Page 1

BIVŠI MINISTAR POLAN»EC O PRODAJI INE 6

Sanader, J. Kosor i Šuker znali su za sve, a Inin šef Dragičević htio me podmititi Na optužbe da je pogodovao Molu kako bi dobio kredit za pokrivanje gubitaka iz pokušaja preuzimanja Podravke Damir Polanec odgovorio je kako su ga Predsjedništvo HDZ-a i uži kabinet Ive Sanadera uputili što da u pregovorima traži od Mola

SRIJEDA 15/9/2010

ŽELJKO LOVRINČEVIĆ:

PREMIJERKIN SAVJETNIK PODVLA»I CRTU 4-5 J. Kosor propustila je priliku da sredi javne financije te umjesto reformi prerano krenula u predizbornu kampanju

Vlada ostavlja prljave financije

Kapital Network: Koncesiju smo izgubili zbog pritiska utjecajnih skupina Dragan ∆uÊa, direktor Kapital Networka: 'Postupak je bio netransparentan, što uvijek izaziva sumnju u korupciju. U veljai, kada se dodjeljivala koncesija u eksperimentalnoj fazi, ak šest od sedam lanova Vijea dalo nam je podršku' 2

SNIMIO HRVOJE DOMINI

BROJ 721 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM


info&stav

INDIKATOR

2-3

Pad industrije EU EkoloĹĄke brojke

business.hr

Sezonski usklaena industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji u srpnju je stagnirala na mjesenoj razini. Iznenaenje je to za analitiare koji su procjenjivali da e u 16-lanoj eurozoni porasti 0,3 posto na mjesenoj razini i novi dokaz usporavanja gospodarstva EU.

Smanjenje emisije CO2 u EU 30 posto do 2020. umjesto planiranih 20 posto omoguilo bi uĹĄtedu na troĹĄkovima za zdravstvo izmeu 10 i 30 milijardi eura, pokazuje istraĹživanje. Izbjegla bi se tri milijuna radnih dana provedenih svake godine na bolovanju i 1,2 milijuna dana uzimanja lijekova zbog respiratornih problema.

Srijeda 15/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan BlaĹževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Igor Medi, SaĎ€a Paparella, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva UĹĄumli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi, Blanka Duji, Mario Kramer, Nena Novakovi, Igor Slokovi, Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

KAPITAL NETWORK NEZADOVOLJAN GUBITKOM KONCESIJE OD RTL-a I N

Dragan ua: Izgurao n pritisak utjecajnih skup "Ne sporimo pravo Vijea za elektronske medije da odluuje o dodjeli koncesija, ali se ne slaĹžemo s njihovim netransparentnim nainom rada. Odluka Vijea da ne dobijemo koncesiju poraz je za demokraciju i slobodu medija u Hrvatskoj", rekao je Dragan ua, direktor Kapital Networka (KN), na konferenciji za novinare odrĹžanoj u utorak u Zagrebu u povodu odluke da 15-godiĹĄnju koncesiju za emitiranje specijaliziranih kanala dobiju Nova TV i RTL za svoje dodatne, zabavne programe, ĹĄto znai da jedina domaa poslovna televizija gubi nacionalnu koncesiju.

ReciklaĹža materijala

"Nije mi jasno ĹĄto se dogodilo, kao ni po kojim je kri-

terijima Vijee dodjeljivalo koncesiju. Postupak je bio netransparentan, ĹĄto uvijek izaziva sumnju u korupciju. U veljai, kada se dodjeljivala koncesija u eksperimentalnoj fazi, ak ĹĄest od sedam lanova Vijea dalo nam je podrĹĄku. Za preostale dvije ponude rekli su da su reciklaĹža postojeeg materijala pa je Nova TV tada dobila tri, a RTL samo dva glasa. Kako je mogue da sada Vijee donosi suprotnu odluku? ZaĹĄto gasite hrvatski proizvod i tjerate na ulicu 20-ak ljudi?", pitao ua.

DRAGAN UA, direktor Kapital Networka SNIMIO HRVOJE DOMINI

TraĹže istinu

Posebno je nezadovoljan izjavom Zdenka Ljevaka, predsjednika Vijea, da je ponuda KN-a "nezadovoljavajua", jer je rije o poboljĹĄanoj verziji ponude koja je

prije samo sedam mjeseci ocijenjena zadovoljavajuom. Otkrio je da je u dane prije donoĹĄenja odluke s neko-

liko strana dobio savjet da se "dodatno angaĹžira" oko dodjele koncesije, ĹĄto je odbio. "Svi znamo da pojedine, utjecajne skupine u Hr-

BANKE SJELE NA RAÂťUN

RaÄ?un Badela 1862 ponovno u blokadi Nakon duĹže stanke Ĺžiroraun zagrebakog Badela 1862 ponovno je u blokadi. Uprava te tvrtke izvijestila je Zagrebaku burzu da su Ĺžiroraun blokirale dvije poslovne banke, i to zbog dospjelih kreditnih obveza. "U tijeku su razgovori i

pregovori o uvjetima skidanja blokade te paralelno s tim i razgovori s ostalim poslovnim bankama o dugoronom rjeťavanju obveza Badela 1862. S obzirom na izrazitu kooperativnost svih poslovnih banaka — vjerovnika Badela 1862 — i intenzivnih

pregovora koji idu u smjeru pronalaĹženja najboljih zajednikih rjeĹĄenja, oekujemo deblokadu Ĺžirorauna u vrlo kratkom roku", navodi se u priopenju koje potpisuje Zvjezdana BlaĹži, predsjednica Uprave. Nakon ĹĄto je u kolovo-

zu istekla prva dogovorena prolongacija 80-ak milijuna kuna Badelova duga drĹžavi za poreze i troĹĄarine, Ministarstvo financija odobrilo je tom proizvoau vina i Ĺžestokih pia dodatnih deset mjeseci za provedbu restrukturiranja po Vladinu mode-


››

BISER DANA

BROJKA

72,5

Redovito u Zagrebu dobar dio moje prehrane su hrvatske mesne preraevine. I od hrenovki, i od parizera i od mesnog nareska i paĹĄteta... Zasad ne osjeam nikakve probleme

tisua eura imao je uza se hrvatski drĹžavljanin koji je preko Bregane pokuĹĄao automobilom ui u Hrvatsku ne prijavivĹĄi taj iznos carinskoj kontroli

PETAR ÂťOBANKOVI, ministar poljoprivrede, u neformalnom razgovoru s novinarima nakon otvorenja novog pogona KIM-a u Karlovcu

TL-a I NOVE TV

UVODNIK

o nas je O brodogradiliĹĄtima godinama niĹĄta novo upina vatskoj ucjenjuju ili politiki pritiĹĄu prilikom donoĹĄenja odluka, a ja se samo nadam da e jednom netko od lanova Vijea javno rei ĹĄto se dogaalo posljednjih dana", rekao je ua. Meu suvlasnicima RTLa su i Agrokor i Atlantic grupa, ĹĄto se na konferenciji takoer spominjalo kao jedan od moguih razloga eliminacije KN-a. ua je podsjetio da je "jedan od dvoje novih koncesionara" od Vijea dobio niz prigovora na sadrĹžaj, ĹĄto se KN-u ni jednom nije dogodilo. Kapital Network podrĹžao je i Vladimir Luli, glavni tajnik Hrvatskog novinarskog druĹĄtva, rekavĹĄi da je odluka Vijea legitimna, "ali bi se svakako trebalo objaviti kako je donesena". SaĹĄa Paparella

lu C, ĹĄto je u meuvremenu podrĹžala i skupĹĄtina dioniara. DrĹžava od Badela oekuje da ravnopravno sudjeluje u vlastitu spaĹĄavanju, zbog ega se ozbiljno prionulo prodaji punionice Kalnike vode Atlantic grupi Emila Tedeschija, ime bi Badel 1862 priskrbio oko, kako se procjenjuje, 86 milijuna kuna. S. P.

Romana DugandĹžija romana.dugandzija@business.hr

B

rodograevni sindikati opet glasno negoduju i traĹže informacije o privatizaciji brodogradiliĹĄta. Ĺ toviĹĄe, apeliraju putem medija da im se obrati premijerka Jadranka Kosor i kaĹže kako stoje stvari. Sindikati, meutim, znaju - naivno bi bilo vjerovati da ne znaju - da im se premijerka ne obraa jer im nema ĹĄto rei. Gdje se stalo s privatizacijom - nigdje. Ĺ to se napravilo - niĹĄta.

TRI, ETIRI, PET MJESECI nakon drugog kruga natje-

aja iz Vlade nema ni rijei o ponudama. Godinu-dvije nakon ĹĄto se uope pokrenulo pitanje brodogradiliĹĄta pred Europskom komisijom nema nikakva rjeĹĄenja na pomolu. Desetak, dvadeset godina nakon ĹĄto su ĹĄkverovi zapali u ozbiljne probleme niĹĄta se nije promijenilo ni u nainu poslovanja, ni u nainu financiranja, a dugovi se gomilaju. Vlada i danas taj problem, uz koji se veĹže desetak tisua ljudi, gura pod tepih. Ĺ to moĹžeĹĄ sutra, ostavi za prekosutra! No, i sindikati dobro znaju da su velikim dijelom sa-

››

Mjesecima nakon drugog kruga natjeaja iz Vlade nema ni rijei o ponudama. Desetak, dvadeset godina nakon ĹĄto su ĹĄkverovi zapali u ozbiljne probleme niĹĄta se nije promijenilo ni u nainu poslovanja, ni u nainu financiranja, a dugovi se gomilaju mi pridonijeli takvoj situaciji. Na svaki spomen promjene vlasnika oni se bune. Na spomen rezanja radnih mjesta i neiskoriĹĄtenih kapaciteta, opet se bune. Na sam spomen gaĹĄenja nekog od pet obalnih gubitaĹĄa, opet se bune. I SAD tvrde da su ĹĄkverovi pred slomom jer ne mogu ugovarati poslove dok traje proces privatizacije. Brodo-

gradiliĹĄta koja imaju milijunske gubitke u problemu su, navodno, jer ne mogu ugovarati poslove posljednja tri mjeseca. E pa da nam je bilo vidjeti koliko bi to brodova u ovom razdoblju ugovorile uprave naĹĄih brodogradiliĹĄta... Spomenimo samo Upravu 3. maja koja nije znala/mogla/htjela ugovoriti nijedan brod dok se nije upleo tadaĹĄnji potpredsjednik Vlade i

doslovce namolio Tankersku i Uljanik plovidbu da narue gradnju brodova koje inae ne bi ni gradili, ali, eto, drĹžava e masno subvencionirati cijenu, pa zaĹĄto ne... Do konanog sloma ĹĄkverove, izuzmemo li Uljanik, ne dijeli viĹĄe niĹĄta. Slomili su se odavno, samo je pitanje kada e kapitulaciju potpisati i sve to, u maniri dobrog vlasnika, platiti drĹžava.


tema 4-5

PREMIJERKIN SAVJETNIK PODVLAI CRTU Željko Lovrinevi Kosor propustila jedinstvenu priliku za stabiliziranje javnih financija

'Vlada je odustala naslijeđe ostavlja p Prije predizborne kampanje Vlada je trebala napraviti puno viťe reformskih poteza, stav je Željka Lovrinevia, koji upozorava da premijerkino ignoriranje savjetnikog tima u kombinaciji s buduom 'skupom' koalicijskom vladom, koja e morati namiriti zahtjeve umirovljenika, ugroŞava uvoenje eura SVE JE TO POLITIKA

'Savjetnici ne smiju biti ucviljene frajle, moraju ustrajati na primjeni' "Ni jedan savjetnik ne moĹže glumiti ucviljenu frajlu pa se uvrijediti kada mu je odbijen jedan savjet. Politika je umijee moguega, a uloga savjetnika nije da provodi mjere i ne znam ĹĄto bi savjetnici joĹĄ mogli napraviti da se mjere realiziraju", tvrdi savjetnik premijerke Jadranke Kosor Borislav Ĺ kegro. Ĺ kegro priznaje da je "nekoliko mjera u privremenom zastoju", ali doseg Programa gospodarskog oporavka ionako nije bio u sprintu, ve se on mora kontinuirano provoditi. "Nije bila ambicija provedba 100 posto mjera i bit e sigurno vea od 50 posto. Postoji gomila stvari koje se ne vide odmah", tvrdi Ĺ kegro te dodaje da je doseg Vladinog Programa oporavka ionako bio iznad trajanja mandata samo jedne vlade. Ĺ kegro poziva na konsenzus koji mora prihvatiti najĹĄira javnost, a ne samo Jadranka Kosor i ĹĄef oporbe Zoran Milanovi. "Imamo situaciju da se oporba protivi Vladinim mjerama, a istodobno se zalaĹže da joj Vlada ne ostavi nered u drĹžavnim financijama po principu vi pospremite, pa nastupamo mi. To je neodgovorno", zakljuuje Ĺ kegro.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor i predsjednik Ivo Josipovi mandate su poeli sa snaĹžnim timovima gospodarskih savjetnika u kojima su okupili trust mozgova za realiziranje toliko puta spomenutog nuĹžnog zaokreta u hrvatskoj ekonomskoj politici. Meutim, ni Kosor ni Josipovi dosad se zbog raznih politikantskih razloga nisu libili javno okrenuti lea svojim savjetnicima i povui posve oprean potez. Rebalans prorauna najneugodniji je primjer potpunog ignoriranja savjeta koje su branili lanovi premijerkinog savjetnikog tima, inae kljunog tima koji je izradio Program gospodarskog oporavka u koji se premijerka toliko puta zaklinjala.

Prevelik politiki otpor

"NaĹĄi su savjeti prihvaeni izmjenom poreza na dohodak kroz pojednostavnjenje i ukidanjem povrata poreza, ĹĄto je uvod u reformu lokalne samouprave. Takoer, rezanje troĹĄkova u javnim poduzeima kroz kolektivne ugovore te spajanje i ukidanje agencija posljedica su naĹĄih savjeta. S druge strane, ubrzanje privatizacije naiĹĄlo je na velik politiki otpor, kao i zauzimanje za smanjenje izdataka drĹža-

ve", rezimira za Business.hr Željko Lovrinevi uspjehe i neuspjehe premijerkinog savjetnikog tima, iji je upravo on najeksponiraniji lan. On ne krije nezadovoljstvo ťto se rebalansom nije viťe zarezalo u rashodovnu stranu, a tvrdi da je prostora bilo i na prihodovnoj. "Rebalans je bio prekretnica koja se trebala iskoristiti da se financije postave na zdrave osnove. Potrebno je pojaati fiskalnu odgovornost jer e ova vlada, kao i sve prije nje, ostaviti prljave financije", objaťnjava Lovrinevi, koji pod pojmom prljave financije podrazumijeva obveze koje Vlada preuzima na teret buduih

vlada. Kad je u pitanju poboljĹĄanje investicijske klime, koju su premijerkini savjetnici istaknuli kao jednu od kljunih, u pitanju je izvedba te mjere. "Tu su presudni kapaciteti za provoenje mjera", upozorava Lovrinevi. Lovrinevi kao da se ve pomirio s ogranienim mogunostima Vlade Jadranke Kosor u primjeni savjeta, koji su veinom iskazani kroz Program gospodarskog oporavka, jer smatra da je predizborna kampanja ve poela, i to prerano, pa viĹĄe ne oekuje ni dramatine promjene ni vaĹžne reforme, ve samo normativne promjene u zakonodavstvu.


nevi ocijenio je za Business.hr kako je premijerka Jadranka nancija te je umjesto reformi krenula u predizbornu kampanju

business.hr Srijeda 15/9/2010

a od reformi, a u a prljave financije' SAVJET ZA GOSPODARSTVO

Predsjednikov tim želi reforme i manje rashode

PREMIJERKA je Program gospodarskog oporavka koji su izradili njezini savjetnici iskoristila da uvrsti fotelju, no prave reforme na kojima se Program temelji nema snage provesti u djelo SNIMIO SA©A ∆ETKOVI∆

"Kampanja koja traje godinu dana preduga je i prije njezina poetka trebalo je napraviti puno više reformskih poteza. Ona je mogla poeti tek nakon ulaska u EU, što ostavlja još dobrih pola godine do redovnih izbora", smatra Lovrinevi te dodaje: "Iako postoji suglasje o potrebi za reformom i smanjenju državne potrošnje, sada, nažalost, poinje 'alibi game' odnosno igra prebacivanja odgovornosti izmeu pozicije i opozicije."

Ostaje okvir s rokovima

Iza rada savjetnikog tima ipak ostaje jedna trajna vrijednost: Kosoriina vlada zadala je sebi okvir sa strogim rokovima i aktivnosti-

ma. Lovrinevi smatra da ispod tog okvira ni jedna vlada ubudue ne bi smjela ii. "Novu vladu, bez obzira na to tko e je sainjavati, treba ocjenjivati na osnovi provedbe mjera, a o temeljnim gospodarskim pitanjima moramo imati konsenzus. Moramo unaprijed znati stav o usklaivanju odnosno zamrzavanju mirovina, što je nužnost, stav o sindikalnim zahtjevima i ZORu pa emo vladu ocjenjivati prema tome koliko snage ima za ispunjenje svog programa", komentira Lovrinevi te upozorava: "Nova koalicija na vlasti, u ijem e sastavu biti umirovljenici, morat e se suoiti sa zahtjevima sa ponderom puta

etiri ili puta pet u odnosu na zahtjeve koje postavljaju seljaci aktualnoj vladi." Za Lovrinevia je svaka koalicijska, heterogena vlada potencijalno preskupa i nesposobna za nužne strukturne promjene. "Spor oporavak ograniava i monetarne ciljeve. Neugodno je što je deficit ope države s lokalnom samoupravom i izvanproraunskim fondovima dosegnuo 6 posto BDP-a. To dovodi u pitanje i cilj - brzo uvoenja eura - jer Hrvatska nee ispunjavati kriterije za tri godine. Najgore je od svega to što e se uvoenje eura poklopiti s predizbornom kampanjom 2014. pa ni tadašnja vlada, bez obzira koja, nee

Na IV. sastanku Savjeta za gospodarstvo predsjednika Ive Josipovia govorilo se retrospektivno o rebalansu prorauna te su samo konstatirane injenice da je Hrvatska u posljednjih 12 godina imala 15 rebalansa i konstantan rast rashoda zbog ega su porasli proraunski deficit i zaduživanje države. Savjet je juer zakljuio da bi ubudue trebalo izbjegavati nagle promjene u proraunskom sustavu, poboljšati kvalitetu makroekonomskih pokazatelja, preciznije i kvalitetnije planirati rashode te donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti i njegovim provoenjem onemoguiti poveavanje rashoda. Uz to, predsjednikovi su savjetnici zakljuili da je nužna odlunija provedba reforme u mirovinskom, zdravstvenom i socijalnom sustavu te javnoj upravi, kao i ažuriranje izvještavanja o dugu i potencijalnim rizicima.

imati rješenja za fiskalne probleme", zakljuuje Lovrinevi te istie neprincipijelnost oporbe kada je u Saboru glasala protiv uvoenja fiskalne discipline iako joj to ide u korist.

Ne sluša ni Josipovi

Iako su savjeti premijerkinog tima formalno ugraeni u Program gospodarskog oporavka, koji se provodi s više ili manje uspjeha, savjetniki tim predsjednika Ive Josipovia zadovoljio se zasad šturim priopenjima iz Ureda predsjednika o nekonkretno postavljenim naelnim sugestijama oko kojih se svi slažu. Meutim, jedan od savjetnika, Ivica Mudrini, nije na-

išao na razumijevanje predsjednika kada je u pitanju porez na mobilnu telefoniju. Na treoj su se sjednici savjeta Josipovi i Mudrini složili da se ne slažu o tom pitanju. Najznaajniji Josipoviev istup u sferi ekonomske politike, o posljednjem rebalansu prorauna, takoer je bio mimo savjetnikog tima. Jedini svoj zahtjev da se ne dira u izdatke za plae i mirovine zasigurno nije usuglasio sa savjetnicima jer njegov savjetnik Boris Cota, sudei prema prijašnjim javnim istupima, o potrebi rezanja proraunskih rashoda misli sasvim suprotno. Darko Baniek

darko.banicek@business.hr


tema 6-7

PRIVATIZACIJA INE Na optužbe da je pogodovao Molu kako bi d Podravke Damir Polanec odgovorio je kako ga je uži kabinet Ive Sa

Polančec: Predsjedn definiralo je izmjene Iako se 'danas mnogi ne sjeaju', bivši potpredsjednik Vlade Damir Polanec kazao je u utorak pred saborskim istražnim povjerenstvom da "i sada pred sobom ima sliku tko je sjedio lijevo i desno" od bivšeg premijera Ive Sanadera na sjednici Predsjedništva HDZ-a kad se odluivalo o pregovorima s Molom "Okvirni program za pregovore s Molom definirali su Predsjedništvo HDZ-a te Vlada i njezin uži kabinet", uvjeravao je juer bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polanec lanove saborskog povjerenstva koje istražuje privatizaciju Ine.

Prodani Josip

Danas se mnogi ne sjeaju, ali Polanec kaže da i sada pred sobom ima sliku tko je sjedio lijevo i desno od bivšeg premijera Ive Sanadera na sjednici Predsjedništva HDZ-a kad se odluivalo o pregovorima s Molom. Tvrdi i da je prijedlog izmjena dionikog ugovora te ugovora o preuzimanju Ininih plinskih poslova i kupnji plinskog skladišta Okoli prošao raspravu na Predsjedništvu HDZ-a i Vladinu užem kabinetu prije nego što je usvojen na sjednici Vlade. Tvrdi i da su na zahtjev premijera Sanadera ministar Šuker i ministrica MatuloviDropuli dali svoje primjedbe i prijedloge na predložene ugovore, zbog ega je morao dodatno pregovarati s Molom i tek nakon što je veina njihovih primjedbi ugraena u konane verzije ugovora, oni su i prihvaeni na sjednici Vlade.

BLAGOSLOV IZ VLADE?

Aldott izbjegao odgovoriti kako je nastao Inin dug Pred povjerenstvom je poslijepodne svjedoio predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott, koji nije precizno odgovorio na direktan upit je li istinita tvrdnja bivšeg predsjednika Uprave Tomislava Dragievia da je Inin dug državi stvoren po nalogu iz Vlade odnosno uz prešutan blagoslov politike. "Nije bilo u interesu Vlade gurati veliku kompaniju kakva je Ina u steaj i ne možemo rei da je od ljudi u Vladi bilo neodgovorno što su ostavili Inu na životu", rekao je Aldott, napominjui da je dug nastao nakon izbijanja gospodarske krize, kada su i druge tvrtke u Hrvatskoj bile nelikvidne. H

Zato je Polanec na pitanja SDP-ova lana povjerenstva Josipa Leke jesu li ga se kolege odrekli nakon svršenog posla s Molom, odgovorio da se osjea kao "Josip prodan u Egipat od svoje brae". Negirao je i tvrdnju bivšeg predsjednika Inine uprave Tomislava Dragievia da je pod njegovim utjecajem dogovoreno da Ina ne plaa trošarine, nego da taj novac uloži u modernizaciju Ine. Polanec je nekoliko puta ponovio da su izmjene dioniarskog ugovora te ugovori o preuzimanju Inina plinskog poslovanja i kupnji skladišta

Okoli dobri i u interesu Hrvatske, a to potvruje i injenica da je, otkad su zaživjeli, Ina platila veinu svojih dugova, pozitivno posluje, a i plinsko skladište Okoli u prošloj je godini ostvarilo dobit. Polanec tvrdi i da je odbijao postati predsjednik NO-a Ine, ali je bivši premijer Sanader na tome inzistirao, pa bi lanovi saborskog povjerenstva njega trebali pitati zašto je odluio umjesto ministra Šukera za prvog Inina nadzornika imenovati Polaneca. Premda zbog pravosudnog procesa koji protiv njega vodi Uskok, Polanec pred


ko bi dobio kredit za pokrivanje gubitaka iz pokušaja preuzimanja Ive Sanadera uputio što da u pregovorima traži od Mola

business.hr Srijeda 15/9/2010

dništvo HDZ-a ne ugovora s Molom DAMIR POLAN»EC, s bivši potpredsjednik Vlade, kazao je kako je bivši predsjednik RH Stjepan Mesi bio politiki pokrovitelj bivšem predsjedniku Inine uprave Tomislavu Dragieviu

IVAN ŠUKER, ministar financija, ustvrdio je kako je izmijenjeni ugovor s Molom bolji od originalnog, ali do sjednice Vlade na kojoj su izmjene prihvaene nije doznao detalje FOTO MATI/CROOPIX

FOTO MATI/CROOPIX

saborskim povjerenstvom nije smio govoriti o onom dijelu dokumenata i injenica koje su obuhvaene uskokim spisom, ipak je dosta detaljno objasnio kako je tekao proces pregovaranja o izmjeni Inina dionikog ugovora s Molom. Podsjetimo, Polaneca se optužuje da je, meu ostalim, pogodovao Molu, a zauzvrat je uz Molovu pomo dobio kredit od OTP banke za pokrivanje gubitaka koji su nastali u pokušaju nezakonitog menadžerskog preuzimanja Podravke koji je, navodno, on predvodio. Koncem 2008. i poetkom 2009. Ina je bila pred steajem i to je bio glavni razlog što se Sanaderova vlada upustila u pregovore s Molom o izmjeni Inina dioniarskog ugovora te o preuzimanju njezina plinskog biznisa i plinskog skladišta Okoli, posvjedoio je Polanec. Usto je Mol tvrdio da su se sukladno pojedinim odredbama dioniarskog ugovora iz 2003., kad je postao vlasnik 25 posto plus jeden Inine dionice, stekli uvjeti da povea svoj vlasniki udjel. Mol je, kaže Po-

lanec, dokazivao i da bi mu trebalo omoguiti preuzimanje dodatnog paketa dionica i zbog toga što je do tada u Inu i Hrvatsku uložio oko 3 milijarde eura. Ina se pak našla na pragu steaja zbog lošeg upravljanja i nadzora, ponajprije zbog prekomjerna investiranja koje se nije moglo financirati iz dobiti, ali i zbog gubitaka u plinskom poslovanju te velikog gubitka zbog pada cijena nafte 2008.

Besplatni benzin NO-u

Odgovarajui na pitanje Gorana Maria (HDZ) je li znao da su svi drugi Inini ugovori o kupnji nafte na svjetskom tržištu bili osigurani od naglog pada cijene, osim tog jednog velikog iz 2008. zbog kojeg je Ina pretrpjela i najvei gubitak, Polanec je odgovorio da to nije znao, ali da kad sada to uje postaju mu jasnije neke stvari, a pogotovo e mu biti jasne kad vidi taj ugovor i dozna tko je po njemu bio Inin dobavlja. Polanec se složio s Jurievom tvrdnjom da Inu kontroliraju pojedine interesne

skupine. Kad je 2008. izabran za predsjednika NO-a Ine, Polanec je, kaže, zatekao tri struje koje su imale svoje pokrovitelje - predsjednik Stjepan Mesi bio je politiki pokrovitelj predsjedniku Inine Uprave Tomislavu Dragieviu, ostali hrvatski lanovi Uprave imali su pokrovitelje u Vladi, a Molovi su ljudi odgovarali svojoj centrali i maarskoj vladi. Kakvi su odnosi vladali u NO-u i upravi, Polanec je ilustrirao prepriavši kako mu je jednom prigodom dok su raspravljali o korporativnom upravljanju Inom, njezin predsjednik Uprave Dragievi predao omotnicu u kojoj je bila kartica za neogranienu kupnju benzina na Ininim crpkama, rekavši da mu to pripada kao lanu NO-a Ine. Ponuenu karticu odbio je uzeti, kaže Polanec. I ministar financija Ivan Šuker, koji je svjedoio prije Polaneca, takoer tvrdi da su svi ti ugovori dobri i korisni za Hrvatsku. Šuker je uporno ponavljao i da je promijenjeni dioniki ugovor bolji od ugovora kojim je Raanova vlada prodala Molu 25 posto plus jednu dionicu. Tvrdi i da je taj prvi ugovor zapravo onemoguio Sanaderovu vladu da bolje upravlja Inom jer su im zbog prevelikih ovlasti danih Molu bile vezane ruke. Šuker je takoer rekao da od 2003. do 2005. nije bilo modernizacije Ine jer se lanovi Uprave i NO-a Ine nisu mogli dogovoriti tko e biti projektant, a tko izvoa radova. Šuker je ipak lanovima povjerenstva uporno tvrdio da nije sudjelovao u pregovorima o njima, ve je tek na sjednici Vlade nakon njihove prezentacije glasao za njih. Zoran Daskalovi

KOMENTAR

Osveta stranakim sudruzima Svjedoenjem pred saborskim istražnim povjerenstvom za Inu Damir Polanec konano je dao smisao radu tog i svih drugih parlamentarnih istražnih povjerenstava. Suoen s pravosudnim progonom pod optužbom da je organizirao zloinaku menadžersku organizaciju koja je pokušala nezakonito preuzeti Podravku, pa i uz Molovu pomo kojemu je zauzvrat navodno pogodovao u preuzimanju dodatnog vlasništva u Ini, Polanec je zgrabio priliku koja mu se ukazala kako bi detaljno predoio da je pregovore s Molom vodio po uputama i sa znanjem Predsjedništva HDZ-a, Vlade te njezina užeg kabineta i Ureda za zakonodavstvo. Svih onih koji su oprali ruke prepustivši ga kao žrtveno janje za sve promašaje u Ini i Podravki. Zorno je pokazao kako se u tim pregovorima morao hrvati i s raznim politikim utjecajima i interesima u Ini, njezinoj privatizaciji, ali i poslovanju i razvoju. Još je uvjerljivije od Ljube Juria pokazao kako državu i politiku treba protjerati iz Ine i svih kompanija koje moraju tržišno poslovati, jer su u suprotnome leglo korupcije i kriminala, a i osuene su na gubitke i propast. Z. D.


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 15/9/2010

SLAVONIJA

Seljaci najavljuju nove prosvjede

akovo. Koordinacija seljakih udruga pet slavonskih županija na konferenciji za novinare u akovu najavila je mogunost novih prosvjeda seljaka, a predstavnici koordinacije izrazili su nezadovoljstvo Vladinim nepoštovanjem tzv. zagrebakog sporazuma, ijim su potpisivanjem okonani seljaki prosvjedi u lipnju. "Tim sporazumom trebali su nam biti isplaeni svi zaosta-

li poticaji i kapitalne investicije, Vlada nam je trebala slati mjesena izvješa o aktivnostima vezanima uz agrar, a predsjednica Vlade Jadranka Kosor obeala je doi u Slavoniju. No ništa ili dobar dio toga nije ispoštovan", rekao je predstavnik osjeko-baranjskih seljakih udruga Matija Brloši. Kao razlog za mogunost novih prosvjeda naveo je i najave da od poetka 2011. na zemlju u jednogodišnjem zakupu nee moi biti ostvarivano pravo na poticaje.

NEZADOVOLJNI SELJACI Je li na na redu trea seljaka buna ove godine? SNIMIO H. DOMINI

“Pod jednogodišnjim zakupom je oko sto tisua hektara državne zemlje, a uskrati se li na tim površinama pravo na poticaj, seljaci ostaju bez 200 milijuna kuna potpora”, upozorio je Brloši. Predstavnik udruga iz Vukovarsko-srijemske župani-

je Tomislav Pokrovac izrazio je sumnju da e ulazak u EU donijeti nešto dobro domaoj poljoprivredi. “Bude li potrebno, seljaci i radnici rušit e ulazak Hrvatske u Uniju jer Hrvatska u EU može oekivati samo sluganski položaj”, rekao je Pokrovac. H

Konstruktoru nova šansa za 'posao stoljeća' KONKURENTI BEZ NOVCA Grko-izraelski konzorcij Actor-HCH, konkurent hrvatskom konzorciju na elu s Konstruktorom za gradnju autoceste u Crnoj Gori, naišao je na isti problem ne mogu nabaviti potrebna bankovna jamstva, zbog ega je mogu novi natjeaj

cijem Actor-HCH. Prema pisanju crnogorskih medija, za taj "posao stoljea" bit e raspisan ili novi natjeaj ili e se novi investitor pronai u izravnim pregovorima.

Rok 29. listopada

ŽELJKO ŽDERI, direktor Konstruktora, koji je predvodio hrvatski konzorcij SNIMIO SAŠA ETKOVI

Crna Gora e morati opet potražiti novog koncesionara za autocestu koju namjerava graditi. Nakon što je propao ve potpisa-

ni ugovor s hrvatskim konzorcijem KonstruktorIGH-Tehnika, po svemu sudei propao je i ugovor s grko-izraelskim konzor-

Actor se našao u istim problemima kao i svojedobno hrvatski konzorcij - ne može osigurati bankovne garancije za tu investiciju vrijednu više od 1,5 milijardi eura. Crnogorsko ministarstvo prometa potpisalo je u svibnju ove godine, nakon raskida ugovora s hrvatskim konzorcijem, ugovor s Actorom o izgradnji prve dionice autoceste, a Grci i Izraleci dobili su rok da do 29. listopada osiguraju bankovne garancije. No, crnogorski su mediji neslužbeno iz Actora doznali da pregovori s bankama ne teku glatko i da su daleko od "pozitivnog", kako se to službeno prikazuje. Naime, izgleda da ni jedna banka nije spremna stati iza toliko velikih investicija iako je Actor stabilna tvrtka. Stoga je gotovo sigurno da do kraja sljedeeg mjeseca financijska podrška nee biti osigurana. U crnogorskoj vladi pak ne žele ništa komentirati

do kraja zadanog roka.

Kašnjenje

Hrvatske tvrtke, u prvom redu Konstruktor koji je do zadnjeg dana nastojao osigurati potrebne garancije, mogle bi tako dobiti novu priliku za povratak u igru za "posao stoljea". Za izgradnju cijele autoceste kroz Crnu Goru hrvatski je konzorcij ponudio 2,7 milijardi eura. Crnogorci su se pak gotovo pomirili s injenicom da gradnja autoceste kroz njihovu zemlju nee poeti ove godine, kako je bilo najavljivano, jer e cijela procedura raspisivanja novog natjeaja ili pregovora s novim investitorom potrajati još najmanje godinu dana. J. B.

BROJKE

2,7

milijardi eura ponudio je konzorcij na elu s Konstruktorom za gradnju autoceste Bar-Boljare

1,5

milijardi eura ponudio je izraelsko-grki konzorcij Actor-HCH za gradnju autoceste Bar-Boljare


a


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 15/9/2010

ZOR

O referendumu e odluiti Ustavni sud

Zagreb. Na sjednici saborskoga Odbora za Ustav, Poslovnik i politiki sustav u utorak je sa sedam glasova "za" i ĹĄest "protiv" podrĹžan prijedlog vladajue veine da Ustavni sud odlui o sadrĹžaju referendumskog pitanja te potrebi odrĹžanja referenduma nakon ĹĄto je Vlada povukla iz saborske procedure prijedlog izmjena Zakona o

radu (ZOR). "Svrha prikupljanja potpisa bila je sprijeiti donoĹĄenje izmjena i dopuna ZOR-a, a nakon ĹĄto je Vlada povukla prijedlog izmjena i dopuna ZOR-a parlamentarna veina drĹži da je ispunjen cilj - sprijeiti donoĹĄenje ZOR-a onakvog kakvog ga je Vlada predloĹžila", istaknuo je Vladimir Ĺ eks. Oporba je pak smatrala da Ustavni sud nema ĹĄto arbitrirati izmeu volje graana i obveze Sabora da po toj volji raspiĹĄe referendum. elnik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) izjavio je kako sindikati smatraju da

je odrĹžavanje referenduma jedino rjeĹĄenje. "Oekujemo da e Ustavni sud reagirati jednako brzo kako je reagirao svojedobno vezano uz krizni porez i rad trgovina nedjeljom", dodao je. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata i koordinator sindikalnih srediĹĄnjica Ozren MatijaĹĄevi izjavio je da je odluka neodrĹživa jer dovodi u pitanje sustav trodiobe vlasti. "Ocjena ustavnosti nije potrebna, pa ni prebacivanje odgovornosti sa zakonodavne na sudsku vlast", kazao je MatijaĹĄevi. H

KREĹ IMIR SEVER (NHS): Referendum je jedino rjeĹĄenje SNIMIO SAĹ A ETKOVI

AZTN odbacio B.netovu tuĹžbu protiv monopola H ZAMJERKE B.NETA Spor je nastao jer u B.netu smatraju da HT usluge prijenosa televizijskih programa (MAXtv) pruĹža po cijenama niĹžim od troĹĄkova te da prilikom pruĹžanja usluge najma telekom vodova korisnicima naplauje previsoke cijene

ADRIAN JEŽINA, predsjednik Uprave B.neta, nije htio komentirati odluku regulatora SNIMIO HRVOJE DOMINI

IVICA MUDRINI, predsjednik Uprave HT-a, B.netovu prijavu smatra neupjeĹĄnim pokuĹĄajem zaustavljanja MAXtv-a SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja donijela je odluku o odbijanju zahtjeva B.neta protiv HT-a za utvrivanje sprjeavanja, ograniavanja ili naruĹĄavanja trĹžiĹĄnog natjecanja zlouporabom vladajueg poloĹžaja na trĹžiĹĄtu prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima u Hrvatskoj i na trĹžiĹĄtu iznajmljenih telekomunikacijskih vodova. Takvu odluku AZTN-a u B.netu nisu Ĺželjeli sluĹžbe-

no komentirati jer je nisu ni dobili. Iz B.neta su i prije upozoravali da HT ne igra prema trĹžiĹĄnim pravilima.

Smeta im MAXtv

"Zadovoljni smo ishodom spora koji je protiv nas pokrenuo B.net", istiu u najjaem domaem telekom operateru HT-u te dodaju kako odluka agencije potvruje njihove tvrdnje od poetka tog postupka da HT MAXtv uslugom nije

uinio nikakvu zlouporabu ni povredu zakona. "Ta prijava predstavlja neuspjeli pokuĹĄaj naĹĄeg konkurenta da se zaustavi izrazito uspjeĹĄna i iznimno dobro prihvaena MAXtv usluga, i to na nain koji izlazi izvan okvira natjecanja na trĹžiĹĄtu", zakljuuju u HT-u. Spor je nastao jer u B.netu, kako stoji u prijavi AZTN-u, smatraju da se HT prilikom pruĹžanja usluge prijenosa televizij-

skih programa (MAXtv) ponaĹĄa predatorski odnosno pruĹža tu uslugu krajnjim potroĹĄaima po cijenama niĹžim od troĹĄkova. Osim toga, B.net je reagirao i na injenicu kako HT navodno prilikom pruĹžanja usluge najma telekom vodova, koja je nuĹžna za pruĹžanje maloprodajne usluge prijenosa programa, korisnicima tih usluga, poput operatera B.neta, naplauje tako visoke cijene koje pruĹžanje uslu-


PREDSJEDNIK O REFERENDUMU

Josipovi za poĹĄtovanje volje naroda

Zagreb. Predsjednik RH Ivo Josipovi izjavio je juer, komentirajui odluku da o potrebi odrĹžavanja referenduma o ZOR-u odlui Ustavni sud, kako se nada da krajnji rezultat tog procesa nee biti dezavuiranje volje naroda. Pravno gledano, to je put koji je mogu i legitiman, no ja se za-

laĹžem za neĹĄto drugo, da se poĹĄtuje volja naroda, izjavio je. Pojasnio je kako je njegova inicijativa za donoĹĄenje saborske deklaracije u vezi s referendumom bila usmjerena na poĹĄtivanje odluke biraa “na nain koji e omoguiti intenzivniji socijalni dijalog i rjeĹĄavanje toga pitanja, ali koji nee dezavuirati volju narodaâ€?. “Drago mi je da su sindikati pozitivno reagirali na moj prijedlog, ali za tango je potrebno dvoje - Vlada oito Ĺželi ii drugim putemâ€?, rekao je Josipovi. H

SLUÂťAJ FIMI MEDIA

Nevenka Jurak u pritvoru joĹĄ dva mjeseca

NEVENKA JURAK, vlasnica Fimi medije FOTO MEHKEK/CROPIX

Zagreb. Vlasnici privatne agencije za trĹžiĹĄno oglaĹĄavanje Fimi-media Nevenki Jurak i njezinoj suradnici Aniti PapaĹĄ Lonar, koje Uskok sumnjii da su poslovanjem s drĹžavnim poduzeima nezakonito zaradile oko 16,5 milijuna kuna, produljen je istraĹžni zatvor za joĹĄ dva mjeseca. ZadrĹžane su jer se smatra da joĹĄ uvi-

jek mogu utjecati na svjedoke i ponoviti kazneno djelo. U zatvoru u Remetincu su od poetka kolovoza, kada je Uskok poeo istragu protiv njih i Bojana Dimia, koji je puĹĄten da se brani sa slobode nakon ĹĄto je priznao zlouporabe. Zbog poslovanja s Fimi medijom nedavno je uhien i lan Uprave i bivĹĄi direktor Hrvatskih ĹĄuma Darko Beuk. Od svibnja Uskok vodi istragu i protiv ravnatelja Carinske uprave Mladena BariĹĄia zbog nezakonita posredovanja za Fimi mediju. H

Sindikati Ĺžele stav Vlade o ĹĄkverovima vu a HT-a UOÂťI ROKA ZA BRUXELLES

ga prijenosa televizijskih programa krajnjim potroĹĄaima ine neisplativim odnosno njihovu uslugu nekonkurentnom HT-ovoj usluzi MAXtv-a.

Vladajui poloĹžaj

Stoga je AZTN u postupku koji je pokrenut prema zahtjevu B.neta u prvom redu trebao odrediti nalazi li se HT uope u vladajuem poloĹžaju na mjerodavnom trĹžiĹĄtu prijenosa televizijskih programa, na kojem pruĹža uslugu MAXtv-a, te na kojem sudjeluju i ostali poduzetnici koji pruĹžaju usluge kabelske televizije, IPTV-a i satelitske televizije, objaĹĄnjavaju iz regulatora. Premda trĹžiĹĄni udjel HT-a na tom trĹžiĹĄtu raste, AZTN je utvrdio da prema Zakonu o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja i kriterijima iz pravne steevine EU koji vrijede za ocjenu postojanja vladajueg poloĹžaja, nije rije o vladajuem poloĹžaju HT-a na tom trĹžiĹĄtu. Uz to, AZTN je procijenio da alternativni operateri mogu koristiti telekom vodove od drugih, prije svega javnih tvrtki, pa HTova telekom infrastruktura nije nuĹžna. DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

Sindikat metalaca Hrvatske (SMH) zatraĹžio je u utorak da im premijerka Jadranka Kosor u iduih tjedan dana pojasni Vladino stajaliĹĄte o daljnjem postupku privatizacije hrvatskih brodogradiliĹĄta, prije nego ĹĄto o tome do kraja mjeseca izvijesti Europsku komisiju, ili su ina-

OGLAS

e spremni na javno iskazivanje nezadovoljstva. "Želimo doznati ťto su oni dogovorili s ponuditeljima prije nego ťto bude prekasno", rekao je predsjednik SMH Vedran Dragievi. Zbog zabrane ugovaranja novih poslova dok se ne rijeťi pitanje privati-

zacije Brodosplit bi mogao prestati raditi ve ove godine, a ostala brodogradiliĹĄta tijekom 2011. To se dogaa u vrijeme kada se trĹžiĹĄte brodova u svijetu oporavlja, pa je povoljan trenutak za ugovaranje novih poslova, tvrdi Dragievi. On je ocijenio kako po-

vjerenstva za prodaju pojedinih brodogradiliĹĄta praktiki viĹĄe ne djeluju jer Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva gura dalje privatizaciju splitskog brodogradiliĹĄta unato negativnom miĹĄljenju povjerenstva o ponudi samoborskog DIV-a. H


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 15/9/2010

SOCIJALNA SKRB

Iz povjerenstva curile informacije

VaraĂŚdin. Povjerenstvo koje je dosad radilo na izradbi novog zakona o socijalnoj skrbi i prijedlogu reformi na tom podruju raspuĹĄteno je pa e prijedlog novog zakona izraditi strunjaci koji rade na podruju socijalne skrbi u sklopu Ministarstva zdravstva s drĹžavnim tajnikom Antom Zvonimirom Golemom na elu, rekao je juer u VaraĹž-

dinu ministar zdravstva Darko Milinovi. Istaknuo je da su nedavno u javnost iziĹĄle netone informacije o parametrima koji e odluivati o tome tko e biti korisnik socijalne skrbi. Po njegovim rijeima, te je informacije u javnost dao netko iz povjerenstva. Istaknuo je da e novi zakon o socijalnoj skrbi ii za tim da socijalnu pomo dobivaju oni kojima je uistinu potrebna te da "nee biti dupliciranja", to jest dobivanja socijalne pomoi "s viĹĄe naslova". Na upit je li u Hrvatskoj previĹĄe

korisnika socijalne skrbi nije Ĺželio izravno odgovoriti, no napomenuo je da e taj problem rijeĹĄiti novi zakon koji bi javnosti trebao biti predstavljen do kraja godine. Ministar Milinovi juer je posjetio varaĹždinsku Opu bolnicu, za koju je za dva do tri tjedna najavio ugovor kako bi mogla poeti gradnja novoga bolnikog objekta i dogradnja odjela kirugije. OdrĹžao je i radne sastanke sa zdravstvenim djelatnicima te s predstavnicima grada i Ĺžupanije.

DARKO MILINOVI, ministar zdravstva, raspustio povjerenstvo SNIMIO H. DOMINI

‘Diskriminirane smo u po jer financije drĹže muĹĄka MIRJANA PEJI BACH iz Udruge poslovnih Ĺžena Krug zauzela se za uvoenje Ĺženskih kvota na mjestima kao ĹĄto su istraĹživaki i razvojni centri te u slinim institucijama SNIMIO HRVOJE DOMINI

ŽENE U BIZNISU Ženama je teŞe probijati se kroz birokraciju i doi do financiranja pa nije udno ťto indeks novopokrenutih poduzetnikih poduhvata pokazuje da su muťkarci 2,41 put aktivniji od Şena, poŞalile su se obrtnice na Meunarodnoj konferenciji o poloŞaju Şena u obrtniťtvu

Od oko 130.000 zaposlenih u obrtima ak 65.000 ine Şene, govore podaci s kraja 2009. godine. Žene su vlasnice polovice obrta, ali svejedno smatraju da im je teŞe nego muťkarcima doi do financiranja, da im je teŞe uspjeti te da je vea diskriminacija, zakljuak je Meunarodne konferencije o poloŞaju Şena u obrtniťtvu. "Diskriminacija postoji, kako u obrtniťtvu i poduzetniťtvu tako i u politici, znanosti...", kazala je Jadranka Kosor, predsjednica Vlade, pod ijim je pokroviteljstvom odrŞana konferencija. Vlada je, dodala je Kosor otvarajui skup, u oŞujku ove godine donijela strategiju razvoja Şenskog poduzetniťtva do 2013. godine putem koje e se pokuťati izjednaiti uvjeti za poduzetnike i za poduzetnice. Jer, iako je u osnovi rije o poduzetniťtvu koje ne bi trebalo poznavati razliku "muťko" i "Şensko", ona ipak postoji. Ta je razlika primjetna, kazala je drŞavna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetniťtva Tihana Kralji, u dominaciji muťkaraca u poduzetniťtvu. "Prema indeksu TEA, koji je pokazatelj novopo-

krenutih poduzetnikih pothvata, muĹĄkarci su 2,41 puta aktivniji od Ĺžena", kazala je Kralji i naglasila da je meu ciljevima strategije poticanja Ĺženskog poduzetniĹĄtva upravo smanjivanje tog indeksa na prihvatljivijih 1,43. Jedan od naina da se to postigne jest, naglasila je Kralji, educiranje Ĺžena o brojnim mogunostima potpora i financiranja, za ĹĄto Ĺžene esto ne znaju.

ViĹĄe nezaposlenih

"Žene su se u 2009. godini devet posto manje zapoťljavale od muťkaraca, a Şena je samo 23 posto na direktorskim funkcijama", upozorila je ťefica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol. "Žensko poduzetniťtvo prepoznato je kao budunost i na razini Europske unije, koja je lani osigurala ak 20 milijuna eura za takve potpore. Sigurna sam da bi Şensko poduzetniťtvo, ali i malo poduzetniťtvo te obrtniťtvo, bili dobar put za izlazak Hrvatske iz krize", naglasila je Sobol. U meuvremenu su Şene i dalje viťe nezaposlene: stopa nezaposlenosti Şena iznosila je 20,3 posto u prvih sedam mjeseci u uspo-


CIVILNO TRŽIŠTE

ZTC regionalni centar za remont zrakoplova Velika Gorica. Zrakoplovnotehniki centar (ZTC) u Velikoj Gorici juer je obiljeĹžio svoj dan, a na sveanosti je bila i premijerka Jadranka Kosor, koja je poduprla njegovo prerastanje u regionalni centar za remont zrakoplova. Posrijedi je nasljednik Zrakoplovno tehnikog zavoda (ZTZ), koji je do 2009. bio u

sastavu MORH-a, a tada je postao samostalna tvrtka u vlasniťtvu drŞave koja odrŞava i servisira zrakoplove za potrebe MORH-a. Namjera je Uprave u iduih ťest mjeseci zaposliti joť 30 inŞenjera zrakoplovne struke, odnosno proťirenje poslovanja na civilno trŞiťte, reklao je predsjednik Uprave Zdravko Deli. "Želimo postati regionalni centar za protupoŞarne zrakoplove", istaknuo je dodajui kako je to, temeljem razgovora s predstavnicima Crne Gore i Makedonije, vrlo realno. H

BROJKA

2

milijuna eura vrijedan je projekt uvoenja sustava razmjene informacija o PDV-u izmeu lanica EU (VIES), iji su rezultate juer u Zagrebu predstavili predstavnici Porezne uprave, Delegacije EU u Hrvatskoj i tvrtke IBM Hrvatska

‘BEZ RAKETA’

Radnici Alatnice najavili prosvjed u Zagrebu Slavonski Brod. Stotinjak metalaca iz tvrtke uro akovi - Alatnica u etvrtak e prosvjedovati pred zgradom Ministarstva poljoprivrede zbog nepotpisivanja ugovora o proizvodnji protugradnih raketa u toj tvrtki, porueno je s jueraĹĄnje presice Sindikata metalaca Hvatske (SMH) u Alatnici. O problemu gubitka proizvod-

nje razgovarali su u veljai s ministrom obankoviem i naelno je dogovoreno da se do kraja kolovoza potpiĹĄe ugovor o proizvodnji raketa u Alatnici. Plan je bio da to bude ugovor na pet godina, no ugovora nema, a ako tijekom rujna ne bude potpisan, Alatnica nee stii organizirati proizvodnju i javiti se na natjeaj za nabavu raketa koji se raspisuje na proljee, upozorili su. Sumnjaju kako netko namjerno odugovlai s ugovaranjem toga posla i tako pogoduje uvoznim lobijima. H

poslu Dok-ing zakljuÄ?io isporuku Australiji karci’ STROJEVI ZA RAZMINIRANJE

redbi s 17,5 posto "muĹĄke" nezaposlenosti.

Poticajne mjere

"Postoji niz programa edukacije i usavrĹĄavanja namijenjenih nezaposlenim Ĺženama, a meu novim mjerama je i poticanje samozapoĹĄljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba", kazala je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje Ankica PaunJarallah. Tu je mjeru do kraja kolovoza koristilo 140 korisnika, od ega je 60 Ĺžena. "Birokracija je ponekad neprobojna, a poduzetnicama je najteĹže napraviti korak iz obrtniĹĄtva u poduzetniĹĄtvo, odnosno u vee izazove", kazala je virovitika poduzetnica Ksenija Plantak. Razlog tome je moĹžda, upozorila je ekonomistica Mirjana Peji Bach iz Udruge poslovnih Ĺžena Krug, nepostojanje Ĺžena na mjestima s kojih se odobravaju financije. "Trebalo bi odrediti Ĺženske kvote na mjestima kao ĹĄto su istraĹživaki i razvojni centri te sline institucije, ĹĄto bi pomoglo senzibilizaciji pitanja Ĺženskog poduzetniĹĄtva", zakljuila je Peji Bach. Iva UĹĄumli Greti

Tvrtka Dok-ing isporuila je u utorak OruĹžanim snagama Australije (ADF) posljednji od osam strojeva za humanitarno razminiranje MV-10. Tom je prilikom tvrtku posjetila i veleposlanica Australije u RH Beverly Mercer sa suradnicima. Isporuka je dio 16 mi-

OGLAS

lijuna australskih dolara vrijednog ugovora potpisanog u sijenju proĹĄle godine. ADF e strojeve koristiti u meunarodnim mirovnim misijama za humanitarno razminiranje te za zaĹĄtitu od opasnosti od mina, kako svojih vojnika tako i civilnog stanov-

niĹĄtva. Prednost tih strojeva na daljinsko upravljanje jest bolji pristup poljoprivrednim povrĹĄinama i prirodnim resursima uz minimalan rizik. "Pregovaramo s ADFom o odrĹžavanju strojeva i isporuci rezervnih dijelova u desetogodiĹĄnjem peri-

odu. Osim toga, trenutano imamo aktualne ugovore za strojeve za razminiranje s Italijom, Ĺ vedskom i SADom", otkrio nam je menadĹžer prodaje Tomislav Krmpoti da Dok-ing unato krizi ima puno posla na meunarodnom trĹžiĹĄtu. Hrvoje Reljanovi


dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 15/9/2010

DZS

Potvren rast maloprodaje Zagreb. Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u srpnju u odnosu na lipanj nominalno bio vei 15,7 posto, a realno 16,8 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen nominalni rast jedan posto i realni 0,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. To je prvi meugodišnji realan rast prometa u trgovini na malo nakon 21 mjeseca u

kojima se uzastopno bilježio pad maloprodaje. Najvei je rast zabilježen u prodaji alkoholnih i drugih pia (33,4%), potom knjiga, novina, papirnate robe i pisaeg pribora (28%), motornih goriva i mazivima (24,5%). Pad je na mjesenoj razini zabilježen u tri trgovake struke - prodaji tekstila, , motornih vozila te elektrinih aparata za kuanstvo. Prodaja motornih vozila na godišnjoj razini i dalje bilježi najizrazitiji pad - 24,5 posto. H

U GODINU DANA

Proizvodnja mlijeka pala 11% Zagreb. U Hrvatskoj je u srpnju prikupljeno 51.454 tona kravljeg mlijeka, što je 3,9 posto manje nego u lipnju te 10,8 posto manje nego u prošlogodišnjem srpnju, podaci su DZS-a. Smanjena je i proizvodnja mlijeka za pie 14,1 posto prema lipnju, te 6,4 posto u odnosu na lanjski srpanj. Vrhnja je proizvedeno 2.471 tona, što

je 44 posto više nego u lipnju te 8,1 posto manje nego u srpnju prošle godine. Proizvodnja maslaca na mjesenoj je razini smanjena ak 57,3 posto, a na godišnjoj 27,9 posto. Proizvodnja fermentiranih proizvoda je 32,1 posto viša nego u lipnju i 1,7 posto više nego u srpnju lani. Poveana je i proizvodnja kravljeg sira - 27,7 posto na mjesenoj razini i 9,2 posto na godišnjoj razini. Tako je kravljeg sira u srpnju proizvedeno 2752 tone. H

Zadro: Dukat prvi uvodi trajno mlijeko u boci PADAJU OTKUP I POTROŠNJA Udjel svježeg mlijeka se smanjuje, a udjel trajnog mlijeka raste. Potrošnja mlijeka i mlijenih proizvoda pala je u prvih šest mjeseci pet posto, a otkup je smanjen šest posto

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR kazala je Mati Zadri, predsjedniku Uprave Dukata, kako je Dukat ‘pria o uspjehu’ SNIMIO SAŠA ETKOVI

Mlijena industrija Dukat otvorila je juer novi proizvodni pogon KIM mljekare Karlovac u koji je u posljednje dvije godine uložila više od 20 milijuna eura. "Ovo je novo poglavlje u povijesti ne samo KIM-a nego cijele

mljekarske industrije, a u samo godinu dana Dukat je poveao broj svojih proizvodnih pogona sa tri na 14. Mislim da to potvruje strateški cilj Lactalisa da Hrvatska bude lider na jugoistonom tržištu", kazao je prilikom otvore-

nja nove mljekare Mato Zadro, predsjednik Uprave Dukat mlijene industrije.

Velika investicija

To je, dodao je Zadro, najvea tehnološka investicija od ulaska Dukata u

Lactalis grupu, ali i najvea investicija u grupi u posljednjih šest mjeseci. KIM je nedavno dokapitaliziran sa 58 milijuna kuna te je u stopostotnom vlasništvu Dukata. Proizvodni je kapacitet nove mljekare 75 milijuna litara preraenog mlijeka godišnje, a uvedena je napredna HDPE tehnologija boca za trajno mlijeko te linija za preradu i punjenje trajnog mlijeka u boce. Nakon Francuske i Belgije, Hrvatska je postala tree tržište Lactalis grupe na kojemu je uvedena ta tehnologija. Nova višeslojna boca za trajno mlijeko s dvostrukim zatvaranjem štiti mlijeko od svjetlosti i vanjskih utjecaja te uva njegovu kvalitetu, a pogodnija je za ekološko odlaganje od dosadašnje ambalaže. Dukat je prvi na tržištu Hrvatske i zemalja jugoistone Europe uveo takvu tehnologiju punjenja trajnog mlijeka u boce. Prije otprilike dvije godine, kada je Dukat kupio KIM, tržišni udjel karlovake mljekare iznosio je oko 1,5 posto. Danas je tržišni udjel KIM-a oko 6 posto, a u jeku marketinških aktivnosti dostizao je 8 posto tržišta. Iako je tržište ove godine (potroš-

nja i proizvodnja) u padu, Dukat poveava svoje proizvodne kapacitete što je, tvrde, jasan znak zadovoljstva Lactalis grupe Dukatom.

Pria o uspjehu

Potrošnja mlijeka u Hrvatskoj stagnira, no mijenja se struktura potrošnje mlijeka. Udjel svježeg mlijeka se smanjuje, a udjel trajnog mlijeka raste, tvrde u Dukatu. Potrošai kupuju manje i jeftinije te se orijentiraju na ekonomina, obiteljska pakiranja. Ukupna potrošnja mlijeka i mlijenih proizvoda u prvih šest mjeseci pala je 5 posto, a otkup je smanjen 6 posto. Osim u Hrvatskoj, u Dukatu planiraju plasman trajnog mlijeka u boci i na regionalnim tržištima. Kako je Bosna i Hercegovina najvee izvozno tržište Dukata, tako e to biti prvo tržište, iza hrvatskog, na kojemu e potrošaima biti predstavljeno prvo trajno mlijeko u boci koje e se puniti u pogonima karlovakog KIMa. Novu je mljekaru službeno otvorila premijerka Jadranka Kosor kazavši kako je "Dukat prava pria o uspjehu". Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr


IT i tehnologija

Zapoπljavanje u posljednja etiri kvartala raste samo u ICT-u Intel najavljuje pametne televizore

Srijeda 15/9/2010

MOBILNE TEHNOLOGIJE

Hrvatski telekomi kreÊu u gradnju 4G mreæa


VELIKE PROMJENE

Anssi Vanjoki odlazi iz Nokije Izvršni direktor za smarthphone i usluge Nokije Anssi Vanjoki podnio je ostavku nakon imenovanja Stephana Elopa predsjednikom Uprave najvećeg svjetskog proizvođača mobilnih uređaja. Vanjoki, koji se Nokiji pridružio 1991. godine i bio voditelj odjela za mobilna rješenja od 2008., ima šest mjeseci otkaznog roka i nastavit će obavljati svoje poslove do

> telekom > IT i zapoπljavanje > dogaanja

16-17 business.hr Srijeda 15/9/2010

izbora novog direktora, priopćeno je u ponedjeljak. "Osjetio sam kako je došlo vrijeme tražiti novi izazov", objasnio je Vanjoki, jedan od najcjenjenijih menadžera u industriji mobilne telefonije, koji je smatran najozbiljnijim kandidatom u Nokiji za zamjenika donedavnog predsjednika Uprave Olli-Pekka Kallasvuoa. "Ovo označava kraj jedne

ere u Nokiji i mogao bi značiti da će budući menadžment uvesti promjene", smatraju u tvrtki za istraživanje telekom tržišta iz Velike Britanije CCS Insight. Vanjoki je bio ključni čovjek Nokije za pametne telefone i usluge poslovnim klijentima tržištu u kojemu je tvrtka bila pod pritiskom oštre konkurencije Appleova iPhonea i najnovijih modela Motorolinih Droida u Sjedinjenim Državama. Vanjoki je odgovoran što Nokija nakon N serije smartphonea, koji su bili tržišni hit 2006. godine,

I u Hrvatskoj poËinje POČETAK DUGOROČNE EVOLUCIJE Long Term Evolution (LTE) tehnologija unaprijedit će iskustvo korištenja podatkovnih usluga na tržištu, povećati brzinu te kvalitetu pristupa internetu, a telekomima otvoriti prostor za širenje portfelja multimedijskih usluga

B

udućnost mobilnih komunikacija svakako su mreže četvrte generacije odnosno tehnologija nazvana LTE (Long Term Evolution). S time se slažu i ključni ljudi domaćih mobilnih operatera - HT-a, koji je početkom godine pripojio T-Mobile, Vipneta i Tele 2. Svi oni najavljuju postupna ulaganja u razvoj novih mobilnih mreža. Podsjetimo, razvoj mobilnih mreža posljednjih je 20-ak godina bio iznimno brz. Krenulo je s analognim NMT-om, prvom generacijom mreža za mobilnu telefoniju, slijedio je GSM u drugoj generaciji, pa UMTS, a sada je na redu LTE. Kako bi se ubrzali razvoj i izgradnja LTE mreža te mobilnim operaterima olakšao prelazak na novi tehnologi-

ju, proizvođači mobitela i opreme za mobilne mreže uložili su izniman trud u harmonizaciju nove tehnologije s postojećom 3G mrežom.

Dobra podrπka

Za razliku od postojećih 3G nadogradnja (HSDPA, HSPA…), LTE podržava brzine od najmanje 100 mbps u downloadu i 50 mbps u uploadu. Što se tiče hardverske podrške, odnosno uređaja koji će podržavati LTE, neki su proizvođači već izradili uređaje kao što su modemi za laptope, a prvi smartphone uređaji te tableti s podrškom za LTE očekuju se početkom sljedeće godine. S druge strane, veliku ulogu u cijelom procesu ima gašenje klasičnog, analognog televizijskog signala. Naime, postojeći se fre-

Mladen Pejković, predsjednik Uprave i glavni tehnički direktor Vipneta

Božidar Poldrugač, član Uprave i glavni direktor za tehniku i IT HT-a

SNIMIO SA©A ∆ETKOVI∆

SNIMIO SA©A ∆ETKOVI∆

kvencijski spektar oslobađa, što mobilnim operaterima pruža mogućnost da u tom spektru analogne televizije smjeste svoje LTE mreže. Upravo na tu mogućnost upozorava predsjednik Uprave Vipneta i glavni tehnički direktor Mladen Pejković i u tome vidi vrlo važnu ulogu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Naime, kako kod DVB-T (digital video broadcasting - terrestrial) odnosno zemaljskog digitalnog emitiranja televizijskog signala treba znatno manji frekvencijski spektar od onog koji je bio nužan za analogni, dio spektra koji će se tim procesom osloboditi

moći će biti dodijeljen novim servisima, i to prije svega mobilnim operaterima upravo za LTE. Realizacija LTE testnih mreža očekuje se u prvom kvartalu sljedeće godine, ističe član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije HT-a Božidar Poldrugač. Prema njegovim riječima, komercijalna primjena ovisi o dostupnosti korisničkih uređaja, trenutku uvrštenja LTE standarda u širu obitelj IMT standarda i predviđena je početkom 2012. godine.

Nove usluge

"HT svojim korisnicima želi pružiti vrhunsko iskustvo korištenja svih usluga mo-

Julian Ogrin, direktor Tele 2 Hrvatska SNIMIO SA©A ∆ETKOVI∆

bilne tehnologije pa iznimnu pozornost posvećujemo kvaliteti, dostupnosti i brzini mreže. Prvi smo operater koji u Hrvatskoj svoja sredstva ulaže u naprednu LTE. Nova će tehnologija još više unaprijediti iskustvo korištenja podatkovnih usluga na tržištu, povećati brzinu te kvalitetu pristupa internetu, a HT-u otvoriti dodatni prostor za širenje portfelja multimedijskih usluga", zaključuje Poldrugač. Vipnet je nadogradnju tehnoloških sustava kako bi bili kompatibilni s LTE tehnologijom započeo prije godinu dana, tvrdi Mladen Pejković, predsjednik Upra-


nije dobila nijedan novi smartphone koji bi stekao svjetsku popularnost. Iz Nokije su priopćili da će Elop, koji je radio u kanadskom odjelu Microsofta, zamijeniti dosadašnjeg predsjednika Kallasvuoa i objaviti novu strategiju tržišnog natjecanja s Appleom. Predsjednik Nokije Jorma Ollila, koji je vodio transformaciju tvrtke u diva mobilne telefonije, također je najavio ostavku nakon što pomogne u uvođenju novog menadžmenta. G. K.

Nokia World

Tri nova pametna telefona Na Nokia Worldu predstavljena je nova obitelj pametnih telefona na novoj Symbian platformi koja donosi znatna poboljšanja u brzini i jednostavnosti korištenja. Novi uređaji čvrsto su povezani s poboljšanim Ovi uslugama i aplikacijama.Tri nova pametna telefona, Nokia E7, Nokia C7 i Nokia C6, pridružuju se prije najavljenom uređaju Nokia N8 u obitelji Symbian proizvoda. Najnovija

verzija platforme Symbian donosi više od 250 novih značajki i poboljšanja. Nokia E7 uz Microsoft Exchange ActiveSync omogućava izravni, trenutni i siguran pristup korporativnim e-mail sandučićima i drugim osobnim aplikacijama. Opremljen je dodirnim zaslonom veličine 4 inča s Nokijinom ClearBlack tehnologijom za bolju vidljivost na otvorenom te punom tipkovnicom. Nokia C7

ima prilagodljivu povezanost s društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter i praćenje novih e-mailova s Yahoo ili Gmail računa izravno na početnom zaslonu. Nokia C7 ima AMOLED zaslon od 3,5 inča. Nokia C6, uz polarizirani zaslon osjetljiv na dodir od 3,2 incha s Nokijinom ClearBlack tehnologijom za bolju vidljivost na otvorenom i punim touch funkcijama, donosi najbolje od društvenog umrežavanja i mobilne zabave u dizajnu od nehrđajućeg čelika i stakla. G. K.

je gradnja 4G mreæa ve i glavni tehnički direktor drugog po veličini mobilnog operatera Vipneta. "Tempo investiranja ovisi o brzini izdavanja licencije, a treba naglasiti da HAKOM u tome prati napredna europska razmišljanja jer će digitalna dividenda koja nastaje gašenjem analognog TV signala osloboditi frekvencije upravo mobilnim operaterima. Sama dodjela tog spektra očekuje se nakon što on bude spreman za praktičnu uporabu odnosno oslobođen od interferencija. Smetnje koje pritom mogu nastati vezane su uz koordinaciju frekvencija sa susjednim zemljama, ali vjerujemo da će regulator u tom slučaju naći adekvatno rješenje", ističe Pejković. Prema njegovim riječima, važno je naglasiti da snažan uzlet mobilnog broadbanda zahtijeva trenutačno proširenje kapaciteta i stoga je Vipnetova strategija snažno ulaganje u tehnologiju koja je na tržištu već neko vrijeme i za nju postoje terminalna oprema i potrebne dozvole.

PremoπÊenje jaza

"To su napredne verzije HSPA sustava kojima operateri mogu vrlo uspješno premostiti jaz do četvrte generacije, koja još nije u potpunosti tehnološki zrela. Stoga Vipnet nastavlja uvoditi HSPA+ tehnologiju, a počeli smo testirati i Dual

Carrier HSDPA tehnologiju koja će udvostručiti maksimalno dostupne brzine na one mjerljive LTE najavama, a korisnicima će biti dostupne već do kraja ove godine", zaključuje Pejković. U Tele 2 Hrvatska, na čijem je čelu direktor Julian Ogrin, nešto su manje optimistični jer smatraju da je do uvođenja LTE-a potrebno još mnogo toga učiniti jer su ulaganja velika te da treba ubrzati izdavanje dozvola potrebnih za bazne stanice. Ističu da Tele2 prati sve svjetske trendove i odgovara na potrebe tržišta u svim segmentima pa tako i u tehnološkom, tvrde u podružnici švedskog Tele2AB u Hrvatskoj i trećem po veličini domaćem mobilnom operateru. "Tele2AB grupacija izgradila je jednu od prvih LTE mreža u Europi, i to onu u Švedskoj, gdje smo postavljali više od 100 LTE baznih postaja mjesečno. Brzina u švedskoj mreži trenutačno je oko 50 Mbps s obzirom na to da je to maksimalna brzina dostupnih modema, ali mreža je sagrađena za brzine do 150 Mbps. Grupacija se trenutačno priprema za LTE natječaje u ostalim zemljama, što govori o našim referencama i iskustvu i za hrvatsko tržište kada za to dođe vrijeme", tvrde u Tele 2 Hrvatska. Na hrvatskom tržištu učinjen je tek prvi korak -

isključivanje analognog signala, a treba riješiti mnogo izazova poput koordinacije sa susjednim zemljama, što je ključan čimbenik, objašnjavaju u Tele 2 i dodaju kako je prerano govoriti o uvođenju LTE tehnologije OGLAS

u Hrvatsku. Prema njihovu mišljenju, u tom scenariju operatere očekuju golema ulaganja, prvo u koncesije, a zatim u gradnju same mreže. Imajući na umu otežano dobivanje dozvola i za sadašnje bazne postaje,

što je prepreka još većim ulaganjima, uvjereni su da će budući razvoj teći po planu kada postojeća situacija prestane biti samo slovo na papiru. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr


> telekom > IT i zapoπljavanje > dogaanja

18-19 business.hr Srijeda 15/9/2010

Konferencije

Samsung

BI - najisplativija investicija

Regionalni ured u Zagrebu

Kako unaprijediti poslovanje i steći konkurentsku prednost na tržištu brojnim mogućnostima primjene poslovne inteligencije doznat će sudionici konferencije o primjeni Business Intelligence procesa, koja se u organizaciji tvrtke Comminus i tjednika Lider održava 27. listopada u Zagrebu. Program je primarno namijenjen široj poslovnoj

publici u namjeri da im se pruži konkretan i praktičan uvid u konkretnu primjenu poslovne inteligencije kroz iskustva i najbolju praksu vodećih poslovnih i BI stručnjaka. Naglasak će biti na procesnom pristupu poslovnoj inteligenciji, koji uključuje sve aktivnosti, a to su planiranje, prikupljanje, obrada, analiza i distribucija rezultata. G. K.

Samsung Electronics Co. Ltd. najavio je otvaranje ureda Samsung Electronics Adriatic koji će voditi poslovanje u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Albaniji te na Kosovu. Na čelu Samsung Electronics Adriatica bit će Dal-Jae Kim, koji je dosad vodio poslovanje u regiji kao generalni direktor

Samsung Electronics ureda u Beču. "Ostvarili smo znatan rast kako u regiji tako i na hrvatskom tržištu, stoga je restrukturiranje bilo logičan korak naprijed koji će kompaniji Samsung Electronics omogućiti jednostavniju suradnju s maloprodajom, što će u konačnici približiti brend i tržištu i potrošačima", rekao je DalJae Kim. Otvaranjem ureda poËinje direktna distribucija Samsungovih proizvoda, no nastavit Êe se suradnja s dugogodišnjim partnerima. G. K.

Zaposlenost sada raste ZNANJEM DO POSLA Prema procjenama koje proizlaze iz istraživanja IDC-a i Microsofta, za pet godina na tržištu će biti dostupno samo 10 posto radnih mjesta za koje neće biti potrebna ICT znanja

I

straživanje koje su proveli Microsoft i IDC na globalnoj razini pokazalo je da će se u sljedećih pet godina za čak 90 posto radnih mjesta zahtijevati ICT znanja i vještine, a to je već izazov obrazovnim institucijama kao što je Algebra, istaknuo je na predstavljanju najnovijeg istraživanja Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska. Prema njegovim riječima, uloga ICT profesionalaca i broj informatičkih stručnjaka utjecat će na brzinu tran-

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska Hrvoje Balen, član Uprave učilišta Algebra Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebre arhiva business.hr

sformacije te optimizaciju procesa u javnom, ali i privatnom sektoru. Istraživanje je proveo IDC, a sponzorirao ga je Microsoft i njime je bilo obuhvaćeno 1370 tvrtki iz cijele Europske unije te 50 Microsoftovih edukacijskih partnera. Jedan od ključnih zaključaka studije glasi da je ekonomska kriza pokazala hitnu potrebu za rješavanjem trenutačnog jaza nastalog između dostupnih informatičkotelekomunikacijskih vještina i tržišnih potreba. Prema pro-

cjenama, u sljedećih pet godina na tržištu će biti dostupno samo 10 posto radnih mjesta za koje neće biti potrebna ICT znanja, odnosno barem njihove osnove. S druge strane, podaci kojima raspolažu europske institucije pokazuju da se u gotovo svim industrijskim granama od radnika traži znanje iz područja ICT-a i nemoguće je očekivati da se taj trend neće dodatno ubrzati. Vrlo je zanimljivo, upozoravaju analitičari IDC-a, što je za pomanjkanje ICT zna-

nja zaslužena i erozija osnovnog i srednjeg, ali i fakultetskog obrazovanja, i to prije svega zato što je u obrazovnom sustavu sve manja uloga znanosti i matematike.

Važnost suradnje

Stručnjacima koji se bave informacijsko-telekomunikacijskim tehnologijama nedostaju i poslovna znanja te tzv. soft skills kako bi uspješno odgovorili na sve poslovne izazove. Upravo je na ta, kako ih je nazvao, hibridna znanja upozorio i Vidaković, dodav-

ši kako u kompanijama treba mnogo bolje povezati poslovni i IT odjel te poraditi na njihovom zajedničkom razumijevanju što primjena tehnologija može donijeti modernom poslovanju. U istraživanju koje je Algebra napravila u suradnji s portalom MojPosao.net vidljivo je da raste potreba za programerima, web dizajnerima, sistem inženjerima. I dok broj zaposlenih u svim hrvatskim tvrtkama pada, ICT industrija prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nakon


OGLAS

te samo u ICT sektoru manjeg pada sredinom prošle godine, i dalje bilježi relativno stabilan rast broja zaposlenih. Kako ističe član Uprave učilišta Algebra Hrvoje Balen, svuda su izgubljena radna mjesta, ali ICT je ostao stabilan. "Zanimalo nas je kakva je situacija u potražnji radnih mjesta na portalu MojPosao. net i pokazalo se da je ICT jedna od top kategorija, jedina koja bilježi rast u posljednja četiri kvartala. To je optimistično, ali sve će ipak ovisiti o implementaciji ICFT rješenja u državnom i javnom sektoru te optimizaciji poslovanja u privatnim tvrtkama", ističe Balen. Da bi se negativan obrazovni trend preokrenuo, potrebna je mnogo veća suradnja državnih institucija, sveučilišta i privatnog sektora kako bi se detektirali znanja i vještine potrebni tvrtkama u Europskoj uniji i ostvarila vizija Europe kao inovativnog društva. Nedavno objavljene studije u EU pokazuju da je u zemljama članicama ICT industrija iznimno snažna. Prema jednoj od njih provedenoj lani, potrošnja na ICT dosegnula je 305 milijardi eura, a doprinos ICT industrije kroz poreze dosegnuo je 265 milijardi eura. Analitičari upozoravaju kako je od brojčanih pokazatelja mnogo važniji indirektan utjecaj koji ICT znanja imaju na budućnost razvoja europskog društva i njegovu mogućnost prilagodbe modernom poslovanju. U IDCovu istraživanju navodi se i da je čak 49 posto tvrtki poja-

čalo svoje ICT potrebe kako bi u recesiji optimiziralo poslovanje i omogućilo mnogo brži i jednostavniji izlazak iz krize. Taj je postotak mnogo veći, čak 61 posto, među različitim institucijama, što posredno znači da njihovi zaposlenici moraju mnogo brže savladavati nove ICT vještine kako bi se ostvario napredak u rješavanju svakodnevnih radnih zadataka. Osim što ICT znanja postaju važna za sve zaposlenike, to i pred ICT stručnjake stavlja nove izazove jer uz stalne promjene i dolazak novih tehnologija oni svoja znanja svakodnevno moraju produbljivati. Kao i kod drugih zaposlenika, tu do izražaja dolaze i poslovne vještine i znanja, kao i tzv. soft skills bez kojih je gotovo nemoguće pravilno upravljati radnim procesima.

Nove inicijative

Kako se ICT industrija sve više okreće cloud computingu (računarstvo u oblaku) odnosno IT rješenjima kao servisu, jasno je da se mijenja i paradigma računarstva i poslovanja. Prema procjenama analitičara, to znači da će nastajati sve više virtualnih mreža koje će zamijeniti podatkovne centre i farme servera koje koriste mnogo korporacije. Tako će cloud computing donijeti mogućnost promjene poslovanja i davateljima telekom usluga koji će poslovanje moći proširiti dodatnim uslugama za poslovne korisnike. Kroz tu prizmu treba promatrati i odluku HT-

Za manjak ICT znanja zaslužna je i erozija obrazovanja, i to zbog sve manje uloge znanosti i matematike u obrazovnom sustavu a da kupi jednog od najvećih domaćih sistem integratora i prema poslovnoj zajednici mnogo snažnije iskorači u davanju ujedinjenih ICT rješenja. "U specifičnim recesijskim vremenima školovanje mora biti usklađeno s tržištem rada, osobito kada je riječ o obrazovanju odraslih. Kroz tu inicijativu u fokus stavljamo izravnu korist za pojedinca, bio on nezaposlen ili željan bolje karijere, te na

osnovi toga nastojimo prepoznati afinitete i mogućnosti pojedinca", istaknuo je Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebre, predstavljajući inicijativu "Put do boljeg radnog mjesta". Uz to, Algebra je u suradnji s partnerima - Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i portalom MojPosao.net osmislila inicijativu kojom su polaznicima na raspolaganju dugogodišnje iskustvo, po-

sljednja istraživanja i analize tržišta rada te vrhunska edukaciju, a sve radi povećanja kompetencija pojedinca i dobivanja boljeg radnog mjesta. U sedam hrvatskih gradova u rujnu i listopadu Algebra će organizirati Otvorene dane IT zanimanja - dvodnevne susrete s pojedincima koji žele doznati više o pojedinim radnim mjestima i njihovoj perspektivi. Dražen Tomić


Olympus

Novi D-SLR E-5 > telekom > IT i zapoπljavanje > dogaanja

20-21 business.hr Srijeda 15/9/2010

U listopadu će Olympus tržištu predstaviti novu verziju profesionalnog, otpornog DSLR fotoaparata E-5. Olympusove prijašnje verzije E-3 i E-1 postale su sinonimi za snimanje profesionalnih fotografija u najtežim uvjetima. Kućište fotoaparata E-5 primjereno je za sve terene, lagano je i otporno, napravljeno od magnezijske slitine, otporno na prašinu

i zapljuskivanje. Kombinira kompatibilnost s four thirds objektivima i puno jačim procesorom za obradu slike kako bi se dobile fotografije najbolje kvalitete. U tandemu s nevjerojatnim Zuiko digital objektivima, novi 12.3 Megapikselni High Speed Live MOS senzor i TruePic V+ procesor s tehnologijom procesuiranja finih detalja mogu snimiti detaljnije i oštrije slike nego ostali D-SLR fotoaparati u tom rangu. TruePic V+ s novom tehnologijom procesuiranja finih detalja koristi sofisticirane algoritme

kako bi stvorio dojam veće rezolucije od fotografija snimljenih drugim fotoaparatima sa istom količinom megapiksela. E-5 postavlja nove standarde pouzdanosti, brzine i kreativnosti. Uz Olympusov jedinstveni sustav za redukciju prašine Supersonic Wave Filter, tu su i nagibni 3'' VGA LCD zaslon, high-speed zatvarač brzine 1/8000 sekunde sa sekvencijalnim snimanjem od pet fotografija u sekundi, IS0 6400, HD video zapis, bežična kontrola bljeskalica i deset umjetničkih filtra. G. K.

Canon

Energetski učinkoviti pisači Canon Europe predstavio je dva nova osnovna modela kompaktnih crno-bijelih laserskih pisača za male tvrtke i kućne urede - i-SENSYS LBP6000 i i-SENSYS LBP6200d. Prilagođeni su pojedinačnim korisnicima i malim radnim grupama, a u Europi će biti dostupni od listopada odnosno studenoga.

Intel najavljuje nove ge pametnih umreæenih ur P INTEL DEVELOPER FORUM Intelova ulaganja u područja koja nisu povezana s osobnim računalima posljednjih su godina bila ograničena, no lani je na preuzimanja potrošio gotovo deset milijardi dolara, a planira preuzimanje tvrtke McAfee te nekih odjela Infineona i Texas Instrumentsa Paul Otellini, generalni direktor Intela arhiva business.hr

aul Otellini, generalni direktor tvrtke Intel Corporation, na otvaranju polugodišnje konferencije Intel Developer Forum (IDF) koja se od 13. do 15. rujna ove godine održava u San Franciscu, istaknuo je nekoliko trendova i tehnologija koji su stvorili "novo tržište za sveprisutno računalstvo", koje stvara projektantske izazove, a oni su ujedno prilike za industriju visoke tehnologije. U te se trendove ubraja i brzo širenje milijardi pametnijih uređaja povezanih s internetom, uključujući osobna računala, telefone i automobile, te želja korisnika da se bez problema prebacuju s uređaja na uređaj radi povezivanja s prijateljima, pronalaženja informacija i pristupa zabavnim sadržajima. Otellini je rekao da će korisnici "odabrati uređaj koji omogućuje najkvalitetniji rad za određenu željenu namjenu te da nijedan uređaj neće biti apsolutni pobjednik". Intel se priprema za ubrzanje te preobrazbe na računalnom tržištu i iskorištavanje njezinih prednosti obogaćivanjem dizajna čipova, proizvodnih tehnika

i stručnosti na području programske opreme da bi ponudio potpunije strojne i programske platforme te s njima povezane usluge koje će omogućiti energetski učinkovite performanse, sigurnost i mogućnost povezivanja s internetom na brojnim i raznovrsnim uređajima. Intel razvija proizvode u rasponu od osobnih računala i poslužitelja visokih performansi do velikog broja ostalih pametnih uređaja koji podržavaju ili će uskoro podržavati povezivanje s internetom.

Korisnije i snaænije

"Računala su postala neizostavan dio svakodnevnog života", rekao je Otellini dodavši kako je Intelova vizija stvoriti kontinuum okruženja za osobno računalstvo koji nudi dosljednost i interoperabilnost na svim uređajima povezanima s internetom koji se koriste kod kuće, u automobilu i u uredu ili se pak nose u džepu. "U srcu tog kontinuuma bit će Intelova tehnologija koja će uređaje učiniti pametnijima, snažnijima i korisnijima", objasnio je naglasivši kako će se s njom "mijenjati način razvoja i isporuke rješenja kako bi ostvarili tu viziju."


OGLAS

Modeli su mali, visokokvalitetne završne obrade i diskretna dizajna i odgovor su na sve veću potražnju za kompaktnim i elegantnim stolnim laserskim pisačima. Novi su uređaji savršeni za ured jer tiho rade, eliminiraju pozadinsko zujanje i gotovo se trenutačno pokreću. Oba modela nude ekonomično, energetski učinkovito rješenje s Canonovim vodećim tehnologijama i-SENSYS uključujući tehnologiju brzog ispisa prve stranice (Quick First Print) i višefunkcijske

ispisne uloške bez potrebe za održavanjem. Ponajbolje TEC ocjene (Typical Energy Consumption - standardna potrošnja energije) u toj klasi svrstavaju ih među energetski najučinkovitije modele na tržištu crno-bijelih laserskih pisača za format A4 koji omogućuju osjetnu uštedu energije. Pisači i-SENSYS LBP6000 i i-SENSYS LBP6200d nude kvalitetu ispisa od 2400 x 600 tpi te tako jamče profesionalan izgled dokumenata, oštre crte i tekst uz poboljšan prikaz detalja. G. K.

generacije uređaja Intelova su ulaganja u područja koja nisu povezana s osobnim računalima posljednjih godina bila ograničena. No prošle je godine na preuzimanja drugih tvrtki, uključujući Wind River, Intel potrošio gotovo deset milijardi američkih dolara, želeći na taj način proširiti svoje mogućnosti. Otellini je rekao da će njihova nedavno najavljena planirana preuzimanja tvrtke McAfee Inc. te odjela za bežična rješenja tvrtke Infineon poboljšati Intelovu mogućnost isporuke proizvoda koji nude raznovrsne metode bežičnog povezivanja te se učinkovitije odupiru sve sofisticiranijim napadima na sigurnost na velikom broju uređaja povezanih s internetom. Planirana kupnja odjela za kabelske modeme tvrtke Texas Instruments olakšat će Intelu isporuku internetskih usluga na elektroničkim uređajima široke potrošnje.

Pametna televizija

"Na tržištu osobnih računala danas je na djelu golema inovacija", rekao je Otellini navodeći nekoliko primjera, uključujući nadolazeću drugu generaciju linije procesora Intel Core, tehnologiju Intel Wireless Display te tehnologiju za upravlja-

nje poslovnim računalima. Rekao je da je uzbuđen zbog mogućnosti da Intel svoje dugo i bogato računalno iskustvo prenese i na druge segmente tržišta. Otellini je predstavio i nekoliko tehnologija kojima se demonstrira kako Intelova vrhunska računalna arhitektura omogućuje dosljedno i interoperabilno okruženje za rad na internetu na različitim uređajima. "Smatramo da je vrlo uzbudljivo promatrati kako se u televizijskoj industriji odvija prijelaz s ponude samo nekoliko usluga utemeljenih na internetu na potpuno integrirano internetsko okruženje", rekao je Otellini dodavši kako tu novu kategoriju nazivamo pametnom televizijom, a upotreba s njom povezanih proizvoda uzima maha diljem svijeta. Otellini je predstavio dva proizvoda s podrškom za pametnu televiziju koja se temelje na procesoru Intel Atom CE4100 i servisu Google TV, a na tržištu će se naći ove jeseni. Sony Internet TV i dodatak Logitech Revue omogućuju pristup i internetskom i televizijskom sadržaju zahvaljujući kombinaciji Intelovih procesora i platforme Android servisa Google TV. G. K.


dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Srijeda 15/9/2010

regija/svijet

Japanci Schwarzenegge financirati shinkansen v BORBA ZA POSAO Nakon što se kalifornijski guverner Arnold Schwarzenegger provozao jednim od japanskih shinkansen vlakova, japanski ministar prometa kazao je kako su spremni financirati gradnju superbrze željeznice između Los Angelesa i San Francisca vrijedne 40 milijardi dolara

G

uverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger našao je način kako - bez obzira na prezaduženost i užasno fiskalno stanje s deficitom od čak 19,1 milijardu dolara - sagraditi superbrzu željeznicu, πto je projekt 'težak' čak 40 milijardi dolara. Naime, u utorak je objavljeno kako je Japanska banka za međunarodnu suradnju spremna Kaliforniji osigurati kredit za gradnju željeznice između Los Angelesa i San Francisca ako bi tehnologija, naravno, bila japanska.

Genijalan um

I sam se Schwarzenegger ovih dana provozao japanskim shinkansen vlakom od

Tokija do grada Omiya. "Impresioniran sam tehnologijom i samom infrastrukturom", kazao je, kako prenosi Bloomberg, Schwarzenegger po izlasku iz vlaka nakon 25-minutne vožnje pri brzini od 110 kilometara na sat, što je ipak znatno manje od maksimalnih 360 kilometara na sat koliko shinkansen postiže. "Japan ima genijalan um, a Kalifornija želi imati takav um i tehnologiju za gradnju superbrzog vlaka", kazao je Schwarzenegger. No, Njemačka i Francuska također su pozvane da daju svoje ponude. Kako se planira, vožnja superbrzog vlaka između Los Angelesa i San Francisca trebala bi trajati dva sata i 38 minuta, u usporedbi sa

šest do osam sati vožnje automobilom te sat vremena zrakoplovom. Nova bi linija trebala početi prometovati 2020. godine. Japanski ministar prometa Seiji Mahera kazao je kako bi sljedeće godine mogao posjetiti SAD kako bi promovirao japanske superbrze vlakove nakon što je ove godine već dva puta posjetio Sjedinjene Države otkad je predsjednik Barack Obama obećao da će sa osam milijardi dolara iz federalnog proračuna financirati gradnju superbrzih željeznica u čitavoj zemlji. Kalifornija može računati na 2,3 milijarde dolara od tog iznosa, a ta je savezna država još prije dvije godine odobrila izdanje obveznica za financiranje tog projek-

SUPERBRZI vlak kojim se vozio kalifornijski guverner Arnold Schwarzenegger može postići brzinu do 360 kilometara na sat 

arhiva business.hr

ta. No tada se očekivalo da će iz federalnog proračuna dobiti 17 do 19 milijardi dolara. Sama bi gradnja mogla početi već 2012. godine, a s vremenom bi superbrza linija mogla biti produljena i do San Diega.

Kineska ponuda

Očekuje se da će pristići desetak ponuda iz čitavog svijeta za gradnju superbrzog vlaka, a do sada su i Kinezi poduzeli konkretne korake.

Naime, kinesko ministarstvo željeznice potpisalo je ovih dana sporazum o suradnji s poduzetničkom udrugom Bay Area Council, koja bi Kinezima trebala pomoći da pronađu partnere u Kaliforniji koji bi poduprli njihovu ponudu za gradnju superbrze željeznice. Iako suradnja ne podrazumijeva ekskluzivu, iz udruge kažu da su Kinezi zasad jedini ponuđač koji ih je kontaktirao. B.hr


ENERGETIKA

TEHNOLOGIJA

Ĺ panjolska Iberdrola ulaĹže u V. Britaniju 2,8 mlrd. eura

HP preuzima ArcSight za 1,5 milijardi dolara

Ĺ panjolska tvrtka Iberdrola, najvei proizvoa energije iz vjetra u svijetu, objavila je da e do 2012. u V. Britaniju uloĹžiti 4,8 milijardi eura, od ega dvije treine u Ĺ kotsku. "Iduih godina poveĂŠat emo usmjerenost na Ĺ kotsku", priopeno je iz tvrtke nakon posjeta ĹĄkotskog premijera Alexa Salmonda njezinu sjediĹĄtu u Bilbau u pokrajini Baskiji.

Hewlett-Packard dogovorio je kupnju proizvoaa sigurnosnog softvera ArcSight za 1,5 milijardi dolara. Sporazum bi trebao biti zakljuen prije kraja ove godine. Industrijski analitiari istiu da je to dio trenda u kojemu velike kompanije kupuju manje tvrtke zaduĹžene za sigurnosne sustave, ĹĄto je, kako kaĹžu, odraz rastue vaĹžnosti integriranih

Ulaganja u Ĺ kotsku bit e usmjerena ponajprije na vjetroelektrane, inteligentne elektrine mreĹže, hvatanje ugljinog dioksida i pogone za skladiĹĄtenje. Iznos je vei od 4,5 milijardi eura, koliko je u veljai Iberdrola najavila da planira uloĹžiti u Veliku Britaniju tijekom tog razdoblja, a dio je ukupnog investicijskog plana vrijednog 18 milijardi eura. H/AFP

ggeru Ĺžele n vlak

Mediji: istraĹžitelji pretresli stan ĹĄefa Deutsche Telekoma Njemaki list Wirtschaftswoche objavio je kako su istraĹžitelji iz Bonna pretresli stan izvrĹĄnog direktora Deutsche Telekoma RenĂŠa Obermanna u sklopu istrage pokrenute nakon zamolbe za pomo amerikog regulatora SEC-a i ministarstva pravosua SAD-a

'Suraujem 5 godina'

ARHIVA BUSINESS.HR

32

milijuna eura na godinu odobravat e EK za potporu pelarima u razdoblju od 2011. do 2013.

ISTRAGA ZBOG MITA U MAARSKOJ

Afera oko izvrĹĄnog direktora Deutsche Telekoma RenĂŠa Obermanna, koji je osumnjien za davanje mita u pojedinim istonoeuropskim zemljama ukljuujui i podmiivanje drĹžavnih sluĹžbenika, kulminirala je pretresom njegova stana i stanova joĹĄ sedam menadĹžera te kompanije.

ARNOLD SCHWARZENEGGER, guverner Kalifornije, kazao je kako je impresioniran japanskom tehnologijom

sustava tehnoloĹĄke zaĹĄtite. ProĹĄli mjesec Intel je kupio tvrtku McAfee, jednu od najveih koje se bave raunalnom sigurnoĹĄu, za 7,7 milijardi dolara. Prije samo mjesec dana izvrĹĄni direktor HP-a Mark Hurd podnio je ostavku nakon ĹĄto je istraga o navodnom seksualnom maltretiranju razotkrila nepravilnosti u njegovu izvjeĹĄtavanju o troĹĄkovima. H

Njemaki list Wirtschaftswoche objavio je kako su spomenuti menadŞeri na elu s Obermannom na milijune eura utroťili podmiujui maarske drŞavne sluŞbenike. Želja im je bila dobiti licencije za mobilne operatere za njihovu tvrtku ker Magyar Telekom. Obermann je optuŞbe lista nazvao neosnovanima. "RenÊ Obermann izriito naglaťava da su optuŞbe na njegov raun u vezi s primanjem mita neosnovane", kazao je glasnogovornik Deutsche Telekoma Mark Nierwetberg, dodajui kako DT ve pet godina surauje s drŞavnim sluŞbenicima

te da im nisu jasne njihove trenutane namjere. IstraĹžitelji iz Bonna zapoeli su svoju istragu nakon ĹĄto su dobili zamolbu za pomo amerikih kolega, tonije amerikog regulatora SEC-a i ministarstva pravosua SAD-a, koji su otkrili sumnjive poslove.

Nema potvrde

No, nema sluŞbene potvrde navoda iz njemakog 'Wirtschaftswochea' da je Obermann predmetom njemake istrage. Obermannu je prema navodima tih novina 31. kolovoza pretraŞen dom. PreRENÉ OBERMANN, izvrťni direktor Deutsche Telekoma ARHIVA BUSINESS.HR

traĹženi su domovi i drugih elnika DT-a te uredi drugih kompanija za koje se sumnja da su sudjelovale u malverzacijama. Friedrich Apostel, glasnogovornik njemakih istraĹžitelja, nije htio u javnosti iznositi imena ljudi i kompanija pod istragom, "jer istraĹžitelji imaju pravo pretraĹžiti domove i urede i onih koji nisu osumnjieni". "Na kraju, moĹžda iz svega toga ne ispadne niĹĄta i zato ne Ĺželimo optereivati ljude iznosei njihova imena u javnosti u tako ranom stadiju istrage", kazao je. B. S.


investor 24-25

NE ŽELE UPRAVLJATI Donošenjem kodeksa mirovinski fo kompanija kako bi zaštitili interese institucionalnih ulagača, a

Mirovinski fondovi tra u poslovanju i upravl Čelnici domaćih mirovinskih fondova kodeksom su pridonijeli i razvoju dioničkog aktivizma, a kodeksom se štiti i milijun i pol članova obveznih mirovinaca te njihova buduća mirovina Kodeksom o korporativnom upravljanju mirovinski fondovi zatražili su veći nadzor nad kompanijma u kojima imaju značajnije vlasničke udjele kako bi zaštitili svoja ulaganja, a time i milijun i pol svojih članova. Čelnici četiriju domaćih obveznih mirovinskih fondova naglasili su da ne žele upravljati tvrtkama, već da žele veći nadzor nad poslovanjem kompanija u kojima imaju udjele veće od 10 posto. Udruženje je na konferenciji za novinare u HGKu predstavilo kodeks sudjelovanja mirovinskih društava u korporativnom upravljanju, a istaknuto je da je njegovo donošenje u skladu sa svjetskom praksom i promicanjem dioničkog aktivizma u zemlji. Prihvaćanjem obveze pridržavanja odredaba kodeksa te njegova prihvaćanja kao sastavnog dijela redovitog poslovanja i upravljanja, mirovinska su društva uspostavila visoku razinu transparentnosti sudjelovanja te komunikacije u korporativnom upravljanju, istaknuto je na konferenciji na kojoj su bili predsjednici uprava

mirovinskih fondova svih devet članica udruženja i potpisnika kodeksa. Kodeks su predstavili predsjednik udruženja Damir Grbavac te Branka Vladetić iz AZ fonda. "Donošenje kodeksa ne znači želju za većim upravljanjem kompanijama čije dionice mirovinci drže u portfelju, već za većim nadzorom nad njihovim poslovanjem", objasnio je Grbavac, prilikom predstavljanja kodeksa. Mirovinska društva će u tom smislu sudjelovati u radu glavnih skupština dioničara i nadzornih odbora tamo gdje im zakon to omogućuje, odnosno gdje imaju više od deset posto dionica, ali i u radu drugih, uglavnom savjetodavnih i analitičkih tijela.

Dugoročna zaštita

Kodeksom se uređuju osnovna načela i pravila odgovornog ponašanja članova Udruženja u korporativnom upravljanju dioničkih društava na tržištu u kojima mirovinski fondovi imaju znatne udjele u vlasničkoj strukturi i, koliko je to primjenjivo, znatne udjele u dužnič-

››

U zemljama s većom likvidnošću postoji mogućnost i izlaska institucionalnih investitora na tržište, ali u nas je to zbog slabije likvidnosti puno teže, gotovo nemoguće DAMIR GRBAVAC, predsjednik Uprave RBA OMF-a i predsjednik Udruženja mirovinskih fondova  Snimio saša Ćetković

kim vrijednosnim papirima izdavatelja. Sukladno pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima te svojoj djelatnosti, mirovinski fondovi utvrđuju postupke i procedure zaštite interesa mirovin-

skih fondova kao dioničara te dugoročno štite interese članova mirovinskih fondova. "Svrha kodeksa, u čijoj su izradi sudjelovala sva mirovinska društva, jest da sami sebi propišemo pra-

vila te na višu razinu podignemo djelovanje mirovinskih fondova koji imaju sve veće udjele u dioničkoj strukturi društava izlistanih na burzi. I zemlje s dužom tradicijom imaju svoje kodekse, primjerice


nski fondovi žele povećati nadzor nad poslovanjem domaćih gača, ali i podigli dionički aktivizam na novu razinu

business.hr Srijeda 15/9/2010

traže veću kontrolu vljanju kompanijama EUROPSKA PRAKSA

Troškovi mirovinske štednje izuzimat će se iz obračuna deficita?

››

Kodeksom su definirani načini komunikacije s izdavateljima koji obvezuju mirovinska društva na pridržavanje pravila o sprječavanju sukoba interesa i korištenja povlaštenih informacija, praćenje poslovanja izdavatelja i djelovanje u nadzornim tijelima izdavatelja BRANKA VLADETIĆ, voditeljica općih poslova u AZ fondu 

britansko udruženje koje ima svoje standarde. U zemljama s većom likvidnošću postoji mogućnost i izlaska institucionalnih investitora na tržište, ali u nas je to zbog slabije likvidnosti puno teže, go-

tovo nemoguće", naglasio je predsjednik udruženja Damir Grbavac.

Dionički aktivizam

Mirovinska društva, kao bitan čimbenik tržišta kapitala, sudjelovanjem u korpo-

Snimio saša Ćetković

rativnom upravljanju žele postati snažan stabilizator tržišta u cjelini te pridonijeti transparentnosti poslovanja dioničkih društava u koje ulažu, kao i izgradnji povjerenja među sudionicima na hrvatskom tržištu

Na sastanku ministara financija Europske unije održanom 7. rujna u Bruxellesu, na kojem je glavna tema bila praćenje ekonomskih i proračunskih politika članica u sklopu jačanja fiskalne discipline, povjerenik EU za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn izjavio je kako ministri financija ozbiljno razmatraju zahtjev devet članica EU da se troškovi mirovinske reforme izuzmu iz obračuna dopuštenog deficita i duga kao dio aktivnosti usmjerenih na izmjenu proračunskih pravila EU. Naime, devet članica Europske unije uputilo je u kolovozu ove godine pismo

kapitala, istaknuo je Grbavac, napomenuvši kako trenutačno društva imaju više od milijun i pol članova. Grbavac je na konferenciji istaknuo i inicijativu devet članica EU o proračunskim tretmanima troškova mirovinske reforme. Zahtjev je članica EU da se troškovi mirovinske reforme izuzmu iz obračuna dopuštenog deficita i duga kao dio aktivnosti usmjerenih na izmjenu proračunskih pravila EU. Branka Vladetić iz AZ fonda je predstavljajući kodeks sudjelovanja mirovinskih društava u korporativnom upravljanju naglasila

predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyu te povjereniku EU za gospodarska i monetarna pitanja Olliju Rehnu u kojemu pozivaju na reviziju metodologije iskazivanja proračunskog deficita u okviru Pakta o stabilnosti i rastu Europske unije. Glavna odrednica te inicijative je zahtjev devet članica da EU uzme u obzir kao bitnu stavku proračunske izdatke mirovinske reforme prilikom procjene zaduženosti zemalja članica. Zemlje potpisnice inicijative su: Litva, Letonija, Bugarska, Švedska, Slovačka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Republika Češka.

da su njime definirani načini komunikacije s izdavateljima koji obvezuju mirovinska društva na pridržavanje pravila o sprječavanju sukoba interesa i korištenja povlaštenih informacija, praćenje poslovanja izdavatelja, djelovanje u nadzornim tijelima izdavatelja, ostali oblici djelovanja u korporativnom upravljanju te izvještavanje. Na konferenciji je najavljena i 4. međunarodna konferencija fondovske industrije "Investicijski menadžment poslije krize?", a održat će se u Splitu od 7. do 11. studenoga. Nikola Sučec


investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 15/9/2010

NAFTA

Cijena i dalje 77,11 dolara

Cijene nafte stabilizirale su se u utorak na meunarodnim tržištima nadomak najvišoj razini u mjesec dana uoi tjednih izvješa o zalihama u SAD-u, za koja se oekuje da e pokazati pad zaliha sirove nafte zbog zatvorenog velikog naftovoda. Cijena barela sirove nafte za isporuke u listopadu ostala je na amerikom tržištu gotovo nepromijenjena na 77,11 dolara. H

ZABRINUTI ZBOG DUGOVA

Pad povjerenja njemakih ulagaa Povjerenje njemakih ulagaa snažno je oslabilo u rujnu, pokazao je u utorak kljuni njemaki gospodarski pokazatelj signalizirajui da se sljedeih mjeseci oekuje posustajanje oporavka svjetskoga gospodarstva. Indeks koji izrauje Centar za europska gospodarska istraživanja ZEW sa sjedištem u Mannheimu, a mje-

ri raspoloženje meu analitiarima i institucionalnim ulagaima, potonuo je u rujnu na minus 4,3 boda sa 14 bodova u kolovozu. Time je zabilježio pad peti mjesec zaredom. Analitiari su oekivali njegovo klizanje na 10 bodova. Unato nekim pozitivnim vijestima, posebice iz Njemake, ini se da ulagae brine prijetnja s kojom se suoavaju europske države pritisnute nastojanjima da snize visoke dugove u uvjetima sporijega gospodarskog rasta. H

ZA TREZOR

Uljanik plovidba dokupila dionice

Uljanik plovidba prijavila je stjecanje 450 vlastitih dionica koje ine 0,08 posto temeljnog kapitala, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebake burze. Nakon navedenog stjecanja Uljanik plovidba d.d. posjeduje 31.614 vlastitih dionica koje ine 5,45 posto temeljnog kapitala. Dionice su steene po cijeni 570 kuna po komadu. B.hr

Najvee banke snizile kamate švicarce, ostale još prate situac BEZ IZNENAENJA Potezi najveih banaka ne ude jer su dužnici koji su podignuli kredite u švicarskim francima gotovo stjerani u kut zbog jaanja te valute, što im znatno poskupljuje otplatu, a bankama se ne bi isplatile ovrhe zbog neurednog plaanja Otkako je švicarski franak u travnju prvi put u sedam godina probio granicu od pet kuna i nastavio jaati prema razinama iznad

BUSINESS TV Kapital Network Srijeda 15. 9. 20:00 20:15 21:00 21:15 21:45 22:00 22:30 22:40 23:15

VIJESTI OKRUGLI STOL VIJESTI REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA, emisija VIJESTI DESTINATION TOMORROW Magazin VIJESTI E- HRVATSKA ( R ), emisija VIJESTI

5,5 kuna, nekoliko je banaka u Hrvatskoj odluilo sniziti kamate na stambene kredite u toj valuti jer su se dužnicima mjeseni anuiteti poveali i do 1500 kuna. Taj je potez logian s obzirom na cjelokupnu gospodarsku situaciju i injenicu da bi banke stanove nakon provedene ovrhe trenutano teško prodale pa je s položaja vjerovnika bolje olakšati dužnikovu otplatu duga, a dužnicima takoer odgovara olakšavanje otplate kredita koji su zbog jakog franka u jednom trenutku postali preskupi. Analitiari su esto upozoravali na rizik koji nosi kredit vezan uz franke jer se teaj te valute u odnosu na kunu formira posredno

putem teaja švicarskog franka u odnosu na euro. Naime, HNB ima utjecaj na kretanje kune u odnosu na euro, a na teaj franka presudan je utjecaj kretanja na svjetskim deviznim tržištima.

Besplatna konverzija

Osim snižavanja kamate, banke uvode i niz drugih mjera poput besplatne konverzije kredita u one vezane uz euro kako bi se dužnike zaštitilo od jaanja franka, ali i produljenja roka dospijea. U Raiffeisenu su kamate na stambene kredite vezane uz švicarski franak u

kolovozu s dotadašnjih 5,2 do 6,95 smanjili na pet posto. Za snižavanje kamate uskoro su se odluili i u Zagrebakoj banci, u kojoj od 1. studenoga na snagu stupaju nove kamatne stope koje e iznositi 5,5 posto na stambene kredite za mlade te šest posto na standardne kredite. Zasad posljednja koja je odluila slijediti takav trend je Erste banka, koja je vraanje kredita u švicarcima odluila olakšati na tri naina - automatskim smanjenjem kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, produlje-

njem krajnjeg roka dospijea stambenih kredita do najviše 10 godina te mogunošu ugovaranja ili poveanja ve ugovorenog iznosa ostatka vrijednosti na postojee stambene kredite. Uz navedene mjere, Erste banka klijentima koji to žele i dalje nudi mogunost konverzije kredita vezanih valutnom klauzulom uz švicarski franak u kredite vezane uz euro uz plaanje naknade 0,1 posto. U Splitskoj banci pripremaju novi paket mjera za lakšu otplatu kredita u švicarskom franku koji e


PODACI ZA KOLOVOZ

Manjak SAD-a 90,5 mlrd. dolara

Manjak u proraunu Sjedinjenih Država iznosio je u kolovozu 90,53 milijarde dolara, pokazali su podaci tamošnjeg ministarstva financija, što je niže od procjena analitiara. U prvih 11 mjeseci tekue fiskalne godine, koja završava krajem rujna, manjak u proraunu dosegnuo je 1.260 milijardi dolara za razliku od 1.371 milijardu dolara u 2009. godini. H

ate na uaciju sadržavati smanjenje kamatnih stopa, a graani koji se odlue za konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure bit e osloboeni plaanja naknade za zatvaranje kredita i troška obrade novog kredita.

Oslobaanje od naknade

U PBZ-u takoer uz dosadašnje mjere, koje su ukljuivale oslobaanje od plaanja naknade prilikom prijevremene otplate stambenog kredita, oslobaanje od naknade za obradu kredita i refinanciranje u euro te program poeka ili smanjenja mjesenog optereenja produženjem roka otplate, planiraju uvoenje dodatnih mjera. Ostale banke u Hrvatskoj zasada samo prate situaciju, kao što su na upit odgovorili iz OTP banke. Švicarska središnja banka smatra da jaka valuta nije ugrozila izvoz te zasad ne namjerava obuzdavati jaanje franka, poznatog kao utoište ulagaa uslijed financijske krize. Na dan 14. rujna jedan je švicarski franak prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke vrijedio 5,617 kuna, a u isto vrijeme lani 4,837 kuna. Biljana Stari

biljana.starcic@business.hr

OGLAS


investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Jedan od najveih dnevnih dobitnika bila je dionica Jamnice. Tvrtka u sastavu koncerna Agrokor Ivice Todoria poskupjela je 5,41 posto, na 39.000 kuna. NajviĹĄa dnevna cijena dionice Jamnice iznosila je 39.500 kuna, a ulagai su na nju potroĹĄili skromnih 117.000 kuna.

OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagrebake burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 VaraŞdin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Agromeimurje Adris grupa Atlantic grupa Atlantska plovidba d.d. Ina-industrija nafte d.d. Petrokemija Dom holding Zagrebaka banka Dalekovod Konzum Jadroplov d.d. Institut IGH Podravka prehrambena industrija, d.d. Adris grupa Jamnica Liburnia riviera hoteli IPK Kandit AD plastik Krať, prehrambena industrija Viadukt Ingra Jadranski naftovod Ericsson Nikola Tesla Istraturist Umag d. d. Konar HTP Korula Dubrovnik - Babin kuk Viro tvornica ťeera d.d. Hidroelektra niskogradnja Dukat Konar - elektroindustrija Slobodna Dalmacija Jadroagent Riviera Pore Ledo Valamar grupa Transadria Jadranska banka akoveki mlinovi uro akovi holding RIZ-odaťiljai Vupik Tehnika Žitnjak Auto Hrvatska Luka Rijeka Kaťtelanski staklenici Luka Ploe Fima validus Slavonski zatvoreni investicijski fond Zvijezda Privredna banka Zagreb Hoteli Maestral Belje Solaris Franck prehrambena industrija, Centar banka Imperial hoteljerstvo Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaŞe d.d. Uljanik plovidba HG Spot Industrogradnja d.d Lavevi Arenaturis Zveevo, prehrambena industrija akovťtina Atlas nekretnine SN holding Badel 1862 Prehrambeno-industrijski kombinat Saponia

+

Iznenaenje dana bila je dionica Agromeimurja, koja je pala ak 20,24% i time osvojila titulu gubitnika dana. Titulu je potvrdila visokom likvidnoĹĄu od ak 3,9 mil. kuna. Vlasnika je promijenila 4961 dionica. Ako je sve dionice prodao jedan vlasnik, onda je rije o najveem pojedinanom paketu te tvrtke, koji se skriva iza skrbnikog rauna u Privrednoj banci Zagreb.

Redovan promet: 14.912.534,65 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

268.03 800.00 262.00 754.51 832.25 1,650.01 141.20 36.41 237.03 280.61 190.02 141.56 1,680.00 297.01 306.00 39,000.00 2,515.00 220.00 90.00 452.50 225.00 21.15 2,628.08 1,322.19 334.00 1,982.10 90.00 67.50 319.00 150.00 355.07 486.00 28.61 535.00 154.00 5,700.00 38.01 2,560.00 2,850.00 3,425.00 28.68 98.00 78.01 1,011.00 118.00 367.60 185.00 651.00 1,609.10 12.97 28.99 3,710.00 486.75 71.97 65.75 210.06 749.97 250.00 190.01 72.00 562.52 24.12 390.00 240.00 41.98 108.44 7.55 41.10 208.08 69.00 203.00 135.00

275.38 800.00 265.00 759.98 842.00 1,666.00 147.00 38.87 239.50 283.96 193.87 144.90 1,696.99 303.00 306.00 39,500.00 2,598.00 220.00 90.00 470.00 230.00 21.47 2,630.00 1,325.01 349.97 2,000.01 92.00 67.50 319.51 160.00 355.07 486.00 28.61 535.00 164.99 5,748.98 38.54 2,560.00 2,850.00 3,425.00 29.99 98.00 85.00 1,025.08 124.00 367.60 189.96 651.00 1,609.10 12.98 29.93 3,710.00 486.99 71.97 67.91 210.06 758.00 250.00 190.01 72.00 562.52 24.12 390.00 240.00 41.98 110.00 8.02 41.50 208.08 72.00 203.00 135.00

271.00 800.00 263.50 759.97 833.02 1,656.00 146.00 36.42 237.50 280.61 193.87 143.63 1,680.00 297.11 306.00 39,000.00 2,598.00 220.00 90.00 452.50 225.00 21.25 2,628.08 1,325.01 334.00 1,982.10 90.00 67.50 319.00 160.00 355.07 486.00 28.61 535.00 164.99 5,700.00 38.01 2,560.00 2,850.00 3,425.00 29.99 98.00 85.00 1,011.00 118.33 367.60 189.96 651.00 1,609.10 12.97 29.93 3,710.00 486.75 71.97 65.75 210.06 758.00 250.00 190.01 72.00 562.52 24.12 390.00 240.00 41.98 110.00 7.55 41.10 208.08 72.00 203.00 135.00

-1.99% -20.24% 1.14% 0.53% -0.48% -1.43% 2.42% 0.44% -0.84% -1.19% -0.06% -1.95% -0.94% 0.00% 2.00% 5.41% 2.89% -2.22% 1.64% 0.00% 0.00% -1.39% 0.11% -0.60% -4.57% -0.90% -6.23% -11.75% 0.79% 3.71% 5.36% -0.02% 2.07% -0.93% 6.45% 0.00% -1.38% -8.57% 1.79% -3.52% 0.00% 0.00% 0.06% -1.84% -2.21% -1.97% 3.19% -13.20% 0.12% -1.37% 14.94% 0.18% 0.00% 19.91% 0.23% 0.03% 0.00% 0.00% -4.52% -42.08% 0.00% -4.89% -7.12% 1.01% -0.02% -3.51% -0.66% -4.42% -4.55% 5.43% -0.73% -2.23%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,46%

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

16,027 4,961 3,775 1,225 894 285 2,925 7,959 1,110 886 1,129 1,322 110 449 400 3 42 420 1,000 162 284 2,554 20 37 145 23 464 580 111 221 87 62 975 50 158 3 439 6 5 4 451 122 146 10 77 25 48 13 5 600 250 2 15 100 101 31 8 24 28 71 9 165 10 16 87 31 422 59 9 25 7 2

4,361,209.19 3,968,800.00 995,317.77 928,594.39 747,584.16 472,191.93 423,935.06 291,392.37 264,218.10 249,523.53 215,542.96 188,911.74 185,415.12 133,922.18 122,400.00 117,900.00 107,630.51 92,400.00 90,000.00 74,218.50 64,470.61 54,558.78 52,581.46 48,983.08 48,755.46 45,928.44 41,831.91 39,150.00 35,462.50 33,331.87 30,891.09 30,132.00 27,894.75 26,750.00 24,966.66 17,148.98 16,789.26 15,360.00 14,250.00 13,700.00 13,004.11 11,956.00 11,784.18 10,203.70 9,202.38 9,190.00 9,035.97 8,463.00 8,045.50 7,783.00 7,435.50 7,420.00 7,302.69 7,197.00 6,683.95 6,511.86 6,023.85 6,000.00 5,320.28 5,112.00 5,062.68 3,979.80 3,900.00 3,840.00 3,652.26 3,378.80 3,238.36 2,429.70 1,872.72 1,770.00 1,421.00 270.00

22,191.79 33.11 1,787.61 1,877.12 1,162.50 16,560.00 487.80 271.96 15,211.49 643.67 4,401.40 235.08 266.41 1,610.34 2,942.47 862.91 786.26 157.32 377.96 621.56 102.78 159.38 1,952.26 1,764.45 1,561.45 60.88 38.38 119.14 442.35 99.82 1,065.21 1,250.05 149.38 59.30 602.79 1,254.97 239.30 73.61 340.93 359.62 97.08 36.67 127.97 191.54 24.33 243.26 1,136.05 73.95 358.21 35.04 100.16 371.95 9,284.64 37.12 540.17 129.76 323.79 15.63 120.82 35.97 326.26 7.96 176.44 114.77 91.62 33.86 7.95 137.10 565.98 54.15 47.39 88.91

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 232.20 800.00 242.21 624.15 723.23 1,475.00 105.50 28.70 200.00 270.20 136.04 124.01 1,600.00 240.00 271.89 31,101.00 1,413.01 191.00 62.55 250.05 204.00 19.70 2,130.05 1,231.00 270.00 1,777.01 72.10 50.00 290.00 140.01 240.00 412.01 20.01 500.00 100.00 5,080.00 25.06 2,101.03 2,006.00 2,107.10 22.36 98.00 54.00 949.03 76.10 360.25 162.00 651.00 1,386.01 10.55 15.15 2,851.00 461.06 60.00 59.00 160.00 700.05 240.00 150.00 50.00 533.13 20.08 292.00 210.00 41.00 87.56 5.51 20.50 55.95 58.00 120.00 123.90

332.84 1,003.00 318.99 790.00 1,195.95 1,940.00 192.99 54.00 310.00 443.00 207.51 209.00 4,375.00 400.00 373.00 44,494.00 2,890.00 345.00 109.30 493.99 498.99 61.49 3,750.00 1,777.00 410.00 2,198.00 185.00 76.49 505.00 370.00 400.00 517.00 64.98 620.00 197.50 7,679.00 45.00 3,492.99 3,100.00 3,799.21 58.00 265.00 230.00 2,769.99 164.00 578.99 246.00 1,300.00 2,093.00 29.01 38.70 5,898.00 715.00 151.00 108.00 260.00 944.00 329.00 219.00 178.98 736.89 109.19 570.00 286.13 70.00 139.00 47.01 46.98 245.00 144.00 221.00 186.00


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

64,20 10,37 175,50 106,10 0,68 238,50 89,50 137,00 2,76 26,90 9,69 4,85 0,75 42,50 23,91

65,50 10,40 180,00 106,12 0,69 240,40 90,00 138,00 2,83 26,90 9,69 4,89 0,79 44,00 23,98

65,19 10,38 179,00 106,10 0,68 239,50 89,69 138,00 2,80 26,90 9,69 4,86 0,76 42,51 23,92

64,61 10,38 178,30 37,74 0,69 239,43 89,85 137,25 2,81 26,90 9,69 4,87 0,78 43,13 23,93

0,36 3,70 32,00 30,62 1,40 1,24 5,55 1,00 32,00 3,85 3,20

0,36 3,80 32,50 31,58 1,42 1,25 5,55 1,00 32,01 3,90 3,20

0,36 3,80 32,50 30,96 1,42 1,24 5,55 1,00 32,01 3,90 3,20

0,36 3,80 0,32 0,31 1,40 1,24 5,55 1,00 0,32 3,89 3,20

29,84 29,01 26,52 19,05 9,00 11,00 500,00

29,85 29,01 27,30 19,47 9,00 11,00 500,00

29,84 29,01 26,52 19,34 9,00 11,00 500,00

29,84 29,01 26,91 19,36 9,00 11,00 450,00

91,26 1.000,00 67,00 82,31 85,28 442,00 670,00 600,00 88,05 2.610,00 1.700,00 5.250,00 8.100,00 97,50 94,12 1.100,00 1.508,00 3.975,00

91,65 1.047,00 67,00 83,05 85,60 446,00 675,00 600,00 88,50 2.670,00 1.700,00 5.250,00 8.500,00 97,68 94,20 1.100,00 1.535,00 3.975,00

91,64 1.013,00 67,00 83,02 85,58 444,00 674,00 600,00 88,38 2.639,00 1.700,00 5.250,00 8.224,00 97,62 94,15 1.100,00 1.524,00 3.975,00

91,64 1.012,88 67,00 83,02 85,55 443,25 673,75 600,00 88,30 2.639,38 1.700,00 5.250,00 8.223,61 97,62 94,13 1.100,00 1.517,90 3.975,00

600,00 79,50 87,00 3.650,00 395,00 25.900,00 545,00 3.060,00 2.200,00 81,00 7.000,00

600,00 81,50 87,00 3.650,00 395,00 26.000,00 560,00 3.100,00 2.200,00 81,00 7.100,00

600,00 80,90 87,00 3.650,00 395,00 25.985,00 549,29 3.097,12 2.200,00 81,00 7.032,69

600,00 49,83 53,59 3.650,00 395,00 25.985,00 549,29 3.097,12 2.200,00 49,90 7.032,69

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR SAVA SOS2E PBGS PETG TLSG MELR NF2R NALN INDGL KDIR NF1N KDHR AELG

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD PETROL TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR NFD HOLDING NAMA INFOND GLOBAL KD ID NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD GROUP AERODROM LJUBLJANA

UNIS-FABRIKA CIJEVI AD DERVENTA ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TRZNICA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA VELEZ AD NEVESINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF VIB FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO BIHACKA PIVOVARA D.D. BIHAC SOLANA DD TUZLA VGT DD OSIGURANJE VISOKO

Obveznice RS serije A2013K Energoprojekt holding a.d. Beograd Medifarm a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K NIS a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Zaštita na radu i z.ž.s a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K AIK banka a.d. Niš Mlekara a.d. Subotica Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K Putevi a.d. Užice Imlek a.d. Beograd Jugohemija a.d. Beograd

TTK BANKA AD SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ZK PELAGONIJA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 Besko a.d. Vlasotince

790.641,31 368.109,81 113.936,50 42.198,59 41.814,54 35.675,60 32.796,95 15.784,00 12.670,68 10.383,40 10.145,43 9.548,76 9.244,40 8.626,42 8.399,42

Energoinvest Sarajevo +8,57% Mlekara Subotica +6,38% Elektroprivreda Mostar +4,55% Sava +1,7% BH Telecom Sarajevo +1,31%

Krka

Pivovarna Laško Fabrika duhana Sarajevo Gorenje Garant Futog Bosnalijek

-5,50% -2,74% -1,71% -1,49% -0,74%

Naftna industrija Srbije

+1,72 -2,63

0,00 % 1532804 2,70 % 43712 -0,03 % 115401 -1,42 % 101600 0,71 % 10121 -0,80 % 11139 4,72 % 2200 0,00 % 4798 0,01 % 11066 1,30 % 250 6,31 % 202

551.809,44 166.092,40 37.444,12 31.546,86 14.215,40 13.813,00 12.210,00 4.798,00 3.541,68 973,00 646,40

1,05 % 0,00 % 0,04 % 1,31 % 0,11 % 10,00 % -47,37 %

4395 4395 784 711 1200 950 20

131.157,87 127.498,95 21.100,58 13.768,24 10.800,00 10.450,00 9.000,00

Dionica slovenskog farmaceuta Krke bila je u utorak najlikvidnija u Ljubljani sa 790.641 euro prometa, a cijena dionice porasla je 1,72 posto, na 65,19 eura. Tijekom dana cijena dionice dosezala je i 65,19 eura, a najniža zabilježena iznosila je 65,2 eura. Vrijednost dionice trgovakog lanca Mercatora rasla je 0,73 posto, na 138 eura, s ukupnim prometom od 15.784 eura. Oba su slovenska indeksa SBITOP i LJSEX bila u minusu, i to 0,11 i 0,38 posto.

Nakon što je u ponedjeljak dionica Naftne industrije Srbije zabilježila pozitivnu korekciju uz promet iznad 30 milijuna dinara, u utorak je njezina cijena pala 2,63 posto, na 444 dinara. Ukupan promet bio je nešto vei od etiri milijuna dinara, a cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 442 do 446 dinara. Beogradski BELEX 15 rastao je trei trgovinski dan zaredom, a u plusu je bio i BELEXLINE, koji je dan zakljuio na razini 1226,26 bodova.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA TTK RMDEN09 RMDEN04 ALK TEL MPT GRNT KMB ZPKO RMDEN08 BESK

12237 35463 639 1118 61000 149 365 115 4512 386 1047 1962 11910 200 351

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2013 ENHL MDFR A2016 A2015 NIIS SJPT ZNRZ A2014 AIKB MLSU CCHS ALFA A2011 A2012 PUUE IMLK JGHM

1,72 % -0,19 % 1,70 % 0,00 % 0,15 % -0,21 % -0,11 % 0,73 % 1,08 % -2,18 % -0,31 % 0,00 % -4,73 % -2,28 % -0,33 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHK1D JPESR BHTSR BIPVR SOLTRK3 VGTVRK1

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA UNFC-L1 PLRP-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D TRZN-R-A TLKM-R-A KRIP-R-A VELE-R-A RSRS-O-B ZPTP-R-A VIBP-R-A

+

Oznaka

Srijeda 15/9/2010

+

Powered by

business.hr

0,44 % 211998 19.427.710,92 1,10 % 12653 12.815.911,00 0,00 % 152000 10.184.000,00 0,08 % 79177 6.573.160,20 0,14 % 53433 4.571.320,43 -2,63 % 9226 4.089.457,00 0,15 % 3190 2.149.262,00 0,00 % 3407 2.044.200,00 0,26 % 20305 1.792.868,62 -0,94 % 666 1.757.824,00 6,38 % 974 1.655.800,00 0,00 % 310 1.627.500,00 0,91 % 189 1.554.263,00 -0,06 % 15841 1.546.394,36 -0,04 % 7881 741.816,21 -1,35 % 564 620.400,00 1,13 % 383 581.355,00 0,00 % 96 381.600,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % -0,74 % 2,24 % -0,03 % -0,03 % -0,06 % -1,49 % -0,31 % 0,19 % 0,11 % -2,32 %

12670 65850 20000 225 1625 24 1064 139 184 4451 26

7.602.000,00 3.281.622,61 1.071.888,72 821.250,00 641.875,00 623.640,00 584.440,00 430.500,00 404.800,00 222.097,19 182.850,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP -0,11% BIRS -0,06% 808,59 836,63 LJSEX -0,38% FIRS +1,61% 3.206,54 1.442,55 Belex15 +0,14% MBI10 -0,42% 620,50 2.260,64 Belexline +0,12% MOSTE +0,11% 1.226,26 495,46 SASX10 +2,40% NEX20 +0,10% 890,27 14.093,69 EUROPSKI INDEKSI -0,09% WIG20 +1,40% 2.559,89 BUX -0,08% 23.415,34 +1,60% -0,14% ATX -0,17% 2.511,29 indeksa na zatvaranju u -0,66% Stanje utorak, 14. rujna 2010.

FTSE100 5.560,69

DAX 6.256,56

CAC40

3.761,89

MICEX 1,432.07

AMERI»KI INDEKSI +0,09% S&P500 +1,11% 10.462,77 1.121,90 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,93% ponedjeljak, 13. rujna 2010. 2.285,71 DJIA


investor 30 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

43,2343

Ilirika Azijski tigar

61,3559

17,64

130,7500

15,49

ZB trend

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22,39

HPB WAV DJE

89,7953

15,00

NFD BRIC

29,1927

14,25

ST Global Equity

48,4185

-23,58

FIMA Equity

78,4078

-22,82

C-Zenit

47,0146

-20,25

Erste Total East

30,6700

-17,58

KD Victoria

13,8244

-14,99

+ MJEŠOVITI

Aureus US Equity MP-Global HR ZB BRIC+ NFD BRIC NFD Nova Europa KD Energija MP-Bric HR Raiffeisen Emerging M. AC Rusija Raiffeisen World PBZ I-Stock MP-Mena HR KD Nova Europa C-Zenit HPB WAV DJE Ilirika BRIC Aureus Equity ZB euroaktiv Ilirika JIE Prospectus JIE VB CROBEX10 ZB trend Raiffeisen HR dionice ZB aktiv HI-growth OTP indeksni Ilirika Azijski tigar Capital Two KD Prvi izbor VB High Equity

+

144,8500

9,33

10,9708

7,58

Allianz Portfolio

110,3589

7,21

Raiffeisen Balanced

153,8000

7,16

9,8473

3,35

ICF Balanced

116,9434

-24,93

ST Balanced

178,1485

-19,86

ST Aggressive

65,1401

-17,34

C-Premium

5,3891

-10,58

Agram Trust

68,3277

-6,22

AC G Balanced EM

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,0300

13,54

OTP euro obvezniki

127,2606

11,12

Capital One

159,2100

10,38

ZB bond

160,3400

9,12

PBZ Bond fond

129,2500

8,23

11,3235

3,53

Erste Bond

130,1900

5,09

ICF Fixed Income

139,1948

6,19

HPB Obvezniki

125,2522

6,80

PBZ Bond fond

129,2500

8,23

+

HI-conservative

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn   kn kn kn    kn kn kn kn   kn   kn kn  kn kn  kn  kn kn kn

114,3548 296,5695 101,1300 29,1927 123,3515 9,8705 344,3261 57,3200 43,2343 102,6700 62,8400 458,9659 6,5467 47,0146 89,7953 114,2956 93,8730 103,8500 161,6532 57,6409 91,4415 130,7500 69,7800 99,9500 8,2372 38,3152 61,3559 70,2700 12,3271 48,3878

2,04 1,72 1,65 1,49 1,41 1,35 1,30 1,16 1,10 0,91 0,88 0,85 0,84 0,84 0,77 0,77 0,75 0,73 0,73 0,73 0,71 0,63 0,62 0,61 0,58 0,58 0,57 0,56 0,54 0,41

-6,72 1,01 1,89 2,17 5,27 0,65 2,19 0,99 3,62 3,86 4,32 4,12 3,75 -11,75 2,03 4,13 -2,32 4,39 0,49 -0,14 -1,73 1,34 0,33 2,09 0,32 -0,11 3,65 -0,73 2,52 2,22

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-5,22 4,64 N/A 4,40 0,76 -1,12 -0,80 -1,48 -1,37 2,89 0,05 14,50 1,88 -19,14 4,67 13,84 -1,95 0,98 -4,92 -11,12 -10,45 2,59 -6,64 2,71 -3,12 -9,43 11,10 -3,50 1,55 -4,37

-0,87 13,30 N/A 14,25 -2,33 N/A 11,81 11,19 22,39 8,81 11,06 13,70 8,62 -20,25 15,00 N/A -6,45 7,97 -6,07 -12,45 N/A 15,49 -3,75 5,94 0,84 -8,06 17,64 2,27 9,36 -4,63

7,22 -12,19 N/A -14,43 11,96 N/A -5,80 -18,43 -21,22 0,38 -13,67 5,61 -13,53 -25,47 -3,49 N/A -1,31 0,60 8,50 -14,12 N/A 3,46 -16,40 -0,01 -2,24 -29,72 -13,71 -9,82 2,80 -21,79

2,98 5,15 1,13 7,81 1,71 -1,29 1,30 1,27 6,30 6,56 3,51 17,63 3,78 -16,80 9,21 14,30 -4,31 2,47 -1,53 -8,95 -8,56 7,46 0,65 2,82 -1,35 -2,25 14,14 -0,43 7,03 -3,30

Imovina

12,941 5,052 62,616 10,087 8,721 5,778 11,850 25,240 9,637 40,875 201,373 7,545 18,719 5,644 13,681 15,538 69,490 213,549 100,729 24,531 7,185 166,530 13,753 498,685 66,895 131,564 7,172 6,873 5,066 13,033

Starost

Datum

1,93 2,30 0,42 3,45 1,86 0,54 2,51 2,73 3,52 6,95 3,16 2,52 2,92 2,57 3,03 0,69 4,79 6,36 5,88 3,62 0,65 7,88 2,01 4,22 8,55 2,72 3,31 3,41 7,59 2,95

13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Aureus Balanced Ilirika JIE Balanced ST Aggressive Raiffeisen Prestige ZB global C-Premium KD Balanced Raiffeisen Balanced HI-balanced ICF Balanced PBZ Global fond AC G Balanced EM ST Balanced Allianz Portfolio Erste Balanced Agram Trust HPB Global OTP uravnoteženi

kn  kn   kn kn   kn kn  kn kn  kn kn kn

83,4297 144,5779 65,1401 107,9200 144,8500 5,3891 8,1945 153,8000 9,8473 116,9434 99,4800 10,9708 178,1485 110,3589 117,4100 68,3277 102,2345 109,9212

0,98 0,78 0,60 0,53 0,51 0,47 0,43 0,39 0,37 0,34 0,21 0,20 0,08 0,07 0,04 0,02 -0,12 -0,48

5,61 1,47 -1,48 3,52 1,68 -5,33 0,74 2,91 0,63 -1,91 0,21 0,75 -1,05 2,45 1,81 0,11 -1,55 1,81

3,38 -1,39 -5,46 6,98 3,11 -10,72 -1,10 -0,76 -0,79 -10,72 -4,14 2,27 -5,81 2,27 -2,72 -4,32 -3,42 -4,13

-2,49 -0,57 -17,34 N/A 9,33 -10,58 -0,04 7,16 3,35 -24,93 -4,01 7,58 -19,86 7,21 -4,86 -6,22 -2,64 -2,10

-4,26 8,27 -8,25 N/A 4,11 -15,72 -4,19 5,50 -0,18 2,22 4,76 6,24 7,81 7,63 -0,53 -2,64 0,45 2,01

3,72 1,09 -8,33 7,92 5,65 -8,66 -0,71 4,71 0,60 -8,88 -0,97 6,44 -7,42 5,18 1,67 -1,84 -4,02 -3,70

16,280 44,661 3,351 134,422 718,420 12,360 12,552 326,057 65,282 12,309 288,214 13,373 11,456 7,159 105,879 11,832 98,385 39,897

4,16 4,64 4,98 0,52 9,20 3,62 4,66 8,05 8,55 8,37 9,01 1,53 7,68 1,34 9,65 2,18 4,95 4,75

13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010

 kn       

127,2606 159,2100 174,0300 130,1900 160,3400 129,2500 139,1948 11,3235 125,2522

0,34 0,10 0,07 0,07 0,04 0,04 0,03 0,02 0,02

1,77 2,92 2,90 3,52 0,32 2,38 1,61 1,32 2,74

2,35 4,68 4,41 4,52 3,26 3,09 2,67 2,97 3,16

11,12 10,38 13,54 5,09 9,12 8,23 6,19 3,53 6,80

5,21 8,22 6,90 4,55 5,27 4,67 3,93 1,46 4,66

4,02 7,23 8,17 8,73 5,56 7,40 3,98 5,41 4,89

10,394 11,714 286,819 100,919 200,398 91,067 42,160 6,077 48,136

4,75 5,88 8,30 7,28 9,20 7,52 8,59 8,55 4,95

13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010

kn kn kn kn kn kn kn   kn kn kn kn   kn $ kn

143,4600 134,1107 131,1028 116,0274 101,7545 131,6700 161,6188 139,1742 125,1100 140,1862 137,3500 121,6444 11,2438 10,5898 104,8100 137,6036 124,2200 107,5997

0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01

0,88 0,80 0,81 0,82 0,84 0,60 0,53 0,52 1,09 0,92 0,90 0,64 0,89 0,88 1,00 0,66 0,41 0,77

1,73 1,59 1,67 1,65 0,88 1,39 0,98 1,21 1,96 1,66 1,86 1,30 1,74 1,68 2,20 1,17 1,21 1,62

5,16 4,31 5,30 4,12 1,21 4,34 3,72 3,24 4,74 5,38 4,44 3,50 4,35 4,14 N/A 2,74 3,01 4,68

4,90 4,48 5,63 5,34 1,56 6,43 4,85 3,31 4,46 4,35 4,45 4,24 6,15 4,58 N/A 4,68 4,08 5,61

2,82 2,63 2,97 2,34 0,53 2,19 1,60 1,94 3,12 2,75 2,65 2,07 2,70 2,59 3,26 1,73 2,26 2,57

952,614 38,774 161,244 167,390 5,277 1019,987 2330,755 106,617 404,023 81,110 608,127 116,974 73,759 38,869 488,282 104,047 39,336 160,306

7,55 6,70 4,95 2,86 1,13 11,46 10,15 10,15 8,15 7,94 7,28 4,73 1,96 1,28 0,98 6,97 5,42 1,34

13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010 13.09.2010

OBVEZNIKI FONDOVI OTP euro obvezniki Capital One Raiffeisen Bonds Erste Bond ZB bond PBZ Bond fond ICF Fixed Income HI-conservative HPB Obvezniki

NOVANI FONDOVI Raiffeisen Cash ST Cash HPB Novani VB Cash Platinum Cash PBZ Novani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani ICF Money Market Erste Money OTP novani fond Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money HI-cash PBZ Dollar fond Allianz Cash


investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 15/9/2010

CRNOGORCI PROTIV

Nema spajanja Jata i Montenegro Airlinesa Montenegro Airlines ne namjerava ujediniti flotu sa srpskim zranim prijevoznikom Jat Airwaysom ili bilo kojom drugom kompanijom, priopio je u utorak crnogorski zrani prijevoznik. Zoran uriĹĄi, predsjednik Odbora direktora Montenegro Airlinesa, kazao je u Podgorici da s drugim avioprijevo-

znicima nije bilo razgovora o zajednikim letovima, naglasivĹĄi da crnogorski prijevoznik ima svoj razvojni put. Jat i Montenegro Airlines su potkraj srpnja dogovorili bliĹžu suradnju, zajednike letove i uvoenje letova za nova odrediĹĄta. Iz Jata su tada objasnili kako je dogovoreno da zrakoplovi dviju kompanija ne polijeu u razmaku od deset minuta prema istoj destinaciji, ve da se za taj let koristi jedan vei zrakoplov, a da se drugi angaĹžira za neki drugi let. A. Pa.

REGIJA

NIS na najniĹžoj razini

Dionice Naftne industrije Srbije (NIS) u utorak su na Beogradskoj burzi zabiljeĹžile pad vrijednosti ak 2,63 posto, na 444 dinara. Beogradski je indeks BELEX 15 nastavio, meutim, pozitivan trend s poetka tjedna i u utorak zabiljeĹžio rast vrijednosti 0,14 posto te zavrĹĄio na razini 620,5 bodova. Gotovo 13 milijuna dinara prometa u Beogradu odnosilo se na

Agromeimurje sruĹĄeno 20 posto CROBEX IZNAD 1900 Iznenaenje dana priredila je dionica Agromeimurja koja je tresnula ak 20 posto, na 800 kuna, a u gubitnike se upisao i HT Pratei kretanja na inozemnim burzama, Crobex je u utorak prekinuo 4-dnevni pozitivni niz. Referentni dioniki indeks Zagrebake burze pao je 0,46 posto, na 1908,99 kuna, dok je Crobex 10 pao 0,62 posto, na 1007,99 bodova. Redovan promet dionicama bio je iznimno slab - samo 14,9 milijuna kuna, uz dva milijunaĹĄa - HT i Agromeimurje. "Pod utjecajem kretanja na inozemnim burzama Crobex je imao negativni predznak, no joĹĄ se drĹži iznad psiholoĹĄki vaĹžne granice od 1900 bodova", kazala je za Hinu Danijela SporiĹĄ, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom druĹĄtvu Credos. Napominje da se trgovanje u posljednje vrijeme odnosni uglavnom na transakcije kojima se preslaguju portfelji velikih ulagaa, a malih i dalje nema na tr-

ĹžiĹĄtu. PoneĹĄto je ulagae obeshrabrio i njemaki ZEW indeks raspoloĹženja meu analitiarima i institucionalnim ulagaima, koji je potonuo u rujnu na minus 4,3 boda, sa 14 bodova u kolovozu. Time je zabiljeĹžio pad peti mjesec zaredom. Analitiari su oekivali njegovo klizanje na 10 bodova.

Kraj serije

Iznenaenje dana bila je dionica Agromeimurja, koja je pala ak 20,24 posto i time osvojila titulu gubitnika dana. Titulu je potvrdila visokom likvidnoĹĄu od ak 3,9 milijuna kuna. Vlasnika je promijenila 4961 dionica. Ako je sve dionice prodao jedan vlasnik, onda je rije o najveem pojedinanom paketu te tvrtke, koji se skriva iza skrbnikog rauna u Privrednoj banci Zagreb. Zadnja cijena dionice iznosi-

dionicu Energoprojekt holdinga. Sarajevski SASX-10 skoio je nakon petodnevnog minusa 2,4 posto, na 890,27 bodova, a najviĹĄe se u Sarajevu trgovalo dionicom Elektroprivrede, koja je zabiljeĹžila promet od 21.100 konvertibilnih maraka. JoĹĄ se trima dionicama trgovalo u iznosu veem od 10.000 KM - BH Telecomom, Bihakom pivovarom te tuzlanskom Solanom. Indeks susjedne Banjaluke burze je nakon rasta prethodnog dana zabiljeĹžio blagi minus od 0,06 posto. B. S.

KOMENTAR

Tue brige

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

Âť

IVICA TODORI, vlasnik Jamnice, ija je dionica u utorak poskupjela viĹĄe od pet posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

la je 800 kuna. Pozitivan je niz prekinula i dionica HTa, koja je pala dva posto, na 271 kunu. Najvei je domai telekom vlasnike izmjenjivao u rasponu od 268,03 do 275,38 kuna.

Jamnica u plusu

Jedan od najveih dnevnih dobitnika bila je dionica Jamnice. Tvrtka u sastavu koncerna Agrokor Ivice Todoria, poskupjela je 5,41 posto, na 39.000 kuna. NajviĹĄa dnevna cije-

na dionice Jamnice iznosila je 39.500 kuna, a ulagai su na nju potroĹĄili skromnih 117.000 kuna. Dobar su dan imali i dioniari Adris grupe. Ta je duhansko-turistika grupacija ojaala 1,14 posto, na 263,5 kuna, uz promet neĹĄto manji od milijuna kuna. Pola posto plusa dodala je i Atlantic grupa, koja je osvojila etvrtu najlikvidniju poziciju. Nikola Suec

nikola.sucec@business.hr

ini se da ulagai ne vjeruju da e europski oporavak potrajati. Indeks ZEW koji mjeri raspoloĹženje meu analitiarima i institucionalnim ulagaima potonuo je u rujnu neĹĄto viĹĄe od 18 bodova. Ulagai sumnjaju da e europske drĹžave uspjeti smanjiti svoje dugove. U Hrvatskoj nema takvog straha pa Ivan Ĺ uker, ministar za zaduĹživanje, svaki novi kredit prikazuje kao veliki uspjeh. Hrvatska nema ZEW, pa neka se za hrvatski dug brinu generacije koje dolaze... MoĹžda jednog dana Bob Geldof umirovljenog Ĺ ukera pozove na pozornicu na stadionu negdje u Klagenfurtu, uhvati ga za ruke i patetino zatraĹži oprost dugova siromaĹĄnoj zemlji na jugoistoku Europe. HDZ e to predstaviti kao veliku pobjedu jer nas globalne pop zvijezde toliko vole da nam Ĺžele pomoi. Geldof bi zauzvrat mogao dobiti neko poduzee ili mjesto u nekom nadzornom odboru, po dobrom starom obiaju hrvatske naplate politike lojalnosti. MoĹžda i Britney Spears do tada naui "BoĹže, uvaj Hrvatsku".


Azija najpoĹželjnija za novi posao Manpower, amerika tvrtka koja pruĹža usluge zapoĹĄljavanja, provela je istraĹživanje meu 62.000 zaposlenih diljem svijeta i na temelju njihovih preferencija sastavila popis najpoĹželjnijih zemalja za rad, ali i onih najmanje poĹželjnih. Ispitanici su odgovarali na pitanja o tome ĹĄto oekuju u rujnu i listopadu vezano uz mogunosti zapoĹĄljavanja. DOBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Maestra +19,91% Slavonski ZIF +14,94% Riviera Pore +6,45% Dukat +5,41% Badel 1862 +4,15% 37 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Bilokalnik -42,08% Konar transformatori -13,2% Dubrovnik Babin Kuk -11,75% Transadria -8,57% SN holding -7,35% 5 Nema promjene

28 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Pritom je Azija postigla zavidne rezultate jer njezine zemlje ine polovicu zemalja na listi najpoĹželjnijih. Na njoj se nalaze Kina, Indija, Tajvan, Brazil, Kostarika, Peru, Singapur, Australija i Panama. Najgore ocijenjene zemlje su Grka, Italija, Ĺ panjolska, Irska, eĹĄka, Maarska, Rumunjska, Francuska, Nizozemska i Velika Britanija. B.hr

Vrijed. 1,135.77 151,85

Prom. 0,79% 0,14%

Sirova nafta 77,19 Prirodni plin 3,89 Zlato 1.245,39 Srebro 20,05 Goveda 97,51

0,97% 1,04% 0,06% 0,91% 0,00%

www.business.hr

KRAE RADNO VRIJEME

UKRATKO...

Ä?uva robu za BoĹžić

...Uvrijedio Obamu pa viĹĄe ne smije u SAD... Zbog uvredljivog i prijeteeg emaila koji je poslao Bijeloj kui, tonije predsjedniku SAD-a Baracku Obami, FBI je britanskom tinejdĹžeru doĹživotno zabranio ulazak u SAD.

Francuski Louis Vuitton Francuska modna kua Louis Vuitton, specijalizirana za luksuzne koĹžne proizvode, skratila je za jedan sat radno vrijeme svojih pariĹĄkih butika kako bi sauvala zalihe do BoĹžia. SrediĹĄnja prodavaonica Louisa Vuittona na Elizejskim poljanama i dva 'outlet' duana u aveniji Montaigne i na trgu Saint-Germainu do 1. prosinca e raditi do 18, a ne do 19 sati. "Zatvaramo u ĹĄest umjesto u sedam kako bismo obnovili zalihe prije poetka

boĹžine sezone", rekao je jedan od prodavaa. Vuittonovi butici esta su meta turista, a naroito su popularni meu Japancima, Kinezima i Rusima. Njima su Vuittonove koĹžne torbice jeftinije u Parizu nego u Tokiju, Pekingu ili Moskvi. Louis Vuitton ima 11 ateljea ili radionica u Francuskoj, a trenutano na jugu zemlje gradi dvanaestu. Bit e otvorena u drugom dijelu sljedee godine i zapoĹĄljavat e 200 ljudi. H

TRGOVINE luksuznog brenda do boĹžinog ĹĄopinga bit e otvorene samo do 18 sati ARHIVA BUSINESS.HR

BANKE DAJU KREDITE, TVRTKE ZAPOĹ LJAVAJU

Milijarderi poruÄ?uju: Izlazimo iz recesije

WARREN BUFFETT, multimilijarder i vlasnik Berkshire Hathawaya ARHIVA BUSINESS.HR

Neka od najveih imena u svjetskoj ekonomiji na elu s "prorokom iz Omahe", multimilijarderom Warrenom Buffettom, na summitu o ekonomskom razvoju u Montani predvidjeli su svijetlu budunost za globalnu ekonomiju. "Svijet nee ponovno pasti u ralje recesije!", poruili su. "Uope nee biti recesije s dvostrukim dnom, naj-

bolje tek dolazi!", rekao je Buffett, vlasnik Berkshire Hathawaya. Izjavio je kako banke posuuju novac, a poduzetnici ponovno zapoĹĄljavaju, pa on oekuje da e ekonomija biti jaa nego ikad. Steve Ballmer, izvrĹĄni direktor Microsofta, sloĹžio se s Buffettom. Kazao je pred gotovo 2000 okupljenih poslovnih lidera, vladinih duĹžnosnika i po-

Znai li jueraĹĄnji pad Crobexa novi preokret na burzi? Pratite na...

duzetnika poetnika da stvari idu nabolje. Ballmer kaĹže da e uskoro slijediti joĹĄ vei tehnoloĹĄki napredak nego ĹĄto je bio onaj koji se dogodilo tijekom "ere interneta". Predvia dolazak tehnologije koja nadilazi onu internetsku, a pomoi e poduzetnicima da brĹže lansiraju svoje kompanije nego ĹĄto su to imali priliku oni prije njih. B. S.

...Zaarao svijet YouTube Instantom... Student na Stanfordu Feross Aboukhadijeh osmislio je proĹĄlog tjedna svoju YouTube instant traĹžilicu i izazvao oduĹĄevljenje mnogih. Osim niza pohvala, dobio je i poziv na razgovor za posao od predsjednika Uprave YouTubea. ...Âťasti publiku na raun Australije... TV voditeljica Oprah Winfrey povest e svoju publiku na snimanje emisije u Australiji, za ĹĄto e australski porezni obveznici platiti tri milijuna dolara. Svrha snimanja prve epizode izvan SAD-a je promocija australskog turizma.

www.business.hr

Business.hr broj 721  

Sanader, J. Kosor i Šuker znali su za sve, a Inin šef Dragičević htio me podmititi SRIJEDA 15/9/2010 PREMIJERKIN SAVJETNIK PODVLA»I CRTU 4-5...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you