Page 1

PING-PONG S ULAGA»IMA 12

Majetić: Pesimizam i antipoduzetništvo odbijaju investitore Jedan investitor iz Amerike nikako nije mogao shvatiti da u Hrvatskoj, ako želite kupovati struju od HEP-a, morate sagraditi trafostanicu

ULAGANJE U RUSIJI 11

HGK: Domaće tvrtke zatvaraju urede u Moskvi

SRIJEDA 22/9/ 22/9/2010 22 2010

BROJ 726 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

UNICREDIT - VLASNIK ZABE 4-5 Profumo je trebao obavijestiti dioniare o namjeri Libijaca, djelovao je samostalno i sada Odbor mora u obzir uzeti njegovo ponašanje, kažu dioniari. On je 1999. godine preuzeo kontrolu nad bankom ugušivši pobunu tadašnjih veinskih vlasnika

Libijci Profumu došli glave 'Sudstvo me uništilo jer sam prvi prozvao Sanadera zbog kriminala' SPORTSKA MAFIJA Nekadašnji menadžer RK Zagreb Vlatko Paljug kaže kako je njegova tvrtka uništena zbog izjave da je 'izgradnjom zagrebake Arene rukometni djelatnik Zoran Gobac sjedinio Milana Bandia, Ivu Sanadera i zloinaku organizaciju'

6


info&stav

INDIKATOR

2-3

JoĹĄ prosvjeda u Grkoj Sigurnija opskrba plinom Vlade i plinske kompanije trebale bi izraditi planove o osiguranju minimalne 30-dnevne plinske opskrbe kuanstava, ak i u vrijeme izvanrednih situacija, drĹži Europska unija, koja je predloĹžila stroĹže propise o isporukama plina

Zaposleni u grkom javnom sektoru najavili su za 7. listopada prosvjede protiv vladine politike ĹĄtednje koja ukljuuje smanjenja plaa i mirovina. U utorak je prosvjedovalo i 3000 vozaa kamiona koji se protive planovima da se njihov sektor liberalizira. Prosvjed vozaa izazvao je ozbiljne prometne teĹĄkoe u Ateni

business.hr Srijeda 22/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan BlaĹževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Igor Medi, SaĎ€a Paparella, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva UĹĄumli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi, Blanka Duji, Mario Kramer, Nena Novakovi, Igor Slokovi, Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NAJGORE TEK DOLAZI

Stopa nezaposlenosti 16,4 p Stopa nezaposlenosti u kolovozu je ostala nepromijenjena na 16,4 posto, objavio je u utorak DrĹžavni zavod za statistiku. No, to je ak 2,2 postotnih bodova viĹĄe nego u istom mjesecu proĹĄle godine. Prema prije objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje, broj nezaposlenih dosegnuo je 283.330, ĹĄto je 12,88 posto manje nego u istom mjesecu 2009. godine, kada je bilo 251.005 nezaposlenih.

Usporavanje

Odreeno usporavanje negativnog trenda ipak je vidljivo. Naime, dok je u lanjskom kolovozu broj odnosno stopa nezaposlenosti ve poela rasti zbog kraeg razdoblja intenzivnijeg sezonskog zapoĹĄljavanja, ove je godine

kolovoĹĄka stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena. Analitiari se ipak slaĹžu kako e broj nezaposlenih ove godine vrlo brzo ponovo premaĹĄiti brojku od 300.000 - ĹĄto odgovara stopi nezaposlenosti od oko 118 posto, ali mnogi upozoravaju kako najgore na trĹžiĹĄtu rada joĹĄ nije proĹĄlo. Tako je primjerice Hrvoje Stoji, ĹĄef odje-

BRUTO PLAE PALE

Ukidanje kriznog poreza plae povealo 0,3% Prosjena neto plaa isplaena u srpnju iznosila je 5323 kune, ĹĄto je 0,3 posto viĹĄe nego u istom mjesecu proĹĄle godine, objavio je u utorak DrĹžavni zavod za statistiku. Na rast isplaenih neto plaa svakako je utjecalo ukidanje stope kriznog poreza od 2 posto, prema izmjenama koje su stupile na snagu 1. srpnja. Bruto plaa, pokazuju podaci DZS-a, je pak pala 1,4 posto, sa 7718 kuna u srpnju 2009. godine na 7608 kuna.

MANJE POSLA I VIĹ E SIGURNOSTI

Anketa: Posao u javnom sektoru Ĺželi 54% is ak 54 posto sudionika rujanske ankete portala MojPosao radije bi radilo u drĹžavnom nego u privatnom sektoru. Prema rezultatima ankete u kojoj je sudjelovalo 560 ispitanika, ak 54 posto ispitanika preferira posao u javnom sektoru, i to zbog sigurnosti i boljih (i lakĹĄih) uvjeta. Istiu i da je u javnom sektoru teĹže dobi-

ti otkaz te da su u tom sektoru sindikati jai, navodi se u priopenju. S druge strane, 17 posto ispitanika preferira raditi u privatnom sektoru, i to zbog vee plae, boljih mogunosti napredovanja i stjecanja strunih znanja, manje korupcije i nepotizma te boljeg menadĹžmenta u odnosu na javni sektor, pokazuju rezultati ankete. Ti ispita-

nici sigurnost javnog sektora uglavnom smatraju laĹžnom te tvrde da ih, iako je u privatnom sektoru teĹže raditi, steeno iskustvo i znanja ine konkurentnijim na trĹžiĹĄtu rada, a time i sigurnijima. S druge strane, podaci o prosjenim plaama pokazuju da je svakako financijski isplativije raditi u drĹžavnoj nego u privatnoj tvrtki.

Prema podacima Financijske agencije, proĹĄle je godine prosjena neto plaa u tvrtkama u privatnom vlasniĹĄtvu iznosila 4270 kuna, a u tvrtkama u drĹžavnom vlasniĹĄtvu 5974 kune. U tvrtkama u mjeĹĄovitom vlasniĹĄtvu je, doduĹĄe, najgore - ondje je plaa iznosila 3572 kune. Podaci DZS-a pak govore kako je u lipnju u djelatno-


››

BISER DANA

BROJKA

25

Stjuardese 70-godišnjakinje? Koja je to aviokompanija, da se njom ne vozim?

tisua eura na dan troše vodee stranke u BiH na medijsko oglašavanje, što je 65 prosjenih plaa u toj zemlji, objavio je bosanskohercegovaki ogranak Transparency Internationala (TI)

BORIS KUNST (HDZ), nakon što je Bernard Jakeli (HUP) rekao kako je letio avionom u kojemu je najmlaoj stjuardesi bilo 65, a najstarijoj 70 godina

UVODNIK

,4 posto Investitori su tu radi la za makroekonomske analize Hypo Alpe-Adria banke prilikom predstavljanja publikacije Makroekonomske prognoze kazao kako e nezaposlenost kulminirati tek u drugoj polovici idue godine.

Vea naknada

U Saboru je u utorak Odbor za rad i socijalno partnerstvo raspravljao o Vladinu prijedlogu izmjena zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, prema kojima se poveava maksimalni iznos naknade za nezaposlene na 70 posto prosjene mjesene isplaene plae za prva tri mjeseca te kasnije na 35 posto prosjene plae. Prosjena neto plaa za prošlu godinu iznosila je 5311 kuna. Petra Buli

petra.bulic@business.hr

4% ispitanika stima 'Javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje' prosjena neto plaa bila 6164 kune, a prosjena je plaa u Hrvatskoj iznosila 5415 kuna. Preostalih 29 posto ispitanika u anketi ne daje prednost ni jednom sektoru - u krizno vrijeme najvažnije im je da nau posao. Petra Buli

provizija, a ne ulaganja Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

N

akon što nije uspjela Vladu uvjeriti da reformama promijeni gospodarsku politiku i stvori bolje uvjete za poduzetništvo, Hrvatska udruga poslodavaca dodala je Banskim dvorima novu lopticu za eventualno poentiranje - privlaenje stranih i poticanje domaih investicija. Premijerka je zasad zdušno prihvatila HUPovu inicijativu i danima ve najavljuje hvatanje u koštac s preprekama na koje se investitori naješe žale. Juer je najavila da e za nekoliko dana predstaviti desetak investicijskih projekata u iju e se realizaciju odmah krenuti. VLADA JE i u svom Programu gospodarskog oporavka prije pola godine imenovala radno tijelo na elu s ministricom Marinom Matulovi-Dropuli sa zadaom da u 45 dana ukloni sve prepreke koje u nedogled blokiraju velike investicije. Što je uinjeno, ne zna se. Ovaj bi put, meutim, HUPova inicijativa mogla imati više sree, jer realizacija desetak veih investicija mogla bi dobro "sjesti" u izbornoj godini. Biraima e biti milo sluša-

››

Ako realizaciju desetak investicija koje najavljuje premijerka Kosor ne bude pratilo dokidanje veine od 294 prepreke za investitore, svjedoit emo još jednoj politikoj akciji iza koje e ostati šuma propisa kao leglo korupcije ti kako Vlada interventno kri teren za nove investicije i radna mjesta. Problem s takvim interventnim i prijekim sreivanjem investicijskih uvjeta za odabrane velike investicije najbolje se, meutim, vidi u raspletanju aktualnih afera, od Hypo banke do Podravke i Ine. Svakim danom iz njih sve više kuljaju interventna izvansustavna pogodovanja koja su i nezakonito

"naplaivana".

ZATO, AKO I REALIZACIJU desetak investicija koje najavljuje premijerka Kosor istodobno ne bude pratilo sustavno dokidanje veine od 294 toke koje su, po rijeima Damira Kuštraka, prije deset godina detektirane kao prepreke koje investitori moraju preskoiti, onda emo svjedoiti još jednoj politikoj akciji koja e završiti s manje ili više uspjeha, a

iza nje e i dalje ostati neraskrena šuma propisa kao leglo korupcije i kriminala. Hitrorezi i druge sline dosadašnje šarene laži upravo i nisu davali ploda, jer bi se u suprotnome smanjile mogunosti za "mužnju" investitora, a bitno bi smanjile i krug onih koji im mogu zagorati život, pa onda i naplatiti ubrzano provoenje investicija i poslova kroz tristotinjak check pointa.


tema 4-5

LIBIJCI MU DOŠLI GLAVE Zbog nezadovoljstva najstarijih suvla kapitala u toj bankarskoj grupaciji, inae vlasnici Zagrebake bank

Odlazi moćni šef Unicredita Profumo Profumo je trebao obavijestiti dioniare o namjeri Libijaca, djelovao je samostalno i sada Odbor mora uzeti u obzir njegovo ponašanje, kažu dioniari. On je 1999. godine preuzeo kontrolu nad bankom ugušivši pobunu tadašnjih veinskih vlasnika Alessandro Profumo, predsjednik Uprave bankarske grupacije Unicredit, mogao bi biti primoran na ostavku zbog optužbi pojedinih dioniara da se previše osamostalio u svojem voenju poslovne politike, potvrdili su neimenovani izvori Bloombergu i Wall Street Journalu. Njegova 13-godišnja karijera na elu jedne od najveih europskih bankarskih grupacija mogla bi doi svojem kraju jer mu neki od starijih dioniara ne mogu oprostiti što je nedavno libijskom fondu Libyan Investment Authority dopustio jednostrano poveanje udjela u vlasništvu. "Profumo je trebao obavijestiti dioniare o namjeri Libijaca, djelovao je samostalno i sada Odbor mora uzeti u obzir njegovo ponašanje", izjavio je Flavio

Tosi, gradonaelnik Verone i najvei vlasnik Fondazione Cariverona, etvrtog po veliini dioniara Unicredita, otkrivajui namjeru Odbora. Corriera della Sera prenijela je da se Profumo požalio neimenovanom prijatelju da ga žele izgurati. Iako u trenucima

pisanja ovog teksta traje sastanak Nadzornog odbora Unicredita, ini se da e to tijelo ipak prihvatiti njegovu ostavku, donose inozemni mediji.

Mo odluivanja

Nezadovoljstvo najstarijih suvlasnika Unicredita

ŠTO SE PROFUMU STAVLJA NA TERET?

1

- ignoriranje Nadzornog odbora

2

- formiranje baze 'neprijateljskih' dioniara

3

- loše poslovanje - slab rast kredita, male profitne marže, porast loših kredita

4

- dionica Unicredita zaostala je za indeksom europskih banaka 15 posto

5

- prebrzo širenje i preagresivno preuzimanje

Rusija Estonija Letonia Litva Poljska Ukrajina eška Slovaka Maarska Slovenija Hrvatska BiH Srbija Bugarska Rumunjska Turska Kazahstan Austrija Njemaka Italija

Tržišni udjel (%) Poredak 1,8 8. 1,5 8. 1,7 10. 1,5 6. 12,3 1. 5,9 13. 6,5 4. 6,0 5. 5,8 7. 6,4 4. 24,7 1. 20,1 1. 6,3 5. 16,3 1. 6,1 4. 8,1 4. 9,3 5. 16,3 1. 3,5 2. 13,6 1.

poelo je poveanjem libijskog kapitala u Unicreditu, a mnogi analitiari smatraju da su se ti dioniari uplašili da e izgubiti mo odluivanja kakvu su donedavno imali unutar bankarske grupacije. Libijski državni investicijski fond Libyan Investment Authority (LIA)

kupio je krajem srpnja 2,1postotni udjel u Unicreditu, da bi nakon nekoliko dana udjel bio povean na 2,6 posto, što je izazvalo lavinu pitanja u talijanskim medijima o ulozi libijskih ulagaa u toj banci. Libijska središnja banka ve ima udjel u banci od 4,35 posto i trei


suvlasnika Unicredita povećanjem libijskog banke, čelni je čovjek dao ostavku

business.hr Srijeda 22/9/2010

Mnogi su smetnuli s uma veliko prijateljstvo talijanskog premijera Silvija Berlusconija s libijskim predsjednikom Moamerom el Gadafijem, što je jedan od razloga za odlazak

vu ostavku. Sigurno je da će ona izazvati određene promjene u upravljačkoj strukturi, a hoće li se odraziti i na pojedine zemlje, vidjet će se za neko vrijeme.

Europski igrač

Alessandro Profumo nedavno je posjetio hrvatsku premijerku Jadranku Kosor i splitskog gradonačelnika Željka Keruma  foto vilić/cropix

je po veličini dioničar Unicredita. U analizama se međutim zaboravlja da visoka politika ima velik utjecaj na poslovanje, a ni Profumu ona nikada nije bila strana. Tako je Profumo u nekoliko navrata dolazio i u Hrvatsku na razgovore s premijeri-

ma, dočekivan poput državnika. Zagrebačka banka kao dio Unicreditove grupacije također ima oko 4 milijarde kuna državnih jamstava za brodogradilišta. U Zagrebačkoj banci, baš kao i u središnjici Unicredita, nisu htjeli za Business. hr komentirati Profumo-

Zanimljivo je da je Profumo 1999. godine preuzeo kontrolu nad bankom ugušivši pobunu tadašnjih većinskih vlasnika. Talijanski mediji smetnuli su s uma i veliko prijateljstvo talijanskog premijera Silvija Berlusconija s libijskim predsjednikom Moamerom el Gadafijem. Unicredit je jedna od rijetkih zapadnih banaka kojima je nedavno dopušten ulazak na libijsko tržište. Iako je Profumo naglašavao kako su Libijci kapital povećali sasvim autonomno i bez konzultacija s Upravom, dioničari su krivca pronašli baš u 53-godišnjem Profumu, bivšem zaposleniku McKinsey & Co, iz kojega je 1997. godine prešao na čelnu poziciju Credito Italiano, koji je nakon nekoliko godina transformirao u jednog od najjačeg bankarskog igrača u Europi — Unicredit. Njegov sukob s ulagačima počeo je tinjati 2008. godine kada je zatražio povećanje kapitala za 6,6 milijardi eura, samo četiri dana nakon izjave da svježi kapital nije potreban. Tenzije su se pojačale na početku ove godine kada su dioničari odlučili odgoditi plan reorganizacije. Očito je da ih ne impresionira ni prijateljstvo libijskog i talijanskog čelnika, a još manje su spremni u obzir uzeti Profumove zasluge za transformaciju male talijanske banke u jednog od najvećih europskih igrača. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr


tema 6-7

SPORTSKA MAFIJA Nekadašnji menadžer RK Zagreb Vlatko Paljug ka "izgradnjom zagrebake Arene rukometni djelatnik Zoran Gobac sjedinio

'Sudstvo me uništ prozvao Sanadera Vlatko Paljug ostao je bez svoje tiskare Artica, za koju tvrdi da je završila u steaju jer se sukobio sa 'sportskom mafijom', korumpiranim sudstvom i pojedinim bankama, a u veljai 2009. zapeatio je svoju sudbinu javno prozivajui tada još aktualnog premijera Ivu Sanadera U veljai 2009. Zagrepanin Vlatko Paljug, glavni menadžer RK Zagreb, prvi je u hrvatskim medijima, na stranicama Business.hr-a, prozvao tadašnjeg premijera Ivu Sanadera zbog povezanosti s kriminalnim miljeom. Izjavu da je "izgradnjom zagrebake Arene rukometni djelatnik Zoran Gobac sjedi-

nio Milana Bandia, Ivu Sanadera i zloinaku organizaciju" skupo je platio - od tada je nekadašnji vlasnik tiskare Artica, koji ve godinama ratuje s pravosuem, došao pod, kako tvrdi, još jai udar sudstva. "Nakon moje izjave koja je kompromitirala tada još nedodirljivog premijera Ivu Sanadera uslijedila je žestoka odmazda, pravi pravosudni terorizam - naglo je zapoeo trend donošenja zakonski IVO SANADER, bivši premijer FOTO TADI/CROPIX

neutemeljenih prvostupanjskih sudskih presuda na štetu Artice, a u korist Nava banke. Ta banka, potom Zoran Gobac - iji je RK Badel 1862 Artici ostao dužan dva milijuna kuna - i moj bivši poslovni partner Davor Pavlek u desetak su godina ukupno inicirali 36 neosnovanih sudskih postupaka. Nava je zbog izmišljenih tražbina od 2,5 milijuna kuna, što je s vremenom naraslo na 8,5 milijuna, Artici blokirala raspolaganje imovinom, a 2008. su inicirali i otvaranje steaja koje je lani okonano brisanjem tvrtke iz sudskog registra, iako su u meuvremenu steajni upravitelj i steajni sudac u potpunosti osporili tu tražbinu", istie naš sugovornik.

Sud osporio dug

Paljug tvrdi da je u pozadini njegovih problema "sportska mafija", u koju ubraja i Hrvatski rukometni savez i Hrvatski olimpijski odbor, a nije nježan ni prema pravosuu. "Korumpirani dijelovi sudstva mona su poluga u rukama podzemlja i po potrebi uništavaju poslovne subjekte koji su im na meti, primjerice zbog legaliziranja otimaine imovine. To naješe rade zlouporabama procedure ili primjenom neadekvatnih zakonskih odredbi. Primjerice, jedan je od sudskih postupa-

ka zbog banalne pogreške u obrazloženju trajao dvije godine dulje", objašnjava. Artica je krajem 1998. završila u blokadi zbog duga od stotinjak tisua kuna. Ukupna vrijednost tvrtke u nekretninama, opremi i zemljištu tada je bila 5,7 milijuna kuna, godišnji neto prihod oko pola milijuna kuna, a tvrtka je imala i 3,4 milijuna potraživanja, veinom od RK Badel 1862. S druge strane, obveze Artice bile su oko 1,3 milijuna kuna, te spomenuti dug Nava banci koji Paljug naziva fantomskim. "Izmišljenim dugom, koji je osporio i sudski vještak za financije Aleksander Vranko, banka nas je godinama držala u šahu. Dug su u meuvremenu samovoljno poveali na 8,5 milijuna kuna i time sebi napumpali bilancu. Kad nisu uspjeli s ovrhom, otvorili su steajni postupak, no u rujnu 2008. steajni upravitelj Marinko Pai u cijelosti je osporio njihovu tražbinu jer nije našao dokaz da je banka ikada doznaila neka sredstva Artici, što znai da nisu imali legitimitet za iniciranje steaja. Banka se žalila, a u srpnju ove godine Trgovaki sud u cijelosti je odbio, odnosno odbacio njihov tužbeni zahtjev. No, prekasno; cilj su postigli - tiskara je propala, a s njom i dva milijuna potraživanja prema Gopevu

klubu", kaže Paljug. Iako je 2005. uspio dobiti ovrhu od 2,7 milijuna kuna nad RK Badel 1862, Paljug se ne može naplatiti jer je 2001. godine protuzakonito osnovan novi klub, RK Zagreb, s novim žiroraunom na koji zagrebake sportske insti-

NAVA

"Dug Art je nespor "Dugovanje Artice Nava banci nesporno postoji, ali više od toga ne možemo komentirati jer ni jedna pravomona presuda po tom pitanju još nije donesena. A tražbinu su steajni upravitelj i steajni sudac osporili samo zato što se u tom trenutku nije mogla naplatiti iz steajne mase", rekla nam je Lana Antunovi, pravna zastupnica Nava banke.


ljug kaže kako je njegova tvrtka uništena zbog njegove izjave da je edinio Milana Bandia, Ivu Sanadera i zloinaku organizaciju"

business.hr Srijeda 22/9/2010

štilo jer sam prvi ra zbog kriminala' VLATKO PALJUG, nekadašnji glavni menadžer RK Zagreb, tvrdi da su sudske presude na štetu njegove tvrtke Artica u korist Nava banke zakonski neutemeljene SNIMIO SAŠA ETKOVI

FAKSIMIL teksta objavljenog u Business.hr-u u veljai 2009. godine

tucije uredno uplauju milijunske svote i time zaobilaze brojne vjerovnike kluba. Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

AVA

ug Artice esporan" Nava banka jedna je od manjih domaih banaka, poslovnu 2008. završila je sa 57 milijuna kuna gubitka, a 2009. s novih sedam milijuna kuna. Banku se u medijima spominjalo ovog proljea povodom samoubojstva Željka Škaleca, koji je, uz predsjednika Stipana Pamukovia, bio jedini lan Uprave Nava banke. Trei lan Uprave, Ante Samodol, prethodno je otišao u Hanfu.


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 22/9/2010

POTVRDILI

Danas prosvjed škverana na splitskim ulicama

Split. Radnici splitskog brodogradilišta krenut e u srijedu u prosvjed ulicama Splita, kako su i najavili prošloga tjedna, potvrdili su juer predstavnici sindikata. "Prosvjedom želimo ukazati na teško i gotovo alarmantno stanje u našem brodogradilištu jer javnost treba znati što se stvarno dogaa u Brodospli-

tu", izjavio je predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Šegvi. Predstavnici sva tri škverska sindikata sastali su se u utorak u Zagrebu s premijerkom Jadrankom Kosor, no ništa konkretno nisu dogovorili, kazao je Šegvi. Prema planovima sindikata, škverani e u srijedu u 11 sati krenuti iz Brodosplita ulicama užeg dijela grada do zgrade Županije. Vlada im ne daje jamstva i ugovore za izgradnju novih brodova, pa e zimu najvjerojatnije provesti na ekanju, kažu sindikalci. H

BILL CLINTON

'Dovest u amerike ulagae'

BIVŠI PREDSJENIK SAD-a Bill Clinton sastao se s Ivom Josipoviem FOTO SUNARA/CROPIX

Zagreb. Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi susreo se u ponedjeljak u New Yorku s bivšim predsjednikom SAD-a Billom Clintonom s kojim je razgovarao o stanju u jugoistonoj Europi, priopeno je iz Ureda predsjednika. Clinton je izjavio da je spreman, na Josipoviev poziv, dovesti skupinu amerikih investitora u Hrvatsku koji su osobito zainteresirani za ulaganje u turizam. H

Zelene kuće su budućnost i već potiskuju pasivne PREDNOSTI Zelene kue štede sve, a ne samo energiju, imaju pet do deset posto višu rentu, manje operativne troškove, višu vrijednost u budunosti, imaju 13 posto manji trošak održavanja, 24 posto manju potrošnju energije, 40 posto manju potrošnju vode, 33 do 39 posto manju emisiju CO2 te 70 posto manje krutog otpada Od 2004. godine europsko zeleno investicijsko tržište raste u prosjeku 20 posto godišnje, a procjenjuje se da e do 2014. vrijednost tog tržišta dosei 573 milijardi eura. Stvarni prosjeni dodatni trošak zelene gradnje manji je od dva posto, a uštede su višestruke. Istaknuli su to lanovi Savjeta zelene gradnje juer na druženju s novinarima povodom Tjedna zelene gradnje. "S obzirom na sve vei utjecaj gradnje na okoliš ove je godine po prvi put u svijetu cijeli tjedan posveen zelenoj gradnji, a prvi put se taj tjedan obilježava i u Hrvatskoj", istaknula je Vedrana Likan, potpredsjednica Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj. VEDRANA LIKAN, potpredsjednica Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj SNIMIO SAŠA ETKOVI

Tek u zaecima

Graevinski sektor, istaknuli su, najvei je globalni pridonositelj, a time i reduktor emisije ugljinog dioksida, no on ujedno može biti velik

dio rješenja klimatskih problema. Mnogi u sektoru zelene gradnje mišljenja su da je izazov stvaranja dinaminih rješenja za razliite vrste aktualnih pitanja, centralno za zelenu gradnju. Zelene zgrade u investicijskom smislu postižu bolje vrijednosti. Imaju pet do deset posto višu rentu, pet do devet posto manje operativne troškove, sedam do deset posto višu vrijednost u budunosti, te 10 do 15 posto viši relativni povrat investicije, podaci su CB Richard Ellisa. U ekološkom smislu zelene zgrade imaju 13 posto manji trošak održavanja, 24 posto manje potrošnje energije, 40 posto manju potrošnju vode, 33 do 39 posto manju emisiju CO2 te 70 posto manje krutog otpada. U Hrvatskoj je zelena gradnja u svojim zaecima, a mnogi miješaju pojam zelene kue s pojmom pasivne kue. Ra-

zlika je u tome što se pasivne kue odnose samo na energetsku uinkovitost, dok zelena gradnja uzima u obzir sve ekološke aspekte poput potrošnje vode, utjecaja na zdravlje korisnika, emisiju CO2, funkcionalnost.

Isplativo

Graevinska industrija sa 4,7 trilijuna dolara vrijednosti predstavlja 8 do 10 posto svjetskog BDP-a, a zapošljava 5 do 10 posto radne snage u veini zemalja. Procjenjuje se da zgrade konzumiraju 30 do 40 posto svjetske energije, te da u nekim zemljama kao što je Ujedinjeno kraljevstvo energetska potrošnja zgrada prelazi 50 posto nacionalne energetske potrošnje. Graevinski sektor troši 3 milijarde tona sirovine godišnje, što je okvirno 40 do 50 posto od ukupne svjetske potrošnje sirovina. Romana Dugandžija


t


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 22/9/2010

KAMENSKO

Radnice nastavljaju štrajk glau

Zagreb. Dvadeset radnica zagrebake tekstilne industrije Kamensko nastavlja štrajk glau sve dok ne dobiju zaostalih pet plaa i naknade za prijevoz. Iako se za takav štrajk odluilo njih 20, u dobi od oko 35 do 55 godina, podršku im daje još 200-tinjak radnica od ukupno oko 500 zaposlenih te Sindi-

kat tekstila. Direktor Kamenskog Ante Crlenjak pred tvornicom je juer demantirao da je poruio da e bude li prosvjed trajalo tri dana radnice dobiti izvanredan otkaz. Kazao je i da je on volonterski na funkciji direktora te tvrtke zadnja etiri mjeseca te da ini sve kako bi se Kamensko restrukturiralo, preselilo na novu lokaciju, a radnici i vjerovnici dobili sve što im duguju ime bi se izbjegao i steaj. Demantirao je i optužbe da želi pripremiti nekretnine na dobroj gradskoj

lokaciji za prodaju. U Siundikatu tekstila tvrde da je slino govorio i prije mjesec i pol dana nakon što je sindikat u ime radnika podnio zahtjev za steaj, ali otad se ništa nije promijenilo. Zahtjev za steaj prije njihova podnijeli su Modea iz Garešnice i jedan sjeverno-irski kupac. Zahtjev Modee je odbijen, ali je aktualan ovaj iz Irske, i to zbog 100 tisua eura duga, rekao je regionalni koordinator Sindikata tekstila Željko Šegina, koji steaj smatra neizbježnim. H

ANTE CRLENJAK, direktor Kamenskog SNIMIO H. DOMINI∆

AZTN: Ponuđači za škve još nisu poslali dopune SLANJE POŽURNICA Iako je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja još 13. kolovoza DIV-u i A-tecu poslala zahtjev za doradu plana restrukturiranja, dorade još nisu stigle i u petak je AZTN ponovo poslao zahtjeve Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja vratila je na doradu sva tri programa restrukturiranja brodogradilišta, no postoje šanse da ti programi budu izvedivi. Najvea zamjerka programima, istiu iz Agencije, bio je nedostatak dokaza da e brodogradilišta nakon privatizacije poslovati rentabilno bez potpora.

Samo dobre namjere

"Osim dobrih namjera, u tim programima nismo vidjeli kako e postii rentabilnost brodogradilišta", kažu u AZTN-u, koji vodi Olgica Spevec. Kad su u pitanju privatizacije 3. maja, Brodosplita i Brodotrogira, trenutano sve ovisi o ambiciji i sposobnosti ponuaa, DIVa, A-teca i Jadranskih ulaganja. U agenciji još ekaju doraene planove - za što su DIV-u i A-tecu pozivi poslani još 13. kolovoza, te su u petak 17. rujna ponovi-

SMANJENJE KAZNE 50%

Popusti za pokajnike omoguit e progon kartela Institut pokajnika novost je u djelokrugu zaštite tržišnog natjecanja, a uveden je jer je praksa pokazala da velike kartele gotovo nije mogue otkriti bez pokajnika. Poduzetnik koji je sudionik kartela, ima saznanja ili dokaze o kartelu, i prijavi to Agenciji prije nego što agencija ima saznanja ili u ranoj fazi postupka, može dobiti umanjenje kazne do maksimalno 50 posto. Uvijet je, naravno stopostotna suradnja s Agencijom. Po novom zakonu jedini sud nadležan za sporove iz tržišnog natjecanja bit e Upravni sud na kojem stranka koja nije zadovoljna rješenjem može pokrenuti postupak. Prosjean je rok trajanja takvih postupaka na europskim sudovima tri godine, a hrvatski su sudovi, tvrde iz Agencije, unutar tog prosjeka.

li svoj zahtjev prema ponuaima. No, kako bi se cijeli proces ubrzao, AZTN e ih poslati na ocjenu u Bruxelless kad utvrdi da su programi dovoljno kvalitetni odnosno sve dok ne utvrdi da bi programi mogli dobiti zeleno svjetlo, nee ih pro-

slijediti Komisiji.

Povrat potpora

Tek kad Komisija odobri planove odnosno ocijeni ih održivima, brodogradilišta e moi poeti ugovarati nove brodove bez obzira na to je li kupopradajni

OLGICA SPEVEC, predsjednica Vijea Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, koja e planove restrukturiranja poslati Europskoj komisiji na odobrenje tek kad sama da zeleno svjetlo planovima ponuaa SNIMIO SAŠA ETKOVI


HARTMAN

REGIONALNI PROJEKT

Radnicima nagrada uz plau Zagreb. Zbog izvanrednih proizvodnih rezultata ostvarenih u kolovozu, Uprava Hartmanna Hrvatska odluila je nagraditi zaposlenike sa 10% jednokratnoga dodatka na plau, priopio je taj koprivniki proizvoa ekoloĹĄke ambalaĹže od oblikovanih papirnih vlakana. U tom su mjesecu, objaĹĄnjavaju, su imali povaanu potraĹžnju, a nagrada je gesta za- BORIS GARAJ, generalni direkhvalnosti zaposlenicima. B.hr tor Hartmana SNIMIO H. DOMINI

Do kraja godine Atlas Save za nautiki turizam

Zagreb. Do kraja ove godine trebao bi biti izraen i objavljen "Atlas rijeke Save za nautiki turizam" koji e posluĹžiti za jai razvoj i promociju turistike i nautike ponude podruja uz rijeku Savu u etiri drĹžave Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Srbiji, najavljeno je na jueraĹĄnjoj presici u HGK Komori Zagreb.

Najavljujui taj zajedniki projekt 14 gospodarskih komora uz podruje rijeke Save iz etiri drĹžave, predsjednik zagrebake Komore Zlatan Froelich istaknuo je da je izrada Atlasa rijeke Save pokrenuta u sklopu regionalne suradnje "Ekonomska regija u slivu rijeke Save" (ERUSRS). Atlas bi trebao privui investitore te potaknuti razvoj i drugih oblika turizma uz Savu. Tzv. savska regija u etiri drĹžave obuhvaa gotovo sedam milijuna stanovnika i oko 140 tisua tvrtki. H

ZLATAN FROELICH, predsjednik zagrebake Komore SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Domaće tvrtke kverove HGK: zatvaraju urede u Moskvi ne planova ULAGANJE U RUSIJU

SUNÂťANICA SKUPNJAKKAPI, direktorica Sektora za meunarodne odnose HGK

NOVI ZAKON

Od 1. listopada Agencija dijeli kazne U AZTN-u se svi pripremaju i za stupanje na snagu novog zakona o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja. Najvee su novine pravo izricanja kazne te institut pokajnika. Ve ovoga tjedna AZTN e pripremiti i nove uredbe o izricanju kazni i uredbu o smanjenju kazne za pokajnike, kako bi se uskladili s novim zakonom. Meutim, banke i financijske institucije, na koje se zakon takoer primjenjuje, ostat e pod kontrolom Hrvatske narodne banke. Sve do ulaska u Europsku uniju umjesto AZTN-a nadzirat e ih HNB, kao ĹĄto je praksa i u drugim europskim zemljama. Najvea novost od 1. listopada u AZTN-u e biti izricanje kazne poduzetniku, no izmijenit e se i iznos kazni. U sluaju da poduzetnik ima viĹĄe djelatnosti, kazna e se odnositi na prihod samo iz one djelatnosti u kojoj je napravljen prekrĹĄaj, i to maksimalno 30 posto prihoda iz te djelatnosti. No, iznos ne smije biti vei od 10 posto ukupnog prihoda, istiu iz Agencije, jer njihov cilj nije uniĹĄtiti poduzetnika nego djelovati preventivno da viĹĄe ne krĹĄi zakon. U sluaju ponovljene povrede kazna se poveava 100 posto.

ugovor s ponuaima potpisan ili nije. Za razliku od ta tri brodogradiliĹĄta koja su u poteĹĄkoama, problem Uljanika je, ĹĄto se tie AZTN-a, ve rijeĹĄen. Naime, strune sluĹžbe Agencije utvrdile su da Uljanik nije poduzee u poteĹĄkoama i sad je samo joĹĄ ostalo da Vlada rijeĹĄi problem povratka potpora koje je Uljanik primao u razdoblju od 1.

oĹžujka 2006. do danas sa zateznom kamatom. Rije je o iznosu od nekoliko stotina milijuna kuna, a jedno je od potencijalnih rjeĹĄenja da se iznos naknade za izvlaĹĄtenje prebije s tim iznosom. U najgoroj je situaciji Kraljevica, koja nema viĹĄe ugovorenih brodova, a nema ni zainteresiranih kupaca, te je steaj sve izvjesnije rjeĹĄenje. Romana DugandĹžija

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

FRANJO GREGURI, bivĹĄi premijer i konzultant za rusko trĹžiĹĄte, predsjednik je Poslovnog vijea HGK za suradnju s Rusijom SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Iako je seminar HGK o poslovanju s Rusijom privukao relativno velik broj sudionika - njih 120 iz 90 tvrtki - situacija 'na terenu' neĹĄto je drugaija: velik je broj hrvatskih tvrtki zatvorio svoja predstavniĹĄtva u Moskvi, kazala je Sunanica Skupnjak-Kapi, direktorica Sektora za meunarodne odnose HGK Rusko je trĹžiĹĄte za hrvatske tvrtke iznimno vaĹžno: Rusija je za Hrvatsku trei po veliini partner po uvozu s oko dvije milijarde dolara, a 14. partner po izvozu (oko 100 milijuna dolara). U Rusiju najviĹĄe izvozimo lijekove - ak 51,11 posto, a veinu uvoza ine nafta i ulja - 75,14 posto.

NeiskoriĹĄtene regije

Prostora za napredak je mnogo. U lipnju je Hrvatska gospodarska komora otvorila predstavniĹĄtvo u Moskvi, a juer je Trgovinsko-industrijska komora Ruske Federacije odrĹžala prvi semi-

nar o poslovanju s Rusijom u Zagrebu. Seminar je pobudio velik interes sudionika: doĹĄlo je njih ak 120 iz 90 tvrtki. "Iako su mnoge dobre prilike propuĹĄtene, Rusija je i dalje veliko i zanimljivo trĹžiĹĄte", kazala je Sunanica Skupnjak-Kapi, direktorica Sektora za meunarodne odnose HGK i upozorila da je, prema posljednjim informacijama HGK, velik broj hrvatskih tvrtki zatvorio svoja predstavniĹĄtva u Moskvi. "Rusko je trĹžiĹĄte mnogo viĹĄe od Moskve i Sankt Peterburga", upozorio je zamjenik veleposlanika Ruske Federacije dr. Boris Medvedev. "Postoje brojne regije koje su neiskoriĹĄtene, a bogate, i u njima postoji velik potencijal za hrvatske tvrtke", naveo je dr. Medvedev. Rusija ima ukupno 88 regija, od kojih je samo malen dio uĹĄao u srediĹĄte pozornosti Zapada. Kada je o suradnji s Hrvatskom rije, "od polovice proĹĄle godine do danas bilo

je nekoliko jakih impulsa da se ta suradnja pokrene", kazao je Medvedev, govorei prvenstveno o posjetu premijerke Kosor Moskvi.

Olimpijska graevina

"Istina je da smo brojne prilike propustili, ali mogunosti i dalje postoje", kazao je ĹĄef predstavniĹĄtva HGK u Moskvi Ivica Budanec. "No, sada nas oekuje Ĺžestoka borba za trĹžiĹĄte jer su se u meuvremenu na rusko trĹžiĹĄte probile Slovaka, Rumunjska, eĹĄka i Poljska", dodao je Budanec. "Otvorili smo i dodatnu suradnju s UdruĹženjem poduzetnika Moskve te s UdruĹženjem investitora Moskve, ĹĄto je prvenstveno pomo naĹĄim graevinarima koji se probijaju na to trĹžiĹĄte", kaĹže Budanec. "Radovi u Soiju u kojem se odrĹžavaju Olimpijske igre ve su veinom podijeljeni, ali vjerujem da se i za naĹĄe tvrtke ondje moĹže nai mjesta", kazao je Budanec. Iva UĹĄumli Greti iva.gretic@business.hr


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 22/9/2010

KRIŽIŠE - ŽUTA LOKVA

'Izgradnju s HAC-a prenijeti na ARZ'

Rijeka. elnici Primorsko-goranske i Liko-senjske županije zatražili su juer da se izgradnja dionice Križiše Žuta Lokva autoceste Rupa - Rijeka - Žuta Lokva iz nadležnosti Hrvatskih autocesta prenese u nadležnost tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ).

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina napomenuo je kako je pod ingerencijom tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb ve nekoliko prometnica u županiji te da bi toj tvrtki izgradnja navedene dionice bila prioritet, što u Hrvatskim autocestama nije mogue. Smatra da prvo valja riješiti imovinsko-pravni dio projekta kroz koncesijski model i pripremiti dokumentaciju, a oekuje da e pregovori s resornim ministrom i premijerkom biti uspješni. Rijeki gradonaelnik Vojko

Obersnel kazao je da je ta cesta nastavak europskog koridora važnog zbog velike koncentracije tereta, ali i turista. Najavio je i poetak projekta izgradnje ceste D-403 koja e povezati Zagrebaku obalu u rijekoj luci sa vorom Rujevica na rijekoj zaobilaznici. Predsjednik Uprave ARZ-a Miro Škrgati istaknuo je kako valja iznai model financiranja projekta Križiše - Žuta Lokva te produljiti koncesiju na iduih sedam godina, koliko bi bilo potrebno da se on realizira. H

ZLATKO KOMADINA, primorsko-goranski župan SNIMIO SAŠA ETKOVI

Majetić: Antipoduzetništ pesimizam odbijaju ulag PING-PONG S ULAGA»IMA Investitori se žale da ne mogu doznati kolika e biti cijena prenamjene poljoprivrednog u graevinsko zemljište, a jedan investitor iz Amerike nikako nije mogao shvatiti da u Hrvatskoj, ako hoete kupovati struju od HEP-a, morate sagraditi trafostanicu Suzbijanje antipoduzetnike klime bit e meu prioritetitima u djelovanju HUP-a, jer u sadašnjoj atmosferi antipoduzetništva i pesimizma nije mogue privlaiti strane investicije i poticati domae, iako bi novi investicijski val trebao biti pokreta izlaska iz krize i gospodarskog rasta, poruio je novi glavni direktor HUP-a Davor Majeti na svojoj nastupnoj konferenciji za novinare.

Vladin pravorijek

Majeti kaže da se investitori s problemima suoavaju i na lokalnoj i na državnoj razini vlasti, a kako se esto izmeu njih igra i ping-pong teško je razluiti koja je razina vlasti za što odgovorna. Investitori se HUP-u uglavnom obraaju kad se suoe s problemima, a njihova su iskustva razliita, zato e poslodavci tražiti da se definiraju pravila igre kako bi investitori znali što mogu, a što ne mogu initi i s kim trebaju komunicirati. I Vlada bi, smatra Maje-

ti, trebala izricati "pravorijek" kad se pojedine investicije nau u blokadi, jer je najgore kad se ne dogaa ništa - time se poruuje da investitori nisu dobrodošli u Hrvatsku. Ili ih treba uputiti kako da uklone blokade, ili im rei da odustanu od investicije. Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak dodao je da podržavaju inicijativu da Vlada definira koji e njezin lan biti zadužen za komuniciranje s investitorima. Podsjetio je i da je još 2000. godine nakon analize utvreno da u Hrvatskoj postoje 294 toke koje investitori trebaju riješiti, a u posljednjih je nekoliko godina doneseno više od 900 zakona i propisa kroz koje se moraju probijati. Kuštrak kaže da se HUP-u uglavnom obraaju investitori koji se nau u problemima, ilustrirajui da pojedini investitori koji žele znati kako e se formirati cijena plina u nekoliko narednih godina ne mogu dobiti službeni odgovor, iako nadležne institucije imaju

KONKURENTNOST

Korak po korak Jedan od HUP-ovih prioriteta bit e podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, jer je i prošlotjedni izvještaj Nacionalnog vijea za konkurentnost pokazao da dok drugi u svijetu napreduju, hrvatska konkurentnost pada. Majeti smatra da se konkurentnost hrvatskog gospodarstva ne može preko noi preokrenuti, "nego moramo raditi korak po korak po svim segmentima koji utjeu na konkurentnost".

DAVOR MAJETI∆, novi glavni direktor HUP-a FOTO DUGI/CROPIX


NAJAVILI KONFERENCIJU

IBM na Forumu oekuje 450 strunjaka

Zagreb. Osma poslovna konferencija tvrtke IBM Hrvatska, koja e se održati u Splitu od 5. do 7. listopada pod sloganom "Otkrijte pametnija rješenja za kreativni svijet", okupit e oko 450 sudionika, najavljeno je juer na IBM-ovoj konferenciji za novinare. Teme o kojima e se najviše govoriti odnose se na

to kako primjenom pametnih proizvoda i usluga stvoriti ekosustav koji u poslovanju može pružiti maksimalnu vrijednost i fleksibilnost. Razgovarat e se i predstaviti rješenja tzv. nove inteligencije te 'business inteligencea' za bolju pohranu podataka i poslovanje, kao i prednosti 'zelenih' tehnologija. IBM-ovi konzultanti predstavit e rezultate globalnog istraživanja koje je, meu ostalim, pokazalo da direktori smatraju kako je kreativnost najvažniji imbenik poslovnog uspjeha. H

AP VARAŽDIN

Kolodvori na dražbu Varaždin. U skladu s odlukom vjerovnika Autobusnog prometa u steaju, Trgovaki sud donio je zakljuak o prodaji kolodvora u Ludbregu putem javne dražbe po poetnoj cijeni od 3,3 mil. kn. Na prvoj javnoj dražbi nai e se i akoveki kolodvor po poetnoj cijeni 10,8 mil. kn. Na isti nain pokušat e se prodati kolodvor u Murskom Središu (890 tisua kuna). I. K.

SLU»AJ AGROKOMERC

U Karlovcu poelo suenje Fikretu Abdiu

Karlovac. Na Opinskom sudu u Karlovcu juer je poelo suenje negdašnjem direktoru Agrokomerca iz Velike Kladuše Fikretu Abdiu za kazneno djelo "protiv vjerodostojnosti isprava" ovjeravanjem neistinita sadržaja. Kako se navodi u optužnom prijedlogu, Abdi je 2004. do-

veo u zabludu nadležna tijela RH predstavljajui se kao "odgovorna osoba Agrokomerc Hendelsgesa iz Bea", kako bi izvršio promjenu direktora u trgovakom društvu Agrokomerc Karlovac, a što je ovjerio kod javne bilježnice. Kako se navodi, "znao je da od 1997. nije odgovorna osoba toga bekog trgovakog društva". Abdia je na suenje dovela pravosudna policija iz zatvora u Puli gdje izdržava 15-godišnju zatvorsku kaznu za ratni zloin na podruju tzv. autonomne pokrajine Zapadna Bosna. H

ištvo i ŠKZ Cekin isplaćuje 2,4 posto duga agače DRUGA SKUPŠTINA VJEROVNIKA

formulu po kojoj je utvruju, ali im je iz neznanih razloga nee ili ne mogu priopiti. Investitori se, takoer, žale da ne mogu saznati kolika e biti cijena prenamjene poljoprivrednog u graevinsko zemljište, a "jedan investitor iz Amerike nikako nije mogao shvatiti da u Hrvatskoj ako želite kupovati struju od HEP-a morate izgraditi trafostanicu".

Dijalog sa sindikatima

Osim poticanja poduzetništva i ulaganja, HUP-ov prioritet bit e i uspostavljanje i razvijanje socijalnog dijaloga "jer samo zajedno možemo riješiti dubioze koje je kriza dodatno produbila", kaže Majeti. Kako njihove lanice nisu poslodavci u javnom sektoru, HUP e se ponajprije posvetiti dijalogu sa sindikatima koji djeluju u privatnom sektoru. Novi glavni direktor HUP-a najavio je i da e mu jedna od glavnih zadaa biti i poboljšanje HUP-ove organiziranosti na svim razinama kako bi svi dijelovi poduzetništva došli do izražaja i kako bi se interesi poslodavaca efikasnije zastupali. Zoran Daskalovi

Neemo dobiti ni za režije, zakljuio je jedan od stotinjak štediša na drugoj skupštini vjerovnika propale Štedno-kreditne zadruge Varaždinski cekin u kojoj je krajem 90-ih 1418 zadrugara izgubilo ak 102 milijuna kuna, od ega na glavnice otpada 58 milijuna kuna, a

OGLAS

47 na kamate. "Za djelominu diobu sada imamo 2,44 milijuna kuna, što je oko 2,4 posto priznatih tražbina štediša, dok su zaposlenici i država ve namireni. Od otvaranja steajnog postupka prije 12 godina uspjelo se naplatiti 6,1 milijun kuna. No, 3,3 milijuna kuna otišlo

je za troškove steajnog postupka, a još 360 tisua kuna podijeljeno je tijekom prve diobe", izvijestila je steajna upraviteljica Marija Holeti, koja je tu dužnost preuzela 2000. godine. Troškovi steaja uglavnom su se kretali izmeu 150 i 250 tisua kuna godišnje, osim za prve tri go-

dine kada su dostigli polovicu ukupnih troškova. "Još na prvoj skupštini održanoj 2001. upozorila sam da nisu realno prikazana potraživanja Cekina, pa da e se uspjeti naplatiti samo desetak posto od ukupno 106 milijuna kuna", kazala je Holeti. I. K.


dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 22/9/2010

OBRTNIŠTVO

Zlatarna Križek izvozit e u Rusiju

Zagreb. Na nedavno završenom meunarodnome sajmu zlatnog nakita Restek Junwek u Moskvi Hrvatsku su predstavili velikogoriki zlatari Križek, poznati po izradi tradicionalnog hrvatskog nakita, poput moria ili dubrovakog nakita. "Sklopili smo ugovor sa dva ruska veletrgovca koji e biti

naši predstavnici. Pokušaji ulaska na to veliko tržište traju ve godinu dana, pregovori su vrlo teški i vjerujemo da e za koji mjesec krenuti izvoz", istaknuo je Željko Križek, voditelj veleprodaje i izvoza. Na sajmu su predstavljeni najnoviji zlatarski trendovi Rusije, Njemake, Italije, Španjolske, Izraela, Turske, Indije i Hong Konga. Zlatarna Križek, utemeljena kao obiteljski obrt 1935. godine, najnovijim poslovima potvruje status uspješna hrvatskog mikroizvoznika. B. hr

TURIZAM

Hrvatskoslovenska promocija u Japanu

Zagreb. Hrvatska turistika zajednica (HTZ) i Slovenska turistika organizacija ovoga e tjedna u Tokiju zajedniki predstaviti hrvatsku i slovensku turistiku ponudu za japansko tržište, izvijestili su iz Glavnog ureda HTZ-a. Zajednika prezentacija turistike ponude obuhvatit e i poslovnu radionicu turisti-

kog gospodarstva. Istog e se dana u Tokiju održati i zajednika konferencija za medije HTZ-a i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Iz HTZ-a napominju da posljednjih nekoliko godina raste popularnost Hrvatske na japanskom tržištu. Registrirano je oko dvjesto turistikih agencija koje nude Hrvatsku. Osim HTZ-ovih i HGK-ovih predstavnika, u Tokiju su ovih dana i predstavnici Udruge hrvatskih putnikih agencija (UHPA), nekoliko turistikih zajednica te tvrtki. H

Agrokor, Vindija i Dona protiv poticaja za izvozne jabuke »EKAJU ODGOVOR MINISTARSTVA Država bi trebala subvencionirati samo otkup jabuka namijenjenih domaem tržištu kako bi domai proizvoai postali konkurentniji u borbi sa stranim tvrtkama koje na našem tržištu dvostruko zarauju - prvo na jeftinijoj sirovini pa onda prodajom, smatraju domae tvrtke Posljednjih petnaestak godina proizvodnja koncentrata od jabuke u Hrvatskoj bila je neisplativ posao. S obzirom na to da je rije o burzovnoj robi, naši proizvoai cjenovno nikako nisu mogli parirati onim kineskim. Ipak, za razliku od Slovenije koja je potpuno ugasila tu industrijsku granu i Srbije gdje je ona na izdisaju, u Hrvatskoj se ona uspjela održati na životu.

Nestaπica u Kini

"Sada kad na tržištu nema dovoljno kineskog koncentrata i kad bi naša proizvodnja napokon mogla postati isplativa i konkurentna, pojavile su se maarske i austrijske tvrtke koje žele

otkupiti našu subvencioniranu jabuku", istaknuo je Andrija Klari, direktor prodaje Dona trgovine, na juerašnjoj konferenciji za novinare. U Doni su ogoreni politikom Ministarstva prema kojoj e se proizvodnja domae jabuke ove godine subvencionirati sa 30 milijuna kuna. "Strane e tvrtke time ostvariti ekstraprofit na dva naina. Prvo e kupovati jeftiniju jabuku koju mi subvencioniramo, a zatim e sokove i preraevine prodavati na našem tržištu", nije krio Klari svoje nezadovoljstvo. Njegov je prijedlog, koji su, kako doznajemo, poduprli još Jamnica i Vindija, da

BROJKA

30

milijuna kuna rasporeeno je ove godine za subvencioniranje jabuka

država subvencionira iskljuivo jabuke namijenjene domaem tržištu. "Ako su Nijemci mogli lani subvencionirati kupnju njemakih automobila, ne vidim zašto se Hrvatska srami to isto napraviti u ovom sluaju. Kada bismo to napravili, naše bi gospodarstvo imalo višestruku korist. Osim što bi u tom proizvod-

nom lancu bilo ukljueno nekoliko industrijskih grana i što bi cijeli kapital ostao kod nas, bitno bi se osnažila i naša izvoznika snaga", jasno je Klari predstavio svoj prijedlog rješenja. Manjak konkurentnosti domaih otkupljivaa u odnosu na strane iskljuivo je vremenski rok potreban za plaanje. U Doni priznaju da je njima potrebno 90 do 120 dana da podmire svoje obveze, a inozemna konkurencija to uspijeva u roku 30 dana.

Problem plaÊanja

"Jasno je da to oni mogu kada žive u ureenom sustavu. Naše su odgode uvjetovane time da i nama drugi plaaju s istim takvim, ako

ne i veim odgodama. Nalazimo se u zatvorenom krugu hrvatskog gospodarstva iz kojega ne možemo isplivati sami bez pomoi", otkrio je Klari nain na koji strane tvrtke osvajaju naše tržište "Unato našim naporima i javnim apelima da Ministarstvo razmisli o našem prijedlogu, još uvijek nismo dobili povratnu informaciju da se o njemu ozbiljnije razmišlja, a kamoli da bi se mogao usvojiti. Nadam se da e netko ipak o tome povesti rauna prije nego što bude prekasno", zakljuak je direktora prodaje tog preraivaa voa iz Donje Stubice. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr


IT i tehnologija

I telekomi grade usluge u oblaku Hrvatske IT tvrtke ne mogu si dopustiti promaπaje

Srijeda 22/9/2010

DISASTER RECOVERY

Zakon je motiv za ulaganje u sustave oporavka


Red dot Verbatimu

Memory stick spajalica Verbatim je predstavio jednostavno rješenje za kombiniranje digitalnih medija i papira: Verbatim Store ‘n’ Go Clip-it USB Drive nagrađen prestižnom nagradom Red dot ‘Best of the Best’. Dostupan je u nekoliko živih boja: crnoj, bijeloj, žutoj, zelenoj, ružičastoj, plavoj i narančastoj. Verbatimov Clip-it USB Drive kombinira USB memoriju sa spajalicom za papir i predstavlja praktično rješenje za

> disaster recovery > IT intervju > telekom

16-17 business.hr Srijeda 22/9/2010

dnevnu upotrebu kod privatnih ili poslovnih korisnika. Verbatim Clip-it USB Drive dostupan je u trgovinama u kapacitetima od 2 GB i 4 GB po preporučenim cijenama od 67,97 i 89,11 kuna. Dizajnirao ga je Arman Emami. Clip-it USB drive olakšava držanje svih podataka na jednom mjestu, bez obzira na to jesu li digitalni ili papirnati. Korisnici s njime mogu slati i spremati dokumente zajedno s digital-

nim datotekama, bez upotrebe CD-a ili e-maila. Zahvaljujući maloj masi, slanje poštom ne naplaćuje se dodatno. Čak i poštanska pošiljka klasičnih papirnatih dokumenata sada može sadržavati dodatne multimedijalne informacije, ako joj dodate mali i lagani Clip-it USB Drive. "Budući da praktično nema masu, neće uzrokovati dodatne poštanske troškove. To je najbolja kombinacija digitalnog i papirnatog svijeta”, rekao je menadžer poslovnog razvoja Verbatima Hans-Christoph Kaiser. G. K.

Što učiniti kad Sava pogasi posluæitelje SUSTAV za OPORAVAK U Hrvatskoj su tvrtke većinom bile koncentrirane na ulaganje u IT, a pritom im je glavni cilj bilo stvaranje nove vrijednosti, no neke su druge vrlo vaæne i strateški bitne upravljačke discipline poput upravljanja rizicima bile gotovo u potpunosti zapostavljane

OVOTJEDNE POPLAVE aktualizirale su pitanje zaštite IT sustava u slučaju nepredviđenih okolnosti FOTO MIROSLAV KI©/CROPIX

V

elike kiše koje su proteklih dana uzrokovale poplave nanijele su velike štete stanovnicima krajeva uz Savu u Sloveniji i Hrvatskoj. No prvi su u Hrvatskoj štete zbog poplava zabilježili u koprivničkoj

Podravki, gdje poplava nije bilo. Naime serveri na kojima su smještene Podravkine web stranice nalaze se u Ljubljani, u području pogođenom poplavom, pa su korisnicima nedostupne bile, srećom samo kraće vrijeme, Podravkine službene stranice za Hrvatsku i Sloveni-

ju, stranice Vegete, ali i vrlo popularna Coolinarika. "Kako su naši serveri za Coolinariku smješteni u Ljubljani, područje na kojem se nalaze također je pretrpjelo poplavu pa su zbog isključenja električne energije naši korisnici ostali uskraćeni za pristup

Coolinarici. Nasreću, naši vjerni korisnici podržali su nas i ovaj put", rekla je o tom incidentu Dijana Jendrašinkin, direktorica odnosa s javnošću Podravke. Bio je to dobar podsjetnik velikom broju onih koji ulažu u razvoj svojih web stranica da one nisu samo lijep


Philips

EISA za Immersive Sound Ovogodišnji dobitnik nagrade EISA za najbolju europsku inovaciju kućnog kina i najbolji kompaktni sustav u Europi Philipsovo je Immersive Sound kućno kino HTS9520 sa Streumium komponentnim HI-FI sustavom, Wi-Fi vezom MCi900 te LCD TV prijamnikom 9000 serije. Zahvaljujući jedinstveno postavljenim zvučnicima 360Sound tehnologije ovogodišnje najbolje europsko

kućno kino omogućuje doživljaj gledanja filma iz prvog reda uz kombinaciju zvukova iz prednjih i bočnih zvučnika koji prožimaju cijelu prostoriju. Philipsovo novo kućno kino ima mogućnost čitanja više različitih formata poput 3D Blu-raya, DVD-a ili mp3 uređaja. Neograničen pristup on-line zabavnim sadržajima osiguravaju Wi-Fi USB adapter kao i NET TV postavke koje uz pomoć Ethernet veze

virtualni sadržaj, već da imaju i svoju fizičku, stvarnu podlogu koju vanjski utjecaji mogu lako oštetiti ili uništiti. Često se tek kad im se to dogodi korisnici sjete spasonosnog pojma "disaster recovery".

poznali tu ovisnost i donijeli regulativu koja nizu institucija nalaže uspostavu takvih rješenja. U Hrvatskoj po pitanju uređenosti regulative svakako prednjači financijski sektor predvođen HNBom. S druge strane regulativa vezana uz strateške objekte i sustave poput dalekovoda, plinovoda, naftovoda i telekomunikacijske linije još uvijek je prilično nedorečena. Postoje doduše razne strategije koje su razvijene kako bi se osigurala njihova sigurnost, no one se uglavnom odnose na zaštitu od neprijateljske agresije i dio su strategije obrane RH. Postoji i Zakon o informacijskoj sigurnosti koji praktički nalaže implementaciju takvih sustava, no iz njega se ne da jasno iščitati odnosi li se na spomenute objekte ili isključivo na tijela državne uprave. "U Hrvatskoj su u prošlosti tvrtke većinom bile koncentrirane na ulaganje u IT s ciljem stvaranja nove vrijednosti, a neke druge upravljačke discipline koje su strateški bitne za svaku tvrtku, poput upravljanja rizicima, posebno rizicima u IT segmentu poslovanja, bile su gotovo u potpunosti zapostavljane", rekao je Hrvoje Somun, konzultant tvrtke Verax. Tvrtke u Hrvatskoj uglavnom još nisu prepoznale potrebu za uspostavom procesa kontinuiteta poslovanja (BCM — business continuity management) odnosno potrebe za izgradnjom sustava za oporavak (disaster recovery). "Stanje u tom području dosta je ra-

Prihvatljive cijene

Pod tim se pojmom podrazumijeva dio korporativnog upravljanja kontinuitetom poslovanja koji se odnosi na spremnost za oporavak IT servisa u slučaju nepredviđenih okolnosti poput požara, potresa, poplava i sl. Ta tradicionalna definicija u posljednje vrijeme poprima nove razmjere iz nekoliko razloga. Zbog velikog pada cijena, ponajprije komunikacija, ali i IT opreme potrebne za realizaciju IT sustava otpornih na takve događaje, ukupna cijena takvog sustava mnogim je organizacijama postala mnogo prihvatljivija. Neprimjereno upravljanje rizicima informacijskih sustava u kombinaciji s neobičnim nizom potresa, tsunamija, terorističkih napada, poplava i uragana diljem svijeta uzrokovalo je znatnu štetu. Odjednom je čovječanstvo postalo svjesno svoje ovisnosti o informacijskim sustavima i činjenice da oni upravljaju gotovo svim elementima društva nužnim za preživljavanje. Voda, struja, plin, gorivo, telefoni, bankovni računi, sustav zdravstva, naručivanja hrane za trgovačke lance… sve je to u većoj ili manjoj mjeri ovisno o IT sustavima. Možda najveći motivator za ulaganja u disaster recovery leži u činjenici da su zakonodavci pre-

jednostavnom navigacijom daljinskim upravljačem pružaju individualnu vrhunsku zabavu uz omiljene filmove, slike, infotainment i ostale on-line usluge. Savršeno kompatibilno s Philipsovim LCD TV prijamnikom 9000 serije, Philipsovo Immersive Sound kućno kino ima kompaktne zvučnike obložene visokokvalitetnim aluminijem koji svojim dizajnom mogu biti dodatak za svaki dom, a zahvaljujući jednostavno osmišljenom sistemu ugrađivanja u kratkom su vremenu spremni za korištenje. G. K.

Najveći motivator za ulaganja u 'disaster recovery' - spremnost za oporavak IT servisa u slučaju prirodnih neprilika - jest činjenica da uspostavu takvih rješenja nalaže zakonodavstvo zličito i najviše ovisi o tipu tvrtke budući da je glavni pokretač ulaganja u to područje bio zakonski okvir pojedine industrije, kao što je primjer u financijskom sektoru gdje je zakonski okvir uspostavljen Smjernicama HNB-a za upravljanje informacijskim sustavom u cilju smanjenja operativnog rizika te kasnijom Odlukom

o primjerenom upravljanju informacijskim sustavom", napomenuo je Somun. Kao drugi pokretač za takva ulaganja on vidi negativno iskustvo tvrtke, stečeno najčešće pretrpljenom štetom koja je nastala kao posljedica neuspostavljenog procesa upravljanja kontinuitetom poslovanja. Porazno je, smatra, da neki

veliki državni sustavi još nemaju uspostavljen proces upravljanja kontinuitetom poslovanja, s izgrađenim sustavom za oporavak i redovnim testiranjem cijelog procesa. Te se tvrtke izlažu riziku od totalnog prekida poslovanja u slučaju nepredviđenog događaja (nestanka energije, poplave, potresa...).

Dobra praksa

Hrvoje Somun, Verax: Tvrtke u Hrvatskoj uglavnom još nisu prepoznale potrebu za uspostavom procesa kontinuiteta poslovanja  SNIMIO DRAÆEN TOMI∆

Zanimljivo je da je u valu koji je brojnim tvrtkama donio različite certifikate o kvaliteti malo stvarne pažnje poklanjano realnim problemima. Činjenica je međutim da kvaliteta procesa u nekoj tvrtki ovisi i o mogućnosti ponovne uspostave prekinutog procesa. Postoje i tvrtke koje su na vrijeme radile preventivno i uspostavile procese nastavka poslovanja te izgradile sustave koji im osiguravaju oporavak u slučaju nepredviđene katastrofe, iako na to nisu bile natjerane zakonodavnim okvirom nego ih jednostavno vode menadžeri koji prate dobru svjetsku praksu. Željko Šojer Dražen Tomić


> disaster recovery > IT intervju > telekom

18-19 business.hr Srijeda 22/9/2010

Canon

Lenovo

Inovativan portfelj na Photokini

ThinkPad ponovo najbolji

Canon je na ovogodišnjem sajmu Photokina u Kölnu od 21. do 26. rujna na 3155 četvornih metara izložbenog prostora izložio paletu inovativnih slikovnih proizvoda za 2010. godinu: DSLR fotoaparat srednje klase EOS 60D, opremljen APS-C senzorom od osamnaest megapiksela i višekutnim LCD zaslonom; kompaktnu profesionalnu Full HD kamera XF105; IXUS 1000 HS; prvi

Lenovo je objavio da je prijenosnik Lenovo ThinkPad proglašen najboljim računalom prema izvješću Technology Business Researcha "Studija o korporativnom ponašanju prilikom kupnje IT opreme i zadovoljstva korisnika za drugi kvartal 2010. godine". Srednji i veliki poslovni korisnici peti su put zaredom proglasili ThinkPad prijenosnike

objektiv u svijetu sa zumom i efektom ribljeg oka EF 8-15mm f/4L Fisheye USM i novu liniju pisača PIXMA koja predstavlja novi inteligentni dodirni sustav i funkciju ispisa iz Full HD filmova... Izloženi su i najnoviji pisači velikog formata imagePROGRAF, uključujući modele koji su dobili nagradu udruženja Technical Image Press Association (TIPA): iPF6350, iPF8300 te iPF6300. G.K.

najboljim računalima na temelju cjelokupnog zadovoljstva korisnika. Prijenosna računala Lenovo ThinkPad zauzimaju prvo mjesto u sedam od deset posljednjih izvještaja TBR-a. Lenovo je u drugom kvartalu ostvario najviše ocijene postavivši rekord za kvalitetu/pouzdanost hardvera, isporuku i vrijeme popravka, a odlično je ocijenjen i dizajn.G.K.

Hrvatske su IT tvrtke u preskupe i ne mogu seb Ivan Gabrić, Combis Ulaskom Combisa u veliki HTov sustav nije se mnogo toga promijenilo, no uz kompetencije koje ima Combis te telekomunikacijske usluge i snažan marketing koje ima HT može se očekivati da će se u sljedećih godinu dana pojaviti usluge za male i srednje poslovne korisnike distribuirane preko središnjeg servisa i softver koji će odgovarati hrvatskim potrebama

U

prošli četvrtak i petak u Novom Vinodolskom održana je četvrta Combisova konferencija, na kojoj su, prema riječima Ivana Gabrića, predsjednika Uprave Combisa, istaknuti kreativnost i inovacije jer su oni jedini put za one koji se žele osloboditi uloge promatrača i biti pokretači. Kako je to bila i prva konferencija nakon što je prije pola godine HT preu-

zeo Combis, naše prvo pitanje za Ivana Gabrića bilo je vezano uz suradnju telekomunikacijskog sektora i IT-a, prije svega u davanju sve nezaobilaznijih usluga u oblaku odnosno svjetskom trendu brzog širenja cloud computinga. Tu će se preslikati situacija iz inozemstva, smatra Gabrić, gdje će za male i srednje poslovne korisnike te za sve privatne korisnike usluga biti distribuirana preko središnjeg servisa. Ključno

je razviti softver koji će odgovarati hrvatskim potrebama jer to dosad u pravilu nije bio slučaj. Više je bilo riječi o rješenjima prilagođenima državama poput SAD-a, Njemačke i sl. Uz kompetencije koje ima Combis te telekomunikacijske usluge i snažan marketing koje ima HT, riječ je o prirodnoj sinergiji, pa se može očekivati da će se u sljedećih godinu dana pojaviti takve usluge. Riječ je o velikom tržištu,

no prvo će se kreirati usluge koje će biti vrlo lako lokalizirati. Javlja se i pitanje povrata investicije. Što je usluga kompleksnija, povrat investicije je sporiji, a kod vrlo složenih usluga on je gotovo nemoguć budući da smo mi ipak vrlo malo tržište. Jedno od zanimljivih rješenja koja mogu biti u oblaku svakako je i CRM odnosno upravljanje odnosima s korisnicima. Ponudom tog rješenja putem clouda mogu se

smanjiti troškovi održavanja kod malih tvrtki koje za takvo što nemaju vlastitih kapaciteta. Male i srednje tvrtke na taj bi način mogle imati rješenje koje za njih ne bi bilo preskupo. Kao što se nekad govorilo da je internet potreba i danas o tome više nitko ne spori, tako bi trebalo biti i s uslugama u oblaku. Jedino na taj način, uz snažnu edukaciju, te usluge mogu zaživjeti na tržištu.


OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. mediji i marketing

Ponedjeljak

etvrtak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

e u usporedbi s regijom ebi priuštiti promašaje IVAN GABRI, predsjednik Uprave Combisa ARHIVA BUSINESS.HR

Sve o emu govorimo nemogue je bez sinergije s HT-om. Akvizicija Combisa mnoge je prilino zaudila, no što se za vas u kompaniji promijenilo ulaskom u veliki sustav poput HT-ova? - Nije se mnogo toga promijenilo, dubinska analiza kompanije bila je vrlo opsežna i pokazalo se da je HT, osim što je tražio tvrtku u branši, snažnog igraa, tražio i tvrtku s odreenim kulturološkim predispozicijama. Ideja

je zadržati Combis i razvijati ga, omoguiti fleksibilnost, inovativnost, brzu adaptaciju na tržišne uvjete, ali i zadržati flat organizaciju, što, uz mnoge druge imbenike, Combis ini uspješnim. Osim toga, HT od nas oekuje da i nadalje budemo proaktivni. Combis mora opravdati akviziciju i ostvariti poslovne rezultate koji su pred nas postavljeni. Mislim da to zasad odlino funkcionira. Ova je godina za IT tržište izrazito teška, iako se osjeaju neki pomaci nabolje. Što se može oekivati do kraja godine? - Ova bi godina, promatrajui cijelo ICT tržište, mogla biti i do 25 posto lošija od prošle. Isto tako smatram da ni sljedea nee biti mnogo bolja. No mislim da je to u konanici dobro za tržište, i to a priori ne znai ništa loše. Vjerujem da je to dobro razdoblje "išenja" cijelog tržišta jer nam tržište realno nije konkurentno. Možda postoje timovi ili jako uporni pojedinci, no ukupno uzevši nekonkurentni smo. Tu mislim i na cijenu rada koja je realno visoka. Sukladno negativnom kretanju na tržištu, oito je da korisnici više ne prihvaaju takve cijene rada. Stoga bi ih realno trebalo smanjiti. Dru-

Ova bi godina za ICT tržište mogla biti 25 posto lošija od prošle, a ni sljedea nee biti mnogo bolja gim rijeima, treba otkriti tko unutar tvrtke uistinu pridonosi njezinu razvoju. Mnoge su tvrtke na valu prosperiteta nepotrebno školovale ljude, a danas smo svjedoci otpuštanja upravo tih ljudi. Mi u Combisu, na sreu, nikada nismo tako poslovali. Zbog ega je cijena rada previsoka? - Profitabilnost kompanija, pa ak i Combisa, takva je da ne možemo financirati velike promašaje ili velike investicije. Upravo je takva situacija na tržištu, a pogotovo u dijelu poslovanja IT tvrtki koje su orijentirane na usluge, gdje plae predstavljaju najvei trošak jer taj posao ovisi iskljuivo o ljudima i njihovu radu. U usporedbi s IT tvrtkama u regiji, prije svega u Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji, preskupi smo, a ne smije se zaboraviti ni za-

konodavni okvir koji pritiše plae i troškove. Cijena troškova implementacije za mnoge je korisnike previsoka i oni je jednostavno nisu spremni platiti. U hrvatskom ICT sektoru nije problem samo u rezanju plaa. Usvojili smo visoke plae, ali rad i njegovu kvalitetu nismo tome prilagodili. To moramo promijeniti. Poveanje plaa i poveanje kvalitete života treba biti popraeno poveanjem kvalitete rada. Preslagivanje tržišta upozorava na mogunost novih konsolidacija. Hoe li se one dogoditi u ovoj godini? - Combis ne planira neku daljnju konsolidaciju, mnoge od specijalizacija koje bi nam trebale mogue su kroz akvizicije ljudi. Problem je cijele branše i to što, ako se primjerice kaže kako e ICT snažno

rasti u hotelskom poslovanju, svi u njega uskoe, ponekad i glavom bez obzira. To nije loše, ali takvi se napori ne isplate previše. No sigurno je da e u iduem razdoblju rasti informatizacija državne i javne uprave, bolniki informacijski sustavi, specifina VoIP rješenja. Osim toga, kod moguih akvizicija treba paziti na to kupuje li se tržište ili ekspertize koje tržište traži. Mislim da takvog prostora za okrupnjavanja u ovom trenutku i nema. Tržište se još uvijek nije konsolidiralo, a velika je prepreka i precijenjenost kompanija od strane vlasnika. Bilo je pokušaja na tržištu kada su tvrtke krenule u konsolidaciju, no pogrešnim putem jer su stvorile neku "krovnu organizaciju" koja je trebala svime time upravljati. Kod takvog je spajanja trebalo nešto i izbaciti, ali to nije bilo uinjeno, što se kasnije pokazalo pogrešnim. Konsolidacijom se ne može postii poveanje cijene. Da bi bila opravdana kupnja tvrtke od primjerice 15 ljudi, potrebno je tvrtku prilagoditi tržištu, pa možda otpustiti i pola zaposlenika kako bi se postigle uštede i osigurao uspjeh. Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr


Omega software

Elektronička baza zaštićenih životinja za Ministarstvo kulture > disaster recovery > IT intervju > telekom

20-21 business.hr Srijeda 22/9/2010

Tvrtka Omega software u suradnji s Globaldizajnom na zahtjev Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture započela je projekt uspostave centralne baze označenih zaštićenih i strogo zaštićenih životinja - elelektroničke evidencije ključnih informacija o zaštićenim životinjama. To će osigurati efikasnu i ažurnu pravnu regulaciju i evidenciju

svakog primjerka te protok informacija nužan za provođenje nadzora. Sadržavat će životni ciklus životinja, povijest komercijalnog korištenja (trgovina), kretanja u prekograničnom prometu, vlasnike životinja u Republici Hrvatskoj te izlazne akte vezane uz označeni primjerak. Rezultati prve faze projekta očekuju se krajem godine. Ravnateljica Uprave za zaštitu

prirode Ministarstva kulture Kornelija Pintarić rekla je da je Ministarstvo financiralo izradu web rješenja - Prekogranični promet i trgovina ugroženim vrstama, koje je nadzornim službama omogućilo bolji nadzor prometa ugroženim vrstama te lakšu izradu godišnjih izvješća prema zahtjevima CITES konvencije. Cjelovitim informatičkim rješenjem Hrvatska se uvrstila među nekolicinu zemalja članica konvencije CITES koje koriste elektroničke baze i time osigurala kvalitetniju provedbu konvencije. G. K.

Microsoft

Predstavljen IE 9 beta Internet Explorer 9 beta dostupan je za korisnike diljem svijeta, objavili su iz Microsofta u San Franciscu, gdje su priredili i događanje Ljepota weba u suradnji s partnerima. U kreiranje novog iskustva s preglednikom, naime, uključili su se i globalno poznati brendovi s više od 70 top internetskih stranica, koji ukupno imaju više od 800 milijuna posjetitelja

Računarstvo u oblaku integraciju IT-a i telek TELEKOMUNIKACIJE I IT Combis neće biti integriran u HT nego će nastaviti poslovanje kao zasebna kompanija kako bi se njegovala njegova korporativna kultura i inovativna klima koja je vrlo vaæna u informatiËkoj industriji

N

ekolikomjeseci nakon dugoočekivane HT-ove akvizicije Combisa, o kojoj je Business.hr prvi pisao, glavna operativna direktorica za poslovne korisnike i članica Uprave Hrvatskog telekoma Irena Jolić Šimović kaže kako je za najjačeg domaćeg telekoma ta akvizicija vrlo važna zbog stvaranja novih usluga. "Nakon što smo analizirali možemo li pojačati IT sektor internim resursima postalo je jasno da moramo krenuti na tržište u akviziciju kako bismo poslovnim korisnicima omogućili sinergiju informacijsko-telekomunikacijskih usluga. Mislim da

je Combis prirodan odabir. Gledali smo kompetencije i njihov portfelj, usporedili ih s našima i pokazalo se kako su komplementarni", ističe Irena Jolić Šimović. Prema njezinim riječima, prije nekoliko je godina HT već počeo razmišljati koju bi kompaniju mogao kupiti u IT sektoru kako bi poboljšao svoje poslovanje i postigao komplementarnost i sinergijski učinak.

Daljnja integracija

"Današnji razvoj telekomunikacijskog sektora svakako kreće u smjeru još veće integracije informacijskotelekomunikacijskih tehnologija, a jedan od najnovijih primjera svakako je cloud

Irena Jolić Šimović, glavna operativna direktorica za poslovne korisnike i članica Uprave Hrvatskog telekoma snimio DRAÆEN TOMI∆


OGLAS

ili oko dvije trećine korisnika aktivnih na internetu. Internet Explorer 9 beta čini iskustvo surfanja bržim, preglednijim i sigurnijim. "Internet Explorer 9 koristi sve najbolje od Windowsa i PC-a, kako bi vam omogućio bolji web", rekao je predsjednik Windows i Windows Live divizije u Microsoftu Steven Sinofsky. Internet Explorer 9 složen je kao jedini web pretraživač koji korisniku donosi najdraže web stranice integrirane s Windows 7, omogućujući

sasvim novo iskustvo na webu s partnerima kao što su Facebook, Red Bull GmbH, Quiksilver Inc., My Space, LinkedIn, Twitter, Dailymotion, Amazon.com, eBay, IMDB, Wall Street Journal, CNN i mnogi drugi. Novi preglednik koristi sve prednosti i moć modernog PC hardwarea, uz najnoviju tehnologiju koja omogućuje zaštitu sigurnosti i podataka korisnika. Internet Explorer 9 beta prvi je pretraživač s potpunim ubrzanjem hardvera na HTML5. G. K.

ku jača ekoma computing, gdje telekomunikacijski operateri često samostalno kreću u takve projekte uz velika ulaganja. Mi već danas u svom portfelju imamo niz usluga koje su u "oblaku" i čine cloud computing, a na proširenju portfelja i sljedećoj tehnološkoj fazi radit će i Combis", objašnjava Irena Jolić Šimović. "Potrebno je pridobiti povjerenje korisnika da nama prepuste upravljanje njihovom infrastrukturom", dodaje.

Iskorak u uslugama

Na upit planira li HT još neku sličnu akviziciju na IT tržištu Irena Jolić Šimović ističe kako to ne može komentirati zbog burzovnih pravila kojih se kao kompanija HT mora pridržavati. Ističe međutim da su otvoreni za sve opcije ako dođe do nekih novih pomaka na tržištu. Što se pak tiče budućnosti Combisa, budući da su se pojavile neke informacije da bi taj domaći sistemski integrator mogao biti integriran u HT, Irena Jolić Šimović ističe kako će nastaviti poslovanje kao zasebna kompanija i to objašnjava činjenicom da žele njegovati korporativnu kulturu koja

postoji u Combisu. "U Combisu postoji inovativna klima koju treba njegovati, a kako se često može čuti, upravo je inovativnost vrlo važna u segmentu ITa jer omogućuje stvaranje novih usluga prema zahtjevima korisnika. Ne kažem pritom da te inovativne klime u HT-u nema, mi se stalno transformiramo i prilagođavamo novim tržišnim uvjetima i zahtjevima korisnika, no želimo da na osnovi sinergijskih učinaka ta inovativnost bude još snažnija", objašnjava Irena Jolić Šimović. Što se tiče poslovnih planova Combisa, kaže da svi moraju biti svjesni gospodarskog pada. U posljednje dvije godine ICT sektor je pao oko 25 posto pa se ne može govoriti o nekom velikom rastu. Nastavlja da treba zadržati trenutačne tržišne pozicije te činiti iskorak prema novim uslugama i uložiti u budući rast, što će svakako biti važna orijentacija i u telekomunikaciji i informacijskim tehnologijama. Među važnijim projektima ona ističe projekte za državnu upravu, u zdravstvenom i energetskom sektoru. Dražen Tomić


dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Srijeda 22/9/2010

regija/svijet

U CRVENOM JOŠ NEZAPOSLENOST

Recesija u SAD-u završila lani u lipnju Najdulja recesija od Drugoga svjetskog rata započela je 2008. godine, a pad aktivnosti trajao je 18 mjeseci, objavio je američki Nacionalni ured za gospodarska istraživanja. No i godinu dana od tada slabašan gospodarski rast nije uspio povećati zaposlenost Najgora američka recesija u više naraštaja završila je u lipnju 2009., objavio je u ponedjeljak Nacionalni ured za gospodarska istraživanja (NBER). Pad aktivnosti trajao je 18 mjeseci, što je najdulja recesija od Drugoga svjetskog rata, ističu u NBERu, istraživačkoj grupi koja se smatra službenim arbitrom uspona i padova američkog gospodarstva.

Tvrdnja NBER-a otprilike je u skladu s ocjenama većine ekonomista. Njegovi analitičari istodobno naglašavaju da stanje u gospodarstvu u razdoblju nakon završetka recesije baš i nije povoljno. Slabašni rast i dalje zadaje glavobolju predsjedniku Baracku Obami i njegovim demokratima, koji upravo zbog stanja u gospodarstvu, posebno visoke nezaposlenosti, riskira gubitak većine na izborima za Kongres zakazanim za 2. studenoga. Nezaposlenost se zadržala na 9,6 posto, a gospodarstvo je u drugom tromjesečju ove godine poraslo samo 1,6 posto. Neki ekonomisti strahuju da bi Sjedinjene Države potkraj godine mogle ponovo kliznuti u recesiju. H

Biogoriva oneË okoliπ viπe od b KOMISIJA PRIKRIVA ISTRAŽIVANJA? U razdoblju od 20 godina biogoriva bi mogla uzrokovati više zagađenja od benzina i pojaËati efekt staklenika, pokazuju nova istraživanja, a ekološke udruge upozoravaju da Europska komisija taji dokumente i planove o povećanju upotrebe tog alternativnog goriva

P

ovećana uporaba biogoriva u EU mogla bi umjesto smanjenja emisije stakleničkih plinova izazvati njezino povećanje za čak 1,5 milijardi tona, što odgovara godišnjoj emisiji Rusije ili Indije, upozorava se u novom izvješću. To znači da bi biogoriva mogla uzrokovati više zagađenja od benzina u razdoblju od 20 godina. Podaci su se pojavili nakon što su aktivisti za zaštitu klime u ponedjeljak na prvostupanjskom sudu EU tužili Europsku komisiju zbog uskraćivanja podataka o negativnim posljedica-

ma uporabe goriva proizvedenih od kukuruza, pšenice ili palmina ulja. "Naše napore da razumijemo i utječemo na politiku EU za biogoriva otežavaju pokušaji ograničavanja pristupa dokumentima", rekao je odvjetnik organizacije ClientEarth Tim Gabriel podnoseći tužbu. "Komisija se bavi mutnim poslovima", dodao je.

VeÊi udjel u potroπnji

Komisijin Zajednički istraživački centar (JRC) procijenio je da bi zbog "neizravnih posljedica promjene korištenja obradivih površina" radi proizvodnje bio-

goriva u atmosferi moglo završiti između 201 milijuna i milijarde tona stakleničkih plinova. Procjena se temelji na scenariju da udjel biogoriva u prometu u EU do 2020. iznosi ne više od sedam posto. No nove strategije pokazuju da većina država članica EU planira udjel biogoriva u potrošnji između devet i 11 posto, što znači da bi stvarne posljedice mogle biti 1,5 milijardi tona CO2. Glasnogovornica EK ka-


OLAKŠATI INOULAGANJA

UZ DRŽAVNU POTPORU

Ikea traži otvaranje indijskog tržišta

Opel ulaže pola 500 miljuna eura u Mađarskoj

Izvršni direktor Ikee Mikael Ohlsson pozvao je indijsku vladu da olabavi propise kako bi se otvorilo tržište za strana ulaganja i najavio pritom otvaranje trgovina u Kini. Indijski zakoni ograničavaju angažman inotvrtki na veleprodaju radi zaštite lokalnih obiteljskih tvrtki. Izuzetak su tvornički dućani u kojima se prodaje samo jedan brend, poput onih

Opel će uložiti 500 milijuna eura u proširenje pogona za proizvodnju motora u mađarskom Szentgotthardu, najavili su u utorak u Budimpešti mađarski premijer Viktor Orban i Opelov čelnik Reinald Hoben. Proširenje će omogućiti otvaranje 800 novih radnih mjesta u kratkoročnoj perspektivi, te 200 nešto kasnije, rekao je Orban.

Nokije i Reeboka. Ikea uvozi godišnje iz Indije tekstil i druge materijale u vrijednosti 500 milijuna eura, a u sljedeće četiri godine planira njegovu vrijednost povećati na milijardu eura, naglasio je Ohlsson. Bude li Ikei omogućeno otvaranje trgovina u Indiji, otvara se mogućnost da nabavlja najmanje polovinu materijala u Indiji, kao što već čini u Kini i Rusiji. H/AFP

eËiπÊuju d benzina

Devastacija zemlje

Termin "neizravne posljedice" uporabe biogoriva znači da bi zbog prelaska na uzgoj kultura za proizvodnju biogoriva netko mogao ostati gladan ako se žitarice

za hranu ne uzgoje negdje drugdje. To će najvjerojatnije biti u tropskim područjima, Brazilu, Argentini i Aziji. Europska industrija biogoriva tvrdi međutim da bi se manjak žitarica mogao nadoknaditi na više načina, a blizu komercijalizacije su i tzv. biogoriva druge generacije koja se proizvode od različitih nejestivih usjeva i otpadne biomase (stabljike pšenice, kukuruza i drveća). H

8,9

milijardi dolara dobiti ove će godine uprihoditi zrakoplovne kompanije, prognozira udruženje zrakoplovnih prijevoznika IATA, koje je tako utrostručilo prognozu iz ožujka

IPO PRIVUKAO INTERES

Kineski div SAIC bacio oko na General Motors Kineski partner GMa pokazao je interes za sudjelovanje u inicijalnoj javnoj ponudi dionica, odnosno novoj privatizaciji General Motorsa koja bi se trebala održati nakon izbora u SADu koji su zakazani za 2. studenoga Najveći kineski proizvođač automobila Shanghai Automotive Industries Motor Corp. (SAIC) zainteresiran je za kupnju udjela u američkom divu General Motorsu, objavili su u utorak mediji. SAIC tek treba do-

zala je da Komisija još nije dobila sedam nacionalnih planova pa točna procjena nije moguća. Europski ciljevi postavljeni su za udjel obnovljive energije u prometu, a ne posebno za biogoriva, dodala je.

Mađarska vlada donijet će sredinom listopada odluku o subvenciji za Opelovo ulaganje, koja bi se trebala isplatiti na razini ukupnog gospodarstva u roku četiri godine. Opel može očekivati 7,5 milijardi mađarskih forinti državne pomoći. Računa se da će Opelovo ulaganje otvoriti od 2500 do 3000 novih radnih mjesta kod Opelovih dobavljača. H

nijeti odluku o tome, ali je iskazao interes za sudjelovanje u planiranoj inicijalnoj javnoj ponudi dionica najvećeg američkog proizvođača vozila, objavio je The Wall Street Journal. SAIC proizvodi automobile u Kini u suradnji s GM-om već dvadesetak godina. Volkswagen također surađuje s kineskom tvrtkom na trenutačno najvećem svjetskom tržištu automobila. Američka vlada preuzela je u GM-u udjel od 61 posto kada ga je prije godinu dana spasila injekcijom

vrijednom oko 50 milijardi dolara, ali sada želi postupno okončati svoj angažman u tvrtki. General Motors navodno planira inicijalnu javnu ponudu dionica nakon izbora u SAD-u, koji su zakazani za 2. studenoga. Veće kinesko sudjelovanje u kompaniji moglo bi naići na protivljenje političke oporbe u SAD-u. Izvršni direktor GM-a Dan Akerson nedavno je rekao da će američkoj vladi vjerojatno trebati nekoliko godina da proda svoj udjel u kompaniji. H

PONOS AMERI»KE AUTOINDUSTRIJE GM joπ uvijek je u veÊinskom dræavnom vlasniπtvu  arhiva business.hr


investor 24-25

NEPOTREBNO KAŽNJAVANJE Krešimir Sever, pre mirovine već ionako niske, a napao je penalizaciju miro

Bejaković: Radi odr nužno je smanjiti m

Na okruglom stolu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske naglašeno je da će uz gospodarska ograničenja poput visoke nezaposlenosti i nepovoljnih demografskih trendova za očuvanje financijske održivosti biti potrebne i daljnje reforme mirovinskog sustava jer najnovije izmjene, istaknuto je, usprkos dobroj volji i dalje zanemaruju kontekst i stvarne probleme

"Sužavanje mirovinskih prava zbog nepovoljnih je demografskih kretanja i velikih izdvajanja nužno kako bi se očuvala financijska održivost sustava", rekao je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije na okruglom stolu o mirovinskoj reformi koji je u utorak organizirao Savez samostalnih sindikata Hrvatske te pojasnio da se razlozi za poteškoće javnog mirovinskog osiguranja mogu svesti u dvije skupine: demografsku i sistemsku. Demografski se razlozi odnose na produljenje očekivane životne dobi (koja u Hrvatskoj za muškarce iznosi 72,4 godine i za žene 79,6 godina), a sistemski razlozi obuhvaćaju razmjerno nisku utvrđenu dob za odlazak u mirovinu u većini zema-

lja, rašireno prijevremeno umirovljenje i nedovoljno stroge uvjete za invalidsku mirovinu. Tu je i nedovoljno motiviranje za ostajanje u svijetu rada te slaba povezanost doprinosa i iznosa mirovine, kao i visoki rashodi za mirovinsko osiguranje koji iznose oko 12 posto BDP-a.

Nastaviti reformu

Upravo zbog nepovoljnih demografskih kretanja i velikih izdvajanja iz Instituta za javne financije poručuju da je sužavanje mirovinskih prava nužno kako bi se očuvala financijska održivost sustava. Također se naglašava da će uz gospodarska ograničenja (poput visoke nezaposlenosti) i nepovoljnih demografskih trendova za očuvanje financijske održivosti biti potrebne i dalj-

nje reforme. Kako napominju iz Instituta, u dosta zemalja, uključujući i Hrvatsku, u mirovinskom sustavu ne postoji dovoljno mehanizama koji potiču osiguranike na dulji rad te je potrebno u javnom mirovinskom sustavu (prvi stup međugeneracijske solidarnosti) stalno razmatrati mogućnost zadržavanja još uvijek radno sposobnih starijih ljudi u svijetu rada. Glavne poruke koje su iz SSSH iznijeli na okruglom stolu tiču se zahtjeva Vladi za skidanje hitnog postupka s prijedloga izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju o kojem će se raspravljati na današnjoj sjednici Sabora i nužnosti vrednovanja svih negativnih učinaka koji bi tim izmjenama mogli nastati. Sindikati žele dulje pri-


r, predsjednik nezavisnih sindikata, kazao je da su u mirovina onih koji će otići u prijevremenu mirovinu

business.hr Srijeda 22/9/2010

drživosti sustava mirovinska prava ››

Unutarnja struktura mirovinskog sustava je bolesna, stalno se nešto ispravlja

predrag bejaković iz Instituta za javne financije snimio hrvoje dominić

Vlado Puljiz, sveučilišni profesor

žaj žena u Hrvatskoj. "Jedna od glavnih stvari je i penalizacija ionako niskih mirovina", rekao je Sever, koji predlaže i razmatranje uvođenja kombiniranog sustava prema kojemu bi umirovljenici, ako za to imaju prilike, mogli raditi pola radnog vremena. Iz Ministarstva gospodarstva istaknuli su da nije riječ o reformi mirovinskog sustava nego o nužnim izmjenama, a kao najveće probleme istaknuli su velik broj takozvanih mladih umirovljenika i puno invalidskih mirovina.

Zanemarivanje jelazno razdoblje za izjednačavanje uvjeta za ostvarivanja prava na mirovinu između muškaraca i žena, čime bi žene išle u starosnu mirovinu sa 65 godina, a u prijevremenu sa 60 godina i 35 godina staža, te se protive strožoj penalizaciji prijevremenih odlazaka u mirovinu. Prema Vladinu prijedlogu prijelazno razdoblje

››

za izjednačavanje uvjeta iznosi 10 godina, a umjesto dosadašnjih devet posto mirovina prijevremenih umirovljenika umanjila bi se 20,4 posto. "Sadašnje umanjenje od devet posto za one koji ostvaruju prijevremenu mirovinu pet godina prije dobi za starosnu mirovinu ionako je veliko", rekao je v.d. predsjednika SSSH

Mladen Novosel i dodao da će se od Vlade zahtijevati i povećanje prijelaznog razdoblja izjednačavanja dobne granice žena i muškaraca. Predsjednik nezavisnih sindikata Krešimir Sever poručio je da predložene izmjene sa sobom nose mnogo nepoznanica koje treba razriješiti, a na umu valja imati i poseban polo-

U kratkom vremenu morali smo napraviti nešto što će stabilizirati situaciju

Snježana Baloković iz Ministarstva gospodarstva

"U kratkom vremenu morali smo napraviti nešto što će stabilizirati situaciju", rekla je Snježana Baloković iz Ministarstva gospodarstva i dodala da je riječ o vraćanju onoga što je utvrđeno još 1998. godine. "Unutarnja struktura mirovinskog sustava je bolesna, stalno se nešto ispravlja", poručio je sveučilišni profesor Puljiz i upozorio na nadolazeći val umirovljenika iz baby booma pedesetih. Velika stopa nezaposlenosti i previše invalidskih mirovina samo su neki od problema na kojima će Vlada morati poraditi.

"Najnovije izmjene mogu se smatrati opravdanima, ali i one zanemaruju kontekst i stvarne probleme", zaključio je profesor. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u rujnu ove godine je bilo 1,19 milijuna umirovljenika, što je 2,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupni iznos mirovina rastao je 0,9 posto, na 2,8 milijuna kuna, a prosječna je mirovina za kolovoz isplaćena u rujnu iznosila 2355,21 kunu. Ako se novi zakon usvoji, onima koji u prijevremenu mirovinu pet godina prije dobi za starosnu mirovinu odu nakon 1. listopada mirovina će se umjesto dosadašnjih devet posto umanjiti 20,4 posto. Biljana Starčić

brojke

12 20,4 posto u udjelu BDP-a izdvaja se za mirovinsko osiguranje

posto izmjenama bi se umanjila mirovina prijevremenih umirovljenika


investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 22/9/2010

NAFTA

TREZORSKI ZAPISI

nadomak 74 dolara za barel u oekivanju sastanka amerike središnje banke (FED) o daljnjim smjernicama monetarne politike. Cijene barela sirove nafte za isporuke u listopadu na amerikom tržištu pale su 64 centa, na 74,22 dolara. Cijene u Londonu ostale su nepromijenjene na 79,32 dolara. H

Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak upisano je trezorskih zapisa u vrijednosti 560 milijuna kuna i 29,718 milijuna eura, priopeno je iz toga ministarstva. Svi trezorci upisani u utorak plativi su kunama. Planirani je iznos izdanja bio 400 milijuna, a ostvareni je

Cijena barela pala Novi kratkoroni u oekivanju Feda dug od 776 Cijene nafte pale su u utorak milijuna kuna na meunarodnim tržištima

iznos emisije kasnije uvean na 560 milijuna kuna. Na aukciji je s rokom dospijea 364 dana bilo ponueno zapisa u iznosu ak 819 milijuna, a ostvareni je iznos emisije iznosio 500 milijuna kuna po jedinstvenoj cijeni 95,980 kuna uz kamatnu stopu 4,20 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa nakon ove zadnje aukcije dosegnuo je 14,123 milijarde kuna. Od toga se iznosa 536 milijuna kuna odnosi na trezorce upisane na rok 91 dan, dok je na

na 182 dana upisano je 1,172 milijarde, a na 364 dana upisano je 9,762 milijarde. Na trezorske zapise od 728 dana upisano je 2,653 milijarde kuna. Na aukciji zapisa izraženih u eurima, a plativim u kunama, planirani iznos izdanja bio je 30 milijuna, a ostvareno je 29,718 milijuna eura. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa Ministarstva financija izraženih u eurima s rokom dospijea 364 dana sada iznosi 1,279 milijardi eura. H

Graevinski radovi u eurozoni pali 7,5 posto BRUTALNE RAZLIKE Na razini cijele Europske unije graevinski su radovi pali samo 2,3 posto, a razlike meu statistikama lanica nemjerljive su - od minus 35 do plus 13 posto Vrijednost ugovorenih graevinskih radova u eurozoni u srpnju je odnosu na isti mjesec prošle godine pala ak 7,5 posto, a na razini cijele Europske unije pad je iznosio 2,3 posto. Razlike meu lanicama nemjerljive su. Njemake su narudžbe pale 4,8 posto, a slovenske su tresnule ak 17,6 posto. Blizu je i Hrvatska, gdje su narudžbe u lipnju prema podacima Državnog zavoda za statistiku pale 17,2 posto. Prema podacima Eurostata, najvei rast narudžbi zabilježen je u Velikoj Britaniji (13,1 posto), Švedskoj (9,4 posto), Njemakoj (4,8 posto) i Poljskoj (samo 0,9 posto). S druge strane, najvei pad je zabilježen u Španjolskoj (-36,5 posto), Rumunjskoj (24,9 posto), Bugarskoj (19 posto) i Sloveniji (-17,5 posto). U lipnju je graevinski sektor u eurozoni zabilje-

žio rast proizvodnje 1,8 posto u odnosu na svibanj, a u 27 lanica EU proizvodnja je bila vea 2,6 posto.

Znaajan hrvatski pad

Hrvatski graevinski radovi u lipnju ove godine u odnosu na lipanj prošle godine smanjili su se 17,2 posto, a graevinski su radovi u razdoblju od sijenja do lipnja 2010. godine 17,7 posto manji u odnosu na isto razdoblje lani. Prema vrsti rada, u lipnju je 47,2 posto posla odraeno na zgradama, a 52,8 posto na ostalim graevinama. Prema vrstama gradnje, na nove je graevine potrošeno 59,3 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju preostalih 40,7 posto. Prema dozvolama za graenje izdanima u prvih šest mjeseci ove godine predviena je gradnja 6719 stanova, a u istom je razdoblju lani bila plani-

rana izgradnja 8740 stanova. Statistiki podaci samo za lipanj pokazuju da je ukupna vrijednost radova predvienih izdanim odobrenjima za graenje 2,39 milijardi kuna (prema 2,5 milijardi kuna u istom razdoblju lani), od ega se 973,2 milijuna kuna odnosi na radove na zgradama, a radovi na ostalim graevinama vrijedni su 1,41 milijardu kuna. U lipnju je za zgrade izdano 601 odobrenje, a za

ostale graevine 108. Prema vrsti gradnje, najviše odobrenja za graenje izdano je za novogradnju, njih 467, a za rekonstrukcije 134. Na novogradnju se odnosi 1,73 milijarde kuna vrijednosti radova, a na rekonstrukcije 656,1 milijun kuna. Prema odobrenjima za graenje izdanim u lipnju, predviena je gradnja 950 stanova s prosjenom površinom od 95,6 etvornih metara. Nikola Suec

BUSINESS TV Kapital Network Srijeda 23. 9. 20:00 20:12 20:30 21:00 21:12 21:30 22:00 22:12 22:30 23:00 23:12

VIJESTI KN INFO KN KN INFRASTRUKTURA 2 VIJESTI KN INFO KN EUROPSKI DNEVNIK VIJESTI KN INFO KN KN LIFESTYLE SPECIJAL VIJESTI KN INFO KN


PROGNOZE WTO-a

Rekordan rast trgovine u 2010.

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) u ponedjeljak je podignula prognoze za trgovinske aktivnosti i sada oekuje rast trgovine u 2010. u visini 13,5 posto, što bi bio rekordan godišnji rast i osjetno viši u usporedbi s prvotno prognoziranih 10 posto. “Nakon bržeg od oekivanog oporavka globalnih trgovinskih tokova u dosadašnjem

tijeku godine, ekonomisti WTO-a revidirali su naviše projekcije rasta globalne trgovine u 2010., na 13,5 posto”, navodi se u priopenju te trgovinske organizacije. Takve prognoze ukazuju na snažan oporavak u odnosu na 2009. kada je zabilježen oštar pad trgovine, ak 12,2 posto, pod pritiskom pada izvoza koji je pogodilo gospodarsko usporavanje. Time bi se više nego nadoknadilo izgubljeno tijekom krize i postigao najbrži rast u posljednjih 60 godina. H

VELIK INTERES

Irska uspješno prodala obveznice

Irska agencija za upravljanje dugom priopila je u utorak da je uspješno zakljuila aukciju 1,5 milijardi eura vrijednih državnih obveznica, pri emu je vrijednost ponuda višestruko nadmašila vrijednost ponuenu na upis. Time su prigušene bojazni da ta zemlja ima problema sa servisiranjem duga, i to unato visokom proraunskom manjku i troškovima

spašavanja banaka. Irska agencija za upravljanje financijama (National Treasury Management Agency) priopila je da e prinos na milijardu eura vrijedne obveznice s rokom dospijea osam godina iznositi 6,02 posto, a onaj na 500 milijuna eura vrijedne etverogodišnje obveznice 4,77 posto. Vrijednost ponuda peterostruko je nadmašila vrijednost ponuenu na upis. Aukcija je u utorak odmah snizila cijenu za zaduživanje irske države. H

BRIAN LENIHAN, irski ministar financija, demantirao je da e Irska zatražiti pomo MMF-a FOTO REUTERS

Wall Street ponovno otkrio ulaganje u banke KAO DA SE NIŠTA NIJE DOGODILO Iako je ameriki bankarski sektor jedan od najveih krivaca za financijsku krizu koja još uvijek trese svijet, njegov oporavak doveo je do injenice da su tamošnji fond menadžeri poeli trošiti vee koliine novca na bankarske dionice, premda kreditna kriza nije gotova

stors ima dionice Cullen/ Frosta, kaže da je odbijanje vladine pomoi dobar znak i za dioniare, a kao prednosti teksaške banke navodi i istu bilancu i obilje kapitala.

Brzi povrat pomoi

Dvije godine nakon što je bankrot Lehman Brothersa amerike banke doveo do ruba propasti taj se sektor napokon poeo osovljavati na vlastite noge, doduše uz izdašnu pomo vlade. CNNMoney zbog toga je odluio anketirati fond menadžere kako bi saznao koje bankarske dionice kupuju, ali je istodobno upozorio da kreditna kriza nije gotova te kako buduu profitabilnost banaka u pitanje dovode novi propisi. Prvi favorit fond menadžera i dalje je JP Morgan Chase, ali to se treba pripisati simpatijama koje investitori ve godinama gaje prema elniku te banke Jamieu Dimonu, pa su druge dionice koje su iza-

brali daleko zanimljivije. Meu njima se tako našla Bank of America, koja je na dan propasti Lehman Brothersa, 15. rujna 2008., potonula 21 posto, ali i kupila drugu posrnulu investicijsku banku — Merrill Lynch.

Podcijenjene dionice

Ta se dionica do ožujka prošle godine, kada su se amerika tržišta kapitala našla na višegodišnjim minimumima, strmoglavila više od 90 posto, a iako se od tada ponešto oporavila, i dalje je prilino jeftina. Upravo to je razlog zbog kojeg se neki fond menadžeri odluuju na njezinu kupnju, a jedan od njih je i direktor istraživanja u Becker Capital Manage-

mentu Blake Howells, koji kaže kako su preplašeni investitori cijenu Bank of Americe gurnuli tako nisko da je sada znatno podcijenjena i jeftina ak i po povijesnim standardima. Teksaška banka Cullen/Frost Bankers imala je tu sreu da joj je sjedište u saveznoj državi koja se pokazala izrazito otpornom na recesiju, zbog ega je sebi mogla dopustiti rijedak luksuz — odbiti vladinu pomo. Glavni izvršni direktor te banke Dick Evans nedavno je izjavio kako im je to omoguilo da ostanu fokusirani na klijente i izbjegnu vladino ometanje. Fond menadžer John Snyder, iji fond John Hancock Sovereign Inve-

Lako je biti uspješan ako su ti klijenti osobe koje zarauju dvadesetak milijuna dolara po poslu, a upravo je to sluaj s City National Bankom s Beverly Hillsa, koja je poznata i kao "banka zvijezda". City National je tako ekspresno uspio vratiti 400 milijuna dolara državne pomoi i lani preuzeti tri propale banke, a zahvaljujui bogatoj bazi klijenata mogao bi lako preživjeti još jednu kreditnu krizu. Poseban je kuriozitet da je ak 92 posto od više od 18 milijardi dolara depozita od klijenata koji nemaju nikakve kredite. Osim toga, viši potpredsjednik i direktor istraživanja u Ariel Capital Managementu Jason Tyler smatra da je donica trenutano prilino povoljna. Tyler predvia da e dionice City Nationala, koje je kupila i njegova tvrtka, u idue dvije godine skoiti 40 posto. Nikolina Rivosechi

nikolina.rivosechi@business.hr


investor 28-29

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnice dana u utorak je ponijela dionica kutinske Petrokemije. Taj je proizvoa mineralnih gnojiva skoio 4,85 posto, na 161,49 kuna, uz gotovo 900 tisua kuna prometa. Petrokemija je tijekom dana vlasnike mijenjala u rasponu od 153,6 do ak 161,99 kuna.

OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagrebake burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra Ina-industrija nafte d.d. Petrokemija Kraš, prehrambena industrija Institut graevinarstva hrvatske Atlantska plovidba d.d. Viro tvornica šeera d.d. Konar - elektroindustrija Adris grupa Dalekovod Atlantic grupa Ericsson Nikola Tesla, AD plastik Podravka prehrambena industrija, d.d. Hoteli Vodice Luka ploe Ledo OT-optima telekom d.d. Beliše Jadroplov d.d. Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Jadranska banka Konzum Lošinjska plovidba Jadranski naftovod Tehnika Konar Atlas nekretnine HTP Korula HG Spot Tisak Auto Hrvatska Zagrebaka banka Dubrovnik - Babin kuk Liburnia riviera hoteli Prehrambeno-industrijski kombinat Uljanik plovidba Riviera pore Plava laguna Badel 1862 Konar Franck prehrambena industrija, SN holding Slavonski zatvoreni investicijski fond Magma d.d. Luka Rijeka DIOKI d.d akovština Privredna banka Zagreb Slobodna Dalmacija IPK Kandit Fima validus Tankerska plovidba uro akovi holding RIZ-odašiljai Dom holding Siemens dioniko Belje Industrogradnja d.d Istraturist Umag d. d. Veterina d.d. Žitnjak Rabac, ugostiteljstvo i turizam Hrvatska poštanska banka Jadranka Hrvatski duhani Fima proprius d.d. Adris grupa Laguna Novigrad Sunani Hvar

+

Gubitnik dana u utorak bila je dionica Instituta IGH. Institutom se tijekom dana trgovalo u rasponu od najnižih 1607 do najviših 1647 kuna, pri emu je zadnja cijena dionice pala 1,4 posto, na 1625 kuna. Domai su ulagai na dionice IGH potrošili nešto manje od pola milijuna kuna.

Redovan promet: 9.917.709,01 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

266.00 22.50 1,627.01 153.60 453.33 1,607.00 811.70 307.00 481.00 267.00 274.00 779.70 1,320.00 90.00 283.25 90.03 1,550.01 5,700.00 28.82 449.20 137.70 18.59 2,800.00 192.03 140.04 2,655.00 1,050.00 1,970.24 41.40 83.02 27.00 187.20 380.00 238.00 165.00 2,405.00 209.75 555.55 190.00 1,357.65 75.00 2,156.16 737.00 197.58 27.73 53.83 181.61 77.03 7.90 498.00 29.32 201.00 12.35 1,401.00 28.41 100.00 36.80 570.12 63.23 403.00 343.99 63.00 116.12 99.94 1,999.94 374.97 32.00 24.69 300.21 9.01 30.00

267.97 23.99 1,650.00 161.99 470.00 1,647.99 823.00 314.00 488.00 267.51 277.79 786.89 1,329.00 90.90 290.00 90.03 1,579.00 5,700.00 31.40 479.90 141.00 18.59 2,850.00 196.30 146.00 2,715.00 1,059.99 2,000.00 41.40 89.97 27.97 188.01 380.00 240.00 165.00 2,406.00 209.75 556.00 194.91 1,357.80 79.00 2,157.00 737.00 200.00 31.78 53.92 182.01 80.00 8.40 498.00 29.32 210.00 12.55 1,401.00 29.29 100.00 37.30 570.12 64.40 403.00 343.99 63.00 117.17 99.94 1,999.94 374.97 32.00 24.69 300.21 9.01 30.00

266.52 23.59 1,650.00 161.49 470.00 1,625.00 815.00 310.01 481.00 267.00 275.00 784.98 1,320.01 90.90 290.00 90.03 1,550.05 5,700.00 30.01 479.90 141.00 18.59 2,850.00 194.50 140.04 2,705.00 1,059.99 2,000.00 41.40 83.56 27.97 187.20 380.00 240.00 165.00 2,405.00 209.75 555.55 190.00 1,357.65 75.00 2,156.16 737.00 200.00 31.78 53.92 182.00 80.00 8.40 498.00 29.32 201.00 12.35 1,401.00 29.28 100.00 37.30 570.12 63.23 403.00 343.99 63.00 117.17 99.94 1,999.94 374.97 32.00 24.69 300.21 9.01 30.00

0.57% 5.78% 1.53% 4.85% 1.08% -1.40% 0.00% 0.65% -1.03% -0.37% -0.61% 0.32% 0.23% 2.69% -1.02% -1.07% -0.45% -0.87% 3.84% 6.83% 1.40% 3.28% 0.00% -1.14% -3.09% -0.37% 2.41% 2.04% -1.43% -1.95% 3.59% -0.43% -0.78% 0.84% 0.00% -2.24% 3.45% 0.00% -5.00% 0.00% -6.25% -2.96% 0.00% 1.26% 14.73% 5.73% -2.15% 0.00% 9.80% -0.36% 1.14% -8.64% -1.83% 0.07% 0.17% 2.04% 1.63% -0.15% -1.82% -5.84% 1.32% -3.23% 1.27% 0.00% 0.00% 0.00% -4.48% 1.60% -1.57% -5.16% 3.45%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: 0,33%

Koliina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

8,678 40,115 536 5,314 1,136 308 564 1,463 875 1,580 867 292 144 1,138 317 975 51 13 2,201 135 424 3,148 20 286 311 15 38 20 960 455 1,191 157 77 119 162 10 100 37 102 13 215 7 20 70 485 230 66 136 1,271 20 336 38 511 4 184 50 118 7 59 9 10 37 20 21 1 5 50 60 4 30 2

2,313,734.24 940,853.35 878,431.08 846,054.53 531,266.23 497,500.04 460,888.77 453,354.25 426,557.15 421,904.28 238,207.00 228,898.39 190,368.96 102,498.80 91,857.50 87,779.25 79,316.02 74,100.00 66,379.34 61,686.90 58,830.29 58,521.32 56,490.00 55,779.78 44,787.41 40,430.00 40,036.72 39,806.44 39,744.00 38,064.76 32,216.55 29,463.61 29,260.00 28,463.01 26,730.00 24,059.00 20,975.00 20,559.40 19,674.54 17,649.60 16,755.33 15,096.48 14,740.00 13,927.27 13,872.59 12,398.90 12,004.41 10,874.06 10,429.64 9,960.00 9,851.52 7,854.00 6,412.85 5,604.00 5,272.31 5,000.00 4,392.40 3,990.84 3,783.22 3,627.00 3,439.90 2,331.00 2,327.71 2,098.74 1,999.94 1,874.85 1,600.00 1,481.40 1,200.84 270.30 60.00

21,824.93 176.93 16,500.00 539.56 645.60 257.69 1,137.35 429.88 1,237.19 1,811.35 630.80 1,938.90 1,757.79 381.74 1,571.80 42.19 345.06 1,254.97 84.63 558.75 230.77 14.72 340.93 4,415.71 92.76 2,009.40 200.83 61.43 138.10 35.63 9.23 446.77 251.46 15,371.61 291.23 727.85 48.97 322.22 694.17 741.71 56.41 209.35 314.82 544.00 106.35 262.81 1,088.45 323.36 8.85 9,499.23 153.08 143.73 33.36 877.57 94.78 37.42 278.53 539.28 519.47 182.32 1,608.15 116.23 24.01 101.16 1,189.64 124.67 26.97 49.46 2,886.79 140.52 219.33

365 dana Najniža Najviša 253.10 19.70 1,550.00 105.50 250.05 1,600.00 723.23 290.00 412.01 242.21 270.20 624.15 1,231.00 62.55 240.00 90.03 1,402.02 5,099.00 21.28 305.09 124.01 16.00 2,006.00 138.00 121.00 2,327.00 949.03 1,777.01 20.50 72.10 20.08 174.15 360.25 200.00 50.00 1,413.01 120.00 533.13 100.00 1,206.77 58.00 1,900.00 700.05 55.95 15.15 48.11 162.00 70.07 5.51 461.06 20.01 191.00 10.55 1,200.01 22.36 98.00 28.70 565.00 59.00 292.00 270.00 52.05 76.10 65.10 1,355.00 372.50 25.00 19.19 271.89 8.99 25.00

332.84 60.78 1,940.00 192.99 493.99 4,259.95 1,165.00 494.50 517.00 318.99 441.00 790.00 1,777.00 109.30 400.00 90.03 2,093.00 7,679.00 44.99 580.00 208.49 18.59 3,100.00 207.51 173.00 3,750.00 2,719.00 2,198.00 46.98 185.00 109.19 369.00 578.99 298.40 165.00 2,890.00 221.00 736.00 200.00 1,700.00 144.00 2,450.00 944.00 245.00 38.70 78.00 239.97 161.99 44.10 685.00 64.98 340.00 29.01 1,899.00 54.99 265.00 53.00 680.00 108.00 570.00 410.00 88.99 164.00 99.94 1,999.97 444.00 74.00 43.74 373.00 12.99 42.23


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

64,35 168,00 248,00 88,95 15,50 106,10 16,10 12,62 8,99 7,91 146,40 0,75 0,68 10,33 4,88

64,85 170,00 251,00 90,00 15,60 106,20 16,97 13,09 9,22 7,95 147,10 0,78 0,68 10,50 4,93

64,37 168,00 250,39 89,88 15,59 106,20 16,73 13,00 9,22 7,92 147,10 0,77 0,68 10,45 4,93

64,50 169,33 249,23 89,59 15,57 37,76 16,74 12,95 9,21 7,92 146,64 0,77 0,68 10,42 4,92

32,50 30,97 5,62 0,34 0,87 0,38 0,31 32,00 1,26 0,83 0,10

32,56 31,00 5,62 0,34 0,87 0,38 0,31 32,00 1,26 0,83 0,10

32,50 30,99 5,62 0,34 0,87 0,38 0,31 32,00 1,26 0,83 0,10

0,33 0,31 5,62 0,34 0,87 0,38 0,31 0,32 1,26 0,83 0,09

37,00 35,00 33,00 91,50 30,20 87,00 90,01

38,50 35,50 33,50 91,50 32,11 87,00 90,01

38,50 35,50 33,50 91,50 30,89 87,00 90,01

38,49 35,49 33,35 91,50 31,81 87,00 90,01

6,80 % 293688 11.305.450,50 8,20 % 159176 5.648.943,00 9,16 % 72375 2.413.533,90 2,81 % 16979 1.553.578,50 -0,03 % 35730 1.136.400,91 1,75 % 11030 959.610,00 1,07 % 4220 379.842,20

461,00 85,44 2.705,00 685,00 82,30 88,50 91,50 94,42 1.749,00 960,00 97,56 1.800,00 1.200,00 2.650,00 1.600,00 1.300,00 4.000,00 8.101,00

472,00 85,94 2.760,00 708,00 82,99 88,56 91,57 94,46 1.769,00 984,00 97,60 1.800,00 1.200,00 2.998,00 1.600,00 1.300,00 4.000,00 8.101,00

464,00 85,81 2.750,00 689,00 82,75 88,55 91,55 94,45 1.759,00 968,00 97,59 1.800,00 1.200,00 2.786,00 1.600,00 1.300,00 4.000,00 8.101,00

462,02 85,81 2.749,67 689,50 82,72 88,54 91,53 94,44 1.759,19 966,80 97,59 1.800,00 1.200,00 2.785,54 1.600,00 1.300,00 4.000,00 8.101,00

0,43 % 34016 15.716.205,00 0,07 % 175505 15.060.047,08 1,74 % 3280 9.018.932,00 0,58 % 9352 6.448.182,00 0,28 % 45653 3.776.548,65 0,06 % 39318 3.481.078,26 0,11 % 34010 3.113.087,40 0,05 % 22774 2.150.779,92 3,29 % 1204 2.118.070,00 0,62 % 2059 1.990.647,00 0,00 % 19539 1.906.860,33 -0,06 % 800 1.440.000,00 0,00 % 533 639.600,00 6,74 % 203 565.464,00 -1,23 % 300 480.000,00 0,00 % 364 473.200,00 0,00 % 116 464.000,00 -1,71 % 50 405.050,00

3.050,00 80,00 3.510,00 3.400,00 3.146,00 81,30 526,00 2.160,00 600,00 24.500,00 395,00

3.052,00 81,00 3.560,00 3.470,00 3.146,00 81,50 540,00 2.200,00 600,00 24.800,00 396,00

3.050,11 80,05 3.524,71 3.413,83 3.146,00 81,49 531,53 2.199,85 600,00 24.730,77 395,78

3.050,11 49,35 3.524,71 3.413,83 3.146,00 50,23 531,53 2.199,85 600,00 24.730,77 395,78

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SAVA PETG TLSG LKPG SOS2E ZVTG GRVG AGOG POSR MELR NF1N PBGS KBMR KDIR

KRKA SAVA PETROL TELEKOM SLOVENIJE LUKA KOPER SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA ZAVAROVALNICA TRIGLAV GORENJE AGROGORICA POZAVAROVALNICA SAVA MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD ID

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD NOVA BANKA AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ELEKTRO-BIJELJINA AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA PROGRES AD BIJELJINA RAFINERIJA ULJA AD MODRICA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I

NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2015K AIK banka a.d. Niš Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Imlek a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Mlekara a.d. Subotica Termika a.d. Beograd Informatika a.d. Beograd Sacen a.d. Novi Sad FKL a.d. Temerin Napred GP a.d. N. Beograd Alfa plam a.d. Vranje

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALAJANS UAN MAKEDONIJA AD KAVADARCI R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 Garant a.d. Futog ZK PELAGONIJA BITOLA TTK BANKA AD SKOPJE MAKPETROL SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE

396.185,91 211.999,41 169.227,80 157.059,05 144.673,52 139.272,30 133.437,19 116.132,70 92.147,31 73.453,25 55.431,00 32.737,51 25.023,94 22.058,25 13.136,58

0,00 % 145599 0,06 % 143451 0,00 % 2032 0,29 % 24787 0,93 % 9414 5,56 % 16843 0,00 % 15299 0,00 % 14137 0,00 % 2836 -0,12 % 3547 -1,04 % 30117

47.326,98 44.457,04 11.419,84 8.452,37 8.190,18 6.385,34 4.744,69 4.523,84 3.573,36 2.944,01 2.861,12

Bosnalijek Alkaloid Zavarovalnica Triglav Aik banka Niš Telekom Slovenije

+2,88% +1,95% +1,89% +1,74% +1,26%

NIS

Garant Futog Alfa plam Ik banka Sava Krka

-1,94% -1,71% -3,03% -0,61% -0,31%

Tržnica Banja Luka

+0,43 -2,75 Utorak je na Beogradskoj burzi protekao u znaku trgovine dionicom Naftne industrije Srbije koja je zabilježila promet od 15,7 milijuna dinara. Osim što je bila prva na popisu najlikvidnijih, toj je dionici cijena rasla 0,43 posto, na 464 dinara, a tijekom dana je dosezala i razinu od 472 dinara. Dionica mljekarske kompanije Imleka bila je u plusu 3,29 posto te je posljednja zabilježena cijena iznosila 1759 dinara, a ukupan je promet tom dionicom iznosio 2,1 milijun dinara.

Rast cijene dionice banjaluke Tržnice zabilježen prethodnoga dana u utorak je gotovo poništen te je zadnja zabilježena cijena iznosila 1,41 konvertibilnih maraka, uz ukupan promet od samo 1189 KM. Najvea cijena po kojoj se tom dionicom tijekom dana trgovalo iznosila je 1,42 KM, a posljednja zabilježena bila je ujedno najniža. Banjaluki BIRS pao je u utorak 0,07 posto, na 842,44 bodova. Najlikvidnija je bila dionica Hidroelektrane na Drini sa 8452 KM prometa.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB RMDEN09 ALK TPLF DAJM RMDEN08 GRNT ZPKO TTK MPT TEL

6142 1252 679 1753 9293 3688 7970 8969 10000 9275 378 42451 36898 2117 2672

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA IIS A2015 AIKB SJPT A2016 A2014 A2013 A2012 IMLK ENHL A2011 MLSU TRBG INFM SCEN FKLT NPRD ALFA

-0,31 % -0,61 % 0,96 % 1,26 % 0,78 % 0,14 % 1,89 % 1,80 % -0,32 % 0,25 % 1,45 % 1,97 % -0,15 % 0,58 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHKD FBIHK1E FBIHKE FBIHKI

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-D KRIP-R-A HEDR-R-A NOVB-R-E HETR-R-A ELBJ-R-A RSRS-O-B TLKM-R-A PROG-R-A RFUM-R-A

+

Oznaka

Srijeda 22/9/2010

+

Powered by

business.hr

valuta: MKD - makedonski denar -1,61 % 0,06 % 1,95 % 0,52 % 0,00 % 0,23 % -1,94 % -0,01 % 0,00 % -0,28 % 0,04 %

2722 58544 539 454 347 18731 1392 270 593 13 640

8.302.391,00 2.888.933,31 1.899.816,00 1.549.880,00 1.091.662,00 940.941,49 739.888,00 593.960,00 355.800,00 321.500,00 253.300,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,35% BIRS -0,07% 828,87 842,44 LJSEX +0,68% FIRS -0,20% 3.249,42 1.424,13 Belex15 +0,63% MBI10 -0,14% 627,84 2.197,20 Belexline +0,41% MOSTE +0,55% 1.231,27 487,51 SASX10 -0,23% NEX20 +0,13% 886,35 13.902,98 EUROPSKI INDEKSI +0,39% WIG20 +0,61% 2.554,96 BUX +0,62% 23.055,39 -0,71% +0,95% ATX +0,97% 2.536,00 indeksa na zatvaranju u +0.49% Stanje utorak, 21. rujna 2010.

FTSE100 5.615,87

DAX 6.318,38

CAC40

3.812,84

MICEX 1,433.90

AMERI»KI INDEKSI +0,12% S&P500 +1,52% 10.607,85 1.142,71 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,74% utorak, 21. rujna 2010. 2.355,83 DJIA


investor 30 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

+

Ime fonda DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,8757

15,81

AC Rusija

41,7085

14,59

ZB trend

129,4400

13,23

Platinum Blue Chip

81,5391

12,14

HPB WAV DJE

88,9103

12,00

ST Global Equity

46,4408

-26,33

FIMA Equity

78,2086

-23,96

C-Zenit

46,9579

-20,65

Erste Total East

30,3400

-18,99

KD Victoria

13,7560

-15,75

+ MJEŠOVITI

Aureus US Equity Platinum JIE MP-Global HR MP-Bric HR Aureus Equity OTP Europa Plus Raiffeisen World ZB euroaktiv MP-Mena HR Ilirika BRIC Platinum Blue Chip KD Prvi izbor KD Energija Raiffeisen Emerging M. NFD BRIC ZB BRIC+ ZB trend Capital Two VB High Equity Ilirika JIE KD Nova Europa PBZ Equity fond Ilirika Azijski tigar ZB aktiv HI-growth HPB WAV DJE OTP indeksni Prospectus JIE VB CROBEX10 A1

+

143,7600

6,95

Allianz Portfolio

110,1123

6,82

AC G Balanced EM

10,8918

6,45

Raiffeisen Balanced

153,6300

4,58

9,8149

2,41

HI-balanced

ICF Balanced

115,9642

-26,17

ST Balanced

170,9525

-23,33

ST Aggressive

63,3615

-20,54

C-Premium

5,3862

-10,83

Agram Trust

68,2107

-8,12

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

173,9500

12,95

Erste Bond

130,0500

11,28

Capital One

159,2400

10,58

OTP euro obvezniki

126,4104

9,06

ZB bond

159,3900

8,57

HPB Obvezniki

125,1498

6,14

ICF Fixed Income

139,4429

6,21

HI-conservative

11,3256

6,50

PBZ Bond fond

129,2900

7,99

ZB bond

159,3900

8,57

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn    kn   kn kn     kn kn  kn kn  kn   kn kn kn kn

116,8829 69,2585 295,2381 339,1846 93,0661 110,6422 101,0200 103,0700 458,4280 112,8919 81,5391 12,2517 9,6492 56,3400 28,5266 98,8000 129,4400 69,5300 48,5436 159,5878 6,3361 79,1900 60,8757 99,1400 8,1903 88,9103 37,9565 56,8547 90,0796 80,9800

3,54 3,31 1,63 1,32 1,28 1,26 1,07 1,07 1,02 0,92 0,85 0,83 0,81 0,79 0,75 0,67 0,61 0,53 0,51 0,44 0,43 0,38 0,37 0,35 0,34 0,34 0,26 0,23 0,21 0,17

-5,95 -2,94 0,39 0,58 -3,18 2,93 0,90 2,02 3,76 1,73 -7,67 0,87 -1,63 -1,02 -0,57 -0,12 -0,20 -2,76 1,96 -1,72 -0,26 -1,35 1,33 1,52 -1,36 -0,56 -1,98 -2,50 -3,72 0,05

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-4,30 -0,50 2,14 -2,65 -4,02 5,45 0,12 -0,85 11,52 11,67 -2,22 0,94 -3,33 -3,54 1,69 N/A 1,05 -4,66 -2,59 -6,06 -1,42 -8,44 8,68 2,20 -3,79 3,61 -9,61 -12,51 -11,10 -6,29

-0,04 3,26 11,25 8,14 -8,51 5,25 5,89 5,09 11,28 N/A 12,14 8,68 N/A 7,85 10,49 N/A 13,23 -1,63 -7,30 -9,41 3,70 -10,34 15,81 3,03 -1,01 12,00 -12,40 -14,84 N/A -10,01

8,35 -11,52 -12,27 -6,32 -1,48 9,03 0,15 0,47 5,51 N/A -7,25 2,71 N/A -18,83 -14,93 N/A 3,32 -10,05 -21,59 8,24 -14,40 -4,52 -13,84 -0,20 -2,30 -3,78 -29,79 -14,38 N/A -8,62

5,25 -2,28 4,67 -0,21 -5,13 2,80 4,85 1,70 17,49 12,89 2,87 6,37 -3,50 -0,46 5,35 -1,20 6,39 -1,47 -2,99 -2,79 0,44 -4,16 13,25 1,99 -1,92 8,14 -3,16 -10,19 -9,92 -3,53

Imovina

12,941 4,855 5,052 11,956 69,490 8,413 39,206 221,357 8,144 15,039 7,027 5,066 5,778 24,811 10,087 69,416 162,669 6,800 13,033 98,853 18,719 384,852 7,115 505,378 66,242 13,681 131,564 24,531 7,185 20,373

Starost

Datum

1,95 3,00 2,32 2,53 4,81 1,17 6,97 6,38 2,54 0,71 2,72 7,61 0,56 2,75 3,47 0,44 7,90 3,42 2,97 5,90 2,93 5,04 3,33 4,24 8,57 3,05 2,73 3,64 0,67 2,34

20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI ST Aggressive ZB global Ilirika JIE Balanced KD Balanced PBZ Global fond HI-balanced Aureus Balanced ICF Balanced OTP uravnoteženi Raiffeisen Balanced ST Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige Agram Trust Erste Balanced HPB Global AC G Balanced EM C-Premium

kn   kn kn  kn kn kn  kn kn  kn  kn  kn

63,3615 143,7600 143,2570 8,1144 99,4600 9,8149 82,5040 115,9642 109,8356 153,6300 170,9525 110,1123 107,6400 68,2107 116,3800 99,7247 10,8918 5,3862

0,62 0,30 0,23 0,22 0,21 0,20 0,10 0,06 0,05 -0,01 -0,01 -0,04 -0,07 -0,09 -0,12 -0,13 -0,13 -0,14

-5,94 0,69 -0,08 -1,70 -0,27 -0,37 3,81 -1,51 0,75 2,47 -6,10 2,39 2,95 -0,80 0,40 -4,30 -0,55 -6,00

-7,87 2,12 -2,84 -2,30 -3,98 -1,34 2,29 -11,17 -2,49 -1,23 -9,32 1,71 6,54 -4,31 -3,74 -5,50 0,57 -10,04

-20,54 6,95 -2,87 -0,87 -5,22 2,41 -3,38 -26,17 -5,85 4,58 -23,33 6,82 N/A -8,12 -4,00 -7,22 6,45 -10,83

-8,72 4,02 8,02 -4,37 4,75 -0,22 -4,50 2,11 1,99 5,47 7,22 7,34 N/A -2,69 -0,61 -0,06 5,67 -15,66

-10,83 4,85 0,17 -1,68 -0,99 0,27 2,57 -9,64 -3,77 4,60 -11,16 4,94 7,64 -2,01 0,78 -6,37 5,68 -8,71

3,351 731,243 43,958 12,552 288,214 65,671 16,280 12,246 39,897 326,205 11,456 7,151 151,997 11,700 106,738 98,385 13,373 12,360

5,00 9,22 4,66 4,68 9,02 8,57 4,18 8,39 4,77 8,07 7,70 1,36 0,54 2,20 9,67 4,96 1,55 3,64

20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010

   kn     

139,4429 129,2900 173,9500 159,2400 11,3256 130,0500 159,3900 125,1498 126,4104

0,02 -0,01 -0,03 -0,03 -0,08 -0,11 -0,13 -0,14 -0,25

1,65 2,57 2,97 3,18 1,29 3,39 -0,06 2,97 1,29

2,57 2,75 3,96 4,44 2,58 3,91 2,36 2,74 1,28

6,21 7,99 12,95 10,58 6,50 11,28 8,57 6,14 9,06

3,94 4,66 6,88 8,20 1,46 4,52 5,19 4,62 5,04

4,16 7,43 8,12 7,25 5,43 8,61 4,93 4,80 3,33

27,335 91,067 316,820 11,536 6,207 108,067 213,567 48,136 10,394

8,61 7,53 8,32 5,90 8,57 7,30 9,22 4,96 4,77

20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010

kn kn kn kn kn kn   kn kn kn   kn $ kn kn kn

134,1849 131,1856 116,0914 101,8197 131,7300 161,6865 139,2265 125,1600 143,5400 137,4200 11,2504 10,5959 104,8600 140,2857 124,2700 121,6890 107,6606 137,6637

0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,84 0,82 0,84 0,84 0,60 0,54 0,53 1,06 0,90 0,91 0,88 0,88 0,97 0,92 0,44 0,63 0,78 0,67

1,58 1,65 1,65 0,96 1,37 0,98 1,17 1,92 1,72 1,85 1,73 1,67 2,15 1,68 1,16 1,31 1,61 1,14

4,28 5,21 4,06 1,45 4,23 3,63 3,20 4,68 5,06 4,37 4,32 4,10 N/A 11,18 2,99 3,41 4,60 2,70

4,47 5,62 5,32 1,59 6,42 4,84 3,31 4,45 4,89 4,45 6,12 4,56 N/A 4,34 4,07 4,23 5,57 4,68

2,69 3,04 2,40 0,59 2,24 1,64 1,98 3,16 2,87 2,71 2,76 2,65 3,31 2,82 2,30 2,11 2,63 1,77

48,787 161,244 167,390 5,277 1019,987 2241,908 117,805 404,023 987,347 706,049 73,681 38,286 648,962 50,498 39,336 116,974 164,332 106,072

6,72 4,96 2,88 1,15 11,48 10,16 10,16 8,16 7,57 7,30 1,98 1,30 0,99 7,96 5,44 4,75 1,36 6,99

20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010 20.09.2010

OBVEZNIKI FONDOVI ICF Fixed Income PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds Capital One HI-conservative Erste Bond ZB bond HPB Obvezniki OTP euro obvezniki

NOVANI FONDOVI ST Cash HPB Novani VB Cash Platinum Cash PBZ Novani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Erste Money Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money ICF Money Market PBZ Dollar fond OTP novani fond Allianz Cash HI-cash

+


investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 22/9/2010

REGIJA

SBITOP peti dan u plusu

Slovenski je indeks SBITOP nastavio pozitivan trend i u utorak te rastao 0,35, a LJSEX je bio u plusu 0,68 posto. Dionicom Krke u Ljubljani se trgovalo u iznosu 369.185 eura, a joĹĄ je ĹĄest dionica zabiljeĹžilo promet vei od 100.000 eura -Sava, Petrol, Telekom Slovenije, Luka Koper, Zavarovalnica Trigalv te Gorenje. U plusu je bio i beogradski BELEX 15 koji je rastao 0,63 posto, na 627,84 bodova,

a najlikvidnija je sa 15,7 milijuna dinara ponovo bila dionica Naftne industrije Srbije. Slijedila je dionica beogradskog Imleka sa 2,1 milijuna dinara prometa, a cijena te dionice rasla je u utorak 3,29 posto, na 1759 dinara. etvrti trgovinski dan zaredom sarajevski je indeks SASX 10 zavrĹĄio u minusu, i to 0,23 posto, te je dan zakljuio na razini 886,35 bodova. BH Telecom bio je najtrgovaniji sa 82.605 KM prometa, a jedina dionica kojom se uz tu trgovalo u iznosu veem od 50.000 KM bila je ona Bosnalijeka. B. S.

UPRAVA PODCIJENILA

Merkurovi gubici dosegnuli 148 milijuna eura Najvei slovenski trgovaki lanac tehnikom robom Merkur, koji je proĹĄli tjedan proglasio insolventnost, priopio je da je podcijenio svoje gubitke u 2009. i da oni dostiĹžu ukupno 148 milijuna eura, prenijela je slovenska agencija STA. Grupacija je zabiljeĹžila golema potraĹživanja od blizu

Crobex 10 uz dosadu preskoio 1000 bodova POSVEMAĹ NJA LETARGIJA Prometi i indeksi na ZSE-u i dalje stagniraju s obzirom na to da su se ulagai pomirili s injenicom da ove godine viĹĄe nee biti nikakvih gospodarskih promjena Unato nastavku pozitivnih kretanja na svjetskim burzama, na Zagrebakoj burzi i indeksi i promet stagniraju jer su se trĹžiĹĄni sudionici oito pomirili s time da ove godine nee biti znaajnijih promjena u gospodarstvu, a i makroekonomski pokazatelji stagniraju. Crobex je u utorak porastao 0,33 posto, na 1907 bodova, dok je Crobex 10 skoio 0,16 posto, na 1000,92 boda. Redovan promet dionicama iznosio je poraĹžavajuih 9,9 milijuna kuna, uz jedinog milijunaĹĄa Hrvatski Telekom.

Anemino trgovanje

"Trgovanje je bilo prilino anemino, pa ak i dosadno. Unato pozitivnim kretanjima na svjetskim burzama, na naĹĄem trĹžiĹĄtu indeksi i promet stagniraju. Sudionici su se, ini se,

pomirili s time da ove godine nee biti znaajnijih promjena u gospodarstvu. Reforme i dalje izostaju, a makroekonomski pokazatelji stagniraju", rekao je za Hinu Roman Rinkovec, broker i investicijski savjetnik u investicijskom druĹĄtvu Credos. Prema objavljenom podatku DrĹžavnog zavoda za statistiku, u kolovozu je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena u odnosu na srpanj, na 16,4 posto. To je u skladu s oekivanjima analitiara s obzirom na to da je u kolovozu, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje, broj nezaposlenih porastao za 538 osoba ili 0,2 posto u odnosu na srpanj, na ukupno 283.330 osoba. Najlikvidniju poziciju ponovno je zauzeo HT s viĹĄe od dva milijuna kuna

137 milijuna eura, kao dodatak operativnim gubicima od 11,5 milijuna eura u proĹĄloj godini, izjavio je MatevĹž Slapniar, predsjednik Nadzornog odbora kompanije. To revidiranje obavila je nova uprava te grupacije u sklopu programa restrukturiranja koji predvia prodaju dijelova te grupacije. Grupacija je takoer smanjila vrijednost svoje imovine, sa 120 milijuna eura na kraju proĹĄle godine na samo 32 milijuna eura poslije prvih ĹĄest mjeseci 2010. godine. A. Pa.

KOMENTAR

Politika i druĹĄtvo

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

A

JURE RADI, predsjednik Uprave Instituta IGH, ija je dionica u utorak pala viĹĄe od jedan posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

prometa. Najvei je domai telekom porastao 0,57 posto, na 266,52 kune. Drugi dan zaredom snaĹžan je rast zabiljeĹžila i dionica Ingre. Na tu je dionicu potroĹĄeno viĹĄe od 900 tisua kuna, pri emu joj je cijena skoila 5,78 posto, na 23,59 kuna.

Skok Petrokemije

Titulu dobitnice dana u utorak je ponijela dionica kutinske Petrokemije. Taj je proizvoa mineralnih gnojiva skoio 4,85 posto, na 161,49 kuna, uz gotovo

900 tisua kuna prometa. Petrokemija je tijekom dana vlasnike mijenjala u rasponu od 153,6 do ak 161,99 kuna. Gubitnik dana u utorak bila je dionica Instituta IGH. Institutom se tijekom dana trgovalo u rasponu od najniĹžih 1607 do najviĹĄih 1647 kuna, pri emu je zadnja cijena dionice pala 1,4 posto, na 1625 kuna. Domai su ulagai na dionice IGH potroĹĄili neĹĄto manje od pola milijuna kuna. Nikola Suec

lessandru Profumu presuuje politika, ista ona na koju se esto znao osloniti kada je trebalo ĹĄiriti svoje poslovanje. Interesno prijateljstvo talijanskog premijera Silvija Berlusconija i libijskog predsjednika Moamera el Gadafija, od kojih svaki vlada na svoj kontroverzni nain, dovelo je do prave pobune starijih dioniara Unicredita, banke koja svoju danaĹĄnju mo, baĹĄ kao i mnoge u njezinu okruĹženju, moĹže zahvaliti probojem na kredita gladan istok Europe. Digli su se na noge kada su shvatili da Libijci poveavaju svoj utjecaj, ali ini se da Berlusconi i Gadafi imaju svoje planove i teĹĄko e ih zaustaviti Profumova ostavka. Stoga pobuna dioniara djeluje kao otpor onih koji oito joĹĄ nisu shvatili kako se dijele karte i tko ima ĹĄpil u rukama. U Hrvatskoj su ve davno shvatili zakone politike termodinamike, pa je crveni tepih ispred Banskih dvora bio neizostavni rekvizit tijekom Profumovih posjeta. Njegov nasljednik moĹže oekivati jednak tretman.


On-line kladionica stiže na Londonsku burzu Britanska on-line kladionica Betfair objavila je da e svoje dionice izlistati na Londonskoj burzi. Betfair su 2000. godine osnovali bivši profesionalni kockar Andrew Black i nekadašnji broker JP Morgana Edward Wray, koji zajedno

posjeduju etvrtinu kompanije. Oekuje se da e njih dvojica i još 12 velikih dioniara, meu kojima je i japanska telekomunikacijska tvrtka SoftBank Corp., zajedno na prodaju ponuditi barem 10 posto dionica tvrtke, a dionice e vjerojatno moi prodati i oko 600 DOBITNICI DANA (ZSE) Slavonski ZIF +14,89% akovština +9,52% Beliše +6,83% Ingra +6,07% Optima +3,59% 33 Raste

malih dioniara koji drže 25 posto Betfaira. Betfair je prošlu financijsku godinu završio s prihodima od 340,9 milijuna funti, a u prvom kvartalu ove financijske godine oni su dosegnuli 86,3 milijuna funti i bili 22 posto vei nego u istom lanjskom razdoblju. B.hr ANDREW BLACK, bivši profesionalni kockar

GUBITNICI DANA (ZSE) Badel 1862 -9,54% IPK Kandit -8,64% Laguna Novigrad -5,16% Industrogradnja -5,15% Hrvatski duhani -4,48% 16 Nema promjene

26 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,128.21 152,06

Prom. 0,32% 0,01%

Sirova nafta 74,86 Prirodni plin 3,96 Zlato 1.278,51 Srebro 20,73 Goveda 97,00

1,63% 3,06% 0,33% 0,05% 0,92%

NEKRETNINE

Vila iz 'Kuma' pojeftinila 75 milijuna dolara Golema vila u kojoj je snimljena veina prizora iz filma "Kum" prodaje se za 75 milijuna dolara nižu cijenu nego prije, piše Los Angeles Times. Vila na Beverly Hillsu, u kojoj su živjeli i legendarni izdavaki magnat William Randolph Hearst i glumica Marion Davies, ponuena je na prodaju 2007. za 165 milijuna dolara, no sada za nju traže 90 milijuna dolara. Vlasnik kue je odvjetnik i investitor Leonard Ross, koji je prošloga tjedna proglasio bankrot.

Cijene nekretnina u južnoj Kaliforniji pale su 43 posto u odnosu na 2007., kada su bile najviše. Vila, graena u mješavini talijanskoga i španjolskog stila, poznata je i po tome što su u njoj medeni mjesec proveli John i Jacqueline Kennedy. Površina vile je 5000 etvornih metara, a nalazi se na imanju koje se prostire na 15.000 etvornih metara. Predvorje vile visoko je 16 metara, a oko bazena u venecijanskom stilu i na vanjsku terasu može se smjestiti 400 osoba. B.hr

MEDIJI

I Newsweek će uskoro postati samo internetski list Ameriki tjednik Newsweek, kojega je Washington Post ovog ljeta prodao 91-godišnjem Sidneyu Harmanu, osnivau tvrtke za audioopremu Harman International Industries, pamtio je i ljepše dane. Harman je zadužen za restrukturiranje tvrtke, pa tako i smanjivanje troškova. Promjenu vlasnika nakon 50 godina neki od dugogodišnjih suradni-

ka asopisa doekali su na nož, pa trenutano traje pravi egzodus strunih ljudi koji su neko inili esenciju uglednih novina. No to nije jedini Newsweekov problem. Medijski mu strunjaci naime daju još pet godina života u tiskanom izdanju, a onda e se taj tjednik, baš kao i ostali njemu srodni mediji, morati preseliti na on-line novinarstvo. B.hr

SIDNEY HARMAN, vlasnik Newsweeka, koji je list kupio ovoga ljeta od Washington Posta

Podatke o industrijskoj proizvodnji u kolovozu u Hrvatskoj doznajte na....

www.business.hr

UKRATKO... ...Mirna Berend u HSLS-u... Televizijska voditeljica Mirna Berend od juer je punopravna lanica HSLS-a. Stranku Darinka Kosora odabrala je, kaže, jer s predsjednikom HSLS-a dijeli "apsolutno slian pogled na svijet" ...Oprah daje 6 mil. $ za škole... Oprah Winfrey odluila se na dosad najveu donaciju koju je njezina organizacija Angel Network dala za snimanja "Oprah showa" — šest milijuna dolara namijenila je edukacijskim organizacijama koje se bave problematinim amerikim školama ...Berlusconi pozirao s pištoljem... L'Espresso objavio je fotografiju premijera Silvija Berlusconija koja otkriva njegovu "opasnu stranu". Na crno-bijeloj fotografiji iz 1977. Berlusconi pozira s pištoljem Magnum 357

www.business.hr


Business.hr broj 726  

Majetić: Pesimizam i antipoduzetništvo odbijaju investitore SRIJEDA 22/9/2010 SRIJEDA 22/9/22/9/222010 PING-PONG S ULAGA»IMA 12 ULAGANJE U R...

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you