Issuu on Google+

TRI BURZOVNA KVARTALA 24

LJETNA STATISTIKA 6

Svi u minusu od Triglava do Vardara

BDP će rasti, ali ne i standard

Zagrebaka burza imala je sreu u nesrei, pala je samo etiri posto, dok je Makedonska burza zaronila 23 posto

PETAK/SUBOTA 1 i 2/10/2010

BROJ 733 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

IZVOZ NAŠ PREMALI 4-5 Unato HBOR-ovim kreditima za poticanje izvoza te nešto boljim rezultatima u osam mjeseci ove godine, vei izvoz nije mogu bez stranih investitora i jeftinije države

Ne hvalite se statistikom! ››

Posljednjih godina naš je robni izvoz nešto vei od 8 milijardi eura, a robni je uvoz oko 17 milijardi eura, odnosno robni izvoz ne pokriva ni 50 posto robnog uvoza MARKO ŠKREB, glavni ekonomist PBZ-a

››

Imamo vrlo skupu državu koja preraspodjeljuje prevelik dio BDP-a, a jedini stvarni i održivi poticaj hrvatskim izvoznicima bilo bi to da država postane jeftinija BORISLAV ŠKEGRO, savjetnik premijerke Kosor


info&stav

INDIKATOR

2-3 Zaštita od jeftinog uvoza

business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Igor Medi, Saπa Paparella, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi, Blanka Duji, Mario Kramer, Nena Novakovi, Igor Slokovi, Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Europska unija uinila je korak bliže novim pravilima za zaštitu svojih proizvoaa od jeftinog uvoza iz Azije: Odbor za trgovinu Europskog parlamenta podržao je planove za oznaavanje zemlje podrijetla proizvoda proizvedenih izvan Unije. Uvezene cipele, odjea, koža... vrijedni milijarde eura morat e nositi oznaku koja pokazuje gdje su proizvedeni...

Hrvati na nezdravim dijetama Osam od deset Hrvata barem je jedanput u životu bilo na dijeti, a od njih je ak 31 posto na dijeti bilo više od deset puta, iz ega se dade zakljuiti da smo radi postizanja željene težine u stanju provesti pola života na dijeti, pokazalo je istraživanje portala Ordinacija.hr. Zabrinjava i postotak onih koji su narušili zdravlje u svrhu postizanja željene težine (21,2%)...

NAŠLI ZAMJENU ZA ALESSANDRA PROFUMA

Reuters: Novi šef Unicredita Federico Ghizzoni Odbor vlasnika najvee talijanske banke UniCredit, koja kontrolira Zagrebaku banku, na juerašnjem sastanku u Varšavi odluivao je o novom izvršnom direktoru. Prema pisanju Reutersa, ali i najveih talijanskih medija, najizgledniji izbor je 54-godišnji Federico Ghizzoni, jak interni kadar koji je dosad bio jedan od etiriju potpredsjednika banke i šef odjela za središnju i istonu Europu. Do završetka broja konana odluka o izboru nije objavljena, no upueni izvor je za Reuters rekao kako je dan prije 'prelomljena' odluka vlasnika izmeu Ghizzonija i drugog potpredsjednika banke Roberta Nicastra. Prema Reutersovim izvorima, Ghizzonija favoriziraju njemaki dioniari UniCre-

dita jer ima veliko iskustvo u voenju banaka u središnjoj i istonoj Europi, a te banke nose etvrtinu UniCreditovih prihoda. Najvei njemaki dioniar UniCredita je osiguravateljska tvrtka Allianz.

Blaga promjena

Ghizzoni nije, smatraju analitiari, velika promjena u smjeru banke. Izbor ovjeka koji je u banci od 1980. godine, od samog poetka karijere, sugerira da e se UniCredit nastaviti držati meunarodne strategije poslovanja okreui istodobno fokus talijanskim korijenima, tvrde analitiari. Oekuje se da e se kasnije imenovati još jednog ili dva generalna direktora: Ghizzoni bi se trebao više baviti strategijom, a dvojica direktora trebala bi se posvetiti svakod-

nevnom poslovanju banke.

Libijski ulagai

Podsjetimo, dugogodišnji šef talijanske banke Alessandro Profumo dao je prošli tjedan iznenadnu ostavku, a povod je bio sukob s dioniarima oko ulagaa iz Libije i gubitka profita. Odlazak Profuma, koji je UniCredit usmjerio s položaja vodee talijanske banke u paneuropskog igraa, ostavlja UniCredit u problemima jer se ta talijanska banka još oporavlja od financijske krize. Središnja talijanska banka, zabrinuta zbog mogueg utjecaja koji bi nedostatak elnog ovjeka mogao imati na poslovanje, zatražila je od UniCredita još prošlog tjedna da što prije pronae zamjenu. Iva Ušumli Greti

OD PRVOG KAMENA

Prvi hrvatski 3D film o povijesti Dubro Zagrebaka produkcijska tvrtka Recircle stoji iza prvog hrvatskog 3D filma, a rije je o promotivnom filmu koji u 12 minuta prikazuje povijest Dubrovnika, od prvog kamena do današnjih dana. "U filmu je prikazano više od 160 likova koji gledatelja vode kroz povijest Dubrovnika", kaže producenti-

ca filma Miljana Dragievi i dodaje da je film stajao milijun kuna. Naruitelj filma, samostan sv. Klare u Dubrovniku, ove je godine završio obnovu i filmom je poeo reklamnu kampanju. Osim preureenog samostana, otvoren je i inovativni muzej koji služi i kao kino. I to

ne bilo kakvo kino nego 5D kino. "Uz film e se moi osjetiti vjetar ili na vibrirajuim stolcima osjetiti potres koji je poharao Dubrovnik 1667. godine", kaže Miljana Dragievi. Sve je to dio inovativnosti 5D kina u kojem se, osim 3D prikaza samoga filma i slike, mogu prikaza-

ti i posebni efekti kako bi se gledateljima pružio potpun doživljaj. Film je snimila produkcijska tvrtka Recircle na elu s kreativnim direktorom i animatorom Denisom Valentiem, a režiju potpisuje Zvonimir Mikši. Ista ekipa stoji i iza drugog 3D filma "Smash!" u kojem nastupa-


››

BISER DANA

BROJKA

Ne volim demokraciju. Ja se tu tuem za tebe, a ti si totalni destruktivac, zaostali kreten i na kraju ti, kojem sam omoguio da ti bude sto puta bolje, koiĹĄ i mene ocjenjujeĹĄ... Prosvijeeni apsolutizam je za mene najidealniji tip druĹĄtva

69

milijardera ima Indija, koja je u 2010. dobila sedamnaest novih, a prvi meu njima i dalje je magnat Mukesh Ambani, pokazao je godiĹĄnji poredak najveih indijskih bogataĹĄa asopisa Forbes

STIPE PETRINA, primoĹĄtenski naelnik, u Intervjuu tjedna Danas.hr-a

dita je FEDERICO GHIZZONI jedan je od etiriju potpredsjednika UniCredita, ujedno ĹĄef odjela za srediĹĄnju i istonu Europu, a njega su navodno najviĹĄe favorizirali njemaki ulagai

UVODNIK

Zaboravili na strance, bez kojih nema veeg izvoza Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

I

ubrovnika ju Iva Ĺ ulenti, ekipa serije Zabranjena ljubav i fotograf Damir Hoyka. "Taj film nije dovrĹĄen zbog nedostatka novca", pojaĹĄnjava Miljana Dragievi. DovrĹĄeno je 30 minuta materijala, ali postoji potencijal za viĹĄe jer stranci film kupuju putem interneta. Iva UĹĄumli Greti

na 9. HBOR-ovoj konferenciji o poticanju izvoza ulo se mnogo dobrih, pametnih, reformskih i pragmatinih prijedloga kako pomoi hrvatskim izvoznicima da viĹĄe svojih proizvoda prodaju na stranim trĹžiĹĄtima. "Odjeknulo" je meutim ono ĹĄto se nije ulo. A nije se ulo da hrvatski izvoz u kraem razdoblju jedino mogu poveati strani investitori i inozemni strateĹĄki partneri domaih tvrtki koji bi ovdje pokrenuli proizvodnju za strana, a ne samo za domae trĹžiĹĄte. MARKO Ĺ KREB je podsjetio da "drugi pogled" na izvoznu statistiku otkriva da hrvatski robni izvoz godinama vrijedi neĹĄto viĹĄe od 8 milijardi eura, ĹĄto uvjerljivo svjedoi da hrvatsko gospodarstvo kakvo je sada i nema puno viĹĄe proizvoda za izvoz od ovih koje sada izvozi. "Trei pogled" na statistiku vjerojatno bi dodatno pokazao i da u sadaĹĄnjem izvozu velik njegov dio ine proizvodi kompanija koje su u stranom vlasniĹĄtvu i suvlasniĹĄtvu, ili su u domaem vlasniĹĄtvu, a proizvode za strane strateĹĄke partnere. Uostalom, od Slovenije preko eĹĄke do Slovake, redom

››

Na konferenciji HBOR-a nije se ulo da hrvatski izvoz u kraem razdoblju mogu poveati samo strani investitori i inozemni strateĹĄki partneri domaih tvrtki koji bi ovdje pokrenuli proizvodnju za strana, a ne samo za domae trĹžiĹĄte izvozno uspjeĹĄnih tranzicijskih zemalja iji robni izvoz gotovo u cijelosti pokriva njihov robni uvoz, najvei su izvoznici uglavnom industrijske kompanije vlasniki ili strateĹĄki povezane s velikim europskim i svjetskim multinacionalkama. A svoj izvozni doprinos i te kako daju i male i srednje tvrtke koje su se ubacile meu dobavljae stranih kompanija i trgovaca koji globalno plasiraju njihove proizvode. Rei e netko da je HBORova konferencija bila posveena traganju za modelima pomoi hrvatskim izvoznicima

koji imaju proizvode s izvoznim potencijalom, ali ih u njihovu plasiranju preko granice sprjeavaju neke "viťe sile" — od skupe drŞave preko nerazvijene gospodarske diplomacije do jadnih izvoznih poticaja i precijenjenog teaja kune. BORISLAV ŠKEGRO meutim na to poruuje da "dobrim i zdravim izvoznicima ne treba posebna podrťka". Iako je pomalo cinino, ipak je u suťtini tono da se kvalitetni i konkurentni proizvodi malne sami prodaju diljem kugle zemaljske. Premijerka Jadranka Kosor otkrila je da je Vlada na-

pravila dubinsku analizu hrvatskih izvoznih potencijala, ali nije objelodanila ima li hrvatsko gospodarstvo viĹĄe izvozno potentnih proizvoda od ovih koje sada izvozi. Ako ih i ima, nema ih previĹĄe, jer bi ve naĹĄli naina da dopru do stranih kupaca. Zato nam nema druge nego poeti i svijeom traĹžiti strane ulagae i partnere koji su spremni u Hrvatskoj pokrenuti proizvodnju, ije bi proizvode plasirali na meunarodno trĹžiĹĄte, a ne ih samo ovdje prodavali osvajajui i hrvatski komad regionalnog trĹžiĹĄta.


tema 4-5

IZVOZ NAŠ PREMALI Unatoč HBOR-ovim kreditima za potican osam mjeseci ove godine, veći izvoz nije moguć uz tako skupu drža

Škreb: Ne hvalite s

Naš izvoz ne pokriva n Treba se koncentrirati na fiskalnu konsolidaciju, borbu protiv korupcije te stvaranje efikasnije i operativnije administracije, ali i na fleksibilizaciju tržišta rada kako bi se u novim poslijekriznim uvjetima strukturnim promjenama osigurao gospodarski oporavak i razvoj te olakšao i povećao izvoz, smatra Marko Škreb, analitičar PBZ-a

››

Kako brodogradilišta kao veliki izvoznici stvaraju gubitke, zbog EU taj problem moramo ubrzo riješiti, što će rezultirati privremenim smanjenjem hrvatskog izvoza BORISLAV ŠKEGRO, premijerkin savjetnik Snimio saša Ćetković

Imamo vrlo skupu državu koja preraspodjeljuje prevelik dio BDP-a, a jedini stvarni i održivi poticaj hrvatskim izvoznicima bio bi da država postane jeftinija, poručio je Borislav Škegro, jedan od premijerkinih ekonomskih savjetnika, sudionicima 9. HBOR-ove konferencije o poticanju izvoza. Dodao je Škegro i da "dobri i zdravi izvoznici ne trebaju podršku države" te da je problem kad država jednim izvoznicima daje subvencije jer one kod onih drugih koji ih ne dobivaju imaju suprotan učinak. "Ne postoji tipka koju možete stisnuti kako bi se povećao izvoz", nastavio je Škegro, dodajući da je najveći problem hrvatskoga gospodarstva njegova nekonkurentnost, koja se može povećati samo provođenjem svih mjera iz Vladina progra-

ma gospodarskog oporavka. "Bitno je da izvoz stvara dobit", kaže Škegro, "a kako naša brodogradilišta kao veliki izvoznici ne stvaraju dobit nego gubitke, koji se prevaljuju na leđa svih poreznih obveznika, Hrvatska je suočena s time da zbog završetka pristupnih pregovora s EU problem brodogradilišta mora riješiti u nekoliko sljedećih tjedana što bi moglo rezultirati privremenim smanjenjem hrvatskog izvoza".

Premijerkin poziv

Otvarajući HBOR-ovu konferenciju, predsjednica Vlade Jadranka Kosor istaknula je, pak, da su najnoviji podaci o izvozu koje je dobila od DZS-a ohrabrujući jer je izvoz u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje

porastao 13,4 posto. Pritom je izvoz u zemlje Europske unije porastao 14,8 posto, a uvoz iz tih zemalja smanjen je 9,3 posto. Premijerka je izvoznicima obećala da će Vlada u svojemu radu, pogotovo provodeći program gospodarskog oporavka, posebnu pažnju posvećivati upravo njima. Dodala je da će analiza hrvatskih izvoznih potencijala, koja je upravo završena, biti podloga za donošenje novih mjere za poticanje izvoza. Počet će se uklanjati i prepreke s kojima se suočavaju poduzetnici i investitori na temelju popisa koji je, također, upravo završen i u kojem je navedena većina tih prepreka. Premijerka Kosor je na kraju pozvala sve potencijalne investitore da se uključe u realizaciju 30 vladinih investicijskih proje-

kata ako u njima vide šansu i za svoj razvoj. Ministar gospodarstva Đuro Popijač, nakon što je premijerka Kosor rekla da je njegovo ministarstvo u ovoj godini kroz programe poticanja međunarodne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva izdvojilo 62 milijuna kuna te da će to činiti u sljedeće dvije godine, najavio je da će Ministarstvo vanjskih poslova u suradnji s Ministarstvom gospodarstva do kraja godine poslati desetak trgovačkih atašea u veleposlanstva u državama koje su glavni partneri Hrvatske. Bit će to iskusni gospodarstvenici čija će zadaća biti da pomažu izvoznicima u njihovim naporima da plasiraju svoje proizvode na tim tržištima. Ministarstvo gospodarstva iniciralo je i veće angažiranje HGK i Obrtničke


poticanje izvoza te nešto boljim rezultatima u u državu

business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

e se statistikom

a ni 50 posto uvoza! ››

HBOR-ovi REZULTATI

Ne postoji ni jedan ozbiljan ekonomski rad u kojemu se argumentirano dokazuje da bi devalvacija potaknula hrvatski izvoz

Dodijeljeno 3,8 milijardi kuna

Marko Škreb, PBZ Snimio saša Ćetković

komore u promicanju izvoznika, a Popijač kaže i da će u svojem resoru uspostaviti posebnu "točku" u kojoj će se ujedinjavati sve aktivnosti i gospodarska predstavništva u inozemstvu kako bi se konačno uspostavila organizirana mreža gospodarske diplomacije.

Prevelika očekivanja

I premda su pojedini sudionici konferencije, poput veleposlanika u Austriji Zorana Jašića, upozoravali da se dometi gospodarske diplomacije precjenjuju, zagovarano je njezino razvijanje jer može pomoći i olakšati hrvatskim izvoznicima, pogotovo onima čiji su proizvodi, poput Končarevih, bez političke podrške teško probijaju na strana tržišta. U nabrajanju mjera i uvjeta koje treba poboljšati kako

bi se olakšalo i pomoglo hrvatskim izvoznicima, ovaj se put nije zazivala promjena tečaja i devalvacija kune. Možda i zato što je glavni makroekonomista PBZ-a Marko Škreb unaprijed odbacio takve prijedloge rekavši da nije uspio naći nijedan ozbiljan ekonomski stručan rad u kojemu se argumentirano dokazuje da bi devalvacija potaknula hrvatski izvoz, a našao je tri-četiri stručna rada koji argumentirano dokazuju da devalvacija ne bi riješila problem nedovoljnog izvoza. Škreb je rekao i kako je lijepo čuti podatke o ovogodišnjem rastu hrvatskog izvoza, ali je podsjetio da kada se pažljivije pogledaju ti podaci, vidi se da je nekoliko posljednjih godina naš robni izvoz nešto veći od 8 milijardi eura, a da je robni uvoz

Premijerka Kosor pohvalila se ovogodišnjim rezultatima

Predsjednik Uprave HBORa Anton Kovačev pohvalio se da je u prvih osam mjeseci ove godine HBOR kroz pet kreditnih programa za izvoznike odobrio 551 kredit u iznosu 3,8 milijardi kuna, što je 70 posto HBOR-ove kreditne aktivnosti u tom razdoblju, koja je iznosila 5,4 milijarde kuna za ukupno odobrenih 1230 kredita. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci HBOR je osigurao izvoznih poslova u vrijednosti većoj od 1,7 milijardi kuna, što je 9 posto više nego lani u istom razdoblju. U istom su ovogodišnjem razdoblju isplaćene četiri odštete u iznosu 511.000 kuna, a lani je 10 odšteta u iznosu 2,7 milijuna kuna. HBOR je do kraja kolovoza, provodeći Vladin model A za kreditiranje obrtnih sredstava, odobrio oko 900 milijuna kuna kredita tvrtkama, na što su poslovne banke dodale još 1,3 milijarde kuna pa je ukupno odobreno 503 kredita u iznosu oko 2,2 milijarde kuna kredita za likvidnost tvrtki. Taj je iznos tvrtkama uglavnom isplaćen, odnosno za isplatu je ostalo još 135 milijuna kuna.

foto skledar/cropix

oko 17 milijardi eura, odnosno da robni izvoz ne pokriva ni 50 posto robnog uvoza, što govori da godinama nemamo novih proizvoda kojima bismo povećali izvoz. Rezimirajući, Škreb za-

ključuje da se treba koncentrirati na fiskalnu konsolidaciju, borbu protiv korupcije i stvaranje efikasnije i operativnije administracije, ali i na fleksibilizaciju tržišta rada kako bi se u novim posli-

jetkriznim uvjetima strukturnim promjenama osigurao gospodarski oporavak i razvoj te olakšao i povećao izvoz. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr


tema 6-7

LJETNA STATISTIKA Unato prvim pozitivnim stopama rasta malop govoriti. Potrošnja najviše ovisi o situaciji na tržištu rada, a najesen se po

BDP će rasti, ali BDP je u drugom kvartalu, potvrdio je u etvrtak DZS, pao 2,5 posto, no u treem e tromjeseju doi do stabilizacije pa bi pad za itavu godinu bio 1,4 posto. Za 2011. Zdeslav Šanti, makroekonomist SG Splitske banke, predvia rast 1,6 posto, ali "takva dinamika rasta nee biti dovoljna za poveanje zaposlenosti i standarda graana"

BROJKA

3,9

Bruto društveni proizvod u drugom kvartalu realno je manji 2,5 posto, podatak je Državnog zavoda za statistiku koji potvruje preliminarne procjene o daljnjem smanjenju gospodarskih aktivnosti u drugom ovogodišnjem tromjeseju. To

posto porasla je maloprodaja u kolovozu u odnosu na isti mjesec lani, što je drugi mjesec za redom da promet od maloprodaje raste

je ista stopa pada BDP-a kao i u prvom tromjeseju. Pritom je komponenta izvoza robe i usluga jedina imala pozitivan utjecaj: ta je komponenta BDP-a porasla 7 posto, a ostale su komponente pale, od osobne i potrošnje države do investicija u fiksni kapital. No, potrošnja države kao komponenta BDP-a bilježila je pad 1,8 posto, sporiji od BDP-a. U drugoj polovici godine analitiari oekuju stabilizaciju BDP-a, meu ostalim i zbog ljetnog rasta maloprodaje.

Reforme

Ekonomski analitiar SG Splitske banke Zdeslav Šanti oekuje rast BDP-a u treem kvartalu, a to bi bio prvi kvartalni rast BDP-a nakon šest kvartalnih padova. Prema njegovu bi mišljenju Hrvatska 2010. godinu mogla završiti sa 1,4-postotnim padom BDP-a, a za sljedee dvije godine Šanti prognozira skromne stope rasta BDP-a od 1,6 posto za 2011. godinu i 2,2 posto za 2012. godinu, bez obzira na oekivani ulazak u EU. "Takva dinamika rasta gospodarstva nee biti dovoljna za poveanje

ZDESLAV ŠANTI, ekonomski analitiar SG Splitske banke

ZRINKA ŽIVKOVI MATIJEVI, analitiarka RBA

FOTO SKEDLAR/CROPIX

SNIMIO SAŠA ETKOVI

zaposlenosti i standarda graana. Ne doe li do promjena u strukturi gospodarstva, teško je oekivati zaustavljanje rasta javnog i inozemnog duga", stoji u ekonomskom izvješu Zdeslava Šantia. Kao i u prethodnom razdoblju, na pad BDP-a u drugom kvartalu najviše su utjecali smanjenje osobne potrošnje i pad kapitalnih investicija. Izdaci za potrošnju kuanstava, koji ine najveu komponentu BDP-a, smanjeni su 2,5 posto, a kapitalne su investicije pale 13,4 posto. To ne iznenauje, kaže Šanti, s obzirom na snažan pad aktivnosti u graevinskom sektoru ove godine. No, preliminarni podaci kretanja prometa u maloprodaji za kolovoz, objavljeni u DZS-u, potvruju oekivanja o nastavku rasta trgovine na malo drugi mjesec zaredom, i to 3,9 posto.

Analitiari RBA napominju da su povoljna kretanja posljedica uinka baznog razdoblja jer je pad maloprodaje u kolovozu prošle godine bio 12,9 posto. Osim toga, na rast maloprodaje utjecali su dobri rezultati u turizmu i rast broja noenja 4,5 posto u kolovozu. "Unato prvim pozitivnim stopama rasta u srpnju i kolovozu, o stvarnom oporavku maloprodaje još je prerano govoriti. Potrošnja stanovništva najviše ovisi o situaciji na tržištu rada, a najesen se opet oekuju negativna kretanja. Bez oporavka tog segmenta ne treba oekivati ni stvarni oporavak trgovine na malo unato kratkotrajnim pozitivnim uincima ukidanja kriznog poreza ili potrošnje turista", stoji u izvješu Zrinke Živkovi Matijevi, analitiarke RBA. Slino je upozorenje i u po-


maloprodaje u srpnju i kolovozu, o stvarnom oporavku još je prerano n se ponovo oekuju negativna kretanja, upozoravaju analitiari

business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

ali ne i standard no je robe i usluga u vrijednosti gotovo 1,4 milijarde eura što je rast od 19,6 posto na godišnjoj razini. Istodobno je u ta dva mjeseca vrijednost uvoza iznosila 2,6 milijarde eura što predstavlja takoer rast, i to 8,7 posto. Uvoz kao komponenta BDP-a u drugom je kvartalu pao 4,2 posto. Analitiar Splitske banke navodi tranzicijske zemlje poput Slovake koje su oporavak gospodarstva eurozone iskoristile za snažnije poveanje vlastitih gospodarskih aktivnosti i u drugom kvartalu ostvarile rast BDP-a pet posto, ponajviše zahvaljujui visokom udjelu izvoza. "Time su profitirali od fiskalnih i monetarnih stimulansa u eurozoni. Nažalost, s obzirom na nisku izvoznu orijentiranost naše industrije, veina pozitivnih eksternih utjecaja na domae gospodarstvo prelit e se dominantno kroz turizam", kaže Šanti. Kolovoz je donio rast broja dolazaka 0,7 posto, a broj noenja povean je 4,5 posto, objavio je juer DZS. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

sljednjem biltenu HNB-a, u kojem se navodi kako postoje naznake o novom valu prilagodbe potrošnje kuanstava uslijed smanjenja dohotka.

Pad u industriji

Ni prvi podaci o indeksima zaposlenih i proizvodnosti rada u industriji za kolovoz, takoer objavljeni u etvrtak, ne daju previše razloga za optimizam. Ukupan broj zaposlenih u industriji u kolovozu je 6,5 posto manji u odnosu na isti lanjski mjesec. Prema po-

drujima djelatnosti, u preraivakoj industriji ima 6,9 posto manje zaposlenih, u rudarstvu 6,1 posto manje, a u opskrbi strujom, plinom, parom i klimatizaciji pad zaposlenih je 2,3 posto. Istodobno oscilira i obujam industrijske proizvodnje na godišnjoj razini. U kolovozu je zabilježen pad 1,3 posto, u usporedbi s rastom 3,5 posto prethodnog mjeseca. Prema djelatnostima, u kolovozu je u usporedbi s istim lanjskim mjesecom industrijska

proizvodnja u podruju rudarstva zabilježila pad 7,4 posto, u preraivakoj industriji pad iznosi 1 posto, a u opskrbi elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizaciji bilježi rast 4,3 posto. S druge strane, juer objavljeni podaci DZS-a o robnoj razmjeni RH s inozemstvom za razdoblje od sijenja do kolovoza ove godine ukazuju da je izvoz nastavio rasti i nakon drugog kvartala, ali ponovo raste i uvoz. U srpnju i kolovozu izveze-

BROJKA

4,5

posto porastao je u kolovozu, u odnosu na isti mjesec lani, broj noenja turista što je pridonijelo rastu maloprodaje


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

VLADA

Od 1. sijenja 2011. OIB-om protiv korupcije Zagreb. Osobni identifikacijski broj (OIB) u punoj snazi treba profunkcionirati poetkom idue godine, istaknuto je na jueraĹĄnjoj sjednici Vlade s koje su Saboru upuene izmjene Zakona o Poreznoj upravi kojima se osigurava puna primjena OIB-a i regulira meuinstitucionalna, informatika razmjena

podataka. To je sigurno jedan od najvaĹžnijih i najsnaĹžnijih elemenata u borbi protiv korupcije, jer emo na jednom mjestu imati podatke o imovini svih pravnih i fizikih osoba u Hrvatskoj, kazao je ministar financija Ivan Ĺ uker. Prema jednom je od zakljuaka prihvaenih na sjednici uz izvjeĹĄe o poplavama, za program izgradnje prioritetnih objekata za obranu od poplava u razdoblju 2011.2013. trebat e osigurati oko 360 milijuna kuna. H

SLUÂťAJ FIMI-MEDIA

BariĹĄiu mjesec dana istraĹžnog zatvora

Zagreb. Sudac istrage zagrebakog Županijskog suda Kreťimir Devi juer je prihvatio zahtjev Uskoka i bivťem ťefu carine i bivťem HDZ-ovu rizniaru Mladenu Bariťiu odredio jednomjeseni istraŞni zatvor zbog opasnosti od mogueg utjecaja na svjedoke. Odbacio je zahtjev Uskoka da ga zatvori i zbog mogunosti ponavljanja

kaznenog djela. Po rijeima njegova odvjetnika Ante Madunia, BariĹĄi nije ni mogao iznositi obranu, a trebao se oitovati samo na prijedlog o zatvaranju. BariĹĄi se tereti za udruĹživanje radi poinjenja kaznenog djela, protuzakonito posredovanje te poticanje na zlouporabe poloĹžaja i ovlasti u aferi Fimi media. U meuvremenu ga je Vlada na zatvorenoj sjednici razrijeĹĄila duĹžnosti drĹžavnog tajnika Ministarstva financija i ravnatelja Carinske uprave. H

Otvara se Pevec na Žitnjaku, na Jankomiru ovrha RBA STEAJ Dugovi su 1,9 mlrd., knjigovodstvena je vrijednost 1,5 mlrd., a trŞiťna 1,1, mlrd. kn. To znai da dobavljai ne bi bili podmireni. Darko Šket stoga traŞi da vjerovnici potraŞivanja pretvore u vlasnike udjele Danas se otvara Pevecov trgovaki centar za Žitnjaku, jedanaesti centar koji je otvorio vrata u steajnom postupku Peveca od oŞujka ove godine. Potaknuti dobrim rezultatima, u Pevecu su odluili ponovo otvoriti i centar na Žitnjaku koji je nekad bio drugi po prometu nakon centra na Jankomiru. "U pregovorima s najmodavcem uspjeli smo dogovoriti novi ugovor o najmu 5500 kvadrata, ťto

BROJKE

79 826

djelatnika radi u Pevecovu centru na Æitnjaku

djelatnika radi u 11 centara

je neĹĄto manja povrĹĄina u odnosu na prije, ali je zato potpuno izmijenjen izgled centra, koji e biti osjetno ureeniji nego kada je uoi steaja zatvoren zbog neplaanja najamnine", najavio je juer na konferenciji za medije Darko Ĺ ket, steajni upravitelj poduzea Pevec Zagreb i Pevec Bjelovar, dodajui da je odluku o otvaranju centra i ugovor o najmu prihvatio i odbor vjerovnika.

Od 14 radi 11 centara

Od 14 centara koliko ih je bilo prije steaja, danas radi njih 11, a ukupan promet tih centara iznosio je 250 milijun kuna. Zakljuno s rujnom, Pevecovi centri ostvarili su dobit od 1,5 milijuna kuna, a sve obveze prema radnicima, dobavljaima i drĹžavi na vrijeme se podmiruju, kaĹže Ĺ ket. U sklopu Peveca Bjelovar nije otvoren samo vr-

nost imovine 1,1, milijardu kuna, ĹĄto znai da vjerovnici drugog reda - dobavljai - ne bi bili podmireni.

Problem na Jankomiru

DARKO Ĺ KET, steajni upravitelj poduzea Pevec Zagreb i Pevec Bjelovar SNIMIO SAĹ A ETKOVI

boveki centar, jer je ocijenjeno da nije isplativ, te splitski jer sve donedavno nije ostvaren kontakt s vlasnikom prostora. No, zato rade centri Zadar 1 i Zadar 2, kao i bjelovarski te varaŞdinski, koji je u unajmljenom prostoru. Od centara u sklopu Peveca Zagreb ne radi samo onaj u Slavonskome Brodu, a rade osjeki, kutinski, rijeki, pulski, koprivniki te onaj u Jankomiru i uskoro na Žitnjaku. U centru na Žitnjaku bit e zaposleno 79 djelatnika, a ukupno je u 11 centara trenutano 826 zaposlenika. Ukupna dugovanja

Peveca iznose 1,9 milijardi kuna, a knjigovodstvena je vrijednost imovine procijenjena na 1,5 milijardi. TrĹžiĹĄna je pak vrijed-

Zato je kljuno, kazao je Ĺ ket, da vjerovnici pristanu na steajni plan pretvaranja potraĹživanja u vlasnike udjele, a banke reprogramiraju svoja potraĹživanja na 10 do 15 godina. U tom bi sluaju Pevec nastavio poslovati kao dioniko druĹĄtvo, a ak i ako sve bude po planu, odnosno ako se nitko od vjerovnika ne bi Ĺžalio, steajni plan nee biti usvojen prije proljea sljedee godine. Dodatni problem Pevecu trenutano predstavlja i ovrha RBA banke pokrenuta nad centrom u Jankomiru, no Ĺ ket se nada da e i taj problem uspjeti rijeĹĄiti. Romana DugandĹžija

TKO JE OD STARIH KADROVA OSTAO

Ni sin Danijel nema nikakve veze s tvrtkom

Pevec sa svojih 11 centara i 826 zaposlenih u steaju posluje s dobiti. Vlasnici ViĹĄnja i Zdravko Pevec joĹĄ uvijek su u pritvoru, a nitko od lanova bivĹĄe uprave ni lanova obitelji poput Danijela Peveca nije ni na koji nain povezan s tvrtkom. Steajni upravitelj Darko Ĺ ket nada se da e Pevec nastaviti uspjeĹĄno poslovati kako bi to bio argument svim vjerovnicima da prihvate njegov steajni plan.


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

JOSIPOVI U OSIJEKU

'Hrvatsku oduzeti mafijaĹĄima'

Osijek. Predsjednik Ivo Josipovi otvorio je juer 13. Osjeki jesenski sajam, na kojem izlaĹže 150 proizvoaa poljoprivredne opreme i agrara te prehrambenih proizvoda. "Hrvatsku treba oduzeti mafijaĹĄima i raditi na stvaranju boljih gospodarskih, kulturnih i svih ostalih uvjeta", istaknuo

ISTRAŽIVANJE HAKOM-a

PoĹĄtanske usluge viĹĄe koriste u regiji PoĹĄtanske su usluge joĹĄ uvijek nezaobilazan nain poslovnog komuniciranja te postoji mogunost njihova daljnjeg razvoja. Domae tvrtke, njih gotovo 80 posto, pri slanju pisama i dalje preferiraju Hrvatsku poĹĄtu Generalno miĹĄljenje da je domae trĹžiĹĄte poĹĄtanskih usluga u padu i da viĹĄe nema prostora za rast demantiraju podaci o broju pismovnih poĹĄiljaka po stanovniku koji se u Hrvatskoj kree oko 80, dok je u veini zemalja EU taj broj znatno vei - 301 u Austriji, 98 u Maarskoj, 204 u Sloveniji te 94 u eĹĄkoj. Pokazali su to predstavnici Hrvatske agencije za poĹĄtu i

Zadovoljstvo poĹĄtanskim uslugama u RH tvrtke su ocijenile prosjenom ocjenom 3,8 SNIMIO SAĹ A ETKOVI

elektronike komunikacije na jueraĹĄnjem predstavljanju publikacije "IstraĹživanje o zadovoljstvu i koriĹĄtenju poĹĄtanskih usluga u RH". Moderna sredstva komuniciranja zamjenjuju poĹĄtanske usluge, no opseg poĹĄtanskih usluga znatno se ne smanjuje, ve dolazi do promjene usluga. "PoĹĄtanske usluge joĹĄ uvijek predstavlja nezaobilazan nain poslovnog komuniciranja te postoji mogunost daljnjeg razvoja pod uvjetom da davatelji nude nove, ali i unapreuju obavljanje postojeih usluga", rekao je voditelj istraĹživanja Nenad Zonji. U prvoj su fazi istraĹživanja (2008.) ciljna skupina bili hrvatski graani, a ove se godine istraĹživanje usmjerilo na 500 poslovnih subjekata. Oko 70 posto poslovnih subjekata zna da osim Hrvatske poĹĄte (HP) postoje i drugi davatelji poĹĄtanskih usluga, no za slanje pismovnih poĹĄiljaka u znatno veoj mjeri koriste iskljuivo HP (njih viĹĄe od 78 posto). Kod slanja paketa oko 40 posto ispitanika koristi se iskljuivo uslugama HP-a (32 posto se istodobno koristi uslugama HP-a i drugih davatelja, a oko 10 posto se odluuje iskljuivo za druge davatelje). Ocjenjujui ponuene parametre zadovoljstva usluga dobivena je prosjena ocjena od 3,8. Veina poslovnih subjekata nije upoznata s pojmom i opsegom univerzalnih poĹĄtanskih usluga (viĹĄe od 80 posto). G. K.

je i dodao kako "ne" mafiji moraju rei svi od Vlade do jedinica lokalne samouprave, jer samo tako se mogu osigurati uvjeti gospodarstvenicima za rad. NuĹžne su reforme koje e probuditi optimizam i koje e omoguiti da se poĹĄtenim radom osiguraju dostojanstveni uvjeti Ĺživota, te da se rad mora platiti, a ne da poput radnica "Kamenskog" rade bez plae. VaĹžno je da drĹžava osigura svima jednake uvjete, kazao je Josipovi. Osjeki jesenski sajam je vaĹĄ doprinos gospodarskom oporavku poruio je

organizatorima sajma, izrazivĹĄi zadovoljstvo ĹĄto sudjeluju i izlagai iz Maarske i Srbije. Direktor tvrtke Osjeki sajam d.o.o., koja je organizator sajma, SaĹĄa Uranjek naglasio je kako se sajam odrĹžava na 5000 etvornih metara zatvorenog i 2000 etvornih metara unutarnjeg prostora te da da e u idua etiri dana na sajmu odrĹžavati i niz prateih manifestacija. Posebno vaĹžnim ocijenio je susret pelara iz cijele Hrvatske, a najavio je i organiziranje raznih specijaliziranih sajmova. H

PREDSJEDNIK Ivo Josipovi na otvaranju Osjekoga sajma SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Tedeschi za Ka vode dao 82 m NOVI ZAMAH Cedevita GO!, koja se dosad u Kalnikim vodama punila usluĹžno, dobiva dodatnu snagu ujedinjavanjem cijelog procesa proizvodnje unutar kompanije

Atlantic grupa je s Badelom 1862 potpisala ugovor kojim preuzima tvrtku Kalnike vode Bio Natura za 82 milijuna kuna, izvijestili su juer iz Atlantica. Nakon preuzimanja Kalnike vode Bio Natura bit e integrirane u Atlanticovu diviziju Zdravlje i njega.

Ĺ irenje poslovanja

"Akvizicija Kalnikih joĹĄ je jedan strateĹĄki vaĹžan korak u razvoju Atlantic grupe. Preuzimanjem punionice u Kalniku osiguravamo budunost naĹĄeg proizvoda

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Cedevita GO!, stvaramo pretpostavke za stabilnu proizvodnju i ĹĄirenje poslovanja bezalkoholnim napicima, a galonskim pakiranjem izvorske vode ulazimo u novi distribucijski kanal koji ima puno potencijala",

izjavio je Emil Tedeschi. Badel 1862 bio je prisiljen prodati Kalnike vode u procesu restrukturiranja kompanije kako bi se fokusirao samo na vina i jaka alkoholna pia. Poslovanje tvrtke Kalnike vode Bio


NOVA PREPAID MREŽA

HT Bonbonom napada konkurenciju

Zagreb. Hrvatski Telekom (HT) juer je službeno predstavio Bonbon, novu prepaid mobilnu mrežu. Rije je o novome mobilnome brendu visoke kvalitete i povoljne cijene, istaknuo je Lordan Kondi iz Bonbon tima. Namijenjen je korisnicima koji žele vrhunsku mrežu i ponudu

po pristupanoj cijeni. Korisnicima se prema Kondievim rijeima nudi 1000 minuta besplatnih razgovora prema svim bonbon korisnicima do 2020., jedinstven dnevni paket - za 7 kn pokriva sve korisnike potrebe, što ukljucuje internet, pozive i poruke, te besplatan pristup facebooku i on-line korisnika podrška 24 sata dnevno. Bonbon e koristiti predbroj 097, a usmjeren je na segment tržišta koji dosad nije pokrio ni jedan mobilni operater, tvrde iz Bonbon tima. D. T.

Kalničke mil. kuna vrijednosti 50,6 milijuna kuna. Cedevita GO!, koja se dosad u Kalnikim vodama punila uslužno, tako dobiva novi zamah ujedinjavanjem cijelog procesa proizvodnje unutar kompanije te novim mogunostima rasta koje proizlaze iz sinergija dviju kompanija.

Badelovi problemi

Natura ine tri osnovna stupa- proizvodnja izvorske vode, proizvodnja mineralne gazirane vode te proizvodnja i distribucija galonskih pakiranja izvorske vode. Tvrtka je u 2009. godini ostvarila prodaju u

"Dodatne nezanemarive mogunosti rasta otvaraju se ulaskom u proizvodnju i distribuciju galonskih pakiranja izvorske vode kao rastueg segmenta u poslovanju s vodom. Prostor za sinergije s ostalim segmentima poslovanja Atlantic grupe to su vee ako se u obzir uzme mogunost razvoja izravnog kanala distribucije prema krajnjem potrošau", istiu iz Atlantica. Tom je prodajom Badel 1862 riješio samo dio problema, a za nastavak restrukturiranja kompanije kljuno je Vladino prihvaanje modela C kojem bi ona svoja potraživanja pretvorila u vlasniki udjel u tvrtki. Iako je Badel dobio naelni pristanak Ministarstva poljoprivrede, njihova zamolba i dalje je u ladicama Ministarstva financija i eka odobrenje. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

KOMUNIKACIJSKE USLUGE

HAKOM: »eši prigovori na usluge operatera

Zagreb. U Hrvatskoj se svake godine poveava broj korisnika potrošaa elektronikih komunikacijskih usluga, mobilnih, internetskih i drugih, prema kojima davatelji tih usluga imaju i sve odgovorniji odnos, ali ostaje najvažnije da korisnici pažljivo itaju ugovore i upute o nainu korištenja

usluga. Jedna je to od poruka s juerašnjeg okruglog stola koji je u Ministarstvu gospodarstva okupio 50-ak predstavnika ministarstva i drugih državnih institucija koje se bave tim sektorom, operatera te potrošakih udruga. Predstavnica HAKOM-a Dubravka Bunti rekla je da je lani porastao broj potrošakih prigovora HAKOM-u na raune za usluge operatera, na 687 sa 654 iz 2008., ali je zabilježen pad prigovora na kvalitetu usluga, na 243 sa 261 iz 2008. H

BROJKA

61

milijun korisnika pokretnih mreža bilo je potkraj 2009. u Hrvatskoj, a interneta oko 2,5 milijuna

PACKA

EU traži reforme u Portugalu lanice eurozone i Europska središnja banka (ECB) zatražili su u etvrtak od Portugala da pokrene ambiciozne strukturalne reforme kako bi potaknuo gospodarski rast jer se ponovno suoava s pritiskom financijskih tržišta. Portugalske mjere kresaOGLAS

nja proraunske potrošnje moraju biti popraene mjerama otklanjanja 'krutosti' na tržištu rada i poboljšanja produktivnosti kako bi se preokrenuo trend slabljenja konkurentnosti, kazao je luksemburški premijer i predsjednik vijea ministara financija eurozone

Jean-Claude Juncker. Juncker i Trichet nastojali su umanjiti i zabrinutost u vezi s Irskom, iji bi proraunski manjak u ovoj godini mogao iznositi 32 posto BDP-a, navodei kao razlog troškove spašavanja Anglo Irish Banka, koji bi mogli dosegnuti 34,3 milijarde eura. B.hr


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

UHIENJA U ZAGREBU

Afera Forex: na prijevaru zaradili 100 mil. kn Zagreb. Policija je u etvrtak ujutro poela akciju uhienja više osoba za koje se sumnja da su umiješani u malverzacije s tzv. lancima sree na kojima je navodno velik broj graana prevaren, ostavši bez novca koji su preko posrednika ulagali na stranim burzama deviza, tzv. Forexu. Popodne

je potvreno da je uhieno 13 osumnjienika te da se za jednim još traga. Osumnjieni su da su od sredine 2007. do kraja 2009. prevarili velik broj graana za više od 100 milijuna kuna, a u USKOK-u i policiji vjeruju da je velik dio tog novca "opran", doznaje se od izvora bliska istrazi. Osim za udruživanje u kriminalnu skupinu i prijevare dio osumnjienika se tereti i za "pranje" novca jer su nezakonitu zaradu ulagali u nekretnine i pokretnine. H

KAMENSKO

Radnicama potvrde za socijalnu pomo Zagreb. Radnice tekstilne industrije Kamensko, koje su u srijedu poele opi štrajk tražei isplatu zaostalih plaa, juer su dobile potvrde s kojima u Centrima za socijalnu skrb mogu podii pomo u iznosu od 1000 kuna. Odluile su nastaviti štrajk jer im poslodavac nije ponudio ništa bolje od prijedloga da na-

stave raditi u zamjenu za isplatu jedne plae do kraja tjedna. Predsteajni upravitelj Zdravko Mitak juer je posjetio tvornicu i razgovarao s Upravom i radnicama te ih pritom izvijestio da ima ovlasti samo za utvrivanje injenica jesu li se stekli uvjeti za pokretanje steaja, o emu e se izjasniti na roištu na Trgovakom sudu zakazanom za 12. listopada. Kako im Uprava nema što ponuditi, radnice smatraju da e morati nastaviti sa štrajkom do pokretanja steajnog postupka. H

Gredelj isporučio HŽ-u obnovljenih lokomotiva NOVI POSAO Nakon obnove vrijedne 35 milijuna kuna Gredelj je produljio vijek HŽovih lokomotiva za 25 godina, kazao je direktor Gredelja Ivan Toli, a direktor HŽ Vue vlakova Oliver Krili najavio je da e i dogodine Gredelju na obnovu dati pet lokomotiva

BRZINA koju e lokomotive moi dosegnuti jest 80 km na sat, no stanje pruga uglavnom dopušta do 60 km na sat SNIMIO SAŠA ETKOVI

TŽV Gredelj isporuio je juer HŽ Vui vlakova pet popravljenih, moderniziranih i remotoriziranih dizelskih elektrinih lokomotiva serije 2041. Vrijednost tog posla bila je 35 milijuna kuna. Na primopredaji lokomotiva bili su ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalme-

ta, direktor Gredelja Ivan Toli te direktor HŽ Vue vlakova Oliver Krili. Toli je kazao da je moderniziranjem lokomotivama produljen rok eksploatacije za još 25 godina.

Novi motori

"U lokomotive su ukljueni dizel motori nove ge-

neracije koji zadovoljavaju sve ekološke propise u smislu brige i ouvanja okoliša. Snaga lokomotiva je 607 KW, a najvea brzina 80 kilometara na sat. Koristit e se za potrebe sastavljanja vlakova prije pokretanja te za vožnju i prijevoz lakih vlakova", kazao je Toli dodavši

da je to zajedniki projekt strunjaka Gredelja i HŽ Vue vlakova. Toli je istaknuo i da je modernizacija lokomotiva upola jeftinija od kupnje novih, ime štede i HŽ i državni proraun. Oliver Krili najavio je pak da e se projekt obnove manevarskih lokomotiva nastaviti i sljedee godine, i to obnovom i modernizacijom još pet loko-

motiva. Juer preuzete lokomotive najviše e biti korištene u lukama, gdje se oekuje vei promet. Ministar Kalmeta kazao je da je modernizacija lokomotiva koju su obavili u Gredelju najbolji nain obnove voznog parka Hrvatskih željeznica, a u tom je kontekstu spomenuo i prototipove prigradskih i regionalnih vlakova koje


OTVORENA ARCA

Od 2004. inovatorima 30 milijuna kuna Zagreb. Tajnica u Ministarstvu gospodarstva Tihana Kralji otvorila je juer 8. meunarodni sajam inovacija, novih proizvoda i tehnologija na kojem do 2. listopada nastupa 160 izlagaa iz zemlje i inozemstva s viĹĄe od 220 inovacija. Istaknula je da je Ministarstvo od 2004. inovatorima, fizikim

osobama, malim gospodarskim subjektima i obrtnicima isplatilo ukupno 30 milijuna kuna. Na sajmu je predstavljen niz inovacija od elektromobila, vjetroagregata, sustava za reciklaĹžu komunalnog otpada do vlaĹžnih maramica za iĹĄenje mobitela. Predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Stjepan Car rekao je da je cilj sajma pokazati rezultate industrijskog stvaralaĹĄtva, ali i analizirati trnovit put od inovacije do trĹžiĹĄta. H

ADRIS GRUPA

ZAJAM

Zagreb. U Zadru je juer potpisan prvi kolektivni ugovor izmeu Uprave Cromarisa i predstavnika sindikata PPDIV za Cromaris, kojim se ureuju prava zaposlenika u iduih godinu dana, priopili su iz te tvrtke u sastavu Adris grupe. Ujednaen je status svih zaposlenika, ĹĄto dosad nije bio sluaj jer su u Cromaris udruĹžene 4 tvrtke, izjavio je direktor Goran Markulin. B.hr

Zagreb. Europska investicijska banka (EIB) Hrvatskoj je osigurala zajam od 200 milijuna eura za sufinanciranje njenih pretpristupnih aktivnosti zajedno s Europskom komisijom, priopeno je iz EIB-a. Sredstva EIB-a e pripomoi provedbi investicija u ukupnom iznosu od oko 800 milijuna eura kojima e

U Cromarisu prvi kolektivni

EIB: Hrvatskoj 200 mil. eura za pristupanje EU

se rjeĹĄavati dugorone potrebe hrvatskog gospodarstva i od kojih se oekuje pomo u zadovoljavanju standarda EU. Programom su obuhvaena prioritetna ulaganja u vodoopskrbu, zbrinjavanje krutog otpada, Ĺželjezniku infrastrukturu, regionalnu konkurentnost i razvoj ljudskog kapitala. EIB je od 2001. Hrvatskoj odobrio zajmove vrijedne oko 2,4 milijarde eura, ĹĄto ukljuuje i ovaj zajam. Od poetka 2010. odobrio je rekordnih 484 milijuna eura za projekte u Hrvatskoj. H

-u pet Zagreb se razvija stihijski, gubi industriju i slabi iva PROMIĹ LJANJE STRATEGIJE

PREUZIMANJE Direktor HĹ˝ Vue vlakova Oliver Krili, ministar prometa BoĹžidar Kalmeta i direktor Gredelja Ivan Toli SNIMIO SAĹ A ETKOVI

zajedniki izrauju Konar i Gredelj.

Investicije

Na pitanje novinara hoe li lokomotive koje mogu voziti 80 kilometara na sat uspjeti razviti tu brzinu na hrvatskim prugama koje uglavnom trpe najviĹĄe 60 kilometara na sat , na ĹĄto upozoravaju Ĺželjezniarski sindikati, Kalmeta je priznao da Ĺželjezniarska infrastruktura nije najbolja i onakva kakvu bi voljeli imati. Stoga je najavio nove investicije u Ĺželjeznicu. Veinu potrebnog novca za to oekuje iz fondova Europske unije, a samo manji dio iz drĹžavnog prorauna. Kalmeta je pohvalno govorio o projektu zajednike Ĺželjeznike tvrtke Ĺželjeznica Slovenije, Srbije i Hrvatske odnosno projektu Cargo 10, ĹĄto je prema njegovim rijeima znak da Ĺželjeznica postaje sve konkurentnija na prijevoznikom trĹžiĹĄtu. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

Grad mora efikasnije upravljati svojim potencijalima, pripremiti se za strukturalne fondove EU, a ZG holding mora se reorganizirati, zakljuio je ekonomist Žarko Primorac. Velimir Sria je za loťu gospodarsku situaciju u Zagrebu optuŞio gradonaelnika Milana Bandia

Zagrebu treba strategija dugoronog gospodarskog razvoja, no ĹĄto bi ona konkretno trebala sadrĹžavati, sudionici tematske sjednice "Aktualni gospodarskih trenutak i razvojni potencijali Grada Zagreba" koja je juer odrĹžana u Gradskoj skupĹĄtini nisu uspjeli definirati. I nezavisni ekonomski strunjaci te gradski duĹžnosnici sloĹžili su se da je Grad trenutano u velikim financijskim problemima koje zbog krize dijelom i nije mogao izbjei. NaglaĹĄeno je ipak da su mogunosti Zagreba za dugoroni razvoj velike.

'Rasta nee biti'

Nezavisni ekonomski strunjak Žarko Primorac istaknuo je da Zagreb ne moŞe izbjei ralje drŞavne politike koja ne provodi program gospodarskog oporavka. Gradskim je ocima pak predbacio kako ni oni nemaju viziju ni stra-

ŽARKO PRIMORAC, nezavisni ekonomski strunjak, predbacio je gradskim ocima da nemaju ni viziju ni strategiju razvoja glavnoga grada SNIMIO SAŠA ETKOVI

tegiju razvoja. "Zagreb doĹživljava tranziciju, ali stihijsku, a ne planiranu. Javne su potrebe sve vee, a fiskalnog rasta nee biti. Zato Grad mora efikasnije upravljati svojim potencijalima, pripremiti se za strukturalne fondove EU, a Zagrebaki holding mora se reorganizirati", upozorio je Primorac navodei kako je proces deindustrijalizacije Zagreba u posljednjih 15ak godina sasvim promijenio gospodarsku sliku grada gdje se nekada izraivalo sve, "od igle do lokomotive". Marijan OĹžani, predsjednik Uprave Razvojne agencije Zagreb (nekadaĹĄnjeg TehnoloĹĄkog parka),

istaknuo je da se industrija mora vratiti u grad jer samo ona moĹže stvoriti novu vrijednost, poveati prihode i poboljĹĄati standard graana.

Ĺ to e nam Jack Welch

"Zagreb mora postati motor hrvatskog gospodarstva. Hrvatska ima strategiju regionalnog razvoja, ali infrastrukturni projekti nisu razvojni projekti. Oni su posljedica dugorone strategije. Ne trebaju nama predavanja Jacka Welcha koja se plaaju 100 tisua dolara! Dovoljno je pitati naĹĄe uspjeĹĄne ljude kako da postanemo joĹĄ bolji", istaknuo je OĹžani. Ekonomist Velimir Sria za sve je optuĹžio gradona-

elnika Milana Bandia. "Tko je donio odluku da e ZET biti gubitaĹĄ? Tko je odluio o besplatnom prijevozu? Tko je odluio da Holding bude kasica-prasica? Samo gradonaelnik, i to vjerojatno uz kavicu", ustvrdio je Sria. Predsjednik Uprave Zagrebakog holdinga Ivo ovi predloĹžio je da se projekti poput garaĹža ili Ĺžiare financiraju javnoprivatnim partnerstvom, a ne samo iz prorauna Grada ili Holdinga. Zamjenica proelnika Ureda za gospodarstvo Nela Juri pokuĹĄala je malo izvui stvar kazavĹĄi da je Grad u proteklih deset godina kreditirao poduzetnike s milijardu kuna, a broj zaposlenih su tako uspjeli poveati 50 posto. Usprkos padu potroĹĄnje i smanjenim investicijama, Grad Zagreb e i ove godine u ukupnom hrvatskom BDP-u imati udjel 31 posto. Proelnik Gradskog ureda za financije Slavko Koji upozorio je da rjeĹĄenje za gradske probleme treba traĹžiti u zaustavljanju zabrinjavajueg silaznog trenda poreza na dohodak. Naime, od 7,4 milijarde proraunskih prihoda, 60 posto puni se iz poreza na dohodak i prireza. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr


business plus

Grad je poseban zbog dvaju razloga - sve usluge smještene su ispod zemlje i doslovno je ograen pa automobili ne mogu u njega. Bit e opremljen brojnim tehnološkim udima: gljivolikim suncobranima promjera tri metra koji e se otvarati i sklapati kako sunce bude izlazilo i prikupljati solarnu energiju, solarnom farmom i ploama koje e hladiti krovove

Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

Princ od Abu Dhabija gradi arapski Disneyland U pustinji blizu Abu Dhabija, glavnoga grada Ujedinjenih Arapskih Emirata, uskoro e niknuti novi moderni tehnološki grad, prvi u svijetu bez emisija ugljinog dioksida. Zamišljen je u obliku pravilnog kvadrata površine šest etvornih kilometara i bit e zatvoren za sva vozila koja imaju

motor s unutarnjim izgaranjem, a dizajnira ga tvrtka Foster&Partners poznata po tehnološkim projektima. Novi grad vizija je princa od Abu Dhabija, dozapovjednika oružanih snaga, Njegova Velianstva Generala Šeika Mohameda bin Zayeda Al Nahyana, kako glasi puna i službena titula

tamošnjeg elnika.

Labirinti i tuneli

Ispod grada nalazit e se labirinti s vozilima na elektrini pogon koja e tiho prolaziti tunelima brzinom ne veom od 50 kilometara na sat. Slika buduega grada bit e nešto izmeu srednjo-

vjekovne tvrave i modernog tehnološkoga grada sutrašnjice. Takav dizajn odražava mentalitet zatvorene zajednice koji se ve desetljeima širi svijetom poput zaraze, a jedini nain da se postigne i održi njegova utopijska istoa jest da se jednostavno odsijee od realnog svijeta.

Grad e biti održiva zajednica u kojoj e živjeti oko 45.000 ljudi, a još bi ih toliko trebalo u njega dolaziti svaki dan na posao. Sve to omoguit e naftno bogatstvo zemlje koja može graditi što god poželi unato pritiscima da se pone voditi rauna o vremenu koje e doi kada presuše naftni izvori.


> gradovi > privatizacija > energija

16-17 business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

ProĹĄloga je tjedna u Masdaru uspjeĹĄno pokrenut sustav koji koristi Sunevu energiju za hlaenje zgrada. Tehnologija e biti ekoloĹĄki ista i za razliku od sadaĹĄnjih, konvencionalnih sustava hlaenja, gdje kompresore pokree struja, u Masdaru e se koristiti toplina koja e pokretati kemijske procese, a oni e omoguiti hlaenje vode koja e koristiti za hlaenje. PokaĹže li se taj sustav uspjeĹĄnim, ui e u ĹĄiroku primjenu za, primjerice, supermarkete ili trgovake centre.

Trajni eksperiment

Grad e biti opremljen brojnim tehnoloĹĄkim udima: gljivolikim suncobranima promjera tri metra koji e se otvarati i sklapati kako sunce bude izlazilo i prikupljati solarnu energiju, solarnom far-

Solarne elije na najveoj gradskoj poslovnoj zgradi, Masdar Headquartersu, proizvodit e viĹĄe energije nego ĹĄto e je troĹĄiti. ZavrĹĄetak gradnje zgrade oekuje se 2013. godine

mom i ploama koje e hladiti krovove jer se grad ipak nalazi usred pustinje, vjetrotornjevima i brojnim drugim dostignuima koja e se temeljiti na istoj, odrĹživoj tehnologiji te sustavu elektrinih vozila koja e zamjenjivati klasine automobile. Cijeli e grad zapravo biti trajni eksperiment jer e strunjaci stalno analizirati kako funkcionira i usput popravljati nedostatke. istoi supergrada pridonijet e smjeĹĄtanje glavnih elektrana i postrojenja za obradu otpada izvan njegovih granica. "Sve to nalikovat e Disneylandu. Grad je poseban zbog dvaju razloga - sve usluge smjeĹĄtene su ispod zemlje i doslovno je ograen pa automobili ne mogu u njega", rekao je Foster, a prenosi New York Times.

Solarne elije daju energiju zgradama i hlade krovove

Opis vozila: duljina 3,6 metara, visina 1,8 metara, brzina oko 40 km/h

Masdar e koristiti automatski sustav elektrinih vozila, ukljuujui osobna vozila i lake kamione. Razina zemlje bit e podignuta za sedam metara i vozila e se kretati ispod razine ulice.

duĹžina oko 1,7 kilometara

Igor Medi

ELITIZAM

PirĹĄi: 'Bolje bi bilo da su novac uloĹžili u ope dobro' Vjeran PirĹĄi, predsjednik udruge Eko Kvarner, Masdar smatra elitistikim projektom jer e grad biti namijenjen malom broju bogatih, a ne opoj zajednici. "To je pogreĹĄan nain shvaanja odrĹžive ekologije. Novac i energija utroĹĄeni u taj grad trebali su biti namijenjeni rjeĹĄavaju postojeih problema jer ne moĹžemo se svi preseliti u nove male gradove. Umjesto toga trebalo bi unaprijediti sadaĹĄnje gradove", rekao je PirĹĄi. Umjesto skupih tehnoloĹĄkih udesa u Masdaru, iji je koncept poznat ve stoljeima, trebalo je ii na jednostavnije i jeftinije naine smanjenja zagaenja gradova. "Primjerice, zeleni krovovi koji

Raunalna animacija zamiĹĄljenoga grada

VJERAN PIRĹ I, predsjednik udruge Eko Kvarner SNIMIO SAĹ A ETKOVI

omoguuju zadrĹžavanje topline, poboljĹĄanje javnog prijevoza, ĹĄto bi smanjilo upotrebu automobila i ostalo. Ovako taj koncept nalikuje ekstravaganciji naftnog ĹĄeika, a ne istinskoj borbi za iĹĄi okoliĹĄ", zakljuio je PirĹĄi. I. M.

StoĹĄci za vjetar omoguit e prirodnu ventilaciju i dopiranje umjerenog dnevnog svjetla u unutraĹĄnjost zgrada. Sline konstrukcije, vjetrotornjevi, provode vjetar u niĹže etaĹže, pri emu se zrak hladi kapljicama vode.


Svaka etvrt imat e posebne dizajnerske elemente. Glavni trg, Masdar plaza, imat e 54 posebna suncobrana nalik na gljive koji e se otvarati i sklapati s izlaskom odnosno zalaskom Sunca. Promjer gljiva bit e oko tri metra.

Uske ulice propuštaju nešto Suneva svjetla, ali nagib zidova prema van na višim katovima stvara hladovinu

Promotori Masdara, grada koji nie u blizini Abu Dhabija, kažu da e to biti prvi grad u svijetu koji nee ispuštati ugljini dioksid. Bit e to i sjedište istraživakog instituta, ija bi zgrada trebala biti dovršena ove jeseni, a bavit e se obnovljivim izvorima energije i održivim razvojem. Grad bi, budu li se planovi odvijali kako je zamišljeno, trebao biti sjedište i mnogih kompanija za istu tehnologiju, a imao bi oko 45.000 stanovnika i još bi ih toliko u njemu radilo.

Solarna farma

Masdars ki institu t

Okolno drvee zadržavat e pijesak i prašinu koju nosi vjetar

Laka željeznica prolazi kroz centar Masdara i povezuje ga sa središtem Abu Dabija ime novi grad dobiva glavnu prometnu arteriju.

Grad je okružen podrujima za rekreaciju, postrojenjima za proizvodnju energije, garažama i tvornicama hrane


››

Ministarstvo financija odlučilo je blokirati račun ZRC-a Lipik zbog neuplaćenih poreza i doprinosa, što je dodatno potraživanje za koje austrijski partneri nisu znali

> gradovi > privatizacija > energija

18-19

EDUARD ANDRIĆ, čelnik Sindikata turizma i usluga  Snimio saša Ćetković

business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

'Prodaja ZRC-a Lipik pro je ministarstvo blokiralo NEUSPJEH SEDMI PUT Iako je zbog interesa austrijskih ulagača produžen natječaj za prodaju posrnulog ZRC-a Lipik, sve je propalo jer je Ministarstvo financija zbog neplaćenih doprinosa blokiralo račun tvrtke. Zašto se Šukerovo ministarstvo i direktorica Lipika, inače bliska premijerkina prijateljica, nisu koordinirali? Sedam je puta država pokušavala prodati Zdravstvenorekreacijski centar Lipik, od čega tri puta po posebnim uvjetima. Svih je sedam pokušaja završilo neuspješno - posljednji ovog tjedna, kada je istekao i produljeni rok za podnošenje ponuda. I taj je posljednji rok produljen od 27. kolovoza jer se očekivala navodno ozbiljna ponuda jedne austrijske tvrtke. Austrijanci su, tvrdilo se prilikom objave posljednjeg natječaja, bili spremni uložiti više od 40 milijuna eura, no da bi to uspjeli, trebali su otkupiti 28.775 dionica, odnosno 90,14 posto vlasništva u tvrtki koja trenutačno pripada državi, i to za jednu kunu, ali uz obavezu ulaganja tijekom petogodišnjeg razdoblja i podmirivanja dugova. No, rok za pri-

kupljanje ponuda došao je i prošao, a u Hrvatski fond za privatizaciju nije stigla ni jedna ponuda, čak ni "sigurna" austrijska.

Sumnjivo trošenje

"Austrijanci su bili jako zainteresirani i zbog njih je rok za prikupljanje ponuda bio produljen na 27. rujna", tvrdi Eduard Andrić, čelnik Sindikata turizma i usluga. No siguran je ulagač odustao, tvrdi Andrić, jer je država odjednom posegnula za svojim nenaplaćenim potraživanjima i blokirala račun tvrtke. ZRC Lipik tvrtka je koja preživljava isključivo uz pomoć državnih dotacija - prošlu je godinu tako završila s minusom oko 367 milijuna kuna. U toj se svoti nalaze i potraživanja države, tvrdi Andrić, i to u iznosu 500 tisuća kuna.

"Prema informacijama koje imamo, Ministarstvo financija odlučilo je blokirati račun ZRC-a Lipik zbog neuplaćenih poreza i doprinosa, što je dodatno potraživanje za koje austrijski partneri nisu znali", tvrdi Andrić. U toj masi dugova oko 150 milijuna čine zatezne kamate, a u ostatku su kredit Njemačke razvojne banke (KfW), kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj za obnovu građevine "Lipa", pozajmice banaka, pozajmice HFP-a koji je sve dosad isplaćivao plaće... U cijeloj je priči naročito sporan njemački kredit od 17,9 milijuna eura koji je dogovoren 1999. godine za obnovu Lipika. No, pokazalo se da čak 9,22 milijuna eura nije namjenski utrošeno i čitavim se slučajem i dalje bavi

ZRC LIPIK preživljava isključivo uz pomoć državnih dotacija - lani je minus iznosio oko 367 milijuna kuna 

Snimio saša Ćetković

Državno odvjetništvo.

Milijuni eura ulaganja

Iako Andrić kaže da je situacija teška jer će ZRC Lipik uskoro biti dužan pet mjesečnih plaća za svojih 18 radnika, tvrdi da Austrijanci nisu izgubili interes te da su spremni za novi niz pregovora s Vladom. No, koliko je uopće riječ o ozbiljnom ponuđaču? ZRC Lipik se pokušava privatizirati od 2004., a Austrijanci, koji su spremni uložiti 20-ak mili-

juna eura u obnovu ratom uništenih objekata u prvoj fazi i još 20-ak milijuna eura u kasniji razvitak tvrtke, već se nekoliko godina pojavljuju kao ozbiljni ulagači. Riječ je o šest austrijskih ulagača, među kojima su i jedne toplice, udruženih u konzorcij. Jedan od prošlih pokušaja privatizacije propao je jer se ulagači i država nisu mogli dogovoriti o preuzimanju dospjelih obaveza. Kada je pokušaj privati-


JASMINKA STRIČEVIĆ, direktorica oronulog ZRCa Lipik koja nastavlja gomilati dugove, bliska je prijateljica premijerke Jadranke Kosor  foto kliček/cropix

propala jer lo račun'

zacije u studenome 2009. godine propao, direktorica ZRC-a Lipik Jasminka Stričević, inače bliska prijateljica premijerke Jadranke Kosor, kazala je da je riječ o tvrtki s odličnim jamstvima austrijskih banaka te da nema razloga da se posao ne zaključi.

Čeka se obnova

"Oni bi u startu uložili 46 milijuna eura, a kasnije možda i više. To je model koji mi se čini dobrim jer

oni ni ne traže otpis", kazala je Stričević "Pakračkom listu" i upozorila da će interes iz Austrije biti teško zadržati dulje od kraja godine. No, kraj godine je prošao, privatizacija nije obavljena i pitanje je hoće li sljedeća privatizacija biti bolje sreće. Uspije li se ZRC Lipik konačno privatizirati - a kasnije i obnoviti - trebat će mu, prema svim najavama, oko dvije godine da konačno počne raditi. Iva Ušćumlić Gretić

OGLAS


> gradovi > privatizacija > energija

20-21

ENERGIJA VJETRA Iako su banke zasad još vrlo suzdržane u kreditiranju off-shore vjetroparkova zbog njihova povećana rizika gradnje i održavanja, subvencije njemačke vlade omogućile su gradnju prvog komercijalnog off-shore vjetroparka u Baltiku vrijednog 150 milijuna eura

business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

Nijemci grade prvi komercijalni off-shore vjetropark na Baltiku Posljednja od ukupno 21 turbine za prvi komercijalni vjetropark u Baltičkom moru, Baltic One, postavljena je početkom rujna. Iako se na gradilištu 16 kilometara sjeverno od poluotoka Darss još užurbano radi, vjetropark bi trebao biti završen i priključen na mrežu do kraja ove godine. Turbine će imati ukupnu jačinu 48 megavata - dovoljno da električnom energijom opskrbljuju 50.000 domaćinstava. Vjetroparkovi imaju ključnu ulogu u planovima njemačke savezne vlade koja namjerava povećati udjel obnovljivih izvora energije. Već počinje izrada novih planova o izgradnji još većih vjetroparkova. Ta je industrija za neke njemačke savezne pokrajine postala jedan od najunosnijih pokretača gospodarstva.

Tornjevi vjetroparka visoki su 125 metara i već izdaleka najavljuju svoj velik energetski potencijal. Oko tornjeva turbina velika je gužva. Mnoštvo se brodica kreće od jednog postolja turbine do druge, transportirajući propelere i do 40 metara dužine. Svaki toranj ima postolje s dubinom od 20 metara ispod razine mora.

Podmorska mreža

Baltic One prvi je komercijalni vjetropark u Baltičkom moru. Njemački energetski div EnBW uložio je 150 milijuna eura u taj izvor energije za budućnost. Izazov je to i financijski i tehnički, objašnjava šef odjela za obnovljive izvore energije u kompaniji EnBE, Werner Götz. "Imamo 21 pojedinačnu turbinu, a svaka ima snagu od 2,3 megavata. Energiju

prikuplja poseban umreženi sustav ispod mora. Energija se transformira sa 30.000 na 150.000 volta i putem kabela od 61 kilometra povezuje s kopnenom bazom od 50 Hertza". Proizvođač za isporučenu struju dobiva 15 eurocenti za kilovat sat, što je cijena koja je u Njemačkoj zajamčena zakonom. Izgradnja vjetroparka na otvorenom moru donosi i određen rizik, i to ne samo pri izgradnji velikih betonskih i čeličnih temelja, već i u održavanju. Zbog toga Njemačka u Sjevernom odnosno Baltičkom moru ima samo dva vjetroparka u izgradnji. "Banke su zasad vrlo suzdržane jer su procjene rizika za off-shore tehnologiju vjetroparkova vrlo visoke. Njemačka savezna vlada pomogla je svojim jamstvima ublažiti rizike koji

su povezani s izgradnjom temelja i instalacija", objašnjava Andree Iffländer, djelatnik mreže Wind Energy, koja savjetuje političare i ulagače uključene u izgradnju vjetroparkova. Pomoć u promoviranju te industrijske grane priželjkuje i Jürgen Seidel, ministar gospodarstva njemačke pokrajine MecklenburgZapadne Pomeranije, koji smatra da su upravo offshore vjetroparkovi velika prilika za gospodarstvo slabije razvijenih dijelova Njemačke koji su uvelike pogođeni visokom stopom nezaposlenosti. "U toj industriji gotovo cijela ekonomska korist dolazi i ostaje u ovom dijelu Njemačke. To znači da se izgradnja pogona i turbina odvija u ovoj saveznoj zemlji, proizvode se temelji turbina, a ubuduće će i poduzeća koja će održavati


BALTIC ONE proizvodit će struje za 50.000 domaćinstava  arhiva business.hr

vjetroparkove imati svoja sjedišta ovdje", kaže ministar Seidel, dodajući kako je u opsluživanje turbina uključena i znanstvena zajednica svojim kapacitetima. Trenutačno je uz turbine vezano 3000 radnih mjesta, a do 2020. godine vjetropark i novi izvori obnovljive energije stvorit će 20.000 radnih mjesta. Njemačka savezna vlada namjerava neprestano povećavati udjel obnovljivih izvora energije, posebice iz vjetroparkova. Do 2020. godine na moru se planira proizvesti 10.000 megavata, a to je jednako proizvodnji 12 elektrana na ugljen. U suprotnom, bit će teško ostvariti vrlo ambiciozne ciljeve smanjenja CO2. Kako bi se to zaista i dogodilo, potrebne su jasne odluke o ulaganjima. Kod tvrtke EnBW, jedne od četiri njemačka diva proizvođača struje, Baltic One samo je prvi korak.

Drugo polje

"Naš je cilj pokazati da vjetropark Baltic One može funkcionirati u Njemačkoj samo na ekonomskoj osnovi. To je ključan korak naprijed za cijelu industrijsku granu i pokazatelj ulagačima", ističe Werner Götz. Osim vjetroparka Baltic One, EnBW namjerava pokrenuti još dva projekta u Baltičkom

moru. Baltic Two nalazi se 60 kilometara sjevernije od Baltic One, na tromeđi Njemačke, Danske i Švedske. Dimenzija projekta sa 80 turbina i ukupnim kapacitetom od 288 megavata predstavlja i mnogo veći investicijski izazov nego Baltic One. Da se na otvorenu moru pomoću vjetroparkova može proizvesti energija, shvatili su i u SAD-u. Tamo zasad postoje samo planovi za izgradnju velikog vjetroparka na obalama Massachussettsa. U pozadini 2. off-shore summita, specijaliziranog kongresa o toj temi, koji je početkom rujna održan u njemačkom gradu Rostocku, predstavnici američke vlade opširno su se informirali o planovima, dozvolama i korištenju off-shore vjetroparkova i tehnologije u Njemačkoj. "Dojmljivo je vidjeti koliko je javnih ulaganja u Njemačkoj u off-shore vjetroparkove i koliko te projekte podržava njemačka vlada", izjavio je Smith Morton, predstavnik američke administracije. Obamina je vlada u okviru svojega programa ulaganja izdvojila 50 milijuna američkih dolara za off-shore vjetroparkove. Njemačka dakle ide putem koji Sjedinjene Države sada očito žele kopirati. Alen Legović, Bruxelles


dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

regija/svijet

Iako Amerikanci odrade č sati više, Nijemci su prod KULTURA SASTANČENJA Američki radnici tijekom radnog vremena stvaraju društvene veze i sasvim je normalno na poslu dio vremena provesti s kolegama pijući kavu. Nijemci su u radu puno samostalniji i dok rade drže se za sebe, a nakon radnog vremena idu kući. Radna kultura u Americi uključuje i neusporedivo više sastančenja

P

rosječan Amerikanac radi znatno dulje i koristi manje godišnjeg odmora nego njegov kolega koji obavlja isti posao u Europi, ali proizvodnja po zaposleniku u SAD-u nije veća nego, primjerice, u Njemačkoj. Dapače, suprotno je. Zašto je tako, pokušao je studijom odgovoriti Thomas Geoghegan, koji je ustvrdio da se dobar dio krivnje za takav nerazmjer krije u mentalitetu. Naime, Amerikanci najviše pozornosti posveću-

ju satima koje su proveli na radnome mjestu, a Nijemcima je daleko najvažniji krajnji rezultat posla koji rade.

Strah od otkaza

Zbog takvog različitog poimanja nastala je statistička anomalija koja pokazuje da prosječan Amerikanac godišnje radi 1804 sata, a Nijemac 1436 sati, a rezultat njihova rada otprilike je isti, odnosno Nijemac je znatno produktivniji i u manje radnih sati napravi više nego Amerikanac. Jedan od razloga nalazi se i u stra-


STOPA 7,5%

NEOČEKIVANI REZOVI

Nezaposlenost u Njemačkoj najmanja u posljednje 2 godine

Portugal najavio nove mjere štednje

Nezaposlenost u Njemačkoj u rujnu je smanjena 15. mjesec zaredom jer je uzlet gospodarstva u prvoj polovici godine potaknuo poslodavce na novo zapošljavanje, pokazali su podaci tamošnjega statističkoga ureda Destatisa. Broj nezaposlenih smanjen je za sezonski prilagođenih 40.000 i iznosio je 3,146 milijuna, što je njego-

Dugovima pritisnuti Portugal neočekivano je u srijedu najavio proširenje planova o rezanju proračunske potrošnje. Premijer Jose Socrates kazao je nakon sastanka vladina kabineta da će Lisabon smanjiti plaće zaposlenih u javnom sektoru 5% u sljedećoj godini.Ta će se mjera provesti progresivnim ciljanim smanjenjem plaća koje će

va najniža vrijednost u protekle gotovo dvije godine. Time se stopa nezaposlenosti u rujnu spustila na 7,5 posto, sa 7,6 posto u prethodnom mjesecu. Pad nezaposlenosti u tom je mjesecu više nego dvostruko veći nego što su procjenjivali analitičari, a prethodio mu je pad broja nezaposlenih u kolovozu za 17.000. H

e čak 400 oduktivniji

biti usmjereno na 10% zaposlenih i odnosit će se na plaće više od 1500 eura. Najavljeno je i povećanje stope PDV-a u 2011. za dva postotna boda, na 23%, te uvođenje novog poreza na određene financijske transakcije. Tome je prethodilo neuobičajeno oštro upozorenje Portugalu predsjednika EK Josea M. Barrosa. H

73

milijuna eura vrijednu tvornicu otvorio je Procter and Gamble (P&G) u Rumunjskoj. Već ima tvornicu deterdženta u Temišvaru u koju je uložio 40 milijuna dolara

POLUGODIŠNJE IZVJEŠĆE DOMINIQUE STRAUSSKAHN, direktor MMF-a arhiva business.hr

GODIŠNJI ODMORI

U SAD-u povlastica, u Europi temeljno pravo Zbog zakonske je regulative trajanje godišnjeg odmora u Njemačkoj odredila država i svatko ima pravo na šest tjedana odmora. U SAD-u je godišnji odmor moneta kojom poslodavci privlače zaposlenike. Stoga se ondje na godišnji gleda gotovo kao na povlasticu, a u Njemačkoj kao na temeljno pravo radnika.

hu Amerikanaca da će dobiti otkaz ako njegov kolega radi više radnih sati nego on dok Nijemce ne brinu takve brige. Također, američki će radnik prihvaćanjem duljeg radnog vremena pokušati impresionirati poslodavca da mu osigura zdravstveno osiguranje ili neku drugu beneficiju koju bilo koji Nijemac uzima zdravo za gotovo i na poslu se želi dokazati isključivo brzinom i kvalitetom rada. Američki radnici tijekom radnog vremena stvaraju društvene veze i sasvim je normalno na poslu dio vremena provesti s kolegama pijući kavu pokraj automata. Nijemci su u radu puno samostalniji i dok rade drže se za sebe, a nakon završetka radnog vremena idu kući. Radna kultura u Americi uključuje i neusporedivo više sastančenja pa nije neobično

da zaposlenici na sastancima provode cijelo radno vrijeme dok Nijemci svoje probleme pokušavaju, što je više moguće, riješiti individualno.

Rezultat u drugom planu

Zaključak je studije da Amerikanci vrijeme provedeno na radnome mjestu smatraju vrijednim ostvarenjem i za to očekuju nagradu. Čak 31 posto Amerikanaca ne iskoristi sve dane godišnjeg odmora na koje ima pravo. Prema statističkim podacima, 2008. godine svakom su zaposlenom Amerikancu ostala tri dana neiskorištenog godišnjeg odmora, a u Njemačkoj nema takvih "problema". Umjesto da se ponose rezultatima, radnici u SAD-u se dokazuju vremenom koje provedu na poslu, ne nužno radeći svoj posao efikasno. Darko Baniček

MMF: Nemojte previše vjerovati rejting agencijama Prema medijskim napisima, MMF je u polugodišnjem izvješću pozvao vlade i ulagače da se manje oslanjaju na ocjene privatnih rejting agencija, na tragu zamjerki europskih vlada da su ove godine uzrokovale pogoršanje dužničke krize u eurozoni i izazvale nepotrebnu paniku Međunarodni monetarni fond (MMF) pozvao je vlade i ulagače da se manje oslanjaju na ocjene privatnih agencija za izdavanje kreditnih rejtinga koje su se našle na udaru kritike zbog uloge u globalnoj financijskoj krizi. Te su preporuke dio nestrpljivo očekivanog MMF-ova redovnog polugodišnjeg izvješća o stanju u globalnom financijskom sustavu Global Finan-

cial Stability Report, koje će u cijelosti biti objavljeno idući tjedan.

pogurala mnoge financijske tvrtke u bankrot.

Krive prognoze

MMF pritom ističe da su predviđanja agencija obično prilično točna. Problem je u tome što se vlade i ulagači diljem svijeta gotovo mehanički oslanjanju na njihove ocjene, tvrdi ta organizacija u najnovijem izvješću. U MMF-u nadalje upozoravaju da su agencije u sukobu interesa jer ih često plaćaju upravo one tvrtke kojima procjenjuju rejting. Stoga bi se vlade trebale manje oslanjati na njih, a mogle bi i dodatno umanjiti njihov utjecaj na ulagače transparentnijim izvještavanjem o stanju u svojim financijama, zaključuje MMF. H

Europske vlade, uključujući njemačku i grčku, optužuju agencije za rejtinge da su ove godine uzrokovale pogoršanje dužničke krize u eurozoni prognozama o objavi moratorija na otplatu dugova u pojedinim njezinim članicama. Te su prognoze izazvale nepotrebnu paniku među ulagačima, tvrde one. Agencije se također načelno kritiziralo da nisu pravodobno uočile loše stanje na tržištu hipotekarnih zajmova i u bilancama brojnih financijskih tvrtki uoči krize 2008., koja je razotkrila duboke crne rupe u financijama banaka i

Sukob interesa


investor 24-25

TRI BURZOVNA KVARTALA Zagrebačka burza imala je sr Makedonska burza zabilježila najveći minus od svih konkuren

Svi u minusu od Trig oporavka burza nem Ulagači će do kraja godine na Zagrebačkoj burzi i u regiji biti okrenuti starim favoritima jer alternativa nemaju, pa će kupovati dionice telekomunikacijskih tvrtki, farmaceuta, banaka, osiguratelja i prehrambenih tvrtki U prvih devet ovogodišnjih mjeseci Crobex je pao četiri posto, a burzovno trgovanje obilježili su posvemašnja letargija, niski prometi i bijeg domaćih ulagača na strana tržišta. Ako zadnji burzovni kvar-

tal ne bude bolji, domaći će ulagači ovu, kao i 2009. godinu, brzo zaboraviti. Milijunski su prometi postali rijetkost, a većina ulagača burzu koristi kao platformu za razmjenu dionica Hrvatskog telekoma, koji

tek u ponekim danima nije bio najlikvidnija dionica. HT je od početka godine pojeftinio četiri kune, na

274 kune, a vrhunac njegove cijene od 330 kuna zabilježen je uoči isplate dividende početkom trav-

RAD NA NOVIM PROJEKTIMA

Očekivanja nove Uprave Burze već su premašena Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE-a, kazala je kako ni Zagrebačka burza nije uspjela izmaknuti utjecaju globalne financijske krize u proteklom razdoblju koje se praktički protegnulo na godine. "Nakon dramatičnog pada 2008., tržišni pokazatelji donekle su stabilizirani. Unatoč negativnome trendu, Zagrebačka burza zadržala je vodeću poziciju među regionalnim burzama", kazala je Gažić. Predsjednica Burze objasnila je kako je opći zamor tržišta utjecao i na ZSE, ali da je uspjela održati postojan plus investicijskih aktivnosti. Kazala je da su nakon dolaska nove Uprave na Burzi pokrenuti

brojni projekti kojima je dugoročni cilj obogaćivanje ponude novim uslugama i proizvodima te ponovno fokusiranje investicijske javnosti na Burzu, poput aktiviranja Specijalista te intenzivnog rada na projektu kratke prodaje i pripremi uvjeta za uvođenje trgovine strukturiranim proizvodima. Sve će to biti obuhvaćeno i novim pravilima Burze koja se izrađuju. Očekivanja su i premašena, kaže Gažić, jer je Burza u ovih prvih devet mjeseci prošla i kroz turbulentan proces smjene Uprave. "Pred nama je bilo dosta posla, počevši od uvijek teškog i nezahvalnog dijela koji se odnosi na restrukturiranje, koje

ivana gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, ne gubi optimizam  Snimio saša ćetković

je naposljetku uspješno dovršeno, a dosta smo napravili i na smanjenju troškova pa u sljedećem periodu očekujemo pune efekte tih mjera. Osim svih tih noviteta i projekata koji uspješno napreduju i uvjereni smo da će pridonije-

ti većem interesu investitora i vraćanju likvidnosti na Burzu, počela je raditi i Akademija Zagrebačke burze kako bi se stručnoj i općoj javnosti približe neke teme s tržišta kapitala, što je također naišlo na izvrstan odjek", kazala je Gažić.

nja. Redovan promet dionicama u tri ovogodišnja kvartala pao je dvadesetak posto u odnosu na lanjsko razdoblje, a pad prometa pratio je i pad transakcija, što upućuje na sve manju zainteresiranost ulagača za ulaganje u vlasničke vrijednosne papire.

Godot u konjunkturi

Cjelokupna burzovna publika nestrpljivo čeka hrvatski izlaz iz recesije, što bi barem donekle moglo potaknuti pozitivan sentiment na domaćem tržištu kapitala, koje cijelu godinu praktički stoji. Potvrđuje nam to i Stipe Laća, investicijski savjetnik u društvu Finesa Capital: "U prilog ovogodišnje neatraktivnosti dionica ide i kretanje indeksa Crobex koji je 2009. godinu završio na 2004 boda, a sada se nalazi na oko 1920 bodova, tako da je trenutačni prinos glavnog dioničkog


la je sreću u nesreći, pala je samo četiri posto, dok je nkurenata i izgubila 23 posto vrijednosti dionica

business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

riglava do Vardara, ema do kraja godine DOBITNICI I GUBITNICI

Građevina potopljena, najbolji maloprodajni lanci

indeksa od početka godine oko minus četiri posto. Osim slabog trgovanja, ove godine imali smo dvije veće ponude za preuzimanje (Zagrebačka pivovara i Belišće) te jedno veliko preuzimanje (Atlanticovu akviziciju Droge Kolinske), nije bilo inicijalnih ponuda dionica ni jednog dioničkog društva. Sve u svemu možemo reći da je ovih devet mjeseci bilo relativno mirno, s izrazito slabom likvidnošću i niskom volatilnosti." Laća dodaje kako posljednji makroekonomski podaci iz Hrvatske sugeriraju kako bi Hrvatska tehnički mogla izaći iz recesije u trećem kvartalu ove godine, no opet ostaju problemi javnih financija i zbog toga će veći utjecaj imati kretanja sa svjetskih odnosno europskih financijskih tržišta. "Ako bi kretanja na ovim tržištima sugerirala održi-

Sektorski promatrano, uvjerljivo najveći gubitnik dosadašnjeg dijela godine na ZSEu bili su građevinari. Sektor je opterećen padom narudžbi i stagnacijom građevinske aktivnosti, pa su dionice očekivano pale. Od troje najlikvidnijih najviše je pala Ingra (45 posto), zatim IGH (38 posto), a onda Dalekovod (19 posto). Nekad u samom vrhuncu interesa ulagača, brodarski sektor također stagnira, unatoč boljim poslovnim rezultatima kompanija. Dionica Atlantske plo-

vidbe pala je 17 posto, dok je zadarska Tankerska plovidba, najveći domaći brodar, pala čak 28 posto. Uvijek zanimljivi povlašteni Adris od početka godine porastao je čak sedam posto, a u društvu rijetkih dobitnika nalazi se i Kraš, koji ove godine praktički ne zna za minus. S početnih 295 kuna Kraš se uspeo na gotovo 500 kuna po dionici ili više od 60 posto. Više od devet posto porasla je i dionica Atlantic grupe, a Konzum Ivice Todorića skočio je 26 posto.

Vjeran filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala, naglašava važnost makroekonomije za hrvatsko tržište kapitala Snimio saša ćetković


REGIJA

vi oporavak najveih svjetskih ekonomija, uz navedena pozitivna oekivanja u Hrvatskoj, mislim da bi šanse za povratak življe aktivnosti na ZSE-u znatno porasle. S druge strane, ako bi se ponovno zakuhala pria s PIIGS državama Europske unije ili ako bi rizici recesije s dvostrukim dnom porasli ili ako se dogodi neki drugi negativan dogaaj, mislim da bi te negativnosti prevagnule nad eventualnim pozitivnim vijestima iz domae ekonomije", jasan je bio Laa.

Svi pali više od 10 posto Gospodarska se kriza snažno odrazila na regionalna tržišta kapitala, koja su u prvih devet mjeseci okarakterizirali niski prometi, opreznost ulagaa i pad odnosno stagnacija cijena dionica. I dok je vrijednost Crobexa u prvih devet mjeseci ove godine pala etiri posto, neki indeksi u regiji pali su i više od 20 posto. Makedonski indeks MBI 10 imao je najvei minus u regiji, 23,55 posto, dok je primjerice sarajevski indeks SASX-10 u prvih devet mjeseci ove godine pao 15,38 posto. Indeks Ljubljanske burze LJSEX pao je u spomenutom razdoblju 19 posto, dok je banjaluki BIRS zabilježio pad vrijednosti 13,6 posto. Kako istiu u Fima Internationalu, situaciju na Sarajevskoj burzi osim openitih trendova vezanih uz globalnu financijsku krizu izmeu ostalog karakteriziraju i nedostatak likvidnosti, mala kapitalizacija, mali broj dužnikih i vlasnikih vrijednosnih papira te kratka povijest trgovanja. "Ako uz to u obzir uzmemo i injenicu da smo u izbornoj godini, možemo rei da su rezultati Sarajevske burze koji se tiu prometa i indeksa oekivani, ali i zabrinjavajui", poruuje direktor sarajevskog Fima Internationala Ahmed Hodži, koji je naglasio važnost poboljšanja ekonomskih pokazatelja i privredno-politike stabilnosti u zemlji. S obzirom na to da trenutana situacija na regijskom tržištu kapitala koja se odnosi na suzdržanost i oprez ulagaa prema mišljenju analitiara ne mora nužno reflektirati samo poslovanje kom-

Suzdržani i oprezni

Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala, smatra da je trgovanje na Zagrebakoj burzi, ali i drugim regionalnim tržištima kapitala, u puno veoj mjeri odreeno makroekonomskim okolnostima, kao i injenicom da su brojni investitori, kako domai, tako i strani, suzdržani i vrlo oprezni zbog injenice da još uvijek procjenjuju kako i kada e Hrvatska izai iz recesije ili stagnacije. "Uzmemo u obzir da tržište kapitala obino reagira šest do 12 mjeseci prije realne ekonomije, možemo zakljuiti da investitori vjeruju kako e 2011. biti godina minimalnog gospodarskog rasta", kaže Filippi. Ako ne doe do veih poremeaja na svjetskim tržištima, ukljuivanje oporavka u cijenu dionica moglo bi priekati do sljedee godine, tj. gospodarski rast 2012. godine te polagani izlazak na tržište ne samo domaeg institucionalnog kapitala ve i domaeg privatnog kapitala te stranog institucionalnog kapitala, što bi se moglo odraziti na cijeni dionica, ali uz izrazito opreznu valuaciju domaih kompanija. Biljana Stari Nikola Suec

››

panije, teško je izdvojiti one regijske kompanije ili sektore koji su podbacili. "Pravi primjer za to makedonska je farmaceutska kompanija Alkaloid koja nije pretrpjela velike posljedice recesije ve je naprotiv prošle godine zabilježila poveanje prihoda, a svejedno bilježi pad na burzi", poruuju iz Adriatica Capitala i dodaju da makroekonomska situacija i stanje na svjetskim tržištima kapitala u ovom trenutku najviše odreuju cijene dionica u regiji, a to u manjoj mjeri ini poslovanje kompanija. Beogradski indeks BELEX 15 bilježi najbolje rezultate od pet regijskih indeksa s padom od 6,7 posto u prvih devet mjeseci ove godine, a meu najlikvidnijima redovito se nalaze dionice AIK banke Niš i Energoprojekt holdinga. Vea tržišta poput srbijanskog i hrvatskog imaju prednost u odnosu na ona manja, smatraju u Fima Internationalu, no napominju da sve ovisi o samim preferencijama klijenata koji pokazuju interes za tržišta jugoistone Europe openito. Kao dominantne sektore koji e se nai u fokusu investitora istiu sektor elektrine energije, telekomunikacije, farmaceutiku i graevinarstvo. Iako ne oekuju znatnije poveanje aktivnosti investitora, u Adriatica Capitalu ipak predviaju da e i regija polaganim oporavkom svjetskog gospodarstva ponovno doi u fokus ulagaa, a tada e, nakon poetnog vala voenog rastom interesa za zemlje regije, ponovo u fokus doi i samo poslovanje kompanija.

ZADNJI DAN RUJNA

Bankari u fokusu AHMED HODŽI, predsjednik Uprave Fima Int. u Sarajevu ARHIVA BUSINESS.HR

Tek kad se stabilizira situacija na najveim svjetskim tržištima kapitala možemo oekivati povratak interesa za mala tržišta poput onog u Bosni i Hercegovini ili Makedonij

Pozitivan trend na burzama u BiH nastavio se i u etvrtak kada su i sarajevski SASX-10 i banjaluki BIRS zabilježili rast vrijednosti, i to 0,37 i 2,21 posto. Osim njih u etvrtak je rastao i beogradski indeks BELEX 15 koji je dan završio na razini 620,74 boda. Brokeri su u Beogradu najviše posla imali s dionicom Novog kolektiva kojom se trgovalo u iznosu 14,2 milijuna dinara, a cijena te dionice rasla je 20 posto, na 4626 dinara. Slijedile su dionice beogradske Komercijalne banke i Naftne industrije Srbije koje su ostvarile 9,5 odnosno 6,5 milijuna dinara prometa. Dionica farmaceuta Bosnalijeka bila je sa 54.340 konvertibilnih maraka najlikvidnija u Sarajevu, a u fokusu ulagaa našle su se i dionice sarajevske Elektroprivrede i Fabrike duhana kojima se trgovalo u iznosima 37.128 i 26.040 konvertibilnih maraka. Jedina kojom se u Skoplju trgovalo u milijunskom iznosu bila je dionica Komercijalne banke s gotovo pet milijuna denara prometa. Makedonski MBI u etvrtak je bio u minusu 1,41 posto te dan zakljuio na 2084,04 boda.


investor 27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

ERSTE PREPORUKA

Kupujte Inu, ciljana cijena 2200 kn

Analitiari Erste Groupa naveli su u svojoj analizi naftnog trĹžiĹĄta regije kako oekuju da e cijena sirove nafte poeti rasti nakon ĹĄto se posljednjih 12 mjeseci kretala u ĹĄirokom rasponu izmeu 64 i 87 amerikih dolara po barelu. Zbog toga naftne dionice, posebno Ine i OMV-a, postaju sve atraktivnija ulagaka prilika.

"Za kraj 2010. godine predviamo prosjenu cijenu od 79,8 dolara po barelu, koja e do kraja 2011. porasti na 86,8 dolara po barelu, a u dugoronom razdoblju (do kraja 2015.) na 102,6 dolara po barelu", komentirao je Thomas Unger, analitiar Erste Groupa za naftni i plinski sektor, koji upozorava da je globalna potraĹžnja za sirovom naftom ponovno porasla, i to dva posto u usporedbi s prosjekom 2009. godine. Analitiari Erstea predviaju da e u Europi profitirati tvrt-

ke koje imaju rafinerije s viĹĄim stupnjem sloĹženosti i sposobnoĹĄu proizvodnje visokog postotka srednjih destilata. Mol je zbog rafinerije u Bratislavi vjerojatno u najboljem poloĹžaju u skupini kompanija obuhvaenih analizom Erste Groupa, dok Ina ima perspektivu jer takoer modernizira rafinerije u Sisku i Rijeci. Preporuka analitiara je tako za Inu promijenjena iz akumulirati u kupiti te je ciljana cijena sa 1888 kuna dignuta na ak 2200 kuna po dionici. Ocjena je da Ina posljednjih 12

mjeseci zaostaje za srodnim tvrtkama iz naftnog i plinskog segmenta zbog niske likvidnosti i slabog makrooporavka u balkanskoj regiji. Meutim, Ina ima vrlo ohrabrujue financijske i poslovne izglede. Modernizacija rafinerija (vea iskoristivost), poveanje proizvodnje ugljikovodika i mjere za rezanje troĹĄkova trebali bi biti glavni imbenici poveanja profitabilnosti. Osim Ine, preporuku kupiti ima i OMV, a Mol je s preporuke drĹžati unaprijeen na akumulirati. D. B.

AD Plastik uvrĹĄten u SluĹžbeno trĹžiĹĄte ZSE-a 50 POSTO VEA DOBIT Proizvoa plastinih dijelova za vozila najavio je prilikom uvrĹĄtenja dionica u SluĹžbeno trĹžiĹĄte dobit od 30 milijuna kuna, od ega e do 60 posto isplatiti kroz dividendu SluĹžbeno trĹžiĹĄte Zagrebake burze od etvrtka je bogatije za jednu dionicu. U najviĹĄu kotaciju ZSE-a, na zahtjev Uprave, uvrĹĄtena je dionica solinskog AD Plastika (ADPL-R-A). MnoĹĄtvo okupljenih lanova hrvatske investicijske zajednice pozdravilo je uvrĹĄtenje, a Ivana GaĹži, predsjednica Uprave ZSE-a, istaknula je kako je transparentnost kljuna za povjerenje ulagaa. Josip Boban, predsjednik Uprave AD Plastika, kazao

je okupljenima kako njegova tvrtka nije jako poznata u Hrvatskoj zato ĹĄto uglavnom posluje u inozemstvu. Naime, AD Plastik je jedan od 30 najveih hrvatskih izvoznika s nekoliko tvrtki keri u Rumunjskoj, Sloveniji i Rusiji. Boban je kazao da e AD Plastik nastaviti osnivati tvrtke keri ĹĄto bliĹže svojim kupcima.

2300 zaposlenih

Grupa AD Plastik zapoĹĄljava 2300 ljudi - 910 u Hrvat-

skoj, 780 u Rumunjskoj, 570 u Rusiji i 40 u Sloveniji. U ovoj godini planiraju ostvariti konsolidirani prihod od 1,26 milijardi kuna, ĹĄto je pet posto viĹĄe nego lani. Planiraju i 50 posto veu dobit, koja bi trebala iznositi ak 30 milijuna kuna. Kao i obino, od 40 do 60 posto tog iznosa trebalo bi se vratiti dioniarima kroz dividendu. U solinskom preraivau plastike do 2014. godine planiraju dosegnuti razinu prihoda od 1,45 milijardi kuna

JOSIP BOBAN, predsjednik Uprave AD Plastika, ambiciozno do 2014. godine oekuje prihod tvrtke od 1,45 milijardi kuna SNIMIO HRVOJE DOMINI

uz planirani 6-postotni rast godiĹĄnje. Planirana neto dobit do 2014. godine takoer bi trebala rasti, do 64 milijuna kuna u 2014. godini. Dionica AD Plastika na ZSE-u vrijedi oko 94 kune, ĹĄto je ĹĄest kuna manje od nomi-

nale. Najvei je vlasnik tvrtke GAO Rusija sa 30 posto dionica, a slijede Prevent Global u steaju sa 25,8 posto te mali dioniari i banke sa 26 posto udjela u temeljnom kapitalu. Nikola Suec

nikola.sucec@business.hr

KREDIT UMJESTO EUROOBVEZNICA

Srbija diĹže 320 mil.  uz garanciju Svjetske banke Srbija e od stranih komercijalnih banaka posuditi 320 milijuna eura uz garanciju Svjetske banke umjesto da izdaje euroobveznice, izjavio je za Bloomberg Branislav Toni, ĹĄef srbijanske Agencije za

upravljanje dugom.

Vlada Srbije e sredinom studenoga raspisati natjeaj kojim e pozvati banke da daju svoje ponude. Kredit bi trebao biti realiziran u prvom tromjeseju 2011. godine.

Srbija priĹželjkuje zaduĹživanje po uvjetima slinim zaduĹženju petogodiĹĄnjom euroobveznicom, a investitorima e se nuditi kamata dva posto iznad referentne stope, odnosno po cijeni izmeu tri i etiri posto. Kama-

ta na euroobveznicu mogla bi pak iznositi izmeu ĹĄest i sedam posto, rauna Toni. U Agenciji smatraju da nije mogue realizirati kredit ni euroobveznicu do kraja ove godine. Srbija ima 3,9 milijardi dolara vrijedan spora-

zum s Meunarodnim monetarnim fondom koji bi im trebao olakĹĄati pritisak na bilancu plaanja. Dosad su povukli 1,46 milijardi eura, a zakljuenje programa planirano je za travanj 2011. godine. J. J.


investor 28-29

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Za razliku od neuspješnog Jadran Kapitala, dobar je dan imala dionica Ine, koja je porasla 2,44 posto, na 1680 kuna. Inu je pogurala preporuka Erste Groupa, koji smatra da bi Inina dionica mogla dosei razinu od ak 2200 kuna po dionici. Na Inu je u etvrtak potrošeno 730.000 kuna.

OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagrebake burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Adris grupa Adris grupa Atlantic grupa Dalekovod Ina-industrija nafte d.d. Uljanik plovidba Konar Institut IGH Atlantska plovidba d.d. Tankerska plovidba Ericsson Nikola Tesla AD plastik Ingra Petrokemija Luka Ploe Viadukt Zagrebaka banka Kraš, prehrambena industrija Pismorad Podravka prehrambena industrija, d.d. Konar - elektroindustrija Croatia osiguranje d.d. Konzum Zvijezda Jadranski naftovod Franck prehrambena industrija, Viro tvornica šeera d.d. Privredna banka Zagreb Tehnika Luka Rijeka Ledo Prehrambeno-industrijski kombinat Dom holding Jadroplov d.d. Badel 1862 Medika Euroherc osiguranje Mlinar mlinsko-pekarska industrija Rabac, ugostiteljstvo i turizam Beliše Jadranska banka Liburnia riviera hoteli akoveki mlinovi OT-optima telekom d.d. Veterina d.d. Karlovaka banka Zlatni rat IPK Kandit uro akovi holding Dukat Laguna Novigrad Tisak Hidroelektra niskogradnja Riviera Pore Fima validus Zveevo, prehrambena industrija Istraturist Umag d. d. Maistra Auto Hrvatska DIOKI d.d Atlas nekretnine Sunani Hvar Imperial hoteljerstvo Turisthotel Centar banka Belje Fima proprius d.d. RIZ-odašiljai Hoteli Makarska Magma d.d. HG Spot akovština Pounje trikotaža

+

Titulu uvjerljiva gubitnika dana uzela je u etvrtak dionica Jadran Kapitala, koja je pala 2,11 posto, na 18,11 kuna, uz zauujue visok promet. Na Jadran Kapital potrošeno je više od 2,7 milijuna kuna, a svih 150.000 protrgovanih dionica vlasnika je promijenilo po cijeni od 18,11 kuna.

Redovan promet: 21.151.891,65 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

272.10 18.11 9.20 303.00 271.01 800.06 267.00 1,632.15 557.51 2,000.00 1,556.00 805.51 1,340.00 1,318.51 92.70 21.86 151.10 1,590.00 216.00 238.00 474.16 450.00 288.00 480.01 4,751.01 189.00 3,605.00 2,696.00 730.00 306.00 481.03 1,039.99 189.11 5,610.00 215.50 36.01 139.50 74.00 6,800.00 4,899.99 637.00 92.00 452.00 2,989.87 2,455.00 3,400.00 31.88 60.00 70.40 41.97 198.00 28.95 375.00 9.51 181.15 147.00 176.90 11.71 103.51 319.99 65.21 385.90 83.99 40.12 29.00 175.00 850.00 225.00 66.00 23.22 142.99 85.01 51.00 27.50 7.45 0.80

274.30 18.11 9.20 303.00 280.00 809.99 275.00 1,680.00 572.50 2,005.00 1,585.05 812.00 1,340.01 1,321.00 97.90 22.50 154.98 1,600.00 223.60 239.90 481.01 450.00 292.00 485.00 4,815.00 190.02 3,610.02 2,706.00 730.00 310.00 485.01 1,059.89 194.50 5,699.00 215.50 37.00 140.00 80.00 6,800.00 4,899.99 637.00 92.00 453.00 2,989.88 2,464.00 3,400.00 33.34 64.00 70.50 41.97 198.00 28.95 375.00 9.51 181.15 150.00 176.90 11.86 105.50 319.99 65.22 385.90 84.00 41.14 29.00 175.00 850.00 225.00 66.00 23.22 142.99 85.01 51.00 27.50 7.45 0.80

273.00 18.11 9.20 303.00 276.00 801.52 267.90 1,680.00 557.60 2,005.00 1,556.00 812.00 1,340.00 1,318.51 97.90 22.00 153.95 1,599.00 218.05 239.90 474.16 450.00 292.00 480.01 4,751.01 189.00 3,605.00 2,696.00 730.00 306.00 481.03 1,059.89 194.50 5,610.00 215.50 36.50 139.51 78.00 6,800.00 4,899.99 637.00 92.00 452.00 2,989.88 2,455.00 3,400.00 31.90 64.00 70.50 41.97 198.00 28.95 375.00 9.51 181.15 150.00 176.90 11.71 103.51 319.99 65.21 385.90 84.00 41.14 29.00 175.00 850.00 225.00 66.00 23.22 142.99 85.01 51.00 27.50 7.45 0.80

-0.47% -2.11% -2.13% 0.66% -1.07% 0.02% -2.58% 2.44% -0.43% 1.52% -3.35% -1.28% -0.81% -0.04% 3.05% -0.81% -0.65% -0.06% 2.61% -0.02% -1.42% -0.01% -0.68% -1.03% -1.25% -0.54% 0.06% -0.33% 0.00% -0.33% -1.63% 3.75% 0.26% -1.58% -0.01% -1.35% -0.58% -2.50% 9.68% 7.01% 0.00% 8.17% -0.13% 1.70% 0.66% -1.42% 2.21% 3.68% 0.01% 0.00% 0.00% 0.00% 6.84% 0.11% 0.53% 4.86% 4.06% 0.09% -1.89% 1.26% -1.27% 2.91% 2.44% 0.05% 4.50% 0.00% 13.33% 4.17% 2.33% 5.07% -0.01% -0.12% 0.00% 0.00% -0.67% -2.44%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,43%

Koliina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

17,589 150,000 272,201 5,000 5,103 1,545 4,150 446 973 264 271 475 215 218 2,929 11,671 1,216 101 643 564 236 225 341 202 20 499 21 24 81 186 118 54 252 8 162 749 180 310 3 4 29 200 40 6 7 5 369 191 135 210 44 288 20 673 33 40 30 445 49 15 69 10 44 77 69 11 2 7 21 50 5 6 5 9 8 46

4,803,834.78 2,716,500.00 2,504,249.20 1,515,000.00 1,424,935.95 1,247,505.48 1,126,207.58 736,679.00 551,657.12 528,270.00 425,113.17 383,770.14 288,100.01 287,872.25 277,460.34 257,844.32 185,816.51 161,265.27 141,154.78 134,523.82 112,239.48 101,250.00 98,833.88 97,505.95 95,764.50 94,388.64 75,780.02 64,729.00 59,130.00 57,167.72 57,107.00 56,497.87 48,703.86 45,239.00 34,911.00 27,235.25 25,127.98 23,497.87 20,400.00 19,599.96 18,473.00 18,400.00 18,110.00 17,939.25 17,194.00 17,000.00 11,853.78 11,669.55 9,510.60 8,813.70 8,712.00 8,337.60 7,500.00 6,400.23 5,977.95 5,910.00 5,307.00 5,228.55 5,142.64 4,799.85 4,499.90 3,859.00 3,695.66 3,116.78 2,001.00 1,925.00 1,700.00 1,575.00 1,386.00 1,161.00 714.95 510.06 255.00 247.50 59.60 36.80

22,355.57 14.34 127.37 2,913.62 1,872.41 1,979.75 614.51 16,800.00 323.41 61.58 246.75 1,133.16 839.36 1,755.79 411.14 165.00 514.36 355.96 99.61 15,365.21 651.32 10.48 1,582.64 1,234.64 1,461.40 4,290.84 361.43 2,002.71 311.83 424.32 9,175.54 200.81 1,163.20 1,235.15 50.31 272.55 228.33 58.66 205.32 1,494.55 124.48 93.12 526.27 357.66 742.98 357.00 89.96 118.07 94.41 23.18 141.59 93.71 1,125.00 148.32 432.33 93.58 646.31 31.64 31.86 1,495.95 713.68 255.37 339.53 137.23 212.02 111.27 335.54 63.96 542.22 46.51 53.50 95.17 248.58 9.08 7.85 2.13

365 dana Najniža Najviša 253.10 16.00 9.00 271.89 242.21 624.15 264.99 1,550.00 533.13 1,805.00 1,556.00 723.23 1,200.01 1,231.00 62.55 19.70 105.50 1,451.00 204.00 200.00 250.05 323.33 240.00 421.00 4,502.00 140.20 2,851.00 2,332.01 700.05 290.00 461.06 949.03 162.00 5,220.00 120.00 28.70 124.01 58.00 6,200.00 3,000.00 637.00 65.10 309.10 2,006.00 1,413.01 2,107.10 21.28 52.05 53.00 30.05 191.00 22.36 240.00 8.99 174.15 140.01 100.00 10.55 87.56 270.00 61.00 360.25 70.07 20.50 25.00 150.00 543.15 216.00 59.00 19.19 98.00 83.00 48.11 20.08 5.51 0.60

332.84 18.59 11.65 373.00 318.99 810.00 441.00 1,940.00 736.00 2,198.00 4,259.95 1,165.00 1,875.00 1,777.00 109.30 60.78 192.99 2,093.00 473.90 298.40 495.00 450.03 400.00 517.00 6,000.00 207.51 5,898.00 3,750.00 944.00 493.00 685.00 2,420.99 239.97 7,679.00 221.00 51.79 208.49 144.00 8,500.00 7,098.88 640.00 99.94 580.00 3,100.00 2,890.00 3,799.21 44.99 88.99 96.00 59.66 340.00 54.93 400.00 12.99 369.00 349.22 200.00 29.01 139.00 410.00 87.82 578.99 159.28 46.98 41.00 214.95 850.00 299.96 108.00 43.74 265.00 109.80 75.00 109.19 44.10 1.19


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

63,10 12,91 250,00 185,50 2,77 17,11 0,77 89,00 100,00 4,51 9,64 106,40 10,10 23,60 150,20

64,15 13,02 251,10 188,90 2,87 17,40 0,79 89,75 100,00 4,52 9,67 106,40 10,50 23,86 151,10

63,49 13,00 251,04 185,50 2,81 17,30 0,77 89,69 100,00 4,51 9,65 106,40 10,42 23,82 151,00

63,52 13,00 250,89 188,05 2,85 17,20 0,78 89,65 1.000,00 4,52 9,66 37,85 10,35 23,72 150,61

4,91 0,35 1,44 32,61 1,33 30,50 0,39 5,47 31,82 0,00 1,20

5,25 0,37 1,45 33,00 1,38 30,70 0,40 5,50 32,60 0,00 1,20

5,13 0,35 1,45 33,00 1,38 30,70 0,39 5,47 32,60 0,00 1,20

6,81 0,36 1,45 0,33 1,35 0,31 0,40 5,47 0,33 0,00 1,20

30,50 32,27 14,75 35,35 25,98 30,51 70,00

31,00 33,50 15,00 35,35 26,00 30,51 70,00

31,00 33,50 15,00 35,35 26,00 30,51 70,00

30,97 33,43 14,83 35,35 25,98 30,51 70,00

3,06 % 4,13 % 0,00 % 0,06 % 1,96 % 0,39 % 2,94 %

4.626,00 27.000,00 460,00 14.800,00 1.350,00 1.000,00 12.000,00 6.930,00 6.000,00 2.730,00 91,63 94,62 670,00 85,80 1.800,00 8.101,00 960,00 83,00

4.626,00 27.034,00 465,00 15.000,00 1.350,00 1.000,00 12.000,00 7.196,00 6.000,00 2.799,00 91,67 94,66 675,00 85,90 1.810,00 8.301,00 970,00 83,02

4.626,00 27.032,00 461,00 14.977,00 1.350,00 1.000,00 12.000,00 7.019,00 6.000,00 2.783,00 91,65 94,65 674,00 85,85 1.806,00 8.112,00 969,00 83,01

4.626,00 27.032,36 460,66 14.976,96 1.350,00 1.000,00 12.000,00 7.019,50 6.000,00 2.782,91 91,65 94,65 674,31 85,85 1.805,71 8.112,21 968,52 83,01

20,00 % -0,01 % -0,22 % -3,00 % -4,12 % 0,00 % 0,00 % 0,99 % 0,54 % 1,35 % 0,07 % 0,05 % -0,74 % 0,15 % 0,22 % -2,16 % -0,10 % 0,08 %

2.999,00 3.300,00 170,00 456,00 397,00 81,50 36.500,00 82,00 3.300,00 3.450,00 1.850,00

3.000,00 3.399,00 170,00 485,00 400,00 82,00 36.500,00 82,00 3.300,00 3.500,00 1.850,00

2.999,93 3.337,87 170,00 477,89 397,45 81,63 36.500,00 82,00 3.300,00 3.467,74 1.850,00

2.999,93 3.337,87 170,00 477,89 397,45 50,32 36.500,00 50,54 3.300,00 3.467,74 1.850,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG PETG SAVA NF2R ZVTG NF1N TLSG PRB11 INDDY INDGL SOS2E KBMR AELG MELR

KRKA GORENJE PETROL SAVA NFD HOLDING ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD TELEKOM SLOVENIJE PROBANKA 11. IZDAJA INFOND DYNAMIC INFOND GLOBAL SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR AERODROM LJUBLJANA MERCATOR

ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA NEVESINJEPUTEVI AD NEVESINJE

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

Novi kolektiv a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Bambi Banat a.d. Beograd Trgopromet a.d. Kraljevo Agroseme a.d. Kikinda Pionir PP Srbobran a.d. Srbobran Agrobanka a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2015K Imlek a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE Turist a.d. Backa Palanka Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 REPLEK SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID

1.965.082,50 119.027,34 65.732,00 62.058,70 54.957,89 24.073,96 23.507,63 21.785,25 20.000,00 19.588,93 19.145,59 18.923,24 16.300,37 14.091,74 13.856,90

Turist Baka Palanka Telekom Srpske ZIF Balkan AIK Banka Elektroprivreda BiH

+54,55% +9,25% +6,81% +1,5% +1,08%

Novi Kolektiv

Trgopromet Kraljevo Bambi Banat Alkaloid Luka Koper Telekom Slovenije

-4,24% -3,31% -2,82% -2,23% -0,99%

KD Investment

+20,00 -1,84

4,48 % -0,28 % 1,40 % 1,20 % 9,52 % 0,60 % 6,83 % 5,19 % 1,88 % 0,00 % 0,00 %

204137 131500 28276 110083 22824 73710 46000 2939 17416 1334492 1640

1.389.383,81 47.850,00 40.959,20 36.043,24 30.856,70 22.543,20 18.346,00 16.090,25 5.667,38 2.535,54 1.968,00

21184 19172 3663 1253 1429 1102 372

656.151,00 640.906,54 54.340,17 44.293,55 37.128,38 33.622,02 26.040,00

Titulu regionalnog dobitnika dana u etvrtak osvojila je dionica beogradskog Novog Kolektiva. Vrijednost dionica te tvrtke u samo je jednom danu skoila impresivnih 20 posto, na zakljunih 4626 dinara. Treba napomenuti da je u etvrtak na Beogradskoj burzi to bila jedina dionica s prometom veim od deset milijuna dinara. Srpski su ulagai gotovo deset milijuna dinara istresli na dionice Komercijalne banke Beograd, koja je kliznula 0,01 posto.

Jedan od najveih regionalnih gubitnika u etvrtak bila je dionica slovenskog KD Investmenta, koja je na Ljubljanskoj burzi pala gotovo dva posto, uz promet dionicama od 132.000 eura. Slovenski su ulagai više od 27.000 dionica Kd Investmenta promijenili u vrlo uskom cjenovnom rasponu od 4,8 do 4,9 eura. Zadnje su transakcije provedene po cijenama bližim donjem dijelu raspona pa je dionica kraj dana doekala na 4,81 euro uz dva posto minusa.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK TURT GRNT TEL RMDEN09 REPL RMDEN08 TPLF TNB OHB

30934 9155 262 330 19291 1400 30280 243 20 4334 1982 500 1575 594 92

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NKOL KMBN NIIS BMBI TRPK AGSK PION AGBN JESV AIKB A2013 A2012 SJPT A2015 IMLK ALFA ENHL A2016

-0,89 % 0,00 % 0,20 % 0,27 % 2,18 % -0,57 % -0,13 % 0,09 % 0,00 % 0,00 % -0,10 % 0,14 % 0,19 % -0,75 % 0,33 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHK1C BSNLR FBIHK1B JPESR FBIHK1D FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA BLKP-R-A HEDR-R-A TRZN-R-A RSRS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-D HETR-R-A KRIP-R-A RSRS-O-B APBL-R-A NVPT-R-A

+

Oznaka

Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

+

Powered by

business.hr

3077 14.234.202,00 352 9.515.390,00 14114 6.501.707,00 260 3.894.010,00 2816 3.801.600,00 3605 3.605.000,00 265 3.180.000,00 274 1.923.342,00 313 1.878.000,00 612 1.703.138,00 13202 1.209.928,46 10957 1.037.034,69 1446 975.055,00 11213 962.633,63 518 935.360,00 107 868.007,00 731 707.986,00 5765 478.560,53

valuta: MKD - makedonski denar -0,00 % -2,82 % 54,55 % -2,47 % -0,64 % -0,38 % 0,00 % 0,05 % -2,18 % -3,94 % -2,63 %

1650 265 3996 1001 1095 5233 6 3604 35 31 50

4.949.885,00 884.535,00 679.320,00 478.366,00 435.205,00 263.301,95 219.000,00 182.152,52 115.500,00 107.500,00 92.500,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP -0,42% BIRS +2,21% 830,94 858,24 LJSEX -0,12% FIRS +0,95% 3.300,86 1.423,12 Belex15 +0,19% MBI10 -1,41% 620,74 2.084,04 Belexline -0,00% MOSTE +1,92% 1.226,46 484,42 SASX10 +0,37% NEX20 +0,31% 894,31 13.870,26 EUROPSKI INDEKSI +1,22% WIG20 +0,51% 2.585,42 BUX +0,99% 22.818,43 -0,43% +0,81% ATX +0,79% 2.553,17 indeksa na zatvaranju u +1,36% Stanje etvrtak, 30. rujna 2010.

FTSE100 5.620,62

DAX 6.289,51

CAC40

3.765,69

MICEX 1,438.42

AMERI»KI INDEKSI -0,21% S&P500 +0,76% 10.835,28 1.153,46 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,52% etvrtak, 30. rujna 2010. 2.388,80 DJIA


investor 30 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

+

Ime fonda DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,5940

17,66

AC Rusija

41,7189

12,61

HPB WAV DJE

88,3988

11,98

MP-Global HR

294,1233

11,92

ZB trend

127,8400

11,86

ST Global Equity

46,3170

-25,40

FIMA Equity

78,2271

-22,26

C-Zenit

46,7131

-20,78

Erste Total East

30,3900

-19,24

KD Victoria

13,5820

-17,48

+ MJEŠOVITI

MP-Bric HR Ilirika JIE Ilirika BRIC Prospectus JIE NFD Nova Europa Platinum JIE HPB Titan Erste Adriatic Equity KD Nova Europa PBZ I-Stock Raiffeisen C. Europe Raiffeisen HR dionice NFD BRIC PBZ Equity fond VB CROBEX10 MP-Mena HR KD Victoria OTP meridian 20 KD Energija ZB BRIC+ AC Rusija Raiffeisen Emerging M. A1 Poba Ico Equity HI-growth ZB aktiv OTP indeksni ST Global Equity MP-Global HR HPB Dioniki

+

110,2676

6,81

ZB global

143,0800

6,31

AC G Balanced EM

10,8654

5,79

Raiffeisen Balanced

153,0800

4,70

9,8120

2,64

ICF Balanced

116,3873

-25,77

ST Balanced

170,3262

-22,64

ST Aggressive

63,3021

-20,02

C-Premium

5,3719

-10,91

Agram Trust

67,9069

-9,03

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,0800

12,11

Erste Bond

130,5900

11,36

Capital One

159,6200

10,82

ZB bond

159,8500

8,37

PBZ Bond fond

129,3800

7,93

HPB Obvezniki

125,5175

5,82

ICF Fixed Income

139,4361

5,92

HI-conservative

11,3446

6,35

OTP euro obvezniki

126,4933

7,82

PBZ Bond fond

129,3800

7,93

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn   kn kn kn   kn kn  kn  kn kn kn kn  kn    kn kn  kn kn kn kn kn

345,4054 158,8363 114,0849 56,3012 122,0972 70,1994 68,0691 86,0100 6,2844 62,6000 61,0000 69,5700 28,3097 79,9200 91,5339 454,9317 13,5820 84,0952 9,6174 98,0900 41,7189 55,8900 80,9800 5642,0200 8,1755 98,7500 38,4188 46,3170 294,1233 82,5399

0,84 0,62 0,57 0,53 0,52 0,48 0,45 0,43 0,43 0,40 0,38 0,38 0,36 0,34 0,34 0,32 0,30 0,30 0,30 0,30 0,28 0,23 0,20 0,16 0,13 0,12 0,12 0,11 0,10 0,08

7,79 0,64 6,43 -0,95 7,19 2,26 -0,68 -0,27 4,71 6,03 0,46 1,53 2,68 1,93 1,56 5,14 -8,68 4,70 4,87 2,91 4,25 1,36 1,99 3,79 1,15 3,36 2,67 -4,87 6,89 -5,40

6mj. % 12 mj. (%)

-1,36 -6,73 9,50 -13,51 -5,30 -0,72 -0,79 -8,29 -4,51 -1,97 -9,06 -5,95 -0,80 -6,89 -9,60 7,11 -14,04 -7,97 -3,62 N/A -8,82 -5,97 -4,80 -4,25 -4,39 0,43 -7,81 -10,39 -0,78 -9,23

9,82 -9,66 N/A -15,30 -5,49 5,48 4,16 -13,13 2,30 10,56 -13,45 -7,33 9,94 -8,65 N/A 10,50 -17,48 -7,27 N/A N/A 12,61 6,68 -9,50 -3,58 -0,56 2,24 -10,52 -25,40 11,92 -10,04

PGP (%) Ove god. (%)

-5,59 8,12 N/A -14,51 11,07 -11,04 -11,36 -2,99 -14,53 -13,60 -8,67 -16,21 -15,02 -4,33 N/A 5,15 2,72 -6,90 N/A N/A -21,78 -18,91 -8,54 -16,48 -2,32 -0,29 -29,26 -7,45 -12,29 -3,77

1,62 -3,25 14,08 -11,06 0,67 -0,96 -1,84 -5,30 -0,38 3,11 -6,12 0,35 4,55 -3,28 -8,47 16,60 -10,83 -2,90 -3,82 -1,91 2,58 -1,25 -3,53 -2,33 -2,09 1,58 -1,98 -13,76 4,28 -8,83

Imovina

11,956 97.406 15,709 24,531 8,721 4,855 10,099 203,596 18,719 201,373 223,830 13,661 10,087 384,852 7,185 8,431 58,950 17,411 5,778 69,416 9,637 24,811 20,373 6,133 66,242 505,378 131,564 14,271 5,052 39,490

Starost

Datum

2,55 5,93 0,73 3,67 1,90 3,02 3,19 4,97 2,96 3,21 5,45 2,05 3,50 5,07 0,70 2,57 11,39 2,42 0,58 0,46 3,56 2,78 2,36 3,18 8,60 4,26 2,76 9,94 2,35 4,99

29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Ilirika JIE Balanced PBZ Global fond Agram Trust ICF Balanced Erste Balanced HI-balanced ST Aggressive ZB global Raiffeisen Balanced HPB Global ST Balanced AC G Balanced EM C-Premium OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige Aureus Balanced KD Balanced Allianz Portfolio

 kn kn kn   kn   kn kn  kn kn  kn kn kn

143,3400 99,7400 67,9069 116,3873 116,5200 9,8120 63,3021 143,0800 153,0800 99,0107 170,3262 10,8654 5,3719 108,8316 107,3700 82,0312 8,0506 110,2676

0,52 0,31 0,27 0,20 0,15 0,14 0,12 0,09 0,04 0,02 0,01 -0,01 -0,02 -0,05 -0,05 -0,10 -0,15 -0,16

1,81 1,90 0,11 0,08 1,31 1,09 -2,21 1,69 2,81 -4,63 -4,95 -0,48 -3,02 2,19 2,50 7,38 -0,35 3,55

-2,94 -4,33 -4,25 -10,62 -3,16 -1,77 -9,59 0,63 -0,97 -6,59 -9,49 -1,20 -10,19 -4,37 5,92 0,53 -3,89 1,51

-3,08 -4,82 -9,03 -25,77 -3,07 2,64 -20,02 6,31 4,70 -7,27 -22,64 5,79 -10,91 -5,59 N/A -3,37 -1,56 6,81

7,99 4,77 -2,86 2,15 -0,60 -0,22 -8,70 3,95 5,40 -0,20 7,14 5,41 -15,62 1,78 N/A -4,60 -4,51 7,31

0,22 -0,71 -2,45 -9,31 0,90 0,24 -10,91 4,35 4,22 -7,04 -11,49 5,42 -8,95 -4,65 7,37 1,98 -2,45 5,09

44,031 288,214 11,700 12,246 106,738 65,671 3,351 731,243 326,205 98,385 11,456 13,373 12,360 39,897 151,997 16,280 12,552 7,151

4,68 9,05 2,22 8,41 9,70 8,60 5,02 9,24 8,09 4,99 7,72 1,58 3,66 4,79 0,56 4,21 4,70 1,39

29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010

      kn  

159,8500 130,5900 11,3446 126,4933 129,3800 174,0800 159,6200 125,5175 139,4361

0,06 0,02 -0,01 -0,01 -0,08 -0,11 -0,14 -0,14 -0,17

0,01 3,63 1,39 1,52 2,73 2,88 3,40 3,45 1,53

2,45 4,12 2,61 1,30 2,57 3,74 4,29 2,87 2,55

8,37 11,36 6,35 7,82 7,93 12,11 10,82 5,82 5,92

5,21 4,57 1,48 5,03 4,65 6,87 8,21 4,66 3,93

5,23 9,06 5,60 3,39 7,50 8,20 7,50 5,11 4,16

213,567 108,067 6,207 10,394 91,067 316,820 11,759 48,136 27,335

9,24 7,33 8,60 4,79 7,56 8,35 5,93 4,99 8,63

29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010

kn  kn kn kn kn kn kn kn  kn kn  kn  kn kn $

131,8100 139,2935 140,4158 143,6700 137,5300 131,2905 121,7503 116,1766 11,2589 10,6038 107,7413 101,9037 104,9700 161,7731 125,2400 137,7562 134,2867 124,3100

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,61 0,50 0,93 0,91 0,92 0,83 0,62 0,82 0,86 0,86 0,79 0,83 0,95 0,55 1,01 0,70 0,84 0,40

1,34 1,12 1,70 1,70 1,84 1,62 1,29 1,63 1,71 1,66 1,58 0,95 2,05 0,98 1,89 1,13 1,55 1,09

4,02 3,11 10,91 4,88 4,21 5,03 3,29 3,93 4,23 4,01 4,48 1,66 4,87 3,45 4,55 2,63 4,19 2,96

6,41 3,31 4,34 4,89 4,44 5,61 4,21 5,30 6,08 4,53 5,53 1,63 4,87 4,83 4,45 4,67 4,47 4,06

2,30 2,02 2,92 2,97 2,79 3,12 2,16 2,48 2,83 2,73 2,70 0,68 3,42 1,70 3,22 1,84 2,77 2,33

1019,987 117,805 50,498 987,347 706,049 161,244 116,974 167,390 73,681 38,286 164,332 5,277 648,962 2241,908 404,023 106,072 48,787 39,336

11,50 10,19 7,98 7,60 7,33 4,99 4,77 2,90 2,01 1,32 1,39 1,17 1,02 10,19 8,19 7,02 6,75 5,47

29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010

OBVEZNIKI FONDOVI ZB bond Erste Bond HI-conservative OTP euro obvezniki PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds Capital One HPB Obvezniki ICF Fixed Income

NOVANI FONDOVI PBZ Novani fond ZB europlus ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus PBZ Euro Novani HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond

+


investor

MERCATOR

Bez banaka na skupĹĄtini

31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010

ŽIGA DEBELJAK, predsjednik Uprave Mercatora ARHIVA BUSINESS.HR

Slovenska regulatorna agencija zabranila je provedbu glasakih prava ĹĄest banaka zbog opasnosti od preuzimanja Mercatora. Ĺ est slovenskih banaka dobilo je zabranu realizacije glasakih prava u najveem slovenskom trgovakom lancu Mercatoru dok ne predaju ponudu za preuzimanje ili dok ne smanje udjel u toj kompaniji ispod praga pre-

uzimanja, prenosi slovenski dnevni list Finance. Slovenski regulator, Agencija za trŞiťte vrijednosnih papira koju vodi Damir Žugelj, ustanovila je da ťest banaka - Nova Ljubljanska, Nova kreditna banka Maribor, Banka Celje, Abanka Vipa, Banka Koper i Gorenjska banka - djeluje usklaeno te da premaťuju prag preuzimanja u toj kompaniji. Spomenute banke zajedno imaju 959.804 dionice, odnosno 25,49 posto dionica slovenskoga trgovakog lanca. B.hr

BROJKA

7,314 kuna za euro iznosio je u etvrtak prodajni teaj Hrvatske narodne banke

Viktor Lenac i Jadran Kapital u druĹĄtvu milijunaĹĄa SKOK PROMETA Uz poveanje redovnog prometa na ZSE-u u druĹĄtvo milijunaĹĄa u etvrtak su, sasvim iznenaujue, uĹĄle dionice Viktora Lenca i Jadran Kapitala Pozitivna serija Crobexa prekinuta je u etvrtak, kada je glavni indeks Zagrebake burze pao 0,43 posto, a Crobex 10 pao je 0,46 posto. Promet dionicama bio je neĹĄto vei nego inae, ak 21,15 milijuna kuna, a zanimljivo je da su se u druĹĄtvu milijunaĹĄa naĹĄle i dionice Jadran Kapitala i brodogradiliĹĄta Viktor Lenac. Najlikvidniji je bio HT sa 4,8 milijuna kuna prometa i pola posto minusa. Titulu uvjerljiva gubitnika dana uzela je u etvrtak dionica Jadran Kapitala, koja je pala 2,11 posto, na 18,11 kuna, uz zauujue visok promet. Na Jadran Kapital potroĹĄeno

je viĹĄe od 2,7 milijuna kuna, a svih 150.000 protrgovanih dionica vlasnika je promijenilo po cijeni od 18,11 kuna. Treu najlikvidniju poziciju zauzeo je Viktor Lenac sa 2,13 posto minusa i ak 2,5 milijuna kuna prometa.

Viktor Lenac u minusu

Za razliku od neuspjeĹĄnog Jadran Kapitala, dobar je dan imala dionica Ine, koja je porasla 2,44 posto, na 1680 kuna. Inu je pogurala preporuka Erste Groupa, koji smatra da bi Inina dionica mogla dosei razinu od ak 2200 kuna po dionici. Na Inu je u etvrtak potroĹĄeno

730.000 kuna. U Ersteu kaĹžu kako Ina u posljednjih 12 mjeseci zaostaje za srodnim tvrtkama iz naftnog i plinskog segmenta zbog niske likvidnosti i slabog makrooporavka u balkanskoj regiji. Meutim, Ina ima vrlo ohrabrujue financijske i poslovne izglede. Modernizacija rafinerija (vea iskoristivost), poveanje proizvodnje ugljikovodika i mjere za rezanje troĹĄkova trebali bi biti glavni imbenici poveanja profitabilnosti. DrĹžavni zavod za statistiku objavio je da je u kolovozu promet u trgovini na malo u Hrvatskoj realno porastao 3,9

ROBERT Ĺ KIFI, prvi ovjek brodogradiliĹĄta Viktor Lenac, ija je dionica uz milijunski promet pala dva posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

posto u odnosu na isti lanjski mjesec, ĹĄto je iznad svih oekivanja i drugi mjesec zaredom kako potroĹĄnja raste. Pet makroekonomista koje je anketirala Hina procijenilo je da je u kolovozu potroĹĄnja porasla izmeu 0,5 i 3,2 posto. U prosjeku su oekivali rast 1,5 posto. To je i ubrzanje rasta potroĹĄnje s obzirom na to da je u srpnju promet u trgovi-

ni na malo porastao 0,7 posto, ĹĄto je bio njegov prvi rast nakon 21 mjeseca poniranja. "Ohrabruje podatak o porastu prometa u maloprodaji drugi mjesec zaredom. Vidjet emo hoe li trĹžiĹĄte imati snage reagirati na taj podatak", istaknula je za Hinu Ivana Hatvali, direktorica SluĹžbe za investicijsko bankarstvo Ĺ tedbanke. Nikola Suec

BANKE IH VUKU NA DNO

Irski deficit ove godine 32 posto BDP-a Ministar financija Brian Lenihan procijenio je u etvrtak da e proraunski manjak ove godine dosegnuti 32 posto bruto domaeg proizvoda (BDP) nakon goleme drĹžavne pomoi bankama.

"U 2010. znatno e porasti manjak nastao zbog drĹžavne pomoi irskom bankarskom sektoru. Njegova e vrijednost dosegnuti 20 posto BDP-a", kaĹže se u priopenju. "Prema baznim procjenama deficit e dosegnu-

ti 32 posto BDP-a." Ministar financija ipak je napomenuo da vlada u Dublinu ustraje na tome da proraunski manjak sreĹže ispod tri posto BDP-a do 2014., gornje dopuĹĄtene granice propisane Paktom o

stabilnosti i rastu u Europskoj uniji. SpaĹĄavanje posrnule banke Anglo Irish Bank stajat e irske porezne obveznike oko 29,3 milijarde eura, a nacionaliziranom bi zajmodavcu po najpesimistinijem sce-

nariju moglo zatrebati i dodatnih pet milijardi eura. U priopenju srediĹĄnje banke navodi se da e najvei irski zajmodavac Allied Irish Banks do kraja godine moĹžda trebati dodatne tri milijarde eura. B.hr


Umjetnine i predmeti iz Lehmana Brothersa prodani za 1,6 milijuna funti Umjetnika djela i drugi predmeti koji su ukraĹĄavali londonsko sjediĹĄte propalog diva investicijskog bankarstva Lehman Brothersa prodani su na aukciji u Christie'su. Aukciju je naredila revizorska kua PricewaterhouseCoopers, koja upravlja imovinom banke propa-

le prije malo viĹĄe od dvije godine, i to kako bi se prikupila novac za vraanje duga vjerovnicima, javlja BBC News. Na aukciji, kojom je prikupljeno 1.641.613 funti, prodan je i znak Lehman Brothersa iz ureda, kao i komemorativna ploica o otvaraDOBITNICI DANA (ZSE) Turisthotel +13,33% Hoteli Rabac +8,17% Euroherc +7,01% Dukat +6,84% Hidroelektra +4,77% 31 Raste

nju ureda u Canary Whafru, koje je sveano otvorio tadaĹĄnji britanski ministar financija, a kasnije premijer Gordon Brown. Na slinoj aukciji u SAD-u nedavno je prikupljeno viĹĄe od 12 milijuna dolara. Nikolina Rivosechi

GUBITNICI DANA (ZSE) BeliĹĄe -5,21% Dalekovod -3,78% Maistra -2,95% Badel 1862 -2,5% Pounje -2,4% 38 Pada

6 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,132,94 152,44

Prom. 1,02% 0,04%

Sirova nafta 77,86 Prirodni plin 3,80 Zlato 1.309,70 Srebro 21,91 Goveda 96,55

+2,21% -0,26% +0,06% +0,74% -0,46%

NEPOŽELJAN DAR

Milanska burza dobila 'ukras' sa skrivenom porukom Sljedeih 10 dana, koliko traje modni tjedan u talijanskoj prijestolnici mode Milanu, etiri metra visok srednji prst pokazivat e Milanskoj burzi i brokerima koji je svakodnevno posjeuju ĹĄto umjetnik Maurizio Cattelan misli o njima. Spomenik u obliku ĹĄake, kojoj je ispruĹžen samo srednji prst, napravljen je od mramora i nalazi se na visokom pijedestalu koji ga diĹže na 11 metara kako bi ga bolje vidjeli iz zgrade burze. Naziv skulpture je L.O.V.E., ĹĄto znai ljubav, ali ima i sve druge konotacije koje se mogu izvesti iz poetnih slova L.O.V.E. pa ljubav ima i skrivenu poruku. Iako je skulptura dar milanskom gradskom muzeju, gradski elnici odbili su je primiti. D. B.

VRH FORTUNEOVE LISTE BEZ PROMJENA

Šefice Pepsija i Krafta najmoćnije poslovne Şene Prvo mjesto na Fortuneovoj listi 50 najmonijih Şena u biznisu ve je petu godinu zaredom zauzela generalna direktorica Pepsija Indra Nooyi. Žene koje su zauzele idua etiri mjesta takoer su sauvale svoje lanjske pozicije. I njih etiri su generalne direktorice, a to su redom Irene Rosenfeld iz Kraft Foodsa, Patricia Woertz iz Archer Daniels Midlanda, Angela Braly iz tvrtke za zdravstveno osiguranje WellPoint

te Andrea Jung iz Avon Productsa. Iako se kaĹže da nema biznisa do ĹĄoubiznisa, Oprah Winfrey, koja je esto na vrhu lista najmonijih ljudi u ĹĄoubiznisu, tek je ĹĄesta na listi najmonijih Ĺžena u biznisu NajuspjeĹĄnije Ĺžene nisu i najbolje plaene - lani je najviĹĄe zaradila generalna direktorica Yahooa Carol Bartz, koja je dobila plau i bonuse ukupno vrijedne 47,2 milijuna dolara. Nikolina Rivosechi

INDRA NOOYI, direktorica Pepsija, ve je pet godina najmonija Ĺžena u bizinisu

Hoe li se napokon u Europskoj uniji nezaposlenost poeti smanjivati, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Benmosche kupio vrijeme za isplatu drĹžave Predsjednik Uprave nekada najveeg svjetskog osiguravatelja AIG-a Robert Benmosche dogovorio s amerikim ministarstvom financija odgodu otplate 46 milijardi dolara kojima je drĹžava spasila AIG od bankrota. Novi rok za isplatu je oĹžujak 2011. Baffett traĹži nove investicije u Kini NajuspjeĹĄniji investitor svih vremena Warren Buffett izjavio je da je Kina „logino“ mjesto za ulaganje. On tvrdi da je kineski gospodarski rast nezabiljeĹžen u ljudskoj povijesti. Zapaterova Ĺ panjolska viĹĄe nije dobar duĹžnik Ĺ panjolski premijer JosĂŠ Luis Zapatero izgubio je kod Moody'sa savrĹĄeni kreditni rejting koji mu je omoguavao jeftino zaduĹživanje. Ĺ panjolska je imala AAA rejting od 1998. godine.

www.business.hr


Business.hr broj 733