Issuu on Google+

UDRUGA BANAKA 24

MEU NAJSKUPLJIMA 22

Hrvatski bankarski sustav djelovao je kao stabilizator krize Zoran Bohaek, predsjednik Hrvatske udruge banaka, na predstavljanju nove analize poruio je kako u Hrvatskoj nitko nije ošteen zbog financiranja države te kako krediti rastu

Prosječna cijena dubrovačkih hotela 221 dolar

»ETVRTAK 16/9/2010

INTERVJU: JUROSLAV BULJUBAŠI, PODUZETNIK U MIRU 6-7 Nismo izvukli pouke iz krize. Samo su je banke spremno doekale, a administracija je gora nego u socijalizmu

HUP se pretvara u Cromu i HGK

NIJE IH BRIGA ZA MALE TVRTKE

FOTO PRKI∆/CROPIX

BROJ 722 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

INA

otpušta 1500 ljudi • Otkazi su krenuli i završit e do kraja godine • To je 9 posto od 16.300 zaposlenih u Ina grupi • Sindikati kažu da su se izborili da radnici dobiju atraktivne 4 otpremnine

BOJAN MILKOVI∆, izvrπni direktor Ine FOTO ©UVAR/CROPIX


info&stav

INDIKATOR

2-3

Stagnira zaposlenost u EU Francuska mirovinska reforma Broj zaposlenih u eurozoni i 27 lanica Europske unije ostao je u drugom tromjeseju nepromijenjen u odnosu na prethodna tri mjeseca. U EU27 zaposleno je bilo 220,7 milijuna ljudi, od ega 144,3 milijuna u eurozoni

Donji dom francuskoga parlamenta prihvatio je kontroverznu mirovinsku reformu koja e poveati minimalnu dob za umirovljenje sa 60 na 62 godine

business.hr Âťetvrtak 16/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan BlaĹževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Igor Medi, SaĎ€a Paparella, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva UĹĄumli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi, Blanka Duji, Mario Kramer, Nena Novakovi, Igor Slokovi, Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

SNAI SE, DRUŽE!

SDP-ovci poruili ovi Sredi Holding ili odlazi Predsjednik Uprave Zagrebakog holdinga (ZGH) Ivo ovi u dva je dana dobio dvije odbijenice na novo, dugorono zaduĹženje od 150 milijuna eura - u utorak od Nadzornog odbora, a juer od SkupĹĄtine tvrtke, koja se sloĹžila sa svim zakljucima nadzornika. Rije je o 15 mjera koje ovi mora provesti kako bi dobio suglasnost za novi kredit. Od njega se, meu ostalim, oekuje da napravi prijedlog poboljĹĄanja uinkovitost poslovanja i program restrukturiranja, osigura likvidnost tvrtke, smanji troĹĄkove poslovanja ukljuujui i 10-postotno sniĹžavanje plaa...

IVO ÂťOVI, predsjednik Uprave Zagrebakog holdinga, morat e se snai bez 150 milijuna eura kredita koji mu je odbijen SNIMIO HRVOJE DOMINI

Koio ga Bandi

Ukratko, Holding e se moi zaduĹžiti kada pronae nove izvore financiranja koji bi osigurali povrat kredita od milijardu kuna. Kako nam je kazao jedan lan Nadzornog odbora, od ovia oekuju i prijedlog za privatizaciju nekih podruĹžnica od ega bi ZGH osigurao dodatna sredstva. Takvim stavom i Nadzorni odbor i SkupĹĄtina Holdinga, koji su pod kontrolom SDP-a, oviu meu ostalim ĹĄalju jasnu poruku da bude efikasniji ili e morati otii. Na naĹĄe

pitanje vidi li on u tome osobnu poruku, odgovorio je kako je Holding veliki sustav u kojem se treba poklopiti puno stvari da bi se postigla efikasnost. Napomenuo je da je ve Ĺželio provesti korporativnu preobrazbu, ali nije imao saveznike u bivĹĄoj Upravi pod kontrolom gradona-

elnika Milana Bandia. Kritike Nadzornog odbora i mjere koje mora napraviti nije, kaĹže, shvatio negativistiki, ve kao potporu da se rijeĹĄe Holdingovi problemi. Za poetak, donesena je odluka da se lanovima Uprave plae smanje 10 posto, ĹĄto je signal sindikatima da i oni pri-

stanu na isto. "Oprez Nadzornog odbora temeljen je na stavu da bi se ‘netko’ opustio ako Holding ue u novo zaduĹženje. Ako nam NO opet odbije zaduĹženje, moĹžemo preĹživjeti, ali bez njega neemo moi pokriti zapoete investicije i obveze prema dobavljaima",


››

BISER DANA

BROJKA

ovjek prije nego ĹĄto je postao politiar ili doktor znanosti ili kuhar, najprije je bio ovjek LUKA BEBI u odgovoru na pitanje je li Polanec u pravu kad kaĹže da se osjea kao Josip prodan od svoje brae u Egipat

98

milijuna kuna jamstava za malo i srednje poduzetniĹĄtvo dala je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo u proteklih pet godina Osjeko-baranjskoj Ĺžupaniji

UMJESTO UVODNIKA:

oviu: Hoe li itko ikada odgovoriti na ova pitanja? azi! 1. objasnio je ovi juer na konferenciji za novinare nakon sjednice SkupĹĄtine ZGH-a, koja je trajala gotovo tri sata.

NuĹžno refinanciranje

Kako je navedeno u obrazloĹženju za dugoroni kredit od 150 milijuna eura, koje nije zadovoljilo NO i SkupĹĄtinu, tim bi se novcem refinancirali kratkoroni krediti u iznosu 429 milijuna kuna koji su dosad dijelom iskoriĹĄteni za podmirenje dospjelih obaveza dobavljaima. Kredit bi se iskoristio i za troĹĄak operativnog najma tramvaja i autobusa, kao i za 605 milijuna kuna iz ovogodiĹĄnjeg investicijskog plana. Odgoda novog zaduĹženja Holdingu e sigurno uzrokovati dodatne probleme s likvidnoĹĄu i podmirivanjem obaveza, ime se riskira i kvaliteta usluga pruĹženih graanima te eventualne tuĹžbe tvrtki koje potraĹžuju novac od Holdinga. Holdingu Ĺživot dodatno zagorava administracija gradonaelnika Bandia, koja mu je ĹĄto zbog problema s vlastitim proraunom ĹĄto zbog politikog inata ove godine uskratila viĹĄe od 600 milijuna kuna. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

››

Nakon svjedoenja bivĹĄeg potpredsjednika Vlade Damira Polaneca ostalo je mnogo pitanja oko Ine koja su vrlo neugodna po premijerku Jadranku Kosor i njezin tim ministara

TKO JE u Ini 2008. potpisao ugovor o nabavi nafte po rekordnoj cijeni, bez uobiajene zaĹĄtitne klauzule u sluaju naglog pada cijene nafte, zbog ega je Ina na kraju godine imala gubitak od 1,5 milijardi kuna i naĹĄla se doslovno pred steajem?

2.

JE LI taj ĹĄtetan ugovor mogao biti potpisan bez znanja hrvatske strane odnosno Nadzornog odbora, na ijem je elu po odluci bivĹĄeg premijera Ive Sanadera bio ministar financija Ivan Ĺ uker?

3.

TKO JE s Maarima preĹĄutno dogovorio da Ina 2009. prestane uplaivati troĹĄarine u proraun? O tome je svjedoio bivĹĄi prvi ovjek Ine Tomislav Dragievi, a izbjegao je direktno odgovoriti sadaĹĄnji prvi ovjek Ine Zoltan Aldott.

4.

KAKVE e politike konzekvence snositi potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Ĺ uker za to ĹĄto je pred saborskim istraĹžnim povjerenstvom svjedoio da ugovor o izmjenama dioniarskog ugovora izmeu Vlade i Mola prije pozitivnoga glasanja nije ni proitao?

5.

AKO JE TONO da je Damir Polanec samo provodio od-

luke PredsjedniĹĄtva HDZ-a u pregovorima s Molom, hoe li Uskok istragu proĹĄiriti i na sve tadaĹĄnje lanove PredsjedniĹĄtva HDZ-a, na bivĹĄeg premijera Ivu Sanadera, ali i na sadaĹĄnju premijerku Jadranku Kosor?

6.

AKO PAK NIJE TONO da je Damir Polanec o svemu ĹĄto je radio u vezi s izmjenama dioniarskog ugovora s Mo-

lom izvjeĹĄtavao PredsjedniĹĄtvo HDZ-a i da je sve radio u okvirima koje su mu zadali, hoe li premijerka javno demantirati njegovo svjedoenje na temelju zapisnika sa sastanaka PredsjedniĹĄtva?

7.

BUDUI da je Uskok protiv Damira Polaneca podignuo optuĹžnicu za organiziranje zloinake organizacije, a sumnjii ga se da je i

dogovaranje Molova kredita Podravki bilo dio kriminalnog plana te organizacije, hoe li Uskok istragu podignuti na europsku razinu i u sve ukljuiti i maarske istraĹžitelje koji bi trebali ispitati Molovu stranu prie?

8.

KOJA JE na kraju bila uloga bivĹĄeg predsjednika Stjepana Mesia u Ini? Igor Prstec


tema 4-5

OTKAZI UZ BLAGOSLOV SINDIKATA Naša najvea naftna kom Grupu koja ima 16.300 zaposlenika mora napustiti devet posto zap

Ina otpušta 1500 lj Ina e zaposlenicima obuhvaenima programom osigurati u prosjeku vee otpremnine od onih iz prethodnih programa zbrinjavanja. Uz otpremnine, radnici e dobiti naknadu plae za trajanja otkaznog roka

Uprava Ine u srijedu je donijela odluku o utvrivanju viška radnika i pokretanju zakonom predvienog postupka radi izrade Programa zbrinjavanja viška zaposlenika. Program e obuhvatiti 1500 zaposlenika što je oko 9 posto ukupnog broja od 16.300 zaposlenika Ina grupe, a odabrani e Inu morati napustiti do kraja godine. Ina e zaposlenicima obuhvaenima programom osigurati u prosjeku vee otpremnine od onih iz prethodnih programa zbrinjavanja. Uz otpremnine, Ina e zaposlenicima u programu zbrinjavanja isplatiti naknadu plae za trajanja otkaznog roka. Iz Ine poru-

uju da e tijekom provedbe programa kontaktirati sva tri sindikata.

Sindikati zadovoljni

U Inašu, jednom od tri velika Inina sindikata, kažu da kao sindikat ne mogu biti sretni restrukturiranjem i odljevom kadrova. Istiu injenicu da u Ini u protekle tri godine nije bilo programa zbrinjavanja viška zaposlenih te da je s obzirom na promjene u mirovinskom zakonodavstvu velik broj ljudi koji imaju uvjete za prijevremenu ili starosnu mirovinu zainteresiran za napuštanje Ine. "Odreen broj ljudi oekuje odlazak iz kompanije. U tvrtki koja zapošljava

SOLIDNE PROSJE»NE PLAE

Najvea otpremnina iznosi 170.000 kn Prosjean iznos otpremnine nismo uspjeli doznati, ali ako u Ini kažu da su uvjeti najbolji do sada, treba znati da je 2007. godine, kad je poËeo zadnji plan zbrinjavanja viška zaposlenih, najvea otpremnina mogla iznositi najviše 170.000 kuna, a tada je Inu u trogodišnjem periodu napustilo oko 700 zaposlenih. Neslužbeno doznajemo da se visina otpremni-

više od 16 tisua ljudi teško je procijeniti je li za odlazak zainteresirano 1500 ljudi, koliko bi program zbrinjavanja viška trebao obuhvatiti. Sudjelovat emo u konzultacijama cijelo vrijeme i nadamo se da emo ljudima osigurati atraktivne otpre-

ne razlikuje prema kategorijama zaposlenika, a više novca dobit e oni koji nemaju uvjete za mirovinu. Prosjena plaa za 10.190 zaposlenih u Ini d. d. iznosi 7000 kuna, a prosjek znatno podižu posebni menadžerski ugovori i smjenski dodaci zaposlenima u rafinerijama i maloprodaji. Prosjena plaa u Ina grupi neznatno je niža od 7000 kuna.

mnine", kaže Maja Rilovi, elnica Inaša. U sindikatu SING kažu da im je teško procijeniti je li interes zaista velik, kao što se ini prema pozivima sindikatu posljednjih mjeseci, a o visini otpremnine oekuje se i formalna odluka.

U Ini kažu da su odluku donijeli motivirani unapreenjem operativne efikasnosti.

Previše u administraciji

Usporedne analize pokazale su da Ina ima prevelik broj zaposlenih. Primjeri-


na kompanija zapoela je program zbrinjavanja viška radnika. sto zaposlenika

ljudi

Nina Domazet

»etvrtak 16/9/2010

SVE JE TO POLITIKA NA POLAČECOVE OPTUŽBE IRANJA REAG Šuker: Kolegu nisam optužio i neu!

"Stojim iza svega što sam rekao na povjerenstvu i nemam potrebe sada govoriti nešto drugaije. Niti sam ime kolegu Polaneca optužio, niti imam takve namjere", rekao je juer potpredsjednik Vlade Ivan Šuker. Ponovio je da je podloga za izmjene dioniarskog ugovora izmeu vlade i Mola bio ugovor iz 2003., koji je, tvrdi Šuker, Molu dao znatno vea upravljaka prava od realno plaenih. "Druga je stvar da je odluka na Vladi donesena nakon prezentacija gospodina potpredsjednika i da smo svi glasali za nju. To sam juer rekao i kažem i danas, a što je netko

ce, oko 25 posto zaposlenih u Ini radi na korporativnim i administrativnim poslovima, dok je prosjek naftnih kompanija u svijetu oko 10 posto, kažu u Ini. "Glavni je Inin cilj da dugorono održi svoj položaj. Nakon intenzivna investicijskog ciklusa tvrtka mora riješiti pitanje viška zaposlenika. Pokretanjem ovog programa ostvarit emo nužne promjene u strukturi kompanije i broju zaposlenika te ouvati stabilnost Ine u sve zahtjevnijem poslovnom okruženju", izjavio je Bojan Milkovi, izvršni direktor Ine.

business.hr

prenio gospodinu Polanecu, ja to ne znam". Kazao je i da je Povjerenstvu rekao da se kupnja skladišta prirodnog plina Okoli pokazala dobrom, jer je s prošlom godinom to skladište ostvarilo dobit u visini 15 posto onoga što je uplaeno. "Isto tako, rekao sam da ugovor o plinskom biznisu još nije realiziran. Izmjenom odluke o plinskom biznisu to smo prolongirali do 1. prosinca. Hoemo li tada potpisati ugovor o kupnji prirodnog plina, to emo vidjeti", rekao je Šuker. Na pitanje stoji li iza toga da novi dioniarski ugovor nije vidio do sjednice Vlade na kojoj je potvren, Šuker je potvrdio da ugovor nije vidio. "To sam rekao i iza toga stojim. Taj ugovor ima nekoliko aneksa. Prema tome, nije istina da smo kolegica Dropuli i ja davali suglasnost", rekao je Šuker, a na primjedbu da je Polanec svjedoio da mu je poslao ugovor prije nego što je išao na Vladu, Šuker je odgovorio: "Imate ugovor s nekoliko aneksa. Dakle, ako hoete raspravljati o ugovoru, onda morate imati sve anekse".

Bebi: Razgovarao Dropuli: Radila sam s Polanecom, sam na ugovoru o za premijerku ne plinskom biznisu Ministrica Marina Matuloznam

Ustvrdivši da ne zna je li došlo do susreta izmeu Polaneca i Jadranke Kosor te negirajui da je posredovao takvom eventualnom susretu, predsjednik Sabora Luka Bebi rekao je da mu je Polanec prije dva mjeseca, kada je još bio u remetinekom pritvoru zbog afere u Podravki, poslao pismo u kojemu se raspitivao o radu istražnog povjerenstva. Budui da je nedugo nakon toga pušten iz pritvora, Polanec ga je, tvrdi, zamolio da ga primi, što je on i uinio te mu u razgovoru s njim o radu povjerenstva i problematici vezanoj uz Inu savjetovao da se odazove pozivu na svjedoenje pred povjerenstvom. Upitan u kojoj je mjeri bio upoznat s izmjenama dioniarskog ugovora s Ininim strateškim partnerom Molom, Bebi je odgovorio da je HDZ-ovo Predsjedništvo raspravljalo o "modalitetima vezanim uz to", ali da se nije ulazilo u detalje jer je to u nadležnosti Vlade. Upitan kako gleda na Polanecovu izjavu da se osjea izdanim i prodanim od HDZ-a, odgovorio je kako mu Polanecovi osjeaji nisu poznati, kao ni to što podrazumijeva kad kaže da se osjea kao Josip kada su ga braa prodala u Egipat.

vi Dropuli novinarima je ispred Banskih dvora potvrdila da je kao predsjednica Nadzornog odbora tvrtke Plinacro sudjelovala u izradi prijedloga ugovora o plinskom biznisu te na njega davala strune prijedloge i primjedbe. "Iza toga stojim i danas i mislim da tu nema niega spornog", rekla je ministrica.

Jarnjak: HDZ je o Ini razgovarao samo naelno

"Koliko se ja sjeam, na sjednici Predsjedništva uvijek se razgovaralo o svim bitnim politikim pitanjima, a Ina je politiko pitanje. Razgovaralo se o naelnim stvarima, o detaljima se nije razgovaralo", rekao je juer potpredsjednik HDZ-a i Sabora Ivan Jarnjak. Naglasio je da vrh stranke nije detaljno raspravljao o izmjenama dioniarskog ugovora s Molom. "Samo smo razgovarali treba li ii u tu operaciju ili ne. Dalje o detaljima nije se razgovaralo, ni o Ini, ni o bilo kojoj drugoj situaciji", rekao je Jarnjak. Jarnjaka je razljutilo novinarsko pitanje osjea li se kao da je prodao Polaneca. "Oprostite, to me nemojte pitati. Ja nikada nikoga nisam prodao i ne bih prodao. I kada su me tražili da stanem na stranu protiv graana oko Radija 101, nisam stao protiv nego na njihovu stranu", istaknuo je Jarnjak.


tema 6-7

INTERVJU: JUROSLAV BULJUBAŠI Nakon 25 godina poduzetni etiri godine odluio je 'uzeti pauzu' i zadržao samo manjinske udjele

HUP zastupa samo sve su sličniji Crom Od Hrvatske udruge poslodavaca, kaže Juroslav Buljubaši, koji je u toj udruzi bio aktivan do prije pet godina, 'odavno nije uo neku ideju koja je dobra za interese malih i srednjih poduzetnika'. Takoer istie kako bi razvoj Dalmacije bio brži da postoji bolja disperzija poreza kakvu je omoguavala zajednica opina u bivšoj Jugoslaviji Elektrika, graevinarstvo, turizam, hotelijerstvo, brodarstvo, mediji, kabelska televizija i tko zna što sve još ne - to su djelatnosti u kojima se u nekom trenutku svoje poduzetnike karijere okušao splitski biznismen Juroslav Buljubaši. Donedavno je proglašavan "najbogatijim Dalmatincem" i "sivom eminencijom", a prije nekoliko je godina otišao u "poduzetniku prijevremenu mirovinu". "Nakon poduzetnikog staža od 1982., prije tri-etiri godine odluio sam uzeti malu pauzu. Sad sam, kao kardinali, poduzetnik u miru, premda ne vjerujem da poduzetnik ikad može biti sasvim u miru. Jednostavno, podvukao sam crtu i malo 'sta' na balun'. Riješio sam se svih veinskih paketa, postao manjinski suvlasnik i više se ne bavim nijednim poduzeem na dnevnoj osnovi. Ispalo je da sam imao sree i sve to napravio pred krizu", kaže nam kroz smijeh Buljubaši. Kako su sada rasporeeni ti vlasniki paketi? - Svuda je ostalo nešto. Ono što sam prodao u jednom poduzeu 'posijao' sam u druga poduzea po Balkanu, nešto u Južnoj Americi i drugdje po svijetu. Napravio sam jednu veu disperziju. U ove etiri godine svuda je na burzama i fondovima sve palo, pa

sam i ja to osjetio, ali ne kao da sam ostao u jednom ili dva segmenta poslovanja. Osim toga, pokazalo se da tvrtke koje sam kupovao ili koje sam osnovao mogu funkcionirati i bez mene. S obzirom na to da je Split grad kakav ve jest, i dalje svi govore: 'Znaš, to ti je Buljino'. - Ma teško je, a nema ni potrebe, da se svaki put to demantira. Neke su tvrtke ve promijenile vlasnike dva-tri puta, poput kabelske televizije koja je na kraju završila u austrijskim rukama. Pretpostavljam da vrijeme sada uglavnom provodite u uživanju? - Dosta sam bio na moru, putovao. Dosta sam vremena ostavio za sebe, za svoje gušte. Naravno, i kad se putuje iz zadovoljstva, susretnu se ljudi iz posla, uvijek se razgovara, teško se sasvim 'ištekati' iz posla. I glavu je teško promijeniti, sto puta pomislim da bi negdje bilo dobro nešto uložiti, ali onda prikoim. Mediteranom naješe putujete brodom Seagull, kao Tito - kojega esto hvalite - nekad na Galebovim putovima mira. - Galeb je brod koji je donio dosta dobra. Širio je ideju nesvrstanosti koja je bila dobra, ak i s pozicije poduzetništva. U svim je tim zemljama Jugoslavija mogla plasirati dosta svojih proizvoda, a mislim da

GRADI SE PISTA

Let u svemir malo kasni Od svih vaših putovanja najviše se ipak spominje planirani izlet u svemir. Do koje je to uope faze došlo? - Potpisao sam ugovor poetkom godine, a prvi su se probni letovi trebali ostvariti ve do kraja ove godine, ali vidim da je nešto malo zapelo. Komercijalni su letovi trebali krenuti dogodine. Za utjehu je Richard Branson svakome od nas 150 koji smo potpisali ugovor poslao jednu svoju knjigu (smijeh). Radi se pista u New Mexicu, prva je letjelica ve predstavljena i vjerujem da e se to ostvariti.

bi i hrvatskim poduzetnicima trebalo biti zanimljivo poslovati s tim, uvjetno reeno, slabijim tržištima. Stipe Mesi je nešto tu pokušavao i mislim da je to bio dobar put jer se na tim tržištima može dosta toga napraviti. Rije kriza svojevrsna je parola dana. Kako se nosite s njom? - Kriza je pogodila cijeli svijet, kao što se ve dogaa periodino svakih 20-30 godina, i nakon svega nas eka veliko pospremanje. Krize dou i prou, a poduzetnici, gradovi i države koji rade kako treba osjete krizu, ali iz nje izvuku pouke i poslije budu još jai. Je li Hrvatska izvukla pouke? - Mislim da nije. Kako je Hrvatska po vašem mišljenju uope doekala takav globalni 'raspad sistema'?

- U Hrvatskoj je jedini spreman krizu doekao bankarski sektor, koji je u svijetu pretrpio najvee štete, zahvaljujui guverneru i politici HNB-a. Imamo sreu da je svake godine turizam sve bolji i bolji, na taj nain se može plasirati i dosta proizvoda, jer kad turist nešto kupi u Hrvatskoj, na to plati PDV, a to je bolje od izvoza. Hrvatska je sada i infrastrukturno dobro povezana, tu su i zdrave banke. Dakle, imamo sve što nismo imali prije petnaest godina i imamo što ponuditi. Jedino je administracija ostala gora nego što je bila i u socijalizmu, nagomilala se. S tim se nitko još nije istinski uhvatio u koštac. Je li oslanjanje gotovo iskljuivo na turizam pogrešno?

- Nismo se oslonili na turizam zato što smo željeli, nego zato što imamo to što nam je Bogom dano i sve nekako ide samo od sebe. Nije stvar, dakle, u tome da koncept nije dobar, nego koncepta nije nikad ni bilo. Treba imati svoj put, ali uz pametnu strategiju za sljedeih deset godina. Sve e se malo-pomalo rješavati, osim te nagomilane administracije. Ako se ona smanji, i država postane jeftinija, a poduzetnici budu lakše otvarali svoja radna mjesta, onda možemo uhvatiti razvijene zemlje oko nas. Hrvatska udruga poslodavaca esto se stavlja u poziciju savjetnika Vlade ili korektora Vladinih poteza. Vas ne vidi-


uzetnikog staža splitski poduzetnik Juroslav Buljubaši prije triudjele, no priznaje da je poduzetniku teško biti sasvim 'u miru'

business.hr »etvrtak 16/9/2010

mo interese velikih, omi ili Komori ››

Nakon što se u vrh HUP-a automatski poelo primati tvrtke koje su platile vei iznos, velike su kompanije zauzele dosta prostora JUROSLAV BULJUBAŠI, splitski poduzetnik FOTO PRKI/CROPIX

mo u tim akcijama. - U HUP-u sam bio do prije pet godina. Ta je organizacija bila dobra ideja, da se hrvatski poduzetnici okupe i kažu svoje mišljenje kako ga mogu iznositi sindikati. Danas je HUP slian Cromi, udruženju menadžera, i zastupa interese velikih, pa odavno nisam od njih uo neku ideju koja je dobra za interese malih i srednjih poduzetnika. Prije sam bio aktivniji, ak i dopredsjednik HUP-a u dva mandata po etiri godine. Danas je ta udruga sve slinija gospodarskoj komori. Da ne griješim dušu, HUP je bolji od komore jer su poslodavci u njemu udruženi dobrovoljno. Meutim, nakon

što se u vrh HUP-a automatski poelo primati tvrtke koje su platile vei iznos, velike su kompanije zauzele dosta prostora, što nije dobro. Imali ste svoju politiku pustolovinu, Listu Velog mista. Kako danas gledate na taj pokušaj utjecanja na život Splita? - U politici sam prve korake napravio puno prije toga, devedesetih kroz Koaliciju narodnog sporazuma, pa u HNS-u iz kojeg sam izašao 2001. Uvijek sam smatrao da poduzetnik mora biti aktivan ako mu je stalo da nešto promijeni u Hrvatskoj, Dalmaciji ili Splitu. Zato sam i dao podršku Listi, bio sam i jedan od osnivaa, ali bez aktivne

funkcije. Ipak, kao danas za tvrtke, u Splitu se o LVM-u uvijek govorilo kao o "Buljinoj listi"? - Protiv toga se ne možeš boriti. Lista Velog mista bila je zamišljena kao tijelo koje e omoguiti poduzetnicima da kažu svoje mišljenje i kasnije se svuda po Hrvatskoj ta ideja ipak širila, od Cuccurina u Istri preko Varaždina i Slavonije do Splita. Premda u Dalmaciji nema važnije regionalne politike stranke, ipak se poelo sve više govoriti o položaju te regije u Hrvatskoj? - Šteta je što takve stranke nema jer budunost je Europa regija, a Dalmacija ima što rei. Da budemo iskre-

ni, više se napravilo za Dalmaciju posljednjih godina u Hrvatskoj negoli u 45 godina Jugoslavije, osim za vrijeme MIS-a, dakle opet Titovim zaslugom. Dosta je pogledati infrastrukturu, posebno autocestu. Nepravedno je jedino što porez nije rasporeen onako kako bi trebalo biti, da trideset posto poreza ostane gradu, trideset posto Dalmaciji, a ostatak neka ide državi. U socijalizmu je postojala dobra ideja zajednica opina, koja je omoguavala bolju disperziju poreza. U tom smjeru treba ii u budunosti, da lokalnoj i regionalnoj upravi ostaje više, a da što manje ide centraliziranoj upravi.

A Split danas? Ima li doista znaaj drugoga grada u zemlji? - Pokazalo se ove godine da Split može biti jak turistiki grad, ali postoji nešto još važnije. Možda se i ne zna toliko, ali Split je izrastao u jak sveuilišni centar, i to što imamo gradnjom novog kampusa teško je na jednome mjestu nai i u Europi. Sad se samo nadam da e i kvalitetom studija biti opravdana takva infrastruktura. Jedini je problem nedostatak radnih mjesta, a njih nema zbog jake antipoduzetnike klime, zbog koje mi je na neki nain drago što više nisam aktivni poduzetnik. Ivica Profaca


dogaaji

POTVRDIO

Komak prodao veinski paket Pivovare

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr »etvrtak 16/9/2010

IVAN KOMAK veinski paket prodao je poduzeu Kasija, ija je direktorica njegova supruga SNIMIO GORAN FLAUDER

Osijek. Direktor osjeke Pivovare Ivan Komak potvrdio je juer da je veinski paket od oko 88 posto dionica prodao tvrtki Kasija d.o.o., koja je tako postala novim veinskim vlasnikom te pivovare. U izjavi za Hinu Komak je kazao kako je rije o tvrtki iji je osniva i vlasnik slovaki državljanin, a njegovo ime nije

želio otkriti. No, potvrdio da je direktorica te tvrtke, registrirane u mjestu Jelisavcu u Osjeko-baranjskoj županiji, gdje i sam ima prebivalište, njegova supruga Anica Komak. Ivan Komak kaže i kako je transakcija i promjena vlasnika upisana u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu (SKDD), ali nije želio govoriti o pojedinostima, osim da se na taj potez odluio jer smatra da e novi vlasnik dokapitalizirati pivovaru te poveati kapacitete i proširiti poslovanje.

Smatra takoer da je to dobro za pivovaru i stabiliziranje njezina poslovanja. Nakon prodaje veinskog paketa dionica u Komakovu vlasništvu sada je oko jedan posto dionica, a sam Komak kaže da e na dužnosti direktora ostati do kraja ove godine. Prema zadnjim podacima SKDD-a, tvrtka Kasija d.o.o. vlasnik je 23.480 dionica ili 89,44 posto dionica Pivovare Osijek, a Ivan Komak ima 308 dionica ili 1,17-postotni udjel. H

Dug vraćamo, a dnevni promet je 360.000 kuna NA DOBROM PUTU Ove bi godine prihod HGspota trebao dosegnuti 105 milijuna kuna, iznio je savjetnik Uprave Hrvoje Prpi, a dodatan optimizam ulijeva mu odlina prodaja u rujnu - vjeruje da e prvi put nakon gotovo tri godine prikazati pozitivan mjeseni operativni novani tok Poetkom prosinca HGspot e isplatiti oko 50 milijuna kuna komercijalnih zapisa zajedno s kamatama, najavio je Hrvoje Prpi, savjetnik Uprave HGspota, dodavši kako oekuje da bi ove godine prihod tvrtke trebao iznositi oko 105 milijuna kuna. Nakon što je krajem prošle godine Prpi došao na mjesto savjetnika Uprave HGspota i uveo nov nain poslovanja, tvrtka je nakon gotovo tri godine poela poslovati pozitivno.

Stimuliranje prodavaa

A što je uinjeno? Uvedeni su osobni savjetnici pri kupnji, decentralizirana je prodaja, troškovi su u nekim segmentima smanjeni i do 80 posto, a zaposlenike u prodaji sti-

mulira se za svaku obavljenu transakciju. Prpi istie da se plae tako kreu i do više od 8 tisua kuna neto. Zaposlenici moraju polagati testove znanja na osnovi informacija iz informatikih asopisa. Meu troškovima koji su snažno srezani je i najam, a ak se i zaposlenike koji uspiju s najmodavcem sklopiti povoljniji ugovor stimulira kroz dodatak na plau. S druge je strane zahvaljujui decentralizaciji HGspot uspio poboljšati i svoj odnos prema kupcima koji mnogo brže dobivaju odgovore na upite, a suradnjom s distributerima smanjeno je vrijeme isporuke robe. "Danas su naše skladište zapravo naše police", kaže Prpi.

BROJKE

330

tisua kuna dnevnog prometa potrebno je HGspotu da zabilježi pozitivan operativni novani tok (EBITDA)

530

tisua kuna prometa dnevno moraju poeti ostvarivati kako bi uz redovno poslovanje mogli uredno servisirati i sve kredite

HRVOJE PRPI, savjetnik Uprave HGspota, pohvalio se napretkom u poslovanju nakon niza promjena SNIMIO HRVOJE DOMINI

Najavio je i uvoenje programa za odane kupce kojim e ih se dodatno stimulirati posebnim pogodnostima za gotovinsko ili virmansko plaanje. Trenutano su u potrazi za još jednom lokacijom za svoj duan u zapadnom dijelu grada ime bi maloprodajna mreža trebala biti zaokružena na ukupno 16 poslovnica,

ukljuujui i duan u Utrinama, gdje se nalazi i Uprava HGspota.

Pozitivan saldo

Osim toga, prema njegovim rijeima, u lipnju ove godine HGspot je nakon dvije i pol godine dan završio u plusu, a od poetka rujna svaki dan bilježe rast prodaje i pozitivan saldo. S obzirom na to

da je rujan tek poeo, a da je prodaja informatike robe sezonski posao, to su odlini pokazatelji, tvrdi Prpi. Oekuju da e u mjesenom izvještaju koji HGspot podnosi banci za mjesec rujan prijaviti pozitivnu dobit prije oporezivanja, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA), a da bi se to ostvarilo, potreban je promet od oko 330.000 kuna dnevno. No, da bi se uspjeli vratiti i krediti potreban je dnevni promet od 530.000 kuna. Trenutani je dnevni prosjek HGspota za ovaj mjesec 360.000 kuna, zakljuio je Prpi. Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr


a


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Âťetvrtak 16/9/2010

SLUÂťAJ PODRAVKA

I sud Sanadera zove za svjedoka Zagreb. BivĹĄi premijer Ivo Sanader bit e pozvan kao svjedok na suenje za malverzacije teĹĄke 400 milijuna kuna u sluaju Podravka, doznaje se od obrane optuĹženika u tzv. aferi Spice. Sanader je, naime, trebao biti pozvan kao posljednji svjedok u odvjetnikoj istrazi koju su branitelji optuĹženih elnika Podravke vodili prije nego ĹĄto

je Uskok proĹĄloga tjedna podigao optuĹžnicu. "Nakon podizanja optuĹžnice dogovorili smo se da obustavljamo ispitivanje svjedoka te da emo sve osobe koje nismo uspjeli ispitati predloĹžiti za svjedoke u sudskom postupku", kazao je Hini Mate Mati, odvjetnik bivĹĄeg ĹĄefa Podravkine Uprave Zdravka Ĺ estaka. Prihvati li sud prijedlog da se bivĹĄi premijer ispita kao svjedok, Sanader e dobiti sluĹžbeni poziv kojemu e se, za razliku od odvjetnike istrage, morati odazvati. H

USUGLASITI SPORAZUM

Sindikati ipak nee odmah u GSV

Zagreb. Gospodarsko-socijalno vijee (GSV) ipak nee ponovno poeti s radom krajem ovoga ili poetkom idueg tjedna, kako je bilo najavljivano, jer su sindikalne srediĹĄnjice zatraĹžile od Vlade sastanak 22. rujna, na kojem bi se usuglasio sporazum koji e urediti budui rad GSV-a. Nakon sastanka

socijalnih partnera, odrĹžanog u ponedjeljak, ministar BoĹžidar Kalmeta optimistino je najavio skoru obnovu socijalnog dijaloga koji je zamro joĹĄ prije ljeta sa sindikalnim bojkotiranjem GSV-a. Sindikalni elnici sada su spremni vratiti se u GSV, ali pod uvjetom da se sporazumom utvrdi nov nain rada koji e, prvenstveno, onemoguiti preglasavanje. Koordinacija sindikalnih srediĹĄnjica juer je zakljuila da prijedlog sporazuma koji je dostavio Vladin ured za socijalno partnerstvo nije prihvatljiv. H

Većina dijelova za hrva vlak ipak je uvezena? STRUNO MIŠLJENJE Iako u Konaru i TŽV Gredelju tvrde da je u elektromotorni vlak za regionalni prijevoz koji su izradili za HŽ Putniki prijevoz ugraeno 70 posto domaih komponenti, strunjaci kaŞu da su sve bitne komponente za taj vlak kupljene u inozemstvu poput vrata, konica, kotaa‌

IVAN BAHUN, predsjednik Uprave Konara Elektrina vozila: 'Na svjetskom trĹžiĹĄtu kupujemo dijelove koje kupuju i drugi proizvoai vlakova, najeĹĄe od istih dobavljaa, a to je oko 30 posto' SNIMIO HRVOJE DOMINI

Prototip hrvatskog niskopodnog vlaka, koji je prije nekoliko dana predstavljen javnosti, ne sadrŞi 70 posto komponenti domae proizvodnje. Tvrde to strunjaci s kojima smo razgovarali, a Şeljeli su ostati anonimni. U Konaru i TŽV Gredelju, naime, tvrde da je u elektromotorni vlak za regionalni prijevoz koji su izradili za

HŽ Putniki prijevoz ugraeno upravo 70 posto domaih komponenti. No strunjaci, naťi sugovornici, decidirano kaŞu da su sve bitne komponente za taj vlak kupljene u inozemstvu poput vrata, konica, kotaa‌ Pritom objaťnjavaju da su te komponente kupile hrvatske privatne tvrtke od stranih proizvoaa i onda ih preprodale Kon-

aru i Gredelju pa se samo na taj nain, kaĹžu, moĹže obraniti tvrdnja o 70 posto domae komponente.

Bombardier i Siemens

Tako bi se onda, tvrde strunjaci, isto moglo rei za cijeli Bombardierov ili Siemensov vlak, koji je kupila hrvatska privatna tvrtka a onda preprodala HĹ˝-u, da je 100 po-

sto hrvatski proizvod. Strunjaci hrvatskom vlaku prigovaraju i da ima sustav upravljanja koji je odbaen u europskim zemljama, da to nije Ĺželjezniki standard te da je na razini automobilske tehnologije. U Konaru pak decidirano tvrde da je u njihovu vlaku 70 posto domae komponente. Ivan Bahun, predsjednik Uprave Konara Elektrina vozila, kaĹže da je vlak koji su izradili za HĹ˝ razvijen u Konaru te da je proizveden po Konarevoj dokumentaciji u suradnji s konzorcijalnim partnerom Gredeljem. "Vlak kao sustav i svi vaĹžniji podsustavi i dijelovi razvijeni su i proizvedeni u Hrvatskoj. Na svjetskom trĹžiĹĄtu kupujemo dijelove koje kupuju i drugi proizvoai vlakova, najeĹĄe od istih dobavljaa. Vrijednost uvezenih dijelova i raznog materijala je oko 30 posto. Ostalo, dakle oko 70 posto, je izravno hrvatsko", objaĹĄnjava Bahun. Na tvrdnju da veinu komponenti uvoze privatne hrvatske tvrtke, a onda ih preprodaju Konaru, Bahun kaĹže da komponente koje uvoze domae tvrtke posrednici i zastupnici ubrajaju u onih 30 posto uvoza. "Kupujemo samo one


SLUŽBENO

Majeti preuzeo duĹžnost ĹĄefa HUP-a

DAVOR MAJETI, novi glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Zagreb. Novi glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majeti juer je sluĹžbeno preuzeo duĹžnost, priopeno je iz HUP-a. Za glavnog je direktora imenovan krajem lipnja, a u HUP je stigao s mjesta izvrĹĄnog direktora informatike tvrtke Atento. Zamjenik glavnog direktora je Bernard Jakeli, koji je na toj

poziciji bio i za vrijeme mandata prethodnog glavnog direktora ure Popijaa, a nakon Popijaeva odlaska bio je vrĹĄitelj duĹžnosti glavnog direktora. Majeti je najvei dio karijere proveo u Microsoftu Hrvatska. Najavljuje da e mu na elu HUP-a prioriteti biti poveanje efikasnosti javne uprave, smanjenje optereenja gospodarstva i poticajno radno zakonodavstvo. Zalagat e se za promjenu odnosa prema poduzetnicima, posebno poduzetnikim inicijativama i investicijama. H

INDUSTRIJA U SRPNJU

GodiĹĄnji pad narudĹžbi 9,3%

Zagreb. Ukupan promet hrvatske industrije u srpnju ove godine bio je vei 1,6 posto u usporedbi sa sedmim mjesecom proĹĄle godine, a istodobno su ukupno primljene nove narudĹžbe u industriji manje 9,3 posto, pokazuju prvi podaci DZS-a. Ukupni desezonirani promet u odnosu na lipanj pao je 2,5 posto pri emu je na domaem

trĹžiĹĄtu povean 3,2 posto, a na stranom je pao 5,2 posto. Na godiĹĄnjoj razini, ukupni promet, kalendarski prilagoen, vei je 1,6 posto. GodiĹĄnja usporedba pokazuje da je promet povean kod energije 41,3 posto. Kod kapitalnih proizvoda pao je 4,8 posto, promet trajnih proizvoda za ĹĄiroku potroĹĄnju manji je 7,1 posto, a intermedijarnih proizvoda 9,3 posto. Promet industrije u prvih je sedam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine pao 4,6 posto. H

vatski Inflacija u kolovozu usporila na 0,9% ? POPUSTI I AKCIJE

komponente koje ni drugi proizvoai vlakova ne proizvode sami, ve kupuju od neutralnih dobavljaa, primjerice kotae, vrata, elektronike ipove, konice i slino", tumai Bahun. Na prigovor da su u vlak ugradili sustav upravljanja koji je ispod europskih Ĺželjeznikih standarda Bahun odgovara da je u vlak ugraen najmoderniji sustav upravljanja i komunikacija razvijen u Konaru.

Kontroverze

"Taj sustav ine umreĹžena specijalna raunala s posebno razvijenom sistemskom i aplikacijskom programskom podrĹĄkom, a sve prema suvremenim normama koje se odnose na tranika vozila", kaĹže Bahun. Sline kontroverze oko udjela domaih komponenti povezivale su se i s niskopodnim tramvajem koji su proizveli Konar i Gredelj. Iako su u tim tvrtkama tvrdili da je najmanje 60 posto komponenti u tramvajima domae proizvodnje, strunjaci, ali i neki ljudi iz tog konzorcija, ipak su tvrdili suprotno, odnosno da je veina dijelova za tramvaj uvezena. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

Prosjena godiĹĄnja stopa inflacije u kolovozu je iznosila 0,9 posto, neĹĄto manje od srpanjskih jedan posto, objavio je u srijedu DrĹžavni zavod za statistiku. "Niske stope rasta potroĹĄakih cijena primarno su posljedica niske razine domae potraĹžnje, izostanka pritiska uvoznih

cijena te opeg pada gospodarske aktivnosti", navode analitiari Raiffeisen consultinga. GodiĹĄnji rast cijena rezultat je prije svega viĹĄih cijena energije. Tako su u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle 6,7 posto, ĹĄto je prvenstveno pota-

knuto rastom cijena plina (16,4 posto) i tekuih goriva (16 posto). Suprotan utjecaj imao je pad prehrane i bezalkoholnih pia (0,7 posto), odjee i obue (4,8 posto) godiĹĄnje. "NiĹže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pia rezultat su brojnih akcija sniĹženja cijena proi-

zvoda kako bi se u uvjetima visoke konkurencije privuklo kupce. Pad cijena obue i odjee rezultat je veih sezonskih sniĹženja nego proĹĄle godine", kaĹžu u Raiffeisenu, gdje ne oekuju rast inflacije "budui da je teĹĄko oekivati osjetniji oporavak domae potraĹžnje do kraja godine".

OGLAS

KAKO IZRADITI POSLOVNI PLAN? specijalistiki seminar/radionica Hrvatski institut za financije

Seminar u organizaciji Hrvatskog instituta za financije (HIF) prezentira suvremenu metodologiju poslovnog i financijskog planiranja. Tijekom ove specijalistike radionice sudionici e se kroz viĹĄe praktinih primjera upoznati sa organizacijom procesa poslovnog planiranja, analizom poslovnog okruĹženja, definiranjem strateĹĄkih ciljeva, izradom financijskog plana te mjerenjem i izvjeĹĄtavanjem o ostvarenju planskih veliina. Datum: 24. rujna 2010. Mjesto: Europski dom, JuriĹĄieva 1, Zagreb Prezentor: mr.sc. Mladen Meter Pretplatnici Business.hr-a imaju pravo na 10% popusta na kotizaciju.

Sve informacije o seminaru i prijavi na www.hif.hr MEDIJSKI POKROVITELJ


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Âťetvrtak 16/9/2010

AKOVAÂťKA VINA

Prekinut prosvjed kooperanata

akovo. Kooperanti akovakih vina, nakon ĹĄto su juer ujutro deblokirali vinariju u Mandievcu pokraj akova, poslije 13 sati prekinuli su sve prosvjedne aktivnosti i povukli viĹĄe od 40 traktora s ruba ceste kod vinarije. Prosvjed je prekinut iako nije prihvaen zahtjev za cijenom groĹža na razini lanjske od tri kune za kilogram groĹž-

a na bazi 17% ĹĄeera. Umjesto toga, kooperanti su prihvatili novi cjenik Uprave Vina, odnosno Kutjeva u ijem sastavu Vina djeluju, po kojem kilogram groĹža stoji tri kune, ali na bazi 19% ĹĄeera. Po rijeima glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede Mladena Pavia, Ministarstvo je spremno sufinancirati otkup uz zaĹĄtienu cijenu za kvalitetne sorte od tri kune na bazi 19% ĹĄeera, odnosno 83 eksela. Svaki dodatni eksel plaao bi se s pet lipa, a svaki eksel manje snizio bi cijenu za pet lipa. Ministar-

stvo bi sudjelovalo u cijeni sa 0,60 kuna. Ministarstvo e taj prijedlog pripremiti za sjednicu Vlade u etvrtak. Prema tim kalkulacijama, otkupilo bi se 30.000 tona groŞa, ťto bi Ministarstvo sufinanciralo sa 18 milijuna kuna. "Nemamo drugog izbora. S tom cijenom razlika u odnosu na lani bit e oko 10 lipa, ťto je ipak prihvatljivije od prvotne ponude akovakih vina", rekao je u ime kooperanata Željko Horvat, predsjednik mandievake Udruge vinara, vinogradara i voara. H

PETAR ÂťOBANKOVI, ministar poljoprivrede SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Brza reakcija naÄ?elnika privukla ulaganje Bamb DOBRI OPINSKI UVJETI VaraĹždinski Bambi odluio se na ulaganje 26,6 milijuna kuna u novi pogon u pograninom mjestu Babinac zahvaljujui kooperativnosti i brzoj reakciji naelnika koji im je ponudio dobre uvjete Umjesto ĹĄirenja poslovnih prostora u jalkovekoj poduzetnikoj zoni pokraj VaraĹždina, gdje je u prosincu otvorio novu tvornicu na 3600 etvornih metara vrijednu 26,6 milijuna kuna, varaĹždinsko obuarsko poduzee Bambi odluilo se za izgradnju novog pogona u Babincu, pograninom mjestu uz hrvatsko-slovensku granice.

Putni troĹĄkovi

U prvoj fazi u novim prostorima vrijednim gotovo etiri milijuna kuna radit e 22, a u drugoj joĹĄ 20 radnika. "Za gradnju pogona u Babincu odluili smo se jer je podruje od posebne drĹžavne skrbi, ali i zbog kooperativnosti i brze reakcije naelnika Mirka Korotaja

te cijelog Opinskog poglavarstva. Naime, Opina Cestica, gdje je Babinec, ponudila je i financijsko ueĹĄe u izgradnji infrastrukture te osloboenje od plaanja komunalnih naknada. No, niĹĄta manje nam nije vaĹžna ni zastupljenost radne snage, odnosno troĹĄkovi njezina prijevoza", kaĹže Ariana Pomper, direktorica Bambija, tvrtke koju su prije neĹĄto viĹĄe od dva desetljea osnovali njezini roditelji, Blanka i Tomislav Skoko. Kako objaĹĄnjava, na cestikom je podruju vea koncentracija potrebne radne snage za obuarsku industriju, koje je sve manje u VaraĹždinu i okolici. "S obzirom na to, Ĺželjeli smo pribliĹžiti radno mjesto radniku kako ne bi puno

ARIANA POMPER, direktorica Bambija, istie kako je novi pogon na podruju od posebne drŞavne skrbi FOTO ÆELJKO HAJDINJAK / CROPIX

vremena troĹĄio na dolazak na posao odnosno povratak s posla.

Ĺ irenje izvoza

Budui da je svima vrijeme dragocjeno, vjerujemo da time sebi osiguravamo prednost meu zaposlenicima u odnosu na druge poslodavce. S druge strane, tvrtka tako sebi smanjuje troĹĄkove prijevoza", objaĹĄnjava direktorica Bambija, koji je proĹĄlu godinu zavrĹĄio s blizu 28 milijuna kuna prihoda. U novom pogonu u Babincu Bambi e proizvoditi gor-

njiĹĄta za novi asortiman vodonepropusnog programa, koji je nedostajao u ponudi na domaem i inozemnom trĹžiĹĄtu, a ve od ove sezone nai e se u prodavaonicama, kojih je sve viĹĄe. Naime, Bambi je i ove godine proĹĄirio svoju maloprodajnu mreĹžu u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, a planira poveati izvoz prvenstveno u Njemaku, Ĺ vedsku, Rusiju i Poljsku, gdje se nedavno predstavio na sajmu obue u Poznanu. Gospodarska je kriza za Bambi, kako istiu, bila po-

ticajna pa se sve viĹĄe usmjeravaju na izvoz. "Bez obzira na ope prilike i mnogobrojne specifine teĹĄkoe i probleme, kao ĹĄto je nedostatak radne snage, nuĹžnost njezine strune obuke te viĹĄe cijena rada u odnosu na zemlje u okruĹženju, poput BiH, Rumunjske i Bugarske, Ĺželimo i trudimo se ostati i dalje iskljuivo hrvatski proizvoa kvalitetne djeje obue. To iziskuje ĹĄirenje na inozemna trĹžiĹĄta i smanjivanje troĹĄkova proizvodnje kako bi se odrĹžala konkurentnost u odnosu


POLJOPRIVREDA

Suradnja s Talijanima Zagreb. Ministar poljoprivrede Petar obankovi i njegov talijanski kolega Giancarlo Galan potpisali su u srijedu Memorandum o razumijevanju u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Memorandum e osigurati, uz ostalo, produbljivanje suradnje u podruju ruralnog razvoja, stoarstva i organizacije trĹžiĹĄta stoarskih proizvoda, unapreenje trgovine voa i povra. H

ika mbija BROJKE

27,8

milijuna kuna iznosili su lani ukupni prihodi Bambija, rashodi 25,2, a dobit prije oporezivanja 2,6 milijuna kuna

30

milijuna kuna iznosili su prihodi Bambija 2008., ukupni rashodi 27,6, a dobit 2,4 milijuna kuna

15%

od oko 120 tisua pari djeje obue godiĹĄnje Bambi izvozi, a 65 posto proizvodnje prodaje kroz vlastitu maloprodajnu mreĹžu

na druge proizvoae koji su se odluili za proizvodnju u jeftinijim zemljama", kaĹže Pomper, dodajui da se maksimalno gleda i kako nabaviti veinu sirovine u Hrvatskoj jer smatraju da se samo tako kao zemlja moĹžemo izvui iz krize te da od toga treba poi svaki pojedinac i svako poduzee. Ivica Kruhoberec

INVESTICIJA OD 25 MIL. KUNA

Gradi se gospodarska zona u Antunovcu

Antunovac. U Antunovcu nadomak Osijeka poela je gradnja gospodarske zone na povrĹĄini od 140.000 kvadrata koja bi uskoro trebala pokrenuti gospodarstvo i poveati zaposlenost, istaknuo je na jueraĹĄnjoj presici naelnik opine Ivan AnuĹĄi. Rije je o jedinstvenom modelu na podru-

ju Hrvatske, u koji e privatni investitor, Antunovac gradnja d.o.o., uloĹžiti izmeu 20 i 25 milijuna kuna. Radovi su poeli u srpnju, a investitori priĹželjkuju dolazak proizvodnih djelatnosti, za ĹĄto je pripremljen niz olakĹĄica. Oekuje se da e antunovaka gospodarska zona profunkcionirati poetkom idue godine. Ulagai mogu oekivati maksimalne porezne olakĹĄice, niske cijene komunalnih davanja, model poslovanja "klju u ruke" te mogunost financiranja cijelog paketa, kazao je AnuĹĄi. H

HT

Ugovor s FER-om vrijedan 6 milijuna kuna

Zagreb. Hrvatski telekom (HT) i zagrebaki Fakultet elektrotehnike i raunarstva (FER) potpisali su juer ugovor o petogodiĹĄnjoj suradnji vrijedan 6 milijuna kuna. Cilj je promicanje prijenosa znanja i ideja izmeu znanosti i gospodarstva, a ugovor su potpisali predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrini i dekan

FER-a Vedran Mornar. Nastavak je to suradnje HT-a s hrvatskom akademskom zajednicom zapoet 2006., od kada je u sklopu prvog ugovora u vrijednosti 3,6 milijuna kuna realizirano 85 posto planiranog. HT je usto dodijelio nagrade ukupne vrijednosti 247 tisua kuna za najbolje inovativne mobilne aplikacije odabrane na natjeaju "Budi kreativan". Na natjeaj je stiglo 75 radova, od kojih je s iznosima od dvije do 98 tisua kuna nagraeno njih deset u tri kategorije. D. T.

IZ JAVNE UPRAVE U GOSPODARSTVO

Breglec u upravi City Exa DraĹžen Breglec, bivĹĄi drĹžavni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, imenovan je novim lanom Uprave kurirske tvrtke City Ex. Kao lan Uprave Breglec e biti odgovoran za razvoj poslovanja City Exa, ĹĄto ukljuuje razvoj novih usluga, razvoj poslovanja na OGLAS

drugim trĹžiĹĄtima u regiji te razvoj novih poslova srodnih osnovnoj djelatnosti, javljaju iz City Exa. Dolaskom u City Ex Breglec se vraa gospodarskom sektoru u kojem je i zapoeo svoju karijeru radei najprije u slovenskoj Nafti-Lendava, a potom u MT-u ako-

vec. Prije dolaska u City Ex DraĹžen Breglec je viĹĄe od ĹĄest godina, od oĹžujka 2004. do svibnja 2010., obnaĹĄao duĹžnost drĹžavnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. DuĹžnost je napustio nakon gubitka na stranakim predsjednikim izborima

HSLS-a, gdje ga je porazio Darinko Kosor. Kao drĹžavni tajnik bavio se liberalizacijom telekomunikacijskog trĹžiĹĄta, ustrojem regulatora za poĹĄtu i elektronike komunikacije te restrukturiranjem i pripremama za liberalizaciju poĹĄtanskog sektora. N. D.


dogaaji

AFERA OBERMANN

HT: Istrage se tiu Crne Gore i Makedonije

14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr »etvrtak 16/9/2010

RENÉ OBERMANN, predsjednik uprave Deutsche Telekoma ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Informacije o navodnom podmiivanju predsjednika Uprave Deutsche Telekoma Renéa Obermanna odnosile su se na podruje Crne Gore i Makedonije, gdje je DT ušao u vlasniku strukturu tamošnjih telekom operatera putem Magyar Telekoma. Dakle, rije je o akvizicijama Magyar Telekoma u kojima

najjai domai telekom nije sudjelovao, tvrde u HT-u. Time odbacuju bilo kakvu povezanost s aferom koja potresa njihova vlasnika DT, iji je prvi ovjek René Obermann, s još nekoliko visokih dužnosnika DT-a, osumnjien da je potrošio milijune eura na podmiivanje maarskih državnih službenika, ali i za kupnju telekom operatera u Makedniji i Crnoj Gori. Njemaki tužitelji potvrdili su juer da su otvorili istragu kako bi otkrili je li DT vršio pritisak na vladine službenike u Makedoniji. D. T.

BROJKA

6218

kuna iznosila je u Zagrebu prosjena neto plaa za lipanj s kriznim porezom, pokazuju podaci Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj

Dok Vlada razmišlja, Badel bi mogao u stečaj BIROKRATSKO OTEZANJE Unato tome što elnici Badela ve tri mjeseca pregovaraju o ulasku države u vlasništvo tvrtke, a prije više od mjesec i pol su i formalno predali zahtjev za pomo po modelu C, sve je još u ladici Ministarstva financija. U meuvremenu vjerovnici postaju sve nervozniji Posrnuli Badel 1862 jedina je tvrtka koja se zasad prijavila za restrukturiranje po modelu C prema kojem u vlasništvo posrnule tvrtke ulazi država. Iako za to imaju odobrenje resornog ministarstva poljoprivrede, njihov je zahtjev i nakon više od mjesec dana od službenog podnošenja 'u proceduri'. Kako su nam potvrdili u Badelu, iz Ministarstva financija im još nije stigao konaan odgovor hoe li pristati na pretvaranje poreznog duga u vlasniki udjel u tvrtki. U meuvremenu su neki od vjerovnika izgubili strpljenje i u utorak blokirali raun Badela, a veliko je pitanje kako e se sada ponašati

ostali vjerovnici. Jer, dok elnici Badela mogu samo ekati odluku Ministarstva financija i Vlade, vjerovnici postaju sve nervozniji pa bi, odlue li se svi za ovrhu, tvrtka mogla propasti prije nego što se odvrti birokratska procedura. Iz Uprave Badela istiu da su s jednom od dviju banaka koje su blokirale raun tvrtke postigli dogovor, pregovori s drugom još traju, a ostale banke podržavaju Upravu u provedbi plana restrukturiranja.

Deblokada rauna

"U petak je planiran sastanak s poslovnim bankama na kojem e se razgovarati o dugoronom rješavanju obveza

financija. I skupština dioniara dala je zeleno svjetlo programu prema kojem bi država svoja potraživanja pretvorila u vlasniki udjel. To je ujedno jedini nain da država naplati svoja potraživanja, jer e u sluaju steaja njihov dobar dio morati otpisati. Badel je prošle godine državi dugovao više od 120 milijuna kuna na osnovi neplaenih trošarina i PDV-a. Kako bi pokazali spremnost da tvrtka sama sudjeluje u spašavanju, uz pomo države - koja bi dio dugova otpisala, a dio pretvorila u vlasniki udjel - Uprava Badela intenzivirala je i pregovore o prodaji punionice Kalnike vode Atlantic grupi, što bi uskoro moglo biti finalizirano.

U Ministarstvu šute

ZVJEZDANA BLAŽI, predsjednica Uprave Badela 1862, u petak e održati sastanak s bankarima na kojem e razgovarati o dugoronom rješavanju obveza tvrtke SNIMIO HRVOJE DOMINI

Badela 1862", poruili su iz Uprave Badela te uskoro oekuju deblokadu rauna. Neslužbeno se može uti da Badel ispunjava sve uvjete

za provedbu modela C te da e država vjerojatno pristati na predloženi model restrukturiranja, ali njihov prijedlog još leži u ladici Ministarstva

No, za opstanak tog proizvoaa vina i žestokih pia ipak je presudna Vladina odluka o dokapitalizaciji, koja e pokazati hoe li model C ispuniti barem neka oekivanja ili e biti potpuni fijasko poput ranijeg Vladina spasonosnog rješenja - modela B, koji je poduzetnicima nudio kredite za investicije. Na naš upit u kojoj je fazi Badelov zahtjev iz Ministarstva financija nisu odgovorili do zakljuenja broja. Romana Dugandžija


mediji/ marketing/ prodaja

'Naming': Jamnica u potrazi za imenom novog proizvoda Lekcije on-line prodavaa

etvrtak 16/9/2010

NOVI-STARI MARKETINĹ KI ALAT

Sve viĹĄe domaih brendova u viralnim kampanjama


> mediji > marketing > prodaja

16-17

27

zemalja putem 34 europska marketinĹĄka magazina zastupljeno je u Ĺžiriju Epice

business.hr etvrtak 16/9/2010

NAGRADE EPICA

Svjetska marketinĹĄka krema u Hrvatskoj Zagreb e 21. sijenja 2011. posjetiti najbolji europski strunjaci iz podruja oglaĹĄavanja, dizajna, odnosa s javnoĹĄu i marketinĹĄkih komunikacija kako bi primili priznanja za svoje radove. Naime, u Muzeju suvremene umjetnosti odrĹžat e se sveana dodjela nagrada Epica nakon zavrĹĄetka Europ-

ske konferencije kreativnosti, najavili su organizatori - Best Marketing Hrvatska. Žiri Epice, sastavljen od urednika 34 europska marketinťka magazina iz 27 zemalja, sastat e se krajem studenoga u Parizu, gdje e odluiti o najboljima. Natjecanje u Zagrebu bit e posebno i imat e tri nove komunikacijske discipline - korporativni imidŞ, odnosi s javnoťu i brendirani sadrŞaj. Ostale discipline u kojima e se dodijeliti nagrade su: tv/film, tisak/press, vanjsko oglaťavanje, radio, B2B, farmaceutika, direktni marketing,

mediji, promocije, fotografija, dizajn, ambalaĹža te interaktivne i integrirane kampanje. Bit e dodijeljena i posebna nagrada za najbolju upotrebu mobilnog telefona, neovisno o kategoriji. Prijave na natjecanje otvorene su do 30. rujna. Epica je najstariji europski festival kreativnih komunikacija. Nagrade dodjeljuje 24. put, i to svake godine u drugoj europskoj metropoli. S prosjeno 4000 prijavljenih radova i 600 kompanija iz 50-ak zemalja, to je vodee europsko kreativno natjecanje, istiu organizatori. B.hr

Viralna kampanja za pomlaivanje brenda VIRALNI MARKETING Badelov proizvod koji je 80 godina gotovo sinonim za ocat posluĹžio se inovativnom tehnikom uzdajui se u dobru staru mo usmene predaje. Recept je to za kojim poseĹže sve viĹĄe hrvatskih tvrtki RANDERSPACE

Gorenje kampanjom poveao prodaju Randerspace je za Gorenje i njihovu liniju kuhinja Simplicity radio integriranu komunikaciju koja je pored klasinog media buyinga sadrĹžavala intenzivnu komunikaciju na internetu. Pokrenuli su blog najjednostavnijih recepata Zlatka Galla, osnovali njegovu grupu na Facebooku koja je okupila viĹĄe od 1200 slijedbenika, producirali i plasirali viralni spot koji se komunicirao iskljuivo viralno - bez zakupa medija. Rezultat je nedvojben, istie Kanceljak. "Kada zbrojimo portale koji su ga prenijeli u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, ak i Bugarskoj i Turskoj te YouTube, dobivamo brojku od viĹĄe od 70.000 uprizorenja, ĹĄto je za hrvatski viralni spot namijenjen prodaji bijele tehnike golema brojka. Gorenje je OZREN KANCELJAK, jedina kompanija u Hrvatskoj kojoj je ove godine prodadirektor interaktivne ja rasla. To nije iskljuivo rezultat viralnog dijela, ali jest agencije Randerspace integrirane komunikacije koja je sadrĹžavala i viralne ele(Digitel komunikacije) mente", objaĹĄnjava Kanceljak. ARHIVA BUSINESS.HR

V

iralni marketing, kojim se najbolje potie usmena predaja, ĹĄirenjem druĹĄtvenih mreĹža podigao se na novu razinu, a sve je eĹĄi i u Hrvatskoj. Nedavno je ta inovativna marketinĹĄka tehnika primijenjena na jedan tradicionalan hrvatski brend: Badelov ocat Kisko. Povodom njegova 80. roendana Kisko je dobio glavnu ulogu u nizu viralnih spotova, a proĹĄle je subote srediĹĄte Zagreba bilo pozornica za "prijenos u stvarnost" prvog iz serije virala nastalih u radionici agencije Goorila marketing.

Mjerljiv rezultat

"Kisko groznica" sastoji se od etiri prie za koje se koriste druĹĄtveni servisi poput Youtubea i Twittera te Facebooka

kako bi se pribliĹžili ĹĄirokom spektru potroĹĄaa. "Kisko se proizvodi od samog zaetka tvrtke Badel davne 1930. i jedan je od autohtonih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda. Posljednjih godina nije imao intenzivnu marketinĹĄku promociju, ĹĄto ga je donekle udaljilo od potroĹĄaa. No zahvaljujui samoj snazi brenda koji je u Hrvatskoj praktiki sinonim za ocat, zadrĹžao je poziciju graenu desetljeima", istie Petra akarun iz Goorila marketinga. Kisko potjeru, objaĹĄnjava, prenijeli su u stvarnost s ciljem dodatnog nadopunjenja viralne kampanje. "Viralni marketinga alat je s mnogo potencijala upravo zbog orijentacije tradicionalnih korisnika medija k internetu kao najjaem mediju da-


PORTAL KUPIME.HR

2,5

Traže se ulaznice i usluge čišćenja

milijuna kuna premašuje vrijednost usluga što ih je portal KupiMe. hr plasirao od osnutka prije četiri mjeseca

Vanja Sertić, direktor portala  Snimio saša Ćetković

Portal KupiMe.hr u četiri mjeseca od osnutka plasirao je usluga u vrijednosti većoj od 2,5 milijuna kuna uštedjevši kupcima više od 1,2 milijuna kuna, pohvalili su se s toga portala specijalizirana za grupnu kupnju uz popuste. Kako se kupci u nas još nisu naviknuli na on-line kupnju, ponudili su

VIRAL U STVARNOSTI Kisko potjera: popularnu bočicu opsjeda povrće u nadi da će postati sastojak ukusne salate  arhiva business.hr

im i mogućnost plaćanja općom uplatnicom. Portal KupiMe.hr funkcionira na principu moći grupne kupnje, a ideja je preuzeta iz inozemstva (Groupon i Citydeal). Direktor Vanja Sertić ističe da je posrijedi vrlo jednostavna i učinkovita metoda oglašavanja i kupnje, a posebna je po tome što su kupci i pružatelji usluga u winwin situaciji. "Kupci su zadovoljni jer dobivaju popuste do čak 80 posto, a naši klijenti odnosno pružatelji usluga jer dobivaju jaku reklamu", objasnio je. Dosad

FESTIVAL KREATIVACA

Za Sudnji dan više od 300 prijava Organizatori nezavisnoga festivala kreativnih komunikacija, koji će se održati 1. listopada na ZV-u, ističu da su vrlo zadovoljni brojnošću malih i samostalnih studija i agencija koji se prije zbog visokih kotizacija nisu u tolikom broju prijavljivali na festivale

našnjice. Ono što je u viralnoj promociji zanimljivo jest činjenica da će kampanja trajati i kada službeno završi, svatko će naići na link, fotografiju, određenu zanimljivost... Tu su i konkretne brojke posjeta, brojači, analize i statistike kanala koje će kasnije klijentu pomoći u definiranju opće strategije i jasnijem preciziranju ciljane skupine potrošača te omogućiti kvantificirane rezultate kampanje", ističe Čakarun. "Nitko ne može jamčiti da korisnik neće prebaciti kanal na kojem je vaša reklama, ugasiti radio ili uopće zamijetiti novinski oglas. Kroz viralne kanale povezat ćete se s korisnikom u njegovo privatno vrijeme, kada on to najmanje očekuje i s njime uspostaviti 'emotivnu' vezu, što će vaš proizvod na polici učiniti po-

sebnijim od ostalih", objasnila je Čarakun podsjećajući na to da su takav oblik promidžbene kampanje prihvatile i velike svjetske kompanije poput Applea, Philipsa, Nokije...

Tehnika aktivista

Viralni marketing radi na posve drukčijim principima od tradicionalnoga komuniciranja. Za njegov je efekt u konačnici ključan dobar proizvod. "Poanta je u sadržaju i često formi koja mora biti zanimljiva toliko da je ljudi sami šire. Često se, pogrešno, govori o 'besplatnim' alatima i platformama. Vještine nikad nisu besplatne. Možda se ne mora kupiti klasičan zakup medija, ali velika razlika kada viralnu komunikaciju obavljaju vični profesionalci ili nemušti

amateri", upozorava Ozren Kanceljak, koji u sklopu Digitel komunikacija vodi interaktivnu agenciju Randerspace. Ilustrirajući snagu usmjene predaje općenito ističe kako je viralni marketing lani uvjerio ljude da se ne cijepe protiv svinjske gripe. To je slučaj u kojem su sve institucije podcjenile utjecaj viralnog marketinga. Aktivisti angažirani na slučaju Varšavska ili Srđ također se, kaže, koriste viralnom komunikacijom. "Uvijek je postojala 'paralelna' istina u odnosu na uređivanje i kontroliranje medija. Često i efikasnija. Sad je dobila samo nove oblike i tehnološke platforme", kaže Kanceljak. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

su se preko interneta najviše kupovali knjige i glazba, a trend je pojačana kupnja usluga poput kozmetičkih, ulaznica za kulturne manifestacije, pustolovne izlete i turističke vikende. "Najprodavanije su bile ulaznice za nedavno održani aeromiting na Lučkom te usluga četiri sata čišćenja stana i peglanja u pola cijene", rekao je Sertić. Portal KupiMe. hr nedavno je predstavljen u Srbiji te Sloveniji, a planiraju širenje i na druge zemlje srednjoistočne Europe, ponajprije u Rumunjsku i Bugarsku. G. K.

Prvi nezavisni festival kreativnih komunikacija Sudnji dan održat će se 1. listopada u na Zagrebačkom velesajmu. Branimir Lazanja, jedan od organizatora, ističe da su vrlo zadovoljni jer su već primili više od 300 prijava te iznenađeni brojnošću malih i samostalnih studija i agencija koje se ranijih godina zbog visokih kotizacija nisu u tolikom broju prijavljivali na festivale. Žiri od minimalno 199 domaćih kreativaca dodijelit će nagrade u čak 24 kategorije.

Neće se nagrađivati samo reklamne kategorije nego i dizajn, fotografija, režija, gluma, glazba... Organizatori ističu da festival na prvo mjesto stavlja pojednice koji su tvorci pojedinih uspješnih ideja. Riječ je većinom o zaposlenima u reklamnim i PR agencijama, dizajnerskim studijima, produkcijskim kućama, medijskim djelatnicima i samostalnim umjetnicima. Dizajner Boris Ljubičić ističe da je posrijedi napokon čist, profesionalan festival kreativnih bez kotizacija i drugih otežavajućih uvjeta. "U ime mnogih kolega mogu reći da ni nagrade na raznim festivalima nisu išle u prave ruke jer su cijelu igru vodile agencije. Najveće i najmoćnije marketing i advertising agencije u Hrvatskoj su kao i banke: strane, s rijetkim izuzecima", ističe Ljubičić. B. hr.

maro pitarevi∆, branimir lazanja i alan bahori∆ organizatori su festivala oglašavanja Sudnji dan


> mediji > marketing > prodaja

18-19

25

posto porasla je u Kini prodaja velikih kuanskih aparata

business.hr etvrtak 16/9/2010

GFK

Zamjetan je pomak prema potraĹžnji proizvoda visoke kvalitete, u emu sve vaĹžnije mjesto imaju energetski efikasni ureaji. Ti ĹĄtedljivi ureaji u fokusu su ve dugo u Europi i Sjevernoj Americi, a sve su IstraĹživanje GfK Retail and Te- traĹženiji na trĹžiĹĄtima u razvoju, chnology za prvo polugodiĹĄte posebno u zemljama u kojima 2010. pokazuju oporavak trĹži- drĹžave promoviraju kupnju tih ĹĄta velikih kuanskih aparata. ureaja te osiguravaju posebne PotroĹĄnja na svjetskoj razini pogodnosti za njihovu kupnju. porasla je 10 posto, a komadno Kao posljedica ekonomske i je rast oko 7 posto. financijske krize trĹžiĹĄte velikih Rast je zapaĹžen u Europi i Sje- kuanskih ureaja zabiljeĹžilo je vernoj Americi, a oporavljaju znatan pad u 2009. godini. Bez se i Azija i Latinska Amerika. obzira na ovogodiĹĄnji oporavak

Raste prodaja velikih kuanskih ureaja

Europsko trĹžiĹĄte tek je sada na razini 2006. godine. Osim toga, zemlje srednje i istone Europe joĹĄ uvijek vode bitku s recesijom, a posebno je loĹĄe trĹžiĹĄte u Poljskoj, Rumunjskoj i Maarskoj. Suprotno tome, rast prodaje zapoeo je u Rusiji i Ukrajini (naroito za hladnjake i perilice rublja). Vee pomake u Europi pokazuju V. Britanija i Ĺ panjolska, ali i Italija, gdje drĹžava daje posebne poticaje za kupnju nekih kuhinjskih ureaja (ugradbenih perilica posua i dijelova ĹĄtednjaka).

'Naming' kao marketinĹĄka akcija DAVANJE IMENA BRENDU Jamnica je u davanju naziva svojem novom piu za miĹĄljenje upitala i konzumente, ukljuivĹĄi ih tako u posao ije je glavno pravilo da naziv mora odraĹžavati proizvoaevu priu o proizvodu

K

ako brendovi dobivaju nazive? Iza jednostavna imena neke mineralne vode, jogurta ili kave kriju se esto mjeseci istraĹživanja trĹžiĹĄta i ispitivanja jer naziv brenda nepogreĹĄivo pria priu o proizvodu. No, moĹže se i za miĹĄljenje pitati konzumente. Tako je Jamnica poetkom srpnja pokrenula akciju davanja naziva novom piu od narane i guarane koje se trenutano prodaje pod nazivom "Daj mi ime!" "Do kraja ovog mjeseca bit e odabran najbolji prijedlog koji e postati nazivom novog brenda", kaĹže Tanja Ivanko iz Jamnice. Naime, prijedloge su korisnici slali SMS-om, a budui da je juer zavrĹĄilo sakupljanje prijedloga, uskoro e Jamniin Ĺžiri odabrati najbolji prijedlog meu pristiglima. Novo e se pie na policama trgovina i u kafiima nai ve u listopadu, a u Jamnici su sigurni da e dobiti ono ĹĄto traĹže. "Na promotivnim su materijalima i na korporativnoj web stranici navedene karakteristike proizvoda

pa se svim sudionicima natjeaja sugerira u kojim bi okvirima trebalo biti. U skladu s time su i naĹĄa oekivanja", kaĹže Ivanko.

Pravila i iznimke

A ĹĄto kaĹže struka? "Nomen ne sudjeluje u takvim projektima jer, iako je rije o zgodnom marketinĹĄkom alatu, iza kvalitetnog naminga stoji jako puno istraĹživanja i rada, ali i suradnje s naruiteljem. Tvrtke esto s nama provedu dosta vremena objaĹĄnjavajui nam i brifirajui nas o prii koju Ĺžele da nov naziv ispria", kaĹže Nela Miliji, vlasnica prve hrvatske naming agencije Nomen. "Ovo je", dodaje ona, "zgodna marketinĹĄka akcija da se svrne paĹžnja na novi proizvod, a u tvrtki vjerojatno ve znaju u kojem smjeru Ĺžele ii." Postoje neka pravila za davanje naziva brendovima. Prvo kaĹže da naziv mora biti jednostavan. "Ali ponekad kompliciran naziv moĹže biti fora, moĹže priati neku priu", kaĹže Nela Miliji. Jednako su labave granice kod drugog pravila koje kaĹže da ne smije biti negativnih konotacija. "Primjerice, na hrvat-

skom je trĹžiĹĄtu Ford Kuga. Prva bi asocijacija bila neĹĄto negativno, no svi podaci govore da automobil odlino stoji na trĹžiĹĄtu. MoĹžda mu je baĹĄ naziv pomogao da se profilira", kaĹže Miliji. No, tree je pravilo prilino vrsto: naziv mora odgovarati pozicioniranju na trĹžiĹĄtu. "To znai da naziv mora odraĹžavati priu koju proizvoa pria o proizvodu. To su okviri koji se za naming postavljaju pozicioniranjem brenda i to je razlog ĹĄto postupak naminga zahtijeva dugotrajna istraĹživanja", kaĹže Nela Miliji.

TraĹžena posebnost

Dobro pogoen naziv, smatra, isticat e se na trĹžiĹĄtu, bit e poseban. I upravo se ta posebnost najdulje traĹži. "Ne treba ii pod tui kiĹĄobran, ne treba nazivom evocirati neĹĄto poznato. Po mojem iskustvu, to je i najeĹĄa pogreĹĄka jer tvrtke esto Ĺžele poznati teren", kaĹže Nela i dodaje da postoji zamka da se u Ĺželji za pronalaskom jedinstvenog naziva pretjera, ali da su takvi sluajevi rjei. eĹĄe se dogodi da se ponavljaju

prokuĹĄane formule. "Naziv mora odraĹžavati duh brenda. Primjerice, banku ne moĹžete nazvati BoĹže sauvaj, ali agenciju moĹžete i to je onda pun pogodak. Mineralna voda takoer ne moĹže nositi naziv Poisson (otrov), ali parfem moĹže. Openito govorei, luksuzna roba viĹĄe 'trpi' provokacije i igre s nazivima", kaĹže Nela Miliji. U odabiru naziva esto se zaboravlja da ga je potrebno deklinirati - naziv mora biti jednako atraktivan u svim padeĹžima. "Zaboravlja se esto i da naziv mora biti lako izgovorljiv na stranim jezicima, posebno ako je rije o proizvodu kojim se cilja izvozno trĹžiĹĄte", zakljuuje Nela Miliji. Iva UĹĄumli Greti


a

OGLAS

Rast potrošnje na velike kuanske ureaje u Aziji (20%) predvode Kina i Indija. Kineski rast iznosi oko 25 posto. U SAD-u je pak prodaja tih proizvoda u prvoj polovici godine rasla po stopi od 8 posto (posebno kod perilica posua, hladnjaka velikih kapaciteta te kod perilica rublja s visokim energetskim razredom i punjenjem rublja odozgo). Rast u Latinskoj Americi predvodi Brazil, posebno nakon što je u 2009. godini vlada snizila poreze na razne proizvode meu kojima su i veliki kuanski ureaji. B.hr

10

posto porasla je potrošnja na svjetskoj razini, a komadno je rast oko 7 posto

HERAKLEA

Predstavljene nove metode mystery shoppinga Inovativni nain mystery shoppinga stavlja inicijativu na prodavaa i njegovo nuenje dodatnih proizvoda, a predstavio ga je Arnold Terpstra, direktor agencije za mystery shopping iz Nizozemske Agencija za mystery shopping Heraklea predstavila je juer u Zagrebu nove koncepte mystery shoppinga kojima je cilj u kratkom roku efikasno poveati prodaju unato recesijskim vremenima. Rije je o konceptima 'ovjeka od milijun dolara' i 'Ulovite tajnog kupca'. Glavni gost bio je Arnold Terpstra, direktor agencije za mystery shopping Retail reality iz Nizozemske, koji koncept ovjeka od milijun dolara godinama uspješno provodi s velikim brojem klijenata iz razliitih djelatnosti.

Temelj prodava

Arnold Terpstra u predavanju je podsjetio na to da promet ovisi o privlaenju kupaca s jedne i samom prodajnom razgovoru s druge strane. Dok na privlaenje utjeu uprava i marketinške aktivnosti, na transakcijski dio, odnosno na stopu pretvara-

nja potencijalnih u prave kupce, kao i na prosjean iznos potrošnje po kupcu, tj. sam prodajni razgovor, utjecaj imaju upravo prodavai. Inovativni nain provoenja mystery shoppinga stavlja inicijativu na prodavaa i njegovo nuenje dodatnih proizvoda. Provodi se tako da tajni kupac (ovjek od milijun dolara) kupuje dokle god prodava prodaje. Posrijedi je koncept prikladniji za one koji prodaju proizvod.

Motivacijski efekt

Koncept 'Ulovite tajnog kupca', pak, prikladan je i za one koji nude uslugu. Pritom je naglasak na pozdravu, pristupu, kao i ponudi jednog ili više odreenih proizvoda kupcu, a kad se to dogodi, na licu mjesta tajni kupac se otkriva i nagradi prodavaa. Istaknuto je kako novi koncepti, osim što brzo poveavaju prodaje, pomažu i u motivaciji prodajnih djelatnika koji se nadmeu za što uspješniju prodaju i zadovoljnijeg kupca. Osvojena nagrada za najbolji tim podiže energiju, što se vidi i na završnoj bilanci poduzea. B.hr


RADIO

> mediji > marketing > prodaja

20-21

business.hr etvrtak 16/9/2010

Nova shema na Soundset Plavom

Soundset Plavi na frekvencijama 98.0 i 89.1 MHz i Soundset Krapina na frekvenciji 92.8 MHz prve su radijske postaje koje su u srijedu poele emitiranje novog urbanog zvuka u sklopu Soundset mreĹže. Uz njih, Soundset nacionalnu mreĹžu ini ukupno 12 lokalnih radijskih postaja (Soundset Plavi, Soundset Krapina,

Soundset PoĹžega, Soundset Kult, Soundset Ragusa, Soundset Plus, Soundset Rijeka, Soundset Terezija, Soundset Salona, Soundset KaĹĄtela, Soundset ZapreĹĄi i Soundset Zadar). Sve su povezane istom radijskom shemom, slinim tonom komunikacije voditelja, zajednikim news centrom i urbanim zvukom. Soundset mreĹža ima doseg sluĹĄanosti izmeu 300.000 do 350.000 stalnih sluĹĄatelja te dnevni doseg ak od 400.000 do 450.000 sluĹĄatelja u dobi od 20 do 55 godina. B. hr

DONACIJA

Ina: 130 tisua kn vaterpolistima

Z. ALDOTT, predsjednik Uprave Ine, i Renato Živkovi, tajnik Hrvatskoga vaterpolskog saveza

Uoi zavrťnice Europskoga prvenstva u vaterpolu, proťloga vikenda, Ina je kao sluŞbeni partner Europskog prvenstva donirala Hrvatskom vaterpolskom savezu 130 tisua kuna. Donaciju je Renatu Živkoviu, tajniku Hrvatskog vaterpolskog saveza i izvrťnom direktoru Europskog prvenstva u vaterpolu 2010., uruio Zoltån à ldott, predsjednik Uprave Ine. B. hr

Volvo, H&M i MTV na virtualnom trĹžiĹĄtu

BREND NA MREŽI U virtualnom svijetu igara na druťtvenim mreŞama i smartphone aplikacija marketinťku priliku prepoznale su i velike kompanije, ne samo zbog injenice da e ove godine na virtualna dobra biti potroťene 2 milijarde dolara, nego kako bi poveale zanimanje za svoje stvarne proizvode

S

premnost potroĹĄaa da pravi novac troĹĄe na stvari koje zapravo ne postoje potaknula je neke velike tvrtke na snaĹžniji iskorak na virtualno trĹžiĹĄte, putem kojeg nastoje poveati zanimanje za svojim stvarnim proizvodima. Volvo, H&M i MTV odluili su tako okuĹĄati sreu lansirajui imaginarne predmete za igre na druĹĄtvenim mreĹžama i smartphone aplikacije. "Kompanije moraju odrĹžavati stalnu vezu s trĹžiĹĄtem. Ljudi Ĺžive u realnom vremenu koje prisiljava brendove da pronau nain da ostanu u kontaktu s njima", istie Marshal Cohen, analitiar NPD Gruopa, tvrtke za istraĹživanje trĹžita.

Kolekcionari

Virtualno trĹžiĹĄte trenutano egzistira na temelju mikrokupnje. Kupci obino plaaju do tri dolara u igrama poput Farmvillea ili Mafia Warsa

kako bi ostvarili prednost u odnosu na ostale igrae, ili kupuju sitnice kojima stvaraju zbirku predmeta, baĹĄ kao ĹĄto to ine i kolekcionari u stvarnom Ĺživotu. Ne poznajete nikoga tko bi se odluio na takvu 'ludost' kupnje virtualnih stvari? "Na takve virtualne stvari ove e godine biti potroĹĄeno 2 milijarde dolara. Sljedee bi se godine svota mogla popeti na 2,6 milijardi dolara", tvrde u tvrtki ThinkEqutiy koja se bavi istraĹživanjem financijskog trĹžiĹĄta. Vlasnici Zynge, kreatora druĹĄtvenih igara, priznali su proĹĄlogodiĹĄnju zaradu od 100 milijuna dolara ostvarenu na taj nain. No, za razliku od Zynge, koji u tom poslu vidi iskljuivo zaradu, kompanije s poetka prie u tome vide marketinĹĄku priliku.

TrĹžiĹĄni doseg

Amerika podruĹžnica Volva u rujnu je poela kampanju kojom e pokuĹĄati vratiti

povjerenje svojih kupaca. Rije je virtualnom sedanu za iPhone aplikaciju MyTown, u kojoj igrai kupuju zemljiĹĄta i nekretnine i nakon toga prikupljaju novac od njihova najma. TrĹžiĹĄni doseg od dva milijuna igraa razumljiv je razlog zaĹĄto se Volvo okuĹĄao u toj kampanji. Volvo je odbio otkriti iznos mjesene potroĹĄnje za tu kampanju, no posrijedi je svakako jedna od mjera ĹĄtednje. Naime, amerika podruĹžnica Volva u prvom je kvartalu ove godine potroĹĄila 5 milijuna dolara na oglaĹĄavanje, ĹĄto je 3 milijuna dolara manje nego u istom lanjskom razdoblju. MTV je pak za cilj postavio poveanje gledanosti godiĹĄnje dodjele nagrada. Stoga su za Facebook aplikaciju Mall World, namijenjenu Ĺženama, ponudili replike modnih detalja koje nose poznate estradne osobe, primjerice, dijamantni prsten pjevaice Beyonce. Razlog? ViĹĄe od

4,75 milijuna mjesenih posjetitelja. Odjevni brend Hennes&Mauritz, poznatiji kao H&M, planira nastaviti kampanju poetu u oĹžujku ove godine na aplikaciji MyTown. Tada su putem igrice otkriveni detalji novih kolekcija odjee po koje su igrai kasnije pohrlili u duane. U H&M-u su odbili govoriti o novoj kampanji, a poznato je da je u onoj staroj viĹĄe od 700 tisua igraa iskoristilo dodatne bodove koje im je omoguio H&M.

Prepoznatljivost

"Da biste uspjeli u svojoj namjeri, brendovi virtualne robe moraju biti prepoznatljivi i u stvarnom svijetu", kaĹže Ravi Mehte potpredsjednik tvrtke Viximo, koja se bavi izradom igara na druĹĄtvenim mreĹžama. "Tvrtke moraju voditi rauna o tome da se reklamiraju kroz igre i aplikacije koje im odgovaraju", poruuju iz

H&M nastavlja kampanju poetu na aplikaciji MyTown u oĹžujku, kada su putem igrice otkriveni detalji novih kolekcija odjee po koje su igrai kasnije pohrlili u duane

tvrtke Appssavvy koja povezuje brendove i reklamne agencije na druĹĄtvenim medijima. Appssavvy je pokuĹĄao odrediti uinkovitost takvih kampanja. Napravili su za ameriko-izraelsku tvrtku


UNIQLO

DIZAJN

Twitterom do bolje prodaje odjee

Rad Studija Sonda u New Yorku

Uniqloa kupci mogu birati izmeu 10 odjevnih predmeta za koje bi željeli popust, klikom na odabrani komad odjee prikazuje se unaprijed odabrana twitter poruka koju Japanska trgovina odjee treba poslati za sniženje cijeUniqlo pronašla je novi nain ne. Što više poslanih poruka poticanja kupaca u Velikoj na Twitter, cijena proizvoda Britaniji na kupnju svojih proi- je manja. zvoda: snižava cijenu komada Kupci mogu ostvariti i do 60 odjee svaki put kada pošalju posto popusta. Ohrabren poruku na Twitter. uspjehom kampanje u V. BriKampanja 'Sretni broja' kretaniji, Uniqlo e za posjetitelje nula je s pokretanjem Uniqlova svojega sitea pokrenuti fliper sitea u Velikoj Britaniji poetigru s novanim nagradama i kom mjeseca. Na web stranici popustima. G. K.

PLAKAT STUDIJA SONDA u New Yorku, uz bok svjetski priznatih dizajnerskih imena

poznati svjetski dizajneri dodijelio je priznanje plakatima Booktiga 2009. u konkurenciji najboljih svjetskih dizajnerskih dostignua u kategoriji grafikog dizajna, Promotivni plakat Festivala ra- valorizirajui koncept plakabljenih knjiga - Booktiga 2009., ta ponajviše zbog injenice rad Studija Sonda osmišljen što je nastao na principu za potrebe Gradske knjižnice recikliranja starih plakata. Pore, dobitnik je ovogodišnjeg Annual Design Review od priznanja "Design Distinction 1954. putem žiriranih natje- I.D. Annual Design Review” te canja dodjeljuje priznanja je od 1. do 10. rujna bio izložen u kategorijama grafikog u newyorškoj AIGA National dizajna, produkt dizajna, urDesign Center gallery. banistikog dizajna i dizajna Žiri I.D. magazina koji ine namještaja. B. hr

ZADOVOLJSTVO KUPACA

Što svi trgovci mogu nauiti od on-line prodavaa Dok se trgovci natjeu tko e informacijom do kupca prodrijeti na više naina, kupce zanima iskljuivo praktinost i percipirana vrijednost proizvoda ili usluge, što pak mogu dobiti uglavnom samo izravnim kontaktom s prodavaem

Powermat desetodnevno istraživanje na uzorku 2900 igraa aplikacije MyTown: prema njih 25 posto prije poetka kampanje, ak 70 posto igraa na kraju je nešto znalo o kompaniji. Hrvoje Reljanovi

Zadovoljstvo kupaca u maloprodaji godišnje pada 15 posto, pokazuju rezultati istraživanja tvrtke IPG Media Lab. Prodavaonice izvan klasinih šoping centara zatvaraju se neovisno o tome što se u njima nudi. Mali i veliki brendovi traže odgovore na taj problem, a on-line prodavai cijelu situaciju koriste zahvaljujui cijenama i praktinosti. No, sve one koji misle da više nema smisla ulagati u trgovinu izvan interneta razuvjerit e podatak da je unato stalnom rastu eBooka njegova tržišna vrijednost samo 1 posto ukupne

tržišne vrijednosti tiskanih proizvoda. Danas uz svaki proizvod dobivamo mnoštvo virtualnih informacija koje govore sve što (ne)trebamo znati o njemu. No, dok se trgovci natjeu tko e informacijom do kupca prodrijeti na više naina, kupce zanima iskljuivo praktinost i percipirana vrijednost proizvoda ili usluge koje traže. A to pak mogu dobiti uglavnom samo kroz izravan kontakt s prodavaem. Kako bi se uspješno prilagodili novim zahtjevima i izazovima tržišta, trgovci mogu preuzeti neke vještine i znanja iz drugih sektora. Evo savjeta:

• Mislite poput urednika Kupce esto zbunjuje prevelik izbor. Previše proizvoda i informacija dovodi ih u konfuziju i neodlunost, što je esto ka-

men spoticanja prilikom kupnje. Trgovina Nordström na svojim je web stranicama stoga korisnicima omoguila da sami ureuju dio gdje prenose svoje iskustva s odreenim proizvodima. Ostalim kupcima pruža se mogunost da odabirom tog proizvoda vide u kojoj je trgovini dostupan i odmah ga rezerviraju. Takvim pristupom Nordström je prodaju poveao 8 posto.

• Budite gostoljubivi

• Uite iz modne industrije

• Izgradite vlastitu zajednicu

Tržište mode radikalno se promijenilo u posljednjih deseta godina. Prije su kupci kupovali odjeu jednom u godini, a sada to ine mnogo eše. Stalnim marketinškim projektima i predstavljanjem novih proizvoda stvara se interes kod ljudi koji stalno teže za neim novim.

Brendovi mogu proširiti odnos s klijentima pružajui im mogunost okupljanja. Primjer je mala tvrtka Rapha Cycle Club koja kombinira biciklistiki duan i WiFi caffe. Klub organizira druženja biciklistikih entuzijasta od kojih, osim prodajom, prihod generira i kroz ugostiteljski objekt. H. R.

Trgovine moraju postati prostor u kojem se kupci mogu opustiti, osvježiti i zabaviti. Naravno, sve to uz stalan kontakt s brendom koji im to omoguuje. Nestle, primjerice, ima prodavaonice kave u kojima se kupci mogu družiti s ostalim ljubiteljima kave, nauiti nešto o samom brendu, isprobati više vrsta kava, otkrivati vrline i mane pojedinih proizvoda...


dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Četvrtak 16/9/2010

regija/svijet

GODIŠNJICA PROPASTI

‘Spašavanje Lehmana možda bi spriječilo paniku’ Na drugu godišnjicu propasti američke banke Lehman Brothers Newsweek piše kako u to vrijeme nitko nije znao koje će financijske institucije vlada zaštititi, a koje ne, te kako su zavladali opći kaos i strah Prošle su točno dvije godine od propasti Lehman Brothersa, a još nema zadovoljavajućeg odgovora na pitanje: što bi bilo da je američka vlada spasila Lehman? Jedno je sigurno - nakon njegove propasti svjetska ekonomija krenula je slobodnim padom u recesiju. Urednik iz Newsweeka Robert J. Samuelson na drugu godišnjicu propasti Lehmana objavio je tekst u kojem piše kako je teško ne pita-

ti se je li se katastrofa koja je uslijedila nakon popasti diva investicijskog bankarstva mogla izbjeći.

Stroži krediti

Ukratko sažima ono što se dogodilo nakon najvećeg bankrota u američkoj povijesti: postroženi su uvjeti kreditiranja - banke nisu željele međusobno posuđivati novac, Wall Street je počeo tonuti iz dana u dan, a potrošnja i investicije koji zajedno čine oko četiri petine američke ekonomije drastično su se smanjili. U osam mjeseci nakon pada Lehmana posao je izgubilo pet milijuna Amerikanaca, stopa nezaposlenosti skočila je sa 6,2 posto u rujnu 2008. na 9,5 posto u lipnju 2009. godine. Henry Paulson, bivši američki ministar financija, kazao je kako nikada nije uzeo u obzir mogućnost da ugrozi novac poreznih obveznika kako bi riješio situaciju s Lehmanom arhiva business.hr

Propast Lehmana imala je strašne posljedice zbog još jednog razloga - činjenica da je dopušteno da propadne nekadašnji američki ponos ukazala je na nemoć vlade. Samuelson se prisjeća kako u to vrijeme nitko nije znao koje će financijske institucije vlada zaštititi, a koje ne. Zavladali su opći kaos i strah. U jednom je trenutku britanska banka Barclays razmatrala kupnju Lehmana, no britanski su regulatori takav scenarij spriječili u zadnji čas.

Strah od linča

Bivši američki ministar financija Henry Paulson izjavljivao je kasnije kako nikada nije uzeo u obzir mogućnost da novac poreznih obveznika ugrozi kako bi riješio situaciju s Lehmanom. Predsjednik Feda Ben Bernanke opravdavao se slično. Bojali su se medijskog linča. Samuelson piše kako je postojao prešutni dogovor da se dopusti propast Lehmana te da plana B, nakon što je Barclays povukao svoju ponudu, nije bilo. I danas ostaje otvoreno pitanje je li Lehman imao dovoljno pokrića da opravda vladinu financijsku injekciju ili mu je presudila bezumna panika koja je zavladala 2008., piše Samuelson. S druge strane, zaključuje, spašavanje Lehmana možda bi samo odgodilo eskalaciju te panike. B. S.

Dubrovnik među najsk PROSJEČNA CIJENA HOTELA S prosječnom cijenom hotelske sobe od 221 dolar Dubrovnik je zauzeo četvrto mjesto među najskupljim svjetskim destinacijama na ljestvici koju izrađuje portal Hotels.com Talijanski otok Capri, Ženeva, New York i Dubrovnik mjesta su s najskupljim hotelskim sobama na svijetu kada se gleda prosječna cijena, pokazao je najnoviji Hotel Price Index koji svake godine izračunava portal Hotels. com. Dubrovnik na ljestvici najskupljih i najprestižnijih hotelskih destinacija

HOTELI u Dubrovniku poskupjeli su 15 posto u godinu dana arhiva business.hr

slijede Venecija, Rio de Janeiro, Pariz, Bali, London i Moskva.

15% skuplji

Capri vodi s prosječnom cijenom od 267 dolara po sobi, što je porast od sedam posto u odnosu na prošlu godinu, dok je cijena prosječne hotelske sobe u Dubrovniku 221 dolar. Dubrovnik se ugodnoga društva dočepao porastom cijene hotelskog smještaja za 15 posto u odnosu na prošlu godinu, no s tim rezultatom na ljestvici destinacija koje su za vrijeme krize najviše podigle cijenu tek je deseti na svijetu.


EK ODOBRILA

NIŠTA OD 100 NOVIH BMW-a

Slovačka: 11 mil. eura potpore za digitalne dekodere

BMW odustao od poklona slovenskoj vladi

Europska komisija u srijedu je odobrila državne potpore u vrijednosti 11 milijuna eura koje Slovačka daje siromašnijim građanima za kupnju digitalnih televizijskih dekodera. “Pozdravljam odluku slovačke vlade da podupre pristup socijalno ranjivih osoba suvremenim televizijskim tehnologijama bez narušavanja pravila tržišnog natjecanja”, izjavio je

BMW je odustao od najavljenog ustupanja 100 vozila marke BMW slovenskoj vladi, objavilo je Delo. Kao službeni razlog odustajanja navodi se previše otvorenih pitanja, bez posebnih pojašnjenja o kojim je pitanjima riječ. Prema prije objavljenom planu, slovenska vlada trebala je uložiti sredstva u obnovljive izvore energije, a BMW je planirao ustupiti stotinu vozila BMW

povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia. Slovačka vlada odobrila je svim osobama koje imaju pravo na socijalnu pomoć kupon u vrijednosti 20 eura za kupovinu digitalnog TV dekodera. Tom mjerom slovačke vlasti žele omogućiti digitalni signal osobama s niskim primanjima i umirovljenicima s prihodima ispod 158,89 eura. H

BMW odustaje zbog ‘previše otvorenih pitanja’ arhiva b.hr

serije 5 na pet godina. Mijenjali bi se svake godine s pravom da se automobili nakon pet godina korištenja otkupe. Slovenski političar Andrej Vizjak (SDS) rekao je kako bi u paket koji uključuje kombinaciju investiranja u solarne elektrane i nabavu vozila trebalo uključiti i druge tvrtke putem natječaja, a ne samo BMW, i tako vidjeti nudi li netko povoljnije uvjete. B.hr

Predstavljena profitabilnija nik ipak ‘sedla’ za zrakoplove jskupljima STAJAĆA SJEDALA

Dizajneri talijanske tvrtke Aviointeriors tvrde da se komfor putnika na njihovim sedlastim sjedalima uopće ne smanjuje. No koliko je to točno, može se naslutiti iz njihove preporuke da su ta sjedala prikladna samo za letove kraće od tri sata

Talijanska tvrtka Aviointeriors Group predstavila je nova "stajaća sjedala" koja oblikom podsjećaju na konjsko sedlo, a niskobudžetnim aviokompanijama omogućila bi smanjenje troškova povećanjem broja putnika u zrakoplovu. Sjedala zauzimaju ma-

Listu predvodi Bali koji je svoje hotelske sobe poskupio 57 posto, a slijede ga Cape Town sa 53 posto, što je posljedica Svjetskoga prvenstva u nogometu, te Singapur sa 27 posto.

Najniže u 6 godina

S druge se strane nalaze gubitnici krize koji su u borbi s konkurencijom svoju uslugu morali znatno pojeftiniti. Prvi je na listi gubitnika Abu Dhabi, a slijede ga Reykjavik, kojem zasigurno nije pomogla erupcija vulkana, te Dubai. Zanimljivo je da je Moskva svoju poziciju među deset najskupljih

zadržala unatoč četvrtom najvećem padu cijene od 8 posto. Istraživanje je pokazalo da su cijene hotelskog smještaja na najnižoj razini u posljednjih šest godina, no prvi se put od krize pokazao pozitivan trend. U drugom kvartalu ove godine cijene su porasle dva posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. Prema indeksu koji u obzir uzima 91.500 hotela na 15.750 lokacija diljem svijeta, do najvećeg porasta cijene došlo je u Americi (3 posto), u Europi je rast 1 posto, a Azija i dalje stagnira. D. B.

nje mjesta - za noge ostavljaju 57 umjesto 75 centimetara kod standardnih aviosjedala, ali će nuditi i prostor za vrećice i vješalicu za jakne ili putne torbice.

Samo za kraće letove

Dizajneri Aviointeriorsa tvrde da se komfor putnika na tim sjedalima uopće ne smanjuje. No, koliko je to točno, može se naslutiti iz njihove preporuke da su ta sjedala prikladna samo za letove kraće od tri sata. "Sjedalo je poput sedla", rekao je direktor tvrtke koja ih proizvodi uz objašnjenje kako su kauboji jahali i po osam sati dnevno

i osjećali se udobno u sedlu.

Stjuardese i piloti

Ryanair je prethodno najavljivao uvođenje stajanja u avionima odnosno vertikalna sjedala, ideju koja vjerojatno neće proći jer je malo vjerojatno da će je odobriti europska agencija zadužena za sigurnost zrakoplova. Ryanair je nedavno bio u središtu pozornosti i zbog drugih štedljivih ideja poput zamjene kopilota stjuardesom obučenom za spuštanje zrakoplova koju je ismijao jedan od pilota te sugerirao da se i direktora tvrtke zamijeni stjuardesom. B.hr

KAUBOJI su jahali i po osam sati dnevno i osjećali se udobno u sedlu, objasnio je direktor tvrtke Aviointeriors arhiva business.hr


investor 24-25

LOŠI REGULATORI Na drugu godišnjicu bankrota amerik jesu li pohlepni bankari sami izmislili loše hipotekarne kredite

HUB: Hrvatski ban djelovao je kao st Zoran Bohaek, predsjednik Hrvatske udruge banaka, na predstavljanju nove analize poruio je kako u Hrvatskoj nitko nije ošteen zbog financiranja države te kako je kreditni ciklus ušao u fazu uspona Hrvatski bankarski sustav ostao je vrst u kriznim vremenima i djelovao je kao stabilizator, a ne kao akcelerator krize, kako se smatralo na njezinom poetku, glavna je poruka najnovijih HUB-ovih analiza predstavljenih na drugu godišnjicu sloma Lehman Brothersa. "Jedno od zanimljivijih pitanja koje ta analiza razrauje svakako je jesu li pohlepni bankari sami izmislili drugorazredne hipotekarne kredite ili su regulatori tražili olakšavanje kreditiranja", kazao je predsjednik Hrvatske udruge

banaka Zoran Bohaek prilikom predstavljanja analize te dodao da amerika vla-

da i sama snosi odgovornost za krizu. No, kako se napominje u

analizama, Hrvatska se nije nalazila u epicentru financijske krize i stoga ne mora

BASEL III

Korist gospodarstvima od 10.000 mlrd.eura Novi propisi o kapitalu banaka koje su odobrile središnje banke i financijski regulatori u Baselu donijet e koristi gospodarstvima skupine G20 u iznosu najmanje 10.000 milijardi eura, procijenio je guverner kanadske središnje banke. Izraun koristi od novog seta propisa za bankarsku industriju Basel III i dugoronih troškova "pokazuje prosjene neto kori-

sti gospodarstvima skupine G20 u visini 30 posto bruto domaeg proizvoda (BDP) prema sadašnjoj vrijednosti, odnosno približno 10.000 milijardi eura", kazao je Mark Carney u utorak na konferenciji održanoj u Berlinu. "Rije je o konzervativnoj procjeni. Analizom je umanjena korist koju e poluiti novi propisi i uveani troškovi", dodao je on. H

tražiti odgovor na pitanja o njezinim uzrocima.

Drugaija kriza

"Kriza se u Hrvatskoj manifestirala na potpuno drukiji nain s obzirom na to da mi nismo imali financijsku krizu nego smo osjetili njezine posljedice", rekao je Bohaek. Kako se tvrdi u analizi, ouvanje stabilnosti banaka omoguilo je manje usporavanje kreditne aktivnosti nego u veini drugih zemalja. Hrvatska je, naime, u drugom kvartalu ove godine zabilježila 4,7-po-


merike investicijske banke Lehman Brothers HUB se zapitao kredite ili su regulatori traĹžili olakĹĄavanje kreditiranja

business.hr etvrtak 16/9/2010

ankarski sustav stabilizator krize POUKE BANKARIMA

Mi ve znamo ono ĹĄto Amerika i Europa ue SAD i Europska unija sada ue ono ĹĄto mi u Hrvatskoj odavno znamo - da je prijenos monetarnih impulsa na trĹžiĹĄte kredita vrlo sloĹžen i ponekad nemogu posao jer u njemu posreduje rizik, jedna je od glavnih pouka krize istaknutih u Analizama. "Jedan od razloga takvoga ishoda jest injenica da smo u Hrvatskoj vrlo rano naui-

stotno odstupanje od dugoronog trenda, dok su se primjerice Litva i Letonija pribliĹžile razini od 10 posto. Time je Hrvatska, unato relativno velikom padu BDP-a, svrstana meu zemlje s najmanjim zabiljeĹženim kreditnim lomom (iza Poljske, Portugala, Rusije i Grke). "Nikome nije uskraen kredit zbog financiranja drĹžave", izjavio je Bohaek te dodao da novca ima, ali da banke moraju paziti na rizik. Kreditni ciklus u Hrvatskoj upravo je uĹĄao u fazu uspona, tvrdi se u analizama - iako su stambeni krediti joĹĄ uvijek ispod linije trenda, njihov se ciklus proljetos promijenio, a krediti trgovakim druĹĄtvima u skladu su s linijom trenda. Ĺ to se profitabilnosti banaka tie, istaknuto je da je povrat na kapital pao na razinu oko ĹĄest posto zbog visoke razine kapitaliziranosti - omjer kapitalne adekvatnosti se prema najnovijim statistikama nalazi na razini od 19 posto i jedan je od najviĹĄih u regiji.

li da postoje granice uinkovitosti standardne monetarne politike i da niĹĄta ne moĹže zamijeniti strukturne reforme u bankarskom sektoru." Kako se zakljuuje, jedino konkurentan i stabilan bankarski sustav moĹže osigurati optimalan odgovor banaka na krizu i uinkovit prijenos namjera monetarne politike, no njezin je doseg uvijek ogranien.

No, kako se istie, postojea razina kapitalizacije nije previsoka ako bude slijedio novi kreditni ciklus. Povrat na aktivu u skladu je s onim u zemljama Europske unije i iznosi jedan posto. Banke u eĹĄkoj biljeĹže veu razinu povrata na aktivu, a Hrvatska je u druĹĄtvu Bugarske, Maarske i Srbije.

Kamate ne rastu

fiskalnu politiku. "Treba priekati uinak mjera za gospodarski oporavak". Ĺ to se Basela III tie, Bohaek je ukratko komentirao kako ta direktiva nee previĹĄe utjecati na hrvatski bankarski sustav zbog visoke kapitalne adekvatnosti, no o tome e se viĹĄe rei u novim HUB-ovim analizama.

Biljana Stari

Ĺ to se kamatnih stopa tie, u analizama se istie da kamatne marĹže, za razliku od onih u Europskoj uniji, ne rastu dok dobit umjereno pada pa banke imaju prostora za odgovor na svaku potraĹžnju koja je razumna s aspekta rizika. "Novca za kreditiranje privatnog sektora ima, ali potraĹžnja je slaba", naglasio je Bohaek te dodao da za pokretanje investicijskog ZORAN BOHAÂťEK, predciklusa treba sjednik Hrvatske udruge ukloniti preprebanaka SNIMIO HRVOJE DOMINI ke investicijama te stabilizirati


investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

IZGUBLJENO DESETLJEE

DEFLACIJA

Japan zaustavio jaanje jena

Kinu eka znatan pad radne snage

Japan je u srijedu prvi put u ĹĄest godina intervenirao na deviznim trĹžiĹĄtima prodajom jena pokuĹĄavajui zaustaviti nemilosrdan uspon valute koji ĹĄteti izvoznicima i ugroĹžava krhak gospodarski oporavak. Nedugo nakon pobjede na unutarstranakim izborima japanski premijer Naoto Kan oigledno je pojaao nastojanja da izvue zemlju iz deflacije. H

Analitiari francuske investicijske banke SociĂŠtĂŠ GĂŠnĂŠrale uz pomo statistike Ujedinjenih naroda procijenili su da e raspoloĹživa kineska radna snaga biti na vrhuncu 2015. godine. Takva redukcija bit e posljedica politike jednog djeteta i mogla bi rezultirati izbijanjem krize koja e oĹĄtetiti kineski rast i upropastiti itavo desetljee. N. S.

business.hr etvrtak 16/9/2010

Premije hrvatskih osigurava u srpnju skoile ak deset po OPORAVAK? Ukupna bruto premija domaih osiguravatelja u proĹĄlom je mjesecu skoila deset posto, ali joĹĄ je uvijek ispod proĹĄlogodiĹĄnje razine Premije najveih domaih osiguravatelja u odnosu na 2009. i dalje padaju Osiguranje Croatia Allianz Zagreb

Premija ‘08./2009.

Premija ‘08./2010.

2.306,003,603 2.193,253,347

Promjena -4,89%

679.241,236

678.843,887

-0,06%

Euroherc

697.578,351

649.859,063

-6,84%

Jadransko

448.474,218

426.030,285

-5,00%

Kvarner VIG

354.088,544

347.522,162

-1,85%

- Iznosi u Kn Izvor: HUO

Ukupne bruto premije hrvatskih osiguravateljskih druĹĄtava u proĹĄlom su mjesecu skoile ak deset posto, no joĹĄ su uvijek ispod proĹĄlogodiĹĄnjih razina. Ukupna zaraunata bruto premija prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje na kraju kolovoza iznosila je 6,4 milijarde kuna, a na kraju srpnja 5,8 milijardi kuna, ĹĄto je porast od solidnih 612 milijuna kuna ili deset posto rasta. U kolovozu su

porasle i premije pet najveih osiguravatelja, ali su i one joĹĄ uvijek ispod razina zabiljeĹženih u kolovozu 2009. godine.

Croatia dominantna

Uvjerljivo najvei osiguravatelj i dalje je Croatia osiguranje, ija je premija proĹĄli mjesec porasla 8,36 posto, na 2,19 milijardi kuna. Croatiju slijedi Allianz, ija je premija proĹĄli mjesec skoila deset posto, na 649,8 miliju-

BORIS GALI, predsjednik Uprave Allianza, ija je premija u proĹĄlom mjesecu porasla viĹĄe od deset posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

na kuna. TrĹžiĹĄni udjel Allianza iznosi 10,57 posto, a Euroherca 10,12 posto. Ta je osiguravateljska kua, u vlasniĹĄtu branog para Grgi, proĹĄli mjesec ostvarila 11-postotni rast premije koja sada iznosi 649 milijuna kuna. Sljedee najvee osiguranje takoer dolazi iz koncerna Agram, a rije je o Jadranskom osiguranju ija je premija krajem proĹĄlog mjeseca iznosila 426 milijuna kuna, a trĹžiĹĄni udjel povean je na

6,63 posto. Peti je najvei osiguratelj Kvarner VIG sa 347 milijuna kuna premije i trĹžiĹĄnim udjelom 5,41 posto. Ĺ to se Ĺživotnih osiguranja tie, po kriteriju premije i dalje najbolje stoji Allianz, koji drĹži 14,12 posto trĹžiĹĄta Ĺživotnog osiguranja. S udjelom veim od deset posto slijede ga Croatia osiguranje, Grawe i Merkur. U segmentu neĹživota Croatia osiguranje dominira sa 40,65 posto

zauzetog trĹžiĹĄta, uvjerljivo drugo mjesto drĹži Grgiev Euroherc, a tree mjesto sa po devet posto ukupne neĹživotne premije drĹže Allianz i Jadransko.

Osiguranje vozila

U strukturi ukupne premije domaih osiguravatelja, najvei udjel od 30,8 posto imaju osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila. Sa 24,3 posto slijedi osiguranje Ĺživota, 10postotni udjel drĹže ostala


HNB

Kuna ojaala prema svim valutama

Kuna je u srijedu na utvrenoj teajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) ojaala prema euru 0,01 posto u odnosu na teajnicu od utorka. Srednji teaj eura prema teajnoj listi HNB-a iznosio je 7,281892 kune. Kuna je ojaala i prema drugim važnijim valutama, prema švicarskom franku 1,14 posto, amerikom dolaru 1,03 posto te britanskoj funti 0,26 posto. H

avatelja posto neživotna osiguranja, osiguranje cestovnih vozila i ostala osiguranja imovine. Samo šest posto ukupne bruto premije odnosi se na osiguranje od požara i elementarnih šteta, pet posto na osiguranje od nezgoda te 3,22 posto na osiguranje plovila. Što se strukture likvidiranih šteta prema vrstama osiguranja tie, najviše (42,5 posto) otpada na zdravstveno osiguranje, a po više od deset posto likvidiranih šteta otpada na osiguranje cestovnih vozila, osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila i ostala osiguranja imovine. Nikola Suec

nikola.sucec@business.hr

BUSINESS TV Kapital Network, etvrtak 16.9. 20:00 VIJESTI 20:15 OD EGA OBOLIJEVAMO Emisija 20:45 GLAM LX, magazin 21:00 VIJESTI 21:15 KAPITAL ZNANJA 21:35 WORLD SCANER 21:45 VIJESTI 22:00 MONTENA BUSINESS 22:30 VIJESTI 22:45 DRIVE IT! , auto magazin

OGLAS


investor 28-29

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Za razliku od prilino neuspješnog HT-a, titulu dobitnika dana uzela je povlaštena dionica Adris grupe, koja je zauzela treu najlikvidniju poziciju. Na Adris su ulagai potrošili 1,5 milijuna kuna, a dionica te turistiko-duhanske grupacije porasla je ak 2,09 posto, na 269,95 kuna. OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagrebake burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic grupa Adris grupa Ericsson Nikola Tesla, akoveki mlinovi Petrokemija Viro tvornica šeera d.d. Atlantska plovidba d.d. Jadranski naftovod Belje Zagrebaka banka Uljanik plovidba Luka Rijeka Konzum Dom holding Dalekovod Institut IGH Ina-industrija nafte d.d. SN holding Adris grupa Slavonski zatvoreni investicijski fond Kaštelanski staklenici Kraš, prehrambena industrija Fima validus Konar Konar - elektroindustrija HG Spot AD plastik Podravka prehrambena industrija, d.d. Ingra Riviera Pore Centar banka Luka Ploe Jadroplov d.d. HUP - Zagreb Centar banka OT-optima telekom d.d. Atlas nekretnine Tehnika Badel 1862 HTP Korula Mlinar mlinsko-pekarska industrija Rabac, ugostiteljstvo i turizam Magma d.d. Jadranska banka uro akovi holding Ledo Jadranka Tankerska plovidba Industrogradnja d.d Beliše Transadria Fima proprius d.d. Slobodna Dalmacija Lavevi Hoteli Podgora Solaris Euroherc osiguranje Vupik Kemika Hrvatska poštanska banka Koka Proficio akovština Vjesnik Franck prehrambena industrija, Plava laguna Viadukt Slatinska banka Privredna banka Zagreb Auto Hrvatska Karlovaka banka Dukat Lantea grupa Žitnjak

+

Najlikvidnija dionica u srijedu u Zagrebu ponijela je ujedno titulu gubitnice dana. Naime, dionica Hrvatskog Telekoma snažno je pala drugi dan zaredom. Najvei domai telekom u srijedu je izgubio 1,11 posto vrijednosti te kraj trgovinskog dana doekao na razini od 268 kuna. Na HT je potrošeno 1,86 milijuna kuna.

Redovan promet: 11.945.582,28 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

266.00 756.06 263.00 1,320.00 3,500.00 144.05 320.00 830.12 2,640.00 65.02 237.63 562.55 184.05 190.00 37.00 279.02 1,674.00 1,635.01 205.20 301.01 29.00 612.00 450.00 12.53 1,982.00 486.01 25.00 88.42 295.00 21.20 163.99 240.00 1,608.00 140.00 1,451.32 250.00 27.50 41.55 1,030.13 64.10 89.00 637.00 80.00 51.00 2,850.00 28.05 5,690.00 375.00 1,400.01 384.00 425.00 2,700.00 23.23 29.31 240.01 22.80 210.01 3,500.00 83.00 220.00 1,999.94 234.00 12.40 7.70 20.00 750.00 1,357.50 222.01 108.99 486.75 370.00 65.00 350.03 10.00 119.12

270.00 776.00 269.95 1,334.99 3,500.00 148.35 320.00 832.46 2,700.00 66.50 239.00 568.00 189.94 195.00 38.00 281.99 1,694.68 1,650.03 210.50 305.00 33.00 612.00 460.00 12.97 1,990.00 490.00 28.36 91.00 297.11 21.44 174.99 240.00 1,609.11 143.65 1,580.00 250.00 28.98 41.60 1,038.00 66.98 89.13 637.00 80.00 51.05 2,850.00 28.50 5,690.00 375.00 1,401.00 384.00 425.00 2,700.00 23.25 29.31 240.01 22.80 210.01 3,500.00 83.00 220.00 1,999.94 234.00 12.40 8.00 20.00 750.00 1,357.50 222.01 108.99 486.75 370.00 65.00 350.03 10.00 119.12

268.00 763.10 269.00 1,320.00 3,500.00 146.08 320.00 831.01 2,640.00 65.02 238.00 563.00 185.00 195.00 37.00 279.02 1,680.00 1,645.00 205.20 303.00 33.00 612.00 450.00 12.55 1,982.00 486.52 27.00 91.00 295.00 21.21 174.99 240.00 1,608.05 140.42 1,580.00 250.00 28.98 41.55 1,030.13 64.10 89.00 637.00 80.00 51.00 2,850.00 28.05 5,690.00 375.00 1,400.01 384.00 425.00 2,700.00 23.23 29.31 240.01 22.80 210.01 3,500.00 83.00 220.00 1,999.94 234.00 12.40 8.00 20.00 750.00 1,357.50 222.01 108.99 486.75 370.00 65.00 350.03 10.00 119.12

-1.11% 0.41% 2.09% -0.38% 2.19% 0.05% 0.31% -0.24% 0.45% -1.11% 0.21% 0.09% -2.61% 0.58% 1.59% -0.57% 0.00% -0.66% -1.38% -0.98% 10.26% -5.99% -0.55% -3.24% -0.01% 0.11% 11.94% 1.11% -0.71% -0.19% 6.06% 0.42% -0.07% -2.23% -0.63% 0.00% 2.48% 1.09% 1.89% -10.97% -1.11% 0.00% 12.52% -1.92% 0.00% -6.47% -0.18% -1.32% -0.07% -1.54% 0.00% 5.47% -10.27% 2.45% 0.00% -0.87% -0.02% -47.32% -2.35% 4.76% 0.00% 6.36% 4.55% 5.96% 0.00% -1.06% 0.04% -1.33% 3.80% 0.00% 0.65% 8.33% -1.42% 0.00% 0.67%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,03%

Koliina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

6,973 2,140 5,738 683 180 4,162 1,220 347 81 3,098 842 352 1,030 950 4,824 625 100 97 753 504 4,912 236 305 10,873 62 237 4,277 1,222 317 3,938 483 304 39 431 34 129 1,102 693 22 340 213 29 200 308 5 440 2 30 7 23 20 3 348 267 30 243 18 1 37 11 1 8 150 224 85 2 1 5 9 2 2 10 1 25 2

1,867,748.05 1,642,598.02 1,526,249.49 905,865.63 630,000.00 610,414.06 390,400.00 288,515.76 216,976.10 204,111.40 200,816.29 199,373.07 190,772.80 183,738.85 183,061.50 175,233.54 168,459.48 159,392.62 156,759.58 153,204.04 150,418.68 144,432.00 138,244.08 138,127.35 122,906.66 115,980.51 113,579.20 110,925.40 94,066.00 83,776.23 80,783.16 72,960.00 62,726.80 60,923.53 52,322.97 32,250.00 31,118.07 28,797.65 22,773.04 22,312.23 18,974.42 18,473.00 16,000.00 15,709.31 14,250.00 12,449.60 11,380.00 11,250.00 9,802.05 8,832.00 8,500.00 8,100.00 8,088.14 7,825.77 7,200.30 5,540.40 3,780.18 3,500.00 3,071.00 2,420.00 1,999.94 1,872.00 1,860.00 1,740.10 1,700.00 1,500.00 1,357.50 1,110.05 980.91 973.50 740.00 650.00 350.03 250.00 238.24

21,946.13 1,884.85 1,824.92 1,757.78 367.50 488.07 443.73 1,159.69 1,961.11 534.17 15,243.52 326.54 1,106.39 4,427.06 276.29 640.02 266.41 16,450.00 558.14 2,913.62 110.43 69.52 618.13 33.90 60.88 1,251.39 8.91 382.16 1,598.90 159.07 639.33 68.22 357.97 229.82 744.77 15.63 81.73 138.60 195.17 48.21 37.95 124.48 80.98 248.58 340.93 90.80 1,252.77 124.68 876.95 173.72 494.83 77.64 46.53 153.03 114.77 8.35 129.73 1,067.54 124.95 20.96 1,189.64 211.35 48.52 8.43 21.23 320.38 741.63 101.42 100.16 9,284.64 244.85 87.05 1,050.09 6.73 24.50

365 dana Najniža Najviša 237.08 624.15 242.21 1,231.00 2,107.10 105.50 290.00 723.23 2,215.00 59.00 200.00 533.13 162.00 136.04 28.70 270.20 1,600.00 1,539.00 55.95 271.89 15.15 612.00 250.05 10.55 1,777.01 412.01 20.08 62.55 240.00 19.70 100.00 230.00 1,402.02 124.01 1,125.00 240.00 21.28 20.50 949.03 58.00 72.10 637.00 65.10 48.11 2,006.00 22.36 5,099.00 372.50 1,200.01 292.00 305.01 2,101.03 19.19 20.01 210.00 20.10 160.00 3,500.00 54.00 179.40 1,355.00 183.12 11.50 5.51 20.00 700.05 1,206.77 204.00 93.60 461.06 360.25 53.00 240.00 10.00 76.10

332.84 790.00 318.99 1,777.00 3,799.21 192.99 505.00 1,195.95 3,750.00 108.00 310.00 736.89 245.00 207.51 54.00 443.00 4,375.00 1,940.00 245.00 373.00 38.70 1,300.00 493.99 29.01 2,198.00 517.00 109.19 109.30 400.00 61.49 197.50 319.00 2,093.00 209.00 1,860.00 329.00 51.98 46.98 2,769.99 144.00 185.00 640.00 81.01 78.00 3,100.00 58.00 7,679.00 444.00 2,013.99 570.00 580.00 3,492.99 48.75 64.98 286.13 45.00 260.00 7,098.88 230.00 220.50 1,999.97 300.00 16.39 47.01 40.00 944.00 1,700.00 498.99 135.00 715.00 578.99 106.80 400.00 19.00 164.00


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

14,01 64,45 177,00 89,00 106,10 17,00 239,50 0,68 2,81 137,50 23,75 306,00 41,90 4,85 10,35

14,90 65,00 181,70 89,60 106,12 17,10 240,00 0,69 2,84 141,50 24,40 306,00 43,30 4,88 10,50

14,01 64,67 177,16 89,02 106,10 17,00 239,63 0,68 2,81 141,21 23,80 306,00 41,92 4,87 10,43

14,69 64,64 179,23 89,39 37,74 17,00 239,96 0,69 2,83 140,13 23,78 306,00 42,87 4,87 10,40

0,90 32,00 32,40 31,00 1,25 5,50 2,80 0,14 0,20 0,27 0,10

0,90 32,00 32,50 32,00 1,26 5,60 2,81 0,14 0,20 0,27 0,10

0,90 32,00 32,40 32,00 1,26 5,60 2,80 0,14 0,20 0,27 0,10

0,90 0,32 0,32 0,31 1,26 5,58 2,80 0,14 0,20 0,27 0,10

81,00 85,50 89,00 96,00 95,13 27,82 84,02

81,00 85,50 89,00 96,00 95,13 29,00 84,02

81,00 85,50 89,00 96,00 95,13 29,00 84,02

81,00 85,50 89,00 96,00 95,13 28,91 84,02

91,05 443,00 67,00 82,21 85,23 674,00 88,08 1.400,00 985,00 97,49 1.530,00 2.630,00 8.200,00 7.100,00 94,18 8.126,00 13.500,00 2.500,00

92,50 453,00 67,00 83,05 85,70 685,00 89,00 1.400,00 1.020,00 97,63 1.550,00 2.700,00 8.400,00 7.200,00 94,32 8.130,00 13.650,00 2.500,00

91,38 448,00 67,00 83,03 85,67 675,00 88,90 1.400,00 1.007,00 97,61 1.542,00 2.641,00 8.207,00 7.156,00 94,29 8.126,00 13.640,00 2.500,00

91,45 447,21 67,00 83,03 85,67 675,22 88,92 1.400,00 1.007,00 97,61 1.542,46 2.640,65 8.207,42 7.156,11 94,29 8.126,16 13.640,31 2.500,00

1.920,00 395,00 540,00 3.550,00 3.090,00 600,00 41.850,00 3.570,00 200,00 80,50 96,00

1.920,00 397,00 550,00 3.600,00 3.090,00 600,00 41.850,00 3.600,00 200,00 80,50 96,00

1.920,00 395,03 543,59 3.595,45 3.090,00 600,00 41.850,00 3.576,32 200,00 80,50 96,00

1.920,00 395,03 543,59 3.595,45 3.090,00 600,00 41.850,00 3.576,32 200,00 49,60 59,15

LJUBLJANSKA BURZA PILR KRKG SAVA TLSG SOS2E ZVTG PETG PBGS NF2R MELR AELG SKDR KDHR KDIR KBMR

PIVOVARNA LASKO KRKA SAVA TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD HOLDING MERCATOR AERODROM LJUBLJANA KD KD GROUP KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR

BANJA LUKA FILM AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF JAHORINA KOIN AD PALE R I TE GACKO AD GACKO R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK FABRIKA DUVANA AD BANJA LUKA RAFINERIJA ULJA AD MODRICA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J

Obveznice RS serije A2013K NIS a.d. Novi Sad Medifarm a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Telefonija a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Imlek a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Komercijalna banka a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Alfa plam a.d. Vranje Jubmes a.d. Beograd Pekabeta a.d. Beograd

RADE KONCAR SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE RUDNICI BANANI SKOPJE FERSPED SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI

743.627,50 425.327,16 248.234,20 124.073,95 86.734,88 44.882,50 40.553,00 37.526,88 23.484,44 19.898,20 17.428,24 11.934,00 10.204,50 9.494,32 9.476,76

Rade Konar Skopje Banja Luka film Mercator Elektroprivreda BiH Telekom Srpske

+20% +9,76% +2,33% +1,81% +1,61%

Stopanka banka Skopje Krka Garant Futog Sava Komercijalna banka Skopje

-4,76% -2,98% -1,04% -1,03% -0,23%

Energoinvest Sarajevo

Alkaloid Skopje

Dionica Energoinvesta u srijedu je na Sarajevskoj burzi skoila sa 3,8 konvertibilnih maraka, koliko je iznosila zadnja zabilježena cijena prethodnoga dana, na 4,4 KM, odnosno gotovo 16 posto. Osim što je zabilježila najvei rast cijene, ta se dionica sa 50.323 KM prometa pozicionirala na prvo mjesto na popisu najtrgovanijih izdanja. Najniža cijena kojom se tijekom dana trgovalo Energoinvestom iznosila je 3,79 KM, a najviša je ujedno bila zadnja zabilježena.

Cijena jednog od likvidnijih izdanja Makedonske burze - Alkaloida - u srijedu je pala 1,49 posto, na 3595,45 denara, a ukupan je promet tom dionicom iznosio samo 593.250 denara. Najviša cijena dionice postignuta tijekom dana iznosila je 3600, a najniža je bila na razini 3550 denara. Samo se dvjema dionicama u Skoplju trgovalo u iznosu veem od milijun denara - Radom Konarem te Makedonskim telekomom. Makedonski indeks MBI 10 pao je 0,86 posto, na 2241,23 bodova.

+15,79 -1,49

9,76 % -0,02 % -0,31 % 3,38 % 1,61 % 0,90 % 0,00 % -6,67 % 0,00 % 1,89 % -1,02 %

81163 74174 55600 53994 3983 593 1061 15700 10000 5000 10000

73.046,70 23.735,91 18.024,90 16.832,19 5.004,88 3.308,10 2.973,30 2.198,00 2.000,00 1.350,00 970,00

0,00 % 0,55 % 0,34 % 0,96 % 0,03 % 4,28 % 0,02 %

55714 31013 16979 11179 9180 21753 6711

4.512.834,00 2.651.611,50 1.511.131,00 1.073.184,00 873.293,40 628.829,26 563.858,22

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RADE TEL GRNT ALK KMB BANA FERS TPLF STB RMDEN09 RM01

50613 6580 1385 1388 2298 2640 169 54707 8304 142 733 39 238 1950 911

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2013 NIIS MDFR A2016 A2015 SJPT A2014 TLFN ENHL A2011 IMLK AIKB KMBNPB AGBN A2012 ALFA JMBN PKBT

-2,98 % -0,80 % -1,03 % -0,75 % 0,00 % 0,00 % 0,05 % 0,00 % 0,36 % 2,33 % -0,50 % -0,29 % -1,39 % 0,21 % 0,48 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHKE FBIHKD FBIHKH FBIHKC FBIHK1E FBIHKJ

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA BLFM-R-A RSRS-O-B RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A KRIP-R-A JHKP-R-A RITE-R-A RTEU-R-A FDBL-R-A RFUM-R-A

+

Oznaka

etvrtak 16/9/2010

+

Powered by

business.hr

-0,28 % 237879 21.753.997,20 0,90 % 27562 12.325.928,00 0,00 % 155004 10.385.268,00 0,01 % 84797 7.040.402,45 0,11 % 79568 6.816.349,68 0,15 % 9313 6.288.344,00 0,59 % 61440 5.463.152,48 0,00 % 3240 4.536.000,00 -0,59 % 4417 4.447.922,00 -0,01 % 16765 1.636.450,91 1,18 % 665 1.025.738,00 0,08 % 341 900.462,00 -0,95 % 99 812.535,00 0,06 % 88 629.738,00 0,15 % 6437 606.937,71 -1,19 % 73 593.210,00 0,29 % 32 436.490,00 0,00 % 166 415.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 20,00 % 0,01 % -1,04 % -1,49 % -0,23 % 0,00 % -0,36 % -0,38 % -4,76 % -0,49 % -1,13 %

1198 3845 1169 165 115 157 2 19 290 855 540

2.300.160,00 1.518.877,00 635.460,00 593.250,00 355.350,00 94.200,00 83.700,00 67.950,00 58.000,00 42.406,34 31.939,91

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,38% BIRS +0,15% 811,64 837,92 LJSEX +0,06% FIRS -0,34% 3.208,58 1.437,69 Belex15 -0,12% MBI10 -0,86% 619,73 2.241,23 Belexline -0,04% MOSTE +0,31% 1.225,80 497,00 SASX10 +0,35% NEX20 -0,59% 893,40 14.010,51 EUROPSKI INDEKSI -0,04% WIG20 +0,27% 2.552,88 BUX +0,01% 23.473,36 +0,25% -0,41% ATX -0,13% 2.508,17 indeksa na zatvaranju u -0,06% Stanje srijeda, 15. rujna 2010.

FTSE100 5.565,03

DAX 6.276,17

CAC40

3.758,79

MICEX 1,432.39

AMERI»KI INDEKSI -0,07% S&P500 -0,07% 10.526,49 1.121,10 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,27% utorak, 14. rujna 2010. 2.289,77 DJIA


investor 30 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

42,9903

Ilirika Azijski tigar

61,1604

18,39

130,4100

15,35

ZB trend

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22,02

HPB WAV DJE

89,7741

14,96

NFD BRIC

29,0313

14,12

ST Global Equity

48,6465

-23,15

FIMA Equity

78,0326

-23,13

C-Zenit

47,1019

-20,08

Erste Total East

30,6200

-17,44

KD Victoria

13,7270

-15,66

+ MJEŠOVITI

ST Global Equity KD Prvi izbor C-Zenit OTP Europa Plus HPB Titan VB High Equity Platinum Blue Chip ZB aktiv HPB WAV DJE Platinum JIE MP-Global HR AC G Dynamic EM A1 ZB euroaktiv Erste Total East OTP meridian 20 Ilirika JIE Prospectus JIE Poba Ico Equity Raiffeisen HR dionice Erste Adriatic Equity MP-Mena HR HI-growth PBZ Equity fond ZB trend HPB Dioniki Raiffeisen C. Europe PBZ I-Stock Raiffeisen World Ilirika Azijski tigar

+

144,8300

8,99

10,9604

7,52

Allianz Portfolio

110,3688

6,97

Raiffeisen Balanced

153,6400

6,30

9,8352

3,17

ICF Balanced

116,5785

-25,39

ST Balanced

178,1291

-19,97

ST Aggressive

64,9058

-17,68

C-Premium

5,4077

-10,24

Agram Trust

68,3172

-6,75

AC G Balanced EM

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,0800

13,33

OTP euro obvezniki

127,1236

10,77

Capital One

159,2500

10,47

ZB bond

160,2800

9,26

PBZ Bond fond

129,2600

8,12

11,3238

3,52

Erste Bond

130,1700

5,04

ICF Fixed Income

139,2838

6,13

HPB Obvezniki

125,3079

6,78

PBZ Bond fond

129,2600

8,12

+

HI-conservative

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn   kn  kn  kn kn  kn     kn kn kn  kn  kn  kn  kn  

48,6465 12,3505 47,1019 111,9660 69,7439 48,3938 81,5136 99,9500 89,7741 68,1914 296,4340 10,9353 81,0100 103,6900 30,6200 83,7673 161,3756 57,5455 5664,0200 69,6300 86,1000 457,8933 8,2176 78,7400 130,4100 84,5490 61,3500 62,6600 102,3400 61,1604

0,47 0,19 0,19 0,07 0,04 0,01 0,01 0,00 -0,02 -0,03 -0,05 -0,09 -0,12 -0,15 -0,16 -0,16 -0,17 -0,17 -0,20 -0,21 -0,23 -0,23 -0,24 -0,24 -0,26 -0,26 -0,29 -0,29 -0,32 -0,32

-1,22 2,02 -11,73 5,40 -1,10 1,38 -8,22 2,04 1,24 -4,92 1,01 0,34 -0,37 3,50 -2,61 1,37 -0,31 -0,98 2,59 -0,61 -1,94 2,90 -0,54 -0,78 0,98 -3,45 -0,65 3,90 2,80 3,09

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-6,28 1,74 -18,99 6,86 1,60 -4,36 -2,58 2,71 4,64 -1,93 4,61 2,09 -6,63 0,83 -7,66 -7,06 -5,08 -11,27 -4,22 -6,84 -9,00 14,25 -3,36 -8,82 2,32 -7,30 -9,21 -0,24 2,56 10,75

-23,15 9,62 -20,08 8,75 7,39 -4,85 13,33 5,63 14,96 3,75 13,07 7,50 -7,03 7,62 -17,44 -4,37 -6,24 -12,52 -1,33 -4,33 -12,15 13,18 0,50 -9,01 15,35 -5,49 -9,45 10,73 8,60 18,39

-7,02 2,82 -25,39 10,30 -10,82 -21,77 -7,30 -0,01 -3,49 -12,04 -12,19 6,02 -8,67 0,57 -32,99 -7,17 8,47 -14,15 -16,57 -16,47 -2,99 5,50 -2,27 -4,64 3,43 -3,34 -8,64 -13,73 0,33 -13,78

-9,43 7,23 -16,65 4,03 0,58 -3,29 2,84 2,82 9,19 -3,79 5,10 6,21 -3,49 2,31 -10,02 -3,28 -1,70 -9,10 -1,95 0,43 -5,20 17,36 -1,59 -4,71 7,18 -6,62 -5,59 3,21 6,22 13,78

Imovina

14,271 5,066 5,644 8,413 10,099 13,033 7,027 505,378 13,681 4,855 5,052 12,956 20,373 221,357 47,419 17,411 100,585 24,531 6,157 13,661 203,596 7,545 66,242 384,852 162,669 39,490 223,830 201,373 39,206 7,180

Starost

Datum

9,90 7,59 2,57 1,15 3,15 2,96 2,70 4,22 3,03 2,98 2,30 1,53 2,32 6,37 2,96 2,38 5,89 3,62 3,14 2,01 4,93 2,53 8,56 5,03 7,88 4,95 5,41 3,16 6,95 3,32

14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI C-Premium Aureus Balanced Allianz Portfolio OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige ZB global ST Balanced Agram Trust HPB Global AC G Balanced EM Raiffeisen Balanced KD Balanced HI-balanced Ilirika JIE Balanced PBZ Global fond ICF Balanced Erste Balanced ST Aggressive

kn kn kn kn   kn kn kn   kn   kn kn  kn

5,4077 83,4502 110,3688 109,9183 107,9200 144,8300 178,1291 68,3172 102,1388 10,9604 153,6400 8,1859 9,8352 144,2587 99,2200 116,5785 117,0400 64,9058

0,35 0,02 0,01 0,00 0,00 -0,01 -0,01 -0,02 -0,09 -0,09 -0,10 -0,10 -0,12 -0,22 -0,26 -0,31 -0,32 -0,36

-4,94 5,69 2,33 0,89 3,35 1,74 -1,28 -0,20 -1,60 0,33 2,44 0,27 0,15 0,83 -0,44 -2,48 0,92 -2,38

-10,41 3,41 2,27 -4,13 6,98 3,10 -5,82 -4,34 -3,51 2,17 -0,86 -1,20 -0,92 -1,61 -4,39 -11,00 -3,02 -5,80

-10,24 -2,19 6,97 -1,98 N/A 8,99 -19,97 -6,75 -2,91 7,52 6,30 -0,36 3,17 -0,66 -4,35 -25,39 -5,06 -17,68

-15,63 -4,25 7,62 2,01 N/A 4,11 7,81 -2,64 0,43 6,16 5,48 -4,20 -0,19 8,22 4,73 2,18 -0,56 -8,31

-8,34 3,74 5,19 -3,70 7,92 5,63 -7,43 -1,86 -4,11 6,34 4,60 -0,81 0,48 0,87 -1,22 -9,16 1,35 -8,66

12,360 16,280 7,159 39,897 151,997 731,243 11,456 11,700 98,385 13,373 326,205 12,552 65,671 44,568 288,214 12,246 106,738 3,351

3,62 4,16 1,35 4,75 0,52 9,20 7,68 2,18 4,95 1,54 8,05 4,66 8,56 4,64 9,01 8,37 9,66 4,98

14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010

   kn     

139,2838 125,3079 174,0800 159,2500 129,2600 11,3238 130,1700 160,2800 127,1236

0,06 0,04 0,03 0,03 0,01 0,00 -0,02 -0,04 -0,11

1,66 2,88 2,96 2,99 2,48 1,37 3,47 0,29 1,48

2,72 3,20 4,44 4,71 3,09 2,95 4,50 3,22 2,24

6,13 6,78 13,33 10,47 8,12 3,52 5,04 9,26 10,77

3,93 4,67 6,90 8,22 4,67 1,46 4,55 5,26 5,18

4,04 4,94 8,20 7,25 7,40 5,41 8,71 5,52 3,91

27,335 48,136 316,820 11,537 91,067 6,207 108,067 213,567 10,394

8,59 4,95 8,31 5,89 7,52 8,56 7,29 9,20 4,75

14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010

kn kn   kn kn kn kn kn kn kn kn kn  kn kn $ 

131,6800 161,6298 139,1818 125,1200 140,2047 143,4800 137,3600 137,6132 134,1253 131,1167 121,6514 116,0377 11,2450 10,5907 107,6095 101,7639 124,2200 104,8100

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,59 0,52 0,52 1,07 0,92 0,87 0,88 0,66 0,80 0,80 0,65 0,80 0,87 0,86 0,77 0,82 0,40 0,96

1,40 0,98 1,22 1,97 1,67 1,74 1,87 1,17 1,60 1,68 1,31 1,66 1,75 1,69 1,62 0,89 1,21 2,20

4,28 3,67 3,21 4,70 5,37 5,12 4,40 2,73 4,29 5,24 3,46 4,08 4,30 4,11 4,66 1,29 2,99 N/A

6,43 4,85 3,31 4,46 4,35 4,90 4,45 4,68 4,48 5,63 4,23 5,34 6,15 4,58 5,61 1,56 4,08 N/A

2,20 1,61 1,94 3,12 2,76 2,83 2,66 1,73 2,64 2,99 2,08 2,35 2,71 2,60 2,58 0,54 2,26 3,26

1019,987 2241,908 117,805 404,023 50,498 987,347 706,049 106,072 48,787 161,244 116,974 167,390 73,681 38,286 160,306 5,277 39,336 648,962

11,46 10,15 10,15 8,15 7,94 7,56 7,29 6,98 6,70 4,95 4,73 2,86 1,97 1,28 1,35 1,13 5,42 0,98

14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010 14.09.2010

OBVEZNIKI FONDOVI ICF Fixed Income HPB Obvezniki Raiffeisen Bonds Capital One PBZ Bond fond HI-conservative Erste Bond ZB bond OTP euro obvezniki

NOVANI FONDOVI PBZ Novani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money


investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 16/9/2010

BRIGA ZBOG NAFTOVODA

Barel pojeftinio na 75,8 dolara

Cijene nafte pale su u srijedu na meunarodnim trĹžiĹĄtima nakon ĹĄto je kanadski operater Enbridge najavio ponovno otvaranje najveeg naftovoda koji povezuje Kanadu sa SAD-om, a analitiari tvrde da bi to moglo ograniiti pad zaliha u najveem svjetskom potroĹĄau. Cijene barela sirove nafte za isporuke u listopadu pale su

na amerikom trĹžiĹĄtu na 75,84 dolara. Kanadski operater naftovoda Enbridge objavio je u utorak da se bliĹži kraju popravak naftovoda 6A te da bi ga mogao ponovno pokrenuti bez dugotrajne procedure dobivanja dozvole od amerikih regulatora. To je priopenje signaliziralo da bi naftovod mogao ponovno proraditi ve krajem tjedna. "Poticaj trĹžiĹĄtu u srijedu dala su oekivanja da e Enbridgeov naftovod uskoro ponovo proraditi", kazao je Olivier Jakob iz tvrtke Petromatrix. H

REGIJA

Energoinvest skoio 15,79%

Sarajevski indeks SASX-10 u srijedu je zabiljeĹžio pozitivan trend drugi dan zaredom te porastao 0,35 posto, na 893,4 boda. Dionica Energoinvesta bila je najtrgovanija sa 50.323 konvertibilne marke prometa te zabiljeĹžila najvei skok cijene na Sarajevskoj burzi od 15,79 posto. BH Telecomom trgovano je u vrijednosti od 30.993 konvertibilne

U nedostatku vijesti ulagai se pogubili

Svi gledaju u Ameriku

"Na svjetskim burzama investitori iĹĄekuju redovito mjeseno zasjedanje Feda, koje e se odrĹžati iduega utorka, pri emu oeku-

ju dodatne kvantitativne mjere popuĹĄtanja monetarne politike. Ameriki S&P 500 indeks nekoliko je puta dotaknuo gornju granicu raspona od 1040 do 1130 bodova, u kojem se kree od svibnja. Eventualno probijanje te granice naviĹĄe moglo bi potaknuti pristizanje pozitivnih fundamentalnih vijesti ili poveanje monetarne ekspanzije, ĹĄto se oekuje iz Feda", ocjenjuje Laa. Kako dodaje, iz SAD-a i dalje stiĹžu mjeĹĄoviti makroekonomski pokazatelji pa je promet u maloprodaji bio bolji od oekivanja, a zalihe poduzetnika loĹĄije.

Atlantic milijunaĹĄ

Najlikvidnija dionica u srijedu u Zagrebu ponijela je ujedno titulu gubitnice dana. Naime, dionica Hrvatskog Telekoma snaĹžno je pala drugi dan zaredom. Najvei domai telekom u srijedu je izgubio 1,11 posto vrijednosti i kraj trgovinskog dana doekao je

KOMENTAR

Tko je kriv?

Biljana Stari

OSCILACIJE Domai ulagai cijeli su dan vrludali izmeu plusa i minusa, a kraj dana donio je simbolian pad Crobexa Na Zagrebakoj burzi indeksi su u srijedu blago oscilirali izmeu pozitivnog i negativnog podruja uz vrlo nizak promet i ini se da nema vijesti koje bi mogle probuditi ulagae iz dugotrajne letargije. Crobex je pao minimalnih 0,03 posto, na 1908,51 bod, dok je Crobex 10 pao 0,06 posto, na 1007,42 boda. Redovan promet dionicama nije dosegnuo ni 12 milijuna kuna, a jedini su milijunaĹĄi bili HT, Adris i Atlantic grupa. "I danas smo gledali klasinu hrvatsku burzovnu priu. Nema vijesti koje bi mogle probuditi ulagae iz letargije", kazao je Hini Stjepan Laa, broker i investicijski savjetnik u investicijskom druĹĄtvu Finesa Capital.

marke, a slijedile su dionice Elektroprivrede, Bihake pivovare i sarajevske Fabrike duhana. Na susjednoj Banjalukoj burzi najviĹĄe se trgovalo dionicom Banja Luka filma koja je po nepromijenjenoj cijeni od 0,9 konvertibilnih maraka zabiljeĹžila 73.046 KM prometa. Banjaluki indeks BIRS u srijedu je porastao 0,15 posto, na 837,92 boda, a u plusu su bili i slovenski indeksi SBITOP i LJSEX koji su porasli 0,38 i 0,06 posto. B. S.

biljana.starcic@business.hr

I

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe, ija je dionica u srijedu uz milijunski promet blago porasla SNIMIO SAĹ A ETKOVI

na razini od 268 kuna. Na HT je potroĹĄeno 1,86 milijuna kuna. Za razliku od prilino neuspjeĹĄnog HT-a, titulu dobitnika dana uzela je povlaĹĄtena dionica Adris grupe, koja je zauzela treu najlikvidniju poziciju. Na Adris su ulagai potroĹĄili 1,5 milijuna kuna, a dionica te turistiko-duhanske grupacije porasla je

ak 2,09 posto, na 269,95 kuna. U milijunaĹĄe se uvrstila i dionica Atlantic grupe, koja je, pak, porasla 0,41 posto, na 763,1 kunu, uz 1,64 milijuna kuna prometa. ViĹĄe od dva posto plusa uhvatila je i dionica akovekih mlinova, uz solidan promet od 630.000 kuna. Nikola Suec

nikola.sucec@business.hr

z HUB-a tvrde da su banke u Hrvatskoj bile stabilizator, a ne akcelerator krize. Svoje tvrdnje potkrijepili su injenicom da je Hrvatska imala jedno od najmanjih usporavanja kreditne aktivnosti u svijetu. Banke su u Hrvatskoj stabilne, a kapitaliziranost visoka. Novca za kreditiranje ima i dobit e ga kvalitetni projekti, obeavaju u bankama, ali kaĹžu da nisu oni ti koji mogu pokrenuti investicijski ciklus. Ta je zadaa na Vladi, koja mora uiniti sve kako bi privukla ulaganja, a u tom se kontekstu najviĹĄe spominje vjerodostojnija fiskalna politika. I dok ta strana prie nije upitna, teza po kojoj su banke u svijetu odobravanjem loĹĄih kredita djelovale po nalogu regulatora baĹĄ i ne stoji. Naime, regulatori nisu izmislili Ponzijeve sheme i nisu nagovarali graane da kupuju nekvalitetne vrijednosne papire dok su se amerike investicijske banke kladile protiv istih i zaraenim novcem nagraivale pohlepne menadĹžere.


Prava IRA zaprijetila bankarima Teroristika organizacija Prava IRA zaprijetila je da e napadati britanske banke i bankare zato što oni koriste samo eliti na trošak svih drugih. "Uloga bankara i institucija kojima oni služe kako bi financirali britanski kolonijalni i kapitalistiki sustav nije prošla neprimijeeno", poruila je Prava

IRA, koja je bankare nazvala prvim susjedima politiara. Ta je teroristika organizacija ve nekoliko puta pokušala izazvati negativne osjeaje prema financijašima meu obinim ljudima. Sigurnosni strunjaci sumnjaju da skupina koja ima samo 100 aktivista ima resurse kojima bi

mogla ostvariti svoje prijetnje. U prošlosti je IRA izvela dva bombaška napada na financijske tvrtke, 1990. i 1996. godine, ali ne grupa koja trenutano prijeti. Sjevernoirska policija upozorila je kako Prava IRA namjerno objavljuje nejasna upozorenja kako bi policajce i civile izložila opasnosti. B.hr

DOBITNICI DANA (ZSE) Rabac +12,52% HGspot +11,94% Slavonski ZIF +10,96% Riviera Pore +10,74% Karlovaka banka +8,33%

GUBITNICI DANA (ZSE) Euroherc -47,32% Proprius -10,27% Badel 1862 -9,42% Konar Transformatori -5,99% Validus -3,24%

37 Raste

5 Nema promjene

28 Pada

GRAFIT na zidu 'mira' u Belfastu INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,134.40 152,25

Prom. 0,12% 0,27%

Sirova nafta 76,80 Prirodni plin 4,01 Zlato 1.268,22 Srebro 20,46 Goveda 97,51

0,51% 3,08% 1,83% 2,04% 0,00%

BOŽINI POKLON

Elvisov Mercedes jeftiniji od Bondova Aston Martina DETALJNU OBNOVU Elvisov Mercedes 600 prošao je nakon prodaje 2005., a oekuje se da e postii cijenu do 200.000 funti

BONDOV ASTON MARTIN DB5 mogao bi postii cijenu od pet milijuna dolara ARHIVA BUSINESS.HR

ARHIVA BUSINESS.HR

Jedan od automobila Elvisa Presleya, Mercedes 600 iz 1969. godine, bit e ponuen na aukciji poetkom prosinca, a oekuje se da bi mogao postii cijenu izmeu 150 i 200 tisua funti, objavljeno je ovih dana. Elvis je posjedovao navodno oko 200 automobila, ali samo ih je nekoliko bilo na njegovo ime, a Mercedes koji e se uskoro nai na tržištu jedan je od njih. Elvis ga je vozio dvije godine, a zatim ga je prodao svom prijatelju Jamesu Leroyu Robertsonu. Elvis je taj golubljesivi Mercedes navod-

Odluke današnje sjednice Vlade pratite na...

no kupio za 15.000 dolara, od ega 5500 u gotovini, a ostatak je pokrio kreditom. Automobil je promijenio nekoliko vlasnika, a detaljno je obnovljen nakon preprodaje 2005. godine, kada je uvezen u Veliku Britaniju. Sljedeih mjeseci ljubitelji Jamesa Bonda, barem oni dubokog džepa, moi e doi na svoje. Naime, u listopadu na aukciju ide Aston Martin DB5 iz doba Seana Conneryja i njegova utjelovljenja najpoznatijeg britanskog agenta u filmskom nastavku 'Goldfinger', a oekuje se da bi mogao postii cijenu od pet milijuna dolara. Valja napomenuti da je upra-

vo nakon 'Goldfingera' poela prava pomama za sofisticiranim igrakicama koje je agent 007 imao priliku koristiti u ekranizacijama slavnog romana Iana Fleminga. DB5 e biti prodan sa svim dodacima koje je Connery koristio u filmu, od strojnica ugraenih u vozilo do registarskih tablica koje se promijene jednim klikom na gumb. Aktivaciju raznih gadgeta omoguuje kontrolna ploa koja se nalazi ispred vozaa i izmeu prednjih sjedala. Aston Martin DB5 koji e se nai na aukciji pojavljuje se i u Bondovu filmu iz 1965. godine 'Thunderball'. B.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

www.business.hr

UKRATKO... ...Državni poticaji nisu potaknuli oporavak... Alan Greenspan, bivši ameriki guverner, kazao je kako javna potrošnja iz federalnog prorauna, zbog koje je povean deficit, nije bila uinkovita u poticanju gospodarskog oporavka kao što se oekivalo dodajui kako bi bolji poticaj bio rast cijena dionica. ...Šef BP-a osjea se 'uništeno'... Tony Hayward, šef BP-a na odlasku, kazao je pred britanskim parlamentarnim vijeem za energiju kako ga je izlijevanje nafte u Meksikom zaljev osobno 'uništilo', posebno zato što su prethodnih godina toliko ulagali u sigurnost. ...Sarkozy protiv Bruxellesa... Ured francuskog predsjednika Nicholasa Sarkozyja osudio je zamjerke Europske komisije zbog progona Roma nazvavši ih "jednostavno neprihvatljivima".

www.business.hr


Business.hr broj 722