Page 1

INTERVJU: VESNA PUSI 6

Vlada će izdržati do redovnih izbora u jesen 2011. godine

Predsjednica HNS-ova kluba zastupnika i Nacionalnog odbora za praenje pregovora s EU govori o referendumu, održavanju parlamentarnih izbora i završetku pregovora s Europskom unijom

PETAK/SUBOTA 10 i 11/9/2010

BROJ 718 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Dolazi veliki E.on i nudi jeftiniji plin GLOBALNI IG Njemaki E RA» 4-5 .on posla hrvatskoj V ladi pismo n o je amjere, a predstavn ic i s u v e obavili razgovore s u p r a v a m a HEP-a, Petrokemij e i D io k ij a Ine, kojoj je ,n ta njemak avodno i a kom nekoliko pu ta prodavala panija plin

Ne možemo gledati propadanje, mi ćemo napraviti strategiju razvoja! PAD KONKURENTNOSTI Hrvatska je nastavila slobodni pad na globalnoj ljestvici konkurentnosti - ove godine su nas pretekli i Crnogorci i Bugari. Zbog nedostatka politike volje za promjenom Nacionalno vijee za konkurentnost na elu s Ivicom Mudriniem poinje izraivati razvojnu strategiju Hrvatske 8


info&stav

INDIKATOR

2-3

Pritisak na globalizacijski fond Zagrebaki start-up za svijet

business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Igor Medi, Saπa Paparella, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi, Blanka Duji, Mario Kramer, Nena Novakovi, Igor Slokovi, Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

U finalu ovogodišnjeg Seedcamp Weeka u Londonu, vodeega europskoga startup inkubatora za IT industriju, sudjelovat e 23 projekta, meu kojima je i GIS Cloud IT tvrtke Omnisdata iz Zagreba. Za finale su ga odabrali IT strunjaci, poslovni ljudi i investitori u konkurenciji 600 projekata...

Europska unija odobrila je lani iz Europskog globalizacijskog fonda (EGF) 52,3 milijuna eura pomoi za gotovo 11.000 radnika iz osam država lanica koji su ostali bez posla. Broj zahtjeva za pomo bio je šest puta vei nego godinu prije... Lani je 13 lanica podnijelo 30 zahtjeva za pomo za 29.021 otpuštenog radnika...

UDRUŽIVANJE, ZLOPORABA POLOŽAJA I PROTUZAKONITO POTICANJE

Podignuta optužnica prot Polaneca i sedmorice Protiv bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Damira Polaneca i još sedmorice bivših elnika Podravke i poslovnih partnera te koprivnike tvrtke Uskok je podigao optužnicu kojom ih tereti da su od 2005. do listopada 2009. raznim gospodarskim malverzacijama oštetili Podravku za najmanje 400 milijuna kuna. Nakon dugotrajne istrage Uskok je pred Županijskim sudom u Zagrebu osmoricu optužio za udruživanje za poinjenje kaznenih djela, zloporabe položaja i ovlasti, pomaganje i poticanje na te zloporabe i protuzakonito po-

BIVŠI MINISTAR Damir Polanec tereti se da je povezao ostale okrivljenike kako bi stekli veinski udjel u Podravki FOTO MEHKEK/CROPIX

sredovanje. U priopenju objavljenom na internetskim stranicama Uskoka navode se

samo inicijali i godina roenja optuženih, no doznaje se da su uz Polaneca optuženi bivši elnici Podrav-

ke Darko Marinac, Zdravko Šestak, Josip Pavlovi, Saša Romac, zatim vlasnik i direktor splitske tvrtke

DVOSATNI SASTANAK

Udruga poslodavaca podržala SDP-ova ‘rje elnici SDP-a i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) razgovarali su juer o programima koje ta stranka nudi za gospodarski oporavak Hrvatske, a predsjednik HUP-a Damir Kuštrak je nakon dvosatnog sastanka rekao da je zadovoljan SDPovim rješenjima. Kuštrak je ispred SDPove središnjice novinari-

ma izjavio da je sastanak bio "dobar i obostrano zanimljiv", potvrdno odgovorivši na upit je li HUP zadovoljan rješenjima koja nudi SDP, iji elnici, pak, nisu htjeli davati izjave. Naglasio je da je, s obzirom na to da se približavaju parlamentarni izbori, HUP-ova namjera bila uti od SDP-a kakvi su njihovi planovi za rješava-

nje problema hrvatskoga gospodarstva, najavivši da poslodavci u tom smislu kane obii i ostale politike stranke. "Svakako emo obii i ostale stranke, i one na vlasti i one u oporbi, i mislim da emo, kada i službeno pone predizborna kampanja, moi ocijeniti njihove programe i projekcije hrvatske budunosti", kazao

je Kuštrak. Na upit u kojim se tokama, što se tie ekonomske politike, podudaraju stavovi HUP-a i SDP-a, odgovorio je da su SDPovci poslodavce izvijestili u emu vide potencijal za rast BDP-a u Hrvatskoj, kakav odnos kane imati prema investicijama, kakvu planiraju poreznu i socijalnu politiku, itd. H


››

BISER DANA

BROJKA

I ja i moj brat imamo srednju školu i na to smo ponosni, poštuje nas cijeli poslovni svijet! Evo, predsjednik Uprave UniCredit banke prvo je došao u Split, kod gradonaelnika Željka Keruma, a tek onda kod premijerke Jadranke Kosor. Pokazao je koga više cijeni!

136,4 tisue kuna dobit e od Vlade Blanka Vlaši i njezin struni tim za zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u atletici u Barceloni

NEVENKA BE»I, predsjednica splitskoga Gradskog vijea i sestra gradonaelnika Željka Keruma, na sjednici Gradskog vijea za rasprave o DES-u

ANJE

rotiv SMS Sran Mladini, suvlasnik varaždinske Fima grupe Milan Horvat i odvjetnik Zoran Markovi.

Spice

Polaneca se tereti da je kao potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva te predsjednik Upravnog odbora HFP-a koji odluuje o prodaji 26 posto dionica Podravke u državnom vlasništvu, zajedno s Marincem i Horvatom, povezao ostale okrivljenike kako bi stekli veinski udjel u Podravki. Rije je o u javnosti poznatoj aferi Spice. B.hr

a ‘rješenja’

DAMIR KUŠTRAK, predsjednik HUP-a SNIMIO H. DOMINI

UVODNIK

Sprema li se Vlada raskinuti suradnju s Gazpromexportom? DUGORO»NI ugovor za uvoz plina iz Rusije istjee 31. prosinca

Nina Domazet nina.domazet@business.hr

I

zgradnjom interkonekcijske plinske veze s Maarskom Hrvatska e u 2011. dobiti novi dobavni pravac plina pa bi zbog krae rute plin iz uvoza mogao i pojeftiniti. Energetski div E.on, kojemu je MOL nehotino prodao visokoprofitabilan posao prodaje plina u Maarskoj, želi prodavati plin gospodarstvu i paralelno razgovara s Inom, koja bi od njih kupila velike koliine plina. Uostalom, Ina je vrlo zainteresirana kupovati plin od E.ona nadajui se dobroj cijeni kako bi ga mogla skuplje preprodavati. Treba se zapitati kako to da još nije potpisan novi dugoroni ugovor za uvoz plina iz Rusije iako stari ugovor istjee 31. prosinca ove godine? Taj je ugovor od strateškog energetskog i politikog interesa za zemlju i bez prestanka se produžava ve 32 godine. SREDINA JE RUJNA, a ini se kao da se u Vladi i Ini/Molu nitko ne brine da se taj krucijalni energetski ugovor i formalno produži. Umirujue rijei Putina i Kosor kako ugovor s Rusijom nije upitan su jedno, a službeni potpis obje strane je ipak nešto drugo. Kako stvari

ARHIVA BUSINESS.HR

››

Plinski biznis u Hrvatskoj sve je samo ne gubitaški, koliko se god tvrdilo drukije u zemlji koja troši ak 65 posto plina iz domae proizvodnje. Prirodni resursi su isto zlato. Pitanje je samo razumije li to Vlada stoje, Mol je svejedno od koga e kupiti plin, a i Vlada bi pet lipa jeftiniji plin valjda predstavila kao svoj veliki uspjeh ne vodei rauna o dugoronim strateškim interesima zemlje koja naprosto iz nužde mora imati vezu s Rusijom, kao što to imaju sve zemlje u EU. Ruse možemo voljeti ili ne voljeti, ali njihov pouzdan plin trebamo pa bi brzoplet raskid suradnje s Gazpromexportom bio politiki i energetski pre-

sedan bez usporedbe u Europskoj uniji. Odgovor na pitanje kako je sve to mogue treba tražiti u neznanju i posvemašnjoj ignoranciji države jer pametna vlast energetsku neovisnost ni u struji, ni u plinu, ni u vodi nipošto ne bi prepuštala privatnim kompanijama koje vode iskljuivo financijski interesi. S OBZIROM na neslavnu prošlost koja je potrošae s cijenom plina dovela ovdje gdje

su sada, Vlada nove pogreške u plinskom sektoru sebi ne bi trebala dopuštati, ak ni kada je državna kasa ovako prazna kao sada. Plinski biznis u Hrvatskoj sve je samo ne gubitaški, koliko god se tvrdilo drukije u zemlji koja troši ak 65 posto plina iz domae proizvodnje, a kao referentnu cijenu navodi uvoznu cijenu plina(?!). Prirodni resursi su isto zlato. Pitanje je samo razumije li to Vlada.


tema 4-5

DOLAZAK VELIKOG IGRA»A Njemaki E.on poslao je hrvatskoj vore s upravama HEP-a, Petrokemije i Diokija, navodno i Ine, kojoj

Energetski div E.o hrvatsko tržište i

"Tono, E.on Ruhrgas ponudio je pokrivanje velikih koliina hrvatskih potreba za uvozom plina. Detalje ne možemo komentirati. Plin se može isporuiti u Hrvatsku iz smjera Austrije odnosno Slovenije ili iz Maarske. Obje rute nude dovoljne koliine plina, kao i neophodnu infrastrukturu ukljuujui i skladišne kapacitete", kažu u E.onu Njemaki E.on, jedan od najveih energetskih divova u Europi, poslao je pismo namjere hrvatskoj Vladi kojim objavljuju želju za ulaskom na hrvatsko tržište. No, E.on nije stao na tome. Visoki predstavnici tvrtke u posljednja su dva mjeseca održali seriju sastanaka s najveim potrošaima plina u zemlji na kojima su iznijeli ponudu za isporuku veih koliina plina. Kako neslužbeno doznajemo, predstavnici E.ona razgovarali su s upravama HEP-a, Petrokemije i Diokija, ali i Ine, kojoj je ta njemaka kompanija nekoliko puta prodavala plin. E.on oito ima jako velike ambicije na hrvatskom tržištu jer uz velike koliine plina nude i skladišne kapacitete u Maarskoj, kojih Hrvatska nema dovoljno.

Dozvola HERA-e

"Možemo potvrditi da je E.on Ruhrgas ponudio po-

krivanje bitnih koliina hrvatskih potreba za uvozom plina. Trenutano ne možemo komentirati detalje tih razgovora. Plin dolazi iz E.onova diversificiranog portfelja nabave, a u Hrvatsku može biti isporuen iz smjera Austrije odnosno Slovenije ili iz Maarske. Obje rute nude dovoljne koliine plina, kao i neophodnu infrastrukturu ukljuujui i skladišne kapacitete", stoji u službenom odgovoru Dirka Hachmanna, potpredsjednika komunikacijske marketinške jedinice E.on Ruhrgasa za plin u Paneuropskoj regiji. E.on još nije zatražio ni jednu energetsku dozvolu od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) bez koje se ne može pojaviti ni u jednoj ulozi na hrvatskom tržištu plinom, a rije je o energetskim dozvolama za dobavu, distribuciju i opskrbu. Isto tako, E.on zasad nije kontaktirao transportera plina Plinacro, a

nije podnio ni zahtjev za zakup transportnog kapaciteta. Iz toga se ini da Nijemci zasad samo ispituju mogunost ulaska na tržište povlaštenih kupaca.

Privlana ponuda

U HEP-u nam je službeno potvren razgovor s E.onom. HEP-ov dugoroni ugovor za 700 milijuna prostornih metara plina istjee 2014. godine. Neslužbeno doznajemo da HEP Ini plin plaa 1,97 kuna po prostornome metru, što je gotovo kunu skuplje nego poetkom godine. Poetkom 2012. godine u rad bi trebala biti puštena TE Sisak, ime e HEPu trebati dodatnih 250 do 300 milijuna prostornih metara plina godišnje. "Nove koliine ne moramo dogovarati s Inom pa bi nam E.onova ponuda mogla biti zanimljiva. O cijeni e se naravno pregovarati", rekao nam je izvor u HEP-u.

E.ON ima velike ambicije na hrvatskom tržištu jer uz velike koliine plina nudi i skladišne kapacitete u Maarskoj, kojih Hrvatska nema dovoljno

HEP-ov dugoroni ugovor za Neslužbeno doznajemo da HE skuplje nego poetkom godine. P HEP-u trebati dodatnih 250 do 3 U Petrokemiji kažu da sada nemaju komentara te da im ugovor za isporuku plina istjee sa zadnjim danom ove godine. Raun za kolovoz iznosi im oko 100 milijuna kuna. Neslužbeno doznajemo da je njihov razgovor s E.onom bio informativni te da pozdravljaju bilo kakvu konkurenciju i mogunost jeftinije dobave. O novom ugovoru s Inom ve razgovaraju, a neslužbeno doznajemo da je Ina prvi put spomenula mogunost dviju vrsta cijena - ljetne i zimske, što

u Petrokemiji pozdravljaju. Ta se kompanija krajem prošle godine suoila s prijetnjom prestanka isporuke plina, a cijena im varira i kree se oko dvije kune.

Ekstrazarada

U transporteru Plinacru, koji e poetkom 2011. u rad pustiti interkonekcijski plinovod izmeu Hrvatske i Maarske (gdje E.on ima golema skladišta), vesele se ekstrazaradi. Kapacitet tog plinovoda iznosi 6,5 milijardi prostornih metara plina godišnje, što je


atskoj Vladi pismo namjere, a predstavnici su ve obavili razgo, kojoj je ta njemaka kompanija nekoliko puta prodavala plin

business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

.on ulazi na i nudi jeftiniji plin E.on Ruhrgas u brojkam

a: 2009. g. - 54,2 mlrd. m3 raspolož ivo - 52,9 mlrd. m3 prodano - 4,2 mlrd. m3 kapacitet skladištenja u Maarsko j - 2,275 milijuna eura EB ITDA - EU potrošnja 2009. g. 484 mlrd. m3 Usporedba

- Hrvatska potrošnja 20 09. - 2,77 mlrd. m3 - 35% uvoz iz Rusije - 553 milijuna m3 kapacit et skladišta Okoli

vor za 700 milijuna prostornih metara plina istjee 2014. godine. o da HEP Ini plin plaa 1,97 kuna po prostornome metru, što je gotovo kunu dine. Poetkom 2012. godine u rad bi trebala biti puštena TE Sisak, ime e 0 do 300 milijuna prostornih metara plina godišnje puno više od hrvatskih potreba pa se višak kapaciteta interkonekcijskog plinovoda može koristiti za tranzit plina preko Hrvatske dalje prema zapadu, Sloveniji ili Italiji. "Pozdravljamo svaki mogui dolazak novih opskrbljivaa hrvatskog tržišta prirodnim plinom jer je to u skladu s naelima liberalizacije tržišta i podiže iskoristivost Plinacrovih transportnih kapaciteta, kako ve sagraenih tako i onih u gradnji", kažu u toj tvrtki. Nina Domazet

U INI NE ZNAJU ZA SASTANAK, ALI...

'Kao i svi imamo kontakte sa subjektima u branši' Prosjek cijene plina u dugoronim ugovorima s Rusijom za nekoliko EU zemalja u proljee je iznosio 6,3 eura po gigadžulu, dok se na spot tržištu plin mogao kupiti za 4,15 eura Svakako su zanimljivi E.onovi kontakti s Inom. Kako doznajemo iz dobro obaviještenih izvora, Ina, odnosno tvrtka Prirodni plin, od E.ona je nedavno zatražila službenu ponudu za kupnjom vee koliine plina, možda jer je cijena plina na spot tržištu zbog velike ponude i slabije potražnje znatno niža nego ona koju

Rusija nudi u dugoronim ugovorima. Na pitanje o tom sastanku iz Ine odgovaraju da nemaju saznanja o održanom sastanku predstavnika E.ona i Ine, ali kažu: "Ina, kao i ostale kompanije, kontinuirano održava poslovne kontakte i komunikaciju sa subjektima u istoj poslovnoj branši." Prosjek cijene plina u dugoronim ugovorima s Rusijom za nekoliko EU zemalja u proljee je iznosio 6,3 eura po gigadžulu, dok se na spot tržištu plin mogao kupiti za 4,15 eura po gigadžulu. Ina, naime, iz Rusije, s kojom ima ugo-

vor do kraja ove godine, uvozi oko 1,2 milijarde prostornih metara plina. Novi je ugovor nekoliko puta bio predmet razgovora premijerke Kosor u Moskvi, ali zbog nekog razloga Prirodni plin - Inina tvrtka ker koja od Ine otkupljuje domae rezerve plina i uvozi preostale potrebe iz Rusije - nije još odgovorila novi ugovor s Gazexportom. Ipak, nacionalna sigurnost opskrbe garantirana je dugoronim ugovorima jer se stanje na tržištu može brzo promijeniti, zbog ega sve EU lanice imaju vrste ugovore s Rusijom.


tema 6-7

INTERVJU: VESNA PUSI Predsjednica HNS-ova kluba zastup govori o referendumu, održavanju parlamentarnih izbora i završe

Vlada će izdržati do redovnih izbora u jesen 2011. Kako je okonanje pregovora s EU 'potencijalno jedini stvarni uspjeh koji bi ova Vlada mogla pokazati na sljedeim parlamentarnim izborima', Vesna Pusi smatra da e Vlada saekati okonanje pregovora i potpisivanje pristupnog ugovora pa tek onda raspisati izbore Dogovor Vlade i sindikata javnih službi o novom temeljnom kolektivnom ugovoru otklonio je razlog zbog kojeg su sindikati inicirali peticiju za održavanje referenduma o Vladinu prijedlogu promjene ZOR-a. S obzirom na to da je i oporba podržala potpisivanje peticije, o tome što e sada biti s referendumom, ali i o održavanju parlamentarnih izbora i završetku pregovora s EU razgovarali smo s predsjednicom HNS-ova kluba zastupnika i predsjednicom Nacionalnog odbora za praenje pregovora s EU Vesnom Pusi. Vesna Pusi procjenjuje da e "natezanje" oko referenduma potrajati do kraja godine, a izbori u sljedeoj godini po definiciji e biti redovni. Kako je, pritom, okonanje pregovora s EU "potencijalno jedini stvarni uspjeh koji bi ova Vlada mogla pokazati na sljedeim parlamentarnim izborima", Vesna Pusi smatra da e Vlada saekati okonanje pregovora i potpisivanje pristupnog ugovora pa tek onda raspisati izbore. Dodaje da bi se "po optimistinim, ali ne i ne-

realnim procjenama, pregovori mogli završiti u ožujku, a pristupni ugovor potpisati u lipnju sljedee godine". U srpnju bi uslijedio referendum o pristupanju Uniji, a izbori se u tom sluaju, osim ako se ne dogodi nešto nevjerojatno, nee održati prije rane jeseni sljedee godine, zakljuuje Vesna Pusi. Što e nakon dogovora Vlade i sindikata biti s referendumom? - Ne znam što e biti s referendumom, ali ovo pokazuje da se ne treba igrati sa situacijom koju ovjek ne zna voditi i ne razumije što se dogodilo. Naravno da je odgovornost Vlade da vodi politiku i da stane iza svojih politikih poteza. Mogunost je sindikata ili bilo koga drugoga da upotrijebi sve legitimne oblike borbe za svoje interese. Puno se govorilo, naroito iz HDZ-ovih redova, da ljudi kad su potpisivali peticiju nisu znali o emu je rije nego su potpisivali, ovako, generalno. Što je najsmješnije, ini mi se da je to blizu istini, ali bi HDZovci trebali biti zadnji koji o tome govore, jer ako lju-

di nisu znali što potpisuju, to znai da su potpisivali neku vrstu nezadovoljstva sadašnjom Vladom. Naravno, nema tih 813 ili 717 tisua ljudi koji e potpisati bilo što zbog jedne tehnike stvari nego je to uvijek širi i naelniji stav. Može li se, upravo zbog tog naelnog stava, sada odustati od referenduma? - Kad se na bilo što u zakonitoj proceduri potpiše 717.000 ljudi, onda to nije niije vlasništvo da s tim raspolaže u smislu hoemo ili neemo referendum. Postoji zakon i treba ga slijediti. Budui da dosad u Hrvatskoj nikada nije uspjelo prikupljanje potpisa za referendum, mislim da nitko nije oekivao takvu reakciju graana. Kako su, meutim, graani masovno podržali održavanje referenduma, postoji bojazan da taj referendum nee biti izjašnjavanje o jednom segmentu jednog lanka jednog zakona nego plebiscitarno izražavanje stava prema sadašnjoj situaciji i nainu voenja zemlje. Zato Vlada na sve naine želi izbjei referendum. Ako se že-

limo držati zakona, to je sada nemogue. Ako se ne žele držati zakona ili ih žele "meko" interpretirati, onda e izbjei referendum. Mogu li i hoe li sindikati odustati od referenduma? - Ne znam hoe li odustati, ali formalnopravno to više ni nije "vlasništvo" sindikata nego 717.000 ljudi koji su podržali odreeni stav i prema njima sada postoji obveza. Procjenjujete da e se izbori održati u jesen sljedee godine i zato što Vlada želi prije njihova održavanja završiti pregovore s EU. Kako postoji još nekoliko krupnih prepreka koje moramo svladati prije završetka pregovora s Unijom, od brodogradilišta do pravosua, mogu li se pregovori ipak oduljiti? Što se, primjerice, dogaa s brodogradilištima? - Uljanik ima šansu izai iz kruga tvrtki u problemima i ne bi bio obuhvaen zahtjevima Unije. Za tri brodogradilišta, 3 maj, Brodotrogir i Brodosplit, Vlada je donijela odluku da se nastavlja proces njihove pri-

vatizacije. Za njih postoje tri interesenta, koja vrednuju i naš AZTN i europske institucije, pa za njih postoji šansa da ih se proda. Brodogradilište Kraljevica vjerojatno e ii u steaj ili treba nai neko tree rješenje. Ako se sve to tako dogodi, što se pregovora s EU tie ispunit emo tražene uvjete. Što se, pak, tie tržišnog natjecanja, imamo puno posla jer ono kod nas jako slabo funkcionira. Po mojem mišljenju mi zapravo imamo tri velike zadae koje moramo obaviti kako bismo završili pregovore do ožujka sljedee godine. Koje? - Pravosue nam je temeljna ztadaa. Što god drugo napravili, s nefunkcionirajuim problematinim pravosuem sami sebi podmeemo nogu. Mi smo za zatvaranje tog poglavlja dobili, ovisno kako tko želi gledati, 10, 21 ili 50 mjerila, ali bismo ih, po meni, trebali definirati u etiri toke. O toj temi sam razgovarala i s kolegama iz drugih stranaka i ini mi se da bismo tu mogli postii suglasje. Prva


zastupnika i Nacionalnog odbora za praenje pregovora s EU zavrĹĄetku pregovora s Europskom unijom

a

business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

››

Zahtjev za referendumom viĹĄe nije 'vlasniĹĄtvo' sindikata nego 717.000 ljudi koji su podrĹžali odreeni stav i prema njima sada postoji obveza VESNA PUSI, predsjednica HNS-ova kluba zastupnika i Nacionalnog odbora za praenje pregovora s EU SNIMIO HRVOJE DOMINI

OSJETLJIVI INSTRUMENT

Ako ne bude referenduma, past e izlazak na izbore Vesna Pusi smatra da bismo iz situacije koja je nastala oko referenduma trebali nauiti da su referendum i drugi oblici neposredne demokracije "jako osjetljivi instrumenti pa ih zato treba paĹžljivo definirati i upotrebljavati u vrlo odreenim i ogranienim situacijama, jer je to vrsta obveze nakon koje gotovo ne moĹžete natrag, koja ima karakter trajnosti i straĹĄno je podloĹžna razliitim vrstama populizma". Iako je uvjerena da se zbog zakona

je toka upisati prvu generaciju polaznika u drĹžavnu pravosudnu ĹĄkolu, koju smo uspostavili, ali nikako da se makne s mjesta. Druga je definiranje strogih i objektivnih kriterija za ulazak sudaca i drĹžavnih od-

ne moĹže izbjei odrĹžavanje referenduma, Vesna Pusi procjenjuje kako je mala vjerojatnost da e se on odrĹžati, a to e utjecati na politiku demobilizaciju graana. Zakljuuje, pak, da "za funkcioniranje demokratskih institucija nema opasnijeg od politike demobilizacije i apstinencije graana od politikog izjaĹĄnjavanja. Kad padnete ispod 30-35 posto izlazaka, pitanje je koliko su uope smislene institucije koje su pritom izabrane".

vjetnika u profesiju koje ve imamo, ali ih treba dotjerati u zakonu. Trea je zakonskim promjenama definirati kriterije za napredovanje u sudakoj profesiji, koje je sada prepuĹĄteno arbitrarnim procjenama, drugim

rijeima simpatijama i antipatijama. etvrta je toka DrĹžavno sudbeno vijee. Dosad se DSV biralo u parlamentu, ĹĄto se mora promijeniti, i to tako da njegove lanove iz sudakih redova tajno biraju svi suci

u Hrvatskoj, predstavnike profesora pravnih znanosti svi sveuiliĹĄni profesori pravnih znanosti, a Sabor bi u DSV birao dva saborska zastupnika, jednog iz reda vladajuih, a drugoga iz oporbe. Ako te etiri zadae obavimo, uvjerena sam da emo u podruju pravosua obaviti ono ĹĄto se od nas traĹži. Koje su preostale dvije velike zadae? - Regionalni strukturni fondovi druga su velika zadaa. Mi za to nismo pripremljeni. Imamo nacionalni okvir, ali nemamo ni projekata ni ljudi koji znaju ĹĄto sve trebaju napraviti kako bi se njihovi projekti uklopili u nacionalni okvir da bi se mogli kvalificirati za financiranje u EU. Zbog toga inzistiram na realiza-

ciji programa koji zovem 100+100 odnosno 100 ljudi za 100 projekata. Naravno da nije rije samo o 100 ljudi koje treba obrazovati za pripremu projekata za europske fondove, ve o trajnom obrazovanju ljudi koji moraju odraditi taj za Hrvatsku iznimno vaĹžan posao. Trea stvar koju moramo uiniti jest uskladiti strategiju razvoja Hrvatske sa strategijom fondova EU odnosno razvojnim podrujima kojima je namijenjen novac iz fondova. Ako imamo mogunost iz fondova EU dobiti novac za promet, okoliĹĄ, regionalni razvoj i energetiku, onda to moraju biti i naĹĄi prioriteti. Ne moĹže neĹĄto deseto biti naĹĄ prioritet jer otkud emo dobiti novac? Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr


dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

VLADA

Odredit e se poetna cijena za drĹžav. nekretnine

Zagreb. Vlada je juer donijela odluku o utvrivanju poetne cijene za prodaju nekretnina u drĹžavnom vlasniĹĄtvu kojom se odreuje da poetnu cijenu za takve nekretnine utvruje struna radna skupina koju imenuje Vladino Povjerenstvo za imovinu na temelju nalaza ovlaĹĄtenog vjeĹĄtaka. Takve se nekretni-

REGIONALNA ŽELJEZNICA

Cargo 10 ruĹĄi cijene prijevoza

KORIDOR V Regionalni vlakovi trebali bi privui dodatan promet na koridor V SNIMIO HRVOJE DOMINI

U Beogradu je juer i formalno potpisan protokol o usuglaĹĄavanju osnivakog akta zajednikog poduzea hrvatskih, srbijanskih i slovenskih Ĺželjeznica, a prvi zajedniki vlak kree 1. listopada iz Ljubljane Hrvatske, srbijanske i slovenske Ĺželjeznice osnovale su zajedniko poduzee za prijevoz preko koridora 10. Formalno potpisivanje protokola o usuglaĹĄavanju osnivakog akta zajednikog poduzea odrĹžano je juer u Beogradu. Zajednika tvrtka triju Ĺželjeznica nosi naziv Cargo 10, a sjediĹĄte joj je u Ljubljani, gdje e stolovati tri direktora. Osnivaki akt za Cargo 10 trebaju potvrditi vlade triju drĹžava, a prvi vlak trebao bi krenuti 1. listopada s ljubljanskog kolodvora. Glavni zadatak Carga 10 bit e ubrzavanje graninih procedura ime bi se znatno skratio teretni prijevoz od Ljubljane do Istanbula. Zlat-

ko RogoŞar, direktor HŽ Carga, potpisao je osnivaki akt u ime hrvatske strane, a srbijanskim novinarima je rekao da je Cargo 10 vaŞan za HŽ jer ta tvrtka 70 posto prihoda ostvaruje upravo na koridoru 10. HŽ Cargo e plaati godiťnju lanarinu u zajednikom poduzeu u iznosu 20.000 eura, a u temeljni kapital e uloŞiti 33.334 eura, ťto je 33,334 posto udjela. Željeznice Makedonije i Crne Gore, iako su iskazale interes za ulazak u zajedniko poduzee, nisu i zasad nee ui u njegovo suvlasniťtvo. Osim ubrzanja prometa na koridoru 10, osnivai Carga 10 oekuju privlaenje novog prometa na taj koridor, pogotovo s konkurentskog koridora 4, koji ide kroz Maarsku, Rumunjsku i Bugarsku. Oekuju i sniŞavanje cijena prijevoznikih usluga jer e prilikom ugovaranja prijevoza sada na koridoru 10 biti samo jedna tvrtka, a ne kao dosad njih tri. J. B.

ne prodaju javnim natjeajem. Ako na njega ne pristigne ni jedna ponuda, natjeaj se ponavlja 15 dana nakon isteka roka za predaju ponuda. Na ponovljenom natjeaju te se nekretnine mogu prodavati po umanjenoj cijeni najviĹĄe do 50 posto. DrĹžavni tajnik u SrediĹĄnjem uredu za upravljanje drĹžavnom imovinom Jozo Sara istaknuo je kako je dosad velika zapreka bila visoka poetna cijena. Tom odlukom aktivirat e se neiskoriĹĄteni potencijali, posebno vojnih objekata, istaknuo je. H

SLUÂťAJ DES

Prihvaeni zahtjevi Kerumove stranke Split. Splitsko Gradsko vijee juer je veinom glasova prihvatilo zakljuake o DES-u ťto su ih predloŞili vijenici Hrvatske graanske stranke (HGS) koje je predsjednik gradonaelnik Željko Kerum, a odbacilo je prijedloge HDZ-ovih i SDP-ovih vijenika. Sva dokumentacija dostavljat e se nadleŞnim tijelima kako

bi se utvrdila odgovornost dosadaĹĄnjeg ravnatelja DES-a Ivana Grbia zbog nezakonita poslovanja. Prihvaen je i zakljuak da je nuĹžno utvrditi odgovornost osoba koje su nedavno sudjelovale u organiziranju ĹĄtrajka glau u DES-u. DosadaĹĄnjem ravnatelju Grbiu, za iji se ostanak na toj duĹžnosti zauzimaju radnici, danas istjee mandat, a kako Vijee nije potvrdilo izbor novog ravnatelja Marija MeĹĄtrovia, u iduih desetak dana odrĹžat e se nova sjednica o DES-u. H

Ne moŞemo gl ćemo napravit PAD KONKURENTNOSTI Hrvatska je nastavila pad na globalnoj ljestvici konkurentnosti - pretekli su nas i Crnogorci i Bugari. Zbog nedostatka politike volje za promjenom Nacionalno vijee za konkurentnost na elu s Ivicom Mudriniem poinje izraivati razvojnu strategiju Hrvatske Na ljestvici globalne konkurentnosti izmeu 139 zemalja Hrvatska se nalazi na 77. mjestu, taman izmeu Bocvane i Guatemale, pokazalo je novo istraŞivanje Svjetskoga gospodarskog foruma za ovu godinu koje je juer predstavilo Nacionalno vijee za konkurentnost (NVK).

Skupa drĹžava i korupcija

Zabrinjavajue je ĹĄto smo pali za pet mjesta u odnosu na lani, a stvari izgledaju joĹĄ gore sjetimo li se da smo 2008. bili 61. na ljestvici i da su nas u meuvremenu po poslovnoj konkurentnosti pretekli i Crnogorci i Bugari (Sloveniji ve odavno gledamo u lea). Istodobno je veina zemalja u okruĹženju, poput Makedonije i BiH, napredovala. Glavi problemi su i dalje neefikasna drĹžavna uprava, porezni sustav, korupcija, osobito na niĹžim razinama vlasti, te nedovoljan pristup

Rezultati globalne konkurentnosti 2010. - 2011.: Hrvatska i referentne zemlje Zemlja

eĹĄka Poljska Slovenija Crna Gora Maarska Slovaka Rumunjska Bugarska Hrvatska Makedonija Albanija Srbija BiH

Rang 2010. 36. 39. 45. 49. 52. 60. 67. 71. 77. 79. 88. 96. 102.

Rang 2011. 31. 46. 37. 62. 58. 47. 64. 76. 72. 84. 96. 93. 109.

Promjena

➘ ➚ ➘ ➚ ➚ ➘ ➘ ➚ ➘ ➚ ➚ ➘ ➚

-5 +7 -8 +13 +6 -13 -3 +5 -5 +5 +8 -3 +7

Izvor: IzvjeĹĄe o globalnoj konkurentnosti, WEF

izvorima financiranja. "Stanje je zabrinjavajue, ali ne zbog recesije ve zbog nedostatka strategije. Klizimo i tonemo, osobito u odnosu na susjede koji su mijenjale gospodarske politike. Danas

investitor nema razloga doi u Hrvatsku jer se ne Ĺželi muiti s administracijom i radnim zakonodavstvom. Hrvatska nije u stanju stvoriti nove vrijednosti. Rije je o druĹĄtvenoupravljakoj krizi prije svega


PROJEKT NA DORADU

Županija ruťi golf na Sru Dubrovnik. Županija nee prihvatiti prijedlog urbanistikog plana ureenja za golfsko igraliťte s popratnim sadrŞajima na Sru, kazao je dubrovakoneretvanski Şupan Nikola Dobroslavi. Prijedlogom urbanistikog plana predvia se izgraenost na ak 80 hektara povrťine, ime se, rekao je, znatno remeti Şu-

panijski prostorni plan. On je izmijenjen prije nekoliko mjeseci, a na Sru zadrĹžana zona za golf te je planiran 31 hektar graevnog zemljiĹĄta uz najviĹĄu izgraenost od 10% ukupne povrĹĄine. Prijedlog urbanistikog plana, pak, predvia izgradnju na ak 80 hektara. Na to je reagirala tvrtka Razvoj golf nazivajui te izjave medijskom manipulacijom. Prijedlog golf na Srdu, istiu, izraden je sukladno GUP-u Dubrovnika i vaĹžeem Prostornom planu Ĺžupanije, ali i onom prethodnom. H/B.hr

AKOVAÂťKI ULTIMATUM

Promijeniti uredbu o ergeli ili blokada prometnica

ZORAN VINKOVI, akovaki gradonaelnik FOTO KOS/CROPIX

–akovo. akovaki gradonaelnik Zoran Vinkovi poruio je juer Vladi da e, ne promijeni li hitno uredbu o pripajanju akovake DrĹžavne ergele lipicanaca Hrvatskom konjogojskom centru - Ergeli Lipik, akovo "odmrznuti prosvjedne aktivnosti za ergelu te blokirati ceste po cijeloj Hrvatskoj".

Grad akovo je sve prosvjedne aktivnosti u svezi sa sluajem ergela kao znak dobre volje za rjeĹĄavanje tog pitanja zamrznuo 11. kolovoza i poĹĄtovao ih sve do sada. "Vrijeme za moratorij na prosvjedne aktivnosti polako 'curi' i ne promijeni li se uredba o ergeli, uskoro emo morati na ceste", najavio je Vinkovi. Ponovio je zahtjev da i akovaka i lipika ergela sauvaju svoj status pravnih osoba te da ravnatelj akovake ergele bude ravnatelj Konjogojskog centra, a njegov zamjenik ravnatelj lipike ergele. H

gledati propadanje, mi viti strategiju razvoja! ››

Klizimo i tonemo. Bit emo siroad na pragu EU, a to se ne smije dogoditi IVICA MUDRINI, predsjednik Nacionalnog vijea za konkurentnost i prvi ovjek HT-a

››

››

››

ŽELJKO PERI, premijerkin savjetnik SNIMIO HRVOJE DOMINI

GORDANA KOVAÂťEVI, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Nacionalnog vijea za konkurentnost SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Idue godine S Vladom Treba nam opet emo treba nacionalna pasti. Drugi izlaze definirati akcije, a i druĹĄtvena iz krize, a mi smo ne samo diskutirati mobilizacija na dnu i Ĺžaliti se GORAN RADMAN, potpredsjednik

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

drĹžavnih institucija", izjavio je Ivica Mudrini, predsjednik NVK-a. Najvei nedostaci konkurentnosti su teret politike i, ĹĄto je zanimljivo, suradnja zaposlenika i poslodavaca, a po tome smo na 136. od 139. mjesta. NiĹĄta manje problematini nisu ni troĹĄak poljoprivredne politike, opseg i uinak oporezivanja te nepovoljna klima za strana ulaganja, kao i uinkovitost nadzornih odbora. Kad je rije o prednostima poslovanja u Hrvatskoj, najbolje stojimo po pitanju rasprostranjenosti odreenih bolesti, pristupu

internetu, koriĹĄtenju mobilne telefonije te kvaliteti cesta. Prema Mudrinievoj ocjeni, Hrvatskoj trebaju promjene poevĹĄi od poremeenog sustava vrijednosti.

Manjak odlunosti

"ZadrĹžali smo najgore od socijalizma i preuzeli najgore od kapitalizma. Danas svi traĹže isti dio kolaa, a on je sve manji, ĹĄto se moglo vidjeti na proraunu kada se nitko niega ne Ĺželi odrei. I dalje imamo retrovizorski pogled u budunost, bavimo se ratovima... MoĹžemo kriti-

zirati i Vladu i poslodavce, ali bez rasta BDP-a nema sree", konstatirao je Mudrini. Gordana Kovaevi, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle, kazala je kako od prianja nema koristi. "emu sluĹže svi ovi pokazatelji ako nismo niĹĄta napravili da ih promijenimo? Idue godine opet emo se uditi zaĹĄto nam je pala konkurentnost. Mali rast nama viĹĄe nije dovoljan jer su nas svi prestigli", naglasila je Kovaevi i dodala da se s Vladom trebaju definirati konkretne akcije. Ekonomist Branko Gri

ocijenio je kako joť jedno izvjeťe o konkurentnosti Hrvatske nije pokazalo niťta ťto ve nije poznato. "Ono govori da smo od 2007. jako malo napravili. Oito je rije o manjku odlunosti da se ponu ozbiljne reforme", naglasio je Gri. Željko Peri, savjetnik premijerke, takoer je uvjeren da emo sljedee godine opet vidjeti pad na ljestvici iako predvianja Svjetskoga gospodarskog foruma govore da bismo trebali napredovati. "Ne treba ekati sljedeu godinu za dizanje panike, ve

je krajnje vrijeme da se neĹĄto zaista napravi", komentirao je Peri i predloĹžio da bi "mobilizaciju" trebao napraviti netko neutralan. MoĹžda e to poi za rukom upravo Nacionalnom vijeu za konkurentnost. Naime, Mudrini je najavio da e NKV poeti konzultacije s Vladom te parlamentarnim strankama o "Povelji za razvoj hrvatskog druĹĄtva do 2025." kojom bi se odredili gospodarski ciljevi za razvoj, uz ĹĄiri konsenzus. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr


dogaaji

ZG TURIZAM

Plan do 2016. oko 1,5 milijuna noenja

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

MILAN BANDI, gradonaelnik, najavio je kongresni centar koji e se 'isprojektirati' do kraja ove godine SNIMIO SAŠA ETKOVI

Zagreb. Turizam u Zagrebu u uzlaznoj je fazi, što pokazuju i podaci o rastu turistikih dolazaka i noenja, ali postoji još puno potencijala koji jaom suradnjom gradskog turistikog gospodarstva može donijeti još bolje rezultate i vee prihode. Istaknuo je to, uz ostalo, zagrebaki gradonaelnik i predsjednik Turistike zajednice grada

Zagreba (TZGZ) Milan Bandi na juerašnjem susretu zagrebakih hotelijera, agencija, ugostitelja i drugih turistikih djelatnika s predstavnicima gradske turistike zajednice. Novom e uzletu turizma u glavnom hrvatskom gradu pridonijeti i novi kongresni centar koji e se, kako je kazao Bandi, 'isprojektirati' do kraja ove godine u suradnji sa strateškim partnerom ije ime nije naveo. Dalje pomake oekuje i s novim uredom za turizam u sklopu Gradskog poglavarstva ije se otvaranje priprema.

U turizmu je 'davno prestala prodaja kreveta i tanjura' i sada se traži i prodaje doživljaj, rekla je direktorica TZGZ-a Amelia Tomaševi i poruila da brojne aktivnosti Turistike zajednice kao i sve atraktivniju kulturnozabavno-sportsku i drugu ponudu u Zagrebu treba iskoristiti. Predstavljen je i Operativni marketinški plan turizma grada Zagreba 2011.-2016. koji je za TZGZ izradila tvrtka Horwath Consulting, po kojem bi se do 2016. broj noenja mogao poveati za blizu 500 tisua, na oko 1,5 milijuna. H

Tri Todorićeve tvrtke m 500 najvećih u srednjoj TOP CEE 500 ak je 16 hrvatskih tvrtki ove godine ušlo na Deloitteovu ljestvicu najveih tvrtki u široj regiji. Najbolje plasiran je Agrokor, od tvrtki Ivice Todoria tu su i Konzum i Tisak, a na ljestvici je napokon i jedna domaa proizvodna tvrtka, zagrebaki Konar Prema prihodima od prodaje ostvarenima lani, na popis 500 najveih tvrtki u srednjoj Europi, koji su sastavili strunjaci iz konzultantsko-revizorske kue Deloitte, ušlo je 16 hrvatskih tvrtki, odnosno pet više nego godinu ranije. Nabolje je, na 18. mjestu, plasiran Agrokor Ivice Todoria, sa 3,6 milijardi eura prihoda; lani je taj holding bio na 25. mjestu. Na 80. mjestu je Todoriev Konzum, sa 1,5 milijardi eura prihoda (koji su ubrojeni i u konsolidiranu bilancu Agrokora), a od ove je godine na popisu i trea Agrokorova tvrtka — distributer Tisak, koji je sa 371 milijun eura prihoda na 479. mjestu u srednjoj Europi, doznalo se na konferenciji za novinare

održanoj u etvrtak u zagrebakom uredu Deloittea.

Deprecijacija

Meutim, napravi li se usporedba po profitabilnosti, najbolji rezultat, odnosno neto dobit od 275,8 milijuna eura, ima T- HT grupa, slijedi Vipnet sa 83,4 milijuna eura i Adris sa 68,4 milijuna eura, upozorio je Ivica Kreši, direktor u Deloitteovu Odjelu za financijsko savjetovanje. Meu 16 hrvatskih predstavnika tri su prošlu godinu završili s minusom: Ina grupa (53,7 milijuna eura minusa), Podravka (39,2 mil. eura) i HEP operator (8,8 mil. eura). I dok su prihodi Ine smanjeni zbog pada cijena nafte, HEP grupa popravila je rezultate

Hrvatske tvrtke na Deloitteovoj ljestvici 500 najveih kompanija u CEE Rang / / / 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

Rang u CEE TOP 500 1. 2. 3. 18. 32. 76. 80. 119. 274. 287. 327. 352. 356. 358. 360. 458. 459. 479. 486.

Prihodi od Promjena prihoda prodaje od prodaje 2009. 2009./2008.

Tvrtka

PKN Orlen, Poljska MOL, Maarska EZ, eška Agrokor Ina grupa HEP grupa Konzum T-HT grupa Pliva Zagrebaki holding HEP-Proizvodnja HEP-Operator Vipnet HT Podravka Vindija Adris Tisak Konar

15.697,5 11.499,0 7.426,6 3.607,4 2.775,7 1.625,7 1.549,3 1.160,4 625,3 601,9 534,7 497,7 492,1 470,4 488,7 386,5 385,5 371,5 364,5

-30,7% -18,3% 0,7% -5,8% -26,1% 6,8% -3,7% -4,7% N/A 19,5% 0 14,5% N/A -6,2% -3,5% N/A -6,5% 10,4% -8,4%

Neto dobit

Promjena neto dobiti 2009./2008.

279,9 373,0 1.961,3 32,3 -53,7 40,8 46,6 275,8 N/A 5,3 3,6 -8,8 83,4 N/A -39,2 6,9 68,4 1,9 19,8

186,5% -33,6% 3,3% -3,6% 64,7% N/A 2,1% -13,8% N/A 30,5% 9,5% -153,7% N/A N/A N/A N/A -2,0% -68,9% 10,2%

Iznosi u milijunima eura Izvor: Deloitte

zbog poskupljenja elektrine energije, povoljnih hidroloških uvjeta i transfera viškova na inozemna tržišta, rekao je Kreši. Istaknuo je i da je tek sada meu 500 najveih ušla jedna hrvatska proizvodna tvrtka, zagrebaki Konar. Razlog ulaska pet novih hrvatskih tvrtki u 500 najveih (npr.

Vindija, Adris) vidi u tome što su domae tvrtke uglavnom zadržale stabilne prihode, ali i u deprecijaciji niza srednjoeuropskih valuta prema euru. "Sve kompanije rangirane izmeu 400. i 600. mjesta smještene su izmeu 350 i 450 milijuna eura prihoda, pa i mala promjena u prihodima može znaiti ulazak ili

ispadanje s liste", upozorio je Kreši.

Najviše Poljaka

Iz Slovenije je rangirano 18, iz Srbije 12 kompanija, a ove se godine prvi put meu 500 najveih plasirala tvrtka iz još jedne susjedne nam zemlje — Elektroprivreda BiH. Na popisu je najviše poljskih


STUDIJA GRANIU

DIPLOMACIJA

VaraĹždinu stanice za el. vozila!

Jandrokovi s japanskim poslodavcima

VaraĹždin. Gdje bi u VaraĹždinu bilo najbolje izgraditi stanice za punjenje vozila na elektr. pogon, trebao bi utvrditi masterplan koji e izraditi EI Hrvoje PoĹžar. Sporazum su potpisali ravnatelj Goran Grani i gradonaelnik Ivan ehok. Od Fonda za zaĹĄtitu okoliĹĄa oekuju potporu projektu koji bi trebao pridonijeti i razvoju turizma. I. K.

Zagreb. Ministar vanjskih poslova Gordan Jandrokovi odrĹžao je u etvrtak predavanje u Japanskoj udruzi poslodavaca, priopio je MVPEI. Govorio je o prednostima koje Hrvatska kao nudi japanskim gospodarstvenicima. Predavanje je pratilo je 40-ak predstavnika uglednih japanskih kompanija te gospodarstvenici iz Hrvatske. B.hr

e među joj Europi LJESTVICA BANAKA

Zaba uĹĄla meu 10 najveih Deloitte je napravio i ljestvicu deset najveih banaka u srednjoj Europi meu kojima najveu imovinu (38,1 milijardu eura) ima poljska PKO BP, kojoj je zbog znatnog poveanja depozita aktiva u 2009. porasla ak 18 posto. Na popis je, i to kao deseta, ove godine uĹĄla i Zagrebaka banka, sa 14,8 milijardi eura imovine; lani je bila na 12. mjestu. Od ostalih hrvatskih banaka PBZ je na 22., Erste na 34., RBA na 43., a Hypo na 48. mjestu. Od Hrvatima poznatih stranih banaka, maarski OTP je na drugom, a slovenska Nova ljubljanska banka na sedmom mjestu. U konkurenciji osiguranja, koje je kriza snaĹžno uzdrmala, slovenska Zavarovalnica Triglav je na petom mjestu (lani su bili osmi), a Croatia osiguranje na petnaestom. IVICA KREĹ I, direktor u Deloitteovu Odjelu za financijsko savjetovanje SNIMIO HRVOJE DOMINI

tvrtki (181), ukljuujui i PKN Orlen, energetsku kompaniju koja je sa 15,7 milijardi eura prihoda prva na listi. Drugi je maarski Mol, vlasnik hrvatske Ine, a trei je eĹĄki EZ, takoer iz energetskog sektora, iz kojeg dolazi ĹĄest od deset najveih srednjoeuropskih kompanija. Krizu je najbolje iskoristio

poljski Fiat. Proizvoa relativno jeftinih automobila skoio je sa 20. na sedmo mjesto. ProĹĄle je godine samo 90 od 500 tvrtki zabiljeĹžilo porast prihoda u odnosu na 2008. godinu, a najotpornijima na krizu pokazale su se tvrtke koje prodaju hranu i pie. SaĹĄa Paparella

sasa.paparella@business.hr

OGLAS


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

ZALIHA ZA 3 GODINE

HZZO-u cjepiva od ImunoloĹĄkog za 81 mil. kn

Zagreb. ImunoloĹĄki zavod objavio je juer da je s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) potpisao ugovor o trogodiĹĄnjoj isporuci cjepiva protiv sezonske gripe vrijedan 80,8 milijuna kuna. ImunoloĹĄki zavod e, navodi se u priopenju, do 2012. isporuiti ukupno 1.950.000 doza, odnosno godiĹĄnje 650.000 doza

cjepiva protiv sezonske gripe za odrasle osobe. Suradnja u proizvodnji i finalizaciji cjepiva ostvarena je sa ĹĄvicarskom farmaceutskom tvrtkom Novartis Vaccines & Diagnostics, kao kompenzacija za otkazane koliine cjepiva protiv svinjske grupe. “U napornim pregovorima s Novartisom za nerealizirane koliine iz ugovora o isporuci cjepiva protiv svinjske gripe u protuvrijednosti koju smo u pregovorima umanjili, uzeli smo cjepivo protiv sezonske gripeâ€?, istiu u ImunoloĹĄkom. H

OBRTNIĹ TVO

I u Sloveniji najvei problem rad na crno Zagreb. Hrvatska obrtnika komora (HOK) i Obrtno-podjetniĹĄka zbornica Slovenije (OZS) potpisale su sporazum o poslovnoj suradnji u sklopu u srijedu odrĹžane prve zajednike sjednice Upravnih odbora dviju komora sajmu u Celju, izvijestili su iz HOK-a. HOK i OZS tim e sporazumom potaknuti, meu ostalim, inten-

MUZEJI PRIVUKLI VIĹ E POSJETITELJA

U nacionalnim parkovima 2,8 posto manje posjetitelja Prema podacima DrĹžavnog zavoda za statistiku, u drugom je tromjeseju nacionalne parkove posjetilo 555.247 osoba, od ega su 422.000 bili stranci. Predvode i dalje Plitvice sa 259.057 posjeta Hrvatski nacionalni parkovi meka su za strane turiste, a muzeji i galerije te vaĹžnije turistike atrakcije i znamenitosti privlaniji su domaim turistima, pokazuju podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku. Kada je rije o nacionalnim parkovima, Plitvika jezera ostaju najvea turistika atrakcija: u drugom tromjeseju zabiljeĹženo je 259.057 posjeta, od ega su veinom bili stranci - 83,8 posto odnosno 217.042. Drugo je tromjeseje oito razdoblje kada se budi zanimanje za Plitvice: u prvih ĹĄest mjeseci zabiljeĹženo je samo desetak tisua posjeta viĹĄe, tonije 269.559. U usporedbi s proĹĄlom godinom, posjeta je ipak bilo 1,32 posto manje. U odnosu na proĹĄlu godinu, ove je godine znatnije pao broj domaih turista: lani ih je bilo 47.247, a ove godine 42.015.

Krka druga

Po posjetima je na drugom mjestu Nacionalni park Krka sa 157.851 posjetom u drugom tromjeseju, ĹĄto

PLITVICE je u drugim kvartalu posjetilo 1,32 posto manje posjetitelja

je porast 2,5 posto. I Krku viĹĄe vole stranci - 122.000 posjetitelja inozemni su gosti (lani 119.000), a treeplasirani Brijuni jednako su atraktivni i domaim i stranim gostima (58.252 posjeta od ega 30.168 stranaca). Nacionalni su parkovi inae imali ukupno 555.247 posjeta: 422.000 inili su strani, a 132.000 domai posjetitelji. No, ukupan je broj ipak 2,8 posto manji u odnosu na 2009. godinu, kada je nacionalne parkove posjetilo 571.107 turista. Prema DZS-u, 172 hrvatska muzeja i galerije, koliko ih je obuhvaeno statistikom, tijekom drugog tri mjeseca posjetilo je 939.149 posjetitelja, od ega je bilo neĹĄto viĹĄe domaih gostiju (59,1 posto). ProĹĄle je godine ta brojka iznosila 690.342, ali tada je statistika obuhvatila

samo 142 muzeja i galerije.

Novi muzeji

U ovoj godini muzejski najatraktivnije Ĺžupanije oekivano su Dubrovako-neretvanska sa 347.947 posjetitelja, a meu tim je posjetiteljima bilo najviĹĄe stranaca (296.754). Drugi je po popularnosti Grad Zagreb koji ima i najvei broj muzeja i galerija, a i posebna je atrakcija novootvoreni Muzej suvremene umjetnosti. U Zagrebu je tijekom proĹĄlog tromjeseja bilo 213.106 posjetitelja, od ega najviĹĄe domaih - 197.509, u usporedbi s samo 15.597 stranih. Trea je Krapinsko-zagorska Ĺžupanija u kojoj se nalazi takoer novootvoeni Muzej krapinskih neandertalaca, ĹĄto je sigurno utjecalo na 102.330 posjetitelja, od ega su 92.053 bili domai turisti.

ARHIVA BUSINESS.HR

Najmanje muzejskih posjeta prema DZS-ovoj statistici ima Virovitiko-podravska Ĺžupanija: u tri mjeseca ondje je muzeje i galerije posjetilo 1222 posjetitelja (samo tri stranca). DZS biljeĹži kako je meu turistikim atrakcijama najviĹĄe posjeta imalo svetiĹĄte Majke BoĹžje Bistrike (414.000, od ega domaih 380.000). Slijede gradske zidine u Dubrovniku (221.000 posjetitelja), a posjetiteljima je zanimljiv i zagrebaki ZooloĹĄki vrt, koji je privukao 99.030 posjetitelja, od ega ak 29.700 stranaca. Pritom je bistriko svetiĹĄte zabiljeĹžilo 1,2 manje posjetitelja, dubrovake zidine 3,9 posto manje, a zagrebaki ZOO ak 16,8 posto manje posjetitelja. Iva UĹĄumli Greti iva.gretic@business.hr

zivniju razmjenu iskustava iz podruja proizvodnje. Govorei o stanju u slovenskom i hrvatskom obrtniĹĄtvu, predsjednik HOK-a Mato Topi i predsjednik OZS-a Ĺ tefan Pavlinjek istaknuli su gotovo istovjetne probleme, od kojih je rad na crno najizraĹženiji. Hrvatskim obrtnicima, kazao je predsjednik Topi, vaĹžna su iskustva slovenskih kolega u prilagodbi EU. Reeno je da postoji joĹĄ prostora za suradnju, posebice za hrvatske tvrtke na natjeajima u Sloveniji za neposredne investicije. H

Kuće Zadru CIJENE E PADATI Prosjene cijene kua u gradovima nastavile su padati u kolovozu - najskuplji je Zadar, a najjeftiniji Osijek, gdje kvadrat stoji 772 eura. U Zagrebu je prosjena cijena pak iznosila 1627 eura. No, cijene e biti joť niŞe


BROJKA

250 tisua eura bio je proraun twinning projekta o jaanju i poboljšanju unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru, koji je zatvoren juer nakon devet mjeseci

SIEMENS HRVATSKA

SAMSUNG

Zagreb. Denis Voloder imenovan je direktorom divizije za naftu i plin (Oil & Gas) u Siemensu Hrvatska, priopili su iz te tvrtke. Dužnost je preuzeo od Vatroslava Sablia, koji je imenovan predsjednikom Uprave Diokija. Voloder je karijeru poeo kao asistent na zagrebakom FERu, odakle je prešao u Siemens, gdje je napredovao od inženjeDENIS VOLODER u diviziji ra prodaje do direktora diviziza naftu i plin zamijenio V. je. B.hr Sablia ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Samsung Electronics Co. Ltd. otvara ured Samsung Electronics Adriatic koji e iz Bea voditi poslovanje u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, B iH, Makedoniji, Albaniji te na Kosovu, izvijestili su iz Samsunga. Rije je o restrukturiranju ureda u Beu, pri emu je najvea promjena pokretanje direktne

Voloderu divizija Oil & Gas

Uvode direktnu distribuciju u Hrvatsku

distribucije za navedene zemlje, a što je do sada išlo preko lokalnih distributera. Promjena je i u Hrvatskoj u kojoj se dosadašnje predstavništvo mijenja u ured za Hrvatsku i BiH, iji direktor i dalje ostaje Alan Blass. Dal-Jae Kim, dosadašnji generalni direktor Samsung Electronicsa u Beu, otvaranje novog ureda pojasnio je rastom u regiji, pa i u Hrvatskoj. Nastavit e i suradnju s lokalnim partnerima te otvoriti nova radna mjesta, samo u Zagrebu više od 20. H

stečaj će najskuplje u Zaključen zbog izgubljene 2 ru - 1734 /m tužbe protiv Ingre MEIMURJE VISOKOGRADNJA

MARUŠKA VIZEK s Ekonomskog instituta Zagreb smatra da još nema razloga za jaanje potražnje za domaim nekretninama SNIMIO SAŠA ETKOVI

Prosjena cijena kua u Hrvatskoj u kolovozu je ponovno pala, pokazuju podaci portala Crozilla.com. Prosjena cijena etvornog metra kua u Zagrebu iznosila je 1627 eura, a u Zadru 1734 eura. U oba sluaja to predstavlja pad od dva posto u odnosu na cijene iz svibnja. Prošli mjesec u Puli ste etvorni metar kue mogli kupiti za oko 1484 eura, što je 3,5 posto manje nego u svibnju. U Osijeku su cijene kua pale pak osam posto pa je u kolovozu u tom

gradu etvorni metar kue prosjeno stajao 772 eura. U Splitu su cijene kua u kolovozu u odnosu na svibanj porasle dva posto pa je prosjena cijena kvadrata kue u tom gradu iznosila 1688 eura.

Portugal 20% jeftiniji

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže da e cijene nekretnina u Hrvatskoj, ukljuujui i kue, u dogledno vrijeme nastaviti bilježiti pad. Ona uzroke takvog trenda vidi u slabljenju domae potra-

žnje za nekretninama zbog ekonomske krize, rasta kamatnih stopa te pada zaposlenosti i raspoloživog dohotka. "Nadalje, pogledamo li službene statistike o cijenama nekretnina na obali Španjolske i Portugala te ih usporedimo s cijenama nekretnina u Hrvatskoj, dolazimo do zakljuka da su cijene nekretnina na našoj obali u prosjeku jednake onima na španjolskoj obali, dok je portugalska obala oko 20 posto jeftinija od hrvatske. To u konanici znai da strancima hrvatska obala nije jeftinija pa nema razloga oekivati jaanje strane potražnje za nekretninama na obali", objašnjava Vizek. Kao trei razlog zašto se ne može oekivati oporavak na tržištu nekretnina ona navodi injenicu da su zalihe neprodanih nekretnina goleme i pritisak na pad cijena trajat e sve dok se zalihe ne smanje. Prema njezinu mišljenju na pad cijena nekretnina mogli bi utjecati najavljeno oporezivanje imovine (za sada se spominju samo vikendice) i najava prodaje stanova u vlasništvu države i lokalne samouprave, što bi moglo poveati zalihe neprodanih nekretnina i tako utjecati na daljnje smanjenje cijena. J. B.

Kako je sva steajna masa Meimurje visokogradnje unovena još 2003., gubitak spora protiv Ingre znai da više ne postoji nikakav razlog za nastavak steajnog postupka

Nakon deset godina završava steaj nad Meimurje visokogradnjom jer zbog gubitka spora s Ingrom ‘teškog’ nekoliko desetaka milijuna kuna ne postoji nikakav razlog za nastavak steajnog postupka, reeno je u etvrtak na varaždinskom Trgovakom sudu. Steaj nekada ugledne meimurske graevinske tvrtke, koja je 90-ih zapala u probleme zbog insolventnosti i prezaduženosti, po mišljenju steajnog upravitelja Velimira Slamara mogao se zatvoriti još prije nekoliko godina.

Nema imovine

"U vlasništvu steajnog dužnika nije ostala nikakva materijalna imovina, ni pokretna ni nepokretna. Steajni dužnik nema neunovene steajne mase jer se sva unovena još 2003. godine. Na raunu je samo 13.000 kuna", upozorio je Slamar dodajui da se posljednjih pet-šest godina u steaju nije ništa radilo osim voenja desetak parninih postupaka. Meu postupcima se iz-

dvaja parnica protiv zagrebake Ingre, od koje su potraživali više od šest milijuna dolara za radove obavljene u Libiji. U nadi da e njihova bivša tvrtka dobiti upravo taj spor, više od tisuu bivših zaposlenika Meimurje visokogradnje godinama se kao glavni vjerovnici protivilo zatvaranju steaja pribojavajui se da nee moi nadzirati steajni postupak, odnosno namirenja 50 milijuna kuna svojih potraživanja od kojih su im isplaena samo tri milijuna kuna.

Pritisak prosvjeda

Vjerojatno dijelom i zbog pritisaka u obliku prosvjeda bivših zaposlenika pred zgradom varaždinskog pravosua, Trgovaki sud nije dosad zakljuivao steajni postupak. Meutim, nakon što je u ožujku Meimurje visokogradnja pravomono izgubila spor s Ingrom, koji je zapoet još 1994., sutkinja Jasna Leki odluila je zatvoriti steaj iako se predstavnik zaposlenika tome i dalje protivio. Naime, kako je obrazlagao Vrhovnom sudu, koji je ve jednom prihvatio takav prijedlog, ponovno je predan zahtjev za reviziju presude Visokog trgovakog suda. Ivica Kruhoberec


13. rujna novi b2b prilog samo uz business.hr

Odjel prodaje oglasnog prostora: Tel: 01 555 1 587, fax: 01 555 1 544, email: oglasi@business.hr, web: www.business.hr


business plus

Francuzi uzalud prosvjeduju Oblaci nad Obalom sunca Nova etapa u razvoju EU - stvoren zajedniki financijski sustav

Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

I BRODOGRA–EVNI DIV SE UBRZANO RESTRUKTURIRA

Korejce zanima naπe znanje, a ne brodovi


> brodogradnja > mirovine > turizam > financije

16-17 business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

KINEZI NAPADAJU Koreja restrukturira brodogradiliπta, traži novi smjer kako bi se specijalizirala za visokotehnološke brodove. Kina je u posljednjih nekoliko godina otvorila 17 instituta za razvoj brodograevne djelatnosti i to je bilo ozbiljno upozorenje Korejcima

Pedeset korejskih škv

brodova nego 400 kineski

Globalna kriza koja je prošle dvije godine posebno pogodila brodarske kompanije, a samim tim i brodovlasnike, natjerala je i najnaprednije zemlje poput Koreje da se posvete restrukturiranju svojih brodogradilišta. Dok Hrvatska svoja brodogradilišta pokušava prodati kako bi ih spasila od steaja i gašenja, razvijene brodograevne sile pokušavaju pronai nove tržišne niše i nove tehnologije kako bi zadržale svoje mjesto na tržištu. Iako je Daleki istok lider na tržištu brodogradnje, premo izmeu Japana, Koreje i Kine u posljednje se vrijeme seli iz jedne zemlje u drugu. U prvih šest mjeseci ove godine kineska brodograevna indu-

strija ugrabila je velik tržišni udjel kad su u pitanju proizvodni kapaciteti. Broj novih narudžbi u kineskim brodogradilištima porastao je 46 posto, a ukupan broj narudžbi poveao se 38 posto. Ipak treba istaknuti kako je više od polovice brodova koji su izgraeni u prvih šest mjeseci ove godine bilo narueno prije dvije godine. Kineska brodogradilišta dakle još uvijek imaju prostora za razvoj i rast, pogotovo kad je u pitanju poboljšanje kvalitete brodova, no njihov uzlet ve je ostavio posljedice na korejskim brodogradilištima.

Jeftinija konkurencija

Naime, Koreja je, potaknuta jeftinijom konkurencijom u Kini, suoena s još

jednim restrukturiranjem brodogradilišta. Nije doduše rije o industriji koja je u problemima ili koja je suoena s moguom propašu, nego o pametnim strateškim potezima jer se u susjedstvu razvija vea i jeftinija brodogradnja. Iako je Kina još daleko od kvalitete koju u svojim brodogradilištima gotovo kirurškom preciznošu postižu Korejci, poueni dosadašnjim iskustvima, Kinezi jako brzo i lako kupuju i usvajaju nova znanja i tehnologije, tako da je samo pitanje dana kad e u potpunosti preuzeti serijsku proizvodnju brodova. Donedavno je baš u tom segmentu Koreja bila vodea sila. Kad je Japan kao prva dalekoistona brodo-

graevna sila zaustavio svoju brodogradnju na razini koja zadovoljava uglavnom domae potrebe s obzirom na to da je postao zemlja visoke cijene rada, Koreja je preuzela kormilo. Tu prednost drži i danas, no s obzirom na jaanje brodogradnje u Kini, vodstva korejskih brodogradilišta poela su razmišljati o planovima za budunost.

Misle unaprijed

"Koreja trenutano jako ozbiljno pristupa restrukturiranju svojih brodogradilišta jer oni razmišljaju unaprijed, dok su još u prednosti. Još uvijek pedeset i nešto korejskih brodogradilišta proizvodi više brodova nego etiristo kineskih, no jasno je da e se i to promijeniti.

Zato Koreja sad traži novi smjer, nove tehnologije, kako bi se specijalizirala za visokotehnološke brodove. Kina je u posljednjih nekoliko godina otvorila 17 instituta za razvoj brodograevne djelatnosti i to dovoljno govori koliko ozbiljno i brzo oni planiraju napredovati, a Koreja to shvaa", objašnjava Ivan Adum, konzultant i vlasnik tvrtke Jadranski dupin. "Koreja se sad okree gradnji brodova od aluminija, putnikih brodova, brzih katamarana, uglavnom brodova za koje trebaju razvijati nova znanja. I kad je bilo govora o tome da su korejska brodogradilišta zainteresirana za hrvatske škverove, to je išlo u tom smjeru. Njih zanima naš know-how, a ne proi-


Koreja se okree gradnji brodova od aluminija, putnikih i brzih katamarana te je usmjerena na razvoj brodova koje pokree tekui prirodni plin

kverova proizvodi više

skih, a zapoeli promjene

zvodnja, jer su u tom dijelu oni i dalje superiorni. Tako su u Rumunjskoj kupovali brodogradilišta uglavnom zbog njihovih nacrta i znanja", otkriva Adum. Korejska brodogradilišta usmjerena su i na razvoj i gradnju brodova koje pokree tekui prirodni plin, a to su sve tehnologije koje moraju kupiti, usvojiti i usavršiti prije nego što izgube mjesto tržišnog lidera. Preslagivanje na dalekoistonom brodograevnom tržištu pokazuje nove znakove oporavka tržišta i pripreme za dane kad narudžbe ponovno ponu dolaziti u veem broju. U meuvremenu hrvatska brodogradilišta i dalje pokušavaju živjeti na staroj slavi, a turneja koju je prije otprili-

ke pola godine organizirala Vlada kako bi zainteresirala potencijalne investitore iz Koreje i Japana ve je tad bila oznaena kao fijasko jer nijedno brodogradilište nije pokazivalo interes za zastarjele hrvatske škverove, koje bi morali na silu održavati na životu. Restrukturiranje, vidi se to najbolje na primjerima korejske brodogradnje, može biti uspješno samo ako se provodi u situaciji kad industrija ima što ponuditi, a ima i dovoljno kapitala za ulaganja u nove tehnologije i izlazak na nova tržišta. Onog trena kad pone gubiti utrku na oba polja, šanse za uspješno restrukturiranje sve su manje. Romana Dugandžija

IVAN ADUM, KONZULTANT I VLASNIK TVRTKE JADRANSKI DUPIN

Korejce zanima naše znanje, a ne naπi brodovi

I kad je bilo govora o tome da su korejska brodogradilišta zainteresirana za hrvatske škverove, to je išlo u smjeru kupovanja znanja i tehnoloških rješenja u gradnji brodova. Dakle, njih zanima naš know-how, a ne proizvodnja, jer su u tom dijelu oni i dalje superiorni. Tako su u Rumunjskoj kupovali brodogradilišta uglavnom zbog njihovih nacrta.


MIROVINSKA REFORMA u Francuskoj najnižu e dobnu granicu za odlazak u prijevremenu mirovinu pomaknuti sa 60 na 62 godine, a za punu mirovinu sa 65 na 67 godina

> brodogradnja > mirovine > turizam > financije

ARHIVA BUSINESS.HR

18 business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

Francuzi

uzalud prosvjeduju KASNIJE U MIROVINU Iako Francuzi prosvjeduju zbog mirovinske reforme, kasnija dob umirovljenja neizbježna je, a i Hrvatsku — u skladu s preporukom EU — prije ulaska u Uniju eka još jedno poveanje dobne granice, smatra analitiar Zdeslav Šanti Protiv mirovinske reforme predsjednika Nicolasa Sarkozyja u Francuskoj ovog je tjedna štrajkalo više od milijun ljudi koji se protive pomicanju najniže dobne granice za odlazak u prijevremenu mirovinu sa 60 na 62 godine, kao i prijedlogu da se u punu mirovinu može tek sa 67 umjesto 65 godina kao do sada. Nezadovoljstvo Francuza Sar-

kozyjevom mirovinskom reformom traje ve mjesecima, ali predsjednik je nepopustljiv i spreman je sa sindikatima pregovarati samo o nijansama, primjerice proširivanju popisa zanimanja štetnih za zdravlje koji e biti izuzeti od primjene novih zakonskih odredbi. Analitiari s kojima smo razgovarali slažu se kako

poveanje dobne granice za odlazak u mirovinu eka sve lanice Europske unije, pa tako i Hrvatsku. EU je ionako ve donijela preporuku da se radi do sedamdesete godine, a u Velikoj Britaniji, primjerice, muškarci ve moraju raditi do 68. godine.

Izjednaavanje

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Hrvatska je tek ovog ljeta uspjela izjednaiti žene s muškarcima, koje e tako u prijevremenu mirovinu ii sa 60, a ne 55 godina, a u redovnu sa 65 godina, jednako kao i njihovi muški kolege. Rok prilagodbe je do 2020. godine. Zdeslav Šanti, glavni ekonomist Splitske banke, smatra kako e, i prije nego što se snaemo, uslijediti daljnje poveanje dobne granice za odlazak u mirovinu. "Možda to i nema toliko

veze s ulaskom Hrvatske u EU koliko s injenicom da je hrvatski mirovinski sustav neodrživ", istie Šanti. Razlog za to je velik broj umirovljenika, kojih je nešto manje od 1,19 milijuna, pri emu je njih samo 12 posto u mirovinu otišlo s punim radnim stažem, zbog ega je Vlada uvela strože penaliziranje prijevremenog odlaska u mirovinu. Sve te umirovljenike mora nahraniti 1,5 milijuna zaposlenih. Demografski pokazatelji govore kako e radnog stanovništva biti sve manje, a starog sve više, kako u Hrvatskoj tako i u cijeloj Europi. Mirovinski sustavi meugeneracijske solidarnosti e nestati, a u možda i ne tako dalekoj budunost u starosti se nee živjeti od mirovine ve od ušteevine i rentijerstva, slažu se analitiari. Ekonomski konzultant

Damir Novotny smatra kako se u cijeloj Europi trebaju provesti dubinske reforme u sektoru socijalnih i radnih odnosa.

Papandreu popularan

"Europa više nije središte investicija i danas više nije atraktivna investitorima kao u poetku tranzicije. Reforme javnog sektora morat e se provesti, a Grka je pokazala da se to, usprkos velikom otporu graana, može napraviti i u kratkom roku", istie Novotny. Grka je, pod pritiskom MMF-a, u srpnju takoer povisila dobnu granicu za umirovljenje na 65 godina te ukinula brojne povlastice za umirovljenike. Premijer Georgios Papandreu je, bez obzira na nepopularne poteze, i dalje najpopularniji grki politiar. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr


> brodogradnja > mirovine > turizam > financije

19 business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

u

Oblaci

nad Obalom sunca ŠTEDLJIVI TURISTI Unato pet posto veem broju turista, ugostitelji na španjolskoj Obali sunca - Costa del Sol - govore o padu prometa ak 50 posto. Iako turisti ve godinama paze na cijene, danas dijele obroke i traže najbolju cijenu za uslugu, kažu španjolski ugostitelji


> brodogradnja > mirovine > turizam > financije

20-21 business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

Sezona se polako bliži kraju, a za mnoge Španjolce zaposlene u turizmu ova godina nije bila dobra. Recesija je mnoge prisilila da skrate ljetni odmor ili pak ostanu kod kuće. Godinama je Costa del Sol jedna od najpopularnijih europskih ljetnih destinacija, ali nije izbjegla pad broja posjetitelja. U Torremolinosu, poznatom ljetovalištu na Obali sunca, i ovoga su ljeta plaže bile pune. Međutim, ako pitate bilo kojeg ugostitelja ili hotelijera, svi će kazati isto: "Ove godine imamo 50 posto manje nego prošle godine." Čega manje? I turista i prometa. To će ponoviti u hotelu, restoranu ili irskom pubu.

Počelo s Islandom

"Imamo 45 do 50 posto manje prometa nego lani", kaže vlasnik jednog puba Stephan Etherington, dok vlasnik bara Andy Schmoley govori o 50-postotnim gubicima. Prije tri godine pubovi i barovi otvara-

li su se u 11 sati prije podne, ove godine tek u 13, 14 ili čak 15 sati. Jednostavno nema dovoljno klijenata da bi se isplatilo otvoriti ranije. Vlasnici turističkih objekata ukazuju na jednostavne činjenice: "Ako nema posla, nema ni nov-

ca. Svima je poznata kriza i to je najveći problem." Za sve individualne poslove stvarnost je porazna. Ne samo da se financijska kriza u Španjolskoj nastavlja i počinje ostavljati ozbiljne posljedice u turizmu, nego su i Špa-

njolci, sa stopom nezaposlenosti koja premašuje 20 posto, koji su dolazili na ljetovanje u velikom broju odustali od ljetovanja ili ga otkazali. Mnogi turistički objekti pogođeni su otkazivanjem rezervacija još tijekom erupci-

je vulkana nad Islandom, koja se dogodila u doba godine kad velik broj turista planira ili rezervira smještaj i kupuje zrakoplovne karte. Brojni lokalni prodavači, zalogajnice, slastičarnice bilježe sve veći broj

ZABRINUTA MALLORCA

Njemački porez je ‘atentat’ na turizam

Joana Barceló, španjolska ministrica turizma arhiva business.hr

Porez na letove iz Njemačke, koji iznosi između osam i 45 eura po zrakoplovnoj karti, izazvao je veliku zabrinutost, među ostalim, i na španjolskim Balearima jer su zrakoplovi najvažnije prijevozno sredstvo do toga otočja, odnosno Mallorce, Menorce i Ibize, izjavila je španjolska ministrica turizma Joana Barceló. Španjolska se vodi kao kratka destinacija za letove iz Njemačke pa to znači porez od osam eura po zrakoplovnpoj karti. "Svaki porez na letove negatovno će utjecati na Baleare", kritizirala je španjolska ministrica turizma, dodajući kako je "porez

atentat na slobodu kretanja građana u Europskoj uniji". Aurelio Vázquez, predsjednik udruženja hotelijera na Balearima, porez na letove smatra diskriminacijom: "Porez je nepravedan jer pogađa najvažniju industrijsku granu Baleara - turizam." Slični su komentari udruženja turističkih agencija. Porez se plaća za sve letove iz Njemačke od 1. siječnja 2011., a već se naplaćuje prilikom kupnje karte za letove od Nove godine. Svake godine samo na otoku Mallorci ljetuju tri i pol milijuna Nijemaca.


turista koji će svaki euro triput okrenuti u ruci prije nego što ga potroše. "Turisti pažljivo gledaju gdje će potrošiti svoj novac", kažu španjolski turistički djelatnici.

Manje radnih mjesta

Prvo su nekoliko godina turisti gledali na cijene, a danas dijele obroke i traže najbolju cijenu za uslugu. U rujnu dominiraju španjolski turisti, ali samo ih je mali broj došao na obalu potrošiti novac za izlaske u restoranima i barovima. Većinom Španjolci ostaju u apartmanima, sami kuhaju, odlaze u trgovine i kupuju što im treba. Unatoč crnoj slici na terenu, turistički su statističari nešto optimističniji i ističu da je ipak zabilježen porast noćenja turista na obali Costa del Sol u odnosu na prethodnu godi-

nu. Španjolska novinarka Annabel Fernandez navodi da su mediji izvještavali o oporavku na Obali sunca, i to oko pet posto u srpnju u odnosu na isti mjesec prošle godine. Međutim, privatnici kažu da nisu tako optimistični. Pet posto rasta nije ništa u odnosu na veliki pad broja turista prošle godine, a to znači da se turisti ipak ne vraćaju na "španjolsko more". Nešto nade donio je posjet prve dame SAD-a Michele Obama, koja je s kćekom Sashom posjetila Marbellau na Costa del Solu. Posjet je, naime, potaknuo nadu da bi se Marbella mogla vratiti u "zlatno doba" u kojem je mjesto uživalo predsjedničku atmosferu, kada su 60-ih godina 20. stoljeća dolazili Kennedyjevi i zvijezde iz Hollywooda te se susretali s europskom elitom.

TORREMOLINOS Iako su plaže ovoga grada na Obali sunca bile pune, ugostitelji se žale na slab promet arhiva business.hr

U međuvremenu ne samo da ugostitelji bilježe pad prometa, već su izostale i tisuće mladih stranaca koji su računali na posao u turizmu na jugu Španjolske. Ove godine posla je bilo malo. Vlasnik puba Andy Schmoley kaže da u sezoni inače treba šest do osam dodatnih radnika, a ove godine bila su dovoljno samo četiri. Većina vlasnika restorana, pubova i barova na Costa del Sol reći će da su zabrinuti. Ako se stvari ne poprave u rujnu i listopadu, bit će to duga i teška zima. Alen Legović


OSJETLJIVO PITANJE REGULACIJE > brodogradnja > mirovine > turizam > financije

22-23

lanicama ostala mogunost veta lanicama je i ovim zaokretom u regulaciji europskog financijskog sustava ostala mogunost ulaganje veta ako odluka europskog nadzora prisiljava dotinu zemlju da troši novac te ako smatra da je pretrpjela povredu u proraunskoj samostalnosti. Nadalje, lanice su izjavile da u vrijeme krize same odluuju o trenutku u kojem žele aktivirati dalekosežna prava europskih nadzornih tijela.

business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

KRIZA UBRZALA ODRASTANJE U Europskoj uniji dosad nije bilo jedinstva lanica oko nadzora financijskog tržišta, no kriza je ubrzala nužnu reformu - europski regulatori ve su u prvom koraku dobili velike ovlasti i mogu donositi izvršne odluke koje moraju poštovati sve lanice

U financijskoj krizi dugo je svaka zemlja lanica Europske unije vodila samostalnu bitku i bez koordinacije s ostalima uvodila promjene u svoj financijski sustav. A bilo kakva promjena u financijskom sustavu jedne zemlje u situaciji potpune mobilnosti kapitala dovodi do narušavanja njegove ravnoteže. Irska je tako jednostrano uvela jamstva za dugove i uloge u svojim bankama, što je dovelo do problema s konkuretnosti irskog bankarskog sustava.

Kadrovska pojaËanja

Belgija, Nizozemska i Luksemburg raskomadale su banku Fortis, koja je operirala u zemljama Beneluxa. Slijedilo je složeno i dugo spašavanje dijelova te banke. Cijeli niz europskih banaka preuzele su zemlje lanice u vlastitoj režiji. Navedene turbulencije pokazuju koliko je Europska unija, iako veina zemalja posluje istom valutom, nejedinstvena po pitanju nadzora banaka. Kako je takvo stanje neodrživo, Europska komisija predložila je temeljitu reformu, što se na poetku inilo kao nemogua misija jer brojne vlade i nacio-

nalni regulatori nisu htjeli prepustiti dio svojih ovlasti. No, dogovor je ipak postignut. Nešto izmijenjeni prijedlog Komisije prihvatili su i Europski parlament i Vijee ministara financija pa se sada može odgovoriti na tri važna pitanja: tko provodi nadzor na europskoj razini, koji zadatak imaju agencije te kolike ovlasti imaju agencije u vrijeme krize. Postojei europski odbori za nadzor u Londonu, Parizu i Frankfurtu od 1. sijenja 2011. postat e tako mnogo važniji. Iako nije prošao prijedlog Europskog parlamenta da se regulatori spoje i lokacijski u Frankfurtu, u blizini Europske središnje banke, ovlasti tih agencija znatno su proširene. Nadzor banaka (European Banking Authority - EBA) ostaje u Londonu, tijelo zaduženo za burze i vrijednosne papire u Parizu postat e Securities and Markets Authority (ESMA), a u Frankfurtu e biti sjedište European Insurance and Occupational Pensions Authorityja (EIOPA). Porast e i broj uposlenih u regulatorima i sa sadašnjih 50 suradnika za tri godine trebao bi se udvostruiti, što je još uvijek

IPAK POPUSTILA Angela Merkel, njemaka premijerka, dugo se protivila tome da europska tijela dobiju pravo davati upute ili izricati zabrane, ali na kraju je ipak popustila ARHIVA BUSINESS.HR

relativno malo u usporedbi s nacionalnim institucijama. Primjerice, britanski financijski nadzor FSA ima 3000 zaposlenih.

Kako Êe funkcionirati?

Na raspolaganju e biti i vei proraun pa EBA idue godine može raunati na 16 milijuna eura, a do 2016. godine svota e narasti na 25 milijuna eura. Za poziciju šefa triju regulatora raspisan je natjeaj, a funkcija e se popuniti do kraja godine. Osnovat e se i Vijee za

rizik, koje bi trebalo promatrati europski financijski sustav kao cjelinu i uoavati sustavne opasnosti. Taj bi regulator trebao upozoravati primijeti li, primjerice, umjetni porast cijena imovine i tako sprijeiti eventualnu novu financijsku katastrofu, kakvu je pokrenulo pucanje financijskog balona oslonjenog na tržište nekretnina u SAD-u. Vijee pod nazivom European Systemic Risk Board (ESRB) djelovat e kao agencija pri Europskoj

Nova etapa u razv zajedniki financij


GLAVNI REGULATORI EUROPSKOG FINANCIJSKOG SUSTAVA

JEAN-CLAUDE TRICHET, predsjednik Europske središnje banke, postaje i predsjednik Europskog vijea za sustavni rizik, ime su i on i funkcija europskoga guvernera dodatno dobili na važnosti ARHIVA BUSINESS.HR

Bankarski regulator - European Banking Authority (EBA) - u Londonu Regulator financijskih tržišta i vrijednosnica - Securities and Markets Authority (ESMA) - u Parizu Regulator osiguravajue industrije i mirovinskih fondova - European Insurance and Occupational Pensions Authority (EIOPA) - u Frankfurtu Europsko vijee za sustavni rizik - European Systemic Risk Board (ESRB) - u Frankfurtu

zirala njihov svakodnevni rad. Propao je ipak pokušaj da ESMA preuzme kontrolu i nad kuama za kliring koje igraju važnu ulogu u trgovini derivatima, pa e nad tim institucijama i dalje biti odgovorni nacionalni kontrolori.

Prostor za napredak

središnjoj banci, a u njemu e raditi kako strunjaci iz narodnih banaka tako i akademici. Predsjednik tog tijela bit e na pet godina izabrani predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet, ime mu je porasla nadzorna mo. No, za tri godine e se još jednom preispitati može li predsjednik ECB-a istodobno predsjedati i Vijeem za rizik. Bude li potrebno, na mjesto predsjednika tog vijea mogao bi biti izabran i predstavnik koji ne dola-

zi iz zemalja eurozone, a za to se osobito zalaže Velika Britanija. Dnevni posao nadzora ostaje u rukama nacionalnih kontrolora, a tijela EU ponajprije moraju voditi rauna o jedinstvenoj primjeni europskih zakona o nadzoru. Ako se pojedini nacionalni regulatori ne pridržavaju pravila Unije, tada europske agencije mogu nadglasati nacionalna tijela te bankama i ostalim financijskim institucijama uputiti izravne direktive. Doe li do prijepora izmeu

razliitih nacionalnih kontrolora, primjerice zbog kapitalizacije razliitih poslovnih dijelova osiguravajueg društva koje posluje u nekoliko zemalja, tada na scenu stupa europska agencija kao posrednik. Odluke agencije su obvezujue. ESMA uz kontrolu nad tržištima kapitala i vrijednosnicama preuzima i ovlasti nadzora nad rejting agencijama. Po novim pravilima EU, planirano je da bi se rejting agencije registrirale pri ESMA-i, a ta bi agencija nad-

Meutim, Vijee za rizik nije dobilo velike ovlasti i njegove odluke nisu obvezujue. Ono daje samo preporuke pojedinim ili svim lanicama kao i regulatorima. Ako lanice ne žele slijediti preporuke, moraju objasniti zašto to ne ine. Upitno je koliko ESRB može pritisnuti lanice. Opcija da to uini putem javne kritike mogla bi biti ograniena jer e mnoge teme vjerojatno biti vrlo osjetljive pa se brojne preporuke nee moi priopiti širokoj javnosti. O tome e se donositi odluka za svaki sluaj posebno. Pojedine lanice, prije svega Velika Britanija i Njemaka, dugo su se protivile tome da europska tijela dobiju prava na davanje uputa ili izricanja zabrana. Iza toga se krije zabrinutost da bi lanice mogle biti prisiljene da u sluaju buduih kriza za spa-

VAŽNIJE OVLASTI:

• moraju voditi rauna o jedinstvenoj primjeni europskih zakona o nadzoru • davanje izravnih direktiva financijskim institucijama ako se nacionalni regulatori ne pridržavaju EU pravila • posredovanje u prijeporima izmeu nacionalnih financijskih regulatora i donošenje obvezujuih odluka • nadzor nad rejting agencijama • privremena zabrana trgovanja visokorizinim financijskim proizvodima

šavanje banaka moraju utrošiti novac poreznih obveznika. Na kraju su Njemaka i Velika Britanija ipak popustile. Ako jedna banka zapadne u teškoe, tada e europski nadzor nadležan za spomenuti sektor imati posljednju rije u kriznom menadžmentu. To vrijedi u svakom sluaju kad nacionalne nadzorne službe ne mogu postii dogovor. Time je Europski parlament progurao svoje zahtjeve i zalaganja za europske agencije.

zvoju EU - stvoren cijski sustav Alen Legovi, Bruxelles


investor 24-25

EUFORIJA Dionica Zabe u posljednja dva dana porasla je 10 posto

business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

Fondovima od Zabe samo 1,5 mil. eura Većina iznosa koji je Zagrebačka banka namijenila za isplatu dividende odlazi UniCreditu i osiguravatelju Allianzu, dok će domaći investicijski fondovi dobiti nešto više od 11 milijuna kuna - gotovo polovina tog iznosa odlazi na račun PBZ/CO OMF-a Zagrebačke burza u četvrtak je stavila dionicu Zagrebačke banke u segment promatranja zbog iznenadnog rasta koji je uzrokovan prijedlogom o isplati dividende od 18,9 kuna po dionici. Špekulanti su pohrlili na dionicu u srijedu, kada je ona porasla gotovo deset posto, dok je u četvrtak dodala još dva posto vrijednosti i završila na razini od 240 kuna.

Zagrebačka banka će sredinom studenoga isplatiti čak 1,2 milijarde kuna dividende.

18,9 kuna po dionici

Prema objavi na Zagrebačkoj burzi, Uprava i Nadzorni odbor najveće domaće banke predložili su glavnoj skupštini isplatu dividende u iznosu 18,9 kuna po dionici. Dividenda bi se isplatila iz zadržane dobiti ostva-

Tko će uzeti dividendu Zabe? UniCredit Austria Allianz SE PBZ/CO OMF Simest S.P.A. RBA Balanced IOF PBZ Equity OIF Braniteljski Fond RBACentral Europe OIF Sveučilišna bolnica ZG u osn. u lik. PBZ Global OIF

1,019.34 141.83 4.3 3.2 1.56 1.51 1.45 1.32 1.22 0.94

*svi iznosi u milijunima kuna Izvor: Skdd, Business.hr

Business tv Kapital Network, Petak 10. 9.

20:00 20:15 21:00 22:30 22:45 23:00

VIJESTI KN INTERVJU ZAMISLI CLAIRE, Igrani film (12) VIJESTI PREGLED TJEDNA EU INFO

Kapital Network, Subota 11. 9.

rene u prošloj godini, koja je iznosila 1,39 milijardi kuna. Glavna skupština, najavljena za 22. listopada, najvjerojatnije će potvrditi odluku o isplati dividende. Novac bi se na računima dioničara trebao naći 15. studenoga. Najveća dva dioničara Zagrebačke banke su talijanska bankarska grupacija UniCredit i njemački osiguravatelj Allianz. Prema prijedlogu isplate, UniCreditu će pripasti nešto više od milijardu kuna, dok će Allianz ugrabiti oko 140 milijuna kuna.

Najviše PBZ-u

Na račune domaćih fondovskih menadžera sjest će 11 milijuna kuna. Najveći dio tog iznosa odlazi na račun PBZ/Croatia osiguranje mirovinskog fonda - čak 4,3 milijuna kuna. Iznose od milijun i pol do milijun kuna dobit će Raiffeisen Balanced, PBZ Equity i Raiffeisen Central Bank, dok će nešto manje od milijun kuna zaraditi

PBZ Global. Ipak, može se očekivati da će nakon isplate dividende vrijednost dionice pasti za isplaćeni dio, kao što je to bio slučaj s ostalim izdanjima. S time se slaže i Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala, koji je rekao kako ne bi bilo iznenađenje da nakon bezdividendnog dana dionica izgubi na vrijednosti. Prisjetimo, skupština dioničara Zagrebačke banke sazvana je za 26. travnja u zagrebačkom hotelu Regent Esplanade. Prema prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, cjelokupna ostvarena dobit raspoređuje se u zadržanu dobit. Nadzorni odbor dao je suglasnost na godišnja izvješća o poslovanju i predložio davanje razrješnica članovima Uprave. Predložena je i odluka o dodjeli vlastitih dionica radnicima u vrijednosti 37,46 milijuna kuna. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

19:30 19:40 19:50 20:00 20:30 20:50 21:05 21:15 22:00 23:20 01:00

WORLD SCANER KN REPORT GLAM LX ( reportaža ) OBJEKTIV, magazin KAPITAL ZNANJA GLAM LX PREGLED TJEDNA KN INTERVJU PAKLENA VOŽNJA, Igrani film (15) LJUBAV I PLES, Igrani film (15) PAKLENA VOŽNJA, Igrani film (15) / R

Kapital Network, Nedjelja 12. 9. 19:30 20:00 20:30 21:00 22:30

KN EDUKACIJA KN AUTO MAGAZIN ( R ) OBJEKTIV O`HORTEN, (12) Igrani film NOVI POČETAK, Igrani film (15)


investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

DELISTING

OECD

Erste&Steiermärkische banka (ESB) u etvrtak je na Zagrebakoj burzi (ZSE) objavila rjeťenje Trgovakog suda u Rijeci o prijenosu dionica manjinskih dioniara te banke na glavnog dioniara ESB Holding, a Zagrebaka burza potom je obustavila trgovanje dionicama ESB-a. Burza je takoer izvijestila da je, nakon provedenog nadzora, poniťtila neke transakcije dionicama ESB-a. N. S.

Oporavak svjetskog gospodarstva usporava snaĹžnije nego ĹĄto se oekivalo i vlade e moĹžda morati posegnuti za novim poticajima, upozorio je u etvrtak OECD. U skupini sedam vodeih industrijskih gospodarstava svijeta G7 rast bi u drugoj polovici godine mogao usporiti, uz godiĹĄnju stopu rasta od 1,5 posto. Pritom bi SAD u treem tromjeseju mo-

Erste banka otiĹĄla sa ZSE-a

Nema oporavka bez poticaja

gao zabiljeĹžiti stopu rasta od 2 posto te od 1,2 posto u posljednja tri ovogodiĹĄnja mjeseca. Eurozona bi na temelju prosjene vrijednosti tri najvee lanice, Njemake, Francuske i Italije, mogla zabiljeĹžiti rast u visini 0,4 posto u tekuem tromjeseju, koji bi u posljednja tri mjeseca trebao blago ubrzati na 0,6 posto. U Japanu bi aktivnosti trebale porasti 0,6 posto u treem tromjeseju i potom neznatno ubrzati na 0,7 posto u posljednja tri mjeseca. H

PRIMORSKA BANKA

Ĺ vicarcima kontrolni paket

Ženevska C.I.M. Banque trebala bi u kapitalu Primorske banke nakon zavrťene dokapitalizacije imati 27 posto, objavili su iz Primorske banke nakon dobivene suglasnosti HNB-a. CIM Banque je banka specijalizirana za usluge privatnog bankarstva, a Primorska banka postaje prva hrvatska banka u kojoj jedna ťvicarska banka drŞi znatan vlasniki udjel. A. Pa.

Erste smanjio ciljanu cijenu HT-a i preporuio drĹžati OPORAVAK TEK SLJEDEE GODINE Iako u poslovanju HT-a postoje odreeni pozitivni znakovi, poput usporavanja pada prihoda u odnosu na prijaĹĄnje kvartale, o zaokretu je joĹĄ prerano govoriti pa se oporavak prihoda i zarade ne oekuje prije 2011. godine Analitiari Erste grupe u svojoj su analizi telekomunikacijskog trĹžiĹĄta srednje i istone Europe za dionice HT-a potvrdili preporuku drĹžati, dok su ciljanu cijenu smanjili s prijaĹĄnjih 300 na 280 kuna. Prema procjenama analitiara, neto dobit HT-a nakon manjinskih udjela ove e godine umjesto prethodno procijenjenih 1,78 milijardi iznositi 1,76 milijardi kuna, dok e godinu poslije neto dobit HT-a porasti na 1,85 milijardi kuna. Zarada po dionici u ovoj je godini unato pozitivnim efektima koje je donijela kupnja Combisa smanjena na 21,54 kune zbog produljenja poreza na mo-

bilnu telefoniju i u iduoj godini te slabijih financijskih rezultata.

Hrvatska bez oporavka

Hrvatska je u regiji srednje i istone Europe izdvojena kao jedna od rijetkih zemalja koje ne biljeĹže oporavak te nastavlja s recesijom i u ovoj godini. Iako u poslovanju HT-a postoje odreeni pozitivni znakovi poput usporavanja pada prihoda u odnosu na prijaĹĄnje kvartale, o zaokretu je joĹĄ prerano govoriti pa se oporavak prihoda i zarade ne oekuje prije 2011. godine. "Telekomunikacijski sektor nije ostao imun na recesiju, a rast prihoda u sektoru bio je blizu nule",

Pregled preporuka telekomunikacijskih kompanija u regiji Kompanija

Valuta

Trenutana Ciljana Trend PrijaĹĄnja PrijaĹĄnja Preporuka cijena cijena rasta ciljana cijena preporuka

Turk Telekom

TRY

6.2

Magyar Telekom

HUF

687.0

720.0

TelefĂłnica O2 CR

CZK

395.0

Telekom Austria

EUR

10.4

T-Hrvatski Telekom

HRK

Telekom Slovenije

EUR

91.5

Turkcell

TRY

9.9

TP SA

PLN

16.6

8.0 30,1%

kupiti

7.0

kupiti

4,8%

drĹžati

770.0

dokupiti

425.0

7,6%

drĹžati

470.0

drĹžati

11.0

5,5%

drĹžati

10.0

drĹžati

260.0 280.0

7,7%

drĹžati

300.0

drĹžati

94.0

2,8%

drĹžati

95.0

smanjiti

10.4

5,6%

drĹžati

9.4

drĹžati

16.0 -3,6%

smanjiti

16.0

smanjiti

Izvor: Erste Grupa

rekla je Vera Sutedja, analitiarka Erste Groupa za telekomunikacijski sektor srednje i istone Europe.

Turk telekom poĹželjan

"Vodee telekomunikacijske kompanije koje pokrivamo uspjele su odrĹžati ili ak i podii razinu dividendi tijekom gospodarske krize te su pruĹžile povrat ulaganja u iznosu oko 76 posto, no u nekim sluajevima, kao ĹĄto su Magyar Telekom, T-Hrvatski telekom i Telekom Slovenije, cijena dionice imala je loĹĄe rezultate te se povrat od di-

videndi razvodnio." Kao najbolji izbor u sektoru analitiari Erstea izdvajaju TĂźrk Telekom s obzirom na dobre rezultate u drugom tromjeseju 2010., koji su potvrdili oporavak marĹže u mobilnom poslovanju TĂźrk Telekoma - tvrtki Avea, te snaĹžnu poziciju u fiksnoj telefoniji. Dvoznamenkasti rast, politika isplate velikoduĹĄnih dividendi te atraktivna valuacija meu slinim tvrtkama kljuni su argumenti za pozitivnu preporuku. Preporuka za Maarski

telekom promijenjena je s akumulirati na drĹžati s obzirom na to da e rezovi u drĹžavnoj potroĹĄnji utjecati na prihode i zaradu u drugoj polovici godine. Dionice Telekoma Slovenije s obzirom na obuzdavanje troĹĄkova u toj kompaniji zasluĹžile su preporuku drĹžati. Tvrtkama TelefĂłnica O2 CR, Telekom Austria i Turkcell dodijeljena je preporuka drĹžati budui da nemaju pozitivnih katalizatora u bliskoj budunosti. Biljana Stari


JEFTINIJE OD OBVEZNICA

Ruske kompanije preferiraju kredite

Ruske naftne kompanije poput Lukoila i Gazproma iskoristile su pad cijene zaduĹživanja na trĹžiĹĄtu sindiciranih kredita te ove godine utrostruile svoje kredite na 20 milijardi dolara, odbacujui zaduĹživanje preko obveznica. Najvei privatni ruski proizvoa nafte Lukoil tako je podigao 1,5 milijardi dolara vrijedan privatni kredit po godiĹĄnjoj ka-

matnoj stopi 140 baznih bodova iznad meubankovne kamate, dok je Gazprom proĹĄli tjedan istu svotu posudio na pet godina uz spread od 210 baznih bodova. Prosjena godiĹĄnja kamatna stopa koju ruske kompanije plaaju na zajmove podignute ove godine 310 je baznih bodova vea od referentne meubankovne kamate, dok je proĹĄle godine taj spread iznosio 400 baznih bodova. Strane su banke osigurale 71 posto svih ovogodiĹĄnjih zajmova ruskih kompanija. B. S.

STARNETT

Dalekovodu posao u NorveĹĄkoj od 20 milijuna 

LUKA MILIÂťI, predsjednik Uprave Dalekovoda SNIMIO HRVOJE DOMINI

Dalekovod je u etvrtak u Zagrebu potpisao ugovor s norveĹĄkim drĹžavnim operaterom Starnettom o izgradnji dalekovoda Sima Samnanger duljine 90 kilometara. Vrijednost radova na montaĹži iznosi viĹĄe od 20 milijuna eura. Oekivani poetak radova je 1. listopada ove godine. Izgradnja obuhvaa graevinske radove, monta-

Ĺžu elino-reĹĄetkastih stupova te elektromontaĹžne radove. Svrha izgradnje dalekovoda je poveanje pouzdanosti u isporuci elektrine energije potroĹĄaima, ĹĄto e posebno poveati kapacitete u prijenosu elektrine energije i pouzdanost opskrbe za cjelokupnu regiju sa sjediĹĄtem u Bergenu. Zbog nepristupanosti terena izgradnja e se odvijat uz koriĹĄtenje helikoptera, ĹĄto je uobiajena praksa kada je rije o izgradnji dalekovoda u NorveĹĄkoj, gdje su zahtjevi po pitanju zaĹĄtite okoliĹĄa izrazito visoki. B. S.

Sporazum objavljen bez cijene za LRH ANTE SAMODOL, elni ovjek Hanfe, u kojoj istiu da je obveza objavljivanja ponuda za preuzimanje Grada Opatije i ostalih neupitna SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Opatijska hotelska tvrtka Liburnia Riviera hoteli (LRH) i SN holding objavili su u etvrtak na Zagrebakoj burzi sporazum koji su 23. srpnja ove godine sklopili Hrvatski fond za privatizaciju i SN holding, kojim nagodbom razrjeĹĄuju sva svoja potraĹživanja i sporove vezane uz LRH i kojim HFP na SN holding prenosi 54,83 posto dionica LRH. Sporazum je, kako stoji u objavi iz LRH i SN holdinga, objavljen nakon ĹĄto je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dan ranije pozvala SN holding da ga bez odgode objavi na Burzi. U objavi sporazuma nabrajaju se svi detalji, osim onoga najvaĹžnijega koji su dan

ranije traĹžili manjinski dioniari, a to je cijena.

Obveza neupitna

Nakon ĹĄto su mali dioniari Liburnia Riviera hotela (LRH) u srijedu postavili pitanje cijene preuzimanja 58 posto dionica koje je SN holding preuzeo od Hrvatskog fonda za privatizaciju, kao i o obvezi objave za preuzimanje Grada Opatije koja izvrĹĄnom odlukom Hanfe postoji joĹĄ od 2007. godine, u etvrtak se priopenjem javio i prozvani hrvatski regulator u kojemu odbacuje svaki vid pritisaka na svoj rad. Hanfa je istakla da je obveza objave ponude za preuzimanjem Grada Opatije i ostalih trenutano neupitna te

ZAHTJEV HANFE SN holding je na zahtjev Hanfe objavio sporazum s Hrvatskim fondom za privatizaciju kojim nagodbom rjeĹĄuju sva svoja potraĹživanja i sporove vezane uz LRH i kojim HFP na SN holding prenosi 54,83% dionica LRH, ali bez najvaĹžnijeg dijela za manjinske dioniare, a to je cijena da e Hanfa u okviru svojih zakonskih ovlasti inzistirati na objavljivanju svake znaajnije okolnosti u vezi s postojanjem te obveze. U samom pak sporazumu izmeu HFP-a i SN holdinga navodi se kako dvije strane utvruju da je 14. lipnja 2007. potpisan sporazum o razrjeĹĄenju imovinsko-

BROJKA

54,83 posto dionica Liburnija Riviere Hrvatski privatizacijski fond prenio je na SN holding

pravnih odnosa i prijenosu 25 posto plus jedne dionice LRH izmeu Grada Opatije i opina Lovran, MoĹĄenika Draga i Matulji temeljem kojeg je HFP na Grad Opatiju (a Grad dalje na druĹĄtvo Nova Liburnija) prenio 75.661 dionicu, ali i kako je taj sporazum niĹĄtetan.

NedupuĹĄten sporazum

"S obzirom da je pobuda jedinica lokalne samouprave za sklapanje sporazuma iz 2007. bila da dionice LRH stekne na izvoran (originalna) nain, u postupku pretvorbe druĹĄtvenog poduzea i kao takva nedopuĹĄtena, sporazum iz 2007. je niĹĄtetan", navodi se u sporazumu HFP-a i SN holdinga.

Takoer se navodi kako SN holding, radi mirnog rjeĹĄavanja potencijalnog spora povodom niĹĄtetnosti sporazuma iz 2007., pod uvjetom potpunog ispunjenja obveza HFP-a, izriito priznaje pravo na vlasniĹĄtvo u korist Grada Opatije, opina Lovran, MoĹĄenika Draga i Matulji i druĹĄtvu Nova Liburnija na 75.661 dionicu LRH. Sporazumne strane, kako se nadalje navodi, utvruju da nakon utvrenja niĹĄtetnosti sporazuma iz 2007. HFP nema nikakvih obveza prema malim dioniarima ili bilo kojim treim osobama, a bilo kakve mogue obveze HFP-a po toj osnovi preuzet e SN holding. B.hr


investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Viadukta snaĹžno je uzletjela u etvrtak na Zagrebakoj burzi. Rastom neznatno veim od 5 posto ponovno je preskoila razinu od 220 kuna uz 29.691 kunu ukupnog prometa. Protrgovano je sa 134 dionice u pet transakcija te je Viadukt u etvrtak rastom predvodio graevinski sektor. OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagrebake burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 VaraŞdin: 042 302 700

Adris grupa HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Zagrebaka banka Ina-industrija nafte d.d. Konzum Ericsson Nikola Tesla Atlantic grupa Dalekovod Institut graevinarstva hrvatske Podravka prehrambena industrija, d.d. Privredna banka Zagreb Uljanik plovidba Atlantska plovidba d.d. AD plastik Konar - elektroindustrija Jadroplov d.d. Mlinar mlinsko-pekarska industrija Kraš, prehrambena industrija Petrokemija Luka ploe Fima validus Ingra Ledo HUP - Zagreb Žitnjak akoveki mlinovi Imperial hoteljerstvo Valamar grupa RIZ-odašiljai Dom holding Viadukt Luka Rijeka Atlas nekretnine Jadranka Viro tvornica šeera d.d. Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Tisak Badel 1862 Slobodna Dalmacija Jadranski naftovod Tehnika uro akovi holding Proficio Liburnia riviera hoteli Industrogradnja d.d Lavevi Agromeimurje Vaba d.d. banka Varaždin Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge akovština OT-optima telekom d.d. Sunani Hvar Hidroelektra niskogradnja HTP Korula Belje Istraturist Umag d. d. Lucidus dioniko Riviera pore Magma d.d. Arenaturis Beliše Veterina d.d. Božjakovina DIOKI d.d Elektroprojekt, projekt., konz. i inž. d.d. Hoteli Brela Centar banka Zlatni rat Velebit, zatvoreni investicijski fond, d.d. Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

+

Žitnjak je u etvrtak golemim padom od 26,11 posto zasluŞio titulu gubitnika dana. Usprkos tome, takav pad nije bio sasvim neoekivan budui da je to izdanje prethodnih dana zabiljeŞilo joť vei rast cijene u vrlo kratkom vremenu. U ponedjeljak je cijena rasla 15 posto, a dan nakon toga dodatnih 34,77 posto.

Redovan promet: 16.915.719,88 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

256.30 260.22 232.56 1,644.00 191.02 1,311.00 747.20 276.17 1,693.00 287.02 486.01 564.00 840.00 90.00 490.00 142.00 637.00 452.01 137.00 1,602.00 12.67 21.00 5,550.00 1,500.00 116.00 3,570.00 199.00 40.00 98.00 36.55 221.00 183.20 43.99 380.00 315.03 21.01 182.40 67.88 26.09 2,620.00 1,036.00 28.38 11.70 2,350.00 376.07 232.01 910.00 60.07 31.00 7.27 27.09 30.10 161.87 91.00 66.72 349.99 18.01 159.97 55.00 42.60 425.00 62.32 118.89 82.25 717.99 65.00 249.99 37.00 4.01 17.00

260.00 264.75 244.99 1,668.98 197.90 1,328.00 758.00 281.99 1,714.98 293.00 500.00 568.01 853.99 90.00 493.00 146.47 637.00 462.00 140.00 1,610.08 13.45 21.66 5,600.00 1,590.00 124.24 3,570.00 199.00 40.10 98.00 38.49 226.00 184.00 46.98 380.00 322.00 21.01 190.40 69.79 26.09 2,669.89 1,064.00 29.86 11.92 2,380.00 376.11 232.01 910.00 63.99 40.98 8.35 29.06 31.00 161.87 91.00 66.74 349.99 18.01 159.98 55.00 42.60 425.00 62.32 118.89 82.25 717.99 65.00 249.99 37.00 4.01 17.00

258.90 264.00 240.00 1,660.02 197.90 1,315.00 756.48 281.99 1,700.00 293.00 486.01 565.00 850.00 90.00 493.00 146.47 637.00 452.01 137.00 1,603.08 13.45 21.15 5,600.00 1,590.00 116.00 3,570.00 199.00 40.00 98.00 38.48 226.00 183.20 46.98 380.00 320.00 21.01 190.39 67.88 26.09 2,620.00 1,064.00 29.38 11.70 2,380.00 376.07 232.01 910.00 63.99 40.98 7.27 28.00 30.10 161.87 91.00 66.74 349.99 18.01 159.98 55.00 42.60 425.00 62.32 118.89 82.25 717.99 65.00 249.99 37.00 4.01 17.00

0.58% 1.19% 2.14% 0.33% 3.07% -1.13% 0.86% 0.87% 0.41% 0.42% 1.25% 0.00% 1.20% -0.87% 0.61% 0.68% 0.00% -1.74% -0.12% -0.18% 4.34% -0.05% 3.70% -0.38% -26.11% -0.14% 4.74% 0.03% -2.00% 0.79% 5.04% -0.44% 2.13% 1.33% 0.00% 5.05% 0.14% -5.72% 2.27% 0.11% 1.82% 3.05% -1.60% -0.79% -0.01% 0.66% -9.14% 6.51% -2.20% -12.93% -6.29% -4.44% 3.10% -5.20% -0.01% 0.00% 11.31% 8.83% -2.52% 1.07% -5.56% -1.08% 18.82% 2.81% 0.00% -34.34% 0.00% 15.01% 0.00% 0.00%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: 0,62%

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

18,187 12,567 8,540 440 3,131 447 762 2,041 278 1,291 707 541 316 1,823 311 1,049 217 300 936 80 9,721 5,529 15 40 465 15 250 1,210 380 828 134 156 585 63 63 955 91 250 626 6 15 502 1,014 5 29 40 10 124 176 826 204 187 32 50 65 10 185 20 43 30 3 20 9 10 1 8 2 5 40 9

4,724,393.72 3,287,213.11 2,028,147.42 728,023.87 610,814.18 587,947.97 571,827.76 570,477.18 474,285.85 376,430.89 351,759.97 305,511.76 267,087.14 164,070.00 152,657.64 152,089.90 138,229.00 136,739.65 128,934.18 128,547.27 126,730.94 116,981.09 83,879.00 62,699.86 55,435.36 53,550.00 49,750.00 48,406.60 37,240.00 30,917.36 29,691.00 28,624.62 26,627.23 23,940.00 20,082.29 20,064.55 17,246.34 17,092.44 16,332.34 15,773.89 15,768.17 14,253.25 12,070.80 11,780.00 10,906.31 9,280.40 9,100.00 7,643.91 6,683.54 6,135.57 5,813.53 5,639.50 5,179.84 4,550.00 4,337.10 3,499.90 3,331.85 3,199.56 2,365.00 1,278.00 1,275.00 1,246.40 1,070.01 822.50 717.99 520.00 499.98 185.00 160.40 153.00

1,756.40 21,618.57 15,371.61 16,600.20 4,492.90 1,751.12 1,868.50 646.83 269.59 1,588.06 9,270.53 327.70 1,186.19 377.96 1,268.05 239.72 124.48 620.89 457.73 356.87 36.34 158.62 1,232.95 749.49 23.85 374.85 126.54 251.83 36.67 287.34 103.24 1,095.62 156.72 126.34 443.73 10.63 454.38 51.05 136.22 1,946.26 201.59 95.11 45.78 720.29 170.13 110.95 37.66 112.96 13.72 7.66 78.96 220.06 100.99 38.80 548.30 1,636.20 45.59 584.49 268.08 92.97 494.83 114.97 24.37 332.46 64.48 34.14 15.62 20.44 13.66 32.65

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 242.21 226.72 200.00 1,431.00 131.05 1,231.00 607.54 270.20 1,600.00 240.00 461.06 533.13 723.23 57.85 410.00 124.01 623.00 250.05 105.50 1,330.00 10.55 19.70 5,020.01 1,125.00 76.10 2,107.10 150.00 25.06 98.00 28.70 204.00 162.00 20.50 372.50 290.00 20.00 174.15 58.00 20.01 2,092.00 949.03 22.36 11.50 1,413.01 292.00 210.00 910.00 51.00 15.17 5.51 21.28 25.00 140.01 72.10 59.00 270.00 14.09 100.00 48.11 41.00 305.01 52.05 93.39 70.07 500.01 30.03 240.00 30.05 3.05 12.69

318.99 332.84 310.00 1,940.00 207.51 1,777.00 790.00 443.00 4,375.00 400.00 715.00 736.89 1,195.95 109.30 517.00 209.00 640.00 493.99 192.99 2,093.00 29.01 61.49 7,679.00 1,860.00 164.00 3,799.21 219.00 45.00 265.00 54.00 498.99 246.00 46.98 444.00 505.00 33.99 369.00 144.00 64.98 3,750.00 2,769.99 58.00 16.39 2,890.00 570.00 286.13 1,001.50 74.01 87.99 47.01 56.00 42.23 370.00 185.00 108.00 410.00 38.00 197.50 78.00 70.00 580.00 88.99 200.00 168.49 798.99 108.81 329.00 59.66 10.00 36.50


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

64,15 88,00 239,00 12,84 172,00 23,80 106,06 132,00 10,22 43,75 7,91 100,00 0,68 9,66 15,40

65,05 90,00 243,00 13,00 174,20 24,00 106,11 138,00 10,37 45,20 7,91 100,00 0,68 9,71 15,70

64,85 88,72 240,00 12,93 174,20 23,99 106,11 135,00 10,29 43,75 7,91 100,00 0,68 9,71 15,49

64,59 88,42 240,01 12,93 173,21 24,00 37,73 136,08 10,35 43,93 7,91 1.000,00 0,68 9,69 15,56

5,00 32,11 31,60 32,31 1,25 1,26 0,00 1,20 0,20 0,65 0,88

5,50 32,50 32,50 32,50 1,25 1,26 0,00 1,20 0,20 0,65 0,91

5,50 32,12 32,50 32,33 1,25 1,26 0,00 1,20 0,20 0,65 0,91

5,24 0,32 0,32 0,32 1,25 1,26 0,00 1,20 0,20 0,65 0,88

35,55 32,50 30,00 28,60 27,50 7,00 72,02

35,55 32,50 30,00 28,61 27,53 7,00 73,00

35,55 32,50 30,00 28,60 27,50 7,00 73,00

35,55 32,50 30,00 28,60 27,51 7,00 72,96

2.750,00 82,20 25.000,00 451,00 85,20 920,00 1.500,00 94,32 88,04 670,00 91,50 11.887,00 5.078,00 97,67 3.550,00 499,00 7.200,00 2.700,00

2.800,00 82,90 25.000,00 460,00 85,52 950,00 1.500,00 94,40 88,28 675,00 91,50 13.000,00 5.100,00 97,67 3.550,00 501,00 7.260,00 2.700,00

2.779,00 82,88 25.000,00 454,00 85,45 936,00 1.500,00 94,39 88,27 672,00 91,50 12.925,00 5.096,00 97,67 3.550,00 500,00 7.235,00 2.700,00

2.778,81 82,87 25.000,00 452,56 85,44 934,47 1.500,00 94,37 88,23 671,62 91,50 12.924,55 5.095,62 97,67 3.550,00 500,27 7.235,29 2.700,00

81,00 3.705,00 395,00 3.199,00 3.699,00 3.650,00 571,00 80,50 2.161,00 2.650,00 84,10

81,50 3.720,00 400,00 3.200,00 3.700,00 3.700,00 580,00 81,00 2.200,00 2.652,00 84,10

81,30 3.709,81 395,69 3.199,69 3.699,85 3.665,22 574,48 80,77 2.195,76 2.650,77 84,10

50,04 3.709,81 395,69 3.199,69 3.699,85 3.665,22 574,48 49,71 2.195,76 2.650,77 51,76

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG PETG GRVG SAVA AELG SOS2E MELR KBMR KDHR POSR PRB11 PBGS INDGL LKPG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE PETROL GORENJE SAVA AERODROM LJUBLJANA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD GROUP POZAVAROVALNICA SAVA PROBANKA 11. IZDAJA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD INFOND GLOBAL LUKA KOPER

ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA NEVESINJEPUTEVI AD NEVESINJE AGROKRAJINA AD BANJA LUKA MIKROELEKTRONIKA AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E VISPAK DD VISOKO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2016K Dunav Re a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2015K Energoprojekt holding a.d. Beograd Mlekara a.d. Subotica Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2014K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2013K Jubmes a.d. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Metals banka a.d. Novi Sad Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Agrobanka a.d. Beograd Informatika a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 ZK PELAGONIJA BITOLA STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06

662.864,38 221.491,09 195.610,00 139.179,22 62.183,30 50.107,69 39.689,26 34.020,70 30.426,10 30.224,50 27.969,76 27.000,00 20.387,08 12.816,33 10.687,85

Sava Krka Toplifikacija Skopje Makedonski telekom Mlekara Subotica

+2,47% +0,79% +0,34% +0,17% +0,13%

Nova banka Banja Luka Telekom Slovenije Fabrika duhana Sarajevo Gorenje Alkaloid

-3,19% -1,42% -0,67% -0,39% -0,21%

Energoprojekt holding Beograd

Bosnalijek

Jedna od rijetkih koje su u etvrtak na Beogradskoj burzi zabilježile rast vrijednosti bila je dionica beogradskog Energoprojekt holdinga. Cijena te dionice rasla je 1,85 posto, na 936 dinara, a ukupan je promet iznosio 1,7 milijuna dinara. Ukupno je šest dionica na Beogradskoj burzi premašilo promet od milijun dinara, a najlikvidnija sa 27,6 milijuna dinara bila je dionica niške AIK banke. Oba su beogradska indeksa dan završila u minusu.

Samo je 665 dionica najvee bosanske farmaceutske kompanije u etvrtak promijenilo vlasnika te je ukupan promet jedva premašio 10.000 konvertibilnih maraka, a vrijednost dionice pala je 2,55 posto te je zadnja zabilježena cijena iznosila 15,3 KM. To je ujedno bila i najniža cijena zabilježena tijekom dana. Fabrika duhana bila je najlikvidnija sa 84.631 konvertibilnu marku prometa, uz pad cijene 0,67 posto.

+1,85 -2,55

10,00 % 38200 0,37 % 95728 1,25 % 66009 -0,55 % 39866 -6,02 % 7500 0,00 % 4232 0,00 % 2243198 0,00 % 3000 0,50 % 16117 -0,31 % 4718 -3,19 % 3399

200.100,00 30.877,05 21.307,44 12.922,72 9.375,00 5.332,32 4.262,07 3.600,00 3.239,52 3.057,27 2.997,09

1,54 % 105642 3,08 % 92090 1,94 % 80985 1,56 % 80985 0,00 % 81338 0,00 % 159651 -0,67 % 1160

3.755.573,10 2.992.925,00 2.429.550,00 2.316.199,01 2.237.341,91 1.117.557,00 84.631,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK TEL KMB TPLF TNB GRNT RMDEN08 ZPKO SBT RMDEN06

10263 2505 815 10764 359 2088 1052 250 2941 688 3536 27 29981 1323 687

valuta: BAM - konvertabilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB A2016 DNREM NIIS A2015 ENHL MLSU A2012 A2014 SJPT A2013 JMBN UNBN A2011 MTBN VZAS AGBN INFM

0,79 % -1,42 % 0,00 % -0,39 % 2,47 % -0,04 % 0,06 % 0,00 % -1,25 % -2,99 % 0,00 % 0,00 % 0,29 % -0,10 % 0,45 %

valuta: BAM - konvertabilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E VSPKR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA KRIP-R-A RSRS-O-B RSRS-O-D RSRS-O-C TRZN-R-A TLKM-R-A APBL-R-A NVPT-R-A AGKR-R-A CMEL-R-A NOVB-R-E

+

Oznaka

Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

+

Powered by

business.hr

-0,96 % 9937 27.612.990,00 0,21 % 102976 8.533.108,13 0,00 % 300 7.500.000,00 -1,52 % 13839 6.263.009,00 0,05 % 29119 2.487.854,55 1,85 % 1816 1.697.000,00 0,13 % 1085 1.627.500,00 0,08 % 15741 1.485.501,36 0,12 % 14003 1.235.435,80 -1,03 % 1517 1.018.850,00 0,44 % 6839 625.768,50 -4,31 % 47 607.454,00 -11,68 % 84 428.032,00 -0,02 % 3665 357.960,55 3,20 % 58 205.900,00 -2,91 % 275 137.575,00 -1,56 % 17 123.000,00 -2,42 % 35 94.500,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,44 % -0,21 % 0,17 % -0,01 % 0,34 % -0,95 % -0,10 % 0,34 % 1,66 % -0,05 % 0,18 %

34317 268 1491 145 120 115 573 5473 92 60 3000

1.717.207,43 994.229,00 589.975,00 463.955,00 443.982,00 421.500,00 329.178,00 272.081,73 202.010,00 159.046,00 155.281,31

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP -0,03% BIRS -1,58% 809,00 828,03 LJSEX -0,42% FIRS +0,87% 3.223,50 1.414,82 Belex15 -1,01% MBI10 0,00% 620,73 2.308,80 Belexline -0,74% MOSTE +1,19% 1.217,55 494,53 SASX10 0,00% NEX20 +0,31% 875,06 14.063,43 EUROPSKI INDEKSI +0,99% WIG20 +2,09% 2.530,63 BUX +0,66% 23.372,66 +2,15% +0,81% ATX +0,97% 2.500,64 indeksa na zatvaranju u +1,08% Stanje etvrtak, 9. rujna 2010.

FTSE100 5.487,86

DAX 6.207,67

CAC40

3.715,27

MICEX 1,437.47

AMERI»KI INDEKSI +1,24% S&P500 +0,64% 10.447,93 1.098,87 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,90% srijeda, 8. rujna 2010. 2.228,87 DJIA


investor 30 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

42,2790

Ilirika Azijski tigar

60,4903

15,36

HPB WAV DJE

88,6281

14,06

128,5700

13,82

61,9600

13,50

ZB trend PBZ I-Stock

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22,33

ST Global Equity

48,2833

-24,44

FIMA Equity

77,9208

-22,64

C-Zenit

46,3744

-20,78

Erste Total East

30,5300

-16,72

KD Victoria

13,6726

-14,52

+ MJEŠOVITI

MP-Bric HR OTP Europa Plus Aureus US Equity KD Nova Europa MP-Global HR Raiffeisen World KD Energija ZB euroaktiv Aureus Equity OTP indeksni Raiffeisen Emerging M. AC Rusija ZB BRIC+ Capital Two ZB aktiv VB CROBEX10 ZB trend NFD BRIC A1 HPB WAV DJE Ilirika JIE MP-Mena HR KD Prvi izbor Erste Adriatic Equity Poba Ico Equity HI-growth Raiffeisen HR dionice HPB Titan VB High Equity Raiffeisen C. Europe

+

143,4100

9,80

Raiffeisen Balanced

152,4100

7,78

Allianz Portfolio

110,0374

7,05

AC G Balanced EM

10,9025

6,74

9,7740

3,64

ICF Balanced

115,8446

-25,26

ST Balanced

177,6959

-20,73

ST Aggressive

64,4553

-18,25

C-Premium

5,3389

-10,98

Agram Trust

68,0855

-4,94

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

173,6900

13,49

Capital One

159,0500

10,44

OTP euro obvezniki

125,2825

9,77

ZB bond

160,2800

9,21

PBZ Bond fond

129,1100

8,20

11,3094

3,54

Erste Bond

129,8900

4,91

ICF Fixed Income

139,0343

6,13

HPB Obvezniki

125,2772

7,06

PBZ Bond fond

129,1100

8,20

+

HI-conservative

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn  kn kn kn  kn  kn kn    kn kn kn   kn   kn kn  kn  kn  kn 

336,1440 110,4972 111,0332 6,4946 291,4642 100,2600 9,6488 101,6800 92,3312 37,7520 56,2800 42,2790 98,5800 69,1600 98,6800 89,8177 128,5700 28,5088 80,3200 88,6281 159,4414 454,2535 12,1531 85,1200 5609,4000 8,1479 68,5700 69,0119 47,9187 60,9700

1,79 1,77 1,60 1,58 1,57 1,15 1,14 1,05 1,02 0,99 0,95 0,94 0,94 0,89 0,88 0,88 0,83 0,80 0,74 0,69 0,65 0,62 0,54 0,52 0,51 0,50 0,47 0,46 0,42 0,36

0,39 7,95 -7,00 5,33 1,07 4,35 0,19 6,53 -2,07 -0,49 0,52 1,64 1,58 -2,11 1,99 -2,39 1,62 1,52 0,37 3,06 -0,15 3,27 4,14 -1,24 2,26 0,97 -0,72 -1,72 2,66 0,00

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-3,41 5,08 -9,28 1,08 2,59 0,78 -3,43 -1,30 -3,99 -9,44 -3,12 -2,63 N/A -4,34 1,01 -10,79 0,98 1,69 -7,03 4,13 -6,33 12,94 0,26 -9,58 -4,70 -3,69 -7,21 0,08 -5,27 -8,97

8,15 7,52 -4,24 10,53 12,44 6,56 N/A 7,13 -6,81 -6,27 9,84 22,33 N/A 1,38 6,31 N/A 13,82 12,57 -6,19 14,06 -5,38 12,37 8,03 -11,37 -0,81 1,38 -2,61 7,83 -3,17 -7,21

-6,74 9,18 5,63 -13,82 -12,92 0,04 N/A 0,26 -1,66 -30,23 -19,06 -21,80 N/A -10,28 -0,32 N/A 3,25 -15,07 -9,06 -3,92 8,27 5,20 2,61 -3,23 -16,91 -2,37 -17,24 -11,17 -22,14 -8,77

-1,11 2,67 -0,01 2,95 3,34 4,06 -3,51 0,33 -5,88 -3,68 -0,57 3,96 -1,42 -2,00 1,51 -10,18 5,67 5,29 -4,31 7,79 -2,88 16,42 5,52 -6,28 -2,89 -2,42 -1,10 -0,48 -4,24 -6,17

Imovina

11,850 8,413 12,941 18,719 5,052 40,875 5,778 213,549 69,490 131,564 25,240 9,637 62,616 6,764 498,685 7,185 166,530 10,087 20,373 13,681 98,025 7,545 5,066 203,997 6,097 66,895 13,753 10,099 13,033 225,152

Starost

Datum

2,50 1,14 1,91 2,90 2,29 6,94 0,52 6,35 4,78 2,70 2,72 3,50 0,40 3,39 4,21 0,64 7,87 3,44 2,31 3,02 5,87 2,51 7,58 4,91 3,12 8,54 1,99 3,13 2,94 5,39

08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI ZB global KD Balanced OTP uravnoteženi Aureus Balanced ICF Balanced ST Aggressive Ilirika JIE Balanced Erste Balanced Raiffeisen Balanced HI-balanced Allianz Portfolio PBZ Global fond Agram Trust Raiffeisen Prestige AC G Balanced EM HPB Global ST Balanced C-Premium

 kn kn kn kn kn     kn kn kn   kn kn kn

143,4100 8,1664 109,5292 82,1296 115,8446 64,4553 142,5644 116,4200 152,4100 9,7740 110,0374 98,7700 68,0855 107,0200 10,9025 102,4519 177,6959 5,3389

0,59 0,48 0,42 0,41 0,39 0,33 0,32 0,31 0,30 0,28 0,24 0,21 0,19 0,17 0,12 0,08 0,01 -0,14

1,70 0,98 2,89 5,28 -2,33 -1,20 0,77 1,94 2,38 0,92 2,47 -0,23 1,42 2,72 0,50 -2,02 -1,04 -5,78

2,11 -1,44 -4,37 0,80 -11,44 -5,70 -2,84 -2,81 -0,76 -1,14 4,41 -3,93 -4,71 7,02 1,79 -3,61 -5,75 -11,51

9,80 0,34 -1,18 -4,71 -25,26 -18,25 -0,31 -4,23 7,78 3,64 7,05 -2,34 -4,94 N/A 6,74 0,77 -20,73 -10,98

4,00 -4,27 1,94 -4,64 2,10 -8,46 7,97 -0,61 5,39 -0,27 7,47 4,69 -2,82 N/A 5,86 0,49 7,79 -16,00

4,59 -1,05 -4,04 2,10 -9,73 -9,29 -0,32 0,81 3,76 -0,14 4,87 -1,67 -2,19 7,02 5,78 -3,81 -7,66 -9,51

718,420 12,552 39,897 16,280 12,309 3,351 43,874 105,879 326,057 65,282 7,138 288,214 11,832 134,422 13,373 98,385 11,456 12,360

9,19 4,65 4,74 4,15 8,36 4,97 4,63 9,64 8,03 8,54 1,33 8,99 2,16 0,50 1,52 4,93 7,67 3,60

08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010

  kn      

125,2825 129,8900 159,0500 160,2800 125,2772 11,3094 173,6900 139,0343 129,1100

0,56 0,18 0,12 0,09 0,05 0,03 0,03 -0,01 -0,05

0,14 3,20 2,81 0,27 2,67 1,40 2,68 1,56 2,18

1,17 5,28 5,37 4,07 3,85 3,82 5,49 3,16 4,62

9,77 4,91 10,44 9,21 7,06 3,54 13,49 6,13 8,20

4,88 4,53 8,22 5,27 4,68 1,45 6,89 3,92 4,66

2,41 8,48 7,12 5,52 4,91 5,27 7,96 3,86 7,28

10,394 100,919 11,702 200,398 48,136 6,077 286,819 42,160 91,067

4,74 7,27 5,87 9,19 4,93 8,54 8,29 8,57 7,50

08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010

kn kn   kn kn kn kn $ kn kn kn kn  kn kn  kn

131,6200 161,5730 139,1320 125,0700 143,4000 137,3000 137,5620 134,0651 124,2000 131,0404 121,6091 115,9844 11,2393 10,5854 107,5571 101,7081 104,7700 140,0922

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,59 0,51 0,51 1,09 0,85 0,88 0,64 0,77 0,43 0,78 0,65 0,80 0,87 0,86 0,76 0,82 0,99 0,89

1,39 0,98 1,36 1,97 1,75 1,86 1,32 1,60 1,27 1,70 1,29 1,65 1,76 1,67 1,63 0,74 2,23 1,88

4,38 3,76 3,24 4,75 5,22 4,48 2,79 4,34 3,01 5,31 3,52 4,16 4,35 4,15 4,75 1,29 N/A 5,41

6,43 4,85 3,31 4,46 4,90 4,46 4,69 4,48 4,09 5,63 4,24 5,35 6,17 4,60 5,64 1,53 N/A 4,35

2,15 1,57 1,91 3,08 2,77 2,62 1,69 2,60 2,24 2,93 2,04 2,31 2,65 2,55 2,53 0,48 3,22 2,68

1019,987 2330,755 106,617 404,023 952,614 608,127 104,047 38,774 39,336 161,244 116,974 167,390 73,759 38,869 160,243 5,277 488,282 81,110

11,45 10,13 10,13 8,13 7,54 7,27 6,96 6,69 5,41 4,93 4,71 2,85 1,95 1,27 1,33 1,11 0,96 7,93

08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010 08.09.2010

OBVEZNIKI FONDOVI OTP euro obvezniki Erste Bond Capital One ZB bond HPB Obvezniki HI-conservative Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income PBZ Bond fond

NOVANI FONDOVI PBZ Novani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ICF Money Market


investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 10/9/2010 Subota 11/9/2010

REGIJA

Indeksi u crvenom Svi su regijski indeksi u etvrtak bili u minusu, a najvei pad vrijednosti 1,58 posto zabiljeĹžio je banjaluki BIRS. Najtrgovanija je bila dionica zatvorenog investicijskog fonda Zif kristal investa sa 200.100 konvertibilnih maraka prometa. Nijednom drugom dionicom nije se trgovalo iznad 10.000 KM. U Sloveniji je najlikvidnija tradicionalno bila dioni-

ca farmaceutske kompanije Krke sa 662.864 eura prometa, a slijedila je dionica Telekoma Slovenije kojom se trgovalo u iznosu 221.491 eura. Cijena te dionice pala je 1,42 posto, na 88,72 eura. U etvrtak su analitiari Erste Groupa u svojoj analizi telekomunikacijskog trĹžiĹĄta srednje i istone Europe promijenili preporuku za dionicu Telekoma Slovenije sa smanjiti na drĹžati jer je ta kompanija pokazala znakove kontrole troĹĄkova. B. S.

NEZABILJEŽEN INTERES

Razgrabljene crnogorske obveznice Prve crnogorske euroobveznice pobudile su velik interes europskih, azijskih i amerikih investitora, ija je potraĹžnja nadmaĹĄila sva oekivanja, piĹĄe tamoĹĄnji dnevni list Pobjeda. Interes za obveznicama iznosio je 600 milijuna eura, a prema prijaĹĄnjem planu izdano ih je u vrijedno-

Crobex konano iznad 1900 bodova UVOZNI OPTIMIZAM Uz veliku pomo pozitivnih kretanja na europskim burzama Crobex je konano preskoio 1900 bodova i uhvatio najviĹĄu razinu u posljednja tri mjeseca PonajviĹĄe zahvaljujui pozitivnim kretanjima na svjetskim burzama na Zagrebakoj je burzi nastavljen rast Crobexa, koji je uspio probiti razinu otpora od 1890 bodova prvi put od kraja lipnja. Crobex je kraj trgovinskog dana doekao na razini od 1900,1 boda, ĹĄto je 0,62 posto porasta, dok je Crobex 10 skoio pola posto, na 1001,61 bod. "Trgovina na domaem trĹžiĹĄtu bila je neĹĄto Ĺživlja, i to ponajviĹĄe zbog veeg obujma trgovanja dionicama Adrisa i Zagrebake banke. Crobex je uspio probiti razinu otpora od 1890 bodova", kazala je za Hinu portfelj menadĹžer u Podravskoj banci Maja BeĹĄevi.

Adris najlikvidniji

Nove smjernice investitori oekuju od objave podataka o amerikoj trgovinskoj bilanci s inozemstvom te o

broju Amerikanaca koji su proĹĄlog tjedna ostali bez posla, dodala je BeĹĄevi. Na domaem trĹžiĹĄtu najlikvidnija je bila povlaĹĄtena dionica Adrisa kojom je ostvareno 4,7 milijuna kuna prometa. Cijena joj je ojaala 0,58 posto, na 258,9 kuna, a najviĹĄa dnevna cijena iznosila je 260 kuna. Dionica Zagrebake banke zasluĹžna je za dva milijuna kuna prometa uz skok cijene 2,14 posto, na 240 kuna, ponajviĹĄe pod utjecajem prijedloga Uprave i Nadzornog odbora za glavnu skupĹĄtinu o isplati 18,9 kuna dividende po dionici.

Žitnjak potopljen

Meu milijunaĹĄe uvrstila se i dionica HT-a, kojoj je cijena ojaala 1,16 posto, na 264 kune. Tu je dionicu u plus potjerala i informacija da e hrvatska Vlada prodati manjinski udjel u najveem domaem telekomu, ĹĄto se

sti 200 milijuna eura. Crnogorsko Ministarstvo financija izlazak na trĹžiĹĄte eurofinancija nazvalo je povijesnim te je iskazalo zadovoljstvo potraĹžnjom i strukturom investitora. TamoĹĄnja vlada interes investitora obrazloĹžila je povjerenjem u crnogorsku ekonomsku i fiskalnu politiku. Crna Gora druga je drĹžava zapadnog Balkana koja je prisutna na meunarodnom trĹžiĹĄtu dugova. Uz cijenu od 99,501 euro prinos crnogorskih obveznica iznosit e 8 posto. B.hr

KOMENTAR

Nastavak sapunice

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

D

JOĹ KO MIKULI, predsjednik Uprave Viadukta, ija je dionica u etvrtak skoila viĹĄe od pet posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

moŞe smatrati poetkom ťpekulacija na burzi. Dionica Viadukta uzletjela je u etvrtak 5,04 posto, na 226 kuna. Rastom neznatno veim od pet posto ponovno je preskoila razinu od 220 kuna uz 29.691 kunu ukupnog prometa. Trgovano je sa 134 dionice u pet transakcija pa je Viadukt u etvrtak rastom predvodio graevinski sektor. Žitnjak je u etvrtak go-

lemim padom od 26,11 posto zasluĹžio titulu gubitnika dana. Unato tome, takav pad nije bio neoekivan jer je to izdanje prethodnih dana zabiljeĹžilo joĹĄ vei rast cijene u vrlo kratkom vremenu. U ponedjeljak je cijena rasla 15 posto, a dan nakon toga dodatnih 34,77 posto. Zadnja mu je cijena u etvrtak iznosila 116 kuna. Nikola Suec

nikola.sucec@business.hr

ugooekivano objavljivanje sporazuma SN holdinga i Hrvatskog fonda za privatizaciju nakon istupa malih dioniara Liburnia Riviera hotela nije donio niĹĄta ĹĄto se nije prije znalo, osim da sve obveze prema malim dioniarima sada pripadaju SN holdingu. Ono ĹĄto su mali dioniari traĹžili, i ĹĄto je dovelo do reakcije Hanfe, i dalje je ostala nepoznanica, a to je cijena te nagodbe kojom se oekivao kraj te sapunice iji korijeni leĹže duboko u politikom blatu. Dobiveni kontrolni paket dionica Grada Opatije proglaĹĄen je niĹĄtetnim, ĹĄto malim dioniarima ostavlja mali manevarski prostor budui da bi SN holding svoju ponudu mogao objaviti po tri puta manjoj cijeni. Te strahove pokuĹĄali su kanalizirati prema Hanfi, za koju se boje da je pod velikim politikim pritiskom, a takvi su javno izreeni strahovi bili dovoljni za hitru Hanfinu reakciju koja je odbacila takve zakljuke. Sapunica se nastavlja...


U Njemakoj otvorena prva crpka za mlijeko Njemaki mljekar Bruno Stauf u gradiu NeunkirchenSeelscheidu otvorio je Milchtankstelle odnosno mlijenu crpku, koju opskrbljuje 78 krava. Stauf se na neuobiajen potez odluio zbog pada otkupnih cijena mlijeka. "Ve

donijeti vjedra koja e sami napuniti ili kupiti svježe mlijeko u bocama, i to po cijeni od 70 centi odnosno 5,1 kunu po litri. Ta cijena viša je nego u prodavaonicama, no Stauf tvrdi da u mlijeku koje on prodaje ima "mnogo više bjelanevina i mlijene masti nego u obraenom mlijeku koje stoji na policama supermarketa". H

pola godine dobivamo samo 20 centi po litri i morao sam nešto poduzeti", rekao je farmer iz gradia 30 kilometara od Kölna. Njegova mlijena crpka radi sedam dana u tjednu, i to od 0 do 24, a kupci na nju mogu DOBITNICI DANA (ZSE) ZIF Breza +5,05% Imperial hotelijerstvo +4,74% Validus +4,34% Ledo +3,7% Konzum +3,07% 38 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Badel 1862 -5,72% RIZ-odašiljai -2% Kraš -1,74% Ericsson Nikola Tesla -1,13% AD Plastik -0,87% 7 Nema promjene

25 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1.128,74 151,46

Prom. 0,61% 0,18%

Sirova nafta 74,67 Prirodni plin 3,82 Zlato 1.255,09 Srebro 19,92 Goveda 96,32

0,78% 0,13% 0,04% 0,62% 0,33%

NEREALNO SKUPI PROIZVODI

Zašto bacamo novac na kokice i flaširanu vodu? Ako ne spadate meu malobrojne sretnike koji nemaju problema s ogranienim kunim budžetom, vjerojatno pri svakoj kupnji kalkulirate opravdava li cijena kvalitetu odnosno sadržaj proizvoda. No postoje stvari koje kupujemo iz navike ne razmišljajui o njihovoj "stvarnoj" cijeni. A upravo je tu nerazmjer cijene i sadržaja najvei. Amerikanci su kao najprecjenjenije istaknuli kokice u kinu

koje su nerijetko skuplje i od karte za gledanje filma. Uz kokice, Amerikanci su istaknuli još proizvoda koji uglavnom nisu nužni za život, a na njih se "baca" mnogo novca i uz to se rijetko možemo oduprijeti navici da ih kupimo. Na popisu nerealno skupih proizvoda našle su se estitke i razglednice, flaširana voda, tinta za printer, markirana odjea, obua i modni dodaci te sveuilišne knjige. B. S.

TKO SU NAJPLAENIJI GLUMCI

Depp u godinu dana zaradio 75 mil. dolara Glumac Johnny Depp ovih dana vjerojatno ne skida osmijeh s lica, s obzirom da je od lipnja 2009. do istog mjeseca ove godine bio najplaeniji glumac u Hollywoodu, sa zaraenih 75 milijuna dolara. Holivudska desetorka koja ove godine ini društvo najplaenijih, u navedenom je razdoblju zaradila ukupno 349 milijuna dolara. Forbes, koji je sastavio listu, smjernice je tražio u razgovorima s agentima glumaca, filmovima koji su ove godine najviše za-

radili, a najbogatije su tražili i u glumakim licima koje smo proteklih godinu dana gledali u reklamama. Listu iza Johnnyja Deppa nadalje redom kreiraju: Ben Stiller (53 mil.dolara), Tom Hanks (45 mil. dolara), Adam Sandler (40 mil. dolara), Leonardo DiCaprio (28 mil. dolara), Daniel Radcliffe (25 mil. dolara), Robert Downey Jr. (22 mil. dolara), Tom Cruise (22 mil.dolara), Brad Pitt (20 mil. dolara) i George Clooney (19 mil. dolara). B. S.

Jesu li proizvoake cijene u Hrvatskoj porasle, pale ili stagnirale, doznajte na...

www.business.hr

UKRATKO... ...Obama protiv paljenja Kur'ana... Ameriki predsjednik Barack Obama upozorio je da bi paljenje Kur'ana ojaalo al-Qaidu, da bi moglo doi do ozbiljnog nasilja te bi to moglo poveati broj pojedinaca spremnih da se raznesu ...Josipovieva prva pomilovanja... Predsjednik Ivo Josipovi donio je prvu odluku o pomilovanju kojom je rehabilitirao Zagrepanku osuenu zbog izazivanja prometne nesree, a Vinkovaninu osuenu za razbojništvo neodslužen dio dvogodišnjeg zatvora zamijenio uvjetnom ...Ford oekuje rast prodaje vozila 10% ... John Fleming, direktor u Fordu, kazao je kako e se svjetsko tržište automobila u 2010. poveati pet do deset posto zahvaljujui gospodarskom oporavku

www.business.hr


Business.hr broj 718  

Vlada će izdržati do redovnih izbora u jesen 2011. godine PETAK/SUBOTA 10 i 11/9/2010 Ne možemo gledati propadanje, miNemožemogledatipropada...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you