Page 1

SINDIKALNA ODBIJENICA 10

'Na ponudu za Brodosplit dosad smo potrošili 200.000 eura i nećemo odustati'

"Nekoliko smo puta tražili sastanak sa sindikatima, no odbijaju razgovor s nama. Oni konstantno iznose navode koji ne stoje. Nije istina da je naš program restrukturiranja manjkav nego je AZTN tražio da pojasnimo neke toke, tonije njih 19", kaže Darko Pappo, lan Uprave Diva

UTORAK 21/9/2010

BROJ 725 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Pevec bez Peveca u plusu

Dobit na kraju srpnja 630.000 kn

OTVARAJU I ŽITNJAK 4-5 Promet Peveca u steaju u lipnju i srpnju porastao je po osam posto, otkriva nam steajni upravitelj Darko Šket, koji sljedei tjedan otvara i centar na zagrebakom Žitnjaku. Da je poslovanje krenulo nabolje govori i injenica da su dobili bankovnu garanciju u visini milijun eura

Grčki premijer Georgios Papandreou reže plaće, a nikad popularniji DOK JE SPOSOBNOSTI, NIŠTA NIJE NEMOGUE Nemilosrdno rezanje javne potrošnje i ukidanje prava graanima nije zaljuljalo poziciju grkog premijera Georgiosa Papandreoua - po anketama je daleko ispred elnika oporbe. Njegova je tajna u tome što su ga birai prepoznali kao sposobnog vou 6


info&stav

INDIKATOR

2-3

Pesimizam OECD-a za SAD 'Ne' spekulacijama na trĹžiĹĄtu robe

business.hr

EK planira iskoristiti reformu financijskih trĹžiĹĄta da bi zauzdala spekulacije i na trĹžiĹĄtima robe, i to kroz pojaanu kontrolu i stroĹži zakon o krĹĄenju trĹžiĹĄne utakmice. Pritisci koji ciljaju na stroĹžu regulativu intenzivirali su se s nastojanjima SAD-a da zauzda spekulativne aktivnosti, koje se drĹže krivcima za rast cijena hrane 2008. godine

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) snizila je prognoze rasta za ameriko gospodarstvo u ovoj godini ustvrdivĹĄi da e oporavak biti sporiji nego ĹĄto se oekivalo. Prognozira da e ameriko gospodarstvo ove godine porasti 2,6 posto, prema prije procijenjenih 3,2 posto

Utorak 21/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan BlaĹževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Igor Medi, SaĎ€a Paparella, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva UĹĄumli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi, Blanka Duji, Mario Kramer, Nena Novakovi, Igor Slokovi, Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

SPASILA IH PRETPLATA

Dobit HRT-a ove godine 3,1 milijun kuna Hrvatska radiotelevizija (HRT) proĹĄlu je godinu zavrĹĄila sa 106 milijuna kuna gubitka, a u prvoj polovici ove godine dobit je 3,1 milijuna kuna, istaknuto je danas na sjednici Programskog vijea HRT-a koje je prihvatilo izvjeĹĄa o poslovanju javne radiotelevizije za proĹĄlu i prvih ĹĄest mjeseci ove godine. VrĹĄitelj duĹžnosti glavnog ravnatelja HRT-a Josip Popovac rekao je da je razlog ovogodiĹĄnje dobiti u visokoj realizaciji prihoda u odnosu na plan te smanjenju rashoda 6,1 posto. Poveani su prihodi od pristojbe, ali je zbog teĹĄka stanja u gospodarstvu prihod od

marketinga 11,4 posto manji nego lani.

226 otpremnina

Popovac je dodao kako ostali prihodi 22,6 posto zaostaju za dinamikom plana. Podnosei godiĹĄnje izvjeĹĄe za 2009., koje e biti upueno Hrvatskom saboru, rekao je da je lanjski prihod HRT-a 1,464 milijarde kuna, a rashodi 1,570 milijardi. Voditelj opih i zajednikih poslova na HRT-u Darije Josi objasnio je da su lani podbacili prihodi od marketinga i da su na naplatu doĹĄli kratkoroni nepovoljni zajmovi od oko 200 milijuna kuna podignuti za isplatu plaa, a dio gubitka opravdao je i ispla-

JOSIP POPOVAC, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a, objasnio je da su poveani prihodi od pristojbe, ali je prihod od marketinga 11,4 posto manji nego lani SNIMIO SAĹ A ETKOVI

POLUGODIĹ NJI REZULTATI

HFP u plusu 32 milijuna kuna Prihodi Hrvatskog fonda za privatizaciju u prvih su ĹĄest mjeseci ove godine iznosili 67,8 milijuna kuna, ĹĄto je 138 posto viĹĄe nego u istom razdoblju proĹĄle godine, stoji u upravo objavljenom financijskom izvjeĹĄu HFP-a. U istom su razdoblju prihodi nadmaĹĄili troĹĄkove za 32 milijuna kuna. Za troĹĄak plaa 173 zaposlena utroĹĄeno je 35,5 milijuna kuna, ĹĄest posto manje nego u istom raz-

doblju proĹĄle godine. Ukupni su pak rashodi bili ĹĄest milijuna kuna manji nego u istom razdoblju lani, kada je HFP, podsjeamo, imao manjak prihoda od 12 milijuna kuna. Vrijednost financijske imovine fonda iznosi 12,03 milijarde kuna, od ega na dionice i udjele u glavnici otpada 10,5 milijardi kuna. Sljedee godine HFP moĹže raunati na znatno vee prihode od privatizacije.

Vlada je ovaj mjesec utvrdila nova pravila za odreivanje cijena nekretnina u drĹžavnom vlasniĹĄtvu, a donesen je i pravilnik o prodaji dionica i poslovnih udjela u vlasniĹĄtvu drĹžave. Nedostaje plan privatizacije kako bi HFP dobio jasnu smjernicu ĹĄto e prodavati. Fond je sastavio mogui popis druĹĄtava iz portfelja s kojima bi se moglo ii u draĹžbu. Na tom je popisu 26 po-

duzea s kojima se u ovoj godini trgovalo na burzi. Prema prosjenim cijenama po kojima su se te dionice prodavale posljednjih mjeseci, ukupna je vrijednost udjela koje drĹžava moĹže prodati vea od 550 milijuna kuna. Najveu bi zaradu drĹžava mogla ostvariti prodajom 20postotnog udjela u Konaru, vrijednog 250 milijuna kuna. Najvei je udjel drĹžave onaj u uri akoviu i iznosi 42 po-


››

BISER DANA

BROJKA

Jadranka Kosor izgubljena je u svojim broševima, torbama i pokušajima da bude miss sindikata ŽELJKO JOVANOVI, SDP-ov saborski zastupnik, na presici u Rijeci

enim otpremninama za 226 ljudi. Kazao je i da je broj zaposlenika lani smanjen sa 3674 na 3522, zbog ega je smanjena masa plaa, od ega se uinak vidi u ovoj godini. Tijekom kratke rasprave o izvješima vijenik Hašim Bahtijari ustvrdio je kako proizlazi da je lani sve bilo loše, a ove godine pod novim vodstvom sve bajno. "Ja vam u tu priu neu povjerovati", kazao je.

Nema sapunice

Na upit vijenice Anje Šovagovi-Despot hoe li biti nove telenovele za koju je natjeaj ve bio raspisan pa povuen, kazao je da su, nakon neslužbenih razgovora s dijelom lanova vijea i negativna odziva javnosti, odluili priekati da vijee donese programsko usmjerenje za Dramski program za 2010. godinu. Vijenici su se meu ostalim zapitali i zašto je u središnjem Dnevniku reklamiran Jutarnji list te postoji li kakva tajna veza izmeu HRTa i tog lista. H sto. Lako je mogue odustajanje od prodaje velikih udjela i poetak prodaje manjinskih udjela u dvadesetak kompanija u kojima je državni udjel manji od 13 posto. Meu tim su tvrtkama Riviera Pore, Tisak, Atlantska plovidba, Kraš, Kutjevo, Tankerska plovidba i još neke ija se vrijednost procjenjuje na tristotinjak milijuna kuna. Uz to bi se na bubnju mogli nai i manjinski udjeli u pedesetak kompanija kojima se ove godine nije trgovalo. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

9,5

milijardi dolara stajalo je saniranje štete nastale istjecanjem nafte iz bušotine u Meksikom zaljevu, procijenio je BP

UVODNIK

Pokažite nam više tu povelju za bolji život! Iva Ušumli Greti iva.gretic@business.hr

D

osad smo napravili dosta toga, kazala je juer premijerka Kosor nakon upoznavanja s poveljom razvoja Hrvatske do 2025. u Nacionalnom vijeu za konkurentnost. Ponovila je Kosor tom prigodom mantru o godinu dana svoje vlade (jer se one godine u vladi onoga ije se ime ne spominje ne raunaju). Naglasila je usput kako je njezina vlada imala hrabrosti smanjiti neporezna davanja, urediti trgovinu plavim dizelom, sustav javne nabave, javna poduzea, poveati standard za 1,5 milijuna ljudi... Slušajui tako nabrajanja mudrih poteza, gotovo se pitamo je li mogue da premijerka i mi nastanjujemo dvije razliite države. Jer, Hrvatska premijerke Kosor znatno se razlikuje od Hrvatske koja iz godine u godinu tone na ljestvici konkurentnosti, što je uostalom i bio povod da se NVK primi sastavljanja povelje. Devet su je mjeseci sastavljali, kazao je predsjednik NVK Ivica Mudrini, i sada se nadaju da e uspjeti na neki ve nain obvezati ovu i sve sljedee vlade do 2025. na poštivanje tih

››

Devet su mjeseci u Nacionalnom vijeu za konkurentnost sastavljali povelju razvoja koja bi nam trebala donijeti blagostanje. I premijerka bi tu povelju potpisala. No, što piše unutra, javnost ne zna. U NVK-u ne trebaju otkrivati toplu vodu osnovni je preduvjet za preokret pojeftinjenje države smjernica koje bi trebale obrnuti negativne trendove u svim segmentima hrvatskog društva. Što piše unutra, javnost zasad ne zna, ali kaže Kosor da bi ona tu povelju odmah potpisala. Jer, eto, to je skoro pa program gospodarskog oporavka. NE ULAZEI sada u sadržaj povelje o kojoj javnost ne zna gotovo ništa, vijee za konkurentnost sebi je dalo uistinu težak zadatak. Moraju uvjeriti itav niz društvenih i politikih imbenika da stanu iza ide-

ja koje bi Hrvatskoj trebale donijeti boljitak za, u nas prilino apstraktnih, 15 godina. Moraju uvjeriti oporbu da ne kopiraju program gospodarskog oporavka, vladajue da se oslanjaju na njihove postojee programe i pamet, sindikate da se prestanu duriti, poslodavce da e u nas prihvaanjem povelje zavladati poduzetnika klima, a javnost da oni nisu samo neko ukras-vijee, nego konkretni i poduzetni ljudi s idejama. I to sve u sljedea dva mje-

seca, kad emo konano vidjeti što su te mudre glave smislile da nas izvedu u blagostanje. Kako smo u posljednje vrijeme obasipani religioznim terminima, dobra bi paralela bila da se posljednji put s takvim nestrpljenjem išekivao silazak Mojsija sa Sinaja. No, u NVK-u ne trebaju otkrivati toplu vodu, jer, pokazala je anketa Business.hra u kojoj su sudjelovali poslodavci, ekonomisti i poduzetnici - osnovni preduvjet za preokret je pojeftinjenje države!


tema 4-5

OTVARA SE I ŽITNJAK Sljedeega tjedna ponovo se otvara Peve unajmljena nešto manja površina. Taj je centar nekad bio drugi po v

a l i b a t i f o r p o a t s Pevec po

Na kraju srpnja dobit dosegnula 630.000 kuna Promet Peveca u steaju u lipnju i srpnju porastao je osam posto, otkriva nam steajni upravitelj Darko Šket, koji je optimistian i oekuje da e u itavoj 2010. ostati profitabilni. Da je poslovanje krenulo nabolje govori i injenica da su dobili bankarsku garanciju u visini milijun eura Prvoga listopada Pevec Zagreb na Žitnjaku ponovo otvara vrata svojega trgovakog centra, jedanaestog u nizu nakon pokretanja steaja. To je još jedan od pokazatelja da taj trgovaki lanac radi ne samo solidno nego i osjetno bolje nego uoi pokretanja steajnog postupka. "Žitnjak je po prometu bio drugi ili trei Pevecov centar, što nas je potaknulo na ponovno otvaranje. U pregovorima s najmodavcem uspjeli smo dogovoriti novi ugovor o najmu 5500 kvadrata, što je nešto manja površina nego prije, ali je zato potpuno izmijenjen izgled centra, koji e biti osjetno ureeniji nego kada je uoi steaja zatvoren zbog neplaanja najamnine", najavljuje Darko Šket, steajni upravitelj poduzea Pevec Zagreb i Pevec Bjelovar, dodajui da je odluku o otvaranju centra

i ugovor o najmu prihvatio odbor vjerovnika.

Vrbovec neisplativ

U Pevecovu centru na Žitnjaku radit e u poetku 79 zaposlenih, a njihov kasniji broj ovisit e o prometu, za koji se Šket nada da e rasti kao što je sluaj u gotovo svim ostalim centrima Peveca koji danas mahom rade. Naime u sklopu Peveca Bjelovar nije otvoren samo vrboveki centar, jer je ocijenjeno da nije isplativ, te splitski jer sve donedavno nije ostvaren kontakt s vlasnikom prostora. No zato radi centar Zadar 1 i Zadar 2, kao i bjelovarski te varaždinski, koji je u unajmljenom prostoru. Od centara u sklopu Peveca Zagreb ne radi samo onaj u Slavonskom Brodu, a rade osjeki, kutinski, rijeki, pulski, koprivniki te onaj u Jankomiru i uskoro na Žitnjaku. "Promet nam raste po

stopi od osam posto ako se gleda srpanj u odnosu na lipanj, odnosno lipanj u odnosu na svibanj. Zahvaljujui tome, trgovina je na kraju srpnja ostvarila dobit od 630 tisua kuna, a do kraja godine bit e i više. Neki centri ostvaruju promet na razini 30-ak posto u odnosu na 2008. godinu, koja se nee tako lako ponoviti, ne samo što se nas tie nego trgovine openito. Naravno, sada imamo i otprilike upola manji broj ljudi u ta dva poduzea, oko 800", veli Šket. Iako su rast prodaje i dobit dobar pokazatelj, Šket veli da je još važnije da se ostvaruju uz pokrivanje svih tekuih troškova, kako zaposlenika, tako i centara, od poreza do dobavljaa, a otpremnine su isplaene i prije pokretanja poslovanja. "Prosjena plaa naših trgovaca je 4200 neto, a 4400

na razini oba društva, dakle s prateim službama. Na našu sreu, a opu žalost, radno mjesto u Pevecu danas je itekako traženo, neovisno o steaju. Za voditelja marketinga i voditelja nabave javilo se po 70-ak kandidata za svaki natjeaj, a i prije toga pojaali smo se novim kadrovima, kao što je direktor komercijale. Posložili smo se i organizacijski, ime smo dobrim dijelom smanjili improvizacije koje su prije bile u Pevecu, a izbacili smo i dio asortimana koji nije imao veze s osnovnom djelatnošu kao što je prehrana", istie Šket, dodajui da sada zbog predimenzioniranosti centara rade na povratu prodaje namještaja. Da se vraa povjerenje, kako dodaje, govori i to da je poduzee usprkos steaju dobilo bankarsku garanciju od milijun eura. Takvih rezultata i poslovanja ne bi

bilo da nije postignut i dogovor s dobavljaima. "Presudan je bio trenutak kada sam uvjerio sutkinju i odbor vjerovnika da se nastavi poslovanje, odnosno dobavljae da se usprkos potraživanjima ne ide u likvidaciju, ve da se nastavi poslovanje. Nakon niza sastanaka s kljunim dobavljaima iz svih asortimana stvorili smo povjerenje da e njihova roba biti plaena. Za to smo osmislili ugovor s pridržanim pravom vlasništva, što znai da dobavlja zadržava pravo vlasništva nad robom koja mu nije plaena i ako mu ne bi bila plaena u dogovorenom roku, da je može povui natrag. To se dosad nije dogodilo", istie Šket, koji veli da strani dobavljai još uvijek imaju rezervu, pa im


a Pevecov centar na zagrebakom Žitnjaku, iako je sada gi po veliini u grupi, a ponovno otvaranje ubrzat e rast prometa

bilan

se plaa avansno, što optereuje likvidnost.

Dobavljai vlasnici

Daljnje poslovanje odnosno tijek steajnog postupka ovisi o vjerovnicima, meu kojima su najvei upravo dobavljai i banke. Naime na razini oba društva banke potražuju oko 850 milijuna kuna, dobavljai 650 milijuna, a država 140 milijuna kuna. "Ukupne utvrene obveze oba društva iznose oko 1,7 milijardi kuna, dok je steajna masa utvrena na iznos od 1,5 milijardi kuna. Meutim od tih 1,5 milijardi kuna najvei se dio odnosi na graevinsku vrijednost nekretnina — 1,1 milijarda kuna. Ako se taj iznos korigira s cijenom koja se može postii na tržištu, ispada oko 750 milijuna kuna. Zbog toga steajna

business.hr Utorak 21/9/2010

UPOLA MANJE zaposlenih broji Pevec u Zagrebu i Bjelovaru - oko 800 SNIMIO HRVOJE DOMINI

masa pada na oko 1,1 milijardu kuna, a razlika do ukupnih dugova odgovara potraživanju dobavljaa odnosno vjerovnicima drugog isplatnog reda koji bi u sluaju likvidacije poduzea ostali bez tog novca", veli Šket, upozoravajui da su se banke uglavnom dobro osigurale založnim pravima. S obzirom na to, suština steajnog plana jest da vjerovnici drugog isplatnog reda, a to su uglavnom dobavljai i država, potraživanja pretvore u vlasnike udjele u novom društvu sukladno njihovoj visini. Radnicima u prvom isplatnom redu isplatile bi se u cijelosti tražbine od 34 milijuna kuna, a da razluni vjerovnici, tj. banke reprogramiraju svoje obveze s odreenim poekom. "Dakle, ništa ne mislimo

prodavati, ve bi se imovina unijela u novo društvo. No za takav plan vlasnikog preustroja treba dobar plan poslovanja, koji radimo zajedno s KPMG-om, dok e prof. Dika sa suradnicima raditi na pravnoj podlozi steajnog plana. Do kraja godine ili proljea trebali bismo imati odluke vjerovnika podržavaju li takav plan ili ne", veli Šket, koji je uvjeren da Pevec ima sigurno šansu ako se promijeni vlasnika struktura i ako vjerovnici, pogotovo domai, shvate da to može biti njihov jedini put do kupaca u toj branši, pogotovo ako bi bili suvlasnici. Ivica Kruhoberec

DARKO ŠKET, steajni upravitelj poduzea Pevec Zagreb i Pevec Bjelovar SNIMIO HRVOJE DOMINI


tema 6-7

dok JE SPOSOBNOSTI, NIŠTA NIJE NEMOGUĆE Nemilosrdno premijera Georgiosa Papandreoua - po anketama je daleko ispred

Pouka Jadranki Koso reže plaće, a nikad po Premijerka Jadranka Kosor u godinu dana političkog teturanja uspjela je izgubiti podršku koju je dobila nakon što je 'odsjekla' Ivu Sanadera te najavila obračun s korupcijom i reforme. Što bi bilo da je krenula odlučnije, može ilustrirati primjer njezina grčkog kolege koji je pokrenuo bolne rezove, pametno ih raspodijelio i sačuvao popularnost Unatoč provođenju radikalnih reformi u čijem je središtu nemilosrdno rezanje javne potrošnje, grčki premijer Georgios Papandreou i njegova vlada još uvijek u anketama imaju uvjerljivo većinsku podršku javnosti, iznad svojih oporbenih konkurenata (Papandreoua podržava 44%, njegova glavnog konkurenta Antonisa Samarasa 24,1%). I premijerka Jadranka Kosor najveću je podršku imala nakon što je "odsjekla" Ivu Sanadera i najavila da će iskorijeniti i njegovo korupcionaško-kriminalno naslijeđe u HDZ-u. Znatnu podršku dobio je i Program gospodarskog oporavka koji su njezinoj Vladi uglavnom ispisali ekonomski savjetnici koje je angažirala. No u nešto više od godi-

nu dana Jadranka Kosor izgubila je podršku koju je imala u istraživanjima javnog mnijenja. Istodobno je odustala od "teških odluka" koje je najavljivala, a koje su trebale znatnije smanjiti javnu potrošnju, ponajprije smanjivanjem proračunskih rashoda, koje nije moglo proći bez smanjivanja plaća u javnom sektoru i otpuštanja barem dijela viška zaposlenih.

Promašena računica?

Vlada Jadranke Kosor rebalansom proračuna poručila je da na pragu izborne godine neće restrikcijama u javnom sektoru ugrožavati svoj izborni rezultat. Štoviše, "poštedom" svih proračunskih korisnika računa misli povećati svoje šanse za izborni uspjeh. Je li joj raču-

nica ispravna? Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek kaže da "birači honoriraju sposobno političko vodstvo i političare koji imaju osobine vođe". Tako i činjenicu da grčki premijer Papandreou, unatoč bolnim reformama koje provodi, još uvijek ima uvjerljivo bolji rejting od svoje opozicije obrazlaže i njegovim osobinama uspješnog vođe. Pritom ističe da je u Grčkoj, za razliku od Hrvatske, većini građana očito jasno da je "voda došla do grla" i da su reforme nužne. No istodobno u Papandreouu prepoznaju lidera koji je odlučan u provođenju reformi, koji ih je sposoban provesti i koji ne radi izuzetke, već njihov teret raspoređuje na sve koji

››

GEORGIOS PAPANDREOU, grčki premijer, unatoč pokrenutim teškim reformama, ima podršku 44 posto građana, pokazala je zadnja anketa, dok njegov najljući protivnik ima podršku samo 24,1 posto birača

ga moraju ponijeti. Moguće je, smatra Zakošek, da bi birači honorirali i premijerki Jadranki Kosor sposobnost njezine Vlade da provede bolne reforme, uključujući i smanjivanje plaća i otpuštanje viška zaposlenih u državnoj upravi i ukupnom javnom sektoru. Takvom bi politikom vjerojatno privukla više birača nego što bi ih izgubila među onim skupinama koje bi bile pogođene rezovima u jav-

Godinu dana prije izbora Vlada je mogla profitirati povlačenjem reformi, no odgodila ih je za poslije izbora jer se pod Sanaderovim vodstvom, ali i prije toga, logika klijentelizma duboko ukorijenila u HDZ-u NENAD ZAKOŠEK, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti  Snimio saša Ćetković

nom sektoru, pogotovo ako bi se pokazala uspješnom, procjenjuje Zakošek.

Raskorak u plaćama

Od razloga zbog kojih je Kosoričina vlada ipak odustala od najavljenog smanjivanja javne potrošnje Zakošek ponajprije navodi ukorijenjenu logiku HDZ-a da uoči izbora "kupuje" birače, pa je sada teško preokrenuti tu stranačku svijest. Više od godinu dana prije izbora Vlada je mogla profitirati povlačenjem reformskih poteza koje je proklamirala i za koje je dobila znatnu podršku u javnosti, a kako ih je uglavnom odgodila za poslijeizborno razdoblje, možda nije dobila podršku u stranci za njihovo provo-


osrdno rezanje javne potrošnje nije zaljuljalo poziciju grkog spred elnika oporbe. Birai u njemu vide sposobnog vou

business.hr Utorak 21/9/2010

sor: grčki premijer popularniji

enje, pretpostavlja Zakošek. "ini mi se da se pod Sanaderovim vodstvom, ali i prije toga, logika klijentelizma duboko ukorijenila u HDZ-u i teško je od nje tako brzo odustati." Da je Vlada Jadranke Kosor imala prostora za smanjivanje javne potrošnje, pa i za rezanje plaa barem u dijelu javnog sektora, pokazuju primjerice i podaci da prosjena plaa u javnoj upravi i obveznom socijalnom osiguranju iznosi 6164 kune, u obrazovanju 5309 kuna, dok je prosjena plaa u Hrvatskoj 5415 kuna. I prema podacima Financijske agencije prosjene mjesene neto plae u državnom sektoru u prošloj godini bile su 28,9 posto

više od prosjeka, a u privatnom su sektoru bile 7,9 posto manje od prosjeka. U krizi su plae u privatnom sektoru smanjivane gdje god je trebalo smanjivati troškove poslovanja zbog recesije, a u državnom sektoru u najgorem su sluaju zamrzavane ili je usporavan njihov rast.

Rezovi neizbježni

Da je imala odlunosti poput grkog premijera Papandreoua, smanjivanjem plaa u državnoj upravi i javnim poduzeima, ako ne i u itavu javnom sektoru, Jadranka Kosor pobrala bi simpatije zaposlenih u privatnom sektoru i meu svima kojima je kao veini Grka jasno da su reforme i rezanje jav-

ne potrošnje neizbježni i da je jedino upitno hoe li se dogoditi prije ili poslije izbora. Sposobni i odluni politiki voe ne odgaaju u nedogled ono što moraju uiniti i birai to uglavnom znaju honorirati, kaže profesor Zakošek. Primjerice, navodi, Amerikanci, koji su izrazito skloni politikom liderstvu, upravo propituju Obamino politiko vodstvo, sve ga više prozivajui da je odustao od reformi i promjena koje im je obeao prije izbora. Zoran Daskalovi

JADRANKA KOSOR, premijerka RH, gledajui grki primjer trebala bi se zapitati je li pogriješila odustajanjem od najavljivanih rezova - lako je mogue da bi više biraa privukla efikasnim smanjivanjem državne potrošnje nego što je to uinila uobiajenom 'kupnjom' biraa vezanih na proraun FOTO KRAJA/CROPIX


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 21/9/2010

SINDIKAT

â€˜Ĺ uker uporno ĹĄuti o otkazima u Ini’ Zagreb. Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala (EKN) Hrvatske u jueraĹĄnjem je priopenju prozvao potpredsjednika Vlade i ministra financija Ivana Ĺ ukera zato jer ĹĄuti o najavljenim otkazima radnicima Ine. Predsjednik sindikata Ivan Tomac joĹĄ je 15. rujna Ĺ ukeru, koji je i predsjednik Nad-

zornog odbora Ine, uputio zahtjev za oitovanjem o Programu zbrinjavanja viĹĄka radnika u Ini kojim se do kraja godine namjerava otpustiti 1500 radnika, no Ĺ uker "uporno ĹĄuti", kaĹže se u priopenju. S obzirom na to da je maarski MOL najvei pojedinani dioniar Ine sa 47,15 posto vlasniĹĄtva, obrazloĹženje Uprave je jasno, kao i Ĺželja za otpuĹĄtanjem 1500 radnika. No, kako je Republika Hrvatska sa 44 posto vlasniĹĄtva drugi najvei pojedinani di-

oniar, Sindikat EKN-a zanima stajaliĹĄte Vlade i Ĺ ukera o predloĹženom Programu zbrinjavanja viĹĄka radnika, tim viĹĄe ĹĄto je "sasvim razvidno kako je to samo prvi korak u daljnjem smanjivanju broja radnika u Ini". Dovoljno je sjetiti se sudbine Plive, u kojoj je primijenjen slian model, a koja je od regionalnoga giganta farmaceutske industrije sa svjetskim poslovnim ugledom doĹĄla na razinu "europskog povezanog druĹĄtva za generiko poslovanje", upozorava se u priopenju. H

IVAN Ĺ UKER, ministar financija i predsjednik NO-a Ine SNIMIO HRVOJE DOMINI

Kosor bi potpisala prijedlog Vijeća za konkurentnost PLAN ZA 2025. Povelja o gospodarskom razvitku Hrvatske do 2025. godine, kojom je Nacionalno vijee za konkurentnost Şeljelo obvezati ovu i sljedee vlade, dobila je podrťku premijerke, no sadrŞaj povelje joť nije objavljen PREMIJERKA JADRANKA KOSOR, iako je pohvalila prijedlog Nacionalnog vijea za konkurentnost koje predvodi ťef HT-a Ivica Mudrini, nije otkrila nikakve detalje SNIMIO SAŠA ETKOVI

naela koja sluĹže za dugorono planiranje budunosti", rekla je Kosor i naglasila da u Hrvatskoj "nismo naviknuli planirati dulje od petnaest do mjesec dana". "Bitan je konaan rezultat koji Ĺželimo postii 2025. godine, a to je rast BDP-a, rast zaposlenosti, porast obrazovanja, odnosno porast visokoobrazovanih osoba", kazao je predsjednik NVK i predsjednik Uprave T-HT-a Ivica Mudrini.

Povjerenstvo

"Ove bih planove mogla potpisati odmah, i kao predsjednica Vlade i kao predsjednica HDZ-a", zadovoljno je rekla premijerka Jadranka Kosor nakon jueraĹĄnjeg sastanka u Nacionalnom vijeu za

konkurentnost. Ambiciozna i sveobuhvatna povelja o gospodarskom razvitku Hrvatske do 2025. godine kojom je Nacionalno vijee za konkurentnost Ĺželjelo obvezati ovu i sljedee vlade dobila je podrĹĄku

premijerke, koja je u njoj prepoznala, kako je rekla, podudarnosti s programom gospodarskog oporavka koji provodi.

Dugoroan plan

"Program sadrĹži temeljna

Ĺ to tono sadrĹži povelja o razvoju Hrvatske odnosno kakve konkretne poteze traĹži vijee koje okuplja gospodarstvenike, politiare, sindikate i akademsku zajednicu, javnost e doznati za 60 dana. Do tog e roka vijee, naglasio je Mudrini, obaviti joĹĄ niz konzultacija s politikim strankama, sindikatima i crkvenim zajednicama jer je rije o programu o kojem svi moraju biti usuglaĹĄeni. Zasad je poznato samo da vaĹžnu stavku u povelji obuhvaa hrabrost za donoĹĄenje odluka, ali i niz predloĹženih mjera koje bi nas, kako je kazao Mudrini, trebale zaĹĄtititi pri ulasku u Europsku uniju. Prvi test te hrabrosti bit e, objavila je Kosor, skoraĹĄnje glasanje o izmjena-

ma Zakona o mirovinskom osiguranju. Kosor je najavila da bi se u dijalog o povelji trebali ukljuiti i vodei hrvatski mediji, a nije se propustila osvrnuti na navode da odbija primiti investitore te da postoje projekti vrijedni tri milijarde eura koji su zbog sporosti birokracije na ekanju. "To je laĹž", kazala je Kosor i dodala da je u svakodnevnom kontaktu s poslodavcima i gospodarstvenicima. "Meu navedenim projektima ima i nekih za koje bismo jasno trebali rei ĹĄto o njima mislimo", kazala je Kosor. Ovih je dana, naglasila je, u kontaktu s nekim velikim investitorima, a razmiĹĄlja se ak i o tome da poseban lan Vlade dobije duĹžnost te velike investitore, kako je kazala Kosor, "voditi za ruku". Posebno povjerenstvo koje je osnovala Vlada detektiralo je najeĹĄe prepreke za ulaganje, naglasila je Kosor, i postavljaju se uvjeti da se sve vaĹžne stvari za ulaganja rijeĹĄe za 45 dana. "No ne treba zaboraviti na ulogu lokalne zajednice, gradova, opina i Ĺžupanija. esto projekti zapinju upravo na toj lokalnoj razini", naglasila je Kosor i joĹĄ jednom ponovila da "Vlada nije otok". Iva UĹĄumli Greti iva.gretic@business.hr


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 21/9/2010

NOVO TIJELO

Gospodarski savjet SDP-a za Slavoniju

Osijek. lanica Predsjedništva SDP-a Biljana Borzan ocijenila je juer u Osijeku da državna vlast nije uinila ništa dobro za Slavoniju i Baranju, pa je SDP osnovao gospodarski savjet za to podruje. SDP je, objasnila je, osnovao to tijelo "da bi, kad preuzme vlast na državnoj razini,

imao konkretne ideje i rješenja". Izjavila je kako Slavonija i Baranja, po BDP-u zaostaje 30-ak posto za ostatkom Hrvatske, a u slavonskim je županijama i dalje visoka stopa nezaposlenosti. Predsjednik savjeta Josip Vukovi kazao je kako e slini savjeti biti osnovani u ostalim županijama, gradovima i opinama, dodavši kako su osnovne zadae savjeta mjere za smanjenje nezaposlenosti te poveanje BDP-a u jedinicama lokalne samouprave u Slavoniji i Baranji. H

BROJKA

7,6

posto u drugom je tromjeseju ove godine smanjen promet u distributivnoj trgovini, objavio je DZS

BILJANA BORZAN, lanica predsjedništva SDP-a SNIMIO HRVOJE DOMINI∆

DIV: Puno smo potrošili nećemo odustati od Bro DARKO PAPPO, lan Uprave DIV-a: 'Ne znam zašto nas sindikati izbjegavaju' SNIMIO HRVOJE DOMINI

SINDIKALNA ODBIJENICA 'Nekoliko smo puta tražili sastanak sa sindikatima, no odbijaju razgovor s nama. Oni konstantno iznose navode koji ne stoje. Nije istina da je naš program restrukturiranja manjkav nego je AZTN tražio da pojasnimo neke toke, tonije njih 19', kaže Darko Pappo, lan Uprave Diva Žestoko protivljenje i kritike sindikata na raun privatizacije brodogradilišta i potencijalnih kupaca nije navelo samoborski Div da odustane od svoje ponude za Brodosplit. Iako su apeli protiv privatizacije posljednjih dana esti, Div je dosad na cijeli postupak natjecanja potrošio više od 200.000 eura i tvrdi da nee odustati. "Nije lako raditi u atmosferi koja se stvorila u zadnje vrijeme u medijima, a sve zbog toga što sindikati ne žele sjesti s nama za stol i porazgovarati", kaže Darko Pappo,

lan Uprave Diva.

Komunikacija s Vladom

"Ve smo nekoliko puta i telefonski i pismenim putem tražili sastanak sa sindikatima, no odbijaju razgovor s nama. Nemam ništa protiv toga da sindikati iznose svoj stav, ali bilo bi korektno da ga stvore na temelju pravih injenica i tonih podataka. Oni konstantno i u medijima iznose navode koji ne stoje. Primjerice, nije istina da je naša ponuda ili program restrukturiranja manjkav nego je Agencija za zašti-


HGK

TK TRŽIŠTE

Gospodarska promocija u Japanu

U Hrvatskoj ĹĄest milijuna mobitela

Zagreb. HGK ĂŠe izloĹžbom Be CROative predstaviti naĹĄe gospodarstvo u Japanu od 22. do 26. rujna u sklopu najveeg turistikog sajma u toj zemlji. Predstavit e se viĹĄe od 40 hrvatskih proizvoda nositelja znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. Na JATA World Travel Fairu sudjeluje viĹĄe od 130 zemalja. H

Zagreb. U Hrvatskoj je aktivno 6,03 milijuna mobitela, gotovo 80 posto korisnika ima dva takva telefona, a godiĹĄnje se proda oko 300 tisua novih mobilnih telefona, pokazalo je istraĹživanje portala Mobil.hr. Nekoliko postotaka stanovniĹĄtva u Hrvatskoj, pokazalo je to istraĹživanje, ima aktiv-

na ak tri ili viĹĄe mobitela, ĹĄto zajedno ini da je gustoa mobitela u Hrvatskoj 136 posto, ime se ubraja u naprednije europske zemlje. Rast broja korisnika 2004. godine pokrenuo se iz stagnacije, i to dolaskom treeg mobilnog operatera na hrvatsko trĹžiĹĄte. Iz Mobila.hr podsjeaju na to kako je u oĹžujku 2004. u Hrvatskoj bilo aktivnih 'samo' 2,6 milijuna mobitela. Mobil.hr web portal je o mobitelima s oko 250 tisua mjesenih posjetitelja. B. hr

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA

HEP e graditi stanice za elektrine aute

Zagreb. Hrvatska elektroprivreda (HEP) priprema se za pokretanje infrastrukturnog projekta izgradnje mreĹže stanica za punjenje elektrinih automobila, kao i tehnike podrĹĄke koja bi omoguavala komercijalno koriĹĄtenje takvih vozila, priopili su iz HEP-a. U sklopu promotivne turne-

je elektromobila Tesla Roadster, koja se u prolazu kroz Hrvatsku zaustavlja 23. rujna u Zagrebu, HEP e ispred Muzeja za suvremenu umjetnost postaviti stanicu za punjenje elektromobila, zatim 24. rujna u Labinu, te 25. rujna u Vukovaru. Cilj je turneje predstaviti novi koncept elektromobilnosti. Novi projekt u HEP-u objaĹĄnjavaju injenicom da je uvoenje elektromobila u komercijalnu uporabu jedan od prioriteta energetske politike Europske unije. B. hr.

HT spaja Agrokorove kioske ili i rodosplita BEŽINA VEZA

tu trĹžiĹĄnog natjecanja traĹžila da pojasnimo neke toke, tonije njih 19", kazao nam je Pappo. Dopunjeni plan restrukturiranja sa svim pojaĹĄnjenjima planiraju do kraja ovog tjedna predati AZTN-u, a onda ga joĹĄ treba i prevesti na engleski za Europsku komisiju, koja takoer mora dati zeleno svjetlo. Jedini kontakt koji imaju s prodavateljem jesu sluĹžbene obavijesti Vlade koje su poznate i preko medija te AZTN. "Nemamo komunikaciju s Vladom ni s premijerkom, osim ĹĄto smo dobili zakljuak Vlade da se s privatizacijom nastavlja i da smo i dalje u postupku s naĹĄom ponudom za Brodosplit."

Sindikati su problem

U postupku su, prema odluci Vlade s poetka rujna, i Jadranska ulaganja Danka Konara s ponudom za Brodotrogir te austrijski A-tec s ponudom za rijeki 3. maj. Tvrtka More Trogir Slobodana Ljubiia, koja nije predviala nastavak brodograevne djelatnosti nego komercijalnostambeni projekt, ispala je iz utrke, no bez ikakva pismenog ili usmenog objaĹĄnjenja.

Sindikati u 3. maju takoer se konstantno bune protiv austrijskog investitora, navodei njegove navodno sumnjive privatizacije, a nisu zadovoljni ni radom povjerenstva za privatizaciju koje se sastalo samo dva puta. elnici sindikata proĹĄlog su tjedna i preko medija zatraĹžili sastanak s premijerkom kako bi ih izvijestila o postupku privatizacije, no on, ini se, ide uobiajeno sporim tempom. Tek nakon ĹĄto primjerice Div preda dopunjeni plan restrukturiranja AZTN i Komisija e ga ocjenjivati, tako da bi se na odluku Vlade moglo priekati joĹĄ neko vrijeme. To naravno ovisi i o tome hoe li biti dodatnih zahtjeva Komisije. U sluaju Diva, bankovna jamstva za ozbiljnost ponude istjeu 18. listopada, no prema natjeaju prodavatelj moĹže zatraĹžiti produljenje. "Najvei nam je ipak problem taj faktor negativne percepcije od strane sindikata, ali i dalje smo u postupku i uinit emo sve da uspostavimo dijalog s njima", dodaje Pappo. Romana DugandĹžija

romana.dugandzija@business.hr

UmreĹžavanje viĹĄe od tisuu petsto prodajnih mjesta jednog od maloprodajnih lanaca Tiska i Slobodne Dalmacije Trgovine povjeren je HT-u, u kojem procjenjuju kako e spajanje lokacija donijeti nove usluge i sadrĹžaj na kioske, ali i omoguiti primjerice kupnju kreditnim karticama.

OGLAS

Kiosci Tiska i Slobodne Dalmacije Trgovine bit e spojeni beĹžinim tehnologijama na srediĹĄnji sustav, u jedinstveni telekomunikacijski sustav koncerna Agrokor, istie Igor Matuli iz HT-a. HT najavljuje i nove usluge poput digitalnog oglaĹĄavanja (na zaslonima kod

korisnika),korporativnetelevizije ili desktop videa. Matuli je pojasnio kako usluge digitalnog oglaĹĄavanja postaju sve interesantnije, prije svega za velike trgovine jer omoguuju jednostavnu instalaciju sustava koji sa srediĹĄnjeg servera dobiva podatke, a s lokalnog se distribuiraju na zaslone. D.T.


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 21/9/2010

TRŽIŠTE RADA

Stopa nezaposlenosti mladih 25 posto

Zagreb. Visoke stope nezaposlenosti mladih u veini županija upuuju na vrlo težak ulazak mladih na tržište rada u Hrvatskoj, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju rezultata istraživanja stavova mladih nezaposlenih osoba i poslodavaca, provedena u sklopu projekta "Mladi na tržištu rada"

koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s njemakom konzultantskom tvrtkom GOPA Consultants. U osam hrvatskih županija s izraženim problemom zapošljavanja mladih anketirano je 1500 mladih koji traže posao te 282 poslodavca. Anketirani tražitelji posla izmeu 15 i 24 godine imaju prema rezultatima istraživanja relativno niska oekivanja visine plae - ovisno o regiji oekuju izmeu 2500 i 3755 kuna. Smatraju da po-

slodavci više cijene iskustvo od školske spreme, a radno iskustvo ujedno istiu kao glavnu prepreku za ulazak na tržište rada. Poslodavci pak najveim preprekama za zapošljavanje mladih smatraju visoke troškove zapošljavanja (poreze i doprinose) te nedovoljne financijske poticaje države.Treina poslodavaca zadovoljna je obrazovnim ishodima mladih, no veina je nezadovoljna smatrajui da kandidati za posao imaju premalo praktinih znanja nauštrb teoretskih. H

BROJKA

19,6 posto prosjek je stope nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji

Rekord kontrolora leta – u danu proveli 2057 zrakop ZRA»NE LUKE ovoga su ljeta ostvarile rekordan promet FOTO PONGRA»I∆/CROPIX

Hrvatska kontrola zrane plovidbe (HKZP) provela je preko hrvatskog zranog prometa ovog ljeta rekordan broj zrakoplova u jednom danu — ak 2057 zrakoplova 3. srpnja bilo je u "rukama" hrvatskih kontrolora leta.

22,4 mil. kn dobiti

PREVIŠE PROFITABILNI U hrvatskom zranom prometu ovog je ljeta bila najvea gužva dosad. Kontrolama zrane plovidbe to e donijeti novi rast prihoda, koji su ve u 2009. godini poveani 8,5 posto, na 518,5 milijuna kuna, donijevši im dobit koju - ne smiju imati

Rekorde su ovog ljeta obarali i hrvatski aerodromi, pa su tako dubrovaka i splitska zrana luka zabilježile najvei broj putnika u svojoj povijesti. Rast prometa preko hrvatskog zranog prostora odražava se i na prihode HKZP-a koji je lani ostvario 518,5 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je 8,5 posto više nego 2008. godine. Ukupni rashodi HKZP-a su pak 2009. godine iznosili 489,7 milijuna kuna i bili su vei 2,6 posto u odnosu na godinu dana prije. Neto dobit HKZP-a u 2009. godini je strelovito narasla, na ak 22,4 milijuna kuna, za razliku od 109 tisua neto dobiti iz 2008. godine. Kako HKZP, prema propisima Eurocontrola i ICAO-a (International Civil Aviation Organization), mora poslovati na pozitivnoj nuli, morat e u idue tri godine uskladiti

ukupne prihode s odobrenim ukupnim rashodima u idue dvije do pet poslovnih godina. "Svake godine Eurocontrol za sve svoje lanice, njih 38, konsenzusom svih lanica i predstavnika avioprijevoznika utvruje i usvaja bazu troškova i broja planiranih letova za svaku zemlju posebno. U sluaju neravnoteže rashoda i prihoda ostvarenih u tekuoj godini oni se usklauju u proraunima druge do pete godine tako da se vrijednost obraunskih jedinica uvea ili smanji za iznos neravnoteže", objašnjavaju u HKZP-u, dodajui da su u planiranju troškova glavna stavka troškovi osoblja odnosno plae. Troškovi osoblja su tako u 2009. iznosili 312,2 milijuna kuna i bili su 20 milijuna kuna viši u odnosu na 2008. godinu. No u HKZPu tvrde da ove godine Uprava nije htjela pregovarati sa socijalnim partnerima o poveanju plaa sukladno zahtjevu Vlade o štednji zbog recesije.

Izvoznici

U HKZP-u se hvale da su jedan od veih izvoznika u Hrvatskoj jer 90 posto prihoda ostvaruju od prodaje


OGLAS

– u jednom Na Jesenskom velesajmu najviše 'mističnih' izlagača oplova NOVI SAJAM JMZV-a

u inozemstvu odnosno od naplate usluga za prelete. Tako se na takozvane rutne naknade odnosi 409,4 milijuna kuna prihoda HKZP-a, a na terminalne 55 milijuna kuna. U zrakoplovnim krugovima esto se HKZP proziva kao monopolist kojem se moraju drugi prilagoavati. Pri tome se spominje da se rashodi HKZP-a poveavaju kako bi se opravdali visoki prihodi (jer HKZP mora poslovati s nulom). U tom kontekstu tako se tumaila i gradnja nove zgra-

de Centra oblasne kontrole u Zagrebu, koja je otvorena prije pet godina, a ija je vrijednost 50 milijuna eura. HKZP ve godinama vodi Dražen Ramljak, koji se vještim politikim manevriranjem uspio održati na toj poziciji kod svake promjene vlasti. No on od ove godine kao i svi drugi direktori javnih i državnih tvrtki radi za manju plau, sukladno Vladinoj odluci, te tako Ramljakova mjesena plaa sada iznosi 16.945 kuna neto. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

DRAŽEN RAMLJAK, direktor Hrvatske kontrole zrane plovidbe SNIMIO HRVOJE KNEZ

30 ZEMALJA Na 86. jesenskom meunarodnom zagrebakom velesajmu bit e oko 500 izlagaa iz 30 zemalja

ARHIVA BUSINESS.HR

Meu šest tematskih cjelina Jesenskog meunarodnog zagrebakog velesajma, što se ovoga tjedna održava u Zagrebu, najviše je privukla nova tema JMZV-a Mystic - sajam alternative, zdravog života i graninih podruja znanosti Na ovogodišnjem 86. jesenskom meunarodnom zagrebakom velesajmu (JMZV), koji e se održati od 22. do 26. rujna, predstavit e se oko 500 izlagaa iz 30 zemalja svijeta, zemlja partner je Kina, a izlagai e u deset izložbenih paviljona kroz šest glavnih tematskih cjelina sajma predstaviti svoje proizvode, usluge i tehnologije, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare na Zagrebakom velesajmu (ZV). Šest tematskih cjelina, odnosno sajmo-

va su Energetika, Contech (sajam graditeljstva), Dani mode, Široka potrošnja, Glazba, multimedija i ples te sajam Mystic, koji se kao nova sajamska priredba prvi put održava baš u sklopu JMZV-a.

Partner Kina

Taj e sajam alternative, zdravog života i graninih podruja znanosti, kako se ulo, okupiti i najviše izlagaa meu svih šest sajmova JMZV-a, njih 120. Nastup zemlje partnera Kine, iz koje e doi 32 izlagaa, i za njih i za hrvatske tvrtke dobra je prilika za nove kontakte i poslove, istaknuo je kineski veleposlanik u Hrvatskoj Shen Zhifei. Dodao je i da je Hrvatska unato ve dobroj suradnji za Kinu još veliki trgovinski potencijal, posebno u svjetlu skorog ulaska u EU. Osim Kine, na JMZV-u e

se kolektivnim izložbama predstaviti i Austrija, Indonezija te Poljska. Vjerujui da e nove teme JMZV-a biti zanimljive posjetiteljima, a sajam bolji od onih prijašnjih godina, direktorica ZV-a Mirela Bartolec istaknula je i da ZV polaže velike nade u taj sajam.

Manji budžet

Pozitivne efekte oekuje i direktorica Sektora za sajmove ZV-a Vesna Cvitanovi, i to unato, kako je kazala, nešto manjem budžetu za marketinški plan ovog JMZV-a te kasnijem poetku reklamne kampanje. Od zabavnih i programa za publiku posebno je istaknula premijerno predstavljanje najvee, virtualne harfe na svijetu, na kojoj žice zamjenjuju laserske zrake, kao i brojne modne revije, plesne veeri i koncerte. H


dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 21/9/2010

HOK

Na sajam u Grazu 15 hrvatskih obrtnika

Zagreb. Hrvatski obrtnici i ove e se godine u organizaciji Hrvatske obrtnike komore (HOK) predstaviti na Jesenskom meunarodnom obrtnikom sajmu u Grazu od 25. rujna do 3. listopada, izvijestili su iz HOK-a. HOK organizira nastup 15 obrtnika putem infoĹĄtanda za prezentaciju obrtnikih proi-

zvoda s uzorcima i promotivnim materijalima. Na ĹĄtandu HOK-a tako e se biti izloĹžena domaa delikatesna buina ulja, ekoloĹĄki proizvedeni ajevi, med, medovina, tradicionalno proizvedene svijee i lampioni i drugi mediarski proizvodi... Tijekom sajma, 29. rujna, odrĹžat e se i Dan Hrvatske u organizaciji Hrvatsko-austrijske trgovinske komore. Tema je ekoloĹĄka poljoprivreda. Lani je sajam u Grazu obiĹĄlo 172.546 posjetitelja kojima se predstavilo 460 izlagaa iz 11 drĹžava. H

KONFERENCIJA

GDi Gisdata u Opatiju dovodi 200 strunjaka

Zagreb. etvrta meunarodna korisnika konferencija geoinformatike grupe GDi Gisdate (GDiUC) odrĹžat e se 22. rujna u Opatiji, a okupit e oko 200 sudionika iz gotovo 20 zemalja u kojima ta tvrtka ima otvorene vlastite tvrtke i urede ili partnerske tvrtke, najavili su iz GDi Gisdate. Uz Europu i Ameriku na kon-

ferenciji e se prvi put pojaviti i sudionici i partneri s podruja Bliskog istoka, iz Japana te Rusije i Zajednice nezavisnih drĹžava. Bit e predstavljen i pregled njihovih 50 projekata izraenih u proteklih godinu dana. Povodom konferencije predsjednik Uprave GDi-ja Boran Lonari naglasio je da GDi na meunarodnom tehnoloĹĄkom trĹžiĹĄtu moĹže uspjeĹĄno sudjelovati samo uz kvalitetnu ponudu globalno relevantnih specijaliziranih proizvoda i usluga. B.hr

Potroťnja svinjetine raste, a junetine i peradi pada TRAŽI SE JEFTINIJE Uvoz govedine je smanjen, a svinjetine povean. Znai viťe se jede i proizvodi ono ťto je jeftinije. Proizvodnja domae govedine poveana je 8,1 posto, ukupan je uvoz smanjen 19,6 posto, a izvoz ak 70,8 posto. PotraŞnja junetine pala je 10 posto Statistika o stonoj proizvodnji pokazuje da je u Hrvatskoj proťle godine poveana proizvodnja goveda, svinja i ovaca, a s druge je strane zabiljeŞen pad prirasta (svi podaci odnose se na Şivu vagu) koza i peradi. U Hrvatskoj je lani proizvedeno 86,6 tisua tona govedine, 8,1 posto viťe u odnosu na 2008. godinu kada je godiťnji prirast goveda iznosio 80 tisua tona. Slino je, prema podacima DrŞavnog zavoda za statistiku (DZS), bilo i s proizvodnjom svinjetine koja proťle godine biljeŞi poveanje ak 17 posto prema prethodnoj godini. Naime, hrvatski su stoari lani uzgojili 196,6 tisua tona svinjetine, a u 2008. je proizvedeno 168,1 tona Şive vage.

Skupo teĹže ide

Paralelno s poveanjem proizvodnje, uvoz govedine je smanjen, a uvoz ali i izvoz svinjetine povean, ĹĄto samo potvruje da se u kri-

zi viĹĄe jelo - ali i proizvodilo - ono ĹĄto je jeftinije. Naime, dok je proizvodnja domae govedine poveana 8,1 posto, ukupan je uvoz smanjen 19,6 posto, a izvoz ak 70,8 posto. S obzirom na to da je junetina skuplja kategorija, ponuda je daleko nadmaĹĄila potraĹžnju koja je pala 10 posto. Stoga je Vlada u srpnju ove godine odluila sa etiri milijuna kuna sufinancirati otkup junetine kako bi sprijeila eventualne poremeaje u govedarstvu koji bi nastali smanjenjem obujma proizvodnje. Zanimljivo je da se usprkos stalnom revoltu mljekara na poticaje koje dobivaju od drĹžave, proizvodnja kravljeg mlijeka lani smanjila samo neznatnih 0,4 posto. U krizi je, s druge strane, doĹĄlo do veeg prisustva svinjetine na jelovnicima pa ne treba uditi ĹĄto je proĹĄle godine paralelno s porastom prirasta svinja povean i uvoz svinjetine svih vrsta ak 22,1 posto.

Svinjetina ini 50 posto potroĹĄnje mesa u Hrvatskoj. U odnosu na 2008. godinu rastao je i izvoz, koji je bio vei 8,6 posto.

Manje ovjeg mlijeka

Premda je proizvodnja peradi prilino profitabilna, proĹĄle godine peradarstvo u Hrvatskoj nije raslo, a usprkos stabilnoj cijeni doĹĄlo je do pada potroĹĄnje. Statistika je zabiljeĹžila i smanjenje prirasta 7,9 posto u odnosu na 2008. godinu kada je proizvedeno 132,7 tisua tona piletine. U skladu s tim, uvoz je u 2009. rastao 8,4 posto, no i izvoz se prema prethodnoj godini uveao viĹĄe od tri puta. Poveanje proizvodnje biljeĹži se kod kokoĹĄjih jaja i jaja ostale peradi, 2,3 odnosno 6,2 posto. U 2009. prirast ovaca vei je u odnosu na 2008. 5,5 posto, a proizvedeno je 11,3 tisua tona ovetine. Proizvodnja ovjeg mlijeka smanjena je 7,3 posto. Lani su uz perad podbaci-

le i koze iji je prirast smanjen 25 posto u odnosu na 2008. godinu. ProĹĄle je godine proizvedeno 1,3 tisua

tona kozletine, a preklani 1,8 tisua tona. Proizvodnja kozjeg mlijeka smanjena je 6,6 posto. N. C.


karijere, znanje i posao Utorak 21/9/2010

Hrvati masovno tra탑e posao u inozemstvu I uredski flert 탑rtva recesije SENIORI KONZULTANTI

Njemaka izvozi umirovljene strunjake Zaklada Senior Experten Service (SES) anga탑ira njemake umirovljenike na privremenim poslovima u tvrtkama diljem svijeta. Meu njima je ve deset godina krapinska tvornica Jedinstvo


> karijere > znanje > posao

16-17

business.hr Utorak 21/9/2010

ZRAČNA LUKA

ZA 29 PROJEKATA

ACI školovanje u Zagrebu

Zaklada Adris donirala 3 milijuna kuna

U organizaciji svjetskog udruženja zračnih luka (ACI - Airports Council International) do 24. rujna u Zračnoj luci Zagreb provodi se školovanje za sigurnosno-operativne površine zračnih luka, priopćili su iz Zračne luke. Sudjeluje 30 predstavnika zračnih luka diljem svijeta. Glavni direktor Zračne luke Zagreb Tonči Peović očekuje da će Zračna U ZAGREBU na edukaciji luka Zagreb postati regionalni škol- 30 predstavnika zračnih luka  ski centar ACI-a. B. hr arhiva business.hr

Zaklada Adris dodijelila je tri milijuna kuna za 29 projekata iz područja Znanje i otkrića, Stvaralaštvo, Ekologija i baština, Dobrota i Stipendije. Sa 100.000 kuna nagradila je i gimnaziju čiji su učenici ostvarili najbolje rezultate na državnoj maturi te učenika koji je na

državnoj maturi šk. godine 2009./2010. ostvario najbolji rezultat. Zaključen je tako četvrti donacijski ciklus od osnutka Zaklade 2007. Na natječaj koji je bio otvoren od 29. travnja do 29. svibnja 2010. pristiglo je ukupno 1025 prijava. Zajedno sa sredstvima dodijeljenim u prva tri donacijska ciklusa, Zaklada je dodijelila 17 milijuna kuna. Za provođenje programa Zaklade, uz početni kapital, Adris grupa godišnje izdvaja jedan posto dobiti. B.hr

Njemački umirovljenici na privremenom radu u Hrvat SENIORI KONZULTANTI Krapinska tvornica kontejnera Jedinstvo već deset godina, putem zaklade Senior Experten Service (SES), angažira njemačke umirovljenike koji kod njih borave od dva tjedna do najdulje šest mjeseci. Njihov je rad konzultativne naravi i odvija se na honorarnoj osnovi, a zadovoljstvo ističu obje strane

D

ok u mnogim zemljama radnici nestrpljivo čekaju odlazak u mirovinu kako bi prestali raditi, u Njemačkoj je situacija ponešto drukčija. Tisuće njemačkih umirovljenika, preko zaklade Senior Experten Service (SES), putuju po svijetu i odlaze tamo gdje mogu pomoći prenoseći svoje profesionalno znanje i iskustvo.

Dobri savjetodavci

"U SES-ovoj bazi trenutačno je registrirano oko 8600 umirovljenika iz različitih sektora koji su voljni pomoći svjetsko gospodarstvo svojim znanjima. Zaklada je u 27 godina postojanja zabilježila gotovo 23 tisuće angažmana u više od 160 zemalja svijeta", otkrio nam je Horst Meyer, umirovljenik koji je svoje iskustvo pre-

STATISTIKA SES-a

Članstvo u EU povećava potražnju za seniorima U Hrvatsku su od osnutka zaklade do kraja 2009. godine njemački umirovljenici dolazili 54 puta. Jednak broj angažmana ostvaren je i na području Srbije i Slovenije. U susjedstvu je najviše interesa za takvim tipom suradnje pokazala Bosna i Hercegovina, u koju su njemački umirovljenici dolazili čak 70 puta. Ulaskom u Europsku uniju i otvaranjem gospodarstva te će se brojke vjerojatno povećati nekoliko puta: upravo takva iskustva SES ima s Bugarskom (836) i Rumunjskom (554). Na svjetskoj razini uvjerljivo je najviše angažmana ostvareno u Kini, njih gotovo 4500.

nosio u krapinsku tvornicu kontejnera Jedinstvo. "S takvom smo praksom počeli još prije desetak godina. Zanimalo nas je kakva su iskustva senior stručnjaka u drugim tvrtkama i mogu li nam ona pomoći u poboljšanjima određenih

područja u našoj proizvodnji. Umirovljenici koji su nam dolazili preko SES-a uglavnom su radili na organizaciji proizvodnih procesa, redoslijedu radnih operacija i kontroli kvalitete proizvoda. Njihova je uloga bila savjetodavna, odnosni

na temelju zatečenog stanja i svojeg iskustva davali su prijedloge što bi se i kako moglo bolje učiniti", kaže Mirjana Hršak, pomoćnica direktora Jedinstva. Uvijek je, objašnjava, dobro doznati na koji se način nešto može bolje, a na nama je da njihove savjete primijenimo ili ne. "U rad SES-a uključio sam se prošle godine iz dvaju razloga. Nisam htio da moje znanje i iskustvo koje sam stjecao godinama ostanu neiskorišteni, osobito u trenucima kada postoji mnogo

tvrtki kojima bi to znanje moglo i te kako koristiti. Drugi je razlog bio da ostanem u kontaktu sa svojom profesijom. Teško je bilo preko noći odvojiti se od posla koji sam radio cijeli život i zaključiti to poglavlje", priznaje Horst Meyer.

Tehnička zanimanja

Put u Hrvatsku nije sam birao. Naime, kompanije koje žele pomoć SES-a svoje zahtjeve šalju u Bonn. Nakon toga zaklada pronalazi ljude koji odgovaraju traženom profilu i šalju ih na zadatak.


HDS ZAMP

HINA

Marec na elu Europskoga vijea CISAC-a

S. Ĺ kugor novi mandat

fotografije i likovne umjetnosti iz svih europskih drĹžava, koordinira njihov rad i razvija suradnju posebno vezano uz aktivnosti Europskog parlamenta i Europske komisije na podruju autorskopravne zaĹĄtiGlavni direktor HDS ZAMP-a te te svojim lanovima pruĹža i Nenad Marec izabran je za profesionalnu potporu. predsjednika Europskoga vijea HDS ZAMP bavi se poslovima Meunarodne konfederacije izdavanja odobrenja za sve vrdruĹĄtava autora i skladatelja (CI- ste javnog koriĹĄtenja glazbe na podruju Republike Hrvatske, SAC), priopili su iz ZAMP-a. Europsko Vijee CISAC-a okuplja ubiranjem autorskih naknada 40 druĹĄtava za zaĹĄtitu autorskih i raspodjelom ve prikupljenih prava s podruja glazbe, drame, sredstava autorima u obliku knjiĹževnosti, audiovizualnih djela, autorskih honorara. B. hr

NENAD MARÂťEC, glavni direktor HDS ZAMP-a ARHIVA BUSINESS.HR

Smiljanka Ĺ kugor Hrnevi dobila je novi etverogodiĹĄnji mandat na mjestu ravnateljice Hine. Nakon presluĹĄavanja dvoje kandidata - Smiljanke Ĺ kugor Hrnevi i Nenada Bacha, Upravno vijee Hine odluku je donijelo jednoglasno. Ĺ kugor Hrnevi istaknula je kako Hinu vidi kao multimedijalni servis. Najavila je izlazak novog SMILJANKA Ĺ KUGOR web suelja i zavrĹĄetak projekta HRNÂťEVI joĹĄ 4 godine na media monitoringa. B. hr elu Hine SNIMIO HRVOJE DOMINI∆

a vatskoj 8600

umirovljenika iz razliitih sektora trenutano je u SES-ovoj bazi

HORST MEYER (u sredini) za angaĹžmana u krapinskom Jedinstvu ARHIVA BUSINESS.HR

Oni na terenu borave od dva tjedna do ĹĄest mjeseci, rad im je konzultativne naravi i odvija se na honorarnoj osnovi. U prvih su ĹĄest mjeseci imali ak 986 angaĹžmana, od kojih je najvei broj (302) bio u Njemakoj. Slijede odlasci u ostale europske zemlje (237), Aziju (186) i Afriku (134). Kada je pak rije o sektorima, mahom su posrijedi tehnika zanimanja (43%), unapreenje prodaje (30%) i graevinske djelatnosti (12%). Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

BROD RJEĹ ENJE Zagrebaka agencija Uspinjaa ove je godine 'ukrcala' 170 ljudi ARHIVA BUSINESS.HR

RAD U INOZEMSTVU

Svi bi u gastarbajtere, hit kruzeri O pojaanu trendu odlaska hrvatskih graana na rad u inozemstvo svjedoe veleposlanstva europskih drĹžava. Ameriko pak ove godine biljeĹži znatno manje zahtjeva za radnom vizom Nemogunost pronalaska posla u Hrvatskoj ili Ĺželja za veom zaradom svakim danom motiviraju sve vei broj Hrvata da posao potraĹže u inozemstvu. Dok se prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapoĹĄljavanje (HZZ) u proĹĄloj godini na takav in odluilo 4686 ljudi, samo u prvih sedam mjeseci ove godine ta je brojka dosegnula 4158 ljudi. Veina tih brojki registriranih pri HZZ-u odnosi se na naĹĄe ‘gastarbajtere’ u Njemakoj s obzirom na to da je njima, sporazumom izmeu vlada dviju zemalja, omogueno posredovanje pri zapoĹĄljavanju u toj drĹžavi. Rije je o mogunosti-

ma sezonskoga zapoĹĄljavanja, zapoĹĄljavanja radnika radi usavrĹĄavanja profesionalnog i jezinog znanja, tzv. gostujuih radnika, zapoĹĄljavanja medicinskih sestra/tehniara te zapoĹĄljavanja studenata za vrijeme ljetnih praznika. Oni graani koji sami pronalaze posao u drugim zemljama odlaze u diplomatsko predstavniĹĄtvo zemalja u koje idu i tamo traĹže radnu dozvolu. Iako je broj takvih sluajeva teĹĄko otkriti, sa sigurnoĹĄu moĹžemo ustvrditi da premaĹĄuje nekoliko tisua.

Radne vize

"U proĹĄloj je godini Veleposlanstvo Poljske izdalo 288 radnih viza za hrvatske drĹžavljane. Ove smo ih godine do sredine rujna izdali 272", otkrio je Pawel Sokolowski, savjetnik u poljskom veleposlanstvu u Zagrebu. Blagi rast zamjeuju i u ĹĄvedskom veleposlanstvu.

"Lani smo izdali 35 dozvola, a ove godine do rujna njih 28. Tu brojku prate i oni koji su otiĹĄli u Ĺ vedsku na temelju spajanja obitelji, pa tom prilikom dobivaju i boraviĹĄnu i radnu dozvolu", istaknula je Lidija avar iz Veleposlanstva Kraljevine Ĺ vedske.

Dobna granica

Zanimljivo je da je povean trend odlaska na rad u inozemstvo uglavnom vezan uz europske drĹžave. Veleposlanstvo SAD-a ove godine biljeĹži znatno manje zahtjeva za radnom vizom. "ProĹĄle smo godine izdali 82 radne vize za privremeno zapoĹĄljavanje, dok smo u prvih ĹĄest mjeseci ove godine izdali njih samo 25. U tih je ĹĄest mjeseci izdano samo 29 'P' viza, koje se izdaju glazbenicima, NBA igraima i ostalim 'izvoaima'. U proĹĄloj godini njih je bilo ak 115", objaĹĄnjava MaĹĄa Crnjakovi iz amerikoga

veleposlanstva. U ukupnoj brojci ljudi koji odlaze na rad u inozemstvo veliku stavku ine oni koji plau zarauju na kruzerima. Zagrebaka agencija Uspinjaa ove je godine na taj nain ukrcala 170 ljudi. "Mi ukrcavamo iskljuivo hotelsko osoblje. Sve bi viĹĄe ljudi iĹĄlo raditi na brod, pa je trenutano omjer zahtjeva i ukrcaja oko deset prema jedan. Interes bi sigurno bio i vei da nije dobne granice. Poslodavci, naime, u pravilu za rad na luksuznim brodovima ne uzimaju mlae od 21 ili starije od 30 godina", otkrio nam je SiniĹĄa Golac, direktor agencije Uspinjaa. "Nije poveano zanimanje iskljuivo hrvatski trend. Kriza diktira situaciju na trĹžiĹĄtu rada, pa je tako poveani interes zamjetan joĹĄ u eĹĄkoj, Poljskoj, Francuskoj, pa ak i u Velikoj Britaniji", kaĹže Golac. Hrvoje Reljanovi


OKRUGLI STOL

> karijere > znanje > posao

18-19

business.hr Utorak 21/9/2010

Tvrtke same obrazuju stručnjake Razvoj gospodarstva donosi nova zanimanja te tvrtke same obrazuju stručnjake, dok se formalni obrazovni sustav priključuje kasnije. Dijalog između obrazovnih ustanova i tvrtki ključan je za nastanak kvalitetnih edukativnih programa i prilagodbu postojećih. Osnovni su to zaključci okrugloga stola

'Edukativne potrebe i ponuda profesionalne edukacije u RH', što ga je prošloga tjedna organizirao portal EduCentar. Sudionici su bili predstavnici obrazovnih ustanova (Berlitz, NetAkademija - Tehničko veleučilište u Zagrebu, Učilište Algebra, ZŠEM), voditelji odjela za upravljanje ljudskim potencijalima (Karlovačka pivovara, Nestle, Franck) te predstavnici Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Rezultati istraživanja o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije, koje je

EduCentar proveo u suradnji s portalom MojPosao, poslužili su kao podloga za raspravu na temu suradnje tvrtki i edukativnih ustanova u razvoju ključnih kompetencija zaposlenika. Voditelj NetAkademije (Tehničko veleučilište u Zagrebu), Dubravko Žigman ustvrdio je kako formalno obrazovanje 'kaska' za potrebama gospodarstva, pa tu 'uskače' dodatno obrazovanje. To je potvrdila i direktorica ljudskih potencijala Karlovačke pivovare Dijana Klekar, koja je istaknula da nove potrebe gospodarstva donose

i nova zanimanja te tvrtke same obrazuju stručnjake, dok se formalni obrazovni sustav 'priključuje' kasnije. Član uprave za marketing i prodaju učilišta Algebra Hrvoje Balen istaknuo je da s obzirom na ekspanziju znanja i razvoj tehnologije poslodavcima stupanj formalnog obrazovanja nije presudan, već je važno što kandidat zna i koje vještine ili certifikate posjeduje. To je ujedno, naglasio je Balen, poruka svim edukativnim ustanovama da prate potrebe gospodarstva i tome prilagođavaju edukativne programe. B. hr

Iz neuspjeha uče samo sigurni u sebe KORPORATIVNA PSIHOLOGIJA Njegovanje samopouzdanja najvažnija je odrednica psihičkoga zdravlja, kojem su u korporativnom svijetu najveći izazovi odnosi s kolegama, prevelika formalnost i pristupanje poslu bez poštovanja, kaže psihologinja prof. Ljubica Uvodić-Vranić

P

rvo je pisala o tome kako se dobro posvađati, potom o tome kako se dobro pomiriti, a sada se bacila na istraživanje avanture osobne promjene. Psihologinja prof. Ljubica UvodićVranić uskoro predstavlja svoju treću knjigu pod nazivom "Avantura osobne promjene", u kojoj se bavi mogućnostima osobnog razvoja pojedinaca. "Pokušala sam odgovoriti na pitanja koja mi postavljaju klijenti ili na koja nailazim tijekom konzultantskog rada u nekim tvrtkama. Iako knjiga nije primarno poslovna ili namijenjena poslovnim ljudima, znanja i ideje predstavljene u njoj i te kako se mogu iskoristiti u poslovnom, korporativnom svijetu", kaže Ljubica Uvodić-Vranić. Jedan od problema koji je zamijetila jest nemoguć-

nost njegovanja normalnih poslovnih odnosa.

'Raditi i zaraditi'

"Često primjećujem da zaposlenici ne znaju kako njegovati poslovne odnose s kolegama i suradnicima u kojima se suradnike potiče, a ne potiskuje", kaže prof. Uvodić-Vranić. Nije to ni čudo, dodaje. Posljednja su desetljeća donijela temeljite promjene u vrijednostima. Pojednostavnjeno, radimo na posve drugačiji način od svojih roditelja. "Ljudi često ne znaju da postoji razlika između 'raditi' i 'zaraditi'. Također, često vidim da ljudi ne razumiju timski rad ni poticajnu atmosferu. Jedno je poticajna atmosfera, a posve nešto drugo nered i anarhija", kaže prof. Uvodić-Vranić. Danas je, smatra, moguće organizirati posao tako da ljudi dio posla odrade kod kuće. "Često poslodav-

ci inzistiraju na formalnoj atmosferi, žrtvujući time efikasnost. Zaposlenici u tvrtkama koje savjetujem često se žale na neproduktivnost, preduge sastanke koji su sami sebi svrha, na prevelik formalizam. Zaboravlja se da današnja tehnologija omogućuje da se upravo takvi problemi lako izbjegnu", napominje prof. Uvodić-Vranić.

Sabotiranje

No, nije sva odgovornost na poslodavcima. I zaposlenici često podrivaju posao, ali i same sebe pristupajući poslu bez poštovanja. "Ljudi za svoj rad govore 'to je bezveze', nesvjesni da tako podrivaju i sabotiraju vlastiti život. To, naravno, u konačnici utječe i na tvrtke", smatra. Upravo se takvim problemima bavi njezina knjiga. "Htjela sam ljudima dati mogućnosti da ne budu saboteri

vlastitog života“, pojašnjava. "Kada ljudi prvi put dođu k meni, često me pitaju jesu li još s ove strane psihičkog zdravlja, jesu li još u redu", dodaje ona. Tako je knjigu koncipirala kao djetelinu sa četiri lista koja pojašnjava četiri važne odrednice psihičkog zdravlja: njegovanje samopouzdanja, emocionalno punjenje, aktivno življenje i čuvanje granica. Najvažnije je njegovanje samopouzdanja. "To je svijest da se prije početka nekog pothvata očekuje dobar ishod. A čak i ako taj dobar ishod izostane, osoba sa samopouzdanjem mora se moći nositi s posljedicama i neuspjehom", pojašnjava prof. Uvodić-Vranić. Neuspjeh je, dodaje, važan jer daje lekcije kako riješiti neke probleme u budućnosti. Važan je i u privatnom i u poslovnom životu. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

PSIHIČKO ZDRAVLJ

'Od navijača su zd Emocionalno punjenje prirodna je potreba za pozitivnim emocionalnim odnosima s drugima. Aktivan život zapravo i je mnogo više od jednostavnog ustajanja s kauča. "Za psihičko je zdravlje važno da čovjek nije navijač, nego igrač. Če-


EU

13

Kvote za žene na visokim funkcijama?

posto žena na čelu je velikih tvrtki u Njemačkoj, dok je u Norveškoj udjel žena na vodećim položajima porastao sa 25 na 45 posto

Viviane Reding, povjerenica za pravosuđe i temeljna prava  arhiva business.hr

LJUBICA UVODIĆ VRANIĆ, psihologinja s bogatim iskustvom konzultantskoga rada u hrvatskim tvrtkama arhiva business.hr

Europska povjerenica za pravosuđe i temeljna prava Viviane Reding kazala je u intervjuu za internetsko izdanje Die Welta da bi Europska unija mogla uvesti obvezujuće kvote za zapošljavanje žena ako se postotak žena na visokim funkcijama ne poveća. Cilj bi trebao biti da do 2015. najmanje 30

Nema kvalitetne usluge bez dodatne edukacije Centar za osobni i organizacijski razvoj iz Zagreba Educa Garden među prvima je u Hrvatskoj pokrenuo specijaliziranu edukaciju iz područja 'customer experience managementa'. Riječ je o upravljanju iskustvima kupaca i implementaciji rješenja za učinkovito upravljanje odnosom s kupcima te povećanju njihova zadovoljstva. Bit je dobrog 'customer servicea' izgraditi vezu s kupcima da sami osjete da je takvu vezu korisno održavati.

Kupci selektivniji

a su zdraviji igrači' sto gledamo kako drugi nešto rade. Bolje je pjevati u kupaonici, igrati na dve male branke, činiti bilo što sukladno dobi, željama i interesima, a što će dovesti do povećane tjelesne i fizičke aktivnosti“, kaže prof. Uvodić-Vranić, koja čuvanje granica,

kao komponentu psihičkoga zdravlja, objašnjava na sljedeći način: “Postoje ljudi koji dobro znaju čuvati granice, a postoje i oni koji svima puštaju da te granice krše. Tajna je psihičkog zdravlja u dobroj ravnoteži između tih dviju stavki".

godina, na žalost, ustanovila da nije zabilježen napredak u zapošljavanju žena na vodećim položajima", ocijenila je Reding. U Njemačkoj je tako, primjerice, na vodećim položajima velikih tvrtki samo 13 posto žena, no u Norveškoj je udjel žena na vodećim položajima u posljednjih pet godina porastao sa 25 na 45 posto. Reding je najavila da će ovoga tjedna predstaviti novu "europsku strategiju jednakosti spolova" te će za nju tražiti potporu Europskog parlamenta. H

CUSTOMER SERVICE

Neke tvrtke troše velike iznose kako bi potencijalni kupci nazvali njihov 0800 broj, a onda zanemare način na koji se odgovara na te pozive, upozorava direktorica Educa Gardena Andrea Vrban Geržina

RAVLJE

posto članova upravnih odbora budu žene. "Ako se do kraja 2011. ništa ne dogodi, morat ćemo razmisliti o pravno obvezujućim kvotama. Moj cilj je da se do 2015. postigne to da najmanje 30 posto članova upravnih odbora budu žene, a taj bi se broj trebao povećati na 40 posto do 2020. ", kazala je Viviane Reding. U proljeće sljedeće godine namjerava u Bruxellesu organizirati sastanak vodećih ljudi velikih europskih tvrtki kako bi s njima razgovarala o tom pitanju. "Proteklih sam

"U vrijeme recesije i tržišne depresije vlada potpuno praktična posvećenost operativnom poslu radi golog opstanka i zadržavanja pozicije, što nažalost rezultira i lošijom kvalitetom usluge i odnosa prema kupcima", objašnjava direktorica Educa Gardena Andrea Vrban Geržina. Stoga je dio tvrtki odlučio prestati ulagati u razvoj svojih ljudi, što je, ističe, loše iz nekoliko razloga. "U vrijeme krize kupci i dalje kupuju, samo selektivnije, pa je ključno ostvariti i održati nji-

hovo povjerenje, a diferencijacija izvrsnošću usluge tu se pokazuje kao jedan od važnijih čimbenika povećanja profita", ističe. Edukacija iz 'costumer experience managementa' potrebna je i u manjim, a ne samo u velikim poduzećima.

Mjerenje kvalitete

"Popis naših polaznika polazi od samog menadžmenta i vodstva tvrtke, od kojih sve i kreće, pa do zaposlenika koji su u izravnu kontaktu s kupcima. Najčešće je riječ o tvrtkama iz uslužnog sektora. Orijentiranost na kupca počinje na razini rukovoditelja i menadžera. Nakon toga potrebno je tu misiju postupno spustiti na sve zaposlenike, a vrijednosti provesti u cijeloj organizaciji", objašnjava Vrban Geržina ističući kako je dobro što sada postoje specijalizirane agencije za mjerenje kvalitete usluge. "Poznajem tvrtke koje troše velike iznose budžeta kako bi potencijalni kupci nazvali njihov 0800 broj, a onda zanemare način na koji se odgovara na te pozive. Postoje tvrtke čiji je direktni marketing sjajan, no nakon prvih kontakata s kupcima, CRM kao produžena ruka marketinga ostavlja ih hladnima i kupci još uvijek stoje sami u bezuspješnim pokušajima povezivanja s tvrtkom", upo-

zorava Vrban Geržin.

Motivacija

Još prije desetak godina u nas je pojam "lojalnost korisnika" većini ljudi bio nepoznat. U međuvremenu se razvila potpuno nova poslovna kultura, u kojoj tvrtke ne trebaju samo lojalne kupce nego i strastvene obožavatelje. Bez dodatne edukacije gotovo je nemoguće doći do kvalitetnijih standarda pružanja usluga. Kako su zaposlenici u nas često nedostatno motivirani, iz čega proizlazi loša usluga, u Educa Gardenu edukativne su seminare pretvorili u motivacijske radionice. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

Andrea Vrban Geržina, direktorica Educa Gardena arhiva business.hr


KRITIkE EK

> karijere > znanje > posao

20-21

business.hr Utorak 21/9/2010

Loša strategija za zapošljavanje mladih Europska komisija pokrenula je inicijativu za borbu protiv nezaposlenosti među mladima i promicanje njihove mobilnosti, no odmah su se pojavile kritike da je riječ samo o prenamjeni postojećih sredstava. Europska strategija za 2020. uključuje inicijativu "Mladi u pokretu" čiji je cilj poboljšanje

rezultata i međunarodne privlačnosti europskog visokog obrazovanja promicanjem mobilnosti studenata kako bi se potaknulo zapošljavanje mladih. Gospodarska kriza uzrokovala je povećanje broja nezaposlenih u dobi od 15 do 24 godine za još jedan milijun, a 40 posto mlađih od 25 godina koji rade zaposleno je na određeno vrijeme, navodi EK. Prošle godine dogovoren je plan u deset točaka kojim su države članice pozvane da hitno ubrzaju mjere za poticanje zapošljavanja, osobito mladih, kao

i razvoj vještina, usklađivanje s potrebama tržišta rada i promicanje mobilnosti. Komisijina inicijativa sastoji se od tri stupa koji imaju za cilj poboljšanje obrazovanja mladih, poticanje mobilnosti u obrazovanju i radu te razvoj novog okvira za nezaposlenost među mladima, koja u EU trenutačno iznosi 20,9 posto, prema 14,7 posto u ožujku 2008. Stranka europskih socijalista (PES) kritizirala je Komisijin prijedlog ocijenivši da to nije jasna strategija za borbu protiv nezaposlenosti među mladima. Pojavile su se i

kritike da inicijativa ne nudi nove financijske instrumente osim mikro-financijskih programa koji predviđaju 45.000 zajmova u idućih osam godina u iznosu 500 milijuna eura podrži li ih Europska investicijska banka. Do kraja godine pokrenut će se praćenje slobodnih radnih mjesta na europskoj razini kako bi se mladima olakšalo pronalaženje posla u drugoj državi članici. Pokrenut će se i novi globalni sustav ocjenjivanja sveučilišta kao alternativa postojećima koji kontinuirano na vrh svrstavaju američka sveučilišta. H

I uredski flert žrtva re K

ROMANSA U UREDU trećim je stranama sve češće temelj za tužbu koja im može osigurati očuvanje posla arhiva business.hr

AFERE NA SUDU Uredska romansa pokleknula je u Americi pred pravnom preprekom: tužbom trećih strana. Zaposlenici se boje za posao pa podnose tužbe zbog seksualnog favoriziranja drugih zaposlenika, a sve kako bi povećali vlastitu poslovnu sigurnost

ada je 2002. Wal-Mart posumnjao da glavni tvornički inspektor James W. Lynn ima aferu s kolegicom, poslao je glavnog istražitelja u Guatemalu, gdje je Lynn obilazio tvornička postrojenja. Istražitelju je trebalo neko vrijeme, no naposljetku je pribavio tražene dokaze. Budući da Wal-Mart zabranjuje zbližavanje zaposlenika, Lynn je otpušten. Cijenjena institucija poznata pod nazivom uredska romansa preživjela je prijetnje poput korporativnih politika zabrana zbližavanja zaposlenika, šefove preljubnike i Davida Lettermana čiji je slučaj na nekoliko tjedana zaposjeo američke medije. No, pojavila se nova pravna prepreka: odbačeni suradnici koji tvrde da je uredska romansa dubinski narušila odnose u tvrtki, čak i ako sami nisu sudjelovali u tajnovitoj vezi. Za to postoji i naziv: tužbe za seksualno uznemiravanje trećih strana ili neprijateljsko radno okruženje zbog seksualnog uznemiravanja. Takve je tužbe teško dokazati, ali ih je lako podnijeti, posebno kada je riječ o zaposlenicima koji zbog recesije strahuju za posao.

Osvetničke tužbe

Kako poslovna nesigurnost raste, a pojavljuju se tužbe trećih strana, uredski je

flert posljednja žrtva. Zaposlenici se boje za posao pa podnose tužbe zbog seksualnog favoriziranja drugih zaposlenika, a sve kako bi povećali vlastitu poslovnu sigurnost. Najveća prijetnja uredskim romansama mogućnost je tužbe zbog osvete. Takve tužbe podižu radnici koji tvrde da su otpušteni kako bi ih se spriječilo da podignu tužbu zbog diskriminacije protiv poslodavca. Trenutačno u SAD-u postoji pravi val upravo takvih osvetničkih tužbi koji poslodavce dovodi u paniku. Američka komisija za sprječavanje svih vrsta diskriminacije zabilježila je 23-postotni rast takvih tužbi u 2008. godini - što je dvostruko brži rast od svih ostalih tužbi. Ukupno je takvih tužbi bilo 32.690, i to je bila ukupno trećina svih tužbi koje je komisija pratila. Zato je komisija zaposlila 170 inspektora u raznim dijelovima SAD-a kako bi istražili problem. I tako je nekoć popularan uredski flert jednostavno prognan. U veljači je američka web-stranica Monster. com istraživala razmišljanja Amerikanaca o problemu uredskih veza i ustanovila da njih čak 75 posto smatra da takvo što priziva sukobe, a 62 posto smatra da uredske romanse ometaju radni proces. Careerbuilder.com proveo je godišnje istraživanje za Valentinovo i otkrio


OGLAS

NAJLOŠIJI U REGIJI

Srbija na dnu ljestvice obrazovanja Po broju stanovnika koji posjeduju fakultetsku diplomu Srbija s otprilike 6,5 posto fakultetski obrazovanih građana na regionalnom je dnu, piše beogradski Blic, koji prenosi kako se Bosna i Hercegovina, za koju ne postoje precizni podaci, također nalazi na europskom dnu. U Sloveniji je više od 22 posto

građana visokoobrazovano, u Hrvatskoj ih nije manje od 15 posto, dok Makedonija ima 7,3 posto građana s fakultetskom diplomom. Do 2020. godine sve zemlje Europske unije (EU) morat će imati najmanje 40 posto visokoobrazovanih. Na listi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2007., na kojoj se Srbija ne nalazi, najlošije kotira Turska sa 10,8 posto, a najbolje je u skandinavskim i zemljama Beneluxa, gdje je prosjek od 30 do 36,4 posto, navodi Blic. H

recesije PRVA PRESUDA IZ 2005.

Oštećene uredskom romansom

Ključna presuda o ljubavi na radnom mjestu, Miller vs. Uprava za zatvorski sustav, datira iz 2005. godine. U toj je priči na djelu bio klasični ljubavni trokut. Tužbu su podigle Edna Miller i Frances Mackey, obje zatvorske čuvarice, koje su tvrdile da je njihov šef, zamjenik upravitelja Lewis Kuykendall, spavao s tri njihove kolegice. Miller i Mackey tvrdile su da je Kuykendall te žene nagrađivao promocijama, bonusima i drugim posebnim pravima. U presudi je kalifornijski vrhovni sud odlučio da ni Millerova ni Mackey nisu bile žrtve tradicionalnoga seksualnog zlostavljanja. No, bile su usputne žrtve uredske romanse iako nisu bile u nju izravno uključene.

da je aktualan zabrinjavajući trend uredskih ljubavi: 2006. godine 50 posto anketiranih je zaposlenika tvrdilo da je u nekom trenutku karijere imalo uredsku vezu. Ove je godine taj broj pao na 37 posto.

'Ljubavni ugovori'

No, uredska romansa ne mora biti samo smetnja. Neki stručnjaci smatraju da ljubav na radnom mjestu može uvelike povećati angažman radnika. Stephanie Losee, autorica knjige "Office Mate" smatra da ljubav na radnom mjestu čini da zaposlenici jedva čekaju doći na posao. Zato Nacionalni javni radio, Princeton Review, Pixar i Southwest Airlines, primjerice, ohrabruju međusobno povezivanje zaposlenika. Tužbe za diskriminaciju

trećih strana dovele su do razvoja pravne teorije poznate kao "Seks plus". Sudovi su presudili da, kada se u uredu pojavi romansa, zaposlenik može dokazati diskriminaciju temeljem spola "plus" još jednu posebnu karakteristiku. Primjerice, ako se propala romansa upravitelja pokaže kao izgovor za dodatno opterećenje poslom, primjerice, neke trudnice, to je temelj za tužbu. Strahujući od takvih tužbi usred recesije, sve veći broj tvrtki provodi tečajeve upoznavanja s opasnostima zaljubljivanja na poslu. Druga je strategija potpisivanje "ljubavnih ugovora" u kojima se od zaljubljenih zaposlenika traže jamstva da romansa neće naštetiti radnom mjestu. Iva Ušćumlić Gretić


dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Utorak 21/9/2010

regija/svijet

PAD OD PRIVATIZACIJE

Ersteova rumunjska banka od preuzimanja izgubila 57% Pet godina otkako je preuzela najveću rumunjsku banku Banca Comerciala Romana, Erste banka je u ponudi malim dioničarima ponudila cijenu od 14,03 leija, odnosno 3,28 eura po dionici, 57 posto manje od cijene prilikom privatizacije Austrijska Erste banka malim je dioničarima rumunjske Banca Comerciala Romana za njihove udjele ponudila 14,03 leija, odnosno 3,28 eura po dionici, što je 57 posto manje od cijene po kojoj je tu rumunjsku banku Erste preuzeo 2005. godine. Erste se na ponudu malim dioničarima obvezao u sklopu prošlogodišnjeg dogovora

o odgađanju uvrštenja dionica Banca Comerciala Romana (BCR) na burzu u Bukureštu, a oni je mogu prihvatiti do 22. rujna. BCR se na burzi trebao naći prošle godine, no Erste je tada s institucionalnim investitorima dogovorio odgodu uvrštenja do 2011., i to zbog nepovoljnih uvjeta zbog kojih bi cijena dionice pala ispod razine iz privatizacije.

Referentna cijena

Većinski paket dionica BCRa, njih 62 posto, Ersteu je prodan 2005. godine za 3,75 milijardi eura, odnosno po cijeni od 7,65 eura po dionici, što, kako piše rumunjski portal Financiarul, znači da su di-

oničari rumunjske banke u proteklih pet godina na svojim udjelima izgubili više od 50 posto. Druga rumunjska banka u stranom vlasništvu - BRDSociété Générale - na burzi je u Bukureštu od prosinca 2005. godine zabilježila pad vrijednosti 20 posto. Veće udjele u BCR-u ima pet investicijskih tvrtki - SIFova; četiri drže po šest posto, a SIF Oltenia 6,1 posto dionica. Predsjednik SIF-a Moldova Costel Ceocea objasnio je za Ziarul Financiar da je Ersteova ponuda namijenjena samo individualnim dioničarima i ne odnosi se na SIF-ove, no da i oni cijenu koju je austrijska banka ponudila smatraju referentnom.

Guvernerov dobitak

BCR je trebao biti uvršten na burzu u Bukureštu prošle godine, no Erste je tada s institucionalnim investitorima dogovorio odgodu uvrštenja do 2011., i to zbog nepovoljnih uvjeta zbog kojih bi cijena dionice pala ispod razine iz privatizacije  arhiva business.hr

Analitičari ističu da bi SIFovi, ako odluče svoje udjele u rumunjskoj banci prodati većinskom vlasniku, zbog veće pregovaračke snage mogli dobiti bolju cijenu od malih dioničara, koji trenutačno drže oko 0,57 posto dionica BCR-a. Jedan od istaknutijih malih dioničara rumunjske banke njezin je bivši predsjednik i aktualni član izvršnog odbora Rumunjske narodne banke Nicolae Danila koji, prema posljednjim podacima o imovini, ima 100.000 dionica BCR-a što znači da će, prihvati li Ersteovu ponudu, postati bogatiji za 328.000 eura. Nikolina Rivosechi

nikolina.rivosechi@business.hr

Srbi predst o fiskalnoj PO SATNICI MMF-a U srednjoročnom razdoblju, prema novom zakonu, ciljani godišnji fiskalni deficit može iznositi 1 posto BDP-a, a uvedeni su i plafoni za udjel mirovina i plaća u BDPu. Pravila o fiskalnoj odgovornosti uvjet su za odobrenje pete revizije stand by aranžmana

V

lada Srbije uputila je u hitnu parlamentarnu proceduru izmjene Zakona o proračunskom sustavu u dijelu kojim se regulira fiskalna odgovornost. Time Vlada Srbije ispunjava obvezu dogovorenu u nedavnim pregovorima s MMF-om u kojima je definiranje pravila o fiskalnoj odgovornosti do 20. rujna utvrđeno kao uvjet Srbiji za odobrenje pete revizije stand by aranžmana s Fondom. Zakonskim promjenama uvode se opća i posebna fiskalna pravila. Općim pravilima propisuje se da u srednjoročnom razdoblju ciljani godišnji fiskalni deficit u prosjeku može iznositi 1 posto

BDP-a. U recesijskim godinama može biti veći, a u godinama rasta manji od 1 posto BDP-a. S MMF-om je dogovoreno da proračunski deficit u ovoj godini ne smije biti veći od 4,8 posto BDP-a.

Dug ispod 45% BDP-a

Ministrica financija Diana Dragutinović očekuje da će biti i nešto manji, a uvjerena je i da će srpska koalicijska vlada, unatoč tome što je 2011. predizborna godina, poštivati nove zakonske odredbe i u sljedećoj godini, jer ne bi imalo smisla da jedna vlada donosi zakon, a da ga druga primjenjuje. "On mora važiti i za sadašnju i za sve buduće vlade, a posebno je važno da se pri-


FILMAŠ U GUBITKU

SOFTVER PODBACIO

Indijci zainteresirani za kupnju MGM-a

Siemens potvrdio da ukida 4200 radnih mjesta

Indijski konglomerat India Pairwar pregovara o kupnji poznatoga hollywoodskog filmskog studija Metro-Goldwyn-Mayer za dvije milijarde dolara, izvijestio je nedjeljni The Wall Street Journal. Razgovori su u početnoj fazi i MGM i njegovi dioničari zasad nisu pokazali veći interes za prodaju studija konglomeratu sa sjedištem u Lucknowu, tvrdi neimenovani

Njemačka grupa Siemens potvrdila je da će od 1. listopada u posrnulom softverskom odjelu ukinuti 4200 radnih mjesta. Borba odjela Siemens IT Solutions and Services (SIS) s konkurencijom iz Indije u suprotnosti je s oporavkom Siemensovih velikih odjela koji izvoze turbine, vlakove i bolničku opremu. Otpuštanja su već najavljena, a novim je priopćenjem potvrđe-

izvor. MGM ima najveći katalog filmova u svijetu s četiri tisuće naslova, a nagomilao je dug od 3,7 milijardi dolara te pregovara s vjerovnicima o kontroliranom stečaju. List je izvijestio da vjerovnici kane iduÊeg mjeseca preuzeti studio te da mendžement žele prepustiti čelnicima tvrtke Spyglass Entertaiment, koja je sufinancirala neke filmske uspješnice. H/AFP

no da su neizbježna. U Njemačkoj će se ukinuti 2000 radnih mjesta. Odjel SIS pruža usluge informatizacije a u prošloj je godini izvijestio o padu prihoda za četvrtinu. U tromjesečju do kraja lipnja gubitak je bio 81 milijun eura. Gubitaški odjel bit će izdvojen u zasebnu kompaniju nakon što su njemački sindikalni vođe prihvatili uvjete, uključujući otpremnine. H /dpa

100

tisuÊa mjesta dužnosnika i državnih službenika ukinut će Rusija u tri godine kako bi uštedjela više od milijarde eura, rekao je u ponedjeljak tamoπnji ministar financija Aleksej Kudrin

ne može dstavili zakon 'Država pomoći svima, oj odgovornosti snađite se' BUFFETTOV SURADNIK

DIANA DRAGUTINOVIĆ, ministrica financija, smatra da će uvođenje fiskalnih pravila pridonijeti poboljšanju kreditnog rejtinga i omogućiti uštede, čime će se ispuniti uvjeti za članstvo u EU arhiva business.hr

konskim promjenama propisuju se i fiskalna pravila za lokalnu vlast. Pritom je definirano da deficit lokalnih vlasti ne može biti veći od 10 posto njihovih godišnjih prihoda, osim ako je rezultat realizacije javnih investicija.

Bolji kreditni rejting

mjenjuje u predizbornoj godini." Novim zakonskim pravilima predloženo je i da dug države, ne uključujući obveze na osnovi restitucije, ne može biti veći od 45 posto BDP-a. Posebnim fiskalnim pravi-

lima definirana je i promjena strukture javne potrošnje, kao i kretanje plaća u javnom sektoru i mirovina sve dok udjel mirovina u BDP-u ne bude 10 posto, a udjel plaća u javnom sektoru 8 posto. Za-

Propisano je i osnivanje fiskalnog savjeta kao tročlanog neovisnog tijela koje će ocjenjivati vodi li vlada politiku sukladno novim fiskalnim pravilima. Po jednog člana savjeta predlagat će predsjednik države, Narodna banka Srbije i ministrica financija, a birat će ih parlament. Iz Ministarstva financija Srbije poručuju da će "uvođenje fiskalnih pravila pridonijeti poboljšanju kreditnog rejtinga države i omogućiti znatne uštede, što će dovesti do stabilne, predvidive i održive fiskalne politike". Primjenom tih pravila, zaključuju, Srbija će ispuniti i uvjete za članstvo u EU. Zoran Daskalović

Najbliži suradnik Warrena Buffetta Charles Munger izazvao je kritike neovisnih analitičara tvrdeći da je pomoć bankama trebala biti i veća, ali da država ne može pomoći svim građanima - koji bi se po njegovu miπljenju trebali pomiriti s tim i nekako se snaći

Potpredsjednik Berkshire Hathawaya i najbliži suradnik Warrena Buffetta Charles Munger, braneći vladine napore da tijekom financijske krize spasi posrnule banke, rekao je da bi građani trebali zahvaliti Bogu na subvencijama bankama, dok bi se oni s ekonomskim problemima trebali pomiriti s tim i snaći se nekako.

Smrt civilizacije

"Krenete li spašavati baš svakog pojedinca umjesto da mu kažete da se prilagodi, dolazi do situacije u kojoj civilizacija umire", kazao je Munger. Pod propašću civilizacije Munger je mislio na događaje kakvi su se odvijali dvadesetih godina u Njemačkoj, što je dovelo na vlast Adolfa Hitlera. "Kada državu pogodi jad i rasap, kada je valuta uništena, samo Bog zna što se može dogoditi. Zato ne treba previše prigovarati i jaukati zbog pomoći bankama već treba razmišljati zašto pomoć nije

Charles Munger, potpredsjednik Berkshire Hathawaya  arhiva business.hr

bila veća", rezolutan je Munger. Njegovo obraćanje studentima ekonomije na nož su dočekali mnogi neovisni analitičari, koji upozoravaju da nema gospodarstva i oporavka bez poreznih platiša odnosno građana.

Vlasnik banaka

Kritičari podsjećaju da je Berkshire Hathaway najveći dioničar hipotekarne banke Wells Fargo, u kojem drži udjel vrijedan 8 milijardi dolara, te da je tijekom krize kupio povlaštene dionice ozloglašenog Goldman Sachsa za 5 milijardi dolara. Munger je zagovornik filozofije koja kaže da privatno ulaganje može biti na koristi društvu daleko više nego bilo koja donacija, no to ne znači da nije veliki donator, osobito raznih sveučilišta u SAD-u. Munger je na 230. mjestu Forbesove ljestvice najbogatijih ljudi na svijetu iz 2009. godine. D. B.


investor 24-25

DRŽAVNI KREDITORI Obvezni mirovinski fondovi u domaće imovine ili ukupno 22,07 milijardi kuna, dok je

Imovina mirovinski kolovozu povećana Ukupna imovina četiri obvezna mirovinska fonda povećala se na ukupnih 33,43 milijarde kuna. Na domaće tržište odnosi se 90,22 posto te imovine, a ostatak na inozemnu imovinu Ukupna imovina četiri obvezna mirovinska fonda (OMF) u kolovozu je porasla čak 2,28 posto ili solidnih 745 milijuna kuna u odnosu na prethodni mjesec, na ukupnih 33,43 milijarde kuna. Najveći rast imovine ostvario je AZ OMF čiji je portfelj podebljan 2,78 posto te on sada vrijedi 13,3 milijarde kuna. Slijedi ga PBZ/CO OMF čija je imovina porasla 2,13 posto, na 5,5 milijardi kuna. Samo je 1,78 posto plusa ostvario Erste Plavi OMF čija je imovina

DINKO NOVOSELAC, predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda, koji je zabilježio najveći rast imovine u kolovozu  Snimio hrvoje dominić

krajem kolovoza iznosila 4,4 milijarde kuna, a imovina RBA OMF-a prošlog je mjeseca porasla 1,98 posto, na 10,1 milijardu kuna.

››

Čak 39,82 posto vrijednosti imovine portfelja svih mirovinskih fondova pripada AZ fondu, 30,1 posto imovina je Raiffeisena,

a portfelji PBZ-a tj. Erste teže 16,7, odnosno 13,17 posto ukupne imovine uložene u drugi stup mirovinske štednje.

Vrijednost domaćih dionica u portfeljima mirovinaca porasla je prošli mjesec 1,12 posto ili 48 milijuna kuna, na 4,11 milijardi kuna. Najviše dionica sa Zagrebačke burze na računu je u kolovozu imao Raiffeisen OMF, a slijede ga AZ, PBZ/CO i Erste Plavi

Domaća imovina mirovinskih fondova vrijedna je 30,25 milijardi kuna, što predstavlja 90,22 posto njihove ukupne imovine. U državnim obveznicama OMF-ovi drže čak 67 posto svoje domaće imovine ili 22,07 milijardi kuna. Najveći kreditor ministarstva Ivana Šukera i dalje je AZ fond Dinka Novoselca, koji u obveznicama ima čak 9,5 milijardi kuna. Slijedi ga Raiffeisen OMF Damira Grbavca koji je Šukeru posudio 7,03 milijarde kuna, a PBZ/CO i Erste


dovi u državnim obveznicama drže čak 67 posto svoje dok je izloženost domaćim dionicama bitno manja

business.hr Utorak 21/9/2010

kih fondova u na za 745 mil. kuna Plavi u obveznicama imaju nešto više od dvije milijarde kuna. Istodobno je vrijednost domaćih dionica u portfeljima mirovinskih fondova porasla 1,12 posto ili 48 milijuna kuna, na 4,11 milijardi kuna. Najviše dionica sa ZSE-a na računu je u lipnju imao Raiffeisen OMF - vrijedile su čak 1,72 milijardi kuna. Nešto manje od milijardu kuna vrijednih hrvatskih dionica ima i AZ, PBZ/CO drži 836 milijuna kuna dionica, a najslabije je domaćem tržištu kapitala bio izložen Erste Plavi, koji je od osnivanja tradicionalno okrenut stranim tržištima. U Ersteovu portfelju nalaze se dionice vrijedne 642 milijuna kuna.

AZ fond najuspješniji

Inozemna imovina četiriju domaćih obveznih fondova prošloga je mjeseca porasla nešto više od jedan posto, na 3,28 milijardi kuna. Najotvoreniji prema inozemstvu i dalje je

AZ fond sa 2,03 milijarde kuna uloženih preko hrvatske granice. Slijedi ga Erste Plavi sa 678,9 milijuna kuna, Raiffeisen sa nešto manje od sto milijuna kuna i PBZ/CO sa 439 milijuna kuna. Oko trećina (1,6 milijardi kuna) ukupne strane imovine otpada na dionice, gotovo milijarda kuna je uložena u udjele u inozemnih otvorenih investicijskih fondova, a s pola milijarde kuna putem državnih obveznica kreditirane su strane države. Imovina šest dobrovoljnih mirovinskih fondova porasla je pak dva posto ili 28 milijuna kuna, na ukupnih 1,33 milijarde kuna. Najveći dobrovoljni mirovinski fond i dalje je AZ Profit čiji je portfelj prošli mjesec podebljan 3,17 posto, na 520,6 milijuna kuna. Drugi je najveći RBA ODMF s portfeljem od pola milijarde kuna, koji je prošloga mjeseca povećan 1,34 posto. Imovinu vrjedniju od sto milijuna kuna ima još samo

AZ Benifit, čiji je portfelj podebljan dva posto. Po kriteriju veličine slijedi ga Croatia osiguranje ODMF sa 91 milijunom kuna i 1,28 posto plusa u kolovozu, potom Erste Plavi Expert sa 81 milijunom kuna u portfelju i 1,99 posto plusa, a na kraju dolazi Erste Plavi Protect s portfeljem od samo 30 milijuna kuna, koji u kolovozu porastao 2,54 posto.

ODMF-u, oko deset posto pripada AZ Benefitu, Croatia osiguranju i Erste Plavom Expertu, a najmanji fond Erste Plavi Protect

ima 7300 članova ili 4,6 posto ukupnog članstva u ODMF-ovima. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

Vjera u obveznice

Više od 90 posto ukupnih sredstava portfolio menadžeri ODMF-ova uložili su u Hrvatskoj, uglavnom kroz državne obveznice, korporativne obveznice i dionice. Ukupna izloženost inozemstvu manja je od deset posto, što je nešto više od sto milijuna kuna. Što se pak članstva tiče, treba reći da je 40 posto ilil 64.185 štediša trećeg stupa krajem kolovoza bilo učlanjeno u AZ Profit, 27 posto ili 43.027 članova svoj novac daje Raiffeisen

Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen OMF-a  Snimio saša ćetković


investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 21/9/2010

NEZAKONITE NAKNADE

Kažnjene francuske banke Francuski regulator u ponedjeljak je izvijestio da je kaznio jedanaest francuskih banaka, ukljuujui Société Générale, novanom kaznom u ukupnom iznosu 385 milijuna eura zbog nedopuštenog dogovaranja visina naknada za obradu ekova. Banke su 2002. uvele naknadu u visini 4,3 eurocenta po eku, obrazlažui taj potez gubitkom pri-

hoda povezanim s uvoenjem novog digitalnog sustava za obradu ekova. Regulator zadužen za zaštitu tržišnog natjecanja ustvrdio je nakon istrage da je nova naknada neutemeljena. U priopenju se napominje da su banke prestale naplaivati naknadu 2007. upravo zbog "pritiska istrage". Kaznu moraju platiti i BNP Paribas, Credit Mutuel, Credit Industriel at Commercial (CIC), Credit du Nord, La Banque Postale, HSBC i Bank of France, središnja banka koja nadzire zajmodavce. H

MIKROKREDITIRANJE

HPB I HBOR kreditiraju poduzetnike

Hrvatska poštanska banka (HPB) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisale su ugovor o poslovnoj suradnji na projektu "Mikrokreditiranja" koji se odnosi na kredit ukupnog iznosa 3,3 milijuna eura namijenjen mikropoduzetnicima, malim i srednjim poduzetnicima te fizikim i pravnim osobama koje ispunjavaju kriteri-

je Europske unije, priopeno je iz HPB-a. Ta su sredstva dio ugovora kojim njemaka državna banka KfW Bankengruppe kreditira HBOR u visini 20 milijuna eura, uz potporu EU, u sklopu programa za financiranje malih i srednjih poduzetnika preko poslovnih banaka, navodi se u priopenju HPB-a. Prema tom ugovoru HPB e odobravati dvije vrste kredita - za financiranje obrtnih sredstava do 30 tisua eura s rokom otplate do sedam godina te investicijske kredite do 250 tisua eura. H

Maarska 2011. izdaje 4 milijarde eura obveznica SVE PO PLANU Maarska je prošli tjedan donijela dvogodišnji plan o financiranju, ime se u vladi nadaju da e pojaati fiskalnu disciplinu i tako smanjiti veliki javni dug i deficit ispod 3 posto BDP-a Maarska se planira zadužiti za 4 milijarde eura sljedee godine izdavanjem nekoliko izdanja eurskih obveznica, izjavio je Reutersu Andras Karman, dr-

BUSINESS TV Kapital Network, Utorak 21. 9. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI KN EDUKACIJA VIJESTI BUSINESS NEDJELJA VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Sueljavanje stavova VIJESTI TOMORROW TODAY Magazin 23:15 VIJESTI

žavni tajnik u maarskom ministarstvu gospodarstva. Toliko je Maarskoj potrebno kako bi vratila dug koji dospijeva sljedee godine. Maarska se odluila na zaduživanje u nekoliko navrata, a Karman je naglasio kako se na sastancima vlade nije raspravljalo o velikom zaduživanju odjednom, kao što su mediji prije spekulirali.

U nekoliko navrata

"Oito je da emo 4 milijarde eura za refinanciranje duga dobiti zaduživanjem u nekoliko navrata sljedee godine, ali nije bilo nijednog prijedloga da to uinimo ve ove godine jer smatramo da nije potrebno", rekao je Karman. Prema maarskoj financijskoj strategiji, proraunski deficit u sljedeoj bi godini

trebao biti manji od 3 posto BDP-a, a to misle postii bez dodatnog zaduživanja u Europskoj uniji ili Meunarodnom monetarnom fondu. Prema strategiji objavljenoj u utorak, njima e se vlada obratiti samo u sluaju da doe do velikih poremeaja na meunarodnom tržištu koji bi onemoguili zaduživanje. Iako se ranije planiralo vee zaduženje, smanjenjem planiranog deficita i prihodima od privatizacije vlada je zakljuila da e se trebati mnogo manje zadužiti nego što je to prvotno zacrtala. Osim toga, neki tamošnji analitiari tvrde da su poveana likvidnost na domaem obveznikom tržištu i poveanje štednje domainstva doveli do ozbiljnih razmišljanja da se

VIKTOR ORBAN, nesumnjivo je, znat e odbaciti svaki prigovor o oprezivanju ostatka financijskog sektora, baš kao što je to uinio i s bankarskim porezom ARHIVA BUSINESS.HR

vlada zadužuje prije svega na domaem tržištu.

Nade u strategiju

Financijska strategija o državnim financijama u sljedee dvije godine, koja je ugledala svjetlo dana u utorak, smatra se u Maarskoj važnim korakom u financijskom razvoju države i njezinih financija. Na temelju tog dokumenta, koji bi trebao unaprijediti fiskalnu stabilnost i razvoj financijskog tržišta, Maari se nadaju da e mnogo lakše vraati dug MMF-u i EU, a postoje realne šanse da tim planom pone i smanjivanje udjela javnog duga. Maarska je prije ne-

kog vremena odluila uvesti porez na aktivu banaka, ime je prilino naljutila meunarodnu financijsku zajednicu, ali njezino vodstvo nije stalo na tome. Sada se razmatra proširenje poreznog optereenja na brokerske i osiguravateljske kue, a u vezi s tim poela je javna rasprava. S obzirom na to da je do sada odbacivao bilo kakve prigovore meunarodne zajednice u vezi s oporezivanjem banaka, nesumnjivo je da e premijer Viktor Orban snažno odbaciti i svaku eventualnu kritiku oporezivanja ostatka financijskog sektora. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr


NAFTA

PRIVATIZACIJA

Cijena barela blizu I hrvatska 74 dolara kompanija u utrci za Bosnalijek Cijene nafte blago su porasle u ponedjeljak na meunarodnim trĹžiĹĄtima, pribliĹživĹĄi se razini od 74 dolara za barel u oekivanju ovotjednog kljunog sastanka amerike srediĹĄnje banke. Cijene barela sirove nafte porasle su tako do podneva 23 centa, na 73,89 dolara. U istom je iznosu barel poskupio i na trĹžiĹĄtu u Londonu, na 78,44 dolara. H

Za skoraĹĄnju izvanrednu aukciju 19,25 posto dionica sarajevske farmaceutske kompanije Bosnalijek uz ameriki je Alvogen zainteresirano joĹĄ pet europskih i svjetskih kompanija, meu kojima je navodno i jedna neimenovana hrvatska. Kako javlja Dnevni avaz, rije je o kompanijama iz Libije, Ujedinjenih Arapskih

Emirata, Poljske, Slovenije i Hrvatske, a dvije su kompanije ve poslale pisma namjere Agenciji za privatizaciju, dok e ostale to skoro uiniti. Meu zainteresiranima se spominje Libijski fond za ekonomski i socijalni razvoj koji trenutano posjeduje 8,78 posto dionica te kompanije. Svih pet kompanija izrazilo je spremnost za sudjelovanje u aukciji, no one za razliku od Alvogena nisu izvrĹĄile dubinsko snimanje kompanije i sada planiraju to uiniti. B.hr

PODUZETNIÂťKA OBITELJ

Crnevii dokapitalizirali A ĹĄtednu banku

SrediĹĄnje klirinĹĄko depozitarno druĹĄtvo provelo je u petak upis poveanja kapitala A ĹĄtedne banke malog poduzetniĹĄtva. Uprava druĹĄtva je 16. 8. 2010. godine donijela odluku o poveanju temeljnog kapitala, nakon ega je izdano 767 novih redovnih dionica oznake ASBAR-A pojedinanog nominalnog iznosa 1000 kuna. Na taj je na-

in temeljni kapital povean s iznosa od 17.433.000 kuna na iznos od 18.200.000 kuna i podijeljen je na 18.200 redovne dionice oznake ASBA-R-A pojedinanog nominalnog iznosa 1000 kuna. Banka je u vlasniĹĄtvu obitelji Gorana Crnevia koja posjeduje i Spectator grupu, koja je ekskluzivni zastupnik Sunseekera za Hrvatsku, juĹžnu i jugoistonu Europu, te najvei ekskluzivni zastupnik Elana na svijetu, a spominjali su se i tijekom natjeaja za brodogradiliĹĄta. A. Pa.

Uvoznici Ĺžele jaku kunu i za sada su im molitve usliĹĄane IZVOZNICI U HRVATSKU Nakon ĹĄto je Franjo Bobinac, direktor slovenskog Gorenja, rekao da e njegova kompanija imati dobre rezultate u Hrvatskoj ako kuna ostane jaka, budui da pogoduje uvoznicima, analitiar Damir Novotny kaĹže da e teaj kune ostati stabilan i da Bobinac moĹže biti miran Direktor slovenskog Gorenja, koji je na proĹĄlotjednom bledskom forumu kazao kako e njegova kompanija nastaviti s dobrim rezultatima na hrvatskom trĹžiĹĄtu ako ne doe do devalvacije kune, prema rijeima analitiara nema razloga za pesimizam. Naime, s obzirom na to da Hrvatska narodna banka ima dovoljno sredstava, teaj kune ostat e na sadaĹĄnjim razinama sve do ulaska u europsku monetarnu uniju jer bi bilo kakav poremeaj izazvao negativne efekte u realnom sektoru. "Devalvacija kune uini-

la bi proizvode iz Slovenije skupljima i samim time manje konkurentnima na hrvatskom trĹžiĹĄtu", pojaĹĄnjava nezavisni ekonomist Damir Novotny zaĹĄto kompanijama koje izvoze u Hrvatsku odgovara jaka kuna, dodajui da jaka kuna hrvatski uvoz ini povoljnijim.

Posljedice slabljenja

Takoer tvrdi da e teaj kune ostati stabilan jer bi drukiji scenarij rezultirao poremeajima u realnom sektoru. "Bilo kakva devalvacija kune prema euru rezultirala bi inflacijom, sindikati bi

DAMIR NOVOTNY, ekonomski analitiar, kaĹže da bi slabljenje kune, osim utjecaja na smanjenje uvoza, dovelo i do kaosa SNIMIO HRVOJE DOMINI

izvrťili pritisak za poveanje cijene rada i nastupio bi kaos", tvrdi analitiar. Osim tvrtki koje ovise o uvozu, jaka kuna u probleme bi dovela graane koje svoje kredite otplauju u stranim valutama, a pogodovala bi malobrojnim izvoznicima. Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji je nebrojeno puta istaknuo kako odrŞavanje stabilnog teaja kune nema alternativu, nedavno je poruio da ako se nastavi s postojeom politikom, ni to viťe nee imati smisla. Do poveanja konkurentnosti

mora se doi na druge naine, a ako se troĹĄenje ne sreĹže, teaj se u budunosti nee moi odrĹžavati na sadaĹĄnjim razinama.

Guverner protiv

Guvernerove rijei shvaene su kao upozorenje Vladi da je krajnji as za zaokret jer je sve spekulacije o skoroj devalvaciji kune odbacio. Njezin uinak iskusili su hrvatski graani zaduĹženi u ĹĄvicarskim francima nakon ĹĄto je ta valuta od travnja ove godine nastavila jaati prema razinama iznad 5,5 kuna i tako povisila rate kredita i do 1500 kuna.

Teaj kune u odnosu na ĹĄvicarski franak nije u nadleĹžnosti Hrvatske narodne banke nego se formira posredno putem teaja ĹĄvicarskog franka u odnosu na euro koji je posljednjih mjeseci jaao zbog poveanja zabrinutosti investitora glede sudbine eurozone te oporavka ĹĄvicarskog gospodarstva koje se odvija brĹže nego u eurozoni. Za jedan euro je prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke od 20. rujna potrebno izdvojiti 7,27 kuna, dok jedan ĹĄvicarski franak vrijedi 5,53 kune. Biljana Stari


investor 28-29

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnika dana u ponedjeljak je uzela dionica graevinara Ingre. Ingra je porasla 1,87 posto, na 22,30 kuna. Tom je graevinskom dionicom ostvaren promet od 464.000 kuna, a više od 20.000 dionica vlasnika je promijenilo u dnevnom cjenovnom rasponu od 21,7 do 22,68 kuna.

OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagrebake burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Adris grupa Viro tvornica šeera d.d. Ingra Petrokemija Atlantic grupa Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla, Konar - elektroindustrija Dalekovod Istraturist Umag d. d. Belje Kraš, prehrambena industrija Zagrebaka banka Jadranski naftovod Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Riviera pore Institut graevinarstva hrvatske Ledo Luka Rijeka Jadroplov d.d. AD plastik Viadukt Maistra Konzum Luka ploe Dubrovnik - Babin kuk Auto Hrvatska HG Spot Uljanik plovidba Metalska industrija Varaždin Rabac, ugostiteljstvo i turizam OT-optima telekom d.d. Magma d.d. Badel 1862 Podravka prehrambena industrija, d.d. HTP Korula Pismorad Fima validus SN holding Konar Tankerska plovidba Adris grupa Slavonski zatvoreni investicijski fond Zlatni otok Jadransko osiguranje DIOKI d.d Žitnjak Veterina d.d. Beliše Fima proprius d.d. Vupik akovština uro akovi holding Konar Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Mlinar mlinsko-pekarska industrija Dom holding Slobodna Dalmacija Plava laguna Vaba d.d. banka Varaždin Liburnia riviera hoteli Hoteli Podgora Siemens dioniko Valamar grupa Industrogradnja d.d Centar banka Lavevi Croatia lloyd Koka Privredna banka Zagreb Tehnika Hidroelektra niskogradnja Sunani Hvar Jadranka Podravska banka Franck prehrambena industrija, Tisak Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Zveevo, prehrambena industrija

+

Za razliku od uspješne Ingre, titulu gubitnice dana uzela je dionica Vira. Virovitika je tvornica šeera pala ak 2,22 posto, na 308 kuna. Tom se dionicom trgovalo u dnevnom cjenovnom rasponu od 308 do 316 kuna, pri emu je uz promet od 482.000 kuna vlasnika promijenilo samo 1555 dionica Vira.

Redovan promet: 10.870.454,58 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

264.50 1,625.17 267.14 308.00 21.70 151.00 772.50 815.04 1,317.02 486.00 273.00 334.90 63.20 450.60 238.00 2,700.00 18.00 179.89 1,623.01 5,747.00 183.12 139.01 88.52 215.00 68.00 190.50 1,557.00 165.00 380.00 27.00 555.55 2,520.00 99.94 28.90 50.27 80.00 284.70 85.10 450.00 12.58 197.52 1,960.11 1,400.01 305.00 27.50 150.00 2,998.89 80.00 115.41 63.00 449.21 24.30 83.00 7.65 28.31 2,222.00 21.50 637.00 36.70 28.99 1,357.65 60.13 2,429.00 23.90 571.00 36.60 403.00 250.00 240.00 2,861.00 250.00 499.79 1,035.08 150.00 29.00 374.97 400.11 737.00 188.00 17.00 110.00

268.00 1,649.90 268.00 316.00 22.68 155.89 785.00 823.00 1,332.00 489.71 278.00 339.50 65.00 465.00 240.99 2,715.00 18.00 200.00 1,664.99 5,750.00 186.00 140.00 88.90 215.35 70.00 196.75 1,599.00 165.00 395.00 28.14 560.00 2,520.00 99.94 29.02 53.83 88.00 295.00 88.73 450.00 12.74 198.01 1,965.00 1,401.00 305.00 27.70 150.00 2,998.89 80.00 115.75 65.10 449.21 24.30 83.00 7.70 29.30 2,222.00 21.50 637.00 36.70 28.99 1,357.66 60.14 2,460.00 23.90 571.00 37.00 428.00 250.00 240.00 2,861.00 250.00 499.79 1,035.09 150.00 29.00 374.97 400.11 737.00 188.00 17.00 110.89

265.00 1,625.17 268.00 308.00 22.30 154.02 782.50 815.04 1,317.03 486.01 276.68 339.50 64.40 465.00 238.00 2,715.00 18.00 200.00 1,647.99 5,750.00 186.00 139.05 88.52 215.00 70.00 196.75 1,557.00 165.00 383.00 27.00 555.55 2,520.00 99.94 28.90 51.00 80.00 293.00 85.22 450.00 12.58 197.52 1,960.11 1,400.01 305.00 27.70 150.00 2,998.89 80.00 115.70 65.10 449.21 24.30 83.00 7.65 29.23 2,222.00 21.50 637.00 36.70 28.99 1,357.65 60.13 2,460.00 23.90 571.00 36.60 428.00 250.00 240.00 2,861.00 250.00 499.79 1,035.08 150.00 29.00 374.97 400.11 737.00 188.00 17.00 110.00

-0.43% 0.01% -0.37% -2.22% 1.87% 1.33% 1.36% -0.36% -0.23% -0.81% 1.35% 1.35% -3.11% 3.22% -0.83% 0.00% 0.00% 11.18% 1.10% 0.88% 0.87% -0.01% -1.64% -2.71% 2.94% -0.10% -1.27% 87.50% 0.79% -1.46% 0.20% -3.08% 0.43% -2.03% -1.92% -3.23% 4.27% -3.73% 0.00% -2.78% -3.63% -1.99% -0.07% 0.00% 2.10% 200.00% -0.34% 0.00% -0.78% 3.33% 5.42% 4.61% 0.00% -10.00% 2.53% 3.15% 2.33% 0.00% 0.27% -1.73% 0.01% -6.03% 1.86% 4.82% 0.16% -5.18% -0.23% 0.00% 0.00% 0.07% 1.22% 4.98% -1.42% 0.00% -3.33% -0.01% 0.01% 0.14% 0.43% 3.03% 9.99%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: 0,28%

Koliina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

9,555 789 2,615 1,555 20,899 2,779 465 359 181 481 707 463 2,317 316 611 50 7,352 700 73 16 483 589 802 278 833 236 29 250 105 1,220 60 12 300 1,022 565 304 79 258 49 1,718 104 10 14 50 480 86 4 145 95 170 20 325 95 1,000 254 3 300 9 150 189 4 82 2 200 7 104 8 13 12 1 10 5 2 13 67 5 3 1 3 30 4

2,541,532.01 1,286,282.81 698,911.00 482,022.74 464,744.73 427,572.07 362,548.85 293,594.02 239,295.13 234,444.70 194,821.18 155,836.00 147,630.78 146,300.70 146,241.52 135,226.83 132,336.00 130,351.43 119,587.24 91,975.75 89,325.88 82,138.81 71,110.92 59,814.60 58,067.20 46,069.53 45,509.82 41,250.00 40,065.00 33,703.07 33,391.82 30,240.00 29,982.00 29,610.15 29,585.05 25,204.00 22,819.87 22,083.36 22,050.00 21,741.27 20,590.58 19,635.33 19,609.05 15,250.00 13,266.90 12,900.00 11,995.56 11,600.00 10,989.30 10,802.00 8,984.20 7,897.50 7,885.00 7,675.00 7,228.51 6,666.00 6,450.00 5,733.00 5,505.00 5,479.11 5,430.61 4,931.06 4,889.00 4,780.00 3,997.00 3,817.12 3,399.00 3,250.00 2,880.00 2,861.00 2,500.00 2,498.95 2,070.17 1,950.00 1,943.00 1,874.85 1,200.33 737.00 564.00 510.00 440.89

21,700.46 16,251.70 1,818.14 427.09 167.25 514.60 1,932.77 1,137.40 1,753.82 1,250.08 634.65 1,587.16 529.08 638.73 15,243.52 2,016.83 14.25 730.70 261.34 1,265.98 1,112.37 227.58 371.75 98.21 766.10 4,466.79 346.61 291.23 253.45 8.91 322.22 37.85 101.16 81.50 248.58 60.17 1,588.06 36.34 10.48 33.99 537.25 60.20 876.95 2,932.85 92.70 53.64 374.86 323.36 23.79 120.10 523.02 48.68 124.95 8.06 94.62 215.74 10.88 124.48 274.05 151.36 741.71 106.14 744.50 8.75 540.11 230.42 193.63 15.63 114.77 415.06 225.81 9,533.38 196.11 93.58 212.02 124.67 267.57 314.82 448.68 32.65 33.86

365 dana Najniža Najviša 253.10 1,550.00 242.21 290.00 19.70 105.50 624.15 723.23 1,231.00 412.01 270.20 270.00 59.00 250.05 200.00 2,327.00 16.00 100.00 1,600.00 5,099.00 162.00 124.01 62.55 204.00 61.00 138.00 1,402.02 50.00 360.25 20.08 533.13 2,211.02 65.10 21.28 48.11 58.00 240.00 72.10 323.33 10.55 55.95 1,777.01 1,200.01 271.89 15.15 50.00 2,300.00 70.07 76.10 52.05 305.09 19.19 54.00 5.51 22.36 1,900.00 20.00 637.00 28.70 20.01 1,206.77 51.00 1,413.01 20.10 565.00 25.06 292.00 240.00 210.00 2,859.00 183.12 461.06 949.03 140.01 25.00 372.50 400.00 700.05 174.15 12.69 87.56

332.84 1,940.00 318.99 494.50 60.78 192.99 790.00 1,165.00 1,777.00 517.00 441.00 410.00 108.00 493.99 298.40 3,750.00 18.01 200.00 4,259.95 7,679.00 239.97 208.49 109.30 473.90 87.98 207.51 2,093.00 165.00 578.99 109.19 736.00 3,130.00 99.94 44.99 78.00 144.00 400.00 185.00 450.00 29.01 245.00 2,198.00 1,899.00 373.00 38.70 150.00 3,350.00 161.99 164.00 88.99 580.00 43.74 230.00 44.10 54.99 2,450.00 29.48 640.00 53.00 64.98 1,700.00 74.01 2,890.00 45.00 680.00 45.00 570.00 329.00 286.13 3,400.00 300.00 685.00 2,719.00 357.00 42.23 444.00 490.04 944.00 369.00 36.50 139.00


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

169,00 64,50 245,00 88,50 12,62 15,10 16,01 0,76 4,90 10,38 9,60 2,76 43,00 0,68 106,05

172,00 65,00 248,00 88,95 12,91 15,50 16,89 0,77 4,93 10,50 9,61 2,87 44,00 0,68 106,05

169,03 64,57 248,00 88,76 12,77 15,47 16,42 0,76 4,93 10,39 9,60 2,80 43,95 0,68 106,05

170,04 64,75 247,87 88,91 12,84 15,46 16,16 0,76 4,92 10,47 9,60 2,80 43,69 0,68 37,72

30,11 32,41 1,41 0,57 32,00 1,26 0,10 0,31 0,00 3,00 3,89

31,70 32,50 1,45 0,58 32,00 1,26 0,10 0,31 0,00 3,00 3,89

30,97 32,50 1,45 0,57 32,00 1,26 0,10 0,31 0,00 3,00 3,89

0,31 0,32 1,45 0,57 0,32 1,26 0,10 0,31 0,00 3,00 3,85

30,15 95,21 98,74 15,29 7,00 8,00 19,03

30,90 96,00 98,74 15,51 7,00 8,00 19,30

30,90 96,00 98,74 15,30 7,00 8,00 19,03

30,89 95,84 98,74 15,40 7,00 8,00 19,27

2,97 % 0,00 % 0,00 % 5,52 % 0,00 % -33,33 % -0,89 %

456,00 1.000,00 5.800,00 1.605,00 680,00 91,43 94,36 1.801,00 2.701,00 7.112,00 85,74 88,48 610,00 82,50 97,54 8.201,00 950,00 5.250,00

470,00 1.000,00 5.800,00 1.750,00 694,00 91,47 94,42 1.801,00 2.710,00 7.350,00 85,94 88,53 679,00 82,80 97,59 8.500,00 975,00 5.250,00

462,00 1.000,00 5.800,00 1.703,00 685,00 91,45 94,40 1.801,00 2.703,00 7.326,00 85,75 88,50 674,00 82,52 97,59 8.242,00 962,00 5.250,00

459,86 1.000,00 5.800,00 1.703,08 684,86 91,44 94,38 1.801,00 2.703,41 7.325,69 85,75 88,50 673,83 82,53 97,58 8.241,60 961,74 5.250,00

1,54 % 0,00 % 0,00 % 6,11 % 0,74 % 0,05 % 0,04 % 0,00 % 0,04 % 0,36 % 0,01 % 0,03 % 12,33 % 0,02 % 0,05 % 1,43 % -2,24 % 0,00 %

3.146,00 3.099,00 1.920,00 79,80 3.450,00 395,00 163,00 600,00 540,00 1.900,00 1.244,00

3.146,00 3.100,00 1.920,00 80,00 3.500,00 397,00 165,00 600,00 550,00 1.900,00 1.244,00

3.146,00 3.099,95 1.920,00 80,00 3.457,30 395,64 164,87 600,00 542,06 1.900,00 1.244,00

3.146,00 3.099,95 1.920,00 49,27 3.457,30 395,64 164,87 600,00 542,06 1.900,00 1.244,00

LJUBLJANSKA BURZA SAVA KRKG PETG TLSG GRVG LKPG ZVTG NF1N KDIR KBMR INDGL NF2R KDHR PBGS SOS2E

SAVA KRKA PETROL TELEKOM SLOVENIJE GORENJE LUKA KOPER ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR INFOND GLOBAL NFD HOLDING KD GROUP PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA RAFINERIJA ULJA AD MODRICA ELEKTROKRAJINA AD BANJA LUKA AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA KRAJINA GP AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO VISPAK DD VISOKO FAD DD JELAH BH TELECOM D.D. SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Agroseme a.d. Kikinda Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Imlek a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Mlekara a.d. Subotica AIK banka a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Privredna banka Beograd a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2011K Alfa plam a.d. Vranje Energoprojekt holding a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd

ALAJANS UAN MAKEDONIJA AD KAVADARCI KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo TTK BANKA AD SKOPJE Garant a.d. Futog OHRIDSKA BANKA OHRID ZIM SKOPJE

281.933,09 184.093,91 144.511,91 53.615,75 51.361,24 35.579,24 25.485,05 23.943,61 14.294,52 13.113,11 11.073,17 10.737,97 10.048,30 6.107,42 5.771,47

0,87 % 164900 0,51 % 100000 2,84 % 9226 -0,52 % 8539 0,00 % 14223 0,00 % 3473 1,05 % 20300 -0,32 % 3209 0,00 % 206735 0,00 % 98 -0,26 % 20

51.084,35 32.458,60 13.341,50 4.894,59 4.551,36 4.375,98 1.948,80 998,18 392,80 294,00 77,80

39443 10968 1660 6717 11420 9063 1323

1.218.456,45 1.051.168,67 163.908,40 103.461,23 79.940,00 72.504,00 25.495,08

IK banka Mercator Petrol Rade Konar Skopje Luka Koper

+3,13% +2,06% +1,26% +1,05% +0,78%

Bosnalijek

Komercijalna b. Beograd Fabrika duhana Sarajevo Energoprojekt h. Beograd Makpetrol Skopje Garant Futog

-6,99% -3,82% -2,24% -1,41% -1,05%

Zavarovalnica Triglav

+5,51 -5,63 Nakon što su mediji u BiH izvijestili o zainteresiranosti svjetskih kompanija, meu kojim je navodno i jedna hrvatska, za prodaju vladina udjela u Bosnalijeku, cijena dionice te kompanije na Sarajevskoj je burzi skoila 5,52 posto te iznosila 15,3 konvertibilne marke. Tijekom dana cijena dionice Bosnalijeka dosezala je i 15,5 KM, a ukupan je promet iznosio 103.461 KM, što je bilo dovoljno za prvo mjesto na popisu najlikvidnijih.

Dionica slovenskog osiguravatelja pala je u ponedjeljak 5,63 posto, na 16,42 eura, a ukupni je promet iznosio 25.485 eura. Tijekom dana cijena se kretala u rasponu od 16,01 do 16,89 eura, a osim Triglava, pad cijene bilježe i dionice najlikvidnije Save i Krke. Njihova je vrijednost pala 1,72 odnosno 0,6 posto. Slovenski indeks LJSEX na poetku je novog tjedna bio u minusu 0,12 posto, dok je SBITOP rastao 1,2 posto, na 825,98 bodova.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA DAJM KMB RADE RMDEN09 ALK TEL STIL TTK GRNT OHB ZIMS

1658 2843 583 603 4000 2301 1577 31353 2903 1253 1153 3829 230 9008 153

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AGSK JESV IMLK SJPT A2013 A2012 MLSU AIKB AGBN A2015 A2014 PRBN A2016 A2011 ALFA ENHL CCHS

-1,72 % -0,60 % 1,26 % 0,92 % 0,00 % 0,78 % -5,63 % -0,65 % 0,20 % -0,10 % -0,62 % 0,00 % -0,11 % -0,15 % -0,14 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHKH FBIHKG BSNLR VSPKR FADJRK3 BHTSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C TRZN-R-A ELDO-R-A RSRS-O-B TLKM-R-A RFUM-R-A EKBL-R-A APBL-R-A KRJN-R-A ZPTP-R-A

+

Oznaka

Utorak 21/9/2010

+

Powered by

business.hr

82877 38.111.484,00 3790 3.790.000,00 520 3.016.000,00 1673 2.849.255,00 3252 2.227.160,00 18271 1.670.732,60 11681 1.102.486,21 588 1.058.988,00 350 946.192,00 111 813.152,00 9478 812.767,27 8954 792.419,73 1121 755.365,00 8859 731.153,61 6964 679.556,91 81 667.570,00 608 584.738,00 93 488.250,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % 0,82 % 1,05 % 0,39 % -0,00 % 0,16 % -1,07 % 0,00 % -1,05 % -2,56 % 0,00 %

641 499 790 21686 276 2240 4043 1047 919 150 162

2.016.586,00 1.546.875,00 1.516.800,00 1.068.372,51 954.214,00 886.240,00 666.583,00 628.200,00 498.150,00 285.000,00 201.528,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +1,20% BIRS +0,33% 825,98 843,06 LJSEX -0,12% FIRS +0,15% 3.227,58 1.426,92 Belex15 +0,10% MBI10 -0,14% 623,92 2.200,25 Belexline -0,05% MOSTE -1,19% 1.226,27 484,84 SASX10 -0,11% NEX20 -0,81% 888,42 13.884,47 EUROPSKI INDEKSI +1,44% WIG20 +0,61% 2.554,96 BUX +1,20% 23.055,39 -0,71% +1,74% ATX +0,25% 2.511,74 indeksa na zatvaranju u +0,65% Stanje ponedjeljak, 20. rujna 2010.

FTSE100 5.594,10

DAX 6.279,73

CAC40

3.777,09

MICEX 1,426.84

AMERI»KI INDEKSI +0,21% S&P500 +0,84% 10.594,83 1.135,03 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,05% ponedjeljak, 20. rujna 2010. 2.339,83 DJIA


investor 30 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

41,9752

Ilirika Azijski tigar

60,6495

14,41

128,6600

12,32

HPB WAV DJE

88,6058

11,69

Platinum Blue Chip

80,8509

10,82

ZB trend

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

15,86

ST Global Equity

46,5094

-26,24

FIMA Equity

78,2699

-23,95

C-Zenit

47,0679

-20,89

Erste Total East

30,4700

-18,64

KD Victoria

13,7727

-16,24

+ MJEŠOVITI

ST Global Equity KD Victoria Aureus US Equity C-Zenit Ilirika Azijski tigar PBZ Equity fond Erste Adriatic Equity VB High Equity HPB Dynamic A1 Raiffeisen C. Europe Erste Total East HPB Dioniki PBZ I-Stock OTP meridian 20 FIMA Equity Poba Ico Equity HI-growth AC G Dynamic EM Ilirika BRIC Raiffeisen Emerging M. MP-Mena HR Raiffeisen HR dionice NFD Nova Europa KD Prvi izbor HPB Titan Capital Two NFD BRIC ZB aktiv Ilirika JIE

+

10,9062

6,70

Allianz Portfolio

110,1251

6,47

ZB global

143,3300

6,27

Raiffeisen Balanced

153,6400

4,05

9,8039

2,13

ICF Balanced

115,8906

-26,65

ST Balanced

170,9762

-23,35

ST Aggressive

62,9695

-21,12

C-Premium

5,3935

-11,04

Agram Trust

68,2704

-8,58

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,0100

13,00

Erste Bond

130,1900

11,33

Capital One

159,3900

10,58

OTP euro obvezniki

126,7242

9,29

ZB bond

159,5900

8,72

ICF Fixed Income

139,3370

6,08

HPB Obvezniki

125,3266

6,34

HI-conservative

11,3337

6,90

PBZ Bond fond

129,3000

7,98

ZB bond

159,5900

8,72

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn  kn  kn kn kn   kn kn  kn kn     kn kn kn kn  kn  kn 

46,5094 13,7727 113,3807 47,0679 60,6495 78,8900 85,7300 48,2981 49,9938 80,8400 61,2600 30,4700 83,9359 62,2500 83,6419 78,2699 5636,3800 8,1740 10,8725 111,8594 55,9000 454,6666 69,0800 122,1215 12,1505 68,5484 69,0300 28,4444 98,7900 158,8822

1,52 0,62 0,52 0,51 0,25 0,22 0,09 0,09 -0,03 -0,04 -0,05 -0,07 -0,08 -0,08 -0,10 -0,12 -0,16 -0,17 -0,29 -0,33 -0,34 -0,39 -0,39 -0,42 -0,43 -0,43 -0,46 -0,48 -0,51 -0,56

-6,29 -5,77 -8,62 -12,16 1,49 -0,97 -2,77 1,17 0,43 -0,57 -0,52 -2,71 -4,53 2,69 0,48 -4,17 2,36 -1,64 -0,04 1,04 -1,86 2,35 -1,54 2,91 0,09 -2,69 -3,90 -1,25 0,56 -2,06

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-10,35 -12,87 -7,60 -19,22 9,48 -8,80 -9,74 -4,38 -1,69 -6,45 -9,94 -8,03 -7,40 -1,67 -8,05 -10,67 -4,54 -4,54 1,20 10,76 -4,66 11,39 -7,59 -2,10 -0,47 0,35 -5,07 0,23 1,22 -6,77

-26,24 -16,24 -3,14 -20,89 14,41 -11,32 -15,00 -8,34 -13,61 -10,93 -13,09 -18,64 -8,57 8,89 -7,89 -23,95 -5,43 -1,53 6,64 N/A 6,90 9,87 -9,98 -5,31 7,70 5,27 -2,49 10,01 2,51 -10,24

-7,44 2,86 6,70 -25,35 -13,97 -4,60 -3,07 -21,77 -15,71 -8,72 -8,65 -33,03 -3,47 -13,88 -7,20 -3,82 -16,66 -2,33 5,59 N/A -19,11 5,19 -16,74 11,29 2,60 -11,28 -10,26 -15,03 -0,29 8,17

-13,41 -9,58 2,10 -16,71 12,83 -4,53 -5,60 -3,48 -8,97 -3,69 -5,72 -10,46 -7,29 2,54 -3,42 -13,48 -2,42 -2,11 5,60 11,86 -1,24 16,53 -0,36 0,69 5,49 -1,14 -2,18 5,05 1,63 -3,22

Imovina

14,271 58,950 12,941 5,644 7,115 384,852 203,596 13,033 22,029 20,373 223,830 47,419 39,490 201,373 17,411 24,563 6,127 66,242 12,956 15,039 24,811 7,947 13,661 8,721 5,066 10,099 6,752 10,087 505,378 98,853

Starost

Datum

9,90 11,36 1,94 2,58 3,32 5,04 4,94 2,96 4,06 2,33 5,42 2,96 4,96 3,17 2,39 6,30 3,15 8,56 1,54 0,70 2,75 2,53 2,02 1,87 7,60 3,16 3,42 3,46 4,23 5,90

17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC G Balanced EM

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI ST Balanced HPB Global ST Aggressive C-Premium PBZ Global fond OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige Erste Balanced Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio HI-balanced Aureus Balanced Agram Trust Ilirika JIE Balanced AC G Balanced EM ICF Balanced ZB global KD Balanced

kn kn kn kn kn kn    kn  kn kn   kn  kn

170,9762 99,8568 62,9695 5,3935 99,2500 109,7857 107,8000 116,5200 153,6400 110,1251 9,8039 82,5690 68,2704 142,9230 10,9062 115,8906 143,3300 8,0965

2,39 0,96 0,76 0,13 0,12 0,05 0,00 -0,01 -0,05 -0,09 -0,13 -0,13 -0,18 -0,25 -0,25 -0,33 -0,51 -0,52

-6,03 -3,85 -6,26 -5,95 -0,60 0,82 3,21 0,20 2,55 2,38 -0,51 3,52 -0,79 -0,39 0,03 -1,69 -0,12 -1,06

-9,58 -5,29 -9,06 -10,65 -4,35 -2,86 6,83 -3,73 -1,22 1,84 -1,72 1,75 -4,03 -3,10 1,36 -11,43 1,44 -2,64

-23,35 -7,73 -21,12 -11,04 -6,07 -6,25 N/A -4,41 4,05 6,47 2,13 -3,43 -8,58 -3,22 6,70 -26,65 6,27 -2,57

7,23 -0,03 -8,85 -15,66 4,73 1,98 N/A -0,60 5,47 7,39 -0,23 -4,49 -2,67 7,98 5,79 2,10 3,99 -4,42

-11,15 -6,25 -11,38 -8,58 -1,19 -3,82 7,80 0,90 4,60 4,96 0,16 2,65 -1,93 -0,07 5,82 -9,70 4,54 -1,90

11,456 98,385 3,351 12,360 288,214 39,897 151,997 106,738 326,205 7,151 65,671 16,280 11,700 43,958 13,373 12,246 731,243 12,552

7,69 4,96 4,99 3,63 9,02 4,76 0,53 9,67 8,06 1,35 8,56 4,17 2,19 4,65 1,55 8,38 9,21 4,67

17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010

kn        

159,3900 125,3266 130,1900 139,3370 11,3337 129,3000 174,0100 159,5900 126,7242

0,07 0,06 0,03 0,02 0,01 0,00 -0,03 -0,09 -0,21

3,27 3,06 3,60 1,63 1,44 2,62 3,03 0,00 1,57

4,67 2,97 4,32 2,62 2,78 2,90 4,17 2,58 1,76

10,58 6,34 11,33 6,08 6,90 7,98 13,00 8,72 9,29

8,23 4,66 4,55 3,93 1,47 4,66 6,89 5,21 5,10

7,35 4,95 8,73 4,08 5,50 7,44 8,15 5,06 3,58

11,547 48,136 108,067 27,335 6,207 91,067 316,820 213,567 10,394

5,90 4,96 7,30 8,60 8,56 7,53 8,32 9,21 4,76

17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010

kn kn   kn kn kn kn kn kn kn kn kn  kn kn  $

131,7100 161,6547 139,2040 125,1400 140,2471 143,5100 137,3900 137,6409 134,1499 131,1515 121,6717 116,0612 11,2478 10,5933 107,6337 101,7918 104,8400 124,2600

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,60 0,52 0,52 1,05 0,92 0,89 0,89 0,67 0,81 0,80 0,63 0,81 0,87 0,86 0,77 0,82 0,96 0,44

1,37 0,97 1,18 1,92 1,68 1,72 1,85 1,16 1,58 1,65 1,30 1,64 1,73 1,67 1,61 0,93 2,16 1,19

4,23 3,62 3,19 4,68 11,19 5,05 4,36 2,70 4,26 5,20 3,40 4,04 4,31 4,10 4,62 1,34 N/A 2,98

6,43 4,84 3,31 4,46 4,35 4,89 4,45 4,68 4,48 5,62 4,23 5,33 6,13 4,57 5,59 1,57 N/A 4,08

2,22 1,62 1,96 3,14 2,79 2,85 2,68 1,75 2,66 3,01 2,10 2,37 2,73 2,63 2,60 0,56 3,29 2,29

1019,987 2241,908 117,805 404,023 50,498 987,347 706,049 106,072 48,787 161,244 116,974 167,390 73,681 38,286 164,332 5,277 648,962 39,336

11,47 10,16 10,16 8,16 7,95 7,56 7,30 6,98 6,71 4,96 4,74 2,87 1,98 1,29 1,35 1,14 0,99 5,43

17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010 17.09.2010

OBVEZNIKI FONDOVI Capital One HPB Obvezniki Erste Bond ICF Fixed Income HI-conservative PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds ZB bond OTP euro obvezniki

NOVANI FONDOVI PBZ Novani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond

+


investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 21/9/2010

PROKUĹ AN RECEPT

OĹĄtetili NIS za 25 milijuna dinara

Srbijanska je policija obavijestila da su u ponedjeljak uhieni Olivera B., direktorica NIS-Jugopetrola iz Beograda, njezin suprug Milorad B., vlasnik i direktor poduzea Stabaks iz Beograda, zatim Jadranka S., vlasnica i direktorica poduzea Jadras iz Beograda, i Ivana ., vlasnica i direktorica Dakom internacionala iz Beograda, pod sumnjom da

su zloupotrebom sluĹžbenog poloĹžaja oĹĄtetili NIS za 25 milijuna dinara, javlja Blic. Protiv joĹĄ sedmero zaposlenih u NIS-u i drugim poduzeima podnesena je kaznena prijava. Olivera B. je od 2005. do 2009. godine, koristei svoj sluĹžbeni poloĹžaj, izbjegla raspisivanje natjeaja tako ĹĄto je nabave velikih vrijednosti za koje se raspisuju natjeaji podijelila na viĹĄe javnih nabava male vrijednosti i tako prijateljima i obitelji osigurala korist. A. Pa.

REGIJA

Mali prometi i pad indeksa Trei trgovinski dan zaredom sarajevski indeks SASX-10 zabiljeĹžio je pad vrijednosti i dan zakljuio na razini 888,42 boda, a osim njega u minusu je bio i makedonski MBI 10 koji je pao 0,14 posto, na 2200,25 bodova. Dionica Bosnalijeka bila je u ponedjeljak najlikvidnija u Sarajevu sa 103.461 konvertibilnu marku prometa, a

Obveznice postale zanimljivije od dionica

Maarski put

ante.pavic@business.hr

M

zao je Hini Davor Ĺ poljar, analitiar u investicijskom druĹĄtvu Erste vrijednosni papiri.

Ingra dobitnik dana

Titulu dobitnika dana u ponedjeljak je uzela dionica graevinara Ingre. Ingra je porasla 1,87 posto, na 22,30 kuna. Tom je graevinskom dionicom ostvaren promet od 464.000 kuna, a viĹĄe od 20.000 dionica vlasnika je promijenilo u dnevnom cjenovnom rasponu od 21,7 do 22,68 kuna. Za razliku od uspjeĹĄne Ingre, titulu gubitnice dana uzela je dionica Vira. Virovitika je ĹĄeera pala ak 2,22 posto, na 308 kuna. Tom se dionicom trgovalo u dnevnom cjenovnom rasponu od 308 do 316 kuna, pri emu je uz promet od 482.000 kuna vlasnika promijenilo samo 1555 dionica Vira. Najlikvidniji je bio Hr-

KOMENTAR

Ante Pavi

HIT OBVEZNICE Crobex je u ponedjeljak porastao uz mizeran promet dionicama - ulagaima su daleko primamljivije bile drĹžavne obveznice Prvi trgovinski dan u novom trgovinskom tjednu donio je blage pluseve na Zagrebakoj burzi. Crobex je porastao 0,28 posto, na 1901,44 boda, dok je Crobex 10 skoio 0,22 posto, na 999,37 bodova, ostavĹĄi tako ispod psiholoĹĄki vaĹžne razine od 1000 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo deset milijuna kuna, dok je promet obveznicama iznosio dvostruko viĹĄe. Ukupna likvidnost trĹžiĹĄta dosegla je razinu od 30,9 milijuna kuna. "Iako je ponedjeljkom uobiajeno slabiji obujam trgovanja na domaoj burzi, likvidnost je bila zaista izrazito niska. Zbog toga se ne biljeĹže ni znatniji cjenovni pomaci. S obzirom na to da nema znaajnijih vijesti koje bi generirale rast indeksa, blagi plus Crobexa vjerojatno je reakcija nakon negativne korekcije u petak", ka-

osim toga ta je dionica zabiljeĹžila rast cijene od 5,52 posto. Na susjednoj banjalukoj burzi jedina s prometom iznad 10.000 bila je dionica TrĹžnica Banja Luka, ija je cijena rasla gotovo tri posto. Indeks BIRS bio je u plusu 0,33 posto. Ljubljanski su brokeri najviĹĄe posla imali s dionicom Save kojom je trgovano u vrijednosti 281.933 eura. Krka je bila druga sa 184.093 eura prometa, a objema je dionicama cijena pala, i to 1,72 odnosno 0,6 posto. B. S.

IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, ija je dionica u ponedjeljak poskupjela dva posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

vatski telekom s prometom od 2,5 milijuna kuna.

PTKM i ATGR u plusu

Najvei domai telekom pao je 0,43 posto, na 265 kuna, a najviĹĄa mu je dnevna cijena iznosila 268 kuna. Drugi, ujedno posljednji milijunaĹĄ bila je dionica Ine, koja je porasla simbolinih 0,01 posto, na 1625,17 kuna. Dionice najvee domae naftne kompanije vlasnike su izmjenjivale u rasponu od 1625

do 1649 kuna, pri emu je ostvaren promet od 1,3 milijuna kuna. ViĹĄe od pola milijuna potroĹĄeno je i na povlaĹĄtene dionice Adris grupe. Ta je duhansko-turistika grupacija kliznula 0,4 posto, na 268 kuna, koliko joj je ujedno iznosio dnevni maksimum. ViĹĄe od jedan posto porasle su dionice Petrokemije i Atlantic grupe. Nikola Suec

nikola.sucec@business.hr

aarska e dogodine izdati 4 milijardi eura vrijedne obveznice za refinanciranje svojega duga, a javnost je takvu najavu prihvatila s prilinim odobravanjem, budui da je maarska vlada nedavno donijela financijsku strategiju kojom kani stabilizirati javne financije. Mnogo se nade ulaĹže u strategiju kojom bi ta, jedna od zemalja srednje Europe koje su najteĹže pogoene recesijom, trebala smanjiti svoj deficit ispod granice MaastriĹĄkih kriterija i znatno smanjiti javni dug. Vladajui u Maarskoj krenuli su nepoznatim i nesigurnim putem. Uvoenjem poreza na bankovnu aktivu naljutili su sve meunarodne organizacije o ijoj su pomoi dosad ovisili. Nije nevaĹžno da se bliĹže lokalni izbori, ali stoji da je maarska vlada ipak neĹĄto odluila poduzeti, za razliku od nekih susjednih zemalja, gdje - s korupcijom udomaenom u stranaku oligarhiju - nedostaje bilo kakve odlunosti, osim kada treba podmazati javna poduzea za punjenje stranake kasice.


Nasljednicima Howarda Hughesa još 230 milijuna dolara Više od tisuu nasljednika slavnog ekscentrinog milijardera Howarda Hughesa za zadnji dio njegove imovine dobit e 230 milijuna dolara. Tvrtka General Growth Properties (GGP), koja je trenutano u steaju, ali je i vlasnik dvjestotinjak trgovakih centara diljem SAD-a,

Hughesovim e nasljednicima isplatiti 220 milijuna dolara u gotovini ili dionicama za 7500 jutara zemljišta u divovskom rezidencijalnom kompleksu Summerlin u Las Vegasu. Preostalih 10 milijuna dolara bit e isplaeno savjetnicima nasljednika, i to u gotovini, no svi e na

DOBITNICI DANA (ZSE) Zlatni Otok +200,00% Dubrovnik Babin-Kuk +87,5% Riviera Pore +14,03% Beliše +5,43% Hoteli Podgora +4,82% 33 Raste

isplatu morati priekati GGP-ov izlazak iz bankrota. Upravo je spor s Hughesovim nasljednicima bio prepreka izlasku GGP-a iz steaja, a kako piše Wall Street Journal, analitiari su predviali da e njegovo rješenje GGP stajati izmeu 100 i 500 milijuna dolara. N. R.

GUBITNICI DANA (ZSE) akovština -7,72% HTP Korula -3,73% Sunani Hvar -3,33% Vaba -3,28% MIV -3,08% 16 Nema promjene

26 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,124.57 152,06

Prom. 0,13% 0,01%

Sirova nafta 73,66 Prirodni plin 4,06 Zlato 1.274,36 Srebro 20,74 Goveda 97,90

1,22% 0,62% 0,07% 0,24% 1,98%

ZABILJEŽILI PRVI GUBITAK U 16 GODINA

Harley-Davidson strahuje zbog starenja svojih kupaca Legendarnog amerikog proizvoaa motora Harley-Davidson, kao i gotovo sve ostale, pogodila je nedavna recesija, ali ta se kompanija suoava i s mnogo ozbiljnijim problemom - starenjem svojih najvjernijih kupaca - amerikih zaljubljenika u kultne motocikle. Glavni klijenti Harley-Davidsona, jedinog preostalog amerikog proizvoaa motora, koji je u zadnjem tromjeseju prošle godine zabilježio prvi

kvartalni gubitak u 16 godina, sredovjeni su bijeli Amerikanci, a njihov broj e se, pokazuju predvianja, tijekom sljedeega desetljea smanjiti. Govorei o tom problemu, CNNMoney citira blogera koji je duhovito napisao da je bikerima koji imaju izmeu 60 i 70 godina teško prebaciti nogu preko motora zbog artritisa, a zglobovi na prstima ih bole zbog hladnog zraka i vibracija motora. N. R.

SUVREMENA TEHNOLOGIJA

Golub brži od broadbanda U prošlotjednoj utrci izmeu ultramoderne i tehnologije koja potjee još iz vremena Rimskog Carstva pobijedila je - stara tehnologija. Želei ilustrirati kako ruralni dijelovi Velike Britanije nemaju zadovoljavajuu internetsku vezu, Tref Davies iz internetskog poslužitelja Timico organizirao je utrku izmeu goluba pismonoše i širokopojasnog interneta. Naime s farme u Yorkshireu pustio je deset golubova s USB 'stickovima' i u isto vrijeme zapoeo upload petominutnog filmia. Sat vreme-

Rezultate ABC indeksa povjerenja potrošaa u SAD-u doznajte na...

na i petnaest minuta kasnije golubovi su stigli na svoju destinaciju u 120 kilometara udaljenom Skegnessu, a do tog je trenutka uploadano bilo tek 24 posto 300 MB teškog filmia s obzirom na to da je na jorkširskoj farmi dostupna veza sa samo 100 do 200 kbps. U British Telecomu su, oekivano, odgovorili kako je jako malo kuanstava koja imaju tako sporu vezu, a Davies istie kako seljaci moraju ispunjavati on-line formulare - iako jednostavno nemaju za to adekvatnu internetsku vezu. B.hr

www.business.hr

UKRATKO... ...'Pumpao' putne troškove... Protiv SDP-ova zastupnika i akovakog gradonaelnika Zorana Vinkovia zagrebako Opinsko državno odvjetništvo podignulo je optužni prijedlog jer je od Sabora nezakonito naplatio 12.500 kuna putnih troškova. ...Stone izrezao Trumpa iz filma...... Redatelj filma "Wall Street 2" Oliver Stone izazvao je neodobravanje fanova nakon što je iz filma izbacio scenu u kojoj Donald Trump, glumei sebe, nagovara Gordona Gekka (Michael Douglas) da se ošiša kao on. ...Povijesna pobjeda na izborima... Aktualni švedski premijer Fredrik Reinfeldt kao voa vlade desnog centra osigurao je na izborima povijesni drugi mandat. Naime, njegova je Alijansa na izborima neoekivano pobijedila "crveno-zelenu" koaliciju.

www.business.hr


Business.hr broj 725  

eura i nećemo odustati' eura i nećemo odustati' 'Na ponudu za Brodosplit dosad smo potrošili 200.000 eura i nećemo odustati' UTORAK 21/9/201...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you