Page 1

SPAŠAVANJE ZAVODA 10

Zbog Milinovićeve pogrešne procjene Imunološki Novartisu dužan 140 mil. kn Zbog lanjske prevelike narudžbe cjepiva za svinjsku gripu Imunološki zavod sada ima 140 milijuna kuna duga Novartisu. Jedini je spas za tu tvrtku da ministar Milinović, koji je sve i zakuhao, sada posegne u blagajnu HZZO-a i nadomjesti tih gotovo 20 milijuna eura

kOZmEtički rEbAlANS 3

Ništa od bolnih rezova - rastu samo trošarine na duhan

utorak 24/8/2010

broj 705 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

GrADiĆ S DiVOVSkim GOSPODArStVOm 6-8 U međimurskom gradiću s manje od 10.000 stanovnika izrasle su tri svjetske kompanije - Hespo, Šestan Busch i LPT. Krizu ne osjećaju, a u vrijeme kada ostatak Hrvatske tone, oni izvoze više nego ikad

Prelog naš izvozni

tigar Ukinite oglase na HTV-u jer ovako više ne može! iNtErVJU: DrAžEN mAVriĆ, PrEDSJEDNik UPrAVE NOVE tV Uvjeti po kojima posluje HRT udar su na poštenu tržišnu utakmicu i poslovanje ostalih medija. U industriji komercijalnih medija u Hrvatskoj radi oko 6000 ljudi, a novi zakon pokazat će je li tih 6000 ljudi jednako važno kao i onih 3500 koji rade na HRT-u 4


info&stav

INdIKAToR

2-3

Požari gutaju šume

EU potrošači optimistični

Nakon što je za vikend ugašeno 15 požara u Splitsko-dalmatinskoj županiji, jučer su izbila dva nova - na području Lećevice i iznad Svetoga Jure. Policija sumnja da je dosad najveći požar koji je progutao 250 hektara šume podmetnut

Povjerenje potrošača u EU i eurozoni znatno se poboljšalo u kolovozu, pokazale su u ponedjeljak prve procjene Europske komisije. Indeks povjerenja potrošača koji izrađuje Bruxelles poskočio je u kolovozu u eurozoni na minus 11,7 bodova, sa srpanjskih minus 14,0 bodova business.hr Utorak 24/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

KoNTAKT Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NEKAd U LJUBAVI, A SAd...

Sunčani Hvar sprem na sud zbog Obonjan Reagirajući na najnovije medijske napise, ali i u očekivanju odluke šibenskog Gradskog vijeća o sporu oko projekta Obonjan, Sunčani Hvar izrazio je u ponedjeljak nadu u mirno rješenje spora, ali i nastavio inzistirati na svojim uvjetima. "Prema ugovoru o realizaciji projekta Obonjan rivijera, potpisanom 20. ožujka 2008., Grad Šibenik jamčio je upis prava građenja na cijelom otoku, što je osnovni preduvjet realizacije projekta Obonjan. S obzirom na to da je Općinski sud u Šibeniku odbio upisati pravo građenja na određenim parcelama u središnjem dijelu otoka, onemogućena je realizacija projekta", stoji u priopćenju, uz dodatak da je Sunčani Hvar zbog nereagiranja Šibenika

krajem kolovoza 2009. raskinuo ugovor o realizaciji projekta Obonjan rivijera.

VILE kakve su planirane na otoku

Radije bi mirno, ali...

No, nakon razgovora s predstavnicima gradske vlasti, Sunčani Hvar je u travnju ove godine ponudio mogućnost mirnog rješenja spora po kojem bi Grad Šibenik kroz dvije godine vratio samo uložena sredstva, uz odricanje od izgubljene dobiti, na koju po ugovoru ima pravo Sunčani Hvar. S druge strane, Sunčani Hvar d.d. traži povrat uloženih 9,4 milijuna kuna, uvećanih za kamate. Od tih 9,4 milijuna kuna, 5 milijuna je prema ugovoru uplaćeno izravno u proračun Grada Šibenika, a 900.000 kuna nominalna je vrijednost dionica Obonjan Rivijere,

čijim preuzimanjem Šibenik ulazi u posjed otoka Obonjan. Preostali je dio iskorišten za podmirenje obveza iz ugovora, prije svega za isplatu honorara konzultantima Šibenika te za podmirenje operativnih troškova, stoji u priopćenju Sunčanog Hvara.

"Prijedlog mirnog rješenja spora predviđa da se ukupan iznos od 9,4 milijuna kuna plus kamate isplati u dvije rate. Prvih bi se 5 milijuna kuna isplatilo odmah, a ostatak za 12 mjeseci, čime se ne bi preopteretio proračun Grada Šibenika. Ako Gradsko

KAPRALJEVIĆ I VULJANIĆ TRAŽE ISTRAGU

Pitanje Uskoku: Je li HDZ kriminalna organizac Bivši saborski zastupnici HNS-a Antun Kapraljević i Nikola Vuljanić poslali su Uskoku prijedlog za pokretanje kaznenog postupka protiv HDZ-a zbog navodnog udruživanja u zločinačku organizaciju. Kapljarević i Vuljanić smatraju da su ispunjeni svi uvjeti za istragu protiv

HDZ-a kao organizacije zbog "korupcijskih i drugih kriminalnih djela". U dopisu Uskoku upozoravaju na mnoge "otkrivene korupcijske skandale u koje su izravno upleteni dužnosnici HDZ-a, a posebno na izvlačenje i 'pranje' novca". Pritom podsjećaju na korupcijske sluča-

jeve koji se, kažu, izravno povezuju s HDZ-om, od malverzacija s bojenjem tunela na autocesti i nezakonitosti u HEP-u i HACu do Brodosplitove provizije. Predlažu da se istraži nije li ta stranka "krovna organizacija" u kojoj su osmišljena i organizirana spomenuta kaznena djela.

Smatraju da korupcijski skandal izvlačenja novca iz državnih tvrtaka preko tvrtke Fimi medije pruža mogućnost raskrinkavanja krovne organizacije odgovorne i za mnoga druga nedjela. Kapljarević i Vuljanić smatraju da "pranje" novca preko Fima medije nije ni moglo poče-


biser dana

brojka

››

38

Ovo su sudbonosni dani! Vodi se klasni konflikt između rada i kapitala. Neka bude borbe, samo da se ne uzme oružje

posto pao je urod pšenice u Rusiji ove godine u odnosu na prošlu i očekuje se da će iznositi između 65 i 67 milijuna tona u optimističnom scenariju

vilim ribić, čelnik Matice hrvatskih sindikata, komentirao je jučerašnje sastančenje oko rebalansa proračuna, najavivši da će od vlade tražiti porez na nasljeđivanje bogatih od čak 77 posto vrijednosti nasljedstva, po uzoru na sAd iz 50-ih godina prošlog stoljeća

uvodnik

man i Birokrati ostaju siti, a banke na broju na Vijeće ne prihvati ponudu, tvrtki Sunčani Hvar ne preostaje druga mogućnost nego tražiti svoja prava putem arbitraže.

Pritisak uoËi odluke

U tom slučaju Sunčani Hvar tražit će i naknadu za izgubljenu dobit, koja tvrtki pripada prema ugovoru", stoji u priopćenju uz oštro završno upozorenje da tvrtka "više neće tolerirati neutemeljene optužbe pojedinih predstavnika gradske vlasti u javnosti te će, ako se one nastave, tražiti zaštitu na nadležnom sudu". Priopćenje je stiglo uoči očitovanja šibenskih vlasti o potraživanju Sunčanog Hvara, na koji je Orco grupa prenijela ugovor o Obonjanu. ivica Profaca

acija? ti bez organizacije (stranke) i njezine logističke, političke i svake druge potpore te da su o svemu znali predsjednik stranke, predsjedništvo, blagajnik i Nadzorni odbor. Dvojica bivših zastupnika spremni su potražiti i pomoć međunarodnih organizacija. h

››

skuPili Glave Premijerka jadranka kosor odustala je i od poreza na banke i od povećanja Pdv-a i od bolnih rezova plaća i mirovina, otkrio je josip Friščić svu bijedu dugo očekivanog rebalansa foto tadiĆ/cropix

Ako bude problema s isplatom plaća i mirovina, koalicijski partneri opet će sjesti i razmisliti što im je činiti, otkrio je Friščić. Još su jednom, dakle, odlučili igrati na sreću nadajući se da će 'kockarski dugovi' na naplatu doći nakon izbora

do izbora, i zaposleni u javnom sektoru bit će siti, a i banke će ostati na broju. Friščić je otkrio i da će samo ako bude problema s isplatom plaća i mirovina koalicijski partneri opet sjesti i razmisliti što im je činiti. Još su jednom, dakle, odlučili igrati na sreću, kockati se i nadati da će proračunski prihodi rasti sami od sebe, a rashodi ma-

kar ostati na dosadašnjoj razini. Kockarsku sreću dozivat će i dodatnim zaduživanjem prodajom državnih obveznica na domaćem i stranom tržištu kapitala kako bi do izbora uredno isplaćivali plaće i mirovine te krpali proračunske rupe nadajući se da će svi "kockarski dugovi" na naplatu doći tek nakon sljedećih parlamentarnih izbora.

Zoran daskalović zoran.daskalovic@business.hr

N

akon trosatnog vijećanja koalicijski su partneri jučer usuglasili okvirni prijedlog rebalansa državnog proračuna i mjere kojima će se realizirati. Dogovoreno je i da će predsjednica Vlade Jadranka Kosor danas, u utorak, o rebalansu proračuna obavijestiti javnost nakon što s njime upozna predsjednika države Ivu Josipovića. Premijerka je jučer kasno poslijepodne o rebalansu proračuna razgovarala i sa socijalnim partnerima. od svih koalicijskih partnera samo je lider HSS-a Josip Friščić oteo Jadranki Kosor ponešto ekskluzivnog prava na objavljivanje sadržaja rebalansa proračuna otkrivši da neće biti povećanja PDV-a, oporezivanja banaka, ali ni smanjenja mirovina i plaća u javnom sektoru. Uglavnom, proračunsku rak ranu - sve opakiji rast proračunskog deficita - koalicijski partneri odlučili su umjesto kirurgijom liječiti povećanjem trošarina na cigarete, prodajom državnih udjela u tvrtkama u kojima se mogu prodati, kresanjem materijalnih troškova

ministarstava, odnosno čajem od kamilice i sličnim narodnopopulističkim lijekovima. I sindikalni lider Vilim Ribić bezrazložno se još jučer u podne plašio da će zbog rebalansa proračuna stradati ili banke ili zaposleni u javnom sektoru, odnosno da će se morati ili oporezovati banke ili rezati plaće zaposlenima u javnome sektoru. Do daljnjega, odnosno


tema 4-5

INTERVjU: DRažEN MaVRIć Predsjednik Uprave Nove televizije te kako su unatoč krizi uspjeli povećati prihode i gle

Ukinite oglase na HT jer ovako više ne mo Unatoč padu tržišta oglašavanja u Hrvatskoj, kako općem tako i televizijskom, Nova TV ostvarila je dobre poslovne rezultate. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine njezina dobit prije oporezivanja, kamata i amortizacije iznosila 17 milijuna kuna, i to u uvjetima kada se smanjuje marketinško tržište. Primjerice, prema podacima Udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA), pad ukupnog oglašavanja u Hrvatskoj lani je bio 17 posto, sa 2,2 milijarde kuna na 1,8 milijardi, a televizijsko je tržište palo također 17 posto, sa 950 na 790 milijuna kuna. Ove bi se godine televizijsko tržište moglo dodatno smanjiti, i to na oko 650 milijuna kuna. Komercijalni mediji stoga dramatično smanjuju troškove, otpuštaju zaposlene i smanjuju plaće, ali te nepopularne mjere zaobišle su Novu TV. Predsjednik Uprave te komercijalne televizije Dražen Mavrić u intervjuu za Business. hr govori o tome kako su u krizi uspjeli ne samo povećati prihode i gledanost, već pritom i nikoga ne otpustiti, kao ni rezati plaće. Komercijalna ste televizija koja živi od oglasa, a budžeti se smanjuju, pad je izvjestan i ove godine. Kako vam polazi za rukom biti u plusu?

- Rezultati govore sami za sebe. Svi koji se bave biznisom znaju da je upravo kriza pravi test za svaki menadžment. Ako on u takvim vremenima postiže ovakve rezultate, to dovoljno govori o tvrtki i upravljanju njome. Uzmemo li pritom u obzir činjenicu da poslujemo

Uvjeti po kojima posluje HRT udar su na poštenu tržišnu utakmicu i poslovanje ostalih medija. U industriji komercijalnih medija u Hrvatskoj radi oko 6000 ljudi, a novi zakon pokazat će je li tih 6000 ljudi jednako važno kao i onih 3500 koji rade na HRT-u na tržištu koje funkcionira u polu regularnim uvjetima, gdje jednog od tržišnih aktera debelo subvencionira država sa 1,2 milijarde kuna godišnje, dobiva se još jasnija slika. Kakve su vam procjene vrijednosti tržišta televizijskog oglašavanja za ovu godinu?

- Naše procjene za ovu godinu govore da će ono iznositi oko 650 milijuna kuna i manje je nego što to govore podaci HURA-e. Treba uzeti u obzir ono što doista ostane, dakle neto vrijednost koju dobivamo kada svi akteri, poput agencija, uzmu svoj zasluženi dio. Prošle je godine zabilježen pad 17 posto u odnosu na 2008., a za 2010. procjenjujemo da bi pad mogao iznositi od 5 do 8 posto. Ali ipak ostvarujete dobre rezultate?

- Da, ali to nije došlo u posljednjih šest mjeseci, to je rad u posljednje četiri godine. Krenuli smo kao zadnji po gledanosti, a sada smo prvi u ciljanoj skupini gledatelja od 18 do 54 godine. To znači da smo morali kontinuirano ulagati i imati strategiju koja će nas dovesti do rezultata.

Je li točno da niste otpuštali i smanjivali plaće, što je danas gotovo pravilo u komercijalnim medijima?

- Da, to je točno. U doba kada je situacija na tržištu bila bolja, nismo se razmetali troškovima i maksimalno smo efikasno vodili tvrtku, a to podrazumijeva i broj zaposlenih. Kada dođe kriza, najlakše je zagrabiti u smanjenje plaća i otpuštanje ljudi. Smatram da bi broj ljudi koji imamo na Novoj TV u skladu s našim poslovnim ambicijama mogao biti veći, a kriza nas je usporila da povećavamo broj zaposlenih. Na optimizaciju broja zaposlenih natjerani

smo zbog veličine tržišta i onog što jedna nacionalna televizija sebi može dopustiti. S druge strane, to je i način na koji vodimo tvrtku. Kako rast gledanosti utječe na prihode od oglašavanja?

- Naravno da oglašivači idu onima koji su više gledani. Ne mogu ulaziti u ulaganja pojedinog klijenta, ali mi možemo zadovoljiti bilo kojeg oglašivača po pitanju dosega ciljane skupine od 18 do 54 godine. Nova TV je lider na tom tržištu i na račun toga mi povećavamo svoj tržišni udjel. Među trima televizijama

često su čuju međusobne optužbe za dampinške cijena reklama, kako to komentirate?

- Damping je 2004. i 2005. godine započeo HTV pokušavajući tako iskoristiti svoju ulogu dominantnog igrača na tržištu zahvaljujući pretplati. Od tada je naše tržište u situaciji u kojoj jest. Činjenica je da HTV daje goleme popuste koji sežu i do 80 posto u odnosu na rate card, što smatram apsurdnim. Kako se to odražava na komercijalne televizije odnosno vas?

- Ne preostaje nam ništa drugo nego da i mi budemo konkurentni i smanjujemo cijene. Drugim riječima, jedna sekunda oglasa na televiziji postaje puno jeftinija. Time ne gubi samo televizijsko tržište, time svi gube. Možete li to malo objasniti?

- Ako jedan igrač počne

NajGLEDaNIjI SaDRžajI

Dnevnik, Vijesti u 17 sati i Najbolje godine Bilježite rast gledanosti na ciljanoj skupini, ali koji su vam sadržaji najgledaniji? - Svi. Da biste bili najgledaniji, ne možete se oslanjati samo na neke sadržaje. Naša je strategija od početka bila da se razvijamo u smjeru proizvodnje vlastitog sadržaja. Danas smo jedina televizija u Hrvatskoj koja može proizvesti cijeli program koji prikazuje. HRT to nije u stanju napraviti, a ima 10 puta više zaposlenih od nas. Željeli smo imati najbolju domaću produkciju, zabavni

i igrani program, informativni program, ali i biti multimedijalna tvrtka s jakim internetskim platformama i na tome smo radili svih ovih godina. Šest mjeseci na koje se referirate rezultat su ulaganja ove televizije. Danas imamo najgledanije projekte u svakom žanru - Dnevnik i poslijepodnevne Vijesti u 17 sati, dramsku seriju Najbolje godine, zabavni show Supertalent, u sportskom programu Ligu prvaka i vrhunski Warnerov filmski paket.


e TV govori o državnom favoriziranju javne edanost, a nisu rezali plaće ni dijelili otkaze

TV-u ›› ože! rušiti cijenu na tržištu televizija, to su vam onda spojene posude jer pada ukupno tržište komercijalnih medija - elektroničkih dakle televizija, tiskanih dakle novina, internetskih odnosno portala i na koncu radijskih. Sva su ta tržišta u određenoj korelaciji, postoje medijski miksevi i sve to mora imati nekakvu poveznicu. Prema novom prijedlogu Zakona o HRT-u čini se da će javnoj televiziji i dalje ostati prihodi od marketinga, a upravo je njihovo ukidanje bio jedan od glavnih zahtjeva komercijalnih televizija. Kako će se to odraziti na komercijalne televizije, jeste li razočarani?

- Novi je zakon još u proceduri, a Nova TV dio je medijske scene koja zajednički istupa prema zakonodavcu i učinit ćemo sve da se akceptira položaj medija u Hrvatskoj. Situacija u kojoj HRT dobiva novac od pretplate, a omogućeno mu je i da se oglašava, apsolutno nije fer, predstavlja udar na poštenu tržišnu utakmicu i poslovanje ostalih medija. Mi kao mediji učinit ćemo sve što je u našoj moći da se to ne dogodi. Ne zaboravite da u industriji komercijalnih medija u Hrvatskoj radi oko 6000 ljudi, njihova radna mjesta ovise o tome. Novi zakon pokazat će je li tih 6000 ljudi jednako važno kao i onih 3500 koji rade na HRT-u. Ostavi li zakonodavac komercijalno oglašavanje HRT-u, to će značiti da smatra kako tih 6000 ljudi nije jednako važno kao oni na HRT-u. Igor Medić

igor.medic@business.hr

Televizijsko oglašavanje u Hrvatskoj vrijedno je oko 650 milijuna kuna Prošla je godina donijela pad od 17 posto, a za 2010. procjenjujemo da bi pad mogao iznositi od 5 do 8 posto

DRažEN MaVRIć, predsjednik Uprave Nove TV Snimio hrvoje dominić

business.hr Utorak 24/8/2010


tema 6-7

PRELOG - GRADIĆ S DIVOVSKIM GOSPODARSTVOM U međim svjetske kompanije - Hespo, Šestan Busch i LPT. Krizu ne osjećaju, a

Stvorili su industrijsku o

I ne staju s ulaganj Stjepan Hrešć i Alojz Šestan obiteljske su obrte pretvorili u svjetske kompanije. Originalnim idejama i radom u Prelog su privukli velike strane investitore - švedski Hilding Anders, američki Leggett & Platt i njemački Busch. No, u Prelogu su sačuvali i proizvodnju i razvoj proizvoda

Prelog, međimurski gradić s manje od 10.000 stanovnika, razvio se u vodeći prostor u Hrvatskoj kada je u pitanju poduzetništvo. Motor preloškog ‘čuda’ čini nekoliko tvrtki koje su narasle u njegovim industrijskim zonama, a prije 20-ak godina počele su uglavnom od obrta. Većina ih je vezana uz Stjepana Hrešća i njegove partnere. Nakon 12 godina provedenih u Njemačkoj, 1979. godine Marija i Stjepan Hrešć vratili su se u Hrvatsku i otvorili Heplast, privatan obrt za preradu plastičnih masa.

Počelo s inovacijom

Četiri godine kasnije Stjepan Hrešć je patentirao svoj, prvi u nizu, vlastiti stroj za preradu otpadne plastike. Nakon godinu dana obrt za preradu plastike prerastao je u pogon za razvoj i proizvodnju strojeva i rezervnih dijelova. Zbog konstantnog intenzivnog rasta proizvodnje 1989. godine sagrađeni su novi proizvodni pogoni u Prelogu, pa se Hrešća smatra začetnikom gradske industrijske zone. Nakon otvorenja nove tvornice uveden je i novi proizvodni program, tj. proizvodnja opruž-

nih žičanih jezgri. Veliki dio proizvoda plasiran je na zapadno-europsko tržište pa je Hrešća vlastitom proizvodnjom pokrio 25 posto potreba tog tržišta za opružnim jezgrama. Novi su proizvodni pogoni postali premali pa je 1992. krenuo u novu investiciju i proširenje. Sagrađeni su dodatni pogoni i u njima je, uz proizvodnju žičanih jezgri, počela proizvodnja madraca i osnovano je novo poduzeće Hespo. Danas je Hespo lider na domaćem tržištu madraca i vjerojatno najpoznatija tvrtka iz Preloga. "Prema našim procjenama, držimo između 45 i 50 posto domaćeg tržišta, koje procjenjujemo na oko 300.000 komada godišnje. Izvozimo oko trećinu svoje proizvodnje, a to planiramo povećati s obzirom na to da smo u Hrvatskoj postignuli razinu koju samo treba održavati. Izvozimo prvenstveno u zemlje u okruženju, ali i Austriju, Švicarsku i Španjolsku, a počeli smo i s Češkom, Poljskom i Rumunjskom", doznajemo od Siniše Bogomoleca, direktora Hespa. Vođenje Hespa Bogomolec

STJEPAN HREŠĆ osnivač je Hespa, Heplasta i tvrtke LPT tehnologije, tvrtki koje 'vuku' prelošku industrijsku zonu foto hajdinjak/cropix

Prelog ove godine povećava plus u trgovinskoj bilanci Izvoz (000 kn)

Uvoz (000 kn)

I.-VI.2009.

I.-VI.2010.

Rast

I.-VI.2009.

I.-VI.2010.

Rast

133.258

193.154

+44,9%

101.400

118.028

+16,4%

je preuzeo sredinom prošle godine, a u ruke je dobio tvrtku s modernim proizvodnim i skladišnim prostorima od 8500 četvornih metara, koja je u vrijeme izgradnje bila najmodernija tvornica za proizvodnju madraca u ovom dijelu Europe. Tvornica je dograđena i sa 7000 novih kvadrata čini najmoderniji prostor za proizvodnju namještaja

Klaster u Europi i Aziji

Da bi osigurao daljnji razvoj i ekspanziju na nova tržišta, prije pet godina Hrešč je Hespo prodao švedskoj koorpo-

raciji Hilding Anders, vodećem proizvođaču kreveta i madraca u Europi, koji okuplja 30-ak proizvođača iz Europe i Azije. Upravo je uz pomoć drugih članica švedske Hilding Anders grupe Hespo izišao na nova tržišta, što mu je lani omogućilo ostvarenje 174 milijuna kuna prihoda i blizu 13 milijuna kuna dobiti. "U ovoj godini cilj nam je održati stabilnu prodaju, odnosno ostvariti lanjski rezultat, iako ćemo količinski blago rasti. Veći rast teško je očekivati jer smo vezani uz tržište nekretnina. Drugi va-

žan sektor za nas je hotelijerstvo, gdje su također oprezni kad je riječ o investicijama", kaže Bogomolec, dodajući da je nakon autoindustrije lani najviše palo tržište namještaja, i to oko 40 posto, a u prvu kvartalu ove godine dodatnih 18 posto. Ivica Kruhoberec

SINIŠA BOGOMOLEC, direktor Hespa, vodi jednu od najmodernijih tvornica madraca u Europi

¸ Snimio Siniša Sović


murskom gradiću s manje od 10.000 stanovnika izrasle su tri a u vrijeme kada ostatak Hrvatske tone, oni izvoze više nego ikad

oazu

jima

business.hr Utorak 24/8/2010

ŠESTAN BUSCH IMA NAJBOLJU KACIGU NA SVIJETU

Šestan: Izvozimo na šest kontinenata "Prisutni smo u više od 40 zemalja svijeta na pet kontinenata, a upravo počinje izvoz na šesti, u Afriku. U Kamerunu smo dobili dvogodišnji posao za 54.000 kaciga", rekao nam je Alojz Šestan, direktor tvrtke Šestan Busch, još jednog preloškog poduzeća uspješnog na svjetskom tržištu koje je počelo raditi prije 15 godina spajanjem dviju tvrtki - hrvatske Koplast Šestan i njemačke Busch iz Gütersloha.

Osvajaju Egipat

BROJKA

57,6

posto svih zaposlenih u Prelogu radi u prerađivačkoj industriji

"Budući da je moja tvrtka dobila posao izrade kaciga za našu vojsku, počeo sam po Europi tražiti proizvođača koji je u tome vodeći i došao sam do tvrtke Busch i današnjeg partnera Egona Buscha, vrsnog inženjera koji se proizvodnjom kaciga bavi više od 35 godina", kaže Šestan. Vrlo brzo su postigli dogovor i za nepuna dva mjeseca proizvodnju su preselili u Hrvatsku. "Počeli smo 1994. s tri kalupa i jednim tipom kacige za našu vojsku, kaciga BK 3, koja je mogla zadržati projektile brzine 580 m/ s. Tada smo proizveli oko 3000 kaciga na godinu, a sada mjesečno proizvodimo 4000 kaciga, i to 15-ak tipova koje mogu zadržati metke i krhotine granate brzine veće od 700 m/s", ističe Šestan. Najveći kupci kaciga Šestan Busch zasad su arapske zemlje. Tvrtka je odradila dva velika tendera za Ujedinjene Arapske Emirate, a dosta se radilo i za Saudijsku Arabiju, koja je s više od 100.000 kaciga pojedinačno najveći kupac. "Trenutačno nam je najzanimljivija Afrika. Osim što smo dobili Kamerun, pred završetkom je i dobivanje posla u Egiptu. U Europi trenutačno nema većeg tendera za kacige, no nedavno smo pobijedili na tenderu u Italiji, i to u konkurenciji 15-ak tvrtki iz svi-

ALOJZ ŠESTAN, suvlasnik Šestan Buscha, s njemačkim partnerom razvio je inovativnu kacigu kojom osvaja natječaje diljem svijeta Snimio Siniša Sović jeta. Pobijedili smo visokom kvalitetom jer ne proizvodimo puno, već ekstremno dobro", ističe direktor Šestan Buscha, prve u nas tvrtke certificirana po standardima NATO-a.

Kvaliteta je moto Dok proizvođači u Indiji i Kini, koji su se usmjerili na volumen, nemaju posla, za probleme ne zna preloška tvrtka čija je kaciga BK

3 najkvalitetnija na svijetu jer ima balističku zaštitu veću od 700 m/s. Uz to, imaju i tri patenta. Prvi je unutarnja oprema koja osigurava udobnost nošenja kacige, izvrsno provjetravanje i smanjenje traume nakon udarca projektila. Drugi se odnosi na način slaganja i prošivanja kacige, a zahvaljujući tome trauma je smanjena više od 50 posto. To što na kacigi nema

uobičajenih vijaka za držanje unutarnje opreme, traka i jastučića, treći je patent pa kaciga nema slabih mjesta kao što su mjesta njezina bušenja. "Naših pedesetak radnika radi punim kapacitetom. Prošle godine ukupni prihod bio je veći nego 2008., a ove godine u prvih šest mjeseci napravili smo ukupan prihod veći nego cijele prošle godine", ističe Šestan.


tema 8 LPT IDE U NOVA ULAGANJA I NA NOVA TRŽIŠTA

Nema posustajanja godišnje rastu po 15 posto Najveći hrvatski i regionalni proizvođač različitih tipova žičanih jezgri za madrace i namještaj, tvrtka L&P Tehnologije iz Preloga (LPT d.o.o.), počinje ovih dana ulaganje vrijedno 30 milijuna kuna, i to nakon što je lani uspjela zadržati predkriznu razinu poslovanja, a ove je godine poboljšati.

MENADŽERI S REZULTATOM Nikola Fošnar, menadžer prodaje, i Kristijan Babić, financijski direktor u LPT-u Snimio Siniša Sović

Iz domaće pameti LPT je podigla domaća pamet, što su prepoznali ulagači iz SAD-a koji su kupili tvrtku. Tako je postala društvo kćer američke multinacionalne korporacije Leggett & Platt, vodećeg svjetskog proizvođača žičanih jezgri i ostalih komponenti za proizvodnju madraca i namještaja, koja zapošljava gotovo 20.000 djelatnika u više od 140 tvornica u 18 zemalja diljem svijeta. "Nakon niza poboljšanja, krajem 90-ih u preloškim tvrtkama Hespo i Heplast, tada u vlasništvu obitelji Hrešč i Gečić, uveden je novi, inovativni način proizvodnje žičanih jezgri za proizvodnju madraca koji je patentiran u zemlji, a zatim i u Švicarskoj, odnosno svijetu. Kada su za to 1999. doznali u korporaciji Leggett & Platt, stupili su u kontakt s vlasnicima tvrtki Hespo i Heplast preko svog partnera u Kanadi hrvatskog podrijetla. Samo pola godine kasnije provedena je akvizicija odnosno kupnja pogona za proizvodnju žičanih jezgri za madrace (iz Hespa) te odjela istraživanja i razvoja i pogona za proizvodnju strojeva (iz Heplasta)", doznajemo od Kristijana Babića, financijskog direktora u LPT-u. Od samog početka poslovanja LPT ostvaruje godišnji rast prihoda veći od 15 posto, i to gotovo u potpunosti u izvozu. Iznimka je bila prošla godina, kada je ukupan prihod bio na razini

2008., odnosno 157 milijuna kuna, od čega 88 posto u izvozu, čime je ušao u sam vrh međimurskih izvoznika.

U Francusku i Benelux "U 2009. godini preradili smo više od 11.000 tona žice i proizveli više od milijun žičanih jezgri različitog tipa, dimenzija i namjene. Plan za ovu godinu je doći do 1,4 milijuna komada. Osim jezgri, koje čine oko 80 posto našeg prihoda, proizvodimo i strojeve i opremu za proizvodnju madraca, koji se pod imenom Gateway prodaju u cijelom

svijetu. Uz prodaju u Hrvatskoj, izvozili smo u gotovo sve zemlje članice EU te zemlje jugoistočne Europe, u Australiju, Novi Zeland, SAD, Rusiju, Litvu, Estoniju, Cipar, zemlje Bliskog istoka i druge. Upravo zahvaljujući rastu izvoza, već ove godine, u koju smo ušli sa 258 zaposlenika, što je 40-ak više nego početkom 2009., očekujemo 15-postotni nastavak rasta", kaže Nikola Fošnar, menadžer prodaje LPT-a, tvrtke koja je 2008. proglašena najboljim hrvatskim izvoznikom u Brazil, a

lani najboljim izvoznikom u Francusku. Tržište Francuske, a dijelom i Beneluxa, otvoreno je prije četiri godine, kada je američka kompanija u čijem je sastavu LPT zatvorila tvornicu u Njemačkoj i proizvodnju preselila u Hrvatsku, koja je danas jedna od triju europskih zemalja, gdje Leggett & Platt ima tvrtke za proizvodnju žičanih jezgri za madrace.

Nova tvornica "Time smo 2006. godine dobili potvrdu naše učinkovitosti i prednosti na tr-

žištu. Nakon toga počelo je prvo veće ulaganje u naše strojeve, a ubrzo nakon toga i planovi za nove poslovne prostore na novoj lokaciji. Nova tvornica u zoni Prelog-Sjever, koja je bila prvo greenfield ulaganje matične tvrtke u Europi nakon 1997., otvorena je prije dvije godine na 15.000 kvadrata, u što je uloženo više od 9 milijuna eura. U rujnu ove godine proširit ćemo je za 7500 kvadrata, za što će se izdvojiti oko 4,5 milijuna eura, bez opreme i strojeva", kaže Babić.


OGLAS


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 24/8/2010

STATISTIKA FINE

U trgovini svaki treći poduzetnik Analiza prošlogodišnjih financijskih rezultata domaćih poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava, pokazuje da su tri najznačajnije djelatnosti i dalje prerađivačka industrija, trgovina te informacije i komunikacije. Te su tri djelatnosti u prošloj godini u ukupnom bro-

ju poduzetnika imale udjel 45,8 posto, u broju zaposlenih 53,2 posto, nešto više od po 64 posto u ukupnim prihodima i rashodima, u dobiti nakon oporezivanja udjel od 57,9 posto, a u gubitku 55,1 posto te u ukupnoj neto dobiti 72,8 posto, pokazuju podaci Financijske agencije iz analize financijskih rezultata poduzetnika za prošlu godinu. Posljednjih godina u hrvatskom gospodarstvu po broju poduzetnika dominira trgovina, u kojoj je registriran

gotovo svaki treći poduzetnik - u 2009. od 91.320 poduzetnika njih 27.262 ili 29,9 posto bilo je u trgovini. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 12.926 poduzetnika (14,2 posto), građevinarstvo sa 12.151 poduzetnikom (13,3 posto) i prerađivačka industrija sa 10.945 poduzetnika (12 posto). Po veličini ukupnih prihoda i rashoda, kao i prijašnjih godina, najvažniji su sektori trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo. H

brOJKA

72,8 posto prošlogodišnje neto dobiti ostvarili su poduzetnici iz prerađivačke industrije, trgovine i informacija i komunikacija

Milinovićeva pogrešk Imunološki 140 miliju SPAŠAVANJE ZAVODA Ministar Milinović morat će, htio ne htio, naručiti preko HZZO-a velike količine Novartisovih cjepiva ako ne želi svjedočiti agoniji nekadašnjeg ponosa hrvatskog zdravstva. S obzirom na to da je država odbila dokapitalizaciju za koju je bilo nekoliko interesenata, dug za cjepivo može se riješiti samo sa 20 milijuna HZZO-ovih eura

MINISTAr Darko Milinović pravdao se kako država neće snositi nikakvu štetu Snimio hrvoje dominić

Pogrešna procjena o opasnosti pandemijske gripe A (H1N1), koju čitav svijet poznaje kao svinjsku gripu, te kriva očekivanja koliko će ljudi podlegnuti panici i posegnuti za cjepivom, iako za to ne mora platiti HZZO, koji je bio naručitelj cjepiva, i dalje opterećuju poslovanje Imunološkog zavoda. Kada je ministar zdravstva Darko Milinović otkazao nepotrebnih 1,16 milijuna doza Novartisova cjepiva protiv svinjske gripe vrijednog oko 6 milijuna eura, ustvrdio je da to radi bez štetnih posljedica za državu jer se HZZO kao naručitelj u ugovoru

sa zastupnikom Novartisa, Imunološkim zavodom, pobrinuo da neće platiti penale ako otkaže narudžbu. Polugodišnji rezultati Imunološkog zavoda prijavljeni Zagrebačkoj burzi otkrili su, međutim, da švicarski farmaceutski div Novartis i dalje Imunološki zavod tereti za narudžbu "tešku" 19,8 milijuna eura, odnosno više od 140 milijuna kuna. Razlika između vrijednosti otkazane narudžbe i ukupne obveze odnosi se na cjepiva koja je naručila Srbija i čija je nabava također otkazana.

Ministarsko pranje ruku

S obzirom na to da je država, preko HZZO-a, HZMOa i HFP-a, vlasnik 73,35 posto dionica Imunološkog,

"potencijalna obveza" prema Novartisu još je uvijek na leđima države bez obzira na to što je Milinović javno oprao ruke od pogrešno procijenjene narudžbe. "U pregovorima Imunološkog zavoda s tvrtkom Novartis Vaccines and Diagnostics na obostrano zadovoljstvo definirani su načini sklapanja tog ugovora na način da će se zaključenje spomenutog ugovora zamijeniti novim ugovorima s drugim odgovarajućim proizvodnim programom koji u svom portfelju ima tvrtka Novartis, a koje su inače potrebne na oba tržišta", objašnjava predsjednik Uprave Zavoda Darko Dvornik kako će Imunološki riješiti svoju obvezu. Imunološki zavod, koji


SINDIKATI

Ribić: 70% poreza na nasljedstvo Vlada mora oporezovati banke umjesto da teret krize opet prebacuje na građane, inače će dodatno radikalizirati društvo, poručio je jučer predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić. Ribić se obrušio na bankare koji su "dobili 30 milijuna kuna bonusa, a prosječna bruto plaća od 12.700 kuna je najveća od svih sektora", a nji-

hove prijetnje kako bi zbog poreza kapital mogao iz hrvatskih banaka pobjeći u inozemstvo ili kako bi banke mogle teret prebaciti na korisnike ocijenio je "praznom puškom". Najavio je da će sindikati zatražiti drastično oporezivanje bogatog nasljedstva, po uzoru na SAD iz polovice prošlog stoljeća, kada je takav porez iznosio čak 70 posto. "Ako se budu dirale plaće, ići ćemo u štrajk", najavio je Ribić ponovivši kako je pitanje "kome uzeti - radu ili kapitalu" prekretnica na kojoj se testira karakter vlasti. H

U ĐAKOVU

Nastavljeni pregovori o ergeli U Đakovu su jučer nastavljeni pregovori ministra poljoprivrede Petra Čobankovića i gradonačelnika Zorana Vinkovića o sudbini Državne ergele lipicanskih konja u tom gradu, a u vezi s Vladinom uredbom o pripajanju Hrvatskome centru za konjogojstvo - ergeli u Lipiku, čemu se Đakovčani protive. Dogovoreno je da se

novi sastanak do kraja tjedna održi u Zagrebu te da na njemu bude i premijerka Kosor. Gradonačelnik je danas ministru ponovio zahtjeve Grada Đakova da obje ergele zadrže status pravnih osoba te da ravnatelj đakovačke bude ravnatelj Hrvatskoga konjogojskog centra, a njegov zamjenik prvi čovjek lipičke ergele. Također, Đakovo zahtijeva da rad svih triju ustanova - ergela u Đakovu i Lipiku te centra nadzire jedno upravno vijeće. Dok traju pregovori neće biti prosvjeda, rečeno je. H

PETAR ČOBANKOVIĆ, ministar poljoprivrede 

Snimiohrvojedominić

ka stoji INsig2 – prva domaća tvrtka s una kuna NATO certifikatom OTVORILI NOVE TRŽIŠTE

je u prvih šest mjeseci gubitak smanjio na samo 1,8 milijuna kuna, a u drugom kvartalu 2010. poslovao i sa 3 milijuna kuna dobiti, prema tome je od Novartisove podružnice, koja proizvodi uglavnom cjepiva, već naručio cjepiva u vrijednosti 140 milijuna kuna, a da za tu robu na tržištima Hrvatske i Srbije, bez neke nove i neočekivane epidemije, nema ni približno dovoljno kupaca. Ukupni iznos narudžbe premašuje prihod od prodaje Imunuološkog zavoda, kakav Zavod ne može ostvariti ni u dvije godine poslovanja, ako je suditi prema prvom polugodištu u kojem je Imunološki ostvario samo 32,5 milijuna kuna prihoda.

Pokrovitelj Mišković

Iako je u Srbiji Imunološki cjepivo protiv svinjske gripe plasirao preko tvrtke Jugohemije u vlasništvu Miroslava Miškovića, zbog čega je ono bilo i skuplje nego u Hrvatskoj, ostaje nejasno je li narudžba bila "zaštićena" jednakom klauzulom kakvu je imao Novartis, da se kupnja može otkazati pod uvjetom da se kupi druga roba iste vrijednosti. Ako nije, veliko je pitanje hoće li Imunološ-

Informatička tvrtka specijalizirana za korporativnu sigurnost Insig2, dio grupe In2, prošla je proces certificiranja za natječaje u sklopu NATO saveza i kreće u osvajanje novog velikog tržišta

NOVI ŠEf Imunološkog zavoda Darko Dvornik nije zatekao zavidnu situaciju 

SnimioSašaćetković

ki samostalno imati jednak pristup tržištu kakav je imao uz pokroviteljstvo Miškovića. Ministar Milinović morat će tako, htio ne htio, naručiti preko HZZO-a velike količine Novartisovih cjepiva, ako ne želi svjedočiti agoniji nekadašnjeg ponosa hrvatskog zdravstva. S obzirom na to da je država odbila dokapitalizaciju za koju je bilo nekoliko interesenata, "dug" za cjepivo i dalje se može riješiti samo na jedan način, sa 20 milijuna HZZO-ovih eura. Darko Baniček

darko.banicek@business.hr

Tvrtka Insig2, dio grupe In2 u vlasništvu Ante Mandića, prva je domaća tvrtka certificirana za sudjelovanje na natječajima za NATO, priopćili su u ponedjeljak iz Insig2. Naime, u petak su predstavnici Insig2 u Bruxellesu potpisali sporazum o suradnji s NATO-ovom agencijom NC3A odgovornom za nabavu naprednih ICT tehnologija i infrastruktura.

čajima NATO-a uključuje niz strogih kriterija - uz jamstvo o likvidnosti poslovanja i detaljne informacije o proizvodima i uslugama, tvrtke kandidati moraju podastrijeti i opis uvjeta poslovanja, kao i partnere i dobavljače s kojima surađuju. Proces uključuje i temeljitu provjeru sigurnosti, odnosno povezanosti tvrtke s drugim tržišnim, vojnim i političkim entitetima, stoji u priopćenju.

Pametno ratovanje

Agencija NC3A osnovana je 1996. radi osiguravanja podrške u planiranju, dizajniranju, integraciji i pružanju tehničkog savjetova-

nja u operacijama vezanim uz napredne tehnologije u sklopu saveza. Uz elektroničko ratovanje i kibernetičku obranu, Agencija radi i na područjima poput proturaketne obrane, zrakoplovnog elektroničkog nadzora i uzbunjivanja te koordinaciji implementacije temeljnih komunikacijskih i informacijskih sustava. Tijekom vojnih operacija NC3A je zadužena za pružanje izravne tehničke potpore svim autoritarnim tijelima NATOa. Smještena je na dvije lokacije, u Bruxellesu i Haagu, ima blizu 700 zaposlenika te na godišnjoj razini realizira nabavu u vrijednosti oko 300 milijuna eura. D. T.

Strogi kriteriji

"To je veliko postignuće i ponosni smo što smo prva hrvatska tvrtka koja je ostvarila pravo sudjelovanja na NATO natječajima. No, tek sada slijedi pravi izazov jer ćemo se za projekte ravnopravno natjecati na izuzetno konkurentnom tržištu, na kojem sudjeluje cijelo mnoštvo snažnih tehnoloških tvrtki s dugogodišnjim iskustvom u tom sektoru", istaknuo je Goran Oparnica, direktor tvrtke Insig2. Proces prijave za mogućnost sudjelovanja u natje-

ANTE MANDIĆ, vlasnik In2 grupe 

SnimioSašaćetković


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 24/8/2010

MAĐARSKA

Kinezi grade mobilnu mrežu Peking. Kineski proizvođač telekomunikacijske opreme ZTE osvojio je 254 milijuna dolara vrijedan ugovor za gradnju mobilne mreže u Mađarskoj, što odražava rastuću snagu te kompanije u Europi, izvijestili su u ponedjeljak mediji. ZTE je ove godine ostvario znatan prodor u Euro-

pi, izjavio je izvršni direktor Shi Lirong za Financial Times, iako SAD pokušava kineskim telekomunikacijskim tvrtkama ograničiti pristup tržištu, pozivajući se na nacionalnu sigurnost. Prema sporazumu za koji se očekuje da će biti službeno objavljen u ponedjeljak, ZTE će uspostaviti mobilnu mrežu za čak 4,5 milijuna mađarskih korisnika Telenora, pružatelja telekomunikacijskih usluga sa sjedištem u Norveškoj. "Sada su nas u najuži izbor

uvrstili doslovno svi europski operateri. To se dogodilo tijekom ove godine", rekao je Shi. ZTE je rekao da očekuje još nekoliko velikih ugovora s europskim operaterima u sljedećih nekoliko mjeseci. Ugovor je sklopljen nakon što je ZTE izgradio Wimax mrežu za španjolsku kompaniju Telefonicu, te izgradio i nadogradio mobilne mreže za nizozemskog operatera KPN i druge podružnice Telenora, navodi se u izvješću. H

BROjKA

7

posto više je turista u ljetovalištima Makarskog primorja nego u istom razdoblju prošle godine. Prema jučerašnjim podacima turističkih ureda, najviše gostiju ima Baška Voda

Begović za TLM traži 'amen' i kod Spevec DOGOVOR ZA DOGOVOR Iako HEP nikako ne uspijeva sklopiti novi ugovor s TLM-om, struja će im i dalje teći. Nakon niza instanci, šef HEP-a novi ugovor nosi na odobrenje i u AZTN

LEO BEGOVIĆ oprezan je s ugovorom koji ipak nosi dosta novca Snimio Saša ćetković

Predstavnici TLM-a postigli su s Upravom HEPa na sastanku u ponedjeljak dogovor da HEP neće od 1. rujna prekinuti isporuku električne energije šibenskoj tvrtki koja struju transferira mostarskom Aluminiju od kojega kupuje sirovinu. Iako je HEP na čelu s Leom Begovićem u pismenoj komunikaciji s TLM-om spominjao i prekid isporuke struje, od toga

se ipak odustalo i dogovoreno je da HEP od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) zatraži suglasnost da se takav transfer električne energije prema pravilima tržišnog natjecanja važećim u EU ne smatra subvencijom.

Razlika u cijeni

Kada i ako Leo Begović ishodi pozitivno mišljenje Agencije da nije riječ

o subvenciji, iznijet će ga, rečeno nam je, pred glavnom skupštinom odnosno ministru Đuri Popijaču i Nadzornom odboru te od njih tražiti odobrenje za potpis novog ugovora s TLM-om. Dogovoreno je da se dogovor o novom ugovoru za isporuku električne energije neće mijenjati. Uz to, do razrješenja situacije cijene po kojima će HEP isporučivati struju TLM-u bit će one iz nepovoljnog ugovora, koji je Begović raskinuo još u siječnju. Novi ugovor počet će vrijediti retrogradno odnosno TLM će nakon potpisa platiti razliku u cijeni struje nastalu tarifiranjem prema novom ugovoru. S obzirom na to da se HEP tek treba obratiti AZTN-u, nagađa se da će novi ugovor s TLM-om moći biti potpisan najranije u kasnu jesen. Ne

treba čuditi što je Begović odlučio tražiti nezavisnu arbitražu AZTN-a jer je ugovor osjetljiv. Naime, provedba starog ugovora HEP-TLM prema podacima Uskoka oštetila je HEP za oko 600 milijuna kuna, pa Begović još od svibnja uzalud pokušava od glavne skupštine i Nadzornog odbora dobiti zeleno svjetlo za potpis novog ugovora.

Prebacivanje loptice

Međutim, nitko ne želi preuzeti pismenu odgovornost. Glavna skupština HEP-a u lipnju je odbila dati suglasnost, a to je zatim napravio i Nadzorni odbor, kao i premijerka Kosor kada joj je predloženo da Vlada odobri ugovor. Poručili su Begoviću da je riječ o poslovnoj odluci Uprave. Bude li Begović ishodio povoljno mišljenje AZTN-a, možda se

"smekšaju" i oni koji kontroliraju njegove poteze. Novim ugovorom između HEP-a i TLM-a cijena struje ugovorno je vezana uz cijenu aluminija na Londonskoj burzi te tečaj eura i dolara, a novi za razliku od prethodnog ugovora ima sigurnosne mehanizme koji bi trebali osigurati HEP od mogućih gubitaka na cijeni struje. Prema dogovorenom, cijena struje TLM-u ne može biti viša od tarifne, ali ni niža od 62 posto tarifne cijene. S najnižom cijenom od 37 eura po megavatsatu HEP ne bi bio na gubitku na prodaji struje, već u najgorem slučaju na nuli, rečeno nam je neslužbeno u HEP-u. Da bi bio u plusu, HEP ne bi smio ići ispod svoje proizvodne cijene.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr


karijere, znanje i posao Utorak 24/8/2010

Postoje brojna vrlo tražena zanimanja KAKO DO POSLA Svaka radno sposobna osoba koja je nezaposlena trebala bi kontinuirano raditi na poboljšanju svoje zapošljivosti edukacijom, prekvalifikacijom te aktivnim traženjem posla. Prekvalifikacija treba biti planirana i uvjetovana potrebama na tržištu rada

P

rošle je godine odlukom Vlade 7877 stranih radnika dobilo mogućnost rada u Hrvatskoj. U toj su brojci i produljenja već izdanih te novoodobrenih 4267 radnih dozvola. Ove je godine Vlada svojom odlukom iz prosinca prošle godine povećala broj radnih dozvola strancima na 6948, pri čemu godišnja kvota za produljenje izdanih radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj iznosi 6000 radnih dozvola. Godišnja kvota radnih dozvola za novo zapošljavanje

stranaca u Hrvatskoj iznosi 948 radnih dozvola: za graditeljstvo 300 radnih dozvola, brodogradnju 243, turizam i ugostiteljstvo 138, kulturu 64, promet 28, zdravstvo 34, znanost i obrazovanje 38, prerađivačku industriju 33 i za poljoprivredu 50 radnih dozvola. Utvrđena je i kvota radnih dozvola za sezonsko zapošljavanje u djelatnosti turizam i ugostiteljstvo - 20 radnih dozvola. Od građevinskih je radnika najveća potreba u stranoj radnoj snazi bila za betonircima, odobreno je 100 radnih do-

zvola, a poslodavci su iskazali potrebu i za tesarima, zidarima, armiračima te inženjerima građevine i arhitekture.

Velike potrebe

U brodogradnji je trebalo "uvoziti" brodomontere, elektrozavarivače, AKZ radnike, brodocjevare, brusače, brodoskelare, drvodjelce i brodoizolatore. U turističkoj djelatnosti poslodavci su dobili radne dozvole za strance u zanimanjima turistički animator, turistički zastupnik, kuhar nacionalne kuhinje, maser, instruktor


PR

Ana Kljaić iz Graylinga u Henkel

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 24/8/2010

golfa, a u sezonskom zapošljavanju instruktor ronjenja. U kulturi su stranci mogli naći posao kao dramski i baletni umjetnici, pedagozi, restauratori, glazbenici u orkestru te operni pjevači. Hrvatskoj su ove godine potrebni i strani kapetani zrakoplova, kopiloti, zrakoplovni mehaničari, instruktori kabinskog osoblja i piloti zrakoplova. Zdravstvenim je ustanovama trebalo liječnika specijalista, liječnika bez specijalizacije, diplomiranih inženjera medicinske biokemije i magistara farmacije, a u obrazovnim institucijama profesora astronomije i astrofizike, doktora znanosti za zaštićeno područje mora, profesora violine, klavira, solfeggia te istraživača na području prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti, biomedicine i zdravstva, društvenih i humanističkih znanosti, profesora stranih jezika, prevoditelja za gluho-slijepe osobe te instruktora stranih jezika izvornih govornika. U prerađivačkoj industriji trebalo je stranih inženjera elektrotehnike, strojarstva, kemijskih tehnologa i puhača stakla. Poljoprivredi je nedo-

AnA KljAić, voditeljica korporativnih komunikacija tvrtke Henkel za regiju Adria

stajalo domaćih pomoćnika u stočarstvu i pastira te pomoćnika u ratarstvu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prvih sedam mjeseci ove godine broj Hrvata koji su pronašli posao u inozemstvu, uglavnom u Njemačkoj s kojom Hrvatska ima pravne ugovore o zapošljavanju sezonskih radnika, gotovo je dostigao brojku iz cijele prošle godine. Lani je posao u inozemstvu pronašlo 4686 Hrvata, a u prvih sedam mjeseci ove godine već 4158. Zasigurno je, međutim, veći broj onih koji su posao pronašli samostalno, prije svega u Italiji na sezonskim poljoprivrednim poslovima. Naime, Italiji za poljoprivredne poslove godišnje treba nekoliko tisuća stotina sezonaca, a Hrvatska s tom zemljom nema regulirano sezonsko zapošljavanje. Sezonskih poljoprivrednih poslova u Italiji ima tijekom cijele godine. Radnike iz Hrvatske posebno privlači zapošljavanje na kruzerima. Na odlazak u inozemstvo odlučuju se i visokoobrazovani jer u Hrvatskoj ne mogu pronaći

U kolovozu ove godine Ana Kljaić preuzela je poziciju Voditeljice korporativnih komunikacija tvrtke Henkel za regiju Adria koja obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu. Bit će zadužena za upravljanje internim i eksternim komunikacijama tvrtke u sve tri spomenute zemlje, odnosno bit će odgovorna za

SAšA juRKović, direktor portala Posao.hr 

snimiosašaćetković

kvalitetne mentore za dobar poslijediplomski studij.

Dodatni posao

Prema podacima istraživanja portala Posao.hr u lipnju, gotovo 70 posto zaposlenih treba dodatni posao kako bi platili sve obveze. Većina hrvatskih građana željela bi pronaći gotovo bilo kakav dodatni posao kako bi pokrili osnovne životne potrebe. Direktor portala za posredovanje u zapošljavanju Posao.hr Saša Jurković rekao nam je kako se u nas već niz godina kao suficitarna zani-

bez znAtnijih PRomjenA

Najviše poslova u UAE i Afganistanu Prema podacima portala Posao.hr, u suficitanim i deficitarnim kategorijama zanimanja nije bilo znatnih promjena u odnosu na prošlu godinu, pa su tako suficitarne katergorije elektrotehnika, promet, transport i pomorstvo, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo te strojarstvo i brodogradnja, a s druge su strane deficitarne kategorije poslova skrb (o djeci, starijima…), briga o ljepoti i sport te proizvodnja i zanatske usluge. Poslodavci su tijekom prvih šest mjeseci ove godine na portalu Posao.hr objavili 83 oglasa za radna mjesta izvan Hrvatske. Najviše oglasa za rad u inozemstvu bilo objavljeno u kategoriji

razvoj i održavanje dugoročnih odnosa s različitim javnostima uključujući i odnose s medijima te za razvoj i implementaciju internih i eksternih komunikacijskih strategija i aktivnosti s ciljem predstavljanja Henkela, njegovih brendova, tehnologija kao i korporativnih vrijednosti na tržištima u regiji. Na tu dužnost dolazi s pozicije zamjenice direktora komunikacijskog konzaltinga Grayling, u kojem je provela sedam godina radeći na kompleksnim komunikacijskim projektima za kompanije iz

IT i telekomunikacije (13 posto), zatim turizam i ugostiteljstvo (12 posto), elektrotehnika (10 posto) te graditeljstvo, geodezija, geologija (10 posto). S obzirom na mjesto rada, najviše su se tražili radnici za poslove u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te u Afganistanu. Od poslova u inozemstvu, njih 58 posto bilo je na neodređeno vrijeme, a 49 posto oglasa bilo je za rad na određeno. Za posao u inozemstvu važno je aktivno poznavanje engleskog jezika (53 posto oglasa), dok se znanje njemačkog jezika tražilo u 10 posto oglasa. Poznavanje rada na računalu uvjet je u 55 posto oglasa za rad u inozemstvu, a radno se iskustvo traži u 52 posto oglasa.

različitih sektora. U okviru svojega dugogodišnjeg iskustva u komunikacijama i odnosima s javnošću stekla je opsežno iskustvo u korporativnim komunikacijama, odnosima s medijima i upravljanju kriznim situacijama. Njezino iskustvo u radu s klijentima obuhvaća upravljanje komunikacijskim kampanjama prilikom promjene menadžmenta, rebrandinga i restrukturiranja kompanija u sektorima robe široke potrošnje, financija, bankarstva, ICTa, građevinarstva, zdravstva i farmaceutike. H. R.

mARKo olteAn, voditelj prodaje i odnosa s klijentima portala Moj posao arhivabusiness.hr

manja spominju pravnici i ekonomisti, a u zadnjih godinu dana tom su popisu nadodana zanimanja u grani prerađivačke industrije i građevine. Napomenuo je kako su ta zanimanja najmanje tražena većinom zbog neravnoteže ponude i potražnje na tržištu rada. "Neka od suficitarnih zanimanja vrlo su popularna, što zbog lakoće svladavanja kurikuluma, što zbog statusa koja ona sa sobom nose. Iz tih je razloga u jednom trenutku ponuda osoba s tim zanimanjima premašila potražnju za njima na tržištu rada te je velik broj osoba s tim zanimanjima okarakteriziran kao višak i iz tog razloga nezapošljiv", objasnio je Jurković dodavši kako je sada najviše nezaposlenih u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, što se može objasniti sadašnjim stanjem u gospodarstvu i krizi koja je najviše pogodila te dvije grane gospodarstva. Na pitanje što se preporučuje nezaposlenim osobama takvih zanimanja, direktor portala Posao.hr rekao je kako je prekvalifikacija uvijek poželjna i preporučuje se u slučajevima smanjene zapošljivosti. Smatra kako se želja

za prekvalifikacijom dodatno vrednuje kao dokaz proaktivnosti i inicijative kod osoba čije je zanimanje suficitarno. "Svaka radno sposobna osoba koja je nezaposlena trebala bi kontinuirano raditi na poboljšanju svoje zapošljivosti edukacijom, prekvalifikacijom te aktivnim traženjem posla", zaključio je Jurković objasnivši kako prekvalifikacija treba biti planirana i uvjetovana potrebama na tržištu rada, a najbolje bi u tim slučajevima bilo prekvalificirati se za zanimanja koja su deficitarna. Kao najtraženija zanimanja na tržištu rada Jurković je izdvojio konobare i kuhare te prodavače. Voditelj prodaje i odnosa s klijentima portala Moj posao Marko Oltean rekao nam je kako su prema njihovim podacima u prvih šest mjeseci ove godine najsuficitarnije kategorije zanimanja elektrotehnika, promet, transport i pomorstvo, zatim poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te strojarstvo i brodogradnja. Oltean smatra kako su razlozi suficitarnosti tih kategorija različiti. Ili je riječ o zanimanjima koja su 'popularna' u smislu srednjoškolskog/


OGLAS

strukovnog obrazovanja, ili onima za koja se rijetko otvaraju nove radne pozicije, ili je pak riječ o zanimanjima u kojima se novi zaposlenici ne traže putem internetskih portala za oglašavanje radnih mjesta. "Nerijetko su ta zanimanja vezana uz gospodarske grane koje su i same u teškoćama te je razumljivo da se rijetko otvaraju nova radna mjesta", rekao je. Razlozi njihove suficitarnosti mogu biti i u neusklađenosti obrazovnog sustava i stvarnih potreba gospodarstva. "Ako je osoba dulje nezaposlena i ne može pronaći posao u svojoj struci, logičan je sljedeći korak promijeniti svoje kvalifikacije i usvojiti nove vještine. Dugotrajno nezaposleni mogu i preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dobiti dodatnu edukaciju po povoljnijim uvjetima, a prihvaćanje povremenih poslova i poslova izvan struke pojedincu također može pomoći u pronalasku posla, jer je poslodavcima u većini slučajeva prethodno radno iskustvo važnije od samog školovanja", objasnio je Oltean. Kazao je i da su u prvih šest mjeseci ove godine deficitarne kategorije zanimanja na portalu MojPosao bile briga o ljepoti i sport (traži se veći broj kozmetičara, frizera i sličnih zanimanja), nakon koje slijedi kategorija skrbi o djeci i starijima u kojoj se traži znatan broj dadilja i kućnih pomoćnica, što su poslovi za koje ne postoji adekvatno, specijalističko obrazovanje. Dodao je kako se u deficitarne kategorije zanimanja ubrajaju i turizam i ugostiteljstvo, zatim proizvodnja i zanatske usluge te prodaja (trgovina). Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

TEHNOLOGIJA I MENADŽERI

Neki od najutjecajnijih i najbogatijih čak i bez mobitela WARREN BuFFET, jedan od najbogatijih Amerikanaca i najbogatijih ljudi na svijetu, nema mobitel ArhivA business.hr

Mobilni je telefon tako jednostavan za korištenje i tako bezopasan, a opet ključan za današnji način komuniciranja društva. Odbiti korištenje mobitela nije samo simpatična ekscentričnost, nego i prilično ozbiljan potez. Svi ti mrzitelji mobitela ne izbjegavaju sve oblike moderne komunikacije. Mnogi imaju profil na Facebooku i Twitteru, često koriste email koji im omogućuje da razgovor vode kad im to najbolje odgovara

Postoje li još uopće šefovi koji se ne znaju služiti tipkovnicom? Vjerojatno postoje, ali ih, baš kao i poslovne ljude koji odbijaju letjeti avionom, smatramo čudacima ili paranoicima. Osobine kao što su odbijanje služenja računalom ili izbjegavanje letenja avionom najčešće se pripisuju starijima, fobičnima ili starijima i fobičnima. Ali mobilni je telefon tako jednostavan za korištenje i tako bezopasan, a opet ključan za današnji način komunicira-

nja društva. Odbiti korištenje mobitela nije samo simpatična ekscentričnost nego i prilično ozbiljan potez. Danas gotovo svi imaju mobitel. U SAD-u postoji 280 milijuna pretplatnika na mobilnoj mreži, a prema istraživanju uglednog marketinškog časopisa Advertising Age, čak je 15 posto Amerikanaca prekinulo spolni odnos da bi odgovorilo na poziv. Nemanje mobilnog telefona način je isključivanja svijeta, a taj način koriste najbogatiji i

najmoćniji ljudi u svijetu.

Komunikacija u prstu

Tako mobitel nema jedan od najbogatijih Amerikanaca, Warren Buffet. Nema ga ni Mihail Prohorov, 45-godišnji ruski milijarder i vlasnik New Jersey Netsa, popularne NBA košarkaške momčadi. Nema ga ni američki voditelj Tavis Smiley. Četrdesetpetogodišnji Smiley, voditelj tjednog PBSova talk showa i nacionalnog radijskog showa, mobitel je odbacio prije dvije godine


korjenite promjene > karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 24/8/2010

kada je shvatio da bez njega ne može upamtiti ni jedan telefonski broj i ni jedan termin sastanka. On vjeruje kako je odluka da se riješi mobitela koristila njegovoj tvrtki sa 75 zaposlenika. "Sada oni više razgovaraju sa mnom nego što je prije bio slučaj", tvrdi Smiley, koji je ipak imao simptome odvikavanja od mobitela. "Prvog vikenda koji sam proveo na putu bez telefona napravio sam 1000 dolara dodatnog telefonskog računa u hotelu", kaže Smiley. Danas kada putuje posuđuje asistentov mobitel. Odbacivanje mobitela tjera i druge da čekaju da im se javite. Takvo iskustvo ima 47-godišnji Afsheen John Radsan, profesor na koledžu William Mitchell College of Law na Sveučilištu St. Paul, nekadašnji glavni CIA-in odvjetnik i jedan od državnih tajnika u ministarstvu pravosuđa. A sve je to postigao bez mobitela. Čak je odbijao nabaviti telefonsku sekretaricu koju su mu, na posljetku, roditelji instalirali iza leđa. Radsan je kao mladi odvjetnik stekao naviku neodgovaranja na telefonske pozive, a tada je radio kao odvjetnik u uglednoj tvrtki Sullivan & Cromwell. "Ako bi vas netko nazvao u petak, to je vjerojatno bio netko od partnera koji je zvao kako bi zatražio da radiš uvečer", prisjeća se Radsan. "Imali smo prikaz pozivatelja. Onda bi se jedan od partnera iskrao do telefonske govornice i nazvao uz povik: "Imam te!". Rad u CIA-i dodatno mu je učvrstio uvjerenje da se bez mobitela može posebno zato što u zgradu nije mogao unijeti nikakve naprave, niti ih

Suvremeni menadžeri će nestati Menadžment je najveća poslovna inovacija 20. stoljeća, no u 21. stoljeću vjerojatno neće preživjeti. Teza je to biznis gurua Petera Druckera koji smatra da se moderni menadžment približava svome kraju zbog birokratskih metoda

upravljanja korporacijama. Drucker stoga predlaže da se tradicionalne birokratske strukture zamijene ad-hoc timovima za pojedine projekte, odnosno nečime nalik na projektni menadžment. Mnoge današnje kompanije nisu zapale u teškoće jer nisu bile u stanju predvidjeti inovacije, već stoga što nisu na vrijeme ulagali u njih. Također, kako smatra Drucker, menadžeri više ne uspijevaju u dovoljnoj mjeri zainteresirati radnike za posao, pa ovi drugi stoga nisu

dovoljno angažirani za posao već se ponašaju kao lik iz serije "The office" (Ured) Jim Halpert koji je rekao kako je "ovo samo posao, da je karijera već bih se odavno bacio pod vlak". Novi će model upravljanja tvrtkama stoga u radnicima morati pobuditi onakav vid motivacije kakav imaju poduzetnici, i to na način da se razina odlučivanja spusti što je moguće niže umjesto da ostane koncentrirana na vrhu kompanije kao u današnje vrijeme.

Menadžeri se također previše opiru promjenama koje tržište svakoga dana zahtijeva jer tradicionalno nisu obrazovani za takav vid upravljanja, smatra također Drucker. Promjene koje će donijeti u potpunosti globalizirano gospodarstvo donijet će još više multidisciplinarne timove za upravljanje od kojih će svaki član tima imati vrlo velika specifična znanja potrebna za brzo procesiranje informacija i donošenje odluka. I. M.

"Vodim studij sa 80 do 100 profesora i želim im se svakome posvetiti kada dođu na sastanak. Vidim kako ljudi posežu rukom u džep kada im zavibrira mobitel, a sve to smanjuje koncentraciju na posao. Na sastancima moji kolege propuštaju mogućnosti za razgovor jer pogledavaju na e-mail ili izlaze iz sobe da bi telefonirali."

Društvene mreže

mihail prohorov, ruski milijarder i vlasnik New Jersey Netsa, popularne NBA košarkaške momčadi u kojoj je nekada igrao i Dražen Petrović ArhivA business.hr

iznijeti iz nje. Nakon što je upoznao sina jednog ajatolaha koji mu je objasnio važnost neodgovaranja na svaki upit, Radsan - inače strastveni zaljubljenik u knjige - znao je da je donio ispravnu odluku.

potreba za planiranjem

"Volim ruske romane, a s mobitelom moj svakodnevni život nije ništa kvalitetniji", kaže Radsan. Zabranio je prijenosna računala na predavanjima, a to su počeli primjenjivati i drugi profesori. Jedina osoba koju nervira njegova navika jest njegova supruga. "Ona želi spontano obavljati stvari. Ja mislim da je malo planiranja sve što je potrebno", kaže Radsan. Iako se činilo nemogućim, bez mobitela mogu i novinari. Tako je 35-godišnja izvršna urednica časopisa Condé Nast Traveler Hanya Yanagihara propu-

tovala svijet bez modernih komunikacijskih uređaja. "U Indiji čak goniči jakova i vozači rikši imaju mobitel", kaže ona. Povremeno poželi mobitel kada joj se poremete planovi. Tako je, primjerice, prije nekoliko tjedana došlo do promjene u njezinom redu letenja, što je morala javiti suradnicima. Budući da je bila bez mobitela, morala je posuditi telefon od potpunog stranca na aerodromu. "Sažalno te pogledaju i pretpostave da lažeš ili da im se upucavaš", kaže. "A često misle i da pozivaš neki međunarodni broj. Ljudima je nemanje mobitela jako sumnjivo." Dekan američkog College of Arts and Sciencesa 46-godišnji Jonathan Reed,obožava putovati bez mobitela. "Posebno volim razgovarati sa strancima. Volim putovati po Italiji,

gdje svi razgovaraju sa svima. Mobitel odašilje poruku da je cijeli moj svijet u meni i to isključuje sve ostale", kaže Reed. On smatra i da je većina razgovora putem mobitela prilično banalna, dok su razgovori licem u lice izrazito zanimljivi. Na nedavnom putovanju u Izrael iznenadila ga je spoznaja kako ljudi često koriste mobitele - i to ne jedan nego dva ili tri - kao statusne simbole. "Sjedio sam u lijepom restoranu i promatrao dvojicu muškaraca u društvu prekrasne žene. Obojica su razgovarala na mobitel i upitao sam se nemaju li nešto pametnije na umu?", kaže Reed. Zagovornici odbijanja mobitela najčešće kao glavni razlognavodepovećanuučinkovitost. "Usredotočeniji sam. Moram biti proaktivniji", kaže Reed, a to je također dobar alat za upravljanje.

Svi ti mrzitelji mobitela ne izbjegavaju sve oblike moderne komunikacije. Mnogi imaju profil na Facebooku i Twitteru, često koriste e-mail koji im omogućuje da razgovor vode u vrijeme koje im najbolje odgovara. Takva je Elena Kostoglodova, viša profesorica ruskog na Sveučilištu Colorado, čija poruka na glasovnoj pošti upućuje pozivatelja da ne ostavlja poruku jer je njezin službeni način komunikacije e-mail. Zašto? Smeta joj otimanje vremena putem telefona, a ne želi ni da joj telefon ometa vrijeme provedeno s kćerkom u igri. Ako studente uhvati da na njezinom satu koriste mobitel, ocjenu će im sniziti dva posto. Jedini put kada je požalila što nema mobitel bio je kada joj se tinejdžer zabio u automobil. Tada je zamolila momka da pozove policiju. Može se, dakle, 2010. godine živjeti kao u osamdesetima i preživjeti. Većina hrvatskih poduzetnika ipak koristi mobitel i e-mail kao službeni način komunikacije. Iako smo sigurni da ima i onih koji to izbjegavaju, nisu tako glasni u oglašavanju tih svojih navika kao njihovi američki kolege. Iva Ušćumlić Gretić


dogaaji 17

regija/ svijet business.hr

2

SrBiJa

Dobit banaka rasla 76 posto U prvoj polovici ove godine banke u Srbiji ostvarile su profit od 15,4 milijardi dinara, navodi agencija Tanjug, a to je 76 posto više nego u istom razdoblju 2009. godine. Usporedba rezultata u prve dvije polovice godina ukazuje kako je najgori dio krize prošao. S gubitkom je poslovalo 12 banaka, čiji je ukupni minus težak 2,3 milijarde dinara, a 22 su banke imale pozitivan poslovni rezultat

od 17,7 milijardi dinara. U istom je razdoblju prošle godine 13 banaka ostvarilo negativan rezultat od čak sedam milijardi dinara, dok je profit 21 banke s pozitivnim rezultatom bio oko 15,7 milijardi dinara. Najveću dobit ostvarila je Banca Intesa - nešto manje od četiri milijarde dinara, a najveće su gubitke u prvom polugodištu imale Alfa banka, OTP banka, Credit Agricole Bank.... B.hr

milijarde dolara iznos je koji bi kompanija 3M mogla u ovoj godini porošiti na akvizicije, objavio je šef kompanije George Buckley deJan ©O©Ki∆, guverner Narodne banke Srbije snimio draæen tomi∆

Utorak 24/8/2010

Za oporavak Nijemci spremni rezati i godiπnji radničKa prava Savez njemačkih malih i srednjih poduzeća (UMW) i druga slična asocijacija BVMW smatraju kako je šest tjedana plaćenoga godišnjeg odmora previše te da već od 2011. godine treba uvesti četverotjedni godišnji odmor kako bi se pomoglo gospodarskom oporavku

U

Hrvatskoj su sindikati oštro protiv takvog prijedloga. No, ni poslodavci nisu oduševljeni jer smatraju da je od dužine godišnjeg odmora važnije kako se radi, a ne koliko. Dva saveza malih i srednjih poduzeća u Njemačkoj

predložila su skraćivanje godišnjeg odmora sa šest na četiri tjedna kako bi se održao oporavak iz recesije. Savez njemačkih malih i srednjih poduzeća (UMW) i druga slična asocijacija BVMW smatraju kako je šest tjedana plaćenoga godišnjeg odmora previše te da bi već od 2011. godine trebalo uvesti četverotjedni godišnji odmor kako bi se pomoglo gospodarskom oporavku. Predsjednici spomenutih saveza njemačkih poslodavaca Ursula Frerichs i Mario Ohoven ne slažu se doduše u tome koliko bi godišnji odmor trebao trajati. Ona se zalaže za četiri tjedivan milOšević, predsjednik Uprave čelPastora i jedan od čel nika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) snimio hrvoje dominiĆ

na, a on za pet. Ohoven također ne predlaže trajno skraćenje godišnjeg odmora, već nudi mogućnost da se neiskorišteni dani odmora zbrajaju na jednom računu za kojim bi se moglo posegnuti u slučaju smanjenja obima posla.

Ubrzani rast

Njemačko je gospodarstvo u drugom tromjesečju zabilježilo najbrži rast u protekle 23 godine, 2,2 posto u odnosu na tromjesečje prije. U Hrvatskoj je propisana duljina trajanja godišnjeg odmora četiri tjedna, i ni poslodavci ni sindikati nisu za njegovo skraćivanje jer ne smatraju kako bi to na bilo koji način moglo pridonijeti izlasku iz recesije. "Poslodavci očito svugdje smatraju kako radnici imaju previše prava te kako bi ta prava trebalo smanjivati pod izlikom izlaska iz kri-

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata snimiohrvoje domini∆

ze. Ne samo da u Hrvatskoj ne treba smanjivati broj dana godišnjeg odmora, već bi trebalo povesti računa o onim radnicima koji ne uspiju iskoristiti ni ovaj godišnji odmor koji sada imaju", rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Radno vrijeme i vrijeme za odmor trebaju biti odijeljeni koliko je to više moguće, rekao je Sever upozorivši i na praksu neplaćanja prekovremenog rada.

produktivnost rada

Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Uprave Pastora i jedan od čelnika Hr-

vatske udruge poslodavaca (HUP), također je protiv skraćivanja dana godišnjeg odmora u Hrvatskoj dodajući kako između Hrvatske i Njemačke postoje bitne razlike. "Nije bitno koliko se radi, već kako se radi. Naš je problem u produktivnosti i efikasnosti rada, odnosno u tome koliko smo uspješni tijekom svakodnevna radnog vremena", smatra. Dodaje kako moramo mijenjati mentalni sklop i shvatiti kako ne radimo za nekoga drugoga, neovisno o tome je li riječ o privatnom ili državnom sektoru, već za sebe.

Igor Medić

igor.medic@business.hr


investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 24/8/2010

PRIJENOs UDJELA

skupština siemensa 28. 9.

Izvanredna glavna skupština Siemensa održat će se 28. rujna ove godine, stoji u pozivu dioničarima objavljenom u ponedjeljak na stranicama Zagrebačke burze. Uprava i Nadzorni odbor kompanije predlažu donošenje odluke o sklapanju ugovora o prijenosu gospodarske cjeline između društva Siemens d.d. i Siemens IT Solutions and Services d.o.o. B. S.

BROJkA

2,8

posto pada BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju očekuje Raiffeisen banka u odnosu na isti period prošle godine

BUMERANG ZA CAMERONA

Velikoj Britaniji zbog štednje prijeti nova recesija Iako ga građani hvale zbog mjera štednje kojima reže deficit, tečaj funte bi zbog usporavanja ekonomije bez poticaja do kraja godine mogao pasti i 15 posto Nakon što je dužnička kriza eurozone prinose grčkih, portugalskih i španjolskih obveznica dovela do najviše razine od uvođenja eura, europski su premijeri u strahu od pucanja dužničkog balona redom najavili uvođenje drastičnih mjera štednje. Njemačka je premijerka Angela Merkel obznanila da u iduće četiri godine namjerava uštedjeti 80 milijardi eura. Prema najnovijim procjenama, njemački bi BDP ove godine trebao rasti tri posto, a proračunski bi deficit trebao pasti ispod 60 mi-

BUsINEss TV Kapital Network, Utorak 24. 8. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI KN EDUKACIJA VIJESTI KN ZANIMANJA, magazin VIJESTI THE NEW EDGE, Magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI TOMORROW TODAY, Magazin 23:15 VIJESTI

lijardi eura. Njezin britanski kolega David Cameron također se primio nemile zadaće najavivši među ostalim smrzavanje plaća u javnom sektoru, smanjenje broja zaposlenih te povećanje poreza. No, čini se da oporavak britanskoga gospodarstva neće teći istim tempom kao u Njemačkoj. Prema procjenama Bloombergovih analitičara, funta sterling bi do kraja godine mogla u odnosu na dolar pasti čak 15 posto, dok će u odnosu na europsku valutu vrijednost funte do kraja godine biti umanjena osam posto. Povjerenje potrošača palo je treći mjesec zaredom, a procjenjuje se da će rast BDP-a ove godine iznositi 1,2 posto.

Nekretninski baloni

"Oporavku njemačkoga gospodarstva najviše pridonosi oporavak izvoza, a to se gospodarstvo tradicionalno najviše oslanja na tehnološki visoko konkurentnu proizvodnju", kaže direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević. Razina domaće štednje u Njemačkoj je visoka, potrošnja relativno niska, a fiskalna politika uživa kredibilitet i temeljila se u prošlosti na zdravim osnovama, što u vrijeme recesije omogućuje ekspanzivno djelovanje bez

aktiviranja dugoročnih rizika. "S druge strane, gospodarstvo Velike Britanije oslonjeno je dominantno na financijske i druge usluge koje su jako pogođene u krizi i u koje je izdvojeno razmjerno mnogo proračunskog novca", tvrdi te dodaje da je Velika Britanija suočena s jakom fiskalnom konsolidacijom u smjeru štednje i rezanja rashodne strane proračuna, što pored smanjenja državne potrošnje snažno utječe na smanjenje osobne potrošnje i investicija. "Temelj rasta u Velikoj Britaniji prije krize bio je financijski sektor te tržište nekretnina i s vremenom se stvorio balon koji sada puca", kaže makroekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić te navodi kako je njemačko gospodarstvo u međuvremenu povećavalo svoju konkurentnost i profitiralo od širenja na istok. "Osim toga, treba naglasiti kako je britansko gospodarstvo puno ovisnije o kretanjima u SAD-u od ostalih zemalja u Europi", pojašnjava. "Bez obzira na plan štednje, Velikoj Britaniji potrebne su strukturne reforme, a Njemačka će morati preuzeti veći teret kako bi riješila problem neravnoteže konkurentnosti s ostalim članicama", zaključuje. Biljana Starčić

IMA 2,54 POsTO

košćec dokupio dionice Varteksa Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa, prijavio je putem Zagrebačke burze stjecanje 2811 dionica tvrtke temeljem transakcija sklopljenih na Zagrebačkoj burzi d.d. koje čine 0,15 posto temeljnog kapitala i daju 0,15 posto glasova na glavnoj skupštini. Tako posjeduje 48.769 dionica društva koje čine 2,54 posto temeljnog kapitala. B.hr

ZORAN kOšćEC, predsjednik Uprave Vartkesa, povećao je svoj udjel u tvrtki snimio saša ćetković

Trezorski ć VLADA JE ODGOVORNA ZA TEČAJ Slabljenje kune u odnosu na euro s krajem turističke sezone i niži priljev deviza od turizma uobičajeno će slabiti kunu, ali ključan će za tečaj biti rebalans - bude li očekivano kozmetički, banke će zbog zaduživanja države putem trezorskih zapisa jačati kunu Prošloga je tjedna tečaj kune u odnosu na euro s razine od 7,23 početkom tjedna lagano rastao tijekom tjedna povučen pojačanom korporativnom potražnjom, a najava mogućeg uvođenja posebnog poreza na banke dodatno je utjecala na rast potražnje za eurom te je tečaj skočio blizu razine 7,3. No, uobičajeno kretanje tečaja kune u odnosu na euro, koje se reprizira iz godine u godinu nakon turističke sezone, ove godine ima novu varijablu: rebalans proračuna. Tako Hrvoje Stojić, šef odjela za makroekonomske analize Hypo-Alpe-Adria banke, upozorava kako će samo kozmetičke izmjene proračuna, odnosno loš rebalans, dovesti do rasta kune. "Pitanje je hoće li rebalans biti kozmetički ili će se ići u dublje rezove. Ako bude

BROJkE

7,25-7,35 kuna za euro očekuju u Raiffeisen banci

7,26-7,31 kuna za euro očekuju u Privrednoj banci Zagreb

samo kozmetički, očekujem pritisak na banke u obliku zaduživanja države preko trezorskih zapisa, što bi moglo dodatno ojačati kunu", kaže Stojić. Kako je pokrivenost uvoza izvozom u drugom kvartalu ove godine porasla 10 baznih bodova, odnosno 100 milijuna kuna, Stojić očekuje nešto manje zaduživanje korporativnog sektora. U Privrednoj banci Zagreb kažu kako će na daljnje kretanje tečaja kune ponajviše utjecati rasplet situaci-


8,6 MLRD. DOLARA

HSBC kupuje Nedbank iz JAR-a Britanska banka HSBC Holdings priopćila je u ponedjeljak da pregovara s južnoafričkom financijskom grupom Old Mutual o kupnji kontrolnog udjela u Nedbank Group of South Africa u vrijednosti čak 6,8 milijardi dolara. Old Mutual je objavio da su pregovori usmjereni na prodaju 70 posto udjela u ukupnoj imovini Nedbanka, četvrte po veličini bankarske grupe u Južnoa-

fričkoj Republici. Iz financijske grupacije priopćeno je da će predložena prodaja, ako je odobre regulatori i dioničari, biti velik korak u njezinoj strategiji pojednostavnjivanja poslovanja. Prihod će iskoristiti za smanjenje duga i nove investicije u Južnoafričkoj Republici. Prodaja će “vjerojatno rezultirati materijalnim jačanjem južnoafričkog financijskog sektora, izravnim stranim ulaganjima HSBC-a u bankovni sektor i materijalnim povećanjem investicija Old Mutuala u sektor dugoročne štednje,” objavio je Old

Mutual na Londonskoj burzi. Old Mutual najavio je 6. kolovoza prodaju američkog poslovanja vezanog uz životno osiguranje Harbinger Capitalu za 350 milijuna dolara. Također je objavio da namjerava djelomično izaći iz američkih poslova vezanih uz upravljanje imovinom. Ta je grupacija osnovana 1845. u Južnoafričkoj Republici kao Mutual Life Assurance Society of the Cape of Good Hope. Dionice su joj izlistane na burzama u Londonu, Johannesburgu, Zimbabveu, Malaviju i Namibiji. B.hr

RJEŠAVAJU SE FUNTI

Rusi dokupili američki dug Ruska središnja banka objavila je da su krajem prošle godine dva posto povećali udjel američkih obveznica i trezorskih zapisa u svojoj ukupnoj imovini, a smanjili udjel imovine koju je izdala Velika Britanija. Tako je udjel američke imovine porastao na 39 posto od ukupno 439 milijardi dolara, britanska je imovina pala sa 12 na devet posto, a udjel nje-

mačke imovine pao je na 18 posto s dvadeset, a francuske sa 17 na šesnaest posto. Rusi su u svoje rezerve dodali i kanadski dolar, ali nisu otkrili koliki je udjel kanadskog dolara. Američki dolari predstavljaju čak 46,4 posto ruskih deviznih rezervi, dok su držali čak 42,3 posto u eurima, 10,1 posto u britanskoj funti i 1,2 posto u japanskim jenima. Dužnički papiri stranih zemalja predstavljaju čak 89,9 posto ruskih inozemnih rezervi, a na kraju trećeg kvartala prošle godine iznosili su 87,3 posto. J. J.

će zapisi ojačati tečaj kune

je oko oporezivanja banaka, ali i očekivano niži priljev deviza od turizma te eventualni nastavak korporativne potražnje, tako da očekuju raspon trgovanja od 7,26 do 7,31 kuna za euro. Stojić se slaže s kolegama iz PBZ-a i dodaje da će turistička sezona u najboljem slučaju biti jednaka lanjskoj. Dođe li do uvođenja poreza na aktivu banaka, a povezano s tim povlačenje kapitala banaka bude strukturne prirode, teško je očekivati da će Hrvatska narodna banka kunu braniti trošenjem deviznih rezervi, što će imati također utjecaja na tečaj, smatra Stojić.

Rohatinski već upozorio

Zaključak bankovnih analitičara sličan je onome guvernera Željka Rohatinskog, a to je da sudbina tečaja ovisi prije svega o fiskalnoj politici zemlje i njezinoj spremnosti da konačno provede reforme koje

kasne gotovo desetljeće. Polagani rast tečaja nastavit će se u skladu sa završetkom turističke sezone, smanjenim priljevom deviza od turizma te povećanom potražnjom za devizama sa strane korporativnog sektora, potvrdila je i Zrinka Živković Matijević, direktorica direkcije ekonomskih istraživanja u Raiffeisen banci, a kuna će se zadržati u rasponu između

7,25 do 7,35 za euro. Prema kraju godine u RBA-u očekuju slabljenje kune prema razinama od 7,32 kune za euro. Cijelu bi 2010. godinu mogla obilježiti visoka stabilnost tečaja uz izostanak znatnijih sezonskih oscilacija uz prosječni tečaj kune u odnosu na euro oko 7,28 kuna za euro, zaključuju. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

››

Dođe li do uvođenja poreza na aktivu banaka, a povezano Dolar stabilan na 1,28 za ¤ s tim povlačenje kapitala banaka Krajem tjedna srednji se tečaj kune prema euru kretao oko bude strukturne prirode, teško je 7,2776 kuna za euro, što je rast od 0,7 posto na tjednoj razini. Kuna je nastavila slabjeti i prema dolaru i švicarskom očekivati da će Hrvatska narodfranku pa je na tjednoj razini tečaj porastao 1,5 posto prema dolaru te 3,3 posto prema franku, a srednji je tečaj u petak na banka kunu braniti trošenjem iznosio 5,7102 kune za dolar, odnosno 5,5217 kuna za franak. Tečaj eura prema dolaru proteklog je tjedna na svjetdeviznih rezervi skim deviznim tržištima bio stabilan te se kretao oko razine STRANO TRŽIŠTE

1,28 dolara za euro.

HRVOJE STOJIć, šef odjela za makroekonomske analize Hypo-Alpe-Adria banke Snimio Saša ćetković


investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

+

Izvor: ZSE Oznaka

Najniža

Najviša 258.50

257.61

-0.34%

25,209

6,506,096.85

21,095.31

226.05

250.01

257.00

255.00

-0.77%

10,503

2,677,815.72

1,729.95

242.21

318.99

Atlantska plovidba d.d.

825.00

850.00

850.00

1.19%

835

697,697.85

1,186.19

723.23

1,195.95

Adris grupa

290.00

295.02

295.01

-1.66%

1,749

511,472.49

2,836.79

260.12

373.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

283.13

297.50

297.49

4.38%

1,477

424,963.46

1,612.40

240.00

400.00

332.84

561.99

570.00

570.00

2.65%

730

415,627.71

330.60

533.13

743.00

Čakovečki mlinovi

3,299.99

3,300.00

3,300.00

0.00%

104

343,199.99

346.50

2,107.10

3,799.21

HUP - Zagreb

1,430.00

1,430.00

1,430.00

0.00%

198

283,140.00

674.07

1,125.00

1,860.00

Ina-industrija nafte d.d.

1,652.10

1,653.00

1,652.50

0.02%

147

242,885.12

16,525.00

1,405.10

1,940.00

281.10

285.14

285.14

0.07%

811

229,137.82

654.06

270.20

443.00

21.47

22.33

21.47

-2.45%

8,799

192,022.42

161.03

21.47

61.49

206.22

211.00

206.22

-0.86%

738

154,492.50

13,208.06

200.00

310.00

Zagrebačka banka Fima validus Institut građevinarstva hrvatske

13.00

13.72

13.00

-4.27%

8,535

112,098.91

35.12

10.55

29.01

1,700.00

1,742.90

1,742.90

2.46%

64

109,947.17

276.39

1,600.00

4,375.00 209.00

Jadroplov d.d.

138.16

142.98

139.44

-0.40%

767

106,893.14

228.22

124.01

Viadukt

220.00

222.00

221.00

-1.76%

476

104,972.00

100.96

216.01

498.99

Končar - elektroindustrija

490.00

490.12

490.00

0.40%

211

103,400.66

1,260.34

365.00

517.00

IPK Kandit

232.00

233.00

233.00

0.22%

397

92,221.00

166.62

191.00

345.00

66.30

69.00

66.30

0.45%

1,298

86,512.32

544.69

59.00

108.00 505.00

Belje Viro tvornica šećera d.d.

325.20

330.00

328.00

-3.52%

263

86,217.62

454.83

290.00

SN holding

206.01

211.99

211.00

0.48%

343

71,991.50

573.92

55.95

242.00

Atlantic grupa

698.00

707.00

707.00

1.36%

101

71,197.59

1,746.29

535.00

760.00

2,285.00

2,340.00

2,285.00

-2.35%

29

66,659.70

691.53

1,413.01

2,890.00

65.00

72.50

72.50

0.00%

900

60,457.09

54.53

58.00

144.00

Ericsson Nikola Tesla

1,342.00

1,350.00

1,342.00

-0.59%

40

53,722.55

1,787.07

1,231.00

1,777.00

Tankerska plovidba

1,400.00

1,400.00

1,400.00

0.00%

37

51,800.00

876.94

1,200.01

2,013.99

420.00

434.54

434.54

1.06%

121

51,659.35

596.89

250.05

434.54

Đuro Đaković holding

26.58

28.00

27.95

0.90%

1,512

40,839.27

90.48

22.36

58.00

Atlas nekretnine

32.02

33.99

33.99

0.98%

1,238

40,678.46

113.38

20.50

38.67

710.12

712.00

710.12

1.44%

55

39,075.40

303.34

700.05

944.00

Liburnia riviera hoteli Badel 1862

Kraš, prehrambena industrija

Franck prehrambena industrija Dom holding

36.70

38.00

38.00

-1.53%

1,003

38,110.10

283.75

28.70

54.00

Luka Rijeka

182.26

185.00

182.52

-3.40%

117

21,476.08

1,091.56

162.00

246.00

Magma d.d. Mlinar mlinsko-pekarska industrija

57.01

59.95

57.99

-3.32%

366

21,245.61

282.65

48.11

78.00

637.00

637.00

637.00

0.00%

29

18,473.00

124.48

612.06

640.00

Zvijezda

3,620.00

3,700.00

3,700.00

1.37%

5

18,319.00

370.95

2,851.00

5,898.00

Konzum

179.00

180.98

180.98

-0.01%

102

18,259.98

4,108.76

125.01

185.00

Turisthotel

640.00

640.00

640.00

-0.16%

28

17,920.00

252.64

543.15

701.00

Ledo

5,880.01

5,880.01

5,880.01

-1.92%

3

17,640.03

1,294.60

4,748.88

7,679.00

Jadranski naftovod

3,750.00

2,630.03

2,630.31

2,630.31

0.01%

6

15,781.30

1,953.92

2,005.00

Solaris

202.15

202.15

202.15

-3.97%

75

15,161.25

124.87

160.00

260.00

Istraturist Umag d. d.

350.00

360.00

360.00

0.14%

40

14,299.80

1,683.00

270.00

410.00

Auto Hrvatska

368.01

379.99

379.99

0.00%

37

13,796.07

251.46

368.00

578.99

1,035.00

1,035.50

1,035.50

-1.38%

13

13,455.50

196.19

949.03

2,769.99

HTP Korčula

89.50

90.20

90.20

-3.01%

137

12,286.75

38.46

72.10

185.00

Puljanka

54.25

54.25

54.25

1.40%

190

10,307.50

57.26

50.00

96.99

AD plastik

91.98

91.98

91.98

4.37%

100

9,198.00

386.28

45.14

109.30

Tehnika

Žitnjak

76.10

78.30

77.02

-9.39%

119

9,167.64

15.84

76.10

189.00

Končar

2,150.00

2,150.01

2,150.00

0.00%

4

8,600.01

208.75

1,900.00

2,450.00

+

Vis Transadria Slobodna Dalmacija Končar

samo su tri dionice Agrokorove sastavnice leda u ponedjeljak promijenile vlasnika, i to po cijeni od 5880 kuna, što je pad gotovo dva posto. Ukupan promet tom dionicom iznosio je 17,640 kuna, a dionicom Konzuma trgovalo se u vrijednosti 18.259 kuna.

CROBEX: 0,18% 365 dana Najniža Najviša

257.55

Ingra

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Trž. kap. (mil kn)

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Dalekovod

oglAs

Redovan promet: 14.400.822,57 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Adris grupa

Uljanik plovidba

Znatniji promet ostvaren je u ponedjeljak dionicom Atlantske plovidbe, koja je poskupjela 1,19 posto i zadnja zabilježena cijena iznosila je 850 kuna. Na dubrovačkog je brodara ukupno potrošeno 697.697 kuna, a 835 dionica je promijenilo vlasnika.

Zadnja

15.97

15.97

15.97

-1.36%

535

8,543.95

8.27

15.97

44.54

2,800.00

2,800.00

2,800.00

-5.25%

3

8,400.00

80.51

2,101.03

3,492.99

22.22

22.22

22.22

-11.33%

366

8,132.52

116.01

20.01

64.98

2,001.00

2,002.00

2,001.00

-4.70%

4

8,005.00

61.46

1,665.00

2,198.00

Končar - električni aparati

701.00

701.00

701.00

-13.46%

9

6,309.00

27.49

690.00

843.00

Kaštelanski staklenici

900.00

900.00

900.00

-2.17%

7

6,300.00

102.23

750.01

1,300.00

Croatia osiguranje d.d.

5,000.00

5,000.00

5,000.00

6.38%

1

5,000.00

43.75

4,500.00

6,000.00

Luka ploče

1,664.00

1,664.90

1,664.90

2.64%

3

4,993.80

370.63

1,240.00

2,093.00

Centar banka

238.99

238.99

238.99

0.00%

20

4,779.80

67.93

230.00

319.00

Božjakovina

105.00

118.00

118.00

16.26%

36

3,793.00

24.19

93.39

200.00

Uljanik d.d.

101.00

101.00

101.00

-1.15%

29

2,929.00

225.86

61.11

220.00

Belišće

439.00

439.00

439.00

-0.23%

4

1,756.00

511.13

305.00

580.00

Hidroelektra niskogradnja

152.00

152.00

152.00

0.66%

10

1,520.00

94.83

151.00

370.00

Tisak

183.05

185.00

185.00

1.62%

8

1,476.10

441.52

174.15

369.00

Imperial hoteljerstvo

180.00

180.00

180.00

5.88%

8

1,440.00

114.45

150.00

219.00

26.33

26.33

26.33

-4.25%

52

1,369.16

8.69

20.08

109.19

440.00

440.00

440.00

0.00%

3

1,320.00

36.01

405.24

897.00

HG Spot Tekstilpromet Maistra

65.00

65.01

65.00

0.00%

20

1,300.16

711.38

61.00

88.00

Vjesnik

20.00

20.00

20.00

0.00%

38

760.00

21.23

20.00

40.00

Valamar grupa

38.00

38.00

38.00

5.50%

4

152.00

239.23

25.06

45.00

Sunčani Hvar

29.96

29.96

29.96

0.00%

5

149.80

219.04

25.00

42.99

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr


REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PRB11 TLSG RS48 SAVA RS59 SOS2E NF1N HDOG LKPG GRVG MELR ZVTG KBMR NF2R

KRKA PROBANKA 11. IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE REPUBLIKA SLOVENIJA 48. IZDAJA SAVA REPUBLIKA SLOVENIJA 59. IZDAJA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD HELIOS LUKA KOPER GORENJE MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD HOLDING

BANJALUČKA BURZA ZPTP-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A NOVB-R-E RSRS-O-B HETR-R-A TRZN-R-A RITE-R-A

ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE TRZNICA AD BANJA LUKA R I TE GACKO AD GACKO

SARAJEVSKA BURZA ORBRK3 FBIHKI FBIHKC NPRFRK2 SRPVRK1 BHTSR BSNLR VKNKRK1 ENPSR SOLTRK3 BITMR IKBZRK2

BOR BANKA DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO VODOVOD I KANALIZACIJA D.D. KONJIC ENERGOPETROL DD SARAJEVO SOLANA DD TUZLA BITUMENKA D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA

BEOGRADSKA BURZA CYBN ENHL A2015 CRNX A2013 SJPT AIKB MTLC A2012 A2011 JMBN ZNRZ AGBN DINNPB A2014

Credy banka a.d. Kragujevac Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Carnex a.d. Vrbas Obveznice RS serije A2013K Soja protein a.d. Becej AIK banka a.d. Niš Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Jubmes a.d. Beograd Zaštita na radu i z.ž.s a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš Obveznice RS serije A2014K

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 RMDEN08 ALK KMB RM01 TPLF MPT GRNT SBT TEL STIL

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo

+

Oznaka

Utorak 24/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

66,65 100,00 91,50 103,00 152,00 101,90 106,00 0,79 344,90 16,00 12,50 133,70 16,52 10,51 2,76

67,00 100,00 93,00 103,00 156,90 102,00 106,00 0,80 344,90 16,30 12,79 139,00 17,01 10,60 2,85

66,90 100,00 92,99 103,00 156,72 101,90 106,00 0,79 344,90 16,00 12,60 134,15 17,01 10,58 2,80

Promet

valuta: EUR - euro 66,87 1.000,00 92,92 103,00 156,44 42,56 37,70 0,79 344,88 16,01 12,67 137,87 16,59 10,56 2,81

0,27 % 4694 0,00 % 200 -0,01 % 2052 -1,90 % 1134 0,42 % 188 -0,10 % 554 0,00 % 582 -2,35 % 23996 1,44 % 52 -0,44 % 679 1,20 % 814 -1,36 % 70 0,65 % 576 0,76 % 774 0,00 % 2650

313.866,34 200.000,00 190.679,91 116.802,00 29.410,50 23.578,53 21.943,83 19.034,42 17.934,80 10.873,45 10.313,71 9.651,00 9.557,34 8.170,57 7.452,82

valuta: BAM - konvertabilna marka 3,91 31,60 30,00 1,26 0,98 30,10 0,38 1,13 0,13

4,06 32,00 31,00 1,30 0,98 32,00 0,38 1,13 0,13

4,01 32,00 31,00 1,26 0,98 32,00 0,38 1,13 0,13

4,01 0,32 0,31 1,27 0,98 0,32 0,38 1,13 0,13

2,30 % 3,23 % 3,33 % -5,26 % 1,03 % 4,85 % 0,00 % 2,73 % 0,00 %

18987 156086 150793 34414 15000 42653 12150 3860 32631

76.114,17 49.787,52 46.114,79 43.813,58 14.700,00 13.631,59 4.617,00 4.361,80 4.242,03

valuta: BAM - konvertabilna marka 75,00 89,50 94,30 3,89 11,01 21,50 16,00 4,70 10,17 10,04 2,00 62,01

75,00 89,50 94,30 3,90 11,01 21,53 16,48 4,70 10,18 10,04 2,00 62,01

1.899,00 957,00 84,68 1.430,00 90,60 680,00 2.801,00 1.970,00 93,80 97,06 8.900,00 775,00 7.405,00 2.200,00 87,63

1.900,00 1.000,00 84,69 1.430,00 90,62 705,00 2.840,00 2.000,00 93,83 97,09 8.900,00 775,00 7.450,00 2.210,00 87,64

79,50 80,50 3.855,00 3.301,00 96,40 3.500,00 26.200,00 584,00 2.650,00 399,00 175,00

80,00 80,50 3.900,00 3.350,00 96,40 3.550,00 26.500,00 600,00 2.650,00 400,00 180,00

75,00 89,50 94,30 3,90 11,01 21,50 16,00 4,70 10,17 10,04 2,00 62,01

75,00 89,50 94,30 3,90 11,01 21,50 16,14 4,70 10,17 10,04 2,00 62,00

0,00 % 10326 0,56 % 4220 0,11 % 2020 0,00 % 20000 7,94 % 6833 -2,23 % 1012 0,00 % 890 14,63 % 2000 -0,78 % 300 0,10 % 150 0,00 % 638 -1,63 % 20

774.450,00 377.690,00 190.486,00 77.990,82 75.231,33 21.760,61 14.367,00 9.400,00 3.052,00 1.506,00 1.276,00 1.240,20

valuta: RSD - srpski dinar 1.900,00 971,00 84,69 1.430,00 90,61 689,00 2.819,00 1.970,00 93,83 97,09 8.900,00 775,00 7.423,00 2.204,00 87,64

1.899,96 971,00 84,69 1.430,00 90,61 688,91 2.818,60 1.970,39 93,82 97,08 8.900,00 775,00 7.422,67 2.204,04 87,63

0,05 % 1190 -4,90 % 1829 -0,02 % 17574 19,17 % 815 -0,02 % 10244 -2,27 % 1331 0,14 % 310 -1,50 % 400 0,01 % 6126 -0,08 % 5475 0,00 % 55 0,00 % 630 -1,01 % 51 -0,50 % 151 -0,01 % 3629

2.260.950,00 1.775.953,00 1.488.316,32 1.165.450,00 928.196,75 916.941,00 873.765,00 788.156,00 574.765,95 531.518,33 489.500,00 488.250,00 378.556,00 332.810,00 318.027,27

valuta: MKD - makedonski denar 79,55 80,50 3.861,36 3.318,88 96,40 3.510,98 26.460,00 592,26 2.650,00 399,82 176,06

48,93 49,51 3.861,36 3.318,88 59,29 3.510,98 26.460,00 592,26 2.650,00 399,82 176,06

0,68 % 59769 2.924.450,33 0,63 % 42439 2.101.219,61 -0,11 % 352 1.359.199,00 -0,73 % 196 650.500,00 1,47 % 8166 484.168,83 -1,10 % 132 463.450,00 1,77 % 15 396.900,00 -1,41 % 620 367.200,00 -1,85 % 137 363.050,00 -0,05 % 550 219.900,00 -2,00 % 1034 182.050,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Makpetrol Skoplje Gorenje Nova banka Banja Luka Krka Credy banka

+1,77% +1,2% +1,03% +0,27% 0,05%

Carnex

Telekom Srpske Banja Luka Stil Kraljevo Mercator Energopetrol Sarajevo Imlek

+

Powered by

business.hr

-5,26% -2% -1,36% -0,78% -0,53%

Energoprojekt holding Beograd

+19,17 -4,9 Osim što je ostvarila rast cijene gotovo 20 posto, dionicom najveće srbijanske industrije mesa u ponedjeljak se na Beogradskoj burzi trgovalo u iznosu 1,1 milijun dinara. Vlasnika je promijenilo 815 dionica, a cijena dionice nije se mijenjala tijekom dana i iznosila je 1430 dinara. Prije mjesec dana u medijima su se pojavile informacije o Agrokorovu preuzimanju te tvornice, ali iz hrvatske su kompanije to demantirali.

Iako se sa 1,7 milijuna dinara prometa pozicionirala na drugo mjesto najlikvidnijih izdanja u Beogradu, dionici Energoprojekta holdinga vrijednost je u ponedjeljak pala nemalih 4,9 posto. Najveća cijena kojom se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosila je 1000 dinara, no zadnja zabilježena pala je na 971 dinara. Pale su i dionice Soja proteina i Agorbanke, i to 2,27 i 1,01 posto. Oba su beogradska indeksa dan zaključila u crvenom.

REGIONALNI INdEkSI +0,05 % BIRS -0,30% 819,14 823,06 LJSEX +0,73% FIRS +0,36% 1.403,20 3.277,64 Belex15 -1,03% MBI10 -0,59% 2.359,62 631,69 Belexline -0,67% MOSTE -1,09% 487,75 1.221,28 SASX10 -0,37% NEX20 +2,40% 13.930,42 888,29 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI +1,03% WIG20 -0,76% 2.445,14 BuX +0,45% 21.953,89 0,00% ATX +1,18% 2.452,13 +0,41% indeksa na zatvaranju u +0.21% Stanje ponedjeljak 23. kolovoza 2010.

FTSE100 5.248,55

dAX 6.032,04

CAC40

3.567,84

MICEX 1,369.15

AMERIčkI INdEkSI dJIA -0,56% S&P500 -0,37% 10.213,62 1.071,69 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +0,04% petak 20. kolovoza 2010. 2.179,76


investor 22 dioniČki

Powered by Ime fonda

+

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

41,4129

22,21

PBZ I-Stock

61,5100

18,93

NFD BRIC

28,2975

15,71

HPB WAV DJE

87,1256

15,55

MP-Global HR

285,2632

14,60

FIMA Equity

78,8881

-21,42

ST Global Equity

48,3550

-21,38

C-Zenit

47,1961

-18,76

KD Victoria

13,8513

-13,69

Erste Total East

31,5300

-12,34

+ MjeŠoviti

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

142,3300

13,37

Raiffeisen Balanced

151,0900

11,00

AC G Balanced EM

10,8551

8,51

Allianz Portfolio

109,5387

7,43

PBZ Global fond

98,7500

4,07

ICF Balanced

115,3046

-22,68

ST Balanced

178,2236

-17,88

ST Aggressive

63,9674

-17,24

5,3796

-9,03

116,6600

-1,47

C-Premium Erste Balanced

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

173,5200

13,63

Capital One

158,6000

10,85

OTP euro obveznički

125,1305

10,73

ZB bond

160,2500

10,36

PBZ Bond fond

128,9400

8,32

11,3148

3,19

Erste Bond

129,6700

5,02

ICF Fixed Income

138,7649

6,31

HPB Obveznički

125,1921

7,17

PBZ Bond fond

128,9400

8,32

+

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

MP-Global HR ZB aktiv MP-Mena HR KD Victoria OTP indeksni Capital Two HPB Dynamic Erste Total East VB CROBEX10 HPB Dionički ZB BRIC+ PBZ Equity fond Platinum JIE AC G Dynamic EM Ilirika Azijski tigar Ilirika BRIC Raiffeisen HR dionice Erste Adriatic Equity HPB Titan A1 Raiffeisen Emerging M. FIMA Equity MP-Bric HR Platinum Blue Chip Poba Ico Equity PBZ I-Stock VB High Equity Aureus Equity KD Prvi izbor NFD BRIC

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn kn € € € kn € € kn € kn kn € kn kn kn kn kn €

285,2632 97,6400 439,1215 13,8513 37,5441 68,3300 49,9394 31,5300 89,7805 85,7814 97,8100 78,6000 67,5035 10,8205 58,5972 111,1296 68,2000 85,0800 69,4205 79,9000 55,6300 78,8881 330,3244 80,9672 5480,5800 61,5100 47,1179 91,0025 11,8621 28,2975

0,49 0,46 0,45 0,36 0,31 0,26 0,18 0,16 0,14 0,13 0,12 0,11 0,09 0,08 0,04 0,04 0,03 0,02 0,02 -0,03 -0,04 -0,07 -0,07 -0,09 -0,13 -0,15 -0,15 -0,19 -0,20 -0,22

-1,22 -0,21 -2,78 -7,27 -6,05 -4,43 -1,89 -3,90 -7,72 -5,31 6,12 -4,63 -4,86 -0,99 5,56 10,60 -6,18 -6,63 -1,70 -5,17 1,85 -8,16 1,71 -6,05 -3,22 6,22 -0,52 -4,89 2,55 5,05

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

2,16 0,90 8,48 -11,77 -11,85 -3,99 -3,31 -7,56 -11,97 -6,34 N/A -8,59 -2,17 1,91 10,09 14,77 -8,11 -10,62 0,81 -8,12 -1,71 -10,09 -1,13 1,81 -7,94 -0,19 -8,24 -4,75 -0,34 4,34

14,60 10,32 12,09 -13,69 2,01 2,69 -11,97 -12,34 N/A 2,42 N/A 2,00 5,31 8,72 13,72 N/A 5,61 -7,14 10,73 0,25 10,84 -21,42 11,13 12,62 2,13 18,93 2,03 -3,95 4,65 15,71

-14,03 -0,57 3,87 2,93 -30,87 -10,76 -16,01 -32,95 N/A -3,09 N/A -4,74 -12,61 5,54 -15,18 N/A -17,88 -3,27 -11,18 -9,47 -19,75 -3,74 -7,54 -7,72 -17,80 -14,53 -22,94 -1,98 2,30 -15,47

1,14 0,44 12,54 -9,07 -4,21 -3,17 -9,07 -7,35 -10,22 -5,25 -2,19 -4,88 -4,76 5,09 9,01 11,13 -1,63 -6,32 0,11 -4,81 -1,71 -12,80 -2,82 2,15 -5,12 1,32 -5,84 -7,24 2,99 4,51

Imovina

5,052 498,685 7,119 63,359 132,541 6,732 22,032 47,391 7,191 39,560 62,616 382,156 4,875 12,916 6,717 14,855 13,753 203,997 10,545 23,188 25,240 25,720 11,850 7,522 5,957 199,791 13,062 70,188 5,164 9,757

Starost

Datum

2,24 4,15 2,46 11,28 2,65 3,34 3,98 2,89 0,59 4,88 0,35 4,96 2,92 1,47 3,25 0,62 1,94 4,86 3,08 2,25 2,67 6,22 2,44 2,63 3,07 3,10 2,89 4,72 7,52 3,39

20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI Aureus Balanced Allianz Portfolio PBZ Global fond HPB Global Erste Balanced OTP uravnoteženi AC G Balanced EM ZB global Agram Trust ST Balanced KD Balanced Ilirika JIE Balanced ICF Balanced Raiffeisen Prestige ST Aggressive HI-balanced Raiffeisen Balanced C-Premium

kn kn kn kn € kn € € kn kn kn € kn € kn € € kn

81,7387 109,5387 98,7500 102,2725 116,6600 107,8387 10,8551 142,3300 67,7929 178,2236 8,0493 141,3087 115,3046 107,2500 63,9674 9,6955 151,0900 5,3796

0,29 0,23 0,17 0,17 0,16 0,09 0,08 0,07 0,00 -0,01 -0,07 -0,07 -0,09 -0,19 -0,24 -0,34 -0,39 -0,48

6,55 1,52 -2,83 -4,41 -1,62 -2,69 -0,65 0,29 -3,00 -3,36 0,13 -1,90 -7,53 3,10 -4,92 -0,15 -1,13 -6,88

0,02 4,16 -4,52 -3,57 -2,99 -6,44 2,08 1,75 -6,35 -5,52 -2,23 -3,61 -12,47 N/A -5,86 -2,04 -1,01 -10,37

-1,03 7,43 4,07 2,61 -1,47 1,82 8,51 13,37 0,23 -17,88 1,35 2,07 -22,68 N/A -17,24 3,90 11,00 -9,03

-4,80 7,40 4,71 0,46 -0,60 1,62 5,76 3,94 -3,08 7,89 -4,62 7,86 2,06 N/A -8,69 -0,36 5,31 -16,03

1,62 4,40 -1,69 -3,98 1,02 -5,52 5,32 3,81 -2,61 -7,39 -2,47 -1,20 -10,15 7,25 -9,98 -0,95 2,87 -8,82

16,148 7,105 289,060 117,921 105,879 39,954 13,236 718,420 11,754 11,525 13,045 42,622 12,309 134,422 3,493 65,282 326,057 12,674

4,10 1,28 8,94 4,88 9,59 4,68 1,47 9,13 2,11 7,61 4,59 4,58 8,30 0,45 4,92 8,49 7,98 3,55

20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010

kn € € € € € € € €

158,6000 125,1305 129,6700 128,9400 160,2500 173,5200 125,1921 138,7649 11,3148

0,33 0,18 0,14 0,09 0,07 0,05 0,01 0,00 -0,06

2,73 0,04 2,73 1,82 0,36 2,63 2,44 1,29 1,49

4,97 1,34 5,52 5,06 4,67 5,79 4,36 3,12 4,17

10,85 10,73 5,02 8,32 10,36 13,63 7,17 6,31 3,19

8,25 4,90 4,54 4,67 5,30 6,92 4,71 3,92 1,47

6,82 2,28 8,29 7,14 5,50 7,85 4,84 3,66 5,32

11,869 10,538 100,919 77,147 200,398 286,819 47,846 42,160 6,077

5,82 4,68 7,22 7,45 9,13 8,24 4,88 8,52 8,49

20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010

kn kn € kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn € kn € $

133,8215 161,3623 124,8900 137,3768 115,7834 107,3834 131,4500 138,9790 139,9894 143,1500 137,0200 130,7985 121,4674 11,2206 10,5689 101,5424 104,5800 124,1200

0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,76 0,47 1,13 0,58 0,81 0,76 0,60 0,53 0,99 0,85 0,88 0,75 0,69 0,88 0,87 0,78 1,04 0,43

1,57 0,94 2,22 1,27 1,60 1,86 1,44 1,37 1,96 1,76 1,83 1,75 1,27 1,89 1,78 0,35 2,33 1,45

4,54 4,04 4,90 3,07 4,40 5,02 4,70 3,31 5,77 5,56 4,72 5,55 3,75 4,60 4,30 1,54 N/A 3,09

4,49 4,86 4,47 4,71 5,39 5,74 6,45 3,32 4,36 4,91 4,46 5,66 4,26 6,25 4,66 1,45 N/A 4,12

2,41 1,44 2,93 1,56 2,13 2,36 2,02 1,79 2,60 2,59 2,41 2,74 1,92 2,48 2,39 0,32 3,03 2,17

38,667 2330,755 266,179 104,047 162,554 141,290 1026,962 106,617 81,110 952,614 608,127 165,234 116,761 70,756 36,176 5,265 488,282 38,821

6,64 10,08 8,08 6,91 2,79 1,28 11,39 10,08 7,87 7,49 7,22 4,88 4,66 1,90 1,21 1,06 0,91 5,36

20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010 20.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI Capital One OTP euro obveznički Erste Bond PBZ Bond fond ZB bond Raiffeisen Bonds HPB Obveznički ICF Fixed Income HI-conservative

nOVčanI fOnDOVI ST Cash ZB plus PBZ Euro Novčani HI-cash VB Cash Allianz Cash PBZ Novčani fond ZB europlus ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HPB Novčani OTP novčani fond Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond


investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 24/8/2010

eDF i gDF SUeZ

Francuzi kupuju poljsku eneu

Francuski divovi EDF i GDF Suez ušli su u uži izbor za kupnju 51-postotnog udjela u Enei, energetskoj tvrtki pod kontrolom države koja sa 16 posto zauzima treće mjesto na tržištu Poljske, objavio je u ponedjeljak poljski poslovni list Parkiet. Osim kompanija GDF Suez i EDF, ponudu su dali i španjolska Iberdrola, češka grupa EPHolding, poljski Kulczyk Investment, te konzorcij talijanskog

Enela i slovačke Slovenske Elektrarne. Parkiet je objavio da bi vrijednost udjela u kompaniji Enea mogla dosegnuti 1,2 milijarde eura. Njemački energetski div RWE povukao je 2009. ponudu za većinski udjel u Enei jer je bio jedini kandidat. Poljsko ministarstvo financija kontrolira 60,43 posto Enee, nakon što je u prvoj polovini godine prodalo na Varšavskoj burzi prodalo ukupno 16,05 posto udjela u toj tvrtki. Švedski Vattenfall Energy Group vlasnik je 18,7 posto Enee, a taj je udjel kupio 2008. B.hr

Indeksi rasli u iščekivanju rebalansa ivan ŠUker, ministar financija, majstor je proračunskog rebalansa u čijem su iščekivanju ulagači u ponedjeljak dizali indekse snimio hrvoje dominić

14,4 miLiJUna Za DioniCe Zagrebački indeksi rastu već šesti dan zaredom, Crobex je porastao 0,18, a Crobex 10 0,29 posto U iščekivanju vijesti o rebalansu proračuna trgovanje se na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak odvijalo bez značajnijih događaja. Oba su indeksa i novi tjedan za-

počela u zelenom - Crobex je naime rastao 0,18 posto, na 1876,65 bodova, dok je Crobex 10 bio u plusu 0,29 posto te dan zaključio na 997,85 bodova.

Ukupan je promet iznosio 32,8 milijuna kuna od čega se samo 14,4 milijuna kuna odnosilo na redovni promet dionicama. "Trguje se mirno i rutinski zbog nedostatka novih vijesti iz domaćeg gospodarstva, a istodobno ni sa svjetskih burza nema smjernica", kazali su za Hinu iz investicijskog društva Erste vrijednosni papiri.

Podravka skuplja 4,38%

Najtrgovanija je bila dionica HT-a s prometom od 6,5 milijuna kuna, a uz nju je još samo povlaštena dionica Adrisa ostvarila milijunski promet. Tom se dionicom naime trgovalo u iznosu 2,6 milijuna kuna, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 255 kuna, što je 0,77 posto manje nego u petak. Valja izdvojiti i dionicu

Podravke koja je u ponedjeljak skočila 4,38 posto, a ukupan je promet iznosio 424.963 kuna što je bilo dovoljno za peto mjesto na popisu najtrgovanijih. Znatniji promet ostvaren je i dionicom Atlantske plovidbe koja je poskupjela 1,19 posto te je zadnja zabilježena cijena iznosila 850 kuna. Na dubrovačkog je brodara ukupno potrošeno 697.697 kuna, a 835 dionica je promijenilo vlasnika. Drugi najlikvidniji brodar, Uljanik plovidba, skočio je pak 2,65 posto, uz solidan promet od 415.627 kuna. U građevinskom su se sektoru izdvojile dionica IGH čija je cijena porasla 2,46 posto uz promet od 109.947 kuna te dionica Dalekovoda kojom se trgovalo u vrijednosti 229.137 kuna, uz rast 0,07 posto. Biljana Starčić

regiJa

Dobar početak samo u Ljubljani Jedini regijski indeks koji je novi tjedan započeo u zelenom bio je slovenski indeks LJSeX koji je u ponedjeljak rastao 0,22 posto, na 3277,64 bodova.

Najtrgovanija je sa 313.866 eura u Ljublja-

ni bila dionica farmaceuta Krke, a jedina kojom se uz nju trgovalo u vrijednosti iznad 100.000 eura bila je dionica Telekoma Slovenije. SBITOP je također rastao, i to 0,05 posto. Beogradski je BELEX

15 u ponedjeljak pak zabilježio najveći regijski pad 1,03 posto, a samo se trima dionicama u Beogradu trgovalo u iznosu iznad milijun dinara - dionica kragujevačke banke Credy bila je najlikvidnija sa 2,2

milijuna dinara prometa, a slijedile su dionice Energoprojekt holdinga čija je cijena pala gotovo pet posto i industrije mesa Carnexa kojima se trgovalo u iznosima od 1,7 i 1,1 milijun dinara. B. S.

komentar

Hrvati se prave Englezi

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

m

ali pogled na gospodarske probleme Velike Britanije i Hrvatske otkriva da smo mi Hrvati, koliko se to god nekima ne sviđa, pravi Englezi. Novi britanski premijer David Cameron dobio je izbore uz obećanje krvi, znoja i suza, odnosno radikalne proračunske štednje, rezanja deficita i povećanja poreza. Umjesto da sve počne cvjetati, jer Nijemci jednako tako štede na proračunu, ali i izvoze kao u periodu prije ulaska u recesiju, tečaj britanske funte pada zbog straha da štednja Britance gura u novu recesiju, odnosno da će oporavak biti preslab i rast BDPa iznositi 1,2 posto. Glavni je razlog drukčijih efekata istih mjera u strukturi ekonomije. Dok su Nijemci svoj rast temeljili na proizvodnji i izvozu, Englezi su zadnju konjunkturu uživali zahvaljujući bujanju cijena nekretnina i rastu financijskog sektora te domaćoj potrošnji. U dlaku isto kao i Hrvatska. Obje su zemlje prezadužene i ne mogu državu koristiti kao motor oporavka.


U iznajmljenom stanu printali lažne novčanice od 200 kuna Četvorica Zagrepčana krivotvorili su novčanice od 200 kuna u iznajmljenom stanu u zagrebačkom naselju Špansko, prenosi portal Index, a prijevaru je otkrila djelatnica kioska kod koje su kupovali cigarete. Njih

kojoj radi. Djelatnici kisoka koja ih je prijavila novčanica kojom su pokušali kupiti cigarete izgledala je sumnjivo pa je pozvala policiju koja je na osnovi snimki nadzornih kamera i iskaza očevidaca brzo uhitila krivotvoritelje. Jednog od njih, M. T., policija je uhitila na radnome mjestu. Kod njega su pronašli 26 krivotvorenih novčanica.

četvorica, 23-godišnji D. E., 25-godišnji M. T., 20-godišnji I. L. i 20-godišnji P. J., od 13. do 19. kolovoza izrađivali su lažne novčanice koristeći printer, skener i fotokopirni aprat, koji je jedan od njih zadužio u tvrtki u

DObiTnici DAnA (ZSE) Božjakovina +16,26% AD Plastik +4,37% Franck +1,44% Atlantic grupa +1,36% Kraš +1,06% 27 Raste

GUbiTnici DAnA (ZSE) Slobodna Dalmacija -11,33% Žitnjak -9,39% Validus -4,27% HGspot -4,25% Adris -1,66%

12 Nema promjene

30 Pada

inDeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,180.04 150,46

Prom. 0.05% 0,17%

Sirova nafta 73,46 Prirodni plin 4,18 Zlato 1.227,73 Srebro 18,00 Goveda 99,85

1,30% 2,11% 0,34% 1,69% 1,70%

SUDAR DiVOVA

Bjesni rat za kavu Nestlea i grupacije Sara Lee

mAneKen Nespressa George Clooney

arhivabusiness.hr

U Europi trenutačno bjesni rat za kavu između švicarskog prehrambenog diva Nestlea i američke grupacije Sara Lee. U igri je višemilijunski posao s espresso punjenjima za aparate za kavu, na što je Nestleov Nespresso godinama imao monopol. Nestle je popularnost pokušao vratiti zabavnom kampanjom u kojoj nastupaju George Clooney i John Malkovich. Nespresso koristi i teže oružje: tužio je suparnike optuživši ih da su izradili jeftiniju kopiju punjenja te time prekršili intelektualno

vlasništvo u stvaranju sustava za kućnu proizvodnju espressa. Prvo odmjeravanje snaga počinje sljedećeg mjeseca u Americi, gdje su Nespressovi konkurenti na police supermarketa stavili svoja punjenja. Nespressove konkurente predvodi JeanPaul Gaillard, nekadašnji Nespressov izvršni direktor, koji tvrdi da švicarska tvrtka želi zadržati monopol nad nekoliko milijardi dolara vrijednim tržištem. Na punjenja za aparate za kavu trenutačno se odnosi 20 do 40 posto vrijednosti prodaje kave.

SOFTVeR TVRDi:

Cameron Diaz 'najopasnija' zvijezda Proizvođač antivirusnog softvera McAfee objavio je četvrtu godišnju listu najopasnijih slavnih osoba na kojoj je prvo mjesto zauzela glumica Cameron Diaz. McAfee, kojega će za 7,68 milijardi dolara preuzeti Intel, popis zvijezda rangira po tome koliko je vjerojatno da će linkovi koji se pojavljuju kao rezultati pretraživanja kompjutor "zaraziti"

neželjenim sadržajima, u najgorem slučaju virusima. Nakon Cameron Diaz, kod koje svaki deseti rezultat pretrage nosi neželjene sadržaje, najopasnije su zvijezde redom Julia Roberts, Jessica Biel, Tom Cruise i Jennifer Love Hewitt. Najopasnije su sportske zvijezde Andy Roddick i Maria Šarapova.

cAmeROn DiAz, glumica koja gubi na popularnosti, ali je i dalje opasna arhiva business.hr

www.business.hr

UKRATKO... ...Josip Pavlović zaposlio se u Adriji...

Bivši član Uprave Podravke i jedan od osumnjičenih u aferi Spice nakon izlaska iz Remetinca nije morao dugo čekati novi posao. Zaposlio se, naime, u zadarskoj tvornici za preradu ribe Adriji, doznala je Slobodna Dalmacija.

...Umro je akademik Vladimir Devide...

Ugledni matematičar, japanolog i književnik, akademik Vladimir Devide, preminuo je 22. kolovoza u Zagrebu u 86. godini, izvijestili su iz HAZU-a, čiji je Devide bio redoviti član.

...Šefovi Kandita zadovoljni ponudom...

Uprava IPK Kandita smatra kako cijena koju u ponudi za preuzimanje te tvrtke nudi Termes od 235,51 kuna po dionici predstavlja fer vrijednost. Termes djeluje zajednički s trgovačkim društvima M San ulaganja, Žito, Vage, Premisa i IPK Zavod.

N. Rivosechi

O detaljima rebalansa proračuna koji će predstaviti premijerka Kosor čitajte na...

www.business.hr

Business.hr broj 705  

Zbog Milinovićeve pogrešne procjene Imunološki Novartisu dužan 140 mil. kn utorak 24/8/2010 GrADiĆ S DiVOVSkim GOSPODArStVOm 6-8 U međimursk...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you