Issuu on Google+

SAJMOVANJE 8

GRAEVINARI U ŠKRIPCU 10

Bunić: Bojim se da će posebno teška biti 2011. Prvi ovjek Zagorje Tehnobetona žali se na lošu situaciju u sektoru, no smatra da najgore za domae graevinare tek slijedi

Splitski SASO tri puta veći od jesenskog ZV-a

UTORAK 19/10/2010

BROJ 744 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

I STRANCI O»EKUJU PROMJENU 4-5 Prijevremeni izbori ne bi poremetili cijenu državnih obveznica ni percepciju rizika poslovanja, smatra ugledni ekonomist Vladimir Gligorov, koji istie da je sada kljuno kako e rejting agencije ocijeniti spremnost oporbe za provoenje nužnih reformi

Gligorov: Ovu su Vladu vjerovnici već otpisali Dugovi blokiranih tvrtki porasli za još 670 mil. kn Ukupan iznos dospjelih neplaenih potraživanja insolventnih tvrtki u kolovozu je dosegnuo 31,98 milijardi kuna - dva posto više nego u srpnju - te osam milijardi kuna - ak 25 posto - više nego u kolovozu prošle godine. Najbrže rastu neplaene obveze tvrtki kojima je raun u blokadi do 60 dana 6


info&stav

INDIKATOR

2-3

U Sloveniji porasla nezaposlenost

Philips utrostruio dobit

Nakon tromjesene stagnacije, u Sloveniji je u kolovozu opet povean broj nezaposlenih pa je registrirana nezaposlenost iznosila 10,6 posto prema 10,5 posto u prijaĹĄnja tri mjeseca. Broj nezaposlenih povean je za 1900 i sada iznosi neĹĄto viĹĄe od 99.000 nezaposlenih u odnosu na 834.000 radno aktivnih osoba.

Nizozemski elektroniki div Philips u treem je tromjeseju utrostruio dobit na 524 milijuna eura, dijelom zahvaljujui rastu prihoda na trĹžiĹĄtima u razvoju. Ako se izuzmu akvizicije, prodaja imovine i utjecaj valutnih teajeva, prihodi su porasli 1 posto, na 6,2 milijarde eura. business.hr Utorak 19/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Nina Domazet, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Igor Medi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva UĹĄumli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi, Blanka Duji, Mario Kramer, Nena Novakovi, Igor Slokovi, Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NOVA VIZIJA RAZVOJA DO 2020.

Bajs raspisao natjeaj za studiju o razvoju turizma Konano poinje izrada strategije razvoja turizma Hrvatske koju u Ministarstvu turizma ve dulje najavljuju. Ministarstvo Damira Bajsa objavilo je juer natjeaj za izradu glavnog plana i strategije razvoja turizma RH na koji se mogu javiti domai i strani ponuditelji. Rok za dostavu ponude je 24. studenoga. Kako kaĹžu u Ministarstvu, projektni zadatak izrade strategije donesen je usuglaĹĄavanjem stavova s predstavnicima javnog i privatnog turistikog sektora, a vrijednost posla procjenjuje se na oko etiri milijuna kuna.

Javno i privatno

Prema procjeni predsjednika Udruge hrvatskih putnikih agencija Borisa Žgombe, ciklus izrade strateťkog doku-

menta mogao bi potrajati godinu dana. Žgomba je ujedno lan Povjerenstva koje je raspisalo natjeaj, a ine ga predstavnici resornog ministarstva i strukovnih udruga. "Bitno je da strategija obuhvati sve potrebe hrvatskog turizma u sljedeih pet do deset godina", kaže Žgomba. Na natjeaj se namjerava javiti zagrebaki Institut za turizam, ija ravnateljica Sanda orak kaže kako se novim dokumentom mora postii konsenzus svih aktera. "To nije bio sluaj u dosadašnjim strategijama pa su završavale u ladicama. Strategija mora biti nit vodilja za turistiku industriju u svim segmentima, a država na njoj treba temeljiti svoj program i meuresornu suradnju. Strategija mora biti rezultat rada

DAMIR BAJS, ministar turizma SNIMIO HRVOJE DOMINI

u dva smjera, i to 'odozdo' prema gore i obratno. Mora se temeljiti na interesima lokalne zajednice. S druge strane, trĹžiĹĄte ne moĹže regulirati 'eksternalije', koje su bitan dio turistikog doĹživljaja, stoga ih drĹžava mora usmjeravati", kaĹže Sanda orak. Predsjednik savjeta Udru-

ge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Franco Palma istie da je to nuĹžan dokument koji ponajprije mora biti operativan. "Dokument treba dati sveobuhvatnu viziju turizma, odgovoriti na pitanje kakav model Ĺželimo i dati konkretne zadatke svim nositeljima ra-

KAKO SU PROĹ LI OSIGURATELJI U RUJNU?

Od velike trojke samo Allianz povećava trŞi Ukupna bruto premija hrvatskih osiguravajuih kua iznosila je u rujnu 7,07 milijardi kuna, ťto je 2,2 posto manje u odnosu na lanjski rujan, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje. U segmentu neŞivotnih osiguranja zabiljeŞena je tri posto manja ukupna bruto pre-

mija od 5,32 milijarde kuna. U segmentu Ĺživotnih osiguranja premija je iznosila 1,75 milijardi kuna, kao i lani. Najvei osiguravatelj s premijom od 2,36 milijardi kuna i dalje je Croatia osiguranje. Ostvarena premija predstavlja pad 5,2 posto, a trĹžiĹĄni udjel Croatije smanjen je

sa 34,51 na 33,47 posto. Slijedi Allianz s ukupnom premijom od 747,31 milijun kuna (0,5 posto) i s blagim rastom trĹžiĹĄnog udjela sa 10,38 na 10,57 posto. Pad ukupne premije, i to vei od ĹĄest posto, biljeĹži i tree najvee osiguranje - Euroherc, ija je premija proĹĄli mjesec iznosila

741,75 milijuna kuna. TrĹžiĹĄni udjel Euroherca smanjen je sa 10,94 na 10,49 posto. Najvee u segmentu neĹživotnih osiguranja je Croatia osiguranje s trĹžiĹĄnim udjelom 39,87 posto i bruto premijom od 2,12 milijardi kuna, dok je prvi u sektoru Ĺživota Allianz Zagreb s premijom


››

BISER DANA

BROJKA

U HDZ-u je zavladala panika i strah od gubitka izbora, pa se unaprijed spremaju krasti na izborima INGRID ANTI»EVI MARINOVI (SDP) na presici u Zadru

5,5

milijuna eura odštete žrtvama u iduih pet godina spremna je platiti maarska tvrtka MAL, koja je odgovorna za kemijsku nesreu od ijim je posljedica umrlo 9 i ozlijeeno 150 osoba, priopio je u ponedjeljak predsjednik tvrtke

UVODNIK

za novu Može li nova kineska politika pomoi Hrvatskoj? ma zvoja turizma", govori Palma dodajui kako te znaajke nije imala studija razvoja turizma donesena 2003. O njoj se, kaže Palma, nije diskutiralo i stoga nije zaživjela.

Marketinški plan

Nova strategija, stoji u priopenju Ministarstva, trebala bi nakon ulaska Hrvatske u EU biti usklaena sa strategijom razvoja turizma EU. Turizam zasad ima strateški marketinški plan koji se odnosi na razdoblje do 2014. godine. Istodobno daje projekciju do 2020., kad bi Hrvatska trebala godišnje ostvariti 80 milijuna noenja i 20 milijardi eura od turizma, što je gotovo trostruko vei prihod nego danas. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

tržišni udjel od 245,76 milijuna kuna i udjelom 14,05 posto. Po vrstama osiguranja, najviše - 2,2 milijarde kuna premije, odnosi se na auto osiguranje, a 1,5 mlrd. kuna na životno osiguranje. Ukupne vrijednost likvidiranih šteta pala je 2,2 posto na 502,19 mil. kuna. B. St.

››

Josip Jagi josip.jagic@business.hr

N

akon što je prije samo desetak dana u posjeti Europskoj uniji kineski predsjednik Hu Jintao poruio Europljanima i Amerikancima kako bi trebali prestati sa svojim pritiscima na Kinu da dozvoli aprecijaciju juana renmimbija i na taj nain omogui ravnomjerniju trgovinsku razmjenu koja bi usporila vanjskotrgovinske deficite SAD-a i EU, mogue je da je konano došao trenutak da cijela zapadna hemisfera malo odahne. PROTEKLA SU etiri dana vlastodršci Kineske komunistike partije na velikom sastanku Centralnog komiteta odluivali o smjernicama razvoja kineske ekonomije u razdoblju od 2011. do 2016. godine. Glavni zakljuak? Kina do 2015. godine planira rast bruto domaeg proizvoda od ukupno 50 posto, na 7500 milijardi amerikih dolara, ime bi Japan izgurali s mjesta druge najvee svjetske ekonomije, kao što su na kraju 2009. godine s treeg mjesta istjerali Nijemce. No, ovaj su put konano dali naslutiti nešto što je barem srednjorono, odnosno za sljedeih pet go-

dina, dobra vijest za SAD, Europsku uniju, pa tako i nas. Dok Edward Hugh na Fistfulofeuros. com i kolumnist Wall Street Journala Irwin Stelzer nariu nad crnom sudbinom precijenjenog eura koji e EU gurnuti u novu recesiju bez mjera kvantitativnog opuštanja (prevedeno, bez tiskanja novca), Kinezi nude novo rješenje. UMJESTO forsiranja izvoza kao jedinog alata gospodarskog rasta, Zhang Ping, elnik povjerenstva za nacionalni razvoj i reforme koji kreira gospodarsku politiku, najavio je mjere kojima e se poveati potrošnja kineskih kuanstava jaanjem socijalne skrbi (u Kini gotovo ne postoji sustav mirovinskog osiguranja ni skrbi za starije), ali i socijalno poticanom stanogradnjom i reformom cijena ener-

genata i drugih resursa. Fokus sljedee faze kineskog rasta bit e davanje nove naglašene uloge potrošnji. Kineski predsjednik Jintao traži da se novim programom omogui sudjelovanje širih slojeva društva u rastu, i smanjivanje jaza u bogatstvu, prema kojem 10 posto najbogatijih uživa ak 65 puta vei dohodak od deset posto najsiromašnijih u Kini. PETOLJETKA e stupiti na snagu s poetkom 2011. godine. Posljedino bi trebala živnuti trgovinska razmjena SAD-a i Europske unije s Kinom, ali sad u veoj mjeri na korist EU i SADa, što bi trebalo omoguiti i ono na emu inzistira i Meunarodni institut za financije: ravnomjerniji globalni oporavak i rast od kojega bi svi trebali imati više koristi. Možda i Hrvatska.

Prvi je put Kina donijela politiku koja bi mogla pomoi SAD-i i EU, pa time možda i Hrvatskoj: umjesto forsiranja izvoza, u razdoblju 2011.-2015. planiraju poeti poticati domau potrošnju jaanjem socijalne skrbi i stanogradnje te reformom cijena resursa


tema 4-5

PRIJEVREMENI IZBORI I POLITI»KI RIZIK Analitiari ne dijele 'strah' ulazak u EU, odnosno da e se rušenjem Vlade poveati politiki rizik zem

Gligorov: Ovu su Vlad već otpisali i očekuju Eventualni pad Vlade i prijevremeni izbori ne bi poremetili cijenu državnih obveznica, kao ni percepciju rizika poslovanja u Hrvatskoj, smatra Vladimir Gligorov te istie da je sada kljuno kako e strane agencije i vjerovnici ocijeniti spremnosti oporbe za preuzimanje odgovornosti i provoenje nužnih reformi

"Ne vjerujem da bi eventualni pad Vlade i raspisivanje prijevremenih izbora imali posljedice na cijenu državnih obveznica i uope na percepciju rizika poslovanja u Hrvatskoj. Trenutana je Vlada ve prošlost, ne samo kada je rije o vjerovnicima, ali svakako i za njih", odgovorio je Vladimir Gligorov, analitiar Bekog instituta za meunarodne odnose, na

Razlika prino odnosu na re

17. TRAVNJA 2009. Moody's smanjuje rejting Hrvatske za kunska zaduženja sa Baa2 na Baa3, navodei kao razlog nedostatnu reakciju Vlade na loše gospodarske prognoze

27. LISTOPADA 2008. S&P smanjuje outlook za dugorona devizna zaduženja sa stabilnog na negativno

pitanje bi li prijevremeni izbori u Hrvatskoj utjecali na rast cijene hrvatskog duga i pad kreditnog rejtinga. Nakon što je SDP kao najvea oporbena stranka najavio skoro izglasavanje nepovjerenja Vladi, uza sve glasnije zahtjeve za prijevremenim izborima vladajua stranka plaši birae da bi takav scenarij zemlju doveo do odgode zapoetih proce-

16. OŽUJKA 2009. S&P smanjuje rejting za kunska zaduženja na BBB dugoroni i B-3 kratkoroni rejting te je outlook za kunska zaduženja smanjen sa stabilno na negativno. Kao najvažniji razlog navodi se 'rizik financiranja vanjskih neravoteža'

sa, kao što su ulazak u Europsku uniju ili borba protiv korupcije te gospodarska reforma. No, analitiari su suglasni da prijevremeni izbori ne bi utjecali na ocjenu agencija za kreditni rejting. Gligorov kaže da se od ove Vlade u inozemstvu ne oekuje previše i da je ona trenutano stvar povijesti jer svi oekuju promjenu vlasti kada god

da se dogode izbori. Zrinka Matijevi Živkovi, glavna analitiarka Raiffeisen banke, smatra da e sami ulagai imati zadnju rije u vezi s procjenom rizika, ali dodaje kako prijevremeni izbori po tom pitanju ne bi trebali znaiti ništa. Navodi nekoliko primjera iz našeg susjedstva, primjerice Italiju u kojoj su vlade od Drugog svjetskog rata trajale manje

od godinu dana. Najsvježiji primjer odnosi se na Maarsku, za koju se oekivalo da e nakon odbacivanja dogovora s MMF-om doi do drastinijeg poveanja rizika, ali se to nije dogodilo jer su strani ulagai ve uraunali mogunost takvog razvoja dogaaja. Rizik politikog okružja u Hrvatskoj ve je ukalkuliran u izvješa agencija za rejting.


'strah' premijerke Jadranke Kosor da bi prijevremeni izbori ugrozili zik zemlje

business.hr Utorak 19/10/2010

adu vjerovnici ju promjenu

prinosa hrvatskih obveznica u na referentne obveznice

VLADIMIR GLIGOROV, analitiar Bekog instituta za meunarodne ekonomske studije SNIMIO HRVOJE KNEZ

ŠTO NAM PORU»UJU REJTING AGENCIJE?

Ne brine ih politika, ve visok dug

21. SVIBNJA 2009. Fitch smanjuje outlook za Hrvatsku sa stabilno na negativno i smanjuje rejting za dugorona kunska zaduženja sa BBB+ na BBB

Tako je Standard&Poor's u svojem zadnjem izvješu nabrojao sve hrvatske politike specifinosti, od bijega bivšeg premijera Ive Sanadera i njegova pokušaja da se vrati na politiku pozornicu Hrvatske do korupcije koja teško kompromitira sadašnju vlast. I dok Jadranka Kosor tvrdi da e rušenjem Vlade doi do stagniranja ionako predu-

gog puta Hrvatske u Europsku uniju, u meunarodnim agencijama za rejting procjenjuju da e Hrvatska ui u tu asocijaciju najkasnije poetkom 2012., uz naglasak kako je tu rizik po Hrvatsku gotovo ravan nuli unato signalima da je Unija umorna od proširenja. Ni Zdeslav Šanti iz Splitske banke ne vjeruje da bi se hrvatski ulazak u EU mogao

usporiti zbog izbora. "Naravno da postoji rizik od odgaanja završetka pregovora o pristupanju EU. Meutim, u Hrvatskoj ne postoji znaajnija politika opcija koja se protivi ulasku u EU pa je i taj rizik minimalan", kaže Šanti. On smatra da bi u sluaju eventualnih prijevremenih izbora agencije za rejting vjerojatno priekale prve reformske poteze, a tek onda

Trn u oku rejting agencija u sluaju Hrvatske nije politiki rizik, ve velik i, što je još gore, brzorastui vanjski dug. Upravo su taj dug u posljednjem izvješu kao najveu ranjivost Hrvatske istaknuli analitiari poznate rejting agencije Moody's. "Svako oklijevanje da se poduzme odluna fiskalna ak-

cija moglo bi znatno pritisnuti lokalnu valutu", naveo je Moody's. Stoga agencije za rejting mnogo više pozornosti pridaju neemu što jesmo ili nismo napravili na polju ekonomske politike, a mnogo manje prijevremenim izborima koji su karakteristini za mnoge europske zemlje.

reagirale. Stoga bi, po njemu, u scenariju prijevremenih izbora veliku ulogu imali brzina uspostave nove Vlade, homogenost koalicije i kvaliteta projekata. Gligorov tvrdi nešto slino i naglašava da je kljuna ocjena spremnosti oporbe, za koju je siguran da pobjeuje, da preuzme odgovornost. Ocjena e ovisiti i o karakteru i dubini reformi koje

e biti spremna provesti. "U ovom bi trenutku bilo loše ako bi opozicija stavila naglasak na stabilnost i kontinuitet, a ne na reforme i ubrzanje rasta", upozorava Gligorov. Stoga zakljuuje da e upravo ta spremnost biti kljuna za ocjenu perspektiva hrvatskoga gospodarstva, pa prema tome i za rizinost hrvatskih dugova. Ante Pavi


tema 6-7

BOLEST U SUSTAVU Problem nelikvidnosti u Hrvatskoj strukturn sustavnim rješenjima i na više razina, meu ostalim, brzim steajevim

Dugovi blo porasli za

Ukupan iznos dospjelih neplaenih potraživanja insolventnih tvrtki u kolovozu je dosegnuo 31,98 milijardi kuna - dva posto više nego u srpnju - te osam milijardi kuna - ak 25 posto - više nego u kolovozu prošle godine. Najbrže rastu neplaene obveze tvrtki kojima je raun u blokadi do 60 dana Dvogodišnji trend rasta nelikvidnih i insolventnih tvrtki i obrtnika nastavljen je i u kolovozu. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ukupni iznos dospjelih neplaenih potraživanja insolventnih tvrtki u kolovozu je dosegnuo 31,98 milijardi kuna - 673 milijuna kuna (dva posto) više nego u srpnju, te osam milijardi kuna (ak 25 posto) više nego u kolovozu prošle godine. Od toga nepodmirene obveze pravnih osoba iznose 26,2 milijarde kuna, a fizikih osoba (obrtnici) 5,8 milijardi kuna. U kolovozu je u odnosu na srpanj i broj insolven-

tnih pravnih osoba narastao sa 30.500 na 30.764, a broj insolventnih obrtnika sa 39.718 na 39.853. I kod pravnih i kod fizikih osoba na mjesenoj je razini u padu samo broj zaposlenih koji rade kod insolventnih subjekata, što, meu ostalim, ukazuje na to da se i jedni i drugi protiv insolventnosti bore otpuštanjem radnika, odnosno smanjivanjem troškova poslovanja.

Najgori trgovci

HGK navodi i podatak da se od 26,1 milijarde kuna nepodmirenih obveza pravnih osoba na neplaene poreze odnosi 11,1 milijarda

kuna, a na neplaene doprinose 1,59 milijardi kuna, odnosno ukupno oko 12,7 milijardi kuna, što je 1,3 posto više nego u srpnju, a 37,8 posto više nego u lanjskom kolovozu. Rast nepodmirenih obveza bilježi se u svim razdobljima ronosti, ali je najbrži u razdoblju do 60 dana, pa u HGK-u zakljuuju da tekua nelikvidnost najbrže raste - u srpnju i kolovozu rasla je po prosjenoj stopi od 26 posto, odnosno za oko 296 milijuna mjeseno. Istodobno se, meutim, najvei rast broja insolventnih pravnih osoba i broja zaposlenih bilježi u razdo-

blju ronosti od 181 do 360 dana. Što se pak tie djelatnosti u kojima je najviše nepodmirenih obveza, prednjae trgovina (34,3%), graevinarstvo (18,9%) i preraivaka industrija (17%). Unato tome što se "kultura" nepodmirivanja dospjelih obveza širi kao epidemija, teško je nai sugovornike koji su spremni o njoj javno govoriti, jer su u lancu insolventnosti o mnogima ovisni i svako zamjeranje može ih gurnuti na rep naplate potraživanja. Istiu da službeni podaci, poput HGK-ovih, ne obuhvaaju sve dospjele nenaplaene

obveze jer mnogi vjerovnici ne izdaju dospjele naloge za plaanje s obzirom na to da su dužni odmah platiti PDV. Procjenjuju da imaju malo šansi u dogledno vrijeme naplatiti svoja potraživanja, pa radije šute i nadaju se boljim vremenima za slanje naplativih naloga. U lancu nepodmirenih dospjelih obveza, koji se kree od trgovine, preraivake industrije do njihovih dobavljaa, dobavljai uglavnom ostaju najkraih rukava, pogotovo što ih istodobno sve više pritiše skupo financiranje njihova poslovanja. U pojedinim djelatnostima troškovi fi-


ukturne je prirode, upozoravaju analitičari, te se mora 'liječiti' ajevima i strožim rokovima plaćanja za velike tvrtke

business.hr Utorak 19/10/2010

blokiranih tvrtki za još 670 milijuna kuna brojke

11,1

milijardu kuna duguju pravne osobe za poreze, što je 36,8 posto više nego u kolovozu prošle godine

1,59

milijardi kuna duguju pravne osobe za neplaćene doprinose, 45,9 posto više nego u kolovozu prošle godine

nanciranja iznose od 8 do 12-13 posto, dok u istim djelatnostima u zemljama EU troškovi financiranja ne prelaze 2 posto, zbog čega se u Hrvatskoj u tim djelatnostima za plaćanje kamata izdvaja više novca nego za plaće zaposlenih. U takvim nenormalnim uvjetima poduzetnici nisu sigurni jesu li moguća brza i jednostavna rješenja. Primjerice, slažu se da bi stečajevi s tržišta uklonili najveći broj insolventnih tvrtki koje nemaju nijednog zaposlenog, kakvih je najviše među neplatišama, ali to bi samo "uljepšalo" statistiku, a ne bi dugoročno riješilo problem insolventnosti. Zato podsjećaju da se unaprijed planirano i ničim opravdano neplaćanje dospjelih obveza u europskim državama kažnjava i zatvorskim kaznama i oduzimanjem imovine.

Krediti za likvidnost

Kako je problem nelikvidnosti u Hrvatskoj struktur-

ne prirode, makroekonomist Damir Novotny smatra da se mora "liječiti" sustavnim rješenjima i na više razina. Prvo bi bilo potrebno da one tvrtke koje imaju obveze veće od imovine i kapitala po automatizmu odlaze u stečaj. Druga vrsta stečajeva bili bi stečajevi s preustrojem u tvrtkama gdje oni imaju smisla, kao što je to slučaj u Pevecu. Mjere poput određivanja rokova plaćanja od 30 dana, odnosno po posebOGLAS

nim uvjetima od 60 dana, koje se sada predlažu u Europskoj uniji, mogle bi i u Hrvatskoj imati smisla, smatra Novotny, ali u onom dijelu nelikvidnosti koju generiraju veliki privredni subjekti, a ona se prelama preko leđa malih i srednjih tvrtki. Njima bi se mogao nametnuti sustav plaćanja u propisanim rokovima, ali bi se u to morale uključiti i banke. Kod nas banke dosad nisu davale kredite za likvidnost. Ako

su to i činile, uvjeti su bili loši i takvi su krediti izuzetno skupi. U EU se upravo krediti za likvidnost relaksiraju. Osim toga, nastavlja Novotny, i naša je država rigidna u naplati svojih dugova. Dala je sebi za pravo, objašnjava, da bude u prvom redu naplate, a ima i pravo blokade računa tvrtki, što se malo gdje u svijetu može. I ta svoja prava država uredno primjenjuje na malim i srednjim tvrtkama, a kod

velikih, poput Ine, ipak traži drukčija rješenja. Novotny zato zaključuje da je za rješavanja nelikvidnosti u Hrvatskoj potrebno, osim primjene stečajeva te propisivanja i primjene rokove plaćanja, istodobno relaksirati i državu, i banke, ali i HNB i njegovu politiku kako bi se smanjio pritisak prije svega na male i srednje tvrtke koje ga sve teže mogu izdržati. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 19/10/2010

VODOOPSKRBA

Sl. Brodu projekt vrijedan 30 mil. eura

Slavinski Brod. U Slavonskome Brodu potpisan je ugovor o sufinanciranju projekta vodoopskrbe i odvodnje s ureajem za proišavanje otpadnih voda iz sredstava državnoga prorauna i prorauna grada Slavonskoga Broda. Time je omoguen poetak realizacije toga projekta uku-

pne vrijednosti oko 29,65 milijuna eura. Više od polovice iznosa, 15,34 milijuna eura, osigurano je iz sredstava IPA pretpristupnog fonda EU, država e namaknuti 12,3 milijuna eura, a Slavonski Brod oko dva milijuna eura. Ugovore su potpisali državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja Zdravko Krmek, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Siniša Širac, gradonaelnik Slavonskoga Broda Mirko Duspara te direktor komunalnog poduzea Vodovod Marko

Blaževi. Iz pretpristupnog fonda IPA ukupno je za vode osigurano 26,4 milijuna eura, a uz Sl. Brod kandidaturu su prošli i Drniš i Knin. Uspjeli smo dobiti još 21 milijun eura, i za to smo kandidirali Sisak, a oekujemo da emo u iduih mjesec dana i službeno iz Bruxellesa za to dobiti potvrdu, rekao je Krmek. Završetkom projekta u Sl. Brodu 2014. gubici vode trebali bi se smanjiti 20 posto. Radove e izvoditi brodske graevinske tvrtke. H

MIRKO DUSPARA, gradonaelnik Slavonskoga Broda SNIMIO HRVOJE DOMINI

Splitski međunarodni sajam SASO prerastao ZV SASO: 8 SAJMOVA

I obrtnika 10% više SASO obuhvaa 8 specijaliziranih sajmova: Sajam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sajam metalne industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, Sajam elektrotehnike, energetike i telekomunikacija, Sajam financija, investicija i razvoja te Sajam ekologije. Na obrtnikom sajmu ove je godine 10 posto više izlagaa, što prema rijeima Marije Hauptmann znai da su i obrtnici nakon recesije odluili izai u potragu za novim poslovima.

SASO e ove godine ugostiti i nekoliko stranih izlagaa, pogotovo iz Njemake ARHIVA BUSINESS.HR

SAJMOVANJE Splitski meunarodni sajam privukao je triput više izlagaa od Jesenskoga meunarodnoga Zagrebakoga velesajma, njih 1497, a tajna je, kažu organizatori, u sinergiji izlaganja i konferencija Splitski meunarodni sajam SASO, koji e se održati od 20. do 24. listopada, privukao je 1497 izlagaa iz 15 zemalja. Iako je posrijedi osam posto manje izlagaa nego lani, kada ih je bilo 1600, splitski SASO najvei je sajamski dogaaj u Hrvatskoj. Puno poznatiji Jesenski meunarodni

Zagrebaki velesajam, naime, ove je godine privukao samo 500 izlagaa, triput manje od splitskog sajma.

Kriza graditeljstva

Voditeljica komunikacija SASO-a Marija Hauptmann kaže da se pad broja izlagaa dogodio zbog vanjskih utjecaja.

"Bilježimo pad izlagaa iz graevinskog sektora, što je bilo i oekivano zbog situacije u graevini i pada investicija u toj branši”, objašnjava dodajui da veina specijaliziranih sajmova za graditeljstvo bilježi pad broja izlagaa. Istraživanja su pokazala, kaže Hauptmann, da 80 po-

sto sajmova u Europi osjea utjecaj svjetske ekonomske krize. Oporavak bilježe jedino Azija i Pacifik, gdje su uglavnom proizvodne ekonomije. Europski sajmovi bolja vremena oekuju tek potkraj 2011. godine. I Hauptmann kaže da je SASO najvažniji gospodarski dogaaj u Hrvatskoj i navodi da je, primjerice, nedavno završeni zagrebaki sajam Ambienta imao 500 izlagaa.

B2B susreti

A uspjeh SASO-a, koji se ove godine održava 15. put, objašnjava Hauptmann, u prokušanoj je formuli: sinergiji izlaganja i konferencija. Odavno su, kažu, shvatili da sajam nije samo mjesto izlaganja nego ponajprije mjesto na kojem se dolazi do informacija i uspostavljaju kontakti. Zato i imaju bogat pro-

gram konferencija na kojima struka ima glavnu rije. Ove godine imaju 10 konferencija, dvije više nego lani, a održavaju se cjelodnevno i na njima mogu sudjelovati svi izlagai i posjetitelji sajma. Hauptmann istie i gospodarske B2B susrete kao vrlo važan dio SASO-a koje organiziraju u suradnji sa županijskom HGK. Ove je godine za te razgovore prijavljeno stotinjak tvrtki. "Zadržali smo lanjske cijene, a prihodi nam se kreu u oekivanim granicama", kaže Hauptmann. Dodaje da je ove godine više stranih izlagaa, pogotovo iz Njemake, što je takoer znak koliko sajmovi ovise o vanjskim utjecajima. Njemaka se, naime, meu prvima u Europi poela oporavljati od recesije. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr


V


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 19/10/2010

INA

Bartha odlazi u BiH Zagreb. Broj izvršnih direktora Ine smanjen je sa sedam na šest, a krajem listopada s pozicije izvršnog direktora za trgovinu odlazi László Bartha, kojeg e na tom mjestu naslijediti sadašnji izvršni direktor za korporativne servise Darko Markoti, objavljeno je putem Zagrebake burze. 31. listopada Bartha odlazi s dužnosti izvršnog direk-

tora za trgovinu na malo te e karijeru nastaviti nadzirui poslovanje u BiH, gdje e biti direktor društva Holdina i predsjednik NO-a Energopetrola, kao predstavnik INAMOL konzorcija, stoji u priopenju. Iz Ine istiu i kako u sadašnjem sastavu prestaje djelovati poslovna funkcija korporativnih servisa, a korporativni centar mijenja naziv u korporativni servisi. Izvršnim direktorom za korporativne servise imenovan je Berislav Gašo od 1. studenoga, a

Gašo je sa 31. listopada razriješen dužnosti izvršnog direktora za korporativni centar. Kod ostalih funkcija izvršnih direktora nema promjena: Bojan Milkovi zadržava dužnost izvršnog direktora za istraživanje i proizvodnju nafte i plina te dužnost glavnog izvršnog direktora Ine, na istim dužnostima ostaju i izvršni direktor za korporativne procese Tomislav Thür, izvršni direktor za financije András Huszár i izvršni direktor za rafinerije i marketing Peter Chmuriak. H

LÁSZLÓ BARTHA Na mjestu izvršnoga direktora za trgovinu naslijedit e ga Darko Markoti ARHIVA B.HR

Miroslav Bunić: Bojim s posebno teška biti 2011 GRAEVINARI U ŠKRIPCU Prvi ovjek Zagorje Tehnobetona prilikom obilaska gotovo završenog osjekog Avenue Malla požalio se na lošu situaciju u sektoru, pa unato probijanju srbijanskog tržišta drži da najgore za domae graevinare tek slijedi "Naši su planovi veliki, iako je danas teško planirati zbog krize, a i stranih je ulagaa manje. No, mi smo optimisti, a i ovaj projekt u Osijeku daje nam temelj za optimizam", istaknuo je Miroslav Buni, generalni direktor Zagorje Tehnobetona, koje privodi kraju gradnju osjekog Avenue Malla, poslovno-prodajnog objekta od gotovo 40.000 etvornih metara ije otvorenje investitor GTC Hrvatska najavljuje poetkom idue godine.

Širenje u regiji

"Naši daljnji planovi vezani su uz širenje u regiji. Tako jedan projekt slian osjekom, ali manji, ve radimo u Srbiji. Radimo i na daljnjoj pripremi poslova u Srbiji, Kosovu te u susjednim zemljama, za što smo se poeli pripremati prije dvije godine predosjeajui da e se nakon velike graevinske ekspanzije u Hrvatskoj dogoditi stagnacija", kaže Buni i dodaje da

daljnji planovi dijelom ovise i o uspjehu projekta u Osijeku jer GTC kao veliki investitor ima planove u široj regiji. Zagorje Tehnobeton trenutano je na oko 80 posto ostvarenja optimistinog plana za ovu godinu, ali vjeruju da e se realizacija, unato svemu, popraviti do kraja godine. Tvrtka u Zagrebu radi na KB Rebru i dovršava zgradu HBK, u Sv. Nedjelji za engleskog investitora radi veliki poslovni park, a u Puli gradi stadion. Prisutna je i u Splitu, tonije u zranoj luci te City Centru One, kao i nizu manjih projekata. "Bit emo jako zadovoljni ako godinu završimo s prihodima na razini lanjske", rekao je generalni direktor Zagorje Tehnobetona, koje posluje bolje od prosjeka sektora, što potvruje i 38 novozaposlenih od 842 zaposlenika. "Bojim se da e posebno teška biti 2011., iako postoje najave da e poeti neki projekti Vlade koji su, uz stva-

ranje uvjeta za strane investicije, nužni za oživljavanje graditeljstva", upozorio je Buni. Kazao je i da je nerealno oekivati nagle promjene u graditeljstvu, gdje nakon zaustavljanja treba proi dosta vremena da bi se opet sve pokrenulo.

Pritisak na cijene

"Više smo se okrenuli privatnim investitorima i stranim ulagaima, ali i tu je, nažalost, statistika loša. Strana ulaganja u Hrvatsku su se više nego prepolovila, što smo i mi osjetili", kaže Buni, koji je lani, kada su mnogi graditelji drastino pali, uspio ostvariti rast prihoda u odnosu na 2008., ali uz manju dobit. "Zahvaljujui prijelaznim radovima, u ovu smo godinu ušli s dodatnim rastom, ali nakon treeg kvartala naš plan za ovu godinu se ne ostvaruje. Ispalo je da su neke neoekivane stvari utjecale na njegovo ostvarenje. Ove nam godine, a vjerojatno

››

Zahvaljujui prijelaznim radovima, u ovu smo godinu ušli s dodatnim rastom, ali nakon treeg kvartala naš plan za ovu godinu se ne ostvaruje MIROSLAV BUNI, generalni direktor Zagorje Tehnobetona

e se to osjetiti i idue, prije svega nedostaje megaprojekt koji smo ne samo realno imali u planovima, nego smo ga i ugovorili. Tu je Supernova u Buzinu, koji bi sa 74 milijuna eura bio najvei projekt u našoj novijoj povijesti. To nam uistinu nedostaje i pokušavamo sanirati posljedice njegova neoekivanoga gubitka.

U trenutanim uvjetima to je izuzetno teško nadoknaditi jer poslova je znatno manje pa je glad za poslom velika, što znai da je i veliki pritisak na cijene", upozorava Buni kojem je posao gradnje Supernove u Buzinu 'ispred nosa' oteo Dalekovod, koji vodi Luka Milii. Ivica Kruhoberec


BROJKA

CROZ

15

Osnovali tvrtku u Beogradu

Zagreb. Hrvatska IT tvrtka CROZ poetkom listopada osnovala je tvrtku u Beogradu. Nakon viĹĄegodiĹĄnjih angaĹžmana na inotrĹžiĹĄtima, posrijedi je, istiu, prva tvrtka koju CROZ osniva izvan Hrvatske. Voditelj CROZ-ova ureda u Beogradu je Igor uri koji dolazi iz Komercijalne banke Beograd. B. hr

posto porasla je lani u odnosu na 2008. potroĹĄnja lijekova u Hrvatskoj, na koje je potroĹĄeno 4,6 milijuna kuna, objavila je Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)

m se da će 011. godina GTC HRVATSKA

U Avenue Mall uloĹženo 60 milijuna eura "Danas smo ispred roka gradnje pa moram pohvaliti Zagorje Tehnobeton koje je naĹĄ partner na osjekom projektu, a kako stvari stoje, vjerojatno i na nekim buduim", istie SiniĹĄa Slijepevi, direktor GTC-a Hrvatska. Avenue Mall, projekt u koji GTC ulaĹže gotovo 60 milijuna eura, drugo je ulaganje tog developera u Hrvatskoj. "Trenutano su aktualni projekti na trĹžiĹĄtu u Srbiji, tonije u Beogradu i Subotici, a ove godine otvaramo i trgovaki centar u Pragu te dva

trgovaka centra u Bugarskoj. Vjerujem da emo vrlo skoro najaviti i novi projekt u Hrvatskoj", kazao je Slijepevi. U Osijek i istonu Hrvatsku GTC je doĹĄao jer ondje vidi najvei potencijal za razvoj. "Od otkupa zemljiĹĄta do gradnje AMO-a proĹĄle su tri godine. Stoga ne udi ĹĄto je GTC dobio niz nagrada kao najbolji developer u ovom dijelu Europe. Dobili smo i nagradu kao najlikvidniji developer", pohvalio se Slijepevi.

KREDITORI

EBRD: Sljedea godina je godina Slavonije "U Hrvatskoj smo prisutni viĹĄe od 15 godina i uloĹžili smo viĹĄe 2,2 milijardi eura, ali ovo je prvo znaajno ulaganje u Slavoniji", istaknula je Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBDR-a za Hrvatsku. "Drago nam je ĹĄto opet suraujemo s GTC-om. S njima smo poeli u Poljskoj, Ukra-

jini, Bugarskoj i Srbiji, a sada smo i u Slavoniji. To nam je prilika za poetak razgovora i o drugim ulaganjima, kao ĹĄto su gradnja infrastrukture i privatni sektor. Idua godina bit e godina Slavonije jer, meu ostalim, oekujemo novi ugovor s HAC-om o gradnji autoceste", istie Hargitai.

OGLAS


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 19/10/2010

BIH

Sukobili se radnici Granita i policije

Mostar. Petnaest policajaca i 10 zaposlenika poduzea Granit iz Jablanice, koje se bavi obradom kamena, u ponedjeljak je ozlijeeno u sukobu koji je izbio zbog uvoenja prisilnog upravitelja u tu tvrtku koja je u steaju, izvijestili su iz policije. Radnici su ujutro na prilazu tvrtki bacali kamenje na poli-

ciju. Policija je privela 18 osoba. Tužiteljstvo BiH uputilo je zahtjeve da se obustavi provedba steaja dok ne završi istraga koja se odnosi na ispitivanje nezakonitosti steaja i financijske pronevjere u iznosu veem od 12 milijuna maraka (oko 46,2 milijuna kuna). Granit je privatiziran 2004., a ugovor je raskinut poetkom godine. Radnici su u višemjesenu štrajku i mjesecima su sprjeavali provedbu steaja upozoravajui na nezakonitosti u toj tvrtki. H

U SPLITU

Žbogar i Rogli otvorili slovenski konzulat

Split. Ministar vanjskih poslova Slovenije Samuel Žbogar i poasni konzul Slovenije u Splitu Branko Rogli otvorili su u ponedjeljak u nazonosti ministra vanjskih poslova i euorpskih integracija RH Gordana Jandrokovia nove prostorije Generalnog konzulata Slovenije u Splitu. Jandrokovi je naglasio kako je

važno što je generalni konzul Republike Slovenije u Splitu jedan od najboljih hrvatskih poduzetnika Branko Rogli. "To znai da e se težište razvoja odnosa izmeu dvije zemlje usmjeriti na gospodarsku suradnju te na zajedniki nastup na treim tržištima", rekao je ministar Jandrokovi. Dodao je kako se Ljubljana i Zagreb nastoje pozicionirati kao središte ovog dijela Europe. Dvojica ministara sastala su se s hrvatskim i slovenskim gospodarstvenicima. H

ZFF izlaskom iz SC-a uštedio 100.000 kn 'SC U LOŠEM FILMU' Kako u kompleks u kojem se glavnina festivala održavala sedam godina nije ništa uloženo, smanjenje sponzorskih iznosa 20-25% i gradskih dotacija 30%, s dotadašnjih milijun kuna, Zagreb film festival dijelom je nadomjestio preseljenjem u Kino Europa Zagreb film festival (ZFF), koji je u nedjelju poeo 8. put, jedan je od rijetkih hrvatskih filmskih festivala koji ne mui muku sa sponzorima. Istina, dotacije su smanjene, ali nije bilo odustajanja sponzora. Festival je izgubio sitnice koje ga ine luksuznim, kaže izvršni direktor ZFF-a Hrvoje Lau-

BROJKA

1,3

milijuna eura budžet je Sarajevo film festivala, kojemu je po veliini najbliži Pula film festival s budžetom oko 4 milijuna kuna

renta. "Prije smo gostima plaali i smještaj za partnere, no ove godine to nismo uinili", kaže Laurenta. Smanjen je i nagradni fond, neki su popratni programi ukinuti, ali program nije, tvrdi Laurenta, izgubio na kvaliteti.

Najam 100.000 kn

ZFF kao jedan od najveih hrvatskih festivala (i najvei zagrebaki) ima i najviše sponzora. Veina ih je vezana uz festival višegodišnjim ugovorima koji jame kontinuitet, ali ove su godine zbog krize smanjili iznose. "Sponzorski iznosi smanjeni su od 20 do 25 posto u odnosu na prošlu godinu, a najvei je udar došao od Grada, koji je dosad festiva-

STUDENTSKI CENTAR Od najpoželjnijega prostora u gradu, bez Zagreb Doxa i ZFF-a, prometnuo se u gubitnika SNIMIO HRVOJE DOMINI

lu plaao oko milijun kuna, što je ove godine smanjeno 30 posto. Za nas je to ipak znatan gubitak", kaže Laurenta. Dio troškova ZFF je kompenzirao odlaskom iz Studentskog centra, u kojem se održavala glavnina programa. Iako kažu da im je SC po strukturi, lokaciji i openitom dojmu savršeno odgovarao, u ZFF-u su ipak ljuti na vodstvo tog kompleksa. Naime, u sedam godina, koliko je festival glavninu svojeg programa održavao ondje, SC nije gotovo ništa uložio u prostore. "Nisu imali ni opremu kakva nam je potrebna, a o sanitarijama da ne govorimo", kaže Laurenta. Financijska konstrukcija nije zanemariva: ZFF je SC-u najam tije-

kom festivala plaao 100.000 kuna, a sada, kada je glavni program preseljen u Kino Europa (ostatak se održava u kinu Tuškanac, Dokukinu, MSU-u i Zagrebakom plesnom centru), trošak je smanjen na minimum jer Kinom Europa ZFF upravlja cijele godine. "Gradu plaamo najam 30.000 kuna", kaže Laurenta.

Doxov recept

A SC se od najpoželjnijega prostora u gradu pokazao kao gubitnik. Ve je lani iz njega otišao Zagreb Dox. "Išli smo za manjim dvoranama u kojima je nakon projekcije mogue druženje s autorima i zato nam je Movieplex savršeno odgova-

rao", kaže izvršna direktorica Zagreb Doxa Sanja Bori. Dox, koji je na programu posljednjeg dana veljae, ve ima zatvorenu financijsku konstrukciju. "Imamo ak i više sponzora nego lani", kaže Bori. Tajna uspjeha? "Skromni smo", kaže, "i slažemo dobar program." Dox je lani Movieplexu ponudio recept koji se pokazao dobitnim za obje strane: umjesto fiksne cijene dvorane, festival i dvorane dijelili su zaradu od prodanih ulaznica. "Ne mogu govoriti o omjerima, ali mogu rei da smo lani imali 25.000 posjetitelja, što je za nas izvrstan rezultat", kaže Sanja Bori. Iva Ušumli Greti iva.gretic@business.hr


karijere, znanje i posao

Nauite kako do novca iz EU fondova Kako stvoriti i organizirati uspješnu kompaniju

Utorak 19/10/2010

Eduspace, (r)evolucijski iskorak u edukaciji EDUKACIJSKI MIX Pogled na edukaciju kao seriju teajeva koji e pomoi razvoju pojedinanih kompetencija nepotpun je i ne može jamiti povrat investicije, istie Kemal Kaapor, rukovoditelj Distance Learning studija pri Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Savjetuje postavljanje edukacijskog miksa unutar tvrtke

KEMAL KA»APOR, rukovoditelj Distance Learning studija sarajevskog Ekonomskog fakulteta ARHIVA BUSINESS.HR

P

rvi (r)evolucijski iskorak dogodio se u percepciji i shvaanju edukacije pa je treba shvatiti kao ciklus koji se oituje u svakoj interakciji unutar i izvan jedne organizacije, objašnjava Kemal Kaapor, rukovoditelj Distance Learning studija pri Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i dodaje kako je, uz percepciju edukacije, najznaajniji evo-

lutivni iskorak bio u pristupu tvrtki prema zaposlenicima. Shvaanje da obrazovani kadrovi predstavljaju izvor ekonomske moi tvrtke i njezinu osnovnu kompetitivnu prednost potaknulo je promjene u edukaciji unutar tvrtke.

Nove tehnike i metode

Nain na koji radimo potpuno se izmijenio. Formiraju se virtualni timovi i tvrtke u kojima rade kolege iz razliitih gradova, s razliitih kontine-


> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 19/10/2010

INTERNET

STIPENDIJE

Pojačanje na Novoj TV

Pohod na više od 4000 stipendija

Nikica Škunca, dosadašnji operativni direktor za marketing za poslovne korisnike u HT-u (ZSE:HT-R-A), imenovan je direktorom odjela Interneta Nove TV. Prethodno je Škunca radio u Hrvatskom Telekomu gdje je obavljao menadžerske funkcije u marketingu, ICT-u, tehnici i razvoju. Cijeli je radni vijek usko Nikica Škunca, novi povezan s naprednim internet- direktor odjela Interneta Nove TV arhiva business.hr skim tehnologijama. S. H. B.

eduspace nema vremenskih i geografskih ograničenja arhiva business.hr

nata, održavaju sastanke putem audio i video konferencija, ostvarujući profit bez troškova zakupa uredskog prostora, skladišta, parkinga i putovanja. Nove tehnike i metode te napredak u tehnologijama koje se koriste u procesu edukacije doslovce su transformirali poimanje razvoja ljudskih resursa. Koncentrirana edukacija, gdje grupa ljudi fizički okružuje trenera/predavača, više nije optimalno rješenje za razvoj ljudskih resursa, osobito u segmentu koji se odnosi na obrazovanje odraslih, profesionalno usavršavanje i specijalističko obrazovanje zaposlenika čiji opstanak i daljnji napredak na radnom mjestu ovise od brzini usvajanja novih znanja i vještina.

Korist od Eduspacea ?

Eduspace je svijet optimalnog miksa formalne i neformalne, klasične i virtualne edukacije, koji nema vremenskih i geografskih ograničenja, uključujući sve moderne alate telekomunikacija, elektroničkih knjiga i foruma, uz formiranje profesionalnih zajednica. Kemal Kačapor smatra da je u procesu definiranja edukacijskog miksa potrebno uzeti u obzir u kojoj se fazi životnog ciklusa nalaze tvrtka i zaposlenik te koji se ciljevi žele postići. Bitno je, kaže, planirati, kreirati strategiju

edukacije, monitorirati proces transfera znanja i razvoja zaposlenika kako bi se uložena energija usmjerila na stvaranje vrijednosti za kompaniju. No, što to znači u kontekstu prakse? "Objasnit ću na jednostavnom primjeru iz telekom industrije. Naime, danas je u servisnoj djelatnosti bitna usluga. Dinamika kojom se razvijaju usluge u telekom industriji ne ostavljaju previše prostora za manevriranje. Svakog se tjedna, ili gotovo svakog dana, uvode nove usluge o kojima svakodnevno treba educirati prodajno osoblje da bi pružili kvalitetnu informaciju krajnjim korisnicima. Prodavači uče o novim uslugama i proizvodima putem multimedijalne audiovideo prezentacije te na taj način lakše integriraju nova znanja, koristi se ‘chat’ opcija za brza pitanja s trening timom, forumi za razmjenu

znanja i eventualno teža pitanja te kreiraju baze znanja, prati se usvojeno znanje kroz dinamične i interesantne kvizove, treneri se angažiraju samo prema potrebi, kao konzultanti i mentori, tj. na mjestima gdje se primijeti da znanje nije u potpunosti integrirano", zaključuje Kačapor .

Važnost socijalnih mreža

U procesu edukacije koriste se prednosti platforme socijalnih mreža za širenje znanja unutar tvrtke i jačanje kulture koja potiče visoku angažiranost zaposlenika. Danas se, smatra Kačapor, većina tvrtki bori protiv fenomena zvanog Facebook, a znamo da sve što zabranjujemo nije učinkovito rješenje. Potrebno je, kaže, iskoristiti prednosti socijalnih mreža i prilagoditi ih uvjetima poslovanja. Eduspace s jedne strane omogućuje zaposleniku da lakše planira svoju karijeru i potiče ga na aktivniji angažman unutar tvrtke. Tvrtkama omogućuje praćenje učinkovitosti razvoja ljudskih resursa uz optimizaciju investicijskog procesa te se kao takav integrira u sve pore poslovanja. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

učenje na daljinu

Edukacijski miks Kemal Kačapor, rukovoditelj Distance Learning studija pri Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u svojoj je praksi obučio više od 1300 studenata, zaposlenika i menadžera te savjetovao brojne tvrtke kako postaviti Eduspace tj. edukacijski miks unutar tvrtke koji jamči učinkovit povrat uložene investicije. Surađivao je, među ostalim, s tvrtkama kao što su BH Telekom, Intesa Sanpaolo Banka BiH, Mikra i brojne druge tvrtke iz BiH i regije.

Institut za razvoj obrazovanja (IRO) organizira 6. sajam stipendija 20. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 10 do 18 sati. Sajam je središnji nacionalni događaj u području visokog obrazovanja na kojem će više od 30 uglednih hrvatskih i inozemnih institucija

predstaviti oko 70 programa financijske potpore dostupnih hrvatskim građanima za studiranje u Hrvatskoj i inozemstvu. Putem tih programa dodjeljuje se više od 4000 pojedinačnih stipendija, od kojih oko 800 za studij u inozemstvu te ostatak za studij u Hrvatskoj. Održat će se okrugli stol o temi "Novosti u visokom obrazovanju: mjere za poticanje međunarodne mobilnosti", a cijeli program sajma i popis izlagača mogu se doznati na www.stipendije.info. S. H. B.

Naučite k fondova NA PUTU ZA EU U Hrvatskoj se trenutačno provodi pretpristupni program IPA (Instrument za pretpristupnu pomoć), kao i nekoliko EU programa u kojima se bespovratna sredstva putem natječaja dodjeljuju najboljim projektnim prijedlozima. Do novca nije lako doći, odnosno treba znati kako pripremiti dokumentaciju, što je najvažnije za sve poduzetnike, ali i državu

G

odišnje se kroz IPA program raspisuje 15 do 20 natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava, a nakon što Hrvatska postane članica EU, broj natječaja će porasti, a s njima i iznosi koji će biti na raspolaganju. Nakon prvog ciklusa prijava za bespovratna sredstva iz IPA fondova, učilište

Algebra je na osnovi vlastitih uspješnih iskustava i ekspertize konzultantskog tima, koji već pet godina radi na pripremi projektnih prijedloga, predstavilo jednosemestralni program usavršavanja iz područja apliciranja i vođenja EU projekata u Hrvatskoj. Program traje čak 120 sati i donosi znanja potrebna voditeljima izrade i proved-


a

OGLAS

kako do novca iz EU Edukacija je namijenjena ambicioznim pojedincima arhiva business.hr

be projekata EU fondova, objašnjava član Uprave Algebre Hrvoje Balen.

Spoj teorije i prakse

Hrvoje Balen, član Uprave Algebre snimio hrvoje dominić

Obrazovni program spoj je teoretskih izlaganja s mnogo praktičnog rada popraćenog informatičkom podrškom u fazi pripreme i upravljanja projektima, ističe Balen. Obrađuju se teme kao što su EU fondovi i upravljanje EU projektima, pristup logičke matrice projekta, izrada detaljnih aktivnosti, proračuna i projektne aplikacije, osnove uspješne provedbe projekata, MS Project - softversko planiranje i praćenje projekata te praktična radionica izrade projektne aplikacije. Radi se na realnim projektima i koriste se najnoviji službeni obrasci prijava, proračuna i logičke matrice. Polaznici dobi-

vaju gotove primjere dijelova uspješnih projektnih aplikacija uz objašnjenje zašto su uspješni ili neuspješni.

Edukacija za ambiciozne

Edukacija je namijenjena osobama koje imaju ambicija iskoristiti stečena znanja u pripremi projekata tijela javne i lokalne vlasti, nevladinih udruga, edukacijskih ustanova, razvojnih agencija ili trgovačkih društava koja razmišljaju o pravodobnom uključenju u partnerstva. Obrazovanje je namijenjeno i konzultantima koji žele proširiti područje svoje ekspertize. Upravo je posljednja, praktična radionica edukacijsku novost za buduće eksperte EU fondova jer se znanja i vještine stečeni u programu evaluiraju kroz mentorski rad sa stručnja-

cima, ali i dobiva potvrda naučenog obranom vlastitog projektnog prijedloga pred komisijom, pojašnjava Balen. Stručno povjerenstvo sačinjavat će Algebrini stručnjaci koji su dosad pripremili i proveli gotovo stotinu projekata, a to su: Mladen Vojković, Ana Fresl, Nenad Vakanjac i Mislav Balković, član Uprave Algebre. Prema njegovim riječima, samo u posljednjih šest mjeseci izradili su, pripremili i predali 20 projekata i pripremaju se za novi ciklus. "Trenutačno imamo izrazito pozitivan rezultat jer su nam već dodijeljena tri projekta, a pet projekata u čijoj su izradi sudjelovali naši stručnjaci je pred potpisivanjem", objašnjava Balković. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr


PODUZETNIŠTVO

Odobrene potpore > karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 19/10/2010

održavanje konkurentnosti i inovativnosti arhiva business.hr

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja odobrilo je regionalnu potporu sadržanu u Operativnom programu potpora za održavanje konkurentnosti i inovativnosti u maloj brodogradnji za 2010. godinu u iznosu od 4 milijuna kuna, a novac je osiguran iz državnog proračuna za ovu godinu, navodi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

Potpore su namijenjene nabavi opreme i strojeva, kupnji prava na patente, licencije, tehnološko znanje ili stručno znanje koje nije zaštićeno patentom, a dodijelit će ih Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u obliku subvencije na osnovi javnog natječaja od 15. listopada do 31. prosinca. Novac je namijenjen poduzetnicima kojima je osnovna djelatnost gradnja brodova i plutajućih objekata, čamaca za razonodu i sportskih čamaca, odnosno popravak te održavanje brodova i čamaca za

prijevoz putnika i/ili robe koji nisu veći od 100 BRT. Agencija je odobrila i regionalne potpore sadržane u Operativnom programu potpora proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, proizvodnji proizvoda od gume i plastike te proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za 2010. godinu. Novac za provođenje tog programa, a riječ je o 7 milijuna kuna, osiguran je u državnom proračunu. S. H. B.

Kako stvoriti i organizirati uspješnu kompaniju Menadžment Postaviti temelje poslovne organizacije jedan je od najvećih izazova s kojim se susreće menadžment. Na tržištu svakodnevno nastaju nova pravila i trendovi na koja mnogi ne uspijevaju odgovoriti, a postojeća kriza svaku njihovu odluku stavlja pod posebno povećalo

P

redavanje o temi kako stvoriti i organizirati uspješnu kompaniju prošlog je tjedna u Zagrebu održala Nadya Zhexembayeva, voditeljica katedre za trajnost i razvoj te profesorica za rukovodstvo na IEDC - Poslovnoj školi Bled. "Ljudi iz poslovnog miljea svakodnevno me pitaju kako postaviti temelje nove organizacije, najčešće kompanije. Zanima ih što oni s pozicije menadžera mogu i trebaju napraviti da njihova organizacija uistinu kvalitetno funkcionira. Iako jednostavan, odgovor ‘donijeti odluku’

nije nimalo lagan. Oni moraju vidjeti koje su im mogućnosti i između njih napraviti kvalitetan izbor. U današnje vrijeme to je puno teže jer se više ne bira između dviju mogućnosti, već treba samostalno stvoriti alternativu", otkriva Zhexembayeva.

Potrebne vještine

Tijekom predavanja gošća iz Slovenije je prisutnima kroz praktične primjere pokušala pomoći u razvoju vještina potrebnih za kreiranje organizacija. Prvi je korak bio razbijanje predrasude o tome da je organizacija isto što i struktura. Ona je samo

Nadya Zhexembayeva, voditeljica katedre za trajnost i razvoj arhiva business.hr

njezin mali dio. "U startu je važno odlučiti kakvu organizaciju želimo izgraditi. Ako trebamo kompaniju čija se poslovna politika temelji na brzini, moramo tražiti ljude koji se lako nose s pritiskom i mogu brzo reagirati u kritičnim situacijama. U takvim organizacijama treba osmisliti i motivacijske elemente poput financijskih bonusa koji stimuliraju zaposlenike, kao što treba propisati i kaznene penale za one koji

posao ne rade prema zadanim kriterijima", objasnila je profesorica s IEDC-a.

Slijedite uspješne

"Ako pak stvarate organizaciju koja se temelji na inovaciji, tada vam treba posve drugačiji profil zaposlenika i trebate osmisliti drugačiji poslovni proces. Ako zaposlite čovjeka na radnome mjestu inovatora, poslije ga ne možete kažnjavati ako radi sporo. Inovacija pati ako je njezin

nastanak uvjetovan brzinom izvedbe", dodala je. Kao primjeri kompanija koje su teoriju uspjele primijeniti u praksi istaknuti su Apple i Google te Konzum s domaćeg tržišta. "Kompanije iz njihova sektora mogle bi u tim tvrtkama potražiti uzor. Motiv za to svatko može pronaći u njihovim tržišnim rezultatima", zaključila je Nadya Zhexembayeva. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr


dogaaji 17

business.hr Utorak 19/10/2010

regija/svijet

Pamuk najskuplji u posljednjih 140 godina POVIJESNI REKORD Zbog poplava u Pakistanu i kiše u Kini pamuk je u posljednja tri mjeseca poskupio 56 posto i stoji 1,198 dolara za funtu (0,45 kg). Rast cijena odjeće, kažu analitičari, bit će teško izbjeći u prvom kvartalu 2011. godine

C

ijene pamuka najviše su na tržištu robe otkako je 1870. godine osnovan New York Cotton Exchange. Uz rast 56 posto u posljednja tri mjeseca, pamuk je dosegnuo cijenu od 1,198 dolara za funtu (0,45 kg), čime je nadmašio veliku pamučnu krizu iz vremena američkoga građanskog rata. Povijesno društvo Mississippi, koje ima podatke o cijeni i prije osnivanja pamučne burze, navodi da je pamuk ipak bio skuplji nakon što je Jug zabranio njegov izvoz, pokušavajući time natjerati Europu da stane na njegovu stranu, da bi potom Sjever svo-

jom mornaricom uveo blokadu koja je onemogućila izvoz. Pamuk je tada stajao 1,89 dolara za funtu, a nestašica zbog prekida isporuke od najvećega svjetskog proizvođača nazvana je "pamučna glad".

Cjenovne turbulencije

Iako apsolutna cijena otad nije probijena, kada se u obzir uzme inflacija, pamuk je i dalje jeftin usporedi li se s razdobljem Prvog svjetskog rata tijekom kojeg je dosegnuo 5,2644 dolara za funtu. Najbliže današnjoj vrijednosti pamuk je bio 1995., kada je postavljen dosadašnji nominalni rekord od 1,1720 dolara za funtu. Idućih 15 godina cijena se stabilizirala izme-

PAMUK Skok cijena počeo je prije tri mjeseca, kada su Pakistan, četvrtog najvećeg svjetskog proizvođača pamuka, poharale katastrofalne poplave arhiva business.hr

đu 40 i 80 centi za funtu pamuka, a novi uspon počeo je prije tri mjeseca, kada su Pakistan, četvrtog najvećeg svjetskog proizvođača pamuka, poharale katastrofalne poplave. Granicu od jednog dolara pamuk je probio 20. rujna na temelju vijesti o velikim kišama u Kini. Da je stvar izmaknula kontroli, potvrdila je China Cotton Association upozorivši da nema fundamentalnih razloga za toliki rast pa je novi rekord pripisala špekulantima na tržištu robe.

Potražnja iz Kine

Cijene pamuka porasle su zbog kombinacije lo-

ših žetava i pojačane potražnje iz Kine, zbog koje su se proizvođači tekstila u cijelom svijetu preplašili da će manjak pamuka morati pretvoriti u više cijene proizvoda koje potrošači usred krize ionako sve manje kupuju. Sličnu brigu ima i prerađivačka industrija, koja na tržištu kupuje sve skuplju hranu, poput šećera, narančinog soka i kave, koji također divljaju na svjetskim tržištima robe. U tekstilnoj industriji na sirovine se odnosi od četvrtine do polovine troškova proizvodnje, posebno kada su posrijedi jeftiniji proizvodi poput donjeg

rublja i majica. No i proizvođači traperica poput Levi Straussa razmatraju mogućnost poskupljenja. Neki drugi proizvođači odjeće, poput Bambeeno Cashmerea, iz proljetnih kolekcija izbacili su sve proizvode kombinacije kašmira i pamuka jer im je neprihvatljivo dizati cijene. Ipak, rast cijena odjeće bit će teško izbjeći u prvom kvartalu iduće godine, tvrde analitičari. Zbog rasta cijene pamuka, koja je gotovo bez presedana, J.P. Morgan najavio je revidiranje zarada u sektoru proizvodnje odjeće. Darko Baniček


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 19/10/2010

ODOBRENE DIONICE

TREZORCI

TE»AJ

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila je prospekt uvrštenja dionica iz dokapitalizacije Atlantic grupe. Bit e uvršteno 864.305 redovnih dionica nominalne vrijednosti 40 kuna, a ukupno je rije o 34,572 mil. kuna. Dokapitalizacija je provedena kako bi se prikupio novac za preuzimanje Droge Kolinske, a temeljni kapital nakon dokapitalizacije iznosi 144,47 milijuna kuna. J. J.

Ministarstvo financija Republike Hrvatske objavilo je poziv za sudjelovanje u aukciji trezorskih zapisa koja e se održati danas, u utorak 19. listopada. Ministarstvo planira prikupiti 30 milijuna kuna zapisa s dospijeem 91 dan, 30 milijuna s dospijeem 182 dana i 200 milijuna kuna s dospijeem 364 dana. Usto planiraju prodati i 25 milijuna eura s dospijeem 364 dana. J. J.

Kuna je u ponedjeljak ojaala prema euru 0,05 posto u odnosu na teajnu listu od prošlog petka, pa je srednji teaj eura na listi HNB-a iznosio 7,326267 kuna. Vrijednost amerikog dolara porasla je 1,39 posto, na 5,275250 kuna, a švicarskog franka 0,49 posto, na 5,475127 kuna. Teaj britanske funte od 8,379580 kuna viši je 0,38 posto. B.hr

Novo uvrštenje Atlantica

MFIN traži Kuna porasla 440 milijuna kuna 0,05 posto

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave, veinski je vlasnik Atlantic grupe SNIMIO HRVOJE DOMINI

Mirovinci vjeruju samo Ericssonu i Atlantic gru NO JOŠ VIŠE VJERUJU ŠUKERU Meu deset pozicija obveznih mirovinskih fondova nalaze se samo tri dionice - HT, Ericsson Nikola Tesla i Atlantic grupa, Podravka je potkraj prošle godine ispala iz portfelja, a najviše kapitala drže u najsigurnijem ulaganju - hrvatskim državnim obveznicama

U proteklih godinu dana imovina etiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF) porasla je za 6,69 milijardi kuna. U rujnu 2009. portfelji domaih mirovinskih fondova vrijedili su 27, a danas vrijede više od 34 milijarde kuna, što je 24 posto više, koliko je u prosjeku rasla imovina svakog od obveznih fondova. Istodobno se nije bitno mijenjala ulagaka politika fondovskih menadžera. Najvei pojedinanih iznosi uloženi su u hrvatske državne

obveznice, a od domaih se dionica na najzastupljenijim mjestima u portfeljima mirovinskih fondova mogu pronai samo HT (u top deset pozicija kod sva etiri OMF-a) te Ericsson Nikola Tesla i Atlantic grupa. S tog je popisa ispala dionica Podravke, koju je još lani meu deset najveih ulaganja držao Erste Plavi fond.

Preferiraju kamate

Imovina Erste Plavog u posljednjih 12 mjeseci porasla je za 885 milijuna kuna

i sada vrijedi nešto više od 4,5 milijardi kuna. Više od 18 posto tog iznosa uloženo je u državne obveznice

s dospijeem u 2017. godini (RHMF-O-172A). Ista imovinska pozicija bila je i najvea u rujnu prošle go-

dine, kada je Erste Plavi u toj obveznici držao više od petine imovine. Tada su dionice HT-a u portfe-


VINILKLORID

Dioki pokrenuo VCM proizvodnju

Postrojenje za proizvodnju vinilklorid monomera (VCM) u Dina-Petrokemiji u Omišlju na otoku Krku poelo je proizvoditi VCM nakon što je poetkom rujna pušteno u probni rad, priopeno je u ponedjeljak iz Diokija. Postignuti su parametri proizvodnje i kvalitete proizvoda u skladu sa specifikacijama za komercijalne namjene pa se poetak komercijalne prodaje oekuje u

sljedea dva tjedna. Iz Diokija podsjeaju da je rije o drugoj velikoj investiciji u DinaPetrokemiji nakon obnove i modernizacije pogona za proizvodnju polietilena, koja ulazi u puni komercijalni pogon u razmaku od godinu dana. U obnovu postrojenja za proizvodnju VCM-a u Omišlju uloženo je oko 35 milijuna eura. Veina proizvodnog kapaciteta od 200.000 tona bit e preraena u tvornicama PVC-a talijanske tvrtke Vinyls Italia, o emu je ugovor pred potpisivanjem, kaže se u priopenju. B.hr

BROJKA

35

milijuna eura uloženo je u obnovu postrojenja za proizvodnju vinilklorid monomera

PREVIŠE BLOKADA

Rio Tinto i Billiton odustali od spajanja

Rudarski divovi Rio Tinto i BHP Billiton u ponedjeljak su odustali od kontroverzna spajanja poslova s vaenjem željezne rudae u Australiji nakon pritužbi regulatora i kljunih kupaca, ukljuujui Kinu, na opasnost od kršenja poštene tržišne utakmice. Dvije britansko-australske tvrtke, meu tri najvee rudarske kompanije u svijetu, razoarane su zbog kolapsa 116

milijardi amerikih dolara vrijednog sporazuma kojim su planirale podjelom troškova uštedjeti 10 milijardi dolara. „Shvatili smo, meutim, da transakcija nee dobiti potrebna odobrenja da bi se omoguilo zakljuenje sporazuma, pa su obje strane nerado dogovorile obustavu pregovora“ , kazao je izvršni direktor BHP Billitona Marius Kloppers. Spajanje su redom blokirale Europska komisija, Australija, Japan, Južna Koreja i Njemaka, kao i najvei svjetski potroša željezne rudae Kina, priopio je Rio Tinto. B.hr

mo HT-u, 43 zlota za dionicu WSE-a grupi POLJACI PUNE PRORA»UN VARŠAVSKOM BURZOM

lju tog fonda iznosile pet posto ukupne imovine, a njihova je zastupljenost u fondu do rujna ove godine porasla na 6,55 posto. Taj je fond lani meu deset najviše zastupljenih pozicija imao i 2,39 posto dionica Podravke, koje su do rujna ove godine nestale s liste najzastupljenijih - od deset pozicija, osam su državne obveznice ili trezorski zapisi.

Bez velikih promjena

U RBA OMF-u, ija je imovina u 12 mjeseci porasla gotovo dvije milijarde, na deset milijardi kuna više vjeruju u obveznicu RHMF-O-15CA s dospijeem u 2015. godini. Izloženost RBA-ova portfelja tom papiru u lanjskom je rujnu iznosila ak 36,22 posto, a uz rast vrijednosti imovine do ovogodišnjeg je rujna smanjena na 29,09 posto. Za razliku od Erste Plavog, meu deset najveih pozicija RBA ak su tri domae dionice - HT, Atlantic grupa i Ericsson Nikola Tesla. Iste dionice tamo su bile i lani, samo što je udjel Atlantica povean sa 1,78 na 2,2 posto vrijednosti portfelja, a Ericsson je sa dva pao na jedan i pol posto.

U proteklih godinu dana ništa se bitno nije promijenilo ni kod najveeg AZ fonda, ija je imovina u promatranom razdoblju porasla sa deset na 13,5 milijardi kuna. Više od 14 posto te vrijednosti potrošeno je kao i u Erste Plavom na obveznicu O-172A, koja je na prvom mjestu bila i lani sa 16,9 posto udjela u neto vrijednosti imovine fonda. Meu deset najveih pozicija samo je jedna dionika - HT sa 2,47 posto udjela u imovini. Više od deset posto vrijednosti ukupne imovine, osim obveznice O-172A, imaju i državne obveznice O-203A te O-15CA. Obveznica O-203E predstavlja ak 21,99 posto ukupne vrijednosti imovine PBZ/CO obveznog mirovinskog fonda, a po više od deset posto ukupnog novca potrošeno je na obveznice O-137A i O-172A. Kao sljedea najvea imovinska kategorija slijedi dionica HTa sa 5,65 posto te ponovno dvije državne obveznice O-15CA i O-203A. Taj mirovinski fond znaajniji udjel imovine od gotovo tri posto ima uložen u otvorenom investicijskom fondu ZB Plus. Nikola Suec

Cijena dionice Varšavske burze na inicijalnoj javnoj ponudi bit e bliža gornjoj granici predvienog raspona zbog velikog potencijala koji e privui ulagae, prognozirao je Deka Investment GmbH, a prenio Bloomberg.

Poljska vlada, koja prodaje

OGLAS

64 posto dionica jedine burze u zemlji, odredila je cjenovni raspon od 36 do 43 zlota po dionici. Tako bi, ostvare li se prognoze, mogla prikupiti i 1,15 milijardi zlota odnosno 415 milijuna dolara. Privatizacija Varšavske burze dio je plana kojim poljska vlada namjerava prikupiti 25

milijardi zlota kako bi smanjila proraunski manjak, a dosad su prodani udjeli u najveim osiguravajuim, energetskim i telekomunikacijskim kompanijama. Poljska burza s tržišnom kapitalizacijom od 194 milijardi dolara trea je na europskim tržištima u nastajanju, iza Rusije i Turske. B. S.


investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Powered by HITA-VRIJEDNOSNICE d.d.

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Petrokemije bila je u ponedjeljak dobitnica dana. Tom je dionicom ostvaren promet od gotovo milijun kuna, pri emu joj je cijena uzletjela 6,67 posto, na 176 kuna. ViĹĄe od 5500 dionice Petrokemije vlasnika je promijenilo unutar cjenovnog raspona od 167,8 do 177,5 kuna.

OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagrebake burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 VaraŞdin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Tehnika Petrokemija Dalekovod Ericsson Nikola Tesla, Atlantic grupa Ina-industrija nafte d.d. AD plastik Zagrebaka banka Atlantska plovidba d.d. akoveki mlinovi Jadroplov d.d. Jadranski naftovod Adris grupa Konar - elektroindustrija Belje Podravka prehrambena industrija, d.d. Uljanik plovidba Dom holding Viro tvornica ťeera d.d. Konar SN holding Ledo Ingra Croatia lloyd Institut graevinarstva hrvatske Luka Rijeka OT-optima telekom d.d. Konar Jadroagent Krať, prehrambena industrija Liburnia riviera hoteli Luka ploe Podravska banka Slobodna Dalmacija Turisthotel Slatinska banka Riviera pore Imunoloťki zavod uro akovi holding Valamar grupa Transadria Euroherc osiguranje Hidroelektra niskogradnja HTP Korula Zveevo, prehrambena industrija HUP - Zagreb IPK Kandit HG Spot Karlovaka banka Istraturist Umag d. d. Lavevi Magma d.d. Privredna banka Zagreb Badel 1862 Croatia osiguranje d.d. Žitnjak Slavonski zatvoreni investicijski fond Koka Pounje trikotaŞa Tankerska plovidba Jadranka Zvijezda Vjesnik Siemens dioniko Jadran kapital d.d. zatvoreni inv.fond BC institut Viadukt Konzum Hrvatska poťtanska banka Veterina d.d. Atlas nekretnine Proficio Vupik Kemika Centar banka PIK-Vinkovci akovťtina

+

Najvea gubitnica bila je dionica Ine s padom cijene 1,1 posto, na 1649 kuna. Iz Ine je u ponedjeljak priopeno da je Uprava na sjednici odrĹžanoj 13. listopada donijela odluku o promjenama unutar druĹĄtva vezanim uz pozicije izvrĹĄnih direktora te uz njihov broj, koji se smanjuje sa sedam na ĹĄest.

Redovan promet: 9.487.307,98 kn

CROBEX: -0,08%

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

269.51 1,045.01 167.80 269.20 1,321.00 797.01 1,636.01 91.52 236.00 783.51 3,321.00 140.41 2,700.00 270.01 480.00 62.80 279.00 555.00 34.62 300.00 2,000.07 168.00 5,363.01 22.52 2,725.00 1,570.00 188.12 32.39 2,150.00 545.01 477.00 2,551.05 1,541.20 401.17 39.02 700.00 98.00 180.00 125.00 28.80 35.00 2,589.00 4,900.00 150.00 75.10 101.50 1,469.95 173.55 27.50 64.75 302.50 222.09 48.01 492.82 76.80 4,810.00 109.22 28.01 220.00 0.66 1,300.50 368.00 3,266.00 20.00 615.00 21.00 228.50 222.00 183.20 1,850.01 63.39 39.07 12.00 76.50 160.00 250.01 245.00 8.01

271.96 1,050.01 177.50 272.98 1,333.00 815.00 1,659.81 95.98 236.50 793.90 3,449.99 143.00 2,700.00 273.98 487.00 66.00 284.89 556.00 35.01 301.40 2,039.99 172.00 5,500.00 22.80 2,725.00 1,580.98 193.00 32.55 2,150.00 545.01 488.96 2,599.99 1,597.83 401.17 40.00 700.00 100.06 180.00 125.00 29.10 36.99 2,589.00 4,900.00 153.97 76.06 101.50 1,469.95 173.55 28.20 64.75 302.50 230.00 50.99 492.82 78.00 4,810.00 111.00 28.01 220.00 0.66 1,300.50 368.00 3,266.00 20.00 615.00 24.20 228.50 230.01 192.90 1,850.01 63.39 39.07 12.00 76.50 160.00 250.01 245.00 8.01

269.60 1,050.01 176.00 272.69 1,329.99 797.01 1,649.00 95.98 236.00 790.55 3,449.99 143.00 2,700.00 273.00 486.00 66.00 284.00 555.07 35.00 300.00 2,000.07 168.00 5,500.00 22.52 2,725.00 1,570.00 188.12 32.40 2,150.00 545.01 485.00 2,551.05 1,597.83 401.17 39.20 700.00 100.00 180.00 125.00 28.90 35.00 2,589.00 4,900.00 152.00 75.10 101.50 1,469.95 173.55 28.20 64.75 302.50 222.09 49.99 492.82 76.80 4,810.00 110.00 28.01 220.00 0.66 1,300.50 368.00 3,266.00 20.00 615.00 21.00 228.50 222.00 192.90 1,850.01 63.39 39.07 12.00 76.50 160.00 250.01 245.00 8.01

-0.88% -0.94% 6.67% 1.18% 0.00% -1.60% -1.13% 5.36% -0.63% 0.07% 2.98% 1.72% 0.00% -0.35% 0.21% 4.76% -1.04% -0.11% 1.42% -0.66% 1.00% -2.44% 0.00% -1.01% -0.35% -0.26% -2.62% 1.22% 2.60% -0.91% 0.48% -1.12% 1.77% -4.48% -2.00% 0.00% -1.96% 0.00% -6.72% 0.35% 0.00% 5.67% 0.00% 1.33% -2.47% -0.01% -0.40% 1.43% 0.07% -6.16% -0.48% -3.44% 2.97% 3.32% -3.55% 0.17% -0.07% -14.08% 0.00% 0.00% 0.03% 0.82% -4.64% 0.00% 2.50% -8.70% 26.24% -3.48% 4.45% -7.50% 9.90% 0.18% 0.00% -10.00% 0.00% 2.88% 36.11% 9.13%

6,647 983 5,560 2,722 487 622 287 4,157 1,095 312 70 1,440 75 682 343 2,104 453 202 3,178 330 43 389 11 2,598 20 29 213 1,113 15 51 56 9 13 50 508 25 144 77 110 472 385 5 2 58 98 73 5 42 241 100 20 26 115 10 63 1 42 160 19 6,265 3 10 1 162 5 117 11 10 11 1 20 30 82 12 4 1 1 10

1,793,811.21 1,032,100.13 956,991.48 737,843.09 645,649.74 499,476.28 471,676.46 390,483.70 258,450.47 245,508.54 233,484.75 205,232.62 202,500.00 184,460.56 165,209.85 135,394.70 126,891.75 112,127.61 111,114.04 99,182.92 86,573.24 66,263.32 59,615.05 58,781.59 54,500.00 45,610.07 40,478.65 36,062.26 32,250.00 27,795.51 27,123.08 23,008.41 20,141.52 20,058.50 19,944.76 17,500.00 14,331.55 13,860.00 13,750.00 13,679.50 13,510.05 12,945.00 9,800.00 8,813.88 7,442.78 7,409.50 7,349.75 7,289.10 6,656.12 6,475.00 6,050.00 5,783.19 5,652.81 4,928.20 4,854.00 4,810.00 4,615.04 4,481.60 4,180.00 4,134.90 3,901.50 3,680.00 3,266.00 3,240.00 3,075.00 2,611.90 2,513.50 2,260.05 2,024.90 1,850.01 1,267.80 1,172.10 984.00 918.00 640.00 250.01 245.00 80.10

22,077.15 198.93 588.04 625.50 1,771.08 1,968.61 16,490.00 403.08 15,115.42 1,103.23 362.25 234.04 2,005.68 1,852.06 1,250.05 542.22 1,539.28 321.94 261.35 416.00 61.43 456.96 1,210.93 168.90 395.33 248.97 1,125.05 91.37 208.75 60.41 666.21 772.05 355.70 268.28 204.67 276.33 91.90 657.63 28.16 93.55 220.35 74.45 1,494.55 94.83 32.02 31.24 692.90 124.10 9.31 86.71 1,414.19 106.20 243.66 9,400.43 57.76 1,479.55 22.62 93.73 198.71 1.76 814.61 122.35 327.44 21.23 581.73 16.62 38.05 101.41 4,379.38 1,100.45 116.95 130.33 46.95 115.17 15.24 15.63 77.72 8.44

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 949.03 105.50 264.99 1,231.00 624.15 1,550.00 66.50 200.00 723.23 2,107.10 124.01 2,332.01 242.21 421.00 59.00 240.00 533.13 28.70 290.00 1,816.00 55.95 5,220.00 19.70 2,725.00 1,490.00 162.00 21.28 1,900.00 503.37 250.05 1,413.01 1,500.00 400.00 20.01 543.15 93.60 100.00 120.00 22.36 25.60 2,050.00 3,000.00 140.01 72.10 87.56 1,125.00 171.10 20.08 53.00 277.00 210.00 47.50 461.06 58.00 4,502.00 76.10 15.15 183.12 0.60 1,200.01 365.00 2,851.00 20.00 565.00 16.00 180.00 204.00 143.00 1,355.00 52.05 20.50 11.50 54.00 160.00 240.00 179.00 5.51

332.84 2,399.96 185.90 433.00 1,777.00 820.00 1,940.00 109.30 289.00 1,157.87 3,799.21 205.99 3,750.00 318.99 517.00 108.00 400.00 736.00 50.00 486.79 2,198.00 245.00 7,679.00 59.06 3,400.00 4,150.01 239.97 44.99 2,450.00 620.00 497.02 2,890.00 2,093.00 490.04 64.98 850.00 135.00 200.00 290.00 53.26 45.00 3,492.99 7,098.88 337.00 175.51 139.00 1,860.00 340.00 109.19 95.99 410.00 283.13 72.00 662.00 140.96 6,000.00 164.00 37.00 300.00 1.19 1,823.93 444.00 5,898.00 40.00 680.00 24.20 300.00 455.00 207.51 1,999.97 88.99 46.98 16.39 230.00 220.50 290.00 310.50 44.10


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

91,00 63,50 106,06 16,00 179,00 250,00 16,51 8,21 23,20 0,75 4,95 95,00 2,70 9,61 151,50

92,00 63,90 106,09 16,30 183,00 256,00 16,80 8,50 23,50 0,76 4,97 95,00 2,80 9,65 155,00

92,00 63,70 106,06 16,30 179,00 254,00 16,68 8,36 23,20 0,75 4,96 95,00 2,78 9,65 152,70

91,88 63,64 37,73 16,29 180,62 254,78 16,70 8,35 23,24 0,75 4,96 95,00 2,78 9,65 152,71

82,50 35,05 1,47 33,05 0,35 34,41 1,33 0,00 0,65

82,50 36,00 1,50 34,00 0,35 35,00 1,33 0,00 0,65

82,50 35,65 1,50 33,62 0,35 34,87 1,33 0,00 0,65

0,82 0,35 1,50 0,33 0,35 0,35 1,33 0,00 0,65

96,00 90,00 88,10 95,01 38,00 35,71 33,50 67,51 31,00 32,28 30,03 3,01

96,35 92,00 91,50 95,01 38,00 36,00 33,52 71,00 31,21 32,50 30,03 3,10

96,35 92,00 91,50 95,01 38,00 36,00 33,51 67,51 31,21 32,28 30,03 3,01

96,24 91,72 88,99 95,01 38,00 35,93 33,51 70,59 31,07 32,35 30,03 3,03

0,36 % 2,15 % 0,00 % -0,93 % 1,31 % 1,35 % 1,42 % -4,92 % 1,63 % 1,80 % 0,00 % 3,79 %

2.735,00 476,00 400,00 94,50 7.000,00 91,20 97,77 654,00 85,11 17.980,00 12.000,00 35.789,00 906,00 651,00 82,21

2.900,00 482,00 400,00 94,65 7.200,00 91,33 97,85 660,00 85,85 18.001,00 12.000,00 35.789,00 920,00 670,00 83,02

2.759,00 479,00 400,00 94,55 7.075,00 91,23 97,78 659,00 85,32 17.998,00 12.000,00 35.789,00 917,00 663,00 82,85

2.758,89 479,57 400,00 94,55 7.075,12 91,24 97,78 658,79 85,32 17.997,78 12.000,00 35.789,00 918,15 663,42 82,85

0,99 % -0,62 % 0,00 % -0,04 % 0,97 % -0,02 % 0,01 % 1,38 % -0,88 % 3,84 % 0,00 % 19,30 % -0,86 % 0,76 % -0,20 %

2.940,00 3.500,00 83,20 415,00 36.750,00 83,00 22.200,00 2.450,00 480,00 97,30 6.300,00

2.950,00 3.550,00 83,20 419,00 37.000,00 84,40 22.500,00 2.480,00 480,00 97,30 6.300,00

2.946,22 3.506,54 83,20 416,88 36.812,50 83,85 22.290,91 2.458,18 480,00 97,30 6.300,00

2.946,22 3.506,54 51,26 416,88 36.812,50 51,66 22.290,91 2.458,18 480,00 59,95 6.300,00

LJUBLJANSKA BURZA TLSG KRKG SOS2E LKPG SAVA PETG ZVTG POSR AELG NF1N KDIR ETOG NF2R INDGL MELR

TELEKOM SLOVENIJE KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA LUKA KOPER SAVA PETROL ZAVAROVALNICA TRIGLAV POZAVAROVALNICA SAVA AERODROM LJUBLJANA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD ID ETOL NFD HOLDING INFOND GLOBAL MERCATOR

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA VETERINARSKA STANICA AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D SIPOREX D.D. TUZLA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Galad a.d. Kikinda Obveznice RS serije A2012K Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2011K Privredna banka Beograd a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Bambi Banat a.d. Beograd Pionir PP Srbobran a.d. Srbobran Topola a.d. Backa Topola Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2016K

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE REPLEK SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI Besko a.d. Vlasotince

283.349,50 268.310,91 178.864,63 103.778,90 86.879,00 76.689,30 70.027,02 30.083,82 28.745,11 19.791,22 19.513,40 16.625,00 15.527,72 13.904,29 12.980,30

0,00 % 64571 1,57 % 146382 2,04 % 31875 0,37 % 96771 0,00 % 75000 -0,37 % 34132 -1,48 % 812 0,00 % 392796 0,00 % 334

53.271,07 51.676,27 47.717,40 32.399,68 26.250,00 11.842,48 1.079,96 746,31 217,10

26260 23793 5720 4461 7741 6752 5934 2705 5960 3000 437 3887

2.527.323,00 2.182.399,00 509.032,00 423.839,61 294.158,00 242.589,73 198.823,10 190.945,05 185.162,78 97.060,00 13.123,11 11.785,33

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK RMDEN08 TEL REPL RMDEN09 MPT SBT GRNT RM01 BESK

3084 4216 4741 6369 481 301 4194 3604 1237 26331 3933 175 5582 1441 85

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS GALD A2012 AGBN A2013 A2011 PRBN A2015 BMBI PION TPLA ENHL SJPT A2016

0,57 % -0,47 % -0,04 % 0,12 % 0,42 % 0,09 % -0,54 % 1,21 % -0,64 % 0,00 % -0,60 % 0,00 % 0,00 % 0,10 % -0,01 %

Bambi Banat +3,84% IK banka Zenica +2,3% Privredna banka Beograd +1,38% Pozavarovalnica Sava +1,21% BH Telecom Sarajevo +1,21%

Telekom Slovenije

Elektroprivreda Sarajevo -3,63% Energopetrol -2,30% Telekom Srpske -1,48% Energoprojekt h. Beograd -0,85% Gorenje -0,85%

Alkaloid Skopje

+0,57 -2,13

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD FBIHKI FBIHKH FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FDSSR FBIHK1E FBIHK1D SPRXRK1 BIGFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-C TRZN-R-A RSRS-O-D HEDR-R-A RSRS-O-B TLKM-R-A APBL-R-A VSBL-R-A

+

Oznaka

Utorak 19/10/2010

+

Powered by

business.hr

32015 88.326.005,00 19790 9.490.664,00 7406 2.962.400,00 24443 2.311.064,73 315 2.228.664,00 24210 2.208.936,00 22272 2.177.756,87 3249 2.140.424,00 16155 1.378.352,05 72 1.295.840,00 88 1.056.000,00 24 858.936,00 800 734.520,00 748 496.237,00 5711 473.146,31

valuta: MKD - makedonski denar -0,13 % -2,31 % -2,12 % 0,58 % 0,17 % -0,20 % 0,41 % -0,64 % -0,91 % 0,00 % -5,97 %

370 139 8298 815 8 5678 11 99 250 1914 12

1.090.100,00 487.409,00 425.378,42 339.757,00 294.500,00 293.349,58 245.200,00 243.360,00 120.000,00 114.744,92 75.600,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Osim što je u ponedjeljak bila najlikvidnija sa 283.349 eura prometa, dionica slovenskog Telekoma rasla je 0,57 posto te je posljednja zabilježena cijena iznosila 92 eura. To je ujedno bila najviša cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo tijekom dana, a najniža je bila 91 euro. Krka je s oko 15 milijuna eura manje bila druga na popisu najlikvidnijih, no njezina je cijena pala 0,47 posto, na 63,7 eura. Slovenski indeks SBITOP bio je u plusu 0,43 posto.

Iako druga na popisu najlikvidnijih, dionica skopskog farmaceuta Alkaloida nije zabilježila ni pola milijuna denara prometa. Uz ukupan promet od 487.409 denara, toj je dionici cijena pala 2,31 posto, na 3506,54 denara. Raspon kojim se tijekom dana trgovalo dionicom Alkaloida bio je od 3500 do 3550 denara, a ukupno je 139 dionica primijenilo vlasnika. Jedina s milijunskim prometom na Makedonskoj burzi u ponedjeljak bila je dionica Komercijalne banke Skopje.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,43% BIRS -0,11% 837,49 857,30 LJSEX +0,22% FIRS +0,04% 3.281,39 1.438,66 Belex15 +0,06% MBI10 -0,79% 608,40 2.094,35 Belexline -0,12% MOSTE -0,09% 1.221,92 468,32 SASX10 -0,95% NEX20 -0,71% 885,88 13.714,31 EUROPSKI INDEKSI +1,26% WIG20 +2,54% 2.693,08 BUX +1,17% 23.648,58 +0,48% +0,65% ATX +0,58% 2.686,20 indeksa na zatvaranju u +0,56% Stanje ponedjeljak 18. listopada 2010.

FTSE100 5.741,12

DAX 6.522,05

CAC40

3.838,20

MICEX 1,499.81

AMERI»KI INDEKSI +0,69% S&P500 +0,20% 11.096,08 1.176,19 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,37% petak 15. listopada 2010. 2.468,77 DJIA


investor 22-23 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,5587

15,19

HPB WAV DJE

90,8912

13,56

ZB trend

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

127,1600

9,85

KD Prvi izbor

12,4022

9,82

MP-Mena HR

452,3626

9,01

FIMA Equity

77,4678

-24,05

ST Global Equity

46,3962

-23,69

C-Zenit

47,4805

-20,46

Erste Total East

29,8300

-20,37

KD Victoria

13,6126

-18,25

+ MJEŠOVITI

VB CROBEX10 NFD Nova Europa OTP indeksni C-Zenit Ilirika JIE HPB WAV DJE Capital Two Erste Adriatic Equity HPB Dynamic ST Global Equity Platinum Global Opportunity Raiffeisen HR dionice Raiffeisen C. Europe KD Victoria OTP meridian 20 ZB euroaktiv PBZ Equity fond HPB Dioniki VB High Equity Poba Ico Equity Ilirika Azijski tigar KD Prvi izbor Erste Total East Prospectus JIE HI-growth FIMA Equity Platinum Blue Chip A1 Raiffeisen World AC G Dynamic EM

+

110,7099

6,98

AC G Balanced EM

10,8562

4,02

Raiffeisen Balanced

152,8700

1,93

ZB global

141,9000

1,74

9,8054

0,66

ICF Balanced

112,5165

-26,92

ST Balanced

170,7230

-21,66

ST Aggressive

63,0052

-20,35

Agram Trust

67,6888

-13,36

HPB Global

96,7017

-12,66

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,3800

11,37

Erste Bond

130,7400

11,17

Capital One

160,1500

10,92

OTP euro obvezniki

128,3295

8,06

ZB bond

159,9500

7,87

HPB Obvezniki

124,3476

4,84

HI-conservative

11,3159

5,64

ICF Fixed Income

139,8834

6,09

PBZ Bond fond

129,3277

7,67

ZB bond

159,9500

7,87

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn   kn  kn kn $ kn  kn   kn kn kn kn  kn  kn  kn  kn  

90,6018 128,3285 38,0497 47,4805 163,0870 90,8912 69,1000 84,3300 48,9263 46,3962 12,9308 68,9100 61,0100 13,6126 85,4976 102,3100 79,4147 80,9483 49,1624 5592,0200 60,5587 12,4022 29,8300 57,3024 8,2100 77,4678 80,3758 79,7400 99,1100 10,8032

1,09 0,81 0,75 0,71 0,41 0,41 0,38 0,37 0,29 0,24 0,23 0,23 0,21 0,19 0,19 0,15 0,13 0,08 0,07 0,03 0,01 0,00 0,00 -0,02 -0,04 -0,08 -0,08 -0,09 -0,13 -0,13

1,90 9,64 2,85 -4,79 5,02 4,07 1,80 -0,02 -1,65 -4,24 6,53 3,67 1,80 -6,10 4,74 2,42 3,77 -4,60 5,43 3,22 5,84 5,49 -4,67 -0,45 1,93 -2,34 -5,46 2,13 1,82 0,13

6mj. % 12 mj. (%)

-13,46 -3,54 -11,23 -19,81 -6,87 1,02 -7,66 -12,82 -5,19 -10,91 -3,30 -9,09 -11,82 -14,33 -9,15 -5,11 -10,50 -12,85 -3,30 -6,20 4,86 -1,32 -13,84 -14,38 -6,12 -13,76 -3,42 -8,29 -5,10 -2,35

N/A -3,68 -15,51 -20,46 -10,29 13,56 -4,66 -17,20 -14,27 -23,69 -8,79 -12,25 -16,53 -18,25 -9,69 4,61 -11,76 -16,08 -8,24 -8,43 15,19 9,82 -20,37 -17,57 -3,50 -24,05 4,99 -14,16 2,80 3,74

PGP (%) Ove god. (%)

N/A 13,68 -29,12 -24,46 8,53 -3,02 -10,02 -3,34 -15,88 -7,41 -12,06 -16,28 -8,60 2,73 -6,15 0,35 -4,41 -4,11 -20,83 -16,51 -13,72 2,85 -32,82 -13,95 -2,26 -3,93 -7,55 -8,97 -0,13 4,90

-9,40 5,81 -2,92 -15,98 -0,66 10,55 -2,08 -7,15 -10,92 -13,62 -7,15 -0,61 -6,11 -10,63 -1,28 0,95 -3,89 -10,59 -1,76 -3,19 12,66 7,68 -12,34 -9,48 -1,68 -14,37 1,40 -5,00 2,86 4,92

Imovina

7,393 8,916 135,696 5,593 101,480 10,540 6,758 205,363 21,463 13,556 5,869 14,355 218,594 58,308 18,024 222,742 390,573 20,935 13,458 6,079 8,542 5,228 44,327 25,029 67,550 22,716 7,219 20,911 40,001 13,246

Starost

Datum

0,74 1,95 2,80 2,66 5,97 3,12 3,49 5,01 4,13 9,98 3,07 2,10 5,49 11,44 2,47 6,45 5,11 5,03 3,04 3,22 3,40 7,68 3,04 3,71 8,64 6,38 2,78 2,41 7,04 1,62

15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI ICF Balanced OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio Erste Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Prestige C-Premium Agram Trust HI-balanced ST Balanced KD Balanced AC G Balanced EM HPB Global ST Aggressive ZB global Aureus Balanced

kn kn   kn  kn  kn kn  kn kn  kn kn  kn

112,5165 108,5381 145,7388 152,8700 110,7099 114,8800 99,2147 107,8800 5,3944 67,6888 9,8054 170,7230 8,1559 10,8562 96,7017 63,0052 141,9000 81,1887

0,54 0,51 0,38 0,27 0,23 0,21 0,16 0,15 0,07 0,05 0,03 -0,02 -0,10 -0,10 -0,11 -0,13 -0,46 -0,77

-1,15 2,11 4,75 2,58 2,84 0,42 2,72 1,60 -1,68 1,58 1,02 -3,81 -1,33 0,39 -4,18 -2,35 1,05 1,89

-13,19 -5,10 -4,06 -1,89 1,06 -6,57 -7,08 5,56 -11,48 -6,42 -2,75 -10,57 -3,30 -2,13 -9,87 -11,30 -2,62 -1,23

-26,92 -9,02 -3,92 1,93 6,98 -6,90 -6,67 N/A -11,39 -13,36 0,66 -21,66 -0,67 4,02 -12,66 -20,35 1,74 -5,12

1,73 1,71 8,30 5,36 7,38 -0,74 4,68 N/A -15,36 -2,94 -0,23 7,13 -4,20 5,21 -0,66 -8,71 3,84 -4,79

-12,32 -4,91 1,90 4,08 5,51 -0,52 -1,23 7,88 -8,57 -2,76 0,18 -11,28 -1,18 5,33 -9,21 -11,33 3,49 0,93

12,324 40,263 44,829 330,959 7,095 106,832 291,214 164,528 12,467 11,700 67,188 10,234 7,012 13,593 99,832 2,601 721,009 19,841

8,46 4,84 4,73 8,13 1,43 9,74 9,09 0,61 3,70 2,27 8,64 7,77 4,75 1,62 5,03 5,07 9,29 4,25

15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010

  kn      

128,3295 174,3800 160,1500 129,3277 139,8834 11,3159 130,7400 124,3476 159,9500

0,24 0,09 0,07 0,04 0,01 0,01 -0,02 -0,03 -0,13

2,39 2,30 3,00 1,98 1,43 0,74 3,11 0,51 0,44

2,52 3,43 4,36 1,77 2,55 1,86 3,37 1,65 2,10

8,06 11,37 10,92 7,67 6,09 5,64 11,17 4,84 7,87

5,29 6,85 8,20 4,62 3,94 1,44 4,56 4,42 5,19

4,90 8,38 7,86 7,46 4,49 5,33 9,19 4,13 5,30

10,326 399,166 13,199 108,454 14,151 6,262 129,813 14,407 225,701

4,84 8,39 5,97 7,60 8,67 8,64 7,37 5,03 9,29

15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010

kn kn kn kn   kn kn kn kn kn kn kn  kn kn  $

140,7102 134,5266 131,9517 161,9759 139,4165 125,3885 143,9200 137,7200 137,9109 131,4975 121,8609 116,3621 11,2741 10,6189 107,8969 102,0239 105,0900 124,3576

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

1,01 0,88 0,63 0,60 0,49 0,73 0,93 0,92 0,65 0,89 0,59 0,84 0,81 0,82 0,81 0,81 0,84 0,37

1,76 1,59 1,28 1,02 1,08 1,80 1,72 1,83 1,13 1,62 1,27 1,63 1,69 1,65 1,56 1,50 1,95 0,92

10,85 4,12 3,78 3,25 3,04 4,46 4,63 4,10 2,55 4,86 3,16 3,78 4,11 3,91 4,30 1,79 4,74 2,91

4,35 4,47 6,40 4,83 3,30 4,44 4,88 4,44 4,66 5,59 4,20 5,28 6,02 4,49 5,46 1,66 4,78 4,04

3,13 2,95 2,41 1,83 2,11 3,35 3,15 2,93 1,95 3,28 2,25 2,64 2,97 2,87 2,85 0,79 3,54 2,37

32,603 40,207 979,856 2409,478 122,386 477,104 1084,229 786,158 116,024 177,996 116,665 158,348 72,500 36,000 162,892 7,297 681,184 35,974

8,03 6,79 11,55 10,23 10,23 8,23 7,64 7,37 7,06 5,03 4,81 2,95 2,05 1,37 1,43 1,21 1,06 5,51

15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010 15.10.2010

OBVEZNIKI FONDOVI OTP euro obvezniki Raiffeisen Bonds Capital One PBZ Bond fond ICF Fixed Income HI-conservative Erste Bond HPB Obvezniki ZB bond

NOVANI FONDOVI ICF Money Market ST Cash PBZ Novani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond

+


investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 19/10/2010

BROJKA

VOLATILNOST

3,2

Singapurski BDP pao 19,8 posto!

Singapur je u treem ovogodišnjem tromjeseju u odnosu na drugo zabilježio šokantni pad od ak 19,8 posto, objavila je tamošnja Monetarna vlast. Pad je uzrokovan drastinim smanjenjem proizvodnje farmaceutske industrije, ali bankari tamošnje DBS banke tvrde kako je to oekivana posljedica jednako tako oštrog skoka u prijašnjem kvartalu i openito volatilnosti farmacije. J. J.

milijardi dolara dobiti ostvario je General Electric u treem tromjeseju ove godine

Ulagai sve više traže AD Plastik CROBEX NA 1904 BODA Uvrštenje u Službeno tržište povealo je vidljivost jednog od najagilnijih domaih izvoznika, ali njegov poveani promet nije puno pomogao indeksima - Crobex je pao 0,08, a Crobex 10 za 0,44 posto Crobex je u ponedjeljak pao 0,08 posto, na 1904,11 bodova, uz poražavajui promet dionicama od samo 9,5 milijuna kuna. Jedini milijunaši u iznimno letarginom danu bile su dionice HT-a i Tehnike. Blue chip indeks Crobex 10 pao je 0,44 posto, na 1001,68 bodova. Najvea gubitnica bila je dionica Ine s padom cijene 1,1 posto, na 1649 kuna. Od poslovnih vijesti iz Ine je u ponedjeljak priopeno da je Uprava na sjednici održanoj 13. listopada donijela odluku o promjenama unutar društva vezanim uz pozicije

izvršnih direktora te njihov broj, koji se smanjuje sa sedam na šest. Meu ostalim, sa 31. listopada László Bartha odlazi s dužnosti izvršnog direktora za trgovinu na malo. Karijeru e nastaviti kao predsjednik Nadzornog odbora Energopetrola, kao predstavnik konzorcija InaMol, istie se u priopenju. Na mjestu izvršnog direktora za trgovinu od 1. studenoga bit e Darko Markoti, koji je istodobno razriješen dužnosti izvršnog direktora za korporativne servise. Iduega tjedna, pak, poet e sezona objave deveto-

mjesenih poslovnih rezultata domaih kompanija. Atlantic grupa je najavila objavu poslovnih rezultata 27. listopada, a Petrokemija 29. listopada.

Petrokemija rasla 6,67%

Dionica Petrokemije u ponedjeljak je bila dobitnica dana. Njome je ostvareno gotovo milijun kuna prometa, pri emu joj je cijena uzletjela 6,67 posto, na 176 kuna. Više od 5500 dionice Petrokemije vlasnika je promijenilo unutar cjenovnog raspona od 167,8 do 177,5 kuna.

JOSIP BOBAN, direktor AD Plastika, ija je dionica u ponedjeljak porasla više od pet posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

Titulu najlikvidnije osvojila je dionica HT-a. Na najvei domai telekom potrošeno je 1,79 milijuna kuna pri emu je cijena dionice pala 0,88 posto, na 269,6 kuna. Najviša dnevna cijena HT-a iznosila je 271,96 kuna. Drugu najlikvidniju poziciju osvojio je zagrebaki graevinar Tehnika. Tehnikom je ostvareno više od milijun kuna prometa pri emu je dioni-

REGIJA

Rasprodaja Fabrike duhana Sarajevo Loš poetak tjedna imao je sarajevski indeks SASX 10 ija je vrijednost pala 0,95 posto, na 885,88 bodova.

Daleko najlikvidnija u Sarajevu je bila dionica Fabrike duhana s prometom od 190.945

konvertibilnih maraka, no vrijednost te dionice pala je gotovo pet posto, na 67,51 KM. Cijena sarajevskog Energoinvesta pala je dva posto, a ukupan je promet tom dionicom iznosio 11.677 KM.

Indeks susjedne Banjaluke burze BIRS takoer je bio u minusu, i to 0,11 posto, te je dan zakljuio na razini 857,30 bodova. Dionica Tržnice Banja Luka bila je najtrgovanija s prometom od 47.717 KM, a

jedina kojom se uz nju trgovalo u iznosu veem od 20.000 KM bila je dionica višegradskih Hidroelektrana na Drini. Telekom Srpske pao je 1,48 posto, na 1,33 KM, uz slab promet od 1079,96 KM. B. S.

ca pala 0,94 posto, na 1050 kuna, koliko joj je iznosila i najviša dnevna cijena. Vrlo visok promet od 700.000 kuna ostvaren je i dionicama Dalekovoda, koji je za razliku od Tehnike porastao jedan posto, na 272 kune. Više od pet posto porasla je dionica AD Plastika, na koju je potrošeno oko 390.000 kuna. Nikola Suec

nikola.sucec@business.hr

BROJKE

0,43 0,06 posto rastao je SBITOP

posto rastao je BELEX 15


Mladi Amerikanci nakon diplome umjesto na posao odlaze natrag roditeljima ak 85 posto mladih Amerikanaca koji e ove godine diplomirati nakon stjecanja diplome planira se vratiti kui, i to u doslovnom smislu, a zbog toga su dobili ime "boomerangs". IstraĹživanje tvrtke Twentysomething pokazalo je da e se 85 posto svjeĹže diplomira-

nih odseliti natrag roditeljima, i to zato ĹĄto ne mogu nai posao. Kako piĹĄe CNNMoney, stopa nezaposlenosti za Amerikance u dobi od 20 do 24 godine iznosi ak 15 posto, a ukupna stopa nezaposlenosti u SAD-u je manja od 10 posto. Zbog toga se veina studenata

DOBITNICI DANA (ZSE) Genera akovĹĄtina Transadria AD Plastik Belje 32 Raste

9,9 % 9,13 % 5,67 % 5,36 % 4,76 %

nakon diplomiranja vraa roditeljima i ostaje dok ne nau posao. Nadaju se da e kod kue ostati 6 do 12 mjeseci, ali osniva Twentysomethinga David Morrison kaĹže kako je realnije da e to biti godinu i pol ili dulje. Nikolina Rivosechi

GUBITNICI DANA (ZSE) Slavonski ZIF 14,08 % Jadran Kapital 8,7 % ImunoloĹĄki zavod 6,72 % Karlovaka banka 6,16 % Podravska banka 4,48 %

12 Nema promjene

34 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,131.49 152,86

Prom. 0,43% 0,14%

Sirova nafta 81,25 Prirodni plin 3,43 Zlato 1.368,60 Srebro 24,29 Goveda 97,03

1,74% 3,93% 0,90% 1,45% 2,14%

UTAJA POREZA

Dolce&Gabbana sakrili 840 milijuna eura prihoda Talijanski tuĹžitelji optuĹžili su modnu kuu Dolce&Gabbana da nije prijavila prihod od oko 840 milijuna eura (1,2 milijarde dolara), izvijestio je vodei talijanski poslovni dnevnik Il Sole 24 Ore. IstraĹžitelji su zakljuili istragu o osnivaima kompanije Domenicu Dolceu i Stefanu Gabbani i joĹĄ pet osoba, ali sluĹžbena optuĹžnica joĹĄ nije podignuta, izvijestio je u subotu milanski dnevnik pozivajui se na lokalni ured drĹžavnog tuĹžitelja. IstraĹžitelji tvrde da su Dolce i Gabbana 2004. i 2005. u Luksemburgu osnovali tvrtku koja je preuzela kontrolu nad brendovima gru-

pe i time izbjegli plaanje poreza u Italiji. LuksemburĹĄkom tvrtkom Gado upravljalo se iz Italije, navode oni. Neplaeni porez iznosi oko 420 milijuna eura, piĹĄe rimski dnevnik Il Messaggero. Italija je posljednjih mjeseci poela odlunu borbu protiv raĹĄirene po-

rezne evazije kako bi poveala prihode od poreza stanjene nakon meunarodne gospodarske krize. Dolce&Gabbana utemeljen je 1985. i proĹĄle je godine zapoĹĄljavao viĹĄe od 3000 zaposlenika u viĹĄe od 116 trgovina i 17 tvornica, stoji na internetskoj stranici grupe. H

DOMENICO DOLCE I STEFANO GABBANA

www.business.hr

UKRATKO... Obama e razbijati mitove Ameriki predsjednik Barack Obama pojavit e se u jednoj epizodi televizijske emisije Mythbusters (Razbijai mitova), koja se emitira na Discovery Channelu, i to kako bi naglasio vaĹžnost znanstvenog obrazovanja. Âťileanski rudari pozvani na Old Trafford MenadĹžer engleskog nogometnog kluba Alex Ferguson pozvao je 33 ileanska rudara, koji su proĹĄli tjedan spaĹĄeni nakon 69 dana provedenih pod zemljom, na utakmice svog kluba na matinom stadionu Old Trafford. Ĺ panjolci otiĹĄli iz BiH Ĺ panjolska ministrica obrane Carme Chacon Piqueras u ponedjeljak je formalno oznaila kraj ĹĄpanjolske vojne misije u BiH, i to nakon 18 godina tijekom kojih je u BiH boravilo 46.000 ĹĄpanjolskih vojnika.

ARHIVA BUSINESS.HR

Pokazuje li njemaki ZEW indeks za listopad poboljĹĄanje ekonomske klime u toj zemlji, doznajte na...

www.business.hr


Business.hr broj 744