,

koji je rekao kako agresivno otpuštanje likvidnosti dovodi do pritisaka na devaluaciju amerikog dolara. Kazao je i kako sumnja u mogunost postizanja dogovora o bilo kakvom ograniavanju suficita u izvozu na sastanku koji e se 11. i 12. studenoga održati u Seulu. S nemogunošu uspostavljanja jedinstvenog sustava ogranienja složio se i britanski ministar financija George Osborne rekavši: "Druge zemlje s pravom govore kako je rije o specifinim okolnostima pojedinih zemalja, pa nametanje jedinstvenog ogranienja razliitim zemljama ne bi bilo prikladno". J. Jagi

REFORMA

Kina postaje trea po snazi u MMF-u Novi odnos globalnih ekonomskih sila morale su priznati i zemlje lanice Meunarodnog monetarnog fonda, koje su tijekom sastanka u južnokorejskom Gyeongju dogovorile preraspodjelu glasakih prava u MMF-u. Tako je glasaka snaga europskih zemalja smanjena u korist Indije i Kine. Šest posto glasakih prava prijei e u ruke zemalja koje su potpredstavljene. Tako Kina postaje trea najjaa lanica MMF-a, odmah iza Sjedinjenih Država i Japana. SAD e zadržati pravo veta, kao i svojih više od 15 posto glasakih prava. Odluke MMF-a donose se sa 85 posto glasova. Na sastanku je dogovorena i dokapitalizacija u MMF-a na više od 920 milijardi dolara kako bi bilo više novca na raspolaganju za pomo zemljama u nevolji.

Maarsko ministarstvo za razvoj prošli je tjedan priopilo da je vladino preuzimanje toga udjela mogue rješenje trenutane pat-pozicije, koja je stvorena prošle godine nakon što je ruska tvrtka Surgutneftegaz od austrijskog OMV-a za 1,4 milijarde eura kupila udjel u Molu, najavivši da teži statusu strateškog ulagaa. Predsjednik uprave Mola Zsolt Hernadi u petak je rekao da bi vladino preuzimanje toga udjela stvorilo stabilniju situaciju. "Takoer, vlada

bi bila mirnija budui da bi svima bilo jasno da Mol nije meta akvizicije", rekao je Hernadi u intervjuu za maarsku radijsku postaju MR1. Mol smatra Surgut financijskim ulagaem, a njegovo preuzimanje udjela u Molu pokušajem neprijateljskog preuzimanja. Ministarstvo za razvoj, koje s ruskom vladom pregovara o nizu pitanja, ukljuujui Surgutov udjel u Molu, prošli je tjedan priopilo kako vlada želi rješavati sva energetska pitanja u paketu. H

BROJKA

1,4

milijarde eura potrošio je ruski Surgutnjeftegaz za preuzimanje 21,2 posto u Molu od austrijskog OMV-a

U ITALIJI ŽELE PROIZVODITI 70% PVC-a

Dioki predao ponudu za Vinyls Dioki je u roku predao obvezujuu ponudu za kupnju proizvodnih pogona u Ravenni i Porto Torresu koji su u vlasništvu talijanskog društva Vinyls Italia Spa pod izvanrednom upravom. Dioki je ponudu predao temeljem natjeaja koji je raspisan 1. rujna s rokom predaje ponuda do 22. listopada, OGLAS

navodi se u priopenju na Zagrebakoj burzi. "U poslovni projekt Dioki namjerava investirati instalacije, know how, 50 godina iskustva u petrokemijskom sektoru i jamstvo isporuke 200.000 tona godišnje sirovine potrebne da se odmah ponovno pokrene proizvodnja PVC-a. Dioki namjera-

va maksimalno iskoristiti sve proizvodne kapacitete u Raveni i Porto Torresu", istie se u priopenju. Te bi proizvodne linije, uz Diokijev pogon S-PVC, koji se gradi u Dini Petrokemiji na Krku zajedno nudile kompletan raspon proizvoda od PVC-a komplementarnih po namjeni. B.hr


investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Powered by HITA-VRIJEDNOSNICE d.d.

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka

Domai proizvoa dijelova za automobile u ponedjeljak je nastavio biljeĹžiti rast cijene svoje dionice. U pitanju je ve osmodnevna pozitivna serija zahvaljujui kojoj se cijena AD Plastika nakon dvije godine ponovno vratila na razinu od 104 kune pa se to izdanje upisalo meu pobjednike dana na Zagrebakoj burzi. OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagrebake burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 VaraŞdin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic grupa Belje AD plastik Atlantska plovidba d.d. Zagrebaka banka Podravka prehrambena industrija, d.d. Dalekovod Petrokemija Ina-industrija nafte d.d. Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond Konar Tehnika Riviera pore Jadroplov d.d. Konar - elektroindustrija Ingra Ericsson Nikola Tesla, SN holding Ledo Viro tvornica ťeera d.d. Uljanik plovidba Luka ploe HG Spot Institut graevinarstva hrvatske Adris grupa Konar Privredna banka Zagreb Dom holding Turisthotel Fima validus Tisak uro akovi holding Croatia lloyd Siemens dioniko Viadukt Krať, prehrambena industrija Franck prehrambena industrija, Istraturist Umag d. d. Slobodna Dalmacija Zvijezda HUP - Zagreb Liburnia riviera hoteli Medika Konzum DIOKI d.d Plava laguna Valamar grupa Zveevo, prehrambena industrija Solaris Podravska banka HTP Korula akoveki mlinovi Loťinjska plovidba Laguna Novigrad OT-optima telekom d.d. Hidroelektra niskogradnja Magma d.d. Žitnjak Koka Maistra Chromos agro Hrvatska poťtanska banka Centar banka Atlas, turistika agencija Elektrometal Kaťtelanski staklenici Prehrambeno-industrijski kombinat Hoteli Podgora Varteks, varaŞdinska tekstilna ind. d.d.

+

Dionica Jadran kapitala u novi je tjedan uĹĄla velikim padom cijene ponovno potonuvĹĄi na 22 kune po dionici. ProĹĄlog je tjedna, u vrijeme kada je velik paket dionica mijenjao vlasnike, ta dionica rasla po stopi ak 16 posto da bi se u ponedjeljak suoila s gotovo 12-postotnim padom.

Redovan promet: 13.680.994,99 kn

CROBEX: 0,01%

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

269.25 801.00 57.00 104.00 770.11 215.00 280.00 254.00 170.00 1,635.08 22.02 1,980.00 1,005.00 170.00 140.47 480.05 21.21 1,295.00 169.69 5,384.03 300.00 556.16 1,530.00 24.03 1,501.02 270.00 2,050.50 471.00 34.50 707.00 9.65 167.00 27.00 2,646.00 637.00 225.07 452.00 707.00 297.00 33.33 3,250.00 1,254.00 2,520.00 7,187.00 175.20 92.00 1,381.00 36.50 101.00 212.00 400.00 73.02 3,350.00 135.03 9.20 30.66 145.00 48.10 112.55 221.50 65.00 320.00 1,999.93 220.00 19.99 120.09 940.00 207.00 25.77 16.20

269.50 809.75 62.84 107.90 787.00 218.50 283.33 262.00 173.01 1,644.00 25.00 2,000.00 1,026.21 174.00 143.00 481.30 22.09 1,314.00 174.75 5,600.00 302.98 559.98 1,580.69 27.50 1,533.85 271.00 2,050.50 480.00 34.94 707.00 10.50 172.03 28.48 2,646.00 637.00 230.00 453.00 708.00 305.00 36.20 3,284.00 1,280.00 2,520.05 7,190.00 184.99 95.00 1,381.00 36.99 101.50 212.00 400.00 80.00 3,350.00 140.00 9.20 30.67 145.01 51.35 112.55 221.50 65.00 320.00 1,999.93 220.00 19.99 120.09 940.00 207.00 25.77 16.20

269.35 808.99 57.60 106.50 787.00 216.99 283.33 256.70 172.90 1,635.20 22.02 1,980.00 1,019.95 170.00 143.00 480.05 21.39 1,314.00 174.75 5,600.00 302.00 559.98 1,555.00 25.98 1,501.02 271.00 2,050.50 471.00 34.94 707.00 9.90 167.00 27.00 2,646.00 637.00 225.07 452.04 707.00 305.00 36.09 3,250.00 1,254.00 2,520.00 7,190.00 175.20 95.00 1,381.00 36.99 101.00 212.00 400.00 80.00 3,350.00 140.00 9.20 30.66 145.00 48.10 112.55 221.50 65.00 320.00 1,999.93 220.00 19.99 120.09 940.00 207.00 25.77 16.20

-0.09% 1.12% -8.29% 2.40% 0.90% -0.46% 1.19% -1.27% -1.74% 0.01% -11.92% -1.00% -0.42% -1.78% 1.81% 0.00% -4.59% -0.38% 2.98% -0.62% 0.67% -1.15% 0.32% -2.70% -1.89% 0.33% -3.28% -1.26% -0.03% 0.14% -2.75% -2.91% -5.40% -2.90% 3.58% -2.14% 0.45% -1.81% 3.39% 8.64% -1.46% -10.43% -3.00% 5.74% -1.57% 5.63% 0.44% 4.17% -0.49% 5.96% 0.00% 0.00% 0.00% 2.94% -3.16% -4.19% -2.68% -1.62% -2.99% 0.68% 0.00% 6.67% 8.10% 0.00% 11.99% -28.94% -3.98% 0.00% 16.61% -4.42%

17,293 2,017 11,149 5,600 745 2,524 1,728 1,880 2,394 216 12,031 130 253 1,316 1,388 395 8,439 108 647 18 303 146 51 2,866 44 229 30 118 1,465 70 4,905 263 1,637 15 59 163 70 40 93 760 8 20 9 3 100 177 11 379 129 60 30 146 3 71 997 285 56 150 60 17 46 7 1 5 50 8 1 2 6 3

4,657,254.72 1,629,722.30 659,568.13 590,567.94 581,524.76 548,043.57 484,525.49 483,885.34 410,401.49 353,554.02 300,682.62 257,629.71 256,595.04 225,441.55 197,414.55 189,984.00 181,278.59 140,633.21 110,337.04 100,049.09 90,939.22 81,269.09 79,118.65 73,013.07 66,974.90 61,852.86 61,515.00 55,760.73 50,659.10 49,490.00 49,309.07 44,668.00 44,486.20 39,690.00 37,583.00 37,257.39 31,666.15 28,284.26 27,964.70 26,998.37 26,184.10 25,234.37 22,680.30 21,564.00 17,765.20 16,505.60 15,191.00 13,847.71 13,054.00 12,720.00 12,000.00 11,135.51 10,050.00 9,650.47 9,172.40 8,738.47 8,120.07 7,423.00 6,753.00 3,765.50 2,990.00 2,240.00 1,999.93 1,100.00 999.50 960.72 940.00 414.00 154.62 48.60

22,056.68 2,697.42 473.21 447.26 1,098.27 13,897.86 1,535.65 588.82 577.68 16,352.00 17.43 60.81 193.24 621.01 234.04 1,234.75 160.43 1,749.79 475.32 1,232.95 418.77 324.79 346.16 8.57 238.03 1,838.49 199.09 8,984.22 260.91 279.09 26.75 398.56 87.40 383.87 602.54 102.81 620.93 302.01 1,425.87 188.43 325.84 591.11 762.66 217.09 3,977.54 384.00 754.47 232.88 31.09 130.96 267.50 34.11 351.75 92.74 143.49 86.46 90.46 234.45 23.15 200.06 711.38 38.56 1,189.63 62.53 38.07 10.07 106.78 48.33 9.44 31.12

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 624.15 57.00 70.18 723.23 200.00 240.00 254.00 105.50 1,550.00 16.00 1,831.00 949.03 100.00 124.01 421.00 19.70 1,231.00 55.95 5,220.00 290.00 533.13 1,500.00 20.08 1,490.00 242.21 1,900.00 461.06 28.70 543.15 9.65 167.00 22.36 2,646.00 565.00 204.00 250.05 700.05 277.05 20.01 2,851.00 1,125.00 1,413.01 6,200.00 143.00 70.07 1,206.77 25.60 87.56 160.00 400.00 72.10 2,107.10 121.00 8.99 21.28 140.01 45.05 76.10 183.12 61.00 259.00 1,355.00 205.00 17.85 120.09 612.00 120.00 20.10 12.69

332.84 820.00 108.00 109.30 1,133.90 280.00 400.00 419.99 179.00 1,940.00 25.00 2,198.00 2,169.05 200.00 205.99 517.00 55.99 1,777.00 245.00 7,679.00 479.47 736.00 2,093.00 109.19 3,990.00 318.99 2,450.00 650.10 48.60 850.00 29.01 350.00 52.00 3,400.00 680.00 426.95 497.02 944.00 410.00 64.98 5,490.00 1,860.00 2,890.00 8,500.00 207.51 150.96 1,700.00 45.00 139.00 260.00 490.00 170.00 3,799.21 173.00 12.99 44.99 312.50 70.10 164.00 300.00 81.90 441.50 1,999.97 289.99 28.00 315.07 1,300.00 221.00 45.00 36.40


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

156,10 63,10 16,00 92,80 16,01 13,04 258,10 420,00 105,90 2,78 5,01 43,00 10,04 8,36 0,76

156,40 63,50 16,49 93,50 16,47 13,30 260,50 421,00 105,95 2,80 5,04 44,18 10,24 8,36 0,77

156,40 63,26 16,10 93,50 16,02 13,11 258,10 420,00 105,90 2,78 5,01 43,13 10,04 8,36 0,76

159,93 63,27 16,30 93,38 16,05 13,17 259,84 420,07 37,67 2,79 5,02 43,73 10,07 8,36 0,76

81,00 0,12 37,60 36,00 1,31 38,00 1,48 0,94 1,00

81,50 0,14 39,00 37,89 1,35 39,00 1,48 0,94 1,00

81,00 0,12 38,00 37,89 1,31 39,00 1,48 0,94 1,00

0,81 0,12 0,39 0,37 1,33 0,39 1,48 0,94 1,00

31,45 38,77 79,00 96,06 84,23 96,22 91,62 66,40 38,00 14,90 33,70 33,00

33,00 39,00 79,00 96,35 86,00 96,22 91,63 66,40 38,00 15,00 33,70 33,00

33,00 38,77 79,00 96,06 86,00 96,22 91,63 66,40 38,00 14,90 33,70 33,00

31,85 38,78 79,00 96,20 85,42 96,22 91,63 66,40 38,00 14,99 33,70 33,00

3.000,00 474,00 24.500,00 7.000,00 960,00 765,00 91,21 94,59 1.915,00 97,52 1.950,00 2.140,00 5.250,00 3.205,00 5.997,00

3.200,00 477,00 25.000,00 7.199,00 992,00 800,00 91,40 94,60 2.010,00 97,84 1.999,00 2.245,00 5.250,00 3.290,00 6.000,00

3.151,00 475,00 24.963,00 7.040,00 980,00 789,00 91,38 94,60 1.957,00 97,64 1.994,00 2.161,00 5.250,00 3.250,00 6.000,00

3.150,89 474,67 24.962,80 7.038,95 979,79 789,40 91,38 94,60 1.957,45 97,64 1.993,61 2.161,41 5.250,00 3.250,27 5.999,51

83,30 3.199,00 440,00 3.550,00 481,00 97,50 3.300,00 1.800,00 61,00 155,00 6.500,00

84,00 3.200,00 440,00 3.600,00 490,00 97,50 3.300,00 1.800,00 61,00 155,00 6.500,00

83,35 3.199,08 440,00 3.557,41 488,71 97,50 3.300,00 1.800,00 61,00 155,00 6.500,00

51,35 3.199,08 440,00 3.557,41 488,71 60,06 3.300,00 1.800,00 61,00 155,00 6.500,00

LJUBLJANSKA BURZA MELR KRKG LKPG TLSG ZVTG GRVG PETG SALR SOS2E NF2R KDIR KDHR KBMR POSR NF1N

MERCATOR KRKA LUKA KOPER TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV GORENJE PETROL SALUS SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA NFD HOLDING KD ID KD GROUP NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR POZAVAROVALNICA SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 SODA SO HEMOPRODUKT AD DOBOJ REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TRZNICA AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA PALAS AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA L FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Komercijalna banka a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2011K Imlek a.d. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Metals banka a.d. Novi Sad Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI TUTUNSKA BANKA SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE ZIVIN. FARMA BELIMBEGOVO SKOPJE Stil a.d. Kraljevo Besko a.d. Vlasotince

1.057.007,25 566.216,19 94.766,70 58.551,10 20.163,58 19.198,51 16.630,50 12.602,00 11.376,09 11.231,12 9.791,08 9.096,74 7.783,32 7.507,28 6.356,14

-1,20 % 484435 9,09 % 425940 0,81 % 116338 6,73 % 88443 -2,96 % 20482 9,79 % 49002 0,00 % 3000 0,00 % 3500 0,00 % 372

392.716,06 51.112,80 44.950,73 32.340,53 27.320,97 18.895,76 4.440,00 3.290,00 372,00

-0,30 % 163128 0,08 % 45555 0,37 % 11063 -0,30 % 8922 -0,35 % 9971 -0,13 % 8080 0,09 % 8456 3,48 % 3616 0,00 % 1659 -0,67 % 4127 0,06 % 1458 -0,03 % 1458

5.196.158,53 1.766.604,81 873.977,00 858.341,01 851.702,17 777.457,60 774.781,08 240.102,40 63.042,00 61.876,08 49.134,60 48.114,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 TPLF TEL ALK GRNT RM01 TNB RADE BELI STIL BESK

6609 8949 5815 627 1256 1458 64 30 302 4025 1949 208 773 898 8358

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS KMBN AGBN ENHL SJPT A2013 A2012 MTLC A2011 IMLK DINNPB CCHS MTBN FITO

0,19 % -0,30 % -0,31 % 0,54 % -0,80 % -1,43 % -0,35 % -0,94 % -0,24 % 0,72 % 0,00 % -2,09 % -1,57 % 0,00 % 0,00 %

Tigar Pirot +4,95% Privredna banka Beograd +1,52% Stil Kraljevo +1,37% Telekom Slovenije +0,54% Mercator +0,19%

AIK banka Niš

Energopetrol Sarajevo -7,47% Telekom Srpske -2,96% Gorenje -1,43% Komercijalna banka Skopje -0,33% Komercijalna banka Beograd -0,15%

Sava

+8,66 -2,25

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHK1A FBIHKK FBIHKH FBIHKJ FBIHKC FBIHKI FBIHKL FBIHK1B BSNLR FBIHK1C FBIHK1D

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA RSDS-O-C HMPR-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-B TRZN-R-A NOVB-R-E HPAL-R-A

+

Oznaka

Utorak 26/10/2010

+

Powered by

business.hr

8,66 % 0,00 % -0,15 % 1,40 % 3,81 % 8,38 % -0,31 % -0,17 % 3,16 % -0,09 % 0,20 % 0,46 % 0,00 % 0,00 % 9,09 %

10607 33.421.456,00 37066 17.594.232,00 428 10.684.080,00 1220 8.587.515,00 6866 6.727.236,00 7992 6.308.860,00 34328 3.136.852,23 28189 2.666.671,79 1066 2.086.640,00 17195 1.678.861,86 634 1.263.951,00 500 1.080.705,00 200 1.050.000,00 291 945.830,00 156 935.924,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,07 % 1,48 % 0,23 % -0,58 % 0,37 % 0,00 % -0,04 % 0,00 % 0,00 % 1,37 % 1,56 %

59631 237 1330 110 696 3500 63 100 2261 800 19

3.061.924,16 758.183,00 585.200,00 391.315,00 340.140,00 210.219,90 207.900,00 180.000,00 137.921,00 124.000,00 123.500,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Rast od gotovo devet posto i promet od 33,4 milijuna dinara, koji je bio dovoljan da se nae na prvom mjestu najlikvidnijih izdanja Beogradske burze, donijeli su toj dionici titulu pobjednice dana. Tijekom dana dionicom AIK banke trgovalo se u cjenovnom rasponu od 3000 do 3200 dinara, a posljednja zabilježena cijena iznosila je 3151 dinar. Agrobanka je rasla 1,4 posto, dok je beogradski Energoprojekt holding bio u plusu 3,81 posto.

Samo je 26 dionica Save u ponedjeljak promijenilo vlasnika, a ukupan promet tom dionicom ostvaren na Ljubljanskoj burzi iznosio je 4592 eura. Cijena dionice Save kretala se tijekom dana u rasponu od 176 do 177,6 eura, a najviša zabilježena ujedno je bila posljednja, što je pad 2,25 posto u odnosu na posljednju zabilježenu cijenu kojom se tom dionicom trgovalo u petak. Luka Koper pala je 0,31 posto, dok je dionica osiguranja Triglav bila u minusu 0,8 posto.

REGIONALNI INDEKSI -0,06% BIRS -0,56% 845,53 861,59 Belex15 +3,31% FIRS 0,00% 642,67 1.412,78 Belexline +1,99% MBI10 +0,06% 1.262,98 2.111,50 SASX10 MOSTE +0,22% 463,53 -0,46% 890,76 SASX30 NEX20 -0,64% 13.748,37 -0,01% 910,13 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,44% WIG20 -0,46% 2.641,60 BUX +0,03% 23.665,50 +0,38% -0,19% ATX +0,63% 2.703,07 indeksa na zatvaranju u +0,91% Stanje petak 22. listopada 2010.

FTSE100 5.745,18

DAX 6.610,59

CAC40

3.874,52

MICEX 1,533.08

AMERI»KI INDEKSI -0,13% S&P500 +0,24% 11.132,56 1.183,08 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,80% petak 22. listopada 2010. 2.479,39 DJIA


investor 22-23 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,3421

16,05

HPB WAV DJE

90,7854

13,86

KD Prvi izbor

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

12,4143

10,16

ZB trend

127,4300

9,87

MP-Mena HR

447,6966

9,37

FIMA Equity

76,6685

-23,89

ST Global Equity

46,2716

-23,37

C-Zenit

47,5080

-19,57

Erste Total East

30,1400

-19,52

KD Victoria

13,6480

-17,49

+ MJEŠOVITI

Platinum Global Opportunity A1 PBZ Equity fond KD Victoria Erste Total East NFD Nova Europa Erste Adriatic Equity FIMA Equity C-Zenit Raiffeisen C. Europe OTP meridian 20 VB CROBEX10 Ilirika BRIC HPB Dynamic Poba Ico Equity ST Global Equity Raiffeisen HR dionice Ilirika Azijski tigar AC G Dynamic EM Prospectus JIE Ilirika JIE HPB Dioniki Aureus Equity VB High Equity PBZ I-Stock HPB WAV DJE OTP indeksni HI-growth Platinum Blue Chip KD Nova Europa

+

110,8055

7,37

AC G Balanced EM

10,8297

4,48

Raiffeisen Balanced

152,1700

2,47

ZB global

141,0700

1,40

9,8025

1,32

HI-balanced

ICF Balanced

111,5195

-26,49

ST Balanced

170,4215

-21,61

ST Aggressive

63,1290

-18,90

HPB Global

96,8133

-11,64

Agram Trust

67,6333

-11,57

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,4800

11,26

Capital One

160,3600

11,22

Erste Bond

130,8000

10,97

OTP euro obvezniki

128,1995

7,91

PBZ Bond fond

129,3837

7,60

HPB Obvezniki

124,2994

5,01

HI-conservative

11,3301

5,32

ICF Fixed Income

140,0069

6,11

ZB bond

159,5100

7,08

PBZ Bond fond

129,3837

7,60

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$ kn kn kn  kn  kn kn   kn  kn kn kn kn   kn  kn kn kn kn  kn   kn

13,0875 79,4700 80,0698 13,6480 30,1400 129,0940 83,8400 76,6685 47,5080 60,8500 85,3652 89,1802 114,4428 48,8700 5514,9300 46,2716 68,2100 60,3421 10,7812 57,9110 162,9298 80,9772 87,4591 49,0168 63,3549 90,7854 37,3987 8,1954 80,9363 6,5967

1,44 0,57 0,41 0,40 0,40 0,22 0,08 -0,01 -0,01 -0,02 -0,03 -0,03 -0,08 -0,09 -0,09 -0,15 -0,16 -0,17 -0,17 -0,20 -0,22 -0,26 -0,28 -0,31 -0,32 -0,32 -0,32 -0,33 -0,43 -0,50

8,29 0,76 4,84 -5,08 -2,59 8,20 -0,80 -3,05 -4,81 1,42 4,82 0,19 7,93 -1,82 0,59 -5,31 1,34 5,97 0,14 0,16 4,23 -4,79 -5,77 4,44 5,45 3,57 0,96 1,86 -2,29 3,45

6mj. % 12 mj. (%)

0,82 -9,16 -9,75 -13,50 -13,34 -1,04 -13,82 -14,03 -18,52 -11,62 -7,94 -14,80 6,97 -4,91 -6,88 -10,40 -11,10 4,75 -2,59 -10,42 -6,57 -13,06 -12,57 -3,02 -3,11 1,40 -13,09 -5,77 -3,69 -0,02

-6,87 -11,71 -8,65 -17,49 -19,52 -1,22 -16,28 -23,89 -19,57 -14,92 -8,87 N/A N/A -14,88 -8,16 -23,37 -10,57 16,05 4,25 -15,24 -9,63 -14,87 -12,83 -6,39 6,03 13,86 -14,70 -2,53 6,57 4,54

PGP (%) Ove god. (%)

-11,64 -9,03 -4,24 2,75 -32,42 13,88 -3,44 -4,07 -24,30 -8,62 -6,17 N/A N/A -15,83 -16,77 -7,42 -16,55 -13,73 4,71 -13,64 8,49 -4,09 -2,70 -20,79 -13,03 -3,03 -29,38 -2,27 -7,27 -12,86

-6,03 -5,33 -3,10 -10,40 -11,43 6,44 -7,69 -15,25 -15,93 -6,36 -1,43 -10,82 14,44 -11,02 -4,53 -13,85 -1,62 12,25 4,71 -8,52 -0,75 -10,56 -10,85 -2,05 4,36 10,42 -4,58 -1,86 2,11 4,57

Imovina

5,869 20,911 390,573 58,308 44,327 9,339 205,363 22,377 5,593 218,594 18,024 7,393 18.214 21,463 5,994 13,556 14,355 8,576 13,246 25,029 103.207 20,935 68,856 13,458 203,999 10,540 135,696 67,550 7,219 18,430

Starost

Datum

3,09 2,43 5,13 11,46 3,06 1,97 5,03 6,39 2,68 5,51 2,48 0,76 0,80 4,15 3,24 10,00 2,12 3,42 1,64 3,73 5,99 5,05 4,90 3,06 3,27 3,14 2,82 8,66 2,80 3,02

22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI PBZ Global fond Agram Trust Erste Balanced Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced ST Balanced Ilirika JIE Balanced ICF Balanced Allianz Portfolio HI-balanced C-Premium KD Balanced AC G Balanced EM HPB Global ST Aggressive OTP uravnoteženi ZB global Aureus Balanced

kn kn    kn  kn kn  kn kn  kn kn kn  kn

99,6802 67,6333 114,2800 107,8900 152,1700 170,4215 145,9741 111,5195 110,8055 9,8025 5,3978 8,1682 10,8297 96,8133 63,1290 108,9551 141,0700 80,3896

0,39 0,22 0,00 -0,01 -0,08 -0,10 -0,11 -0,14 -0,14 -0,16 -0,21 -0,22 -0,22 -0,27 -0,32 -0,52 -0,86 -1,06

3,18 1,46 -0,25 2,03 2,50 -4,55 4,94 -2,34 2,83 1,20 -0,90 -1,20 0,79 -4,46 -3,20 1,89 0,88 -1,10

-6,26 -6,71 -7,67 5,81 -2,38 -10,26 -3,54 -14,08 1,29 -2,45 -10,86 -1,18 -2,28 -9,95 -10,08 -3,72 -3,39 -1,86

-4,82 -11,57 -6,63 N/A 2,47 -21,61 -2,70 -26,49 7,37 1,32 -10,78 0,03 4,48 -11,64 -18,90 -7,64 1,40 -4,09

4,73 -2,95 -0,79 N/A 5,28 7,09 8,30 1,62 7,34 -0,23 -15,27 -4,16 4,99 -0,64 -8,64 1,78 3,77 -4,99

-0,77 -2,84 -1,04 7,89 3,60 -11,44 2,07 -13,10 5,61 0,15 -8,51 -1,03 5,08 -9,11 -11,16 -4,55 2,89 -0,06

291,214 11,543 106,832 164,528 330,959 10,234 44,900 12,324 7,095 67,188 12,467 7,012 13,593 99,832 2,601 40,263 721,009 19,841

9,11 2,28 9,76 0,62 8,15 7,79 4,75 8,48 1,45 8,66 3,72 4,77 1,64 5,05 5,09 4,86 9,31 4,27

22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010

    kn    

11,3301 130,8000 129,3837 140,0069 160,3600 124,2994 174,4800 159,5100 128,1995

0,09 0,06 0,02 0,01 0,01 0,00 -0,01 -0,06 -0,06

1,14 3,28 2,09 1,54 3,16 0,80 2,45 0,17 2,53

1,90 3,31 1,76 2,55 4,28 1,51 3,35 1,66 2,48

5,32 10,97 7,60 6,11 11,22 5,01 11,26 7,08 7,91

1,45 4,55 4,61 3,95 8,20 4,40 6,84 5,15 5,25

5,47 9,24 7,51 4,58 8,00 4,09 8,45 5,01 4,79

6,262 129,813 108,454 14,151 13,216 14,407 399,166 225,701 10,326

8,66 7,39 7,62 8,69 5,99 5,05 8,41 9,31 4,86

22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010

kn kn  kn kn $ kn kn kn  kn kn kn  kn kn kn 

140,9205 132,0079 125,4392 144,0300 137,8100 124,3849 131,5669 121,9082 11,2803 10,6250 107,9596 102,0863 162,0513 139,4660 137,9815 134,5970 116,4282 105,1300

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

1,03 0,63 0,70 0,92 0,92 0,36 0,88 0,57 0,80 0,81 0,80 0,80 0,60 0,50 0,67 0,85 0,82 0,81

1,86 1,26 1,77 1,73 1,82 0,86 1,61 1,26 1,68 1,64 1,55 1,52 1,04 1,07 1,15 1,58 1,62 1,91

10,95 3,67 4,40 4,60 4,06 2,90 4,77 3,15 4,06 3,87 4,23 2,09 3,17 3,01 2,52 4,10 3,73 4,68

4,36 6,39 4,43 4,88 4,43 4,03 5,58 4,19 5,99 4,47 5,43 1,69 4,82 3,30 4,65 4,46 5,26 4,73

3,29 2,45 3,39 3,23 3,00 2,39 3,34 2,29 3,03 2,93 2,91 0,86 1,87 2,15 2,00 3,01 2,70 3,58

32,603 979,856 477,104 1084,229 786,158 35,974 177,996 116,665 118,000 33,847 162,892 7,297 2409,478 122,386 116,024 40,207 158,348 681,184

8,05 11,57 8,25 7,66 7,39 5,53 5,05 4,83 2,07 1,39 1,45 1,23 10,25 10,25 7,08 6,81 2,97 1,08

22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010 22.10.2010

OBVEZNIKI FONDOVI HI-conservative Erste Bond PBZ Bond fond ICF Fixed Income Capital One HPB Obvezniki Raiffeisen Bonds ZB bond OTP euro obvezniki

NOVANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Novani fond PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Erste Money PBZ Dollar fond HPB Novani OTP novani fond Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash ZB plus ZB europlus HI-cash ST Cash VB Cash Erste Euro-Money

+


investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 26/10/2010

22,9 MILIJUNA KN

TAMO GUBI NOVAC

Zagrebaki Tempo objavio je devetomjesene rezultate prema koja je neto gubitak tvrtke iznosio 22,93 milijuna kuna, 26,16 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Tvrtka je u istom periodu zabilježila pad prihoda od prodaje 34,68 posto, na 34,68 milijuna kuna, a za etvrtinu su smanjili i materijalne troškove, na 47,07 milijuna kuna. J. J.

Izvršni direktor talijanskog industrijskog diva Fiata u nedjelju je izjavio da bi tvrtka bolje poslovala kada bi proizvodnju u potpunosti iselila iz Italije. "Ni jedan eurocent od prognozirane ukupno dvije milijarde eura dobiti u 2010. nee biti generiran u Italiji", naglasio je izvršni direktor Sergio Marchionne u televizijskom intervjuu. "Fiat ne može unedogled nastaviti proizvoditi u tim tvornicama

Tempo smanjio gubitak

Fiat se seli iz Italije?

i gomilati gubitke", rekao je. Tvrtka ima 188 tvornica i 190 tisua zaposlenih širom svijeta. U Italiji zapošljava više od 80 tisua radnika i najvei je poslodavac u zemlji. "Fiatu bi bilo bolje kada ne bi proizvodio u Italiji. Italija je 118. na ljestvici produktivnosti meu ukupno 139 zemalja i 48. na ljestvici industrijske konkurentnosti", naglasio je Marchionne, ne navodei izvor. Ambiciozni Marchionne izazvao je bijes sindikata planovima o podizanju produktivnosti. B.hr

BROJKA

11,95

milijuna kuna dobiti ostvarili su Hoteli Cavtat u devet mjeseci ove godine, 13,2 posto manje nego u istom periodu 2009. godine

Ulagai ignorirali dobre vijesti iz Europe BEZ PERSPEKTIVE Iako su vei dio dana indeksi bili obojeni crvenom bojom, kraj trgovine donio je Crobexima minimalnih 0,01 posto plusa Unato optimistinom raspoloženju na europskim burzama, na Zagrebakoj burzi trgovanje se i u ponedjeljak odvijalo u blago negativnom tonu, a u nešto veem fokusu investitora bila je dionica HT-a. Oba dionika indeksa Zagrebake burze porasla su simbolinih 0,01 posto - Crobex na 1873,09, a Crobex 10 na 990,55 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo 13 milijuna kuna, a promet na cijelom tržištu iznosio je 42,8 milijuna kuna. "I u ponedjeljak je nastavljena stagnacija na domaoj burzi, pri emu je u nešto veem fokusu ula-

gaa samo dionica HT-a. Zbog slabe likvidnosti tržište jednostavno nema snage pratiti pozitivna kretanja na svjetskim burzama", kazala je za Hinu Maja Beševi, portfelj menadžerica u Podravskoj banci.

Belje skuplje 8 posto

Najlikvidniji HT je uz etiri milijuna kuna prometa pao 0,09 posto, na 269,35 kuna. Veliki 8-postotni pad zabilježila je i dionica Belja, koja je završila na 57 kuna. Dok na svjetskim burzama pomalo završava sezona objave financijskih izvješa za tree tromjeseje, u nas tek poinje. Tako je Dale-

kovod izvijestio da je u treem tromjeseju ostvario 568 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je 23 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, te neto dobit od 18,9 milijuna kuna, odnosno 58,4 posto manje. Dionica je pala 1,27 posto, na 256 kuna. Od ostalih zbivanja Zagrebaka burza svrstala je dionice Podravke u segment promatranja nakon što je primila obavijest iz Podravke o namjeri OTP Banke da sukladno ugovoru o call (mogunost kupnje dionica) i put opciji (mogunost prodaje dionica) namjerava stei 10,65 posto dionica Podravke.

GORAN PAJNI, direktor Belja, ija je dionica u ponedjeljak pala osam posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

Cijena dionice Podravke blago je ojaala, 1,19 posto, na 283,33 kune, uz 484.000 kuna prometa.

Jadran kapital u minusu

Dionica Jadran kapitala u novi je tjedan ušla velikim padom cijene ponovno potonuvši na 22 kune po dionici. Prošlog je tjedna, u vrijeme kada je velik paket dionica mijenjao vlasnike, ta dionica rasla po

Nikola Suec

BROJKE

REGIJA

Belex 15 porastao 3,31 posto Najvei skok u regiji prvoga dana u tjednu ostvario je beogradski Belex 15 ija je vrijednost rasla 3,31 posto, na 642,67 bodova, dok je Belexline bio u plusu 1,99 posto.

stopi ak 16 posto da bi u ponedjeljak pala gotovo 12 posto. Domai proizvoa dijelova za automobile, AD Plastik, u ponedjeljak je nastavio bilježiti rast cijene svoje dionice. U pitanju je ve osmodnevna pozitivna serija zahvaljujui kojoj se cijena AD Plastika nakon dvije godine ponovno vratila na razinu od 104 kune.

Najtrgovanija u Beogradu bila je dionica niške AIK banke sa 33,4 milijuna dinara prometa, a slijedila je dionica Naftne industrije Srbije sa 17,6 milijuna dinara prometa. Energoprojekt holding bio

je peti na popisu najlikvidnijih, uz 6,7 milijuna dinara prometa, a cijena joj je porasla 3,81 posto, na 980 dinara. Mercator je u Ljubljani bio jedina dionica koja je u ponedjeljak zabilježila milijunski

promet uz rast cijene 0,19 posto, na 154,4 eura. Dionicom farmaceutske kompanije Krke trgovalo se u iznosu od 566.216 eura, a cijena joj je pala 0,3 posto, na 63,26 eura. B. St.

0,06 0,22

posto rastao je makedonski MBI 10

posto rastao je sarajevski SASX-10


Za 5000 Amerikanaca doktorat dovoljan samo za posao domara Kriza na trĹžiĹĄtu rada sve viĹĄe obezvrjeuje diplome i doktorate ije stjecanje u SAD-u iziskuje financijski izdatak koji seĹže i iznad 100.000 dolara. Prema Chronicle of Higher Education u SAD-u viĹĄe od 317.000 konobara i konobarica ima fakultetsku diplomu. Kad se DOBITNICI DANA (ZSE) Slobodna Dalmacija Solaris Medika Dioki Siemens 26 Raste

8,64 % 5,96 % 5,74 % 5,63 % 3,58 %

tome doda joĹĄ 80.000 barmena, 18.000 pomonika za parkiranje takoer s diplomom i 5057 domara koji imaju doktorat ispada da pria o obrazovanju kao lijeku od siromaĹĄtva pada u vodu. Ukupno 17.000.000 Amerikanaca s fakultetskom diplomom obavlja poslove

GUBITNICI DANA (ZSE) HUP Zagreb 10,43 % Belje 8,29 % uro akovi holding 5,4 % Ingra 4,59 % Optima telekom 4,19 %

7 Nema promjene

37 Pada

INDEKSI CROX Mirex

za koje nije potrebna struna sprema viĹĄa od srednjoĹĄkolske. S obzirom na to da mnogi radi plaanja ĹĄkolarine uzimaju kredite, sve viĹĄe je zaduĹženih Amerikanaca koji s diplomom u dĹžepu rade poslove s minimalnom plaom samo da otplate svoje ĹĄkolovanje. D. B.

Vrijed. 1,119.44 152,93

Prom. 0,14% 0,11%

Sirova nafta 81,19 Prirodni plin 3,17 Zlato 1.328,08 Srebro 23,27 Goveda 102,00

1,41% 7,45% 0,19% 0,34% 0,36%

NE MOŽE IPHONE, MOŽE ZUNE

U domu Gatesovih nema mjesta za Appleove proizvode Melinda Gates, supruga milijardera Billa Gatesa, osnivaa informatikog diva Microsoft, u intervjuu za New York Times izjavila je kako u njezinu domu nema mjesta za Appleove proizvode. Melinda je supruga upoznala prije mnogo godina, kada je poela raditi u Microsoftu. I sve vrijeme ostala je vjerna svom suprugu - ali i kompaniji. Na pitanje posjeduje li Appleov iPhone, odluno odgovara: "Ne, imam Zune". Ni djeci ne bi dopustila posjedovanje iPhonea,

samo Zunea, Microsoftova konkurenta tom gadgetu. Gospoa Gates ne posjeduje ni iPad, a demantira i da njezin suprug radi na Appleovu laptopu. Na pitanje je li njezinu suprugu teĹĄko pala injenica da se ove godine nije naĹĄao na prvome mjestu Forbesove ljestvice najbogatijih ljudi na svijetu, nego je pao na drugo, odgovara: "Ne mari za to. Jedina osoba koja ga zbog toga zadirkuje je naĹĄa najmlaa osmogodiĹĄnja ker. No, njemu to nije bitno". B. S.

PRIVATNOST JE DANAS NA CIJENI

Prodavali detalje o korisnicima oglaĹĄivaÄ?ima bez njihova znanja Rapleaf, kompanija sa sjediĹĄtem u San Franciscu, naĹĄla se u srediĹĄtu pozornosti nakon ĹĄto je Wall Street Journal objavio kako je koristila podatke o korisnicima svoje internetske stranice i prodavala ih oglaĹĄivaima. Prodavane su informacije i korisnika koji su zahtijevali da njihovi podaci ostanu privatni.

Korisniki ID oglaĹĄivaima daje detaljan izvjeĹĄtaj o tome tko su, ĹĄto su i gdje Ĺžive, koja im je e-mail adresa, kolika su im primanja, kojim se druĹĄtvenim mreĹžama koriste, ak i ĹĄto vole, a ĹĄto ne. Rapleaf, naravno, nije jedina kompanija koja to radi. Kako bi pronaĹĄle ciljanu skupinu za svoje reklame, kompanije kupuju podatke od mnogih

tvrtki ne bi li poslale svoje oglase osobama koje odgovaraju njihovu opisu potencijalnog kupca. Rapleaf se naĹĄao u nezgodnom poloĹžaju jer mora objasniti kako to tono ĹĄtiti privatnost svojih korisnika kada ih prodaje oglaĹĄivaima. U kompaniji nisu imali puno toga rei o toj temi, osim da "im nije bila namjera odati toliko informacija". B. S.

Hoe li Zagrebaka skupĹĄtina popustiti pritisku Radio Taxija ili dovesti konkurenciju, pratite na ...

www.business.hr

UKRATKO... Pahor sruĹĄio zajedniki zrani ĹĄtit Hrvatske i Slovenije Slovenski premijer Borut Pahor samo dan nakon javne prezentacije ideje izjavio je da su medijske spekulacije o zajednikoj kontroli zranog prostora i nabavi borbenih zrakoplova s Hrvatskom preuranjene. Cameron uvjerava banke da daju kredite Britanski premijer David Cameron pozvao je kompanije da usmjere vei dio dobiti u razvoj, obeavĹĄi da e vlada nastojati uvjeriti banke da poveaju kreditne plasmane malim poduzeima kako bi se potaknulo zapoĹĄljavanje. Zapaterov recept za borbu s krizom - brza Ĺželjeznica Ĺ panjolski premijer JosĂŠ Luis RodrĂ­guez Zapatero izgradit e u sklopu borbe s recesijom 7000 kilometara pruge za brze vlakove.

www.business.hr

Business.hr broj 749  
Business.hr broj 749  

Podravka mora OTP-u platiti 100 mil. kn ili gubi 10,65% vlastitih dionica UTORAK 26/10/2010 MAnARI AKTIVIRALI OPCIJE 6 U SKLADU S PLANOM 8 A...

Advertisement