Page 1

PROBLEMI MEGAKOMUNALCA 8

MEĐUNARODNI NATJEČAJ 11

Za razliku od prošle godine koja je završena u simboličnom plusu, Zagrebački je holding u prvoj polovici godine u gubitku oko 51 milijun kuna, koji su generirali prije svega ZET i Podružnica za upravljanje sportskim objektima

Vrbovsko oglasom traži ulagače u skijalište vrijedno 173 milijuna kuna

Gubitak ZET-a dosegao 109 mil. kn u šest mjeseci

četvrtak 19/8/ 19 19/8/2010 2010

broj 702 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

USPOREDBA S REGIJOM 4-5 Vrhunac građevinskog zamaha u regiji bio je 2008. Od tada su cijene nekretnina najviše pale u Beogradu, no i u Ljubljani i Podgorici niže su više od 20 posto. Krah u Zagrebu priječe samo banke, no dokad?

Pad cijena nekretnina u Zagrebu

tek na pola puta Počinje izrada studije izvodljivosti za Južni tok ODLUKA O GRADNJI PLINOVODA Do kraja godine mogao bi biti gotov doku-ment koji će dati odgovor na pitanje je li ulazak u projekt gradnje plinovoda Južni tok na hrvatskom teritoriju isplativ, kao i to koja će ruta biti najisplativija 6


info&stav

INDIkAtOR

2-3

business.hr

Poplave i dalje odnose živote

Rast aktivnosti u sektoru graditeljstva Sezonski usklađene aktivnosti u sektoru graditeljstva eurozone u lipnju su porasle 2,7 posto u odnosu na mjesec ranije, dok je njihov rast u 27-članom EU iznosio 3,5 posto. Na godišnjoj razini aktivnosti su u eurozoni uvećane 3,1 posto u usporedbi s istim mjesecom lani, a u 27-članom EU 5,4 posto.

Poplave koje su prošlog vikenda pogodile središnje dijelove Slovačke odnijele su i dva života. Prva žrtva poplave utopila se u pokušaju da spasi svoj automobil, a u utorak je pronađeno tijelo i druge žrtve, radnika slovačkih željeznica koji je pao u rijeku dok je uklanjao stabla koja su pala na tračnice.

Četvrtak 19/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kONtAkt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

JESU LI MOĆNIJI BANkARI ILI FRIŠČIĆ?

Porezom na banke Kosorica želi očuvati krhku koaliciju Nakon razgovora vodećih ljudi najvećih domaćih banaka s predstavnicima Vlade održanog u utorak, u javnost šturo izbijaju detalji sastanka. Bankari su Vladi navodno ponudili tehničku pomoć, odnosno financiranje državnog proračuna, no to nije bilo dovoljno premijerki Jadranki Kosor koja još važe svoju odluku o uvođenju porezu na banke zbog straha od pucanja koalicije. Kosorica je u srijedu u Pločama tako izjavila kako još nisu donijeli odluku o uvođenju poreza te da važu sve činjenice prije donošenja odluke. Sugovornici upoznati s

pregovorima, koji nisu htjeli biti imenovani, tvrde da je premijerka upoznata s posljedicama odluke, ali da trpi snažan pritisak koalicijskih partnera - Samostalne demokratske srpske stranke i Hrvatske seljačke stranke - za uvođenje poreza, a bez kojih ne može održavati svoju vlast.

'Financijaš' Pupovac

Dok je čelnik SDSS-a Milorad Pupovac javno podržao prijedlog, Josip Friščić, čelnik HSS-a, već se dulje drži po strani iako je nekoliko puta ponovio bezrezervnu podršku premijerki. S druge strane, pre-

mijerkin savjetnik Borislav Škegro javno je kazao da se ne slaže s oporezivanjem banaka. Bankari su u utorak premijerki ponovili svoje stavove o svim posljedicama takvog poteza, a nešto kasnije je na odvojenom sastanku slično upozorenje odaslao i guverner Željko Rohatinski, čije je mišljenje premijerka, kako je rekla u Pločama, najviše uvažila. A posljedice poreza na banke mogle bi biti kratkoročne i dugoročne. One kratkoročne odnose se na mogući rast kamatnih stopa i izvlačenja kapitala iz zemlje, što bi moglo ugroziti

tečaj, a time i devizne rezerve. Dugoročna posljedica bila bi stagnacija rasta jer bi banke bile prilično rezervirane prema kreditiranju.

Bankocentrična zemlja

Analitičari upućuju na činjenicu koja Hrvatsku umnogome razlikuje od Mađarske, zemlje čija je vlada prva uvela porez na

HNS PORUČIO VLADI

Proračun srezati za 5 mlrd. kn i uvesti pore "Vlada bi rebalansom trebala javnu potrošnju smanjiti za 10 milijardi kuna, no za to je prekasno jer smo blizu zadnjeg ovogodišnjeg tromjesečja. Ako je sada ne smanje za najmanje pet milijardi, nisu ništa napravili." Poručio je to Vladi predsjednik Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić, dodajući kako se "masa za plaće" u javnome i državnom sektoru mora smanjiti. "U tom

sektoru ima 20 posto ljudi viška, koji su ili neupotrebljivi ili nestručni. S druge strane potrebno je zaposliti 10 posto mladih i sposobnih", rekao je Čačić. Neizdrživim smatra to da je u državnim komunalnim tvrtkama prosječna plaća rasla 7,6 posto, na 6700 kuna, dok je u privatnim uslužnim djelatnostima plaća pala 8,1 posto, na samo 3300 kuna. "Tamo gdje nema kriterija rada i

tržišta novac očito nije u pitanju", poručio je Čačić. Iako se zalaže za smanjenu javnu potrošnju, rekao je kako sindikati za sada nemaju potrebe prihvatiti poziv Vlade na smanjenja prava zaposlenih u javnom sektoru budući da Vlada nije počela čistiti od sebe. Osim u javnoj potrošnji, prostor za rezanje vidi i u transferima centralne države lokalnim jedinica-

ma u iznosu čak 5 milijardi kuna godišnje. "Taj novac nije namijenjen konkretnim projektima već se dijeli stranačkim i koalicijskim prijateljima", rekao je. Čačić također podržava ideju uvođenja poreza bankama, koji smatra legitimnim jer banke u Hrvatskoj ostvaruju ekstraprofite, a bile su sanirane novcem poreznih obveznika. HNS poziva Vladu neka u slje-


››

biSer dana

Državni proračun i rebalans proračuna su politika, a ne kućice s brojkama pri čemu, ako se brojke poremete, treba rebalans, kako misli ministar Šuker Slavko linić, saborski zastupnik Sdp-a, na jučerašnjoj konferenciji za novinare u rijeci

jadraNKa KoSor poručila je kako je uvažila argumente guvernera rohatinskog protiv uvođenja poreza na banke

ez na banke dećem proračunu osigura milijardu kuna za selekciju i obuku mladih ljudi koji će raditi na konkretnim projektima namijenjenim europskim fondovima, koje je nazvao paralelnim razvojnim proračunom. Investicijama u energetiku koje bi se financirale sredstvima iz europskih fondova otvorile bi se tisuće novih radnih mjesta, napomenuo je Čačić. igor medić

milijardi kuna iznosi ukupna aktivna HNB-a, što je najviša razina od kada su dostupni podaci

Rugala se sova HDZ-u darko Baniček, darko.banicek@business.hr

ante pavić

82,11

uvodnik

SnIMIo Saša ćetkovIć

aktivu banaka. Hrvatska je bankocentrična zemlja i svaki gospodarski korak počinje, ali i završava s bankama. U Mađarskoj još uvijek postoji međusobno financiranje tvrtki i gospodarstvo je nešto manje ovisno o bankama. Stoga smatraju da su banke previše moćne i važne u Hrvatskoj.

brojka

N

akon što je glavna oporbena stranka u Hrvatskoj svojim planom konsolidacije proračuna oštro zagrebla po nedosljednosti HDZ-ove fiskalne politike, koja se gubi u silnim balonima i najavama od kojih više ne znamo što se želi i kamo ide, SDP je uspio relativizirati i taj rijedak uspješan napad na vladajuće. Naime, zagrebačka organizacija SDP-a je, posve nepotrebno, iznijela svoje viđenje državne fiskalne politike čime je sebi otvorila bok za protuudar, koji je oštrim manevrom izveo ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković jednostavnim guranjem crvene krpe u obliku Zagrebačkog holdinga pod nos SDP-ovcima. ZadNje što glavnom oporbenom pretendentu za preuzimanje vlasti u predizbornoj godini treba su vlastite afere i dokaz neuvjerljivosti, kakav trenutačno predstavlja zagrebački komunalni div, koji bi pred biračima trebao biti odraz njive efikasnosti i uspješnosti, i to ne samo u Zagrebu nego u cijeloj državi.

››

Sudeći po aferama koje se SDP-u pod nosom koturaju u Zagrebačkom holdingu, nitko nema razloga pomisliti da bi Milanoviću bolje išlo upravljanje cijelom državom

Zoran Milanović, predsjednik Sdpa, opterećen je sličnim gospodarskim problemima kao premijerka, iako na lokalnoj razini foto Mehkek/CRoPIX

Nažalost, stanje u Zagrebačkom holdingu u kojem je SDP, nakon detronizacije Milana Bandića u Gradskoj skupštini, čvrsto uzeo uzde u ruke, ne opravdava Zoranu Milanoviću pravo da ustvrdi kako bi on, samo da mu to građani na izborima daju, bolje od Jadranke Kosor zauzdao fiskalne probleme i usmjerio Hrvatsku prema oporavku i izlasku iz recesije. Sudeći po aferama koje se SDP-u pod nosom koturaju u Zagrebačkom holdin-

gu, nitko nema razloga pomisliti da bi Milanoviću bolje išlo upravljanje cijelom državom. SDP nije pokazao ni volju ni znanje da se obračuna s organiziranim neredom, koji je za sobom u Holdingu ostavio Bandić. Simboličan broj internih kontrola i revizija provedenih u Holdingu, poslije kojih gotovo nitko nije pozvan na odgovornost i stavljen na stup srama zbog nesavjesnog upravljanja novcem Zagrepčana, nije nikakvo jamstvo da bi SDP s dr-

žavom napravio bolji posao. Iako je Holding u rukama SDP-a još od predsjedničkih izbora, ni jedan, uvjetno rečeno, Bandićev direktor nije zamijenjen i SDP već mjesecima nije u stanju provesti natječaj za izbor novih direktora. Kada je Holding osnivan, građanima su obećavane brojne uštede i racionalizacija poslovanja, a dobili su neriješene afere, gubitak u poslovanju i opću inerciju. Takva alternativa Kosorici nije dovoljna.


tema 4-5

USPOREDBA CIJENA PO METROPOLAMA Vrhunac građevinsko pale u Beogradu, no i u Ljubljani i Podgorici niže su više od 20 posto.

Pad cijena nekre Zagrebu tek na p U posljednjih nekoliko mjeseci udvostručio se broj domaćih nekretnina u ovrsi, što zvoni na alarm. Banke očito sve teže podnose teret loših kredita, a ni krah tržišta u regiji ne ide im na ruku. Zbog toga u domaćim agencijama smatraju da bi već najesen domaće cijene nekretnina mogle pasti čak 40 posto

2010. 1.950 eura m2

-22%

REGIJA SE TRANSFORMIRA

Od vrhunca regionalnog tržišta nekretnina u 2008. godini cijene nekretnina su se prilično ispuhale — dostupni podaci pokazuju da je prosječna tražena cijena stanova najviše pala u Beogradu, za čak četvrtinu, a više od 20 posto pale su i cijene stambenih kvadrata u Podgorici i Ljubljani. Zagreb je, sudeći prema statistici traženih cijena stanova, odolio takvom krahu tržišta, no pitanje je što nosi jesen.

Probleme dodatno potenciraju nesređene zemljišne knjige

Procjena rizika banaka

Naime, jaču korekciju cijena nekretnina koče samo domaće banke koje još uvijek odolijevaju masovnijim aktivacijama hipoteka i rasprodaji ovršenih stanova. No da se nešto "valja iz brda" pokazuje očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku HGK, koji sada bilježi 783 nekretnine u ovrsi, a samo prije nekoliko mjeseci bilo ih je upola manje. Uz to, prema neslužbenim informacijama, svaki je peti kredit kod hrvatskih banaka problematičan, ili korisnik mjesecima kasni s plaćanjem rata ili očekuje daljnje reprogramiranje ili ga je čak prestao plaćati. Koliko je situacija ozbiljna

2008. 2.500 eura m2

JOŽE PODGORŠEK, direktor agencije za promet nekretninama Hiška ABC arhiva business.hr

potvrđuju i informacije da se u upravama banaka uvelike razmišlja o načinu djelovanja u slučaju masovnijeg nevraćanja kredita, a matične banke od svojih banaka kćeri u Hrvatskoj traže procjene rizika plasiranih kredita za drugi dio ove godine. Procjene sudionika na tr-

žištu ne donose dobre vijesti. Nada da će ljetna turistička sezona pokrenuti tržište odnosno da će stranci početi kupovati nekretnine nije se ostvarila. Vlasnik Lika nekretnina iz Otočca Ivan Bižanović upozorava kako kod nas tržište nekretnina još nije doživjelo svoje dno. Nakon ljeta oče-

Izdvajajući karakteristike nacionalnih tržišta u regiji, Jože Podgoršek, direktor ljubljanske agencije za nekretnine Hiška ABC, rekao je kako je slovensko tržište dio EU te je zbog toga pravno uređeno, ali zbog krize građevinske tvrtke imaju velike probleme. Uza sve probleme slovenskog tržišta koje se suočava s ekonomskim posljedicama krize, hrvatsko tržište, ali i druga nacionalna tržišta u regiji, suočavaju se s dodatnim teškoćama nesređene zakonske regulative. Hr-

vatsko tržište nekretnina je u transformaciji, usklađivanju informacijskih baza katastra i zemljišnih knjiga te djelomične legalizacije bespravno sagrađenih nekretnina. U tijeku je prilagođavanje mnoštva zakona EU, prije svega zakona o poslovanju nekretninama. I u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, nužna je djelomična legalizacija bespravne gradnje te upis nekretnina u katastar i zemljišne knjige kako bi se osigurala legalizacija i sigurnost kupnje na tržištu.

kuje daljnji pad cijena nekretnina između 30 i 40 posto. Smatra kako bi tržište svoje dno trebalo doživjeti oko Uskrsa iduće godine. "Banke su preuzele mnogo nekretnina i ne znaju što će s njima. Imam svakodnevno pozive iz banaka u kojima od mene traže mogućnost prodaje nekretni-

na", rekao nam je Bižanović.

Pokrenute hipoteke

Direktor ljubljanske agencije za nekretnine Hiška ABC Jože Podgoršek također smatra da nas "čeka vrlo vruća jesen u regiji u puno gospodarskih sektora, pa tako i kod nekretnina".


og zamaha u regiji bio je 2008. Od tada su cijene nekretnina najviše . Krah u Zagrebu priječe samo banke, no dokad?

etnina u pola puta Cijene stanova 2008. 2.050 eura m2 2010. 1.900 eura m2

-7,3%

2008. 2.400 eura m2 2008. 870 eura m2 2010. 880 eura m2

2010 1.800 eura m2

+1,15%

business.hr Četvrtak 19/8/2010

STRUČNJACI SAVJETUJU KAKO DALJE:

Građevinari, ili čekajte bolje vremena ili odmah prodajte! Za odgodu naplate kredita banke mogu od vjerovnika tražiti dodatna jamstva, ali će time opteretiti svoju bilancu, što im u vrijeme krize i nije najsretnije rješenje osim ako su nekretnine na atraktivnoj lokaciji i ne predstavljaju rizik za prodaju. S druge strane, aktiviranje hipoteka bilo bi vjerojatno lošije rješenje jer stanove koje bi preuzele teško bi mogle prodati po cijeni koja bi im jamčila vraćanje uloženog kroz kreditne plasmane.

Za investitore odnosno građevinske tvrtke u Hrvatskoj postoje dva rješenja, ističu stručnjaci: ili da kvalitetne nekretnine drže i čekaju bolje tržišne uvjete ili da, ako već moraju zbog likvidnosti, prodaju po cijeni po kojoj mogu istog trena prije nego što izgube još više na cijeni. S druge strane, banke imaju mogućnost ili reprogramirati svoje kredite investitorima koji sada ne mogu prodati izgrađene nekretnine ili naplatiti dug ovrhom pa pokušati nekretnine prodati na javnoj dražbi.

-25%

2008. 1.506,7 eura m2 2010. 1.196,3 eura m2

"U cijeloj regiji investitori teško prodaju sagrađene nekretnine po prodajnim cijenama", rekao nam je Podgoršek. A u Beogradu, gdje je pad cijena nekretnina bio najveći u regiji, spiralu pada cijena pokrenule su upravo banke koje su bile suočene s masovnim nevraćanjem

-20,6%

kredita. U kombinaciji sa znatno nižom kapitalnom adekvatnošću i, povezano s tim, jačim pritiskom središnje banke za čišćenjem bilance, tamošnje banke su brzo aktivirale hipoteke. Upitno bi bilo, rekao nam je Podgoršek, što bi se događalo da hrvatske banke odluče preuzeti hipote-

IVAN BIŽANOVIĆ, suvlasnik agencije Lika nekretnine

ke za kredite koji se ne plaćaju. A pitanje je koliko će moći odolijevati — čak i Hrvatska

narodna banka u posljednjem biltenu Financijska stabilnost prognozira nastavak pada cijena nekret-

Snimio Saša ĆetkoviĆ

nina i problema u domaćem građevinskom sektoru. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr


tema 6-7

ODLUKA O GRADNJI PLINOVODA Do kraja godine mogao bi biti projekt gradnje plinovoda Južni tok na hrvatskom teritoriju isplativ,

Počinje iz izvodljivo

JeRKO JeLIć bALtA, predsjednik Uprave Plinacra, kaže kako žele kvalitetnu studiju koja će biti dobra podloga za daljnje odluke Snimio Saša ĆetkoviĆ

Nacionalni transporter plina Plinacro uskoro će raspisati međunarodni natječaj za izradu studije izvodivosti projekta Južni tok na području Hrvatske, kojim bi ruski plin obilazeći Ukrajinu preko Bugarske, Srbije i Mađarske 2015. godine stigao do zapadne Europe. Predsjednik Uprave Plinacra Jerko Jelić Balta potvrdio je tu informaciju navodeći da je tekst ugovora o izradi studije izvodljivosti dogovoren s Gazpromom i uskoro se očekuje potpisivanje ugovora s Rusima.

Javna nabava

Balta kaže da će se nakon potpisa ugovora raspisati otvoreni međunarodni natječaj za izradu studije izvodivosti, što će vjerojatno biti u rujnu. Iako Gazprom i sam ima kapacitet napraviti takvu studiju, s Plinacrom je dogovoreno da se proces ugovaranja studije izvedivosti provede u Hrvatskoj u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Studija izvodivosti dat će prijedlog trase plinovoda na hrvatskom području, odrediti promjer plinovoda i kapacitete te dati odgovor na ono najvažnije - kolika je ekonomska

isplativost ulaska u projekt gradnje Južnog toka na hrvatskom teritoriju. "Računamo da će nam se na natječaj javiti renomirani izvođači koji mogu napraviti takvu kompleksnu studiju do kraja godine. Imamo dobra iskustva s domaćim kućama, a moguće je da će na studiji raditi i konzorcij nekoliko izvođača. Želimo kvalitetnu studiju koja će biti dobra podloga za daljnje odluke", rekao je Jelić Balta za Business.hr. Međunarodni regionalni plinovod Južni tok prolazit će po dnu Crnog mora, od ruskog do bugarskog dijela obale, a potom će se granati u dva kraka - prema Grčkoj i Italiji, odnosno preko Srbije, Hrvatske, Slovenije i Mađarske prema Austriji. Međudržavne sporazume o gradnji Južnog toka Rusija je dosad potpisala s Bugarskom, Srbijom, Grčkom, Slovenijom, Hrvatskom i Austrijom. Prema dosad objavljenim podacima, plinovod bi mogao imati kapacitet čak 63 milijarde prostornih metara plina godišnje. Južni smjer plinovoda je definiran, ali točna sjeverna trasa još nije dogovore-

Predsjednik Uprave Plinacra Jerko Jelić Balta otkriva nam kako bi u rujnu mogao biti raspisan natječaj za izradu studije izvodljivosti za Južni tok, navodeći da je tekst ugovora o izradi studije izvodljivosti dogovoren s Gazpromom i uskoro se očekuje potpisivanje ugovora s Rusima na. Naime, još nije dovršena ni jedna studija izvodivosti koju izrađuje svaka od matičnih zemalja potpisnica sporazuma s Moskvom. Najčešće se spominje da bi plinovod iz Bugarske i Srbije išao u Mađarsku te dalje preko Slovenije i Austrije do Italije i Francuske. Početak realizacije Južnog toka zakazan je za 2013. godinu, a cijena projekta još je predmet spekulacija.

Rasprava u Srbiji

O tome kako će se odlučivati o ruti, Gazprom je nedavno jasno pokazao na primjeru Srbije. Naime, srpska je vlada u dogovoru s Bugarskom zagovarala opciju da plinovod u zemlju uđe kod Dimitrovgrada, jer bi u tom slučaju prolazio cijelim srpskim teritorijem, a ne kod Zaječara, što je jeftinija varijanta prethodno dogovarana s Gazpromom. Rasprave je prekinuo Gazprom poručivši prošli tjedan da Bugarska i Srbija mogu samo

bROJKe

12 47

tisuća kilometara duga je trasa plinovoda

do 63 milijarde prostornih metara plina godišnje transportiralo bi se Južnim tokom od 2015. godine

iznositi svoje želje o trasi plinovoda, ali oni će imati zadnju riječ, ovisno o studiji isplativosti. S obzirom na to da projekt Južnog toka namjerava koristiti postojeće plinske kapacitete u državama kroz koje prolazi, Hrvatska bi Gazpromu mogla ponuditi svoj velikim dijelom sagrađen sustav 75-barskih magistralnih plinovoda. To

bi značilo da bi Južni tok u Hrvatsku ulazio iz Srbije u Slavoniji te se podmorjem spojio s Italijom, koja je najveći kupac ruskog plina na ruti. Tim bi se pravcem znatno skratio put i pojefti-


i gotov dokument koji će dati odgovor na pitanje je li ulazak u kao i to koja će ruta biti najisplativija

business.hr Četvrtak 19/8/2010

zrada studije osti za Južni tok BaltiËko more

Crno more

nio transport plina, što znači i njegova krajnja cijena na granici s Italijom. Takav razvoj situacije malo je vjerojatan jer je suprotan interesima Mađarske, Austrije i Slovenije koje žele plino-

vod na svom teritoriju zbog niza razloga, među kojima je jedan od ključnih zarada na transportu. U svakom slučaju Hrvatska, koja 33 posto potreba za plinom podmiruje iz

uvoza, već može računati na priključak na Južni tok preko Mađarske, s kojom će dovršenu plinsku interkonekciju imati već iduće godine. Time će imati siguran izvor plina i po potrebi veće koli-

čine od onih koje sada dobiva preko Ukrajine. Na realizaciju projekta Južni tok i kapacitete itekako će utjecati činjenica da je u Europskoj uniji u 2009. došlo do pada potrošnje plina 6,4 po-

sto, u Hrvatskoj čak 9,1 posto, a cijena mu je na tržištu znatno manja nego u dugoročnim ugovorima potpisanim s Rusijom.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr


dogaaji

SDP VLADI

Korupcijom stečena vlast nije legalna

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

ŽeLjKo joVAnoVIć, saborski zastupnik SDP-a

business.hr Četvrtak 19/8/2010

građane i poduzetnike, a SDP želi uvesti oporezivanje onih koji ne proizvode nego mešetare i zarađuju od imovine ili kapitala, a to znači da SDP ne traži da se uvode novi porezi nego da se preraspodjeljuju, rekao je Linić. Uz to mora se provesti reforma jer je prevelika državna potrošnja za upravu, rekao je. Istaknuo je nužnost državnih investicija, predloživši gradnju dviju elektrana, jedne hidroelektrane i jedne termoelektrane na plin, nastavak modernizacije željeznica te privatizaciju putničkog prometa. Saborski

Snimio žarko bašić

Saborski zastupnici SDP-a Slavko Linić, Željko Jovanović te Romana Jerković i Luka Denona održali su jučer u Rijeci konferenciju za novinare. Slavko Linić rekao je da rješenja za sadašnje stanje zemlje postoje, da ih SDP ima te da će ih i nadalje nuditi. SDP i HDZ se razlikuju po tome što HDZ oporezuje samo one koji se bave radom, odnosno

zastupnik Željko Jovanović rekao je kako je korupcijskim modelom vladanja HDZ dolazio i do pobjede na izborima, od lokalne do parlamentarne razine, te da samim tim njihova vlast zapravo nije legalna. "U kaznenom zakonu piše da je korupcijom sva stečena korist nelegalna i mora se oduzeti. Prema tome, ako su njihove kampanje financirane novcem koji je korupcijskim aferama izvučen iz državnog proračuna, onda je jasno da takva vlast više ne može upravljati Hrvatskom", ustvrdio je Željko Jovanović. H, B.hr

Gubitak ZET-a dos kuna u šest mjese PRoBLeMI MeGAKoMUnALCA Za razliku od prošle godine koja je završena u simboličnom plusu, Zagrebački je holding u prvoj polovici godine u gubitku oko 51 milijun kuna, koji su generirali prije svega ZET i Podružnica za upravljanje sportskim objektima "Nadam se da će zastupnici u Gradskoj skupštini odbiti prijedlog gradonačelnika Milana Bandića da rebalansom proračuna subvenciju ZETu smanji za 95 milijuna kuna jer će u protivnom bitno ugroziti stabilnost poslovanja Zagrebačkog holdinga", zavapio je na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Holdinga Ivo Čović.

Holding, tvrdi Čović, još od 2006. svake godine od Grada na ime subvencije dobiva manje nego što bi po izračunu troškova trebao. Dok Grad priznaje 750 milijuna kuna godišnje obveze, koju sada dodatno želi smanjiti, pravi je trošak prema izračunu Holdinga 954 milijuna kuna, no zbog nepreciznog ugovora Holding nema

instrumente kojima to može naplatiti, a Bandić već godinu i pol odbija sjesti za stol s Holdingom da se dogovore o tom problemu.

ZeT s najvećim gubitkom

Čović je najavio objavu poslovnih rezultata Holdinga za rujan, no već je sada otkrio da je u prvih šest mjeseci ove godine, za razliku od proš-

InTeRnA ReVIZIjA

Devet zaposlenih provelo 30 kontrola IVAn MIhIć, voditelj Službe interne revizije i kontrole Zagrebačkog holdinga Snimio h. dominić

U koštac s problemom izdavanja povlaštenih parkirnih karata na crno u Zagrebparkinguuhvatila se Služba interne revizije i kontrole koja je ustrojena tek prošle godine, ima osam zaposlenika, a na čelu joj je mladi stručnjak školovan u Hamburgu Ivan Mihić. U godini kada je osnovana služba, inače pod izravnom kontrolom predsjednika Uprave Holdinga, provela je 18 kontrola, a ove ih je godine provedeno više od 30. Revizijske projekte služba je počela provo-

IVo ČoVIć, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Snimio hrvoje dominić

diti potkraj 2009., a do danas su u cijelosti dovršene dvije revizije s ukupno 38 izdanih preporuka za poboljšanje poslovanja. Bez obzira na dojam stečen u javnosti da Holding vrvi aferama za koje nitko ne odgovara, Mihić u razgovoru za Business.hr tvrdi da se sve prijave ispituju i o rezultatima kontrola izvještava Čovića. U posljednjih godinu dana u Holdingu su na osnovi rada kontrole smijenjena dva direktora, Stepan Cerovski u podružnici Vladimir Nazor i Franjo Žulj u Autobusnom kolodvoru, no oni i dalje rade u Holdingu. U Holdingu je zaposlena i gradska zastupnica Vesna Majher, za koju je utvrđeno da je primala plaću iako nije dolazila na posao u Autobusnom kolodvoru. Mihić objašnjava da je glavnina rada Službe usmjerena na prevenciju te da će se pravi rezultati vidjeti za dvije do tri godine.


OGLAS

segao 109 milijuna eci ››

Nadam se da će Skupština odbiti Bandićev prijedlog da rebalansom subvenciju ZET-u smanji za 95 mil. kn jer će u protivnom bitno ugroziti stabilnost poslovanja Zagrebačkog holdinga

le koja je završena u simboličnom plusu, Holding u gubitku oko 51 milijun kuna, koji je u najvećem dijelu generiran od poslovanja ZETa i Podružnice za upravljanje sportskim objektima. Sam ZET je u prvih šest mjeseci ove godine napravio 109 milijuna kuna gubitka, no pozitivno poslovanje većine ostalih podružni-

Parkirne karte imali i auti bez ZG tablica

Izdavanje parkirnih karata po povlaštenoj cijeni za automobile čiji vlasnici ne žive ni blizu parkirnih zona predmet je istrage Službe interne revizije ZG holdinga, koja je reagirala nakon što su se mediji zainteresirali za temu. Istraga mora odgovoriti jesu li zaposlenici Holdingove podružnice Zagrebparkinga na crno prodavali povlaštene karte onima koji nemaju pravo na njih "malo" iznad službene cijene ili su dijeljene po nekim čudnim, arbitrarnim kriterijima. Dok istraga i revizija svih karata ne završi, neće se znati je li bilo prodaje na crno. No već je jasno, priznaje to i direktor podružnice Mato Kraljević, da karte, ili kako ih on naziva naljepnice, imaju i oni koji ne bi trebali. "Problem je nastao kada su dopuštene iznimke izvan pravila. Čim je omogućeno davanje naljepnice uz razne potvrde, takva se praksa raširila, ali to nisam radio ja", upozorava Kraljević neizravno upirući prstom na ured gradonačelnik Bandića. Među iznimke se ubrajaju i novinari kojima se uvijek izlazilo u susret, tvrdi Kraljević. Na pitanje je li neki od automobila koji uopće nemaju zagrebačke tablice, a imaju povlaštenu kartu, bio iz Jutarnjeg lista, koji je upozorio na takvu nelegalnu praksu, Kraljević se samo znakovito nasmijao te dodao da bi rado porazgovarao s izdavačem Jutarnjeg Ninoslavom Pavićem, ali da je on trenutačno na godišnjem odmoru.

ca, osim već spomenutih i Velesajma, koji je prema Čoviću zastario i neprilagođen novom vremenu, pokriva dio gubitka Holdinga. Sportski objekti su 18 milijuna kuna u gubitku, što je međutim smanjenje u odnosu na 35 milijuna koliko je bio u minusu u istom razdoblju 2009. godine. Jedini izlaz iz trenutačne situaci-

MINISTAR IGNORIRA POZIVE

'Ni Šuker nam ne plaća obveze za Arenu' bROJKA

65

milijuna kuna duguju Zagrebačkom holdingu Grad Zagreb i Ministarstvo financija za Arenu Zagreb

Grad Zagreb nije jedini koji ne plaća svoje obveze Zagrebačkom holdingu jer gradska megatvrtka ne može naplatiti ni obveze koje je ugovorom o gradnji zagrebačke Arene na sebe preuzela država. Predsjednik Uprave Holdinga Ivo Čović ustvrdio je da su mu za Arenu Grad Zagreb i Ministarstvo financija dužni 65 milijun kuna, koliko je Holding kao jamac isplatio Ingri. Ministar Ivan Šuker dobio je 18. lipnja zahtjev za sastanak o nastaloj obvezi i nije se od tada oglasio pa ga Čović poziva da kroz novi rebalans osigura 33 milijuna, koliko iznosi obveza države.

je je ili dogovor o povećanju subvencije ili promjena tarifnog modela, koji Holding već priprema, a koji neće mijenjati cijenu prijevoza već reducirati broj građana koji imaju pravo na besplatan prijevoz.

Kredit za ulaganja

Snimio hrvoje dominić

KRALJEVIĆ PRIZNAJE

Čović je, nezadovoljan pisanjem novina o planu Hol-

dinga da do kraja ove godine uzme kredit, upozorio da nije riječ o kreditu za pokrivanje tekuće likvidnosti već isključivo za financiranje investicija koje su u prethodnom razdoblju bile planirane u većem iznosu od onog za koji su osigurana sredstva. Da se zaposlenici Holdinga ne trebaju brinuti za plaće

potvrdio je glasnogovornik Holdinga Dušan Viro objasnivši da je mjesečni prihod Holdinga 340 milijuna kuna, a trošak za plaće iznosi 140 milijuna kuna. Plaće i ostala prava zaposlenika neće se dirati sve do kraja godine, kada istječe kolektivni ugovor.

Darko Baniček

darko.banicek@business.hr


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 19/8/2010

IZLAZ U AZIJU

Aluminij pregovara o izvozu u Južnu Koreju Zagreb. Mostarski Aluminij pregovara o izvozu u Južnu Koreju, prije svega za potrebe Hyundai Aluminuma, priopćeno je u ponedjeljak. Naime Daesung Kim iz južnokorejske tvrtke Global Siis boravio je u radnom posjetu Upravi Aluminija, ponudivši redovit otkup Aluminijeva primarnog metala za korejsko tržište, u prvo-

mu redu za tvrtku Hyundai Aluminum. Nastavak pregovora najavljen je za kraj rujna i očekuje se, kako je objavljeno, da će se tada "otvoriti prostor za izvoz metala i na azijsko tržište". Prema priopćenju iz Aluminija, s južnokorejskim potencijalnim partnerom također se razgovaralo o mogućnostima zajedničkih ulaganja, u prvomu redu u elektroenergetske projekte, ali i u proizvodnju dijelova za automobilsku industriju te u projekt recikliranja aluminija.

3. MAJ

Uz prodaju i socijalni sporazum Rijeka. Povjereništvo Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) u Brodograđevnoj industriji 3. maj na nekoliko će skupova do 27. kolovoza članovima tog sindikata u grupi 3. maj predstaviti ponudu austrijskog A-teca za kupnju riječkog brodogradilišta, socijalni sporazum i plan restrukturiranja. Jučer je održan prvi od tih skupova.Glavni sin-

dikalni povjerenik SMH-a u BIju 3. maj Juraj Šoljić naglasio je da će sindikati ustrajati na tome da socijalni sporazum, kojim se jamči nastavak brodograđevne djelatnosti i poštovanje kolektivnog ugovora, bude potpisan prije donošenja odluke o prodaji 3. maja i postane dio kupoprodajnog ugovora između potencijalnog kupca brodogradilišta A-teca i Vlade. Potvrdio je i da je dijalog s vlasnikom A-teca Mirkom Kovatsom o toj temi prekinut 6. srpnja te da još čekaju njegov potpis na predloženi socijalni sporazum. H

Prihod Vipneta pao 7,4% broj korisnika porastao MLADEN PEJKOVIĆ, predsjednik Uprave Vipneta, očekuje hitno ukidanje poreza na mobilnu telefoniju Snimio S. ćetković

MLADEN PEJKOVIĆ

'Zadovoljni smo kontrolom troškova' "Unatoč recesijom uvjetovanom padu prihoda, uspjeli smo povećati broj korisnika nudeći im dodatne pogodnosti koje su oni prepoznali. Izuzetno smo zadovoljni rezultatima programa upravljanja troškovima, pogotovo ako se uzme u obzir da smo uštede ostvarili ne smanjujući broj zaposlenih ni njihove beneficije te zadržavajući lanjsku razinu kapitalnih investicija", ističe predsjednik Uprave i glavni tehnički direktor Vipneta Mladen Pejković. On objašnjava da su time samo djelomično ublažili neupitan utjecaj 6-postotnog nameta na poslovanje kompanije te dodaje kako u interesu gospodarskog oporavka, čiji je snažan generator i telekomunikacijska industrija, očekuje njegovo hitno ukidanje.

MOBILNA KRIZA Kao i T-Mobile, Vipnet je zabilježio pad dobiti prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije, a Tele 2 zasad bilježi pozitivan trend Ni drugi po veličini telekomunikacijski operater Vipnet, kao ni vodeći HT-ov T-Mobile, nije uspio preokrenuti negativan trend koji je zahvatio telekomunikacijsku industriju. Naime, Vipnet je u prvom polugodištu ostvario 1,52 milijarde kuna prihoda, što je pad 7,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pokazuju U prvih šest mjeseci je i T-Mobile zabilježio pad prihoda, i to 9,8 posto, na 1,82 milijarde kuna. Samo je treći operater Tele 2, koji je i dalje u snažnom napa-

du na tržišne pozicije Vipneta i T-Mobilea, ostvario rast prihoda 3,29 posto, na 483,56 milijuna kuna. Dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) Vipneta pala je 10,8 posto, na 470 milijuna kuna, dok im je EBITDA marža pala 1,74 postotni bod, na 30,83 posto.

Smanjena ulaganja

Pad prihoda i dobiti svakako se može objasniti 6-postotnim porezom na SMS i glasovnu komunikaciju, kao i općenitim padom potrošnje uslijed recesije

zbog čega je u prvom polugodištu potrošeno 1,8 posto manje minuta u mobilnoj telefoniji i poslano 17 posto manje SMS-ova. T-Mobileov EBITDA pao je 14,8 posto, na 764 milijuna kuna, dok je EBITDA marža smanjena 2,4 postotna boda, na 42 posto. Tele 2 je pak smanjio EBITDA gubitak čak 74 posto, na 29,26 milijuna kuna. Tako je svoju EBITDA maržu približio pozitivi i zaustavio se na -6,05 posto. Zbog situacije na tržištu Vipnet je smanjio kapitalna ulaganja čak 31,1 posto,

Usporedba poslovnih pokazatelja triju domaćih mobilnih operatera Prihod (mil. kn) EBITDA (mil. kn) EBITDA margin (%) ARPU (kuna) Broj korisnika (u milijunima)

2009.

T-Mobile 2010.

2009.

Vipnet 2010.

2009.

Tele 2 2010.

2017 896 44,42 101 2,87

1819 764 42 89,8 2,78

1624,58 529,24 32,58 88,93 2,61

1524,08 469,95 30,83 82,42 2,64

468,16 -113,96 -24,34 0,55

483,56 -29,26 -6,05 0,66

* rezultati Vipneta i Tele 2 preračunati su po srednjem tečaju eura i krune na jučerašnji dan Izvor: Financijska izvjeπÊa


HRVATI I INTERNET

Broj korisnika prešao 50 posto Zagreb. U Hrvatskoj 53 posto stanovnika starijih od 15 godina ili njih oko 1,85 milijuna koristi internet, pokazuju rezultati istraživanja agencije GfK Hrvatska. Hrvatska je konačno prešla granicu od 50 posto korisnika interneta u populaciji starijoj od 15 godina, ističu iz GfK u priopćenju o rezultatima istraživanja provedenog

u srpnju. U europskim okvirima Hrvatska je po korištenju interneta na razini kao Italija ili Poljska, ali još uvijek je dosta slabija od, primjerice, Češke ili Mađarske koje imaju po 59 posto korisnika ili pak Slovačke i Slovenije u kojima 65 posto stanovništva koristi internet. Iz GfK također ističu kako vodeću poziciju više nema Zagreb s okolicom (56 posto korisnika) već su primat preuzeli Istra s Primorjem sa 67 posto korisnika, a slijedi Dalmacija sa 60 posto. H

OTVORENJE

Novi terminal u luci Ploče Ploče. Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor danas je u luci Ploče otvorila prvu fazu novog kontejnerskog terminala, a u tu je prvu fazu uloženo 33,6 milijuna eura, od čega je Vlada uložila gotovo 12 milijuna eura. Terminal, čija je gradnja počela u siječnju 2008. godine, prostire se na gotovo četiri hektara, a u prvoj fazi kapacitet će mu biti 60.000 kon-

tejnerskih jedinica. Dosada je u projekt uloženo 44,2 milijuna eura, od čega proračunska sredstva iznose 15 milijuna eura. Koncesijskim ugovorom između Lučke uprave Ploče i tvrtke Luka Ploče predviđena je druga i treća faza izgradnje, nakon čega će se terminal prostirati na 23 hektara, s godišnjim kapacitetom od pola milijuna kontejnerskih jedinica. Premijerka je istaknula kako će ukupne investicije u izgradnju kontejnerskih terminala u luci Ploče iznositi oko 139 milijuna eura. H

PREMIJERKA je predvodila svečanu povorku na otvaranju fotojerković/cropix

oglasom traži ulagače %, Vrbovsko u skijalište vrijedno 173 mil. kuna o 1,1% RASPISALI MEĐUNARODNI NATJEČAJ

trideset godina. Tadašnje su gradske vlasti odlučile da se stvar konačno pokrene i dodijelile inicijalna sredstva iz gradskog proračuna. Do 2005. godine nije bilo prostornog plana, bez kojega se ništa nije moglo pokrenuti pa su potencijalni investitori dolazili i odlazili", objašnjava Magdić.

na 17,5 milijuna eura, kako bi stabilizirao poslovanje. Na isti se potez morao odlučiti i T-Mobile, koji je kapitalna ulaganja smanjio čak 52,8 posto i tako u prvih šest ovogodišnjih mjeseci uložio samo 83 milijuna kuna. Tele 2 je pak CAPEX smanjio sa 85,9 na samo nešto više od 23 milijuna kuna.

Zainteresirani Talijani TIHOMIR MAGDIĆ, direktor tvrtke Bijela kosa

Zarada po korisniku

Vipnet je u posljednjih godinu dana ipak uspio povećati broj korisnika 1,1 posto, na 2,638 milijuna. T-Mobile je pak zabilježio pad broja korisnika, na 2,78 milijuna, a u Tele 2 se broj korisnika povećao čak 20,15 posto, na 656.000 korisnika. Može se tako zaključiti da je u Hrvatskoj trenutačno aktivno 6,07 milijuna SIM kartica, odnosno 1,5 milijun više od broja stanovnika. Međutim, nastavljen je pad mjesečne potrošnje po korisniku (ARPU) pa je Vipnet zabilježio pad na 82,42 kune. Najstabilniji ARPU i dalje ima T-Mobile sa 101 kunom, a Tele 2 nije objavio taj podatak. Vipnet ističe povećanje broja korisnika mobilnog broadbanda čak 69,4 posto, na 155.000. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr



Inicijalni projekt skijališta s dvije skijaške staze, žičarama, vučnicom i restoranom dopunjen je sustavom za umjetno osnježivanje i rasvjetom pa se vrijednost investicije popela na 173 milijuna kuna. Vrbovsko kroz tvrtku Bijela kosa traži ulagača Bijela kosa, tvrtka u vlasništvu Grada Vrbovskog u Gorskom kotaru, objavila je u srijedu javni poziv za prikupljanje ponuda za dokapitalizaciju društva osnovanog još 2006. kako bi se pokrenula gradnja skijaškog centra na lokaciji Jablan. Skijalište je prema prvotnim planovima s dvije skijaške staze, žičarama, vučnicom i restoranom trebalo biti otvoreno u zimskoj sezoni 2007./2008.

godine, ali dosad su samo iskrčene trase staza i sagrađena potrebna infrastruktura iz Vrbovskog do naselja Jablan u podnožju budućeg skijaškog centra. Projekt je potaknula lokalna samouprava za mandata bivšega gradonačelnika Antona Mancea iz redova HDZ-a, a direktorom gradskog komunalnog društva Bijela kosa imenovan je Tihomir Magdić.

Grad dao milijun eura

Gradnju skijaškog centra podržali su i Primorsko-goranska županija, Hrvatske šume, Hrvatske vode te tadašnje Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, ali to nije bilo dovoljno da projekt zaživi. Prema riječima Tihomira Magdića, Grad Vrbovsko je u projekt dosad

fotopušić/cropix

uložio oko milijun eura. Od toga je, prema pisanju medija, milijun kuna završilo u džepu samog direktora na ime plaće iako se u četiri godine nije puno odmaknulo u realizaciji planova. Prve financijske procjene govorile su da je riječ o investiciji vrijednoj 30 milijuna kuna, da bi nove kazale kako je potrebno uložiti 173 milijuna kuna tijekom tri godine. Magdić objašnjava kako se projekt u međuvremenu nadopunjavao, pa trenutačna svota obuhvaća i ulaganja u sustav za umjetno osnježivanje, rasvjetu i drugo. Zanimalo nas je i zašto se odmah nije tražio potencijalni investitor jer je bilo jasno da mali goranski grad neće moći financirati tako ambiciozan projekt. "Ideja o skijalištu stara je

Ni natječaj kojim se želi pronaći investitore, objašnjava, nije mogao biti raspisan prije izrade studije izvodljivosti. Skupština gradske tvrtke Bijela kosa, koju čine gradski vijećnici, sastala se još krajem lipnja i tada im je predstavljena studija izvodljivosti i koncept međunarodnog natječaja s modelom ugovora o zajedničkom pothvatu s pravom građenja. Skupština je prihvatila predloženi model partnerstva prema kojem bi pravo građenja imala tvrtka Bijela kosa, a putem međunarodnog natječaja tražio bi se investitor koji će je dokapitalizirati i javni je poziv objavljen gotovo dva mjeseca poslije. "Dolazili su i potencijalni investitori iz talijanske pokrajine Veneto, poznate po skijalištima, dobivali smo i pisma namjere, ali sada ćemo vidjeti koliko je taj interes bio ozbiljan", kaže Magdić, a rezultati natječaja znat će se nakon 90 dana. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 19/8/2010

TUROPERATORI

Propao Flight Options

London. Propasti agencija za organizaciju putovanja nastavljaju se u Velikoj Britaniji novim slučajem u kojem je tvrtka Flight Options stavila ključ u bravu, što je drugi turoperator u samo tjedan dana. Kompanija Flight Options, koja je poslovala i pod imenom Kiss Flights, u utorak navečer priopćila je na internetu da zaustavlja svaku aktivnost. Ta tvrtka imala

je čarterske letove za Grčku, Tursku i Egipat, kao i za Kanarske otoke, te je organizirala paket-aranžmane. Njezinih 13.000 klijenata koji su na odmoru u inozemstvu nastavit će odmor i vratiti se kući kako je i bilo ugovoreno, priopćila je britanska Uprava za civilnu zračnu plovidbu (CAA). Što se tiče rezervacija, njih oko 60.000, one su otkazane, a putnicima će biti vraćen novac. To je drugi bankrot među britanskim turoperatorima u posljednjih tjedan dana. Proš-

le srijede ključ u bravu stavila je tvrtka Sun4U sa sjedištem u Birminghamu, zbog čega je u inozemstvu ostalo "nasukano" oko 1200 turista, a analitičari su najavili da bi se ubrzo mogao nastaviti niz započet u srpnju kada je propao touroperator Goldtrail. Bankroti se objašnjavaju time što turoperatori, već oslabljeni svjetskom ekonomskom krizom, nisu uspjeli nadoknaditi gubitke iz krize s erupcijom vulkana na Islandu kada je bio poremećen europski zračni promet. H

bROjKA

60

tisuća rezervacija za ljetovanja otkazano je zbog propasti Flight Optionsa i putnicima će biti vraćen novac

Vjerovnici Segestice odbili iznajmljivača NEMA KUPACA Iako je nekadašnji kupac proizvoda sisačke Segestice u stečaju, zadarska tvrtka Trgo-Mikulić, htio zakupiti pogon i nastaviti proizvodnju sa 50-ak radnika, vjerovnici su to odbili ustrajući na prodaji iako je izgledno da ni na drugoj dražbi neće biti ponuđača ČEKA SE POPUST Iako ima kupaca zainteresiranih za imovinu Segestice, vjerojatno neće iznositi ponude na drugoj dražbi zakazanoj za 30. kolovoza jer se čekaju popusti 

Za 30. kolovoza zakazana je druga dražba za prodaju imovine sisačke tvornice alkoholnih pića i octa Segestice, i to po istoj početnoj cijeni kao na prvoj dražbi od 48,3 milijuna kuna. Stoga ni nekadašnji sindikalni povjerenik u tvornici Damir Čučković ni stečajna upraviteljica Branka Malbašić ne očekuju kupce u drugom pokušaju prodaje tvornice nego tek u trećem krugu kad će se morati ponuditi niža cijena. Sisačka Segestica u stečaju je završila u veljači ove godine nakon što je godinama gomilala dugove, prije

fotoArbutinA/cropix

svega državi zbog neplaćanja poreza, doprinosa i trošarina, ali i HBOR-u, Gradu Sisku, dobavljačima te na kraju radnicima za plaće.

Dug 150 mil. kn

Ukupna potraživanja vjerovnika znatno premašuju vrijednost imovine tvornice i dosežu 150 milijuna kuna, od čega se na dugove državi odnosi 120 milijuna. "Nakon pokretanja stečaja, od stotinjak zaposlenih otkaz ih je dobilo 50-ak, a ostali su nastavili raditi. U međuvremenu se broj zaposlenih smanjio na

20-ak", kaže stečajna upraviteljica. Proizvodnja je nastavljena na temelju zatečenih zaliha sirovina. "Među onima koji su dobili otkaz velik je dio zaposlenika starije dobi i za njih je rješenje mirovina. Ostali su na burzi, a samo ih se mali dio uspio zaposliti. Potraživanja radnika za tri neisplaćene plaće i otpremnine iznose osam milijuna kuna", kaže Damir Čučković. Kao zainteresirani kupci Segestice spominjali su se Podravka, tvrtka Trgo-Mikulić iz Zadra, poduzetnik Mateo Began iz Švicarske, Petar Teslić, čiji je predak osnivač Segestice, ali i kontroverzni splitski SMS. Čučković tvrdi da je Trgo-Mikulić, kao nekadašnji kupac proizvoda Segestice, želio zakupiti pogon i nastaviti proizvodnju

sa 50-ak radnika, ali stečajna upraviteljica nije mogla procijeniti vrijednost najma. No, Malbašić odgovara kako nisu mogli ući u najam jer je skupština vjerovnika odlučila da se ide na prodaju cjelokupne imovine. Imovina ponuđena na javnoj dražbi podijeljena je na tri dijela: proizvodni pogon po početnoj cijeni od 46,3 milijuna kuna, upravnu zgradu za oko dva milijuna kuna i česticu sa starim objektom čija je početna cijena oko 220 tisuća kuna. Kako kaže Branka Malbašić, potencijalnih kupaca ima, mnogi dolaze i obilaze prostor, ali vjerojatno čekaju da se spusti cijena.

Imovina pod ovrhom

Sve su navedene nekretnine pod ovrhom jer je na

njih sjela država, i to u iznosu oko 70 milijuna kuna. S obzirom na goleme dugove, radnici su prije stečaja postavili pitanje gdje je nestalo stotinu milijuna kuna na ime neplaćenih trošarina i poreza. "Potrošači su kupovali proizvode Segestice i tvrtka je taj novac samo trebala proslijediti u proračun, ali toga novca nema ni u državnom proračunu, ni u Segestici. Kako je takvo što moguće", pitali su se zaposlenici koji su ujedno mali dioničari Segestice. Ministarstvo financija prozvali su za to što je šest godina 'žmirilo' i omogućilo tvornici da krši zakon, a Upravu su optužili da je izvlačila novac i tako upropastila tvornicu. No, umjesto istrage, slijedio je stečaj. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr


mediji/ marketing/ prodaja

BIHEVIORISTIČKO CILJANJE Tehnologija praćenja i tumačenja navika korištenja interneta kao pomoć u predviđanju budućeg ponašanja potrošača pojavila se prije desetak godina, a kada je internet postao masovni medij, pretvorila se u zlatni rudnik za oglašivače

Četvrtak 19/8/2010

Marketing prati svaki ‘klik’ na internetu M

arketing u digitalnom dobu dobiva sasvim novu dimenziju. Korištenje internetskih tražilica i potrošačkih kartica omogućilo je trgovcima i marketinškim stručnjacima detaljno praćenje potrošačkih navika.

Osobni identitet više ne definiraju podaci poput imena ili adrese, već interesi. Tehnologija praćenja i tumačenja navika korištenja interneta kao pomoć u predviđanju budućeg ponašanja potrošača pojavila se prije desetak godina. Ipak, da bi se iskoristili svi njezini potencijali, internet je

morao postati masovni medij. Kada je ta razina dosegnuta, postala je zlatni rudnik za internetske stranice i oglašivače. Pomoću tih tehnologija tvrtke nastoje doznati i izmjeriti učinke oglašavanja putem njihove internetske stranice te njezinu posjećenost. U prošlosti se vjerova-

lo da je pristup web stranici najbolje mjerilo njezine uspješnosti, ali vremenom se pokazalo da to pojednostavljeno tumačenje nije uvijek prihvatljivo.

Spremljeni ‘kolačići’

Tvrtke žele izmjeriti broj pojedinačnih posjeta njihovoj internetskoj strani-

ci, njihovo trajanje, broj i vrijednost obavljenih transakcija. Stoga je razvijena cijela teorija pod nazivom softverska metrika, a bavi se mjerenjem privlačnosti web stranica. Tehnologija je išla i korak dalje pa se tako u web pretraživačima sada pohranjuju maleni dijelovi infor-


DRUŠTVENE MREŽE

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 19/8/2010

Autoindustrija se seli na Facebook

Proizvođači automobila i njihovi prodavači ulažu velike napore kako bi ulovili ljude na socijalnim mrežama poput Facebooka ili Twittera. Većina njih još se uvijek bori s mišlju kakav sadržaj treba publicirati na takvim mrežama i pri tome traže pomoć najvećih marketinških stručnjaka. Stoga se sasvim realnim čine

procjene da će autoindustrija ove godine na društvenim mrežama potrošiti 1,2 milijarde dolara. Prema procjenama konzultantske tvrtke Borrell Associates Inc, ta svota će se do 2015. godine popeti na čak 4,6 milijardi američkih

aNaliza poNaŠaNja

dolara. Ipak, osnovna preporuka tvrtkama je da se suzdrže od velikih ulaganja u startu. Stručnjaci ističu da je za početak dovoljno zaposliti jednu osobu, korisnika i poznavatelja društvenih mreža,

koji bi započeo takve marketinške projekte. Kupci su prisutni na društvenim mrežama, a svakom je prodavaču cilj doći do kupca. S obzirom na 142 milijuna korisnika Facebooka u SAD-u i više od 500 milijuna korisnika diljem svijeta, autoindustrija nema drugog izbora. “Svi pokušavaju obuzdati snagu društvenih mreža. Ne mislim da se te snage trebamo plašiti, već je trebamo iskoristiti”, istaknuo je Jack Castle, prodavač automobila iz Chicaga. H. R.

pRaćENjE koRisNika za lakše pokretanje specijaliziranih promotivnih akcija usmjerenih na grupu kupaca koje karakterizira određeni uzorak ponašanja arhiva business.hr

Izbjeći jeftine programe Tvrtkama se preporučuje korištenje programa zasnovanih na izravnoj metrici gdje se mjere autentificirane korisničke sesije prema lokacijama i regijama, analizira korisnički profil, traže najčešće preuzimane datoteke, najčešće korišteni web preglednici, najčešće korištene klijentske hardverske platforme, pogreške u radu poslužitelja i najčešće posjećivana web mjesta. Bitno je izbjeći štednju na pogrešnome mjestu i nabavljanje jeftinijih programa koji nude pojednostavljeni neizravni način mjerenja. Iz tih podataka tvrtke neće dobiti dovoljno vjerodostojne zaključke koji će im pomoći u ostvarenju njihovih ciljeva, bilo da je riječ o kreiranju imidža putem interneta, prikupljanju informacija o potrošačima, poticanju probe proizvoda ili povećanju distribucije.

ciljaNo oglaŠaVaNjE

Tportal ne prati svoje korisnike Tportal.hr ne koristi ciljano oglašavanje koje bi se temeljilo na praćenju ponašanja i interesa korisnika. U oglašavanju se za prikazivanje reklamnih poruka koriste programom na sustavu otvorenog koda (open source software). "Većina reklama ciljana je isključivo prema vrsti sadržaja (rubrika), uz koji se prikazuje i učestalost posjeta, a cilj je postizanje optimuma za posjetitelje i oglašivače - umjerena izloženost posjetitelja reklamnim porukama i doseg kampanje oglašivača do što većeg broja posjetitelja", kažu na Tportalu te ističu da prema postojećoj praksi oglašavanja ne narušavaju privatnost svojih korisnika prilikom njihova posjećivanja pojedinih sadržaja.

macija, odnosno ‘kolačići’ (engl. Cookies). Njihova je pak zadaća bilježiti je li korisnik ikad posjetio stranicu, koliko je često posjećuje, vrijeme posljednjeg posjeta i duljinu zadržavanja. Putem interneta možete pratiti i uzorke kupnje u web trgovini te doći do dragocjenih zaključaka analizom podataka o svakoj plasiranoj kupnji. Tako se može doći do odgovora na pita-

nja poput koji su najpopularniji proizvodi i zašto, koji su najprodavaniji proizvodi i u kojem danu, kako kupci plaćaju, odustaju li od kupnje kada treba unijeti broj kreditne kartice, kako reagiraju na programe vjernosti i besplatnu dostavu i slično.

Merketinške grupe

Rezultat svega toga je tehnologija poznata kao bihe-

viorističko ciljanje. Njezina je zadaća graditi profil koji upućuje na proizvode koji bi mogli zanimati korisnike. Prema podacima istraživačke kompanije eMarketer, američki marketinški stručnjaci u idućoj će godini gotovo udvostručiti ulaganje u takvo oglašavanje, odnosno na milijardu sa 575 milijuna dolara u 2007. godini. Do 2011. takva će ulaganja doseći gotovo 3,8 milijardi dolara. Osim poslodavaca, korist od nove tehnologije trebali bi osjetiti i potrošači. Naime, oni bi u budućnosti trebali dobivati isključivo reklame koje odgovaraju njihovom ukusu i potrebama. Da je potrošače nužno segmentirati u marketinške grupe, posebno kada robna marka privlači raznolike i disperzirane potrošače, danas zna svaki marketinški stručnjak.

Činjenica je da ako se putem vlastite internetske stranice, web trgovine i ciljanih on-line promocija prikupe dragocjene informacije o kupcima, lakše će se otkriti detalji koji ih potiču ili mogu potaknuti da reagiraju na te promotivne aktivnosti. Dakle, praćenje potrošača na temelju biheviorističkih grupa omogućit će oboružavanje dragocjenim informacijama o navikama i željama kupaca. Tako će se olakšati pokretanje specijaliziranih promotivnih akcija usmjerenih na grupu kupaca koje karakterizira određeni uzorak ponašanja.

zbogom TV reklamama

Iako mnogi strahuju od efekta Big Brothera, u kojem imamo osjećaj da nas netko uvijek nadzire, nema razloga za strah. Naime, kompanije koje prodaju

takve usluge biheviorističke podatke ne povezuju s imenima i adresama korisnika osobnih računala. Ovdje nisu u središtu ljudi nego njihovo ponašanje. Primjerice, ako osoba uspoređuje odjevne brendove, vrlo je vjerojatno zainteresirana za kupnju odjeće. Biheviorističko ciljanje dodatno sužava kategorije i pokušava odgonetnuti je li riječ o muškoj ili ženskoj odjeći, modernoj ili klasičnoj, skupoj ili jeftinoj... Svi ti podaci mogu prilično pouzdano predvidjeti koji bi odjevni brendovi toj osobi mogli biti potencijalno zanimljivi. Biheviorističko ciljanje unijelo je revoluciju u tradicionalno oglašavanje kojim je dugo dominirala televizijska reklama. U vrijeme zlatnog doba oglašavanja marketinški stručnjak mogao je biti siguran


OGLAS

da će kupnjom termina za reklamu na nekoliko najgledanijih televizijskih postaja njegova reklama doprijeti do velikog broja domaćih TV gledatelja. S obzirom na to da ljudi više nisu toliko vezani uz televizijske prijemnike, puno ih je teže pratiti i doprijeti do njih. No, zahvaljujući novim tehnologijama mogu se dobiti puno preciznije informacije o njihovim navikama i interesima. Kampanje biheviorističkog oglašavanja mogu biti korisne i pri izdvajanju određenih potrošača. Nedavno je u jednoj kampanji za softverski proizvod proizvođač ciljao na potrošače koji su odabrali određeni proizvod i namjeravali ga kupiti putem interneta, ali odustali su od kupnje u posljednjem trenutku. Pretpostavka je bila da su ti potrošači pokazali interes za određeni proizvod i da im je trebao samo dodatni poticaj kako bi ga i kupili. No, bila je to kampanja s najlošijim rezultatima, i to zbog vrlo jednostavnog razloga - softver nije bio kompatibilan s osobnim računalima potencijalnih kupaca. Marketingaši su potom iskoristili istu listu kupaca kako bi se izbjeglo da oni u budućnosti dobivaju takve reklame. Budući da je takav potez izvediv isključivo u oglašavanju putem interneta, jasno je zašto stručnjaci upravo taj medij nazivaju zlatnom prilikom marketinga. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanović@business.hr

NACIONALNA POKRIVENOST

Specijalizirani programi teško mogu uspjeti DRAgAN ĆuĆA, direktor i vlasnik poslovne televizije Kapital Network arhiva business.hr

P

oslovna televizija Kapital Network već je nekoliko mjeseci četvrta televizija s nacionalnom koncesijom za emitiranje i s pojavom digitalnih televizijskih kanala suočit će se s velikom konkurencijom i borbom za oglašivače. U razgovoru za Business.hr direktor i vlasnik te televizije Dragan Ćuća kaže kako će uskoro

osim strogo poslovnih nuditi i zabavne sadržaje kako bi odgovorili na sve veće zahtjeve tržišta. Nedavno ste dobili dozvolu za eksperimentalno emitiranje specijaliziranog televizijskog digitalnog programskog kanala u zemaljskoj mreži. Kako popunjavate program, kakvi su dosadašnji rezultati kada je riječ o oglašivačima i priho-

dima? - Da, prije gotovo šest mjeseci započeli smo emitirati našeg program u sustavu digitalnog zemaljskog emitiranja (DVB-T), kao prvi hrvatski specijalizirani televizijski programski kanal. U izrazito jakoj konkurenciji nakladnika jedini smo dobili priliku pratiti razvoj digitalizacije i biti jedan od faktora stvaranja

novih uvjeta u poslovanju elektroničkih medija u Hrvatskoj. To je za nas bila velika čast, ali i obveza. Stvaranje programa specijalizirane televizije u našim uvjetima, a poglavito u godini velike gospodarske krize, koja je rezultirala i smanjivanjem ukupnih oglašivačkih aktivnosti kompanija, uistinu je dosta komplicirana zadaća. Pre-


Jeftina reklama

njegova kompanija može ostvariti uštede i ponuditi svoje usluge po još nižim cijenama. Tom je prilikom svoju kompaniju usporedio Niskobudžetna aviokompa- sa supermarketima koji na tržište plasiraju velik broj nija Ryanair planira uvesti proizvoda s malim maržama. revoluciju u zrakoplovni Podsjetimo, u Ryanairu napromet tako što će prvi ponuditi stajaća mjesta, i to za mjeravaju ukloniti zadnjih svega 4 funte po mjestu. Iako 10 redova sjedala i dva stražnja WC-a te na ta mjesta ta vijest nije novost, mnogi su tu ideju ekstravagantnog postaviti 15 redova stajaćih direktora Michela O’Learyja mjesta, a to bi se trebalo smatrali neostvarivom. Me- dogoditi već sljedeće godine. Time će dobiti između 40 i đutim, O’Leary je istaknuo 50 dodatnih mjesta na svada je to jedini način na koji

Ryanair je Lidl u zraku > mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 19/8/2010

ma nekim ocjenama javnosti, u ovoj smo fazi uspjeli zadovoljiti očekivanja i šire gledateljske publike. Mnogi će reći da je Kapital Network program namijenjen samo užoj skupini gledatelja, no činjenicu je da je digitalizacija elektroničkih medija preduvjet stvaranja mogućnosti za razvoj mnoštva različitih specijaliziranih televizijskih kanala i upravo će digitalizacija omogućiti da sve relevantne skupine građana mogu imati "svoj" programski sadržaj. U ovom razdoblju nacionalnog emitiranja našeg programa suočili smo se s nizom negativnih posljedica u poslovanju, koje danas promatramo kao posljedicu okruženja u kojem poslujemo. Izložili smo se znatnom povećanju troškova poslovanja, a da pritom od potencijala širenja tržišta oglašavanja i klijenata nismo ni mogli ništa postići čak i da smo to stavili u prvi plan.

Za nas bi uistinu bilo puno lakše da je uz nas startao još neki specijalizirani kanal jer bi tada i gledateljstvo lakše prihvatilo proces digitalizacije, imalo bi više izbora programa, a to bi možda pridonijelo i dinamizaciji tržišta oglašavanja. Kako ocjenjujete rezultate poslovanja? - Početak rada u nacionalnoj zemaljskoj koncesiji, i to još privremenoj, izrazito je složen. Valja pritom istaknuti vremensku determinantu ovih naših šest mjeseci. Početak rada u ožujku znači nesudjelovanje u planovima oglašavanja najvećih oglašivača krajem prethodne godine. Definicija statusa eksperimentalnog kanala na rok od šest mjeseci, od kojih su gotovo četiri mjeseca tzv. ljetne sheme, smanjenje ukupne gledanosti svih TV sadržaja i nemogućnost zaključenja ugovornih odnosa na duži rok Dragan ĆuĆa ističe kako želi stvoriti prvu regionalnu poslovnu televiziju koja će biti lider u toj tržišnoj televizijskoj niši snimio hrvoje knez

samo su neki od negativnih okolnosti koje su pratile naš rad. Naravno, imamo još nekoliko negativnih aspekata poslovanja na "određeno vrijeme" koji se odnose na nemogućnost ugovaranja i kupnju atraktivnog programa koji bi utjecao na efekt povećane gledanosti našeg programa u ukupnoj populaciji gledatelja. Nismo ni očekivali u ovom vremenu spektakularne financijske rezultate. Oni su skromni, no optimisti smo i očekujemo stjecanje koncesije na sljedećih 15 godina. Tada ćemo moći gledateljima ponuditi bitno poboljšan televizijski sadržaj, atraktivan ne samo poslovnim ljudima nego i najširoj gledateljskoj publici. Kakve vam izazove nameće digitalizacija? - Prelazak s analognog načina emitiranja televizijskih programa na digitalni otvara mogućnost povećanja ukupnog broja televizijskih kanala, što je prije svega dobro za gledatelje jer će imati mnogo veću mogućnost izbora sadržaja koji ih zanima bez povećanja troška. Za nas je to veliki izazov jer povećanje broja televizijskih kanala znači i jaču tržišnu utakmicu za sve koji se bave tim poslom. Na natječaj za dva specijalizirana kanala javile su se četiri televizijske kuće, a dvije već jesu televizije s nacionalnim dosegom. To znači da je borba za zadržavanje i povećanje dosega, ali i prihoda, već započela i samo oni koji budu imali dobre poslovne mo-

kom letu, što će im popraviti poslovne rezultate. O’Leary je priznao da ozbiljno misli i o naplati korištenja WC-a na letovima (1 euro po korištenju). Time misli promijeniti

dele proizvodnje i emitiranja moći će računati na isplativost tog biznisa. Tu naravno treba spomenuti i skoro donošenje zakona o HRT-u, koji će i njima omogućiti pokretanje specijaliziranih programskih kanala, što će bitno utjecati na ukupnu tržišnu utakmicu, a i na borbu za gledanost i marketinške aktivnosti svih sudionika. Proces digitalizacije ima svoj tok i tek će se od 5. listopada moći o tom procesu ozbiljnije govoriti, kada se sve digitalne regije aktiviraju i kada više ne bude emitiranje televizijskih programa u analognom načinu emitiranja. Naime, dvije najveće digitalne regije (Split i Zagreb) tek čeka prelazak na digitalno emitiranje, a one u ukupnom broju domaćinstava u Hrvatskoj koja zemaljskim putem primaju TV programe čine udjel od oko 40 posto, tako da mi još nemamo ukupan nacionalni doseg, kako se govori. On je samo stvarno moguć, ali iskustva u prelasku s analognog na digitalni prijam signala govore da građani kupuju digitalne prijamnike tek po gašenju analognog načina emitiranja. Gledanost našeg programa pratit ćemo od jeseni, kada doseg bude potpun u cijeloj državi, jer je broj gledatelja u posljednje dvije digitalne regije najveći. Bez njih bismo imali statistički nerelevantne pokazatelje jer za naš su sadržaj prije svega zainteresirani ljudi koji su izravno ovisni o gospodarstvu. Jedina ste poslovna televi-

ponašanje putnika koji bi zbog uštede WC koristili prije i poslije letova, što bi kompaniji omogućilo da ukloni dva od tri zahoda i ubaci još najmanje šest sjedala.

zija. Koliko je to prednost, a koliko teškoća kada se uzme u obzir orijentacija na specijaliziranu publiku? - Od četiri ponude pristigle na natječaj za dva specijalizirana kanala svi su nakladnici bili fokusirani na sadržaje koji nude zabavu, jedini smo mi izabrali onaj programski sadržaj koji već radimo četiri godine. Sigurno je to u ovakvom stanju medija u Hrvatskoj otegotna poslovna okolnost jer znamo da zabavni sadržaji uglavnom imaju "bolji prolaz" i kod oglašivača i kod gledateljstva. No, mi ostajemo vjerni svojoj misiji stvaranja prve poslovne televizije, informativnom programu o gospodarstvu u Hrvatskoj i regiji ma koliko to bilo teško. Želimo stvoriti prvu regionalnu poslovnu televiziju koja će biti lider u toj tržišnoj televizijskoj "niši". Želimo imati program koji će informirati i educirati, a ujedno biti koristan za najšire gledateljstvo. Ponudit ćemo i dio zabavnog sadržaja, jer on je ipak najprofitabilniji i ima najveće udjele u gledanosti. Kako ste zadovoljni gledanošću u regiji? - U regiji smo prisutni kroz satelitsko emitiranje free to air tekroz kabelske i IPTV sustave već tri godine. Gledanost je zadovoljavajuća, a idućih godina očekujemo još veći rast i doseg u zemljama regije kako programski budemo orijentirani i na zbivanja u tim područjima. Igor Medić


dogaaji 17

regija/ svijet business.hr

GM I SAIC

AlvOGEN I FBIH

Zajednički razvoj malih motora Bez dogovora o Bosnalijeku Šangaj. Američki automobilski div General Motors i njegov kineski partner SAIC u srijedu su najavili suradnju na razvoju malih motora i sustava prijenosa s učinkovitom potrošnjom goriva u sklopu strategije usmjeravanja na taj brzorastući segment golemog kineskog tržišta automobila. Dvije kompanije, koje već imaju nekoliko zajedničkih ulaganja, među kojima i uspješnicu Shanghai GM, razvit će 1 do 1,5-litreni turbopunjeni benzinski motor s direktnim ubrizgavanjem za ugradnju u automobile namijenjene kineskom i globalnom tržištu. Tvrtke planiraju posao podijeliti između Detroita i inženjerskog i dizajnerskog centra svojeg zajedničkog ulaganja u Šangaju, Pan Asia Tehnical Automotive Centra. I Ford Motor Co. najavio je ugradnju nove linije 1-litrenih turbopunjenih benzinskih motora EcoBoost. H

Sarajevo. Predstavnici američke farmaceutske tvrtke Alvogen i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine nisu postigli dogovor o preuzimanju vladina vlasničkog udjela u sarajevskom Bosnalijeku, prenosi u srijedu list Dnevni avaz. Direktor Alvogena Robert Wessman i njegovi suradnici na sastanku održanom u utorak iza zatvorenih vrata zatražili su da federalna vlada osigura prodaju svojih 19 posto dionica u Bosnalijeku do izbora zakazanih za 3. listopada.Nisu međutim potvrdili spremnost da prihvate ranije utvrđenu cijenu vladinih dionica (oko 11 eura). Direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić potvrdio je samo kako je Alvogen odstupio od prvotne nakane, no naznačio je kako će se pregovori nastaviti s ciljem postizanja dogovora ponuđenog u pismu namjere, kako bi se osigurale investicije i novo zapošljavanje.

Četvrtak 19/8/2010

U Škotskoj niče prva velika 'plimna' elektrana

K

retanja mora kao obnovljivi izvor energije su zbog rizičnosti postavljanja i održavanja agregata još skuplja od klasičnih izvora alternativne energije iz vjetra i sunca. No, američka tvrtka PG&E ovog će ljeta postaviti probnu turbinu u Europskom centru za maritimnu energiju na škotskom otočju Orkney, koja će proizvoditi struju iz snage plime i oseke, javlja časopis Fastcompany.

Dovoljno za sve

Podvodna turbina, koja slovi za najveću na svijetu tešku 130 tona sa dva rotora i snage 1MW, bit će postavljena na lokaciji gdje valovi dosežu 14 metara, a prosječna je temperatura 11 Celzijevih stupnjeva. Upravo ti zahtjevni uvjeti za postavljanje podvodnih turbina za iskorištavanje energije mora i morskih struja nisu ohrabrivali investitore za razvoj te vrste obnovljivih izvora energije, iako samo u SAD-u i Europi postoji nekoliko aktivnih probnih postrojenja, ali na nešto pitomijim lokacijama. No, takve lokacije ne daju toliko energije koliko

bi mogle one zahtjevnije. Prema procjenama analitičarke 'čistih' tehnologija Federice Dalamel, energija mora i morskih struja ima potencijal proizvodnje i šest puta više energije od svjetske potrošnje. No, za realiziranje tog potencijala nužan je razvoj novih tehnologija i savladavanje ekstremnih uvjeta pri postavljanju turbina. Upravo zato uspjeh PG&E-ova projekta s probnom turbinom snage AK-1000, koju je razvio Atlantis Resources Corporation, mogao bi odrediti 'sudbinu' i razvoj ove grane obnovljivih izvora energije.

TEST ZA ENERGIJU MORA Podvodna turbina, koja slovi za najveću na svijetu tešku 130 tona s dva rotora i snage 1 MW, bit će postavljena na lokaciji u otočju Orkney, gdje valovi dosežu 14 metara, a prosječna je temperatura 11 Celzijevih stupnjeva

San Francisco

Ako se PG&E-ov projekt u Škotskoj sa AK-1000 pokaže održivim, proširit će se kapaciteti na toj lokaciji, i to na 150 MW do 2013. te 700 MW do 2020. godine. Osim tog projekta, PG&E je još 2007. bio zainteresiran za postavljanje plimnih turbina ispod mosta Golden State u San Franciscu, no entuzijazam je splasnuo nakon što su inženjeri ustanovili da bi trebali raditi s neprovjerenom tehnologijom, uz visoke troškove te otkrili druge pasivne probleme zbog kojih je projekt odgo-

OTOČJE ORKNEY okružuje divlje more, koje može proizvesti mnogo više energije od pitomijih lokacija na kojima su postavljena testna postrojenja za energiju mora arhiva business.hr

đen na neodređeno. Rizičnost lokacije za energetski agregat nije vezana samo uz plimu i oseku, već i vjetar. No, prednost je maritimne energije u tome što, osim

energije plime i oseke, more kao izvor energije pruža i osmotsku energiju, energiju valova i energiju temperaturne razlike mora. Dalamel je navela kako je trenutačno po pi-

tanju maritimne energije najvažnije troškovno usporediti sva četiri izvora energije te da je kompetitivnost tih četiriju izvora glavni izazov.

Nikola Tomić


investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 19/8/2010

sKuPŠtinA 7. RuJnA sReZALi tROŠKOve

Šelebaj i u Helios Lošinjskoj 11,2 Farosu milijuna kuna Glavna skupština ugostiteljskog društva Helios Faros održat će se 7. rujna ove godine, a na njoj će se, među ostalim, iznijeti prijedlozi odluka o prihvaćanju financijskog izvješća za 2009. te prijenosu lanjskoga gubitka kompanije u sljedeće financijsko razdoblje. Tom će se prilikom za nove članove Nadzornog odbora predložiti Vladimir ŠelebajSellier te Matija Mikac. B. S.

Lošinjska plovidba u prvih je šest mjeseci ove godine zaradila 11,28 milijuna kuna, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Ukupni su prihodi tvrtke pali 20,40 posto, na 141,85 milijuna kuna, pa tvrtka ostvarenu dobit u prvom polugodištu može zahvaliti osjetnom rezanju ukupnih rashoda, koji su u prvom ovogodišnjem po-

lugodištu pali 31,11 milijuna kuna, na 130,1 milijun kuna. Prihodi od prodaje pali su 18 posto, na 105,74 milijuna kuna. Materijalni troškovi zabilježili su pad od 50,76 posto, na 22,71 milijun kuna, dok su troškovi osoblja pali 15,35 posto, na 26,14 milijuna kuna. Financijski rashodi pali su 29,31 posto, na 26,23 milijuna kuna, dok su financijski prihodi pali 25,82 posto, na 25,12 milijuna kuna. Tvrtka u bilanci ima zadržanu dobit u visini 33,29 milijuna kuna. J. J.

neMA ePiDeMiJe

Imunološki zavod izgubio 1,79 milijuna kuna sečju tvrtka je ostvarila dobit u visini 2,96 milijuna kuna, gotovo 60 posto manju nego u istom razdoblju 2009. godine.

Milijun od vlade

DARKO DvORniK, direktor Imunološkog zavoda

Zagrebački proizvođač cjepiva u prvom je polugodištu zabilježio pad prihoda od prodaje i rast rashoda iz poslovanja, koji su rasli 24 posto, a smanjio je negativne je tečajne razlike

snimio saša ćetković

Business tv Kapital Network, Četvrtak 19. 8. 20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI OD ČEGA OBOLIJEVAMO, Emisija GLAM LX, magazin VIJESTI KAPITAL ZNANJA WORLD SCANER VIJESTI THE NEW EDGE, Magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI DRIVE IT! , auto magazin

Imunološki zavod u prvom je polugodištu ove godine ostvario gubitak od 1,79 milijuna kuna, stoji u izvješću koje je većinski državna tvrtka objavila na internetskim stranicama Zagrebačke burze u srijedu. No u drugom tromje-

Ukupni su prihodi proizvođača cjepiva u prvom polugodištu iznosili 36,95 milijuna kuna, 1,56 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine, dok su ukupni rashodi porasli gotovo sedam posto, na 38,74 milijuna kuna. Prihodi od prodaje proizvoda iznose 13,7 milijuna kuna, od čega je devet milijuna kuna ostvareno prodajom na domaćem tržištu, što je 67 posto prodaje, a 4,7 milijuna kuna ostvareno je prodajom proizvoda u inozemstvu, udjel od 34 posto. Prihodi od prodaje trgovačke robe su 1,2 mi-

lijuna kuna, a prihodi od usluga 0,2 milijuna kuna. Prihodi od dotacija Ministarstva znanosti i obrazovanja za plaće znanstvenih djelatnika i znanstvenih novaka za znanstvene i tehnologijske projekte u iznosu 1,1 milijun kuna čine 52 posto ostalih poslovnih prihoda. Poslovni rashodi su 24 posto veći od prošlogodišnjih. Financijski rashodi odnosno negativne tečajne razlike i kamate upola su manji od prošlogodišnjih i iznosili su 1,57 milijuna kuna. Na dan izdavanja izvješća neizvjestan je konačni rezultat pregovora vezan uz potencijalne obveze za nerealizirane isporuke u iznosu 19,82 milijuna eura. J. Jagić

MiROvinCi

Mirex porastao na 149,94 boda Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri domaća obvezna mirovinska fonda, i u utorak je nastavila rasti. Naime, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,48 bodova ili 0,32 posto — na 149,9457 bodova. Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost AZ fonda pora-

sla 0,54 posto, na 150,91 bod, a fonda Erste Plavi 0,33 posto, na 153,3943 boda. Također je porasla vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja, 0,22 posto, na 142,3925 bodova, te Raiffeisen fonda, 0,09 posto, na 151,3371 bod. I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova svi su bilježili dobitke u utorak. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a viša 0,99 posto,

Erste Plavi Protect DMFa 0,31, Croatia osiguranje DMF-a 0,12, Erste Plavi Expert DMF-a 0,07, Raiffeisen DMF-a 0,06, a AZ benefit DMF-a 0,05 posto. Tako je vrijednost AZ Dalekovod fonda skočila čak 1,06, AZ VIP fonda 1,04, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 1,02 posto, AZ Zagreb fonda 0,9 posto, Cestarskog

fonda 0,2 posto, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,12 posto, fonda Croatia osiguranja i fonda Hrvatskih autocesta po 0,11 posto, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,1, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata i fonda Novinara po 0,09, fonda HEP grupe i fonda T-Mobile po 0,08, fonda T-Hrvatskog telekoma 0,07 posto a fonda Željezničara 0,03 posto. H


rASLE ZALiHE

Nafta na 75,18 dolara

Cijene sirove nafte na svjetskim tržištima u srijedu su pale nakon dan ranije objavljenog izvješća koje je pokazalo snažan rast američkih zaliha nafte. Na američkom je tržištu barel sirove nafte pojeftinio 59 centi, na 75,18 dolara. Dan ranije zabilježen je umjeren rast kojim je prekinut petodnevni pad cijena. Na tržištu u Londonu nafta je pojeftinila 51 cent, na 76,42 dolara. H

BrOJKA

73,25 dolara iznosila je cijena barela referentne košarice OPEC-ove nafte

BASS UPOZOrAVA

Europski stres testovi su šala

"Stres testovi koji su se provodili u europskim bankama čista su lakrdija jer su neki regulatori ocjenjivali sami sebe", izjavio je za CNBC menadžer hedge fonda Hayman Capital Kyle Bass te dodao da će europske zemlje definitivno morati restrukturirati svoje dugove. S obzirom na stanje u svijetu, ulagačima se ne preporučuju dugoročne investicije. B. S.

Nijemci se zadužili najjeftinije u povijesti NAJBOLJA KAMATA Njemačka savezna država u srijedu je prodala pet milijardi eura vrijedne desetogodišnje obveznice uz prinos od samo 2,37 posto zahvaljujući ekonomskom programu rasta izvoza uz simultano rezanje proračunskog deficita

HrVOJE STOJić, šef Odjela ekonomskih istraživanja HAAB-a snimio s.ćetković

Dan nakon vladine objave nastavka provođenja planova za smanjenje proračunskog deficita unatoč neočekivanom gospodarskom rastu, Njemačka je izdala obveznice vrijedne pet milijar-

di eura uz prosječan prinos od 2,37 posto. "Aukciju je obilježio snažan odaziv koji odražava trend potražnje za kvalitetnim obveznicama", izjavio je za Bloomberg glasnogovornik Federalne agencije za financije Jörg Müller. Kako je naglasio, prinos od 2,37 posto za desetogodišnju obveznicu najniži je u povijesti te agencije. Prinos na njemačke tridesetogodišnje obveznice isti je dan pao četiri bazna boda, na 2,98 posto, nakon što se spustio rekordnih 2,978 posto. "To nije samo posljedica kreditne vjerodostojnosti Njemačke nego i pogoršanih očekivanja u pogledu svjetskog gospodarstva", kazao je za Business.hr šef odjela istraživanja Hypo AlpeAdria banke Hrvoje Stojić i

dodao da njemačke obveznice, uz američke, trenutačno nose najmanji rizik.

Soros protiv Merkel

Iz njemačke je vlade dan prije stigla vijest kako konsolidacija proračuna ostaje prioritet, a proračunski je manjak, kako se smatra, već sada srezan sa 80 na 65 milijardi eura. Njemački je BDP u drugom kvartalu ove godine rastao 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a prema nekim procjenama na godišnjoj bi razini mogao iznositi i tri posto. Iz međunarodne rejtinške agencije Moody’s u utorak su najavili da će Sjedinjene Američke Države, Velika

Britanija, Francuska i Njemačka najvjerojatnije zadržati svoje AAA rejtinge, no analitičari upozoravaju kako bi njemačka ovisnost o izvozu tu zemlju mogla učiniti ranjivijom na usporavanje globalnog oporavka. Najveće se europsko gospodarstvo naime, prema podacima s Bloomberga, na izvoz oslanja čak četiri puta više nego Sjedinjene Države. Francuska ministrica financija Christine Lagarde, američko ministarstvo financija i milijarder George Soros već su pozvali Njemačku da više učini po pitanju uravnoteženja izvoza koji bi, ako nastavi rasti dosadašnjom dinamikom,

mogao predstavljati ozbiljnu prepreku globalnom oporavku. "Za njemački bi se izvoz prije moglo reći da će usporiti nego rasti", tvrdi Stojić. I dok se apeli za smanjenjem izvoznih aktivnosti i povećanjem domaće potrošnje gomilaju, njemačka kancelarka Angela Merkel odlučno je stala iza "njemačkog prava na kompetitivnost". "Nećemo odustati od naših prednosti samo zato što je njemački izvoz jači od izvoza nekih drugih zemalja", poručila je Merkel i dodala da bi se time poslala kriva poruka o kompetitivnosti Europe. Biljana Starčić


investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

+

Izvor: ZSE Oznaka

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Redovan promet: 29.632.108,08 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: 0,71% 365 dana Najniža Najviša

258.00

258.89

258.15

0.06%

4,983

1,286,707.19

21,139.53

224.52

332.84

480.00

491.15

485.00

2.11%

1,938

935,592.38

1,247.48

348.81

517.00

Atlantska plovidba d.d.

818.00

835.00

835.00

1.83%

589

488,500.31

1,165.26

723.23

1,195.95

Ina-industrija nafte d.d.

1,650.19

1,652.00

1,651.00

0.05%

268

442,555.50

16,510.00

1,392.00

1,940.00

Ericsson Nikola Tesla,

1,777.00

1,334.01

1,349.98

1,334.01

0.23%

285

382,346.39

1,776.43

1,231.00

Fima validus

12.85

13.49

13.49

2.51%

17,495

227,178.77

36.44

10.55

29.01

Puljanka

53.50

53.50

53.50

0.00%

2,990

159,965.00

56.47

50.00

96.99 4,375.00

1,690.10

1,758.00

1,725.00

0.00%

83

143,205.79

273.55

1,600.00

Konzum

169.00

180.05

180.05

9.12%

798

139,221.07

4,087.65

120.30

185.00

IPK Kandit

231.10

232.00

231.12

-0.38%

577

133,733.65

165.27

191.00

345.00 2,890.00

2,326.00

2,379.87

2,374.96

-0.54%

54

126,406.54

718.76

1,413.01

Viadukt

222.03

228.50

226.00

1.80%

480

109,163.00

103.24

216.01

498.99

Podravka prehrambena industrija, d.d.

281.55

283.05

283.05

0.02%

349

98,372.90

1,534.13

240.00

400.00

Adris grupa

251.39

255.00

255.00

0.79%

334

84,817.31

1,729.95

234.97

318.99

Petrokemija

119.16

131.00

131.00

4.80%

647

82,351.06

437.69

105.50

192.99

Jadroplov d.d. Jamnica Dom holding Tehnika Zagrebačka banka

138.15

142.94

138.55

0.38%

577

80,270.94

226.76

124.01

209.00

37,999.00

38,000.00

38,000.00

7.04%

2

75,999.00

840.79

31,101.00

44,494.00

37.05

37.10

37.05

-4.98%

1,900

70,440.00

276.66

28.70

54.00

1,040.00

1,050.00

1,040.00

2.16%

64

67,074.77

197.04

949.03

2,769.99

210.05

215.99

215.99

1.40%

303

63,965.94

13,833.81

190.10

310.00

AD plastik

89.50

90.00

90.00

2.27%

707

63,503.66

377.96

43.00

109.30

Dalekovod

280.15

283.00

282.50

0.18%

203

57,263.03

648.00

270.20

443.00

87.00

93.50

93.50

10.00%

614

56,477.96

39.87

72.10

185.00 2,013.99

HTP Korčula

1,400.00

1,400.00

1,400.00

-0.36%

40

56,000.00

876.94

1,200.01

Istraturist Umag d. d.

Tankerska plovidba

359.99

360.00

360.00

0.00%

141

50,759.90

1,683.00

270.00

410.00

Viro tvornica šećera d.d.

325.00

329.00

329.00

0.61%

136

44,440.98

456.21

290.00

505.00

SN holding

200.55

211.99

211.99

-0.47%

188

38,334.37

576.61

55.95

242.00

Magma d.d.

59.00

65.00

59.00

0.00%

611

37,289.32

287.58

48.11

78.00

5,915.00

5,915.00

5,915.00

0.02%

6

35,490.00

1,302.31

4,450.00

7,679.00

Ledo Čakovečki mlinovi

3,199.99

3,200.00

3,199.99

0.00%

11

35,199.98

336.00

2,107.10

3,799.21

Končar

2,090.00

2,099.96

2,099.79

4.99%

16

33,528.79

64.49

1,652.00

2,198.00

Valamar grupa

38.00

38.00

38.00

8.57%

807

30,666.00

239.23

25.06

45.00

Uljanik plovidba

552.00

552.17

552.00

0.36%

50

27,604.15

320.16

533.13

743.00

Atlantic grupa Croatia osiguranje d.d.

700.00

705.00

701.00

0.14%

37

25,955.50

1,731.47

518.07

760.00

4,860.00

4,900.00

4,900.00

3.16%

5

24,439.00

1,507.23

3,251.01

6,000.00

Ingra

22.35

22.35

22.35

2.24%

1,056

23,601.60

167.62

21.58

61.49

HG Spot

25.80

27.40

27.40

4.18%

772

20,980.73

9.04

20.08

109.19 179.00

138.00

138.94

138.94

0.03%

111

15,406.24

92.04

121.00

Veterina d.d.

Lošinjska plovidba

60.70

66.99

66.99

9.78%

237

14,575.99

123.59

52.05

88.99

HUP - Zagreb

1,430.00

1,430.00

1,430.00

0.00%

10

14,300.00

674.07

1,125.00

1,860.00 570.00

403.01

430.00

430.00

1.88%

33

14,130.16

194.53

292.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Industrogradnja d.d

16.00

16.02

16.00

-5.88%

820

13,124.00

30.73

12.69

37.05

Zlatni rat

30.05

30.05

30.05

-11.62%

389

11,689.45

16.60

30.05

59.66

Kraš, prehrambena industrija

414.97

414.97

414.97

2.71%

28

11,619.16

570.01

250.05

417.50

Slatinska banka

103.50

103.50

103.50

1.37%

105

10,867.50

95.11

93.60

135.00

Belišće

469.99

469.99

469.99

-2.49%

20

9,399.80

547.21

290.00

580.00

BC institut

300.00

300.00

300.00

0.00%

29

8,700.00

49.95

192.00

300.00

Luka Rijeka

184.99

184.99

184.99

1.64%

46

8,509.54

1,106.33

162.00

246.00

Turisthotel

641.00

641.00

641.00

1.75%

13

8,333.00

253.04

543.15

701.00

Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaže d.d.

128.98

128.98

128.98

-14.01%

55

7,093.90

64.44

50.00

178.98

93.39

100.00

100.00

-13.04%

64

6,307.46

20.50

93.39

200.00

+

Božjakovina

Nakon što je prethodnog dana zabilježila snažan rast cijene, dionica Dom holdinga u srijedu je zabilježila pad gotovo pet posto te je bila najveći gubitnik među nešto likvidnijim izdanjima. Upravo je mali promet glavna boljka Zagrebačke burze pa se promet od 70.000 kuna, koliko je trgovano Dom holdingom, može nazvati zadovoljavajućim.

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Liburnia riviera hoteli

oglas

Najviša

Končar - elektroindustrija

Institut građevinarstva hrvatske

Cijena dionice korčulanskog hotelijerskog poduzeća u srijedu je snažno uzletjela, prešavši tako rastom razinu od 90 kuna po dionici. Promet od 56.000 kuna, koliko je ostvareno u srijedu, može se nazvati iznadprosječnim. Ukupno je protrgovano sa 614 dionica u devet transakcija.

Najniža

Lavčević

265.00

265.00

265.00

15.21%

20

5,300.00

126.72

210.00

300.00

Privredna banka Zagreb

495.00

495.00

495.00

3.43%

10

4,950.00

9,442.01

478.00

715.00

Imperial hoteljerstvo

180.00

180.00

180.00

-10.00%

23

4,140.00

114.45

150.00

219.00

86.23

87.00

87.00

1.28%

44

3,811.06

17.89

60.01

189.00

Žitnjak Auto Hrvatska Luka ploče RIZ-odašiljači Đuro Đaković holding Exportdrvo Sunčani Hvar Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Hidroelektra niskogradnja

380.00

380.00

380.00

2.70%

10

3,800.00

251.46

370.00

578.99

1,625.00

1,644.99

1,644.99

1.23%

2

3,269.99

366.20

1,185.05

2,093.00

100.02

100.02

100.02

0.02%

20

2,000.40

37.43

100.00

265.00

28.00

28.76

28.76

2.71%

62

1,774.76

93.01

22.36

58.00

488.00

488.00

488.00

60.00%

3

1,464.00

70.27

305.00

550.00

29.97

29.97

29.97

9.94%

46

1,378.62

219.11

25.00

46.97

9.10

9.10

9.10

0.00%

150

1,365.00

125.98

9.00

11.65 370.00

166.98

166.98

166.98

4.36%

7

1,168.86

104.18

155.00

Atlas nekretnine

35.50

35.50

35.50

7.22%

20

710.00

118.42

20.50

38.67

Proficio

12.10

12.10

12.10

2.54%

30

363.00

47.35

11.50

16.39

Slavonski zatvoreni investicijski fond

30.99

30.99

30.99

0.00%

8

247.92

103.71

15.15

38.70

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr


REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SA02 GRVG KBMR TLSG NF1N MELR ZVTG SOS2E PBGS AELG PETG ZVIR IEKG NF2R

KRKA SAVA 2. IZDAJA GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD AERODROM LJUBLJANA PETROL ZVON ENA ID INTEREUROPA NFD HOLDING

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C TRZN-R-A RSRS-O-B EKVP-R-A HEDR-R-A TLKM-R-A DRTR-R-A HELV-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF AKTIVA INVEST FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HOLDING DRINATRANS AD ZVORNIK HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD

SARAJEVSKA BURZA GPBPR FBIHKD FBIHKH FBIHKC FBIHKK FBIHKI FBIHKB FBIHKG FBIHK1A FBIHK1E FBIHK1B FBIHK1C

GP BOSNAPUTEVI D.D. SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C

BEOGRADSKA BURZA SCEN IMTC A2015 A2011 ENHL A2016 A2013 A2012 A2014 IMLK TLFN JESV PION BMBI ALFA

Sacen a.d. Novi Sad Imtel computers a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2011K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2014K Imlek a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Pionir PP Srbobran a.d. Srbobran Bambi Banat a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB MPT ALK TEL GRNT TPLF RMDEN06 RM01 CEVI RZTK

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO RZ TEHNICKA KONTROLA SKOPJE

+

Oznaka

Četvrtak 19/8/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

65,70 101,20 12,00 10,45 93,00 0,78 137,20 16,60 106,01 0,67 24,15 238,00 6,46 3,63 2,80

67,00 101,20 12,43 10,58 94,00 0,79 138,30 17,00 106,01 0,68 24,50 243,90 6,46 3,75 2,85

66,89 101,20 12,25 10,50 94,00 0,79 138,00 16,91 106,01 0,67 24,20 242,45 6,46 3,65 2,85

Promet

valuta: EUR - euro 66,67 1.012,00 12,29 10,49 93,94 0,79 138,14 16,90 37,71 0,68 24,26 239,62 6,46 3,70 2,83

0,89 % 9223 0,20 % 417 2,08 % 7744 0,96 % 4135 1,10 % 368 -1,13 % 41163 -0,43 % 200 2,18 % 1605 -0,01 % 599 0,60 % 24159 -0,82 % 636 1,66 % 63 -0,62 % 2019 -2,67 % 3110 0,00 % 3350

614.882,88 422.004,00 95.161,53 43.392,80 34.570,65 32.507,32 27.628,70 27.127,05 22.586,95 16.352,77 15.429,15 15.096,30 13.042,74 11.498,80 9.496,53

valuta: BAM - konvertabilna marka 29,23 31,00 1,02 30,40 4,05 0,35 1,30 0,27 0,54

29,50 31,00 1,10 31,00 4,05 0,36 1,30 0,27 0,54

29,50 31,00 1,10 31,00 4,05 0,36 1,30 0,27 0,54

0,29 0,31 1,10 0,31 4,05 0,36 1,30 0,27 0,54

0,77 % 2,50 % 10,00 % 3,33 % 4,38 % -0,27 % 0,00 % 8,00 % 0,00 %

90172 69066 12683 20207 1000 5600 1524 6425 3000

26.392,47 21.410,46 13.925,14 6.223,45 4.050,00 2.002,00 1.981,20 1.734,75 1.620,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 5,25 89,00 94,00 94,20 78,00 88,50 98,70 98,50 34,00 25,00 30,01 27,05

5,25 89,00 94,00 94,20 78,00 88,50 98,70 98,50 34,00 25,00 30,01 27,05

1.620,00 500,00 84,66 97,06 900,00 81,77 90,60 93,80 87,63 1.450,00 1.400,00 5.701,00 10.500,00 11.000,00 8.036,00

1.620,00 500,00 84,73 97,09 945,00 81,79 90,65 93,82 87,64 1.460,00 1.450,00 5.701,00 10.500,00 11.000,00 8.061,00

78,60 3.250,00 26.000,00 3.849,00 399,00 596,00 3.550,00 83,60 96,40 750,00 350,00

79,00 3.300,00 26.000,00 3.850,00 400,00 600,00 3.600,00 83,60 96,40 750,00 350,00

5,25 89,00 94,00 94,20 78,00 88,50 98,70 98,50 34,00 25,00 30,01 27,05

5,25 -16,40 % 398824 2.093.826,00 89,00 -0,01 % 13000 1.157.000,00 94,00 0,00 % 8938 840.172,00 94,20 0,00 % 8080 761.136,00 78,00 2,62 % 6250 487.500,00 88,50 0,50 % 4220 373.470,00 98,70 0,00 % 3645 359.761,50 98,50 0,00 % 1660 163.510,00 34,00 2,69 % 3353 114.002,00 25,00 2,00 % 3593 89.825,00 30,01 1,52 % 2925 87.779,25 27,05 2,04 % 2570 69.518,50

valuta: RSD - srpski dinar 1.620,00 500,00 84,71 97,09 924,00 81,78 90,64 93,82 87,64 1.456,00 1.440,00 5.701,00 10.500,00 11.000,00 8.049,00

1.620,00 500,00 84,71 97,09 924,09 81,78 90,63 93,82 87,64 1.455,71 1.439,53 5.701,00 10.500,00 11.000,00 8.048,82

1,25 % 3116 -0,60 % 3940 0,06 % 21247 -0,02 % 11726 0,43 % 1109 0,05 % 11626 0,03 % 9476 0,02 % 8993 0,01 % 9371 1,25 % 350 2,86 % 342 0,00 % 80 0,00 % 40 3,26 % 30 0,24 % 39

5.047.920,00 1.970.000,00 1.799.756,93 1.138.442,18 1.024.815,00 950.800,22 858.803,70 843.682,22 821.256,91 509.500,00 492.320,00 456.080,00 420.000,00 330.000,00 313.904,00

valuta: MKD - makedonski denar 78,78 3.298,95 26.000,00 3.849,89 399,90 599,25 3.550,58 83,60 96,40 750,00 350,00

48,44 3.298,95 26.000,00 3.849,89 399,90 599,25 3.550,58 51,41 59,28 750,00 350,00

0,22 % 32259 1.562.674,95 0,14 % 334 1.101.850,00 1,96 % 30 780.000,00 0,08 % 137 527.435,00 0,10 % 1024 409.500,00 0,31 % 535 320.600,00 -0,49 % 86 305.350,00 0,72 % 5000 257.033,22 0,42 % 4000 237.110,07 0,00 % 150 112.500,00 0,00 % 305 106.750,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Bosnalijek +1,27% Imlek +1,25% Energoprojekt holding +0,43% Krka +0,89% Komercijalna banka Skopje +0,14%

Bosnaputevi Intereuropa NFD 1 Agrobanka Toplifikacija Skopje

Gorenje

Imtel Computers

+

Powered by

business.hr

-16,40% -2.67% -1,13% -0,59% -0,49%

+2,08 -0,60 Nakon što su nepovoljno reagirali na prvu vijest o kupnji švedskog Aska, ulagači su u srijedu odlučili nagraditi dionicu Gorenja. Razlog tome je priznanje predsjednika Uprave Franje Bobinca da je za švedsku tvrtku platio samo 4,5 milijuna eura, daleko niže od bilo kojih pretpostavki medija. Rast cijene dionice Gorenja tako je u srijedu iznosio 2,08 posto. Završila je na 12,25 eura, dok je promet premašio 95 tisuća eura. Ljubljanski indeks LJSEX porastao je 0,53 posto.

Imtel Computers u srijedu se pojavio među najlikvidnijim izdanjima na Beogradskoj burzi, i to sa 1,97 milijuna dinara, što je bilo dovoljno za drugo mjesto na listi najlikvidnijih. Dionica je zabilježila pad cijene od 0,60 posto u odnosu na zadnji rezultat od utorka i završila na okruglo 500 dinara. Srijeda je bila tek treći ovogodišnji dan tijekom kojeg se trgovalo Imtelom i prva ovogodišnja korekcija, dok je prethodna cijena iznosila 503 dinara.

REGIONALNI INdEkSI +0,67% BIRS +1,26% 823,83 821,07 LJSEX +0,53% FIRS +1,34% 1.395,93 3.246,67 Belex15 +0,32% MBI10 +0,26% 2.344,12 628,66 Belexline +0,40% MOSTE -0,06% 496,84 1.204,60 SASX10 -0,11% NEX20 +0,00% 13.823,31 890,56 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI -0,59% WIG20 -0,54% 2.479,64 BuX -0,42% 22.160,20 -0,69% -0,68% ATX -0,65% 2.479,34 indeksa na zatvaranju u -0,44% Stanje srijedu 18. kolovoza 2010.

FTSE100 5.318,72

dAX 6.180,06

CAC40

3.638,17

MICEX 1,385.39

AMERIčkI INdEkSI dJIA +1,01% S&P500 +1,22% 10.405,85 1.092,54 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +1,26% utorak 17. kolovoza 2010. 2.209,44


investor 22 dioniČki

Powered by Ime fonda

+

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

42,0402

26,05

PBZ I-Stock

61,4700

21,60

NFD BRIC

28,4834

20,33

HPB WAV DJE

88,4581

20,26

128,1100

17,60

ST Global Equity

48,3755

-21,94

FIMA Equity

78,6450

-21,75

C-Zenit

48,1892

-16,00

HPB Dynamic

49,5419

-12,89

KD Victoria

14,0178

-12,63

ZB trend

+ MjeŠoviti

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

142,0100

14,41

Raiffeisen Balanced

151,0700

12,14

AC G Balanced EM

10,8514

7,10

109,0250

6,90

9,7695

6,04

ICF Balanced

114,7576

-26,13

ST Balanced

177,8223

-18,43

ST Aggressive

64,3889

-16,81

5,4295

-7,95

116,1000

-1,03

Allianz Portfolio HI-balanced

C-Premium Erste Balanced

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

172,9600

13,39

OTP euro obveznički

125,2735

11,10

ZB bond

160,1900

10,42

Capital One

157,3800

9,81

PBZ Bond fond

128,5000

9,50

11,3093

3,66

Erste Bond

129,2900

6,17

ICF Fixed Income

138,7134

6,33

HPB Obveznički

125,6096

7,65

PBZ Bond fond

128,5000

9,50

+

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

Aureus Equity KD Energija OTP Europa Plus AC Rusija ZB euroaktiv NFD Nova Europa Capital Two Prospectus JIE Raiffeisen World KD Prvi izbor Raiffeisen Emerging M. Ilirika BRIC Aureus US Equity MP-Bric HR KD Nova Europa MP-Global HR OTP meridian 20 HPB WAV DJE C-Zenit ZB trend HI-growth ZB BRIC+ Raiffeisen C. Europe MP-Mena HR VB High Equity NFD BRIC Erste Adriatic Equity Ilirika JIE PBZ I-Stock ZB aktiv

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn € € € kn kn kn € kn € € kn kn kn kn € € kn € € € € kn kn € € € kn kn

92,1944 9,7208 108,4566 42,0402 100,6600 121,8983 68,0700 58,0300 99,5300 12,0244 56,3500 110,2912 111,0579 331,5317 6,4145 285,9924 83,5800 88,4581 48,1892 128,1100 8,1308 98,9600 60,6100 436,5879 47,3367 28,4834 84,3500 158,6727 61,4700 96,4000

3,02 2,24 2,08 1,65 1,51 1,48 1,45 1,40 1,34 1,29 1,26 1,26 1,22 1,17 1,13 1,13 1,09 1,00 0,94 0,91 0,89 0,85 0,83 0,83 0,69 0,68 0,67 0,65 0,64 0,56

-6,62 -0,01 2,43 -5,08 1,34 -1,36 -6,55 -4,70 -1,11 0,83 -2,32 2,44 -18,09 -2,83 -0,07 -4,51 -4,01 0,72 -11,81 -1,32 -2,12 2,40 -6,68 -4,68 -1,58 1,08 -8,60 -5,21 0,44 -3,87

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-3,23 N/A 3,47 -0,23 1,08 1,20 -3,83 -10,38 3,64 1,81 -0,19 13,76 -6,07 -0,19 1,24 3,43 -6,16 6,19 -15,26 3,51 -2,71 N/A -10,88 8,44 -7,26 5,58 -11,19 -5,78 -0,24 -0,10

-2,84 N/A 9,12 26,05 10,86 0,01 3,89 -4,08 9,97 5,93 14,09 N/A -1,55 14,23 17,30 16,72 4,54 20,26 -16,00 17,60 5,07 N/A -0,69 11,33 2,90 20,33 -6,70 -1,10 21,60 10,21

-1,71 N/A 7,84 -22,26 0,10 11,74 -10,88 -14,23 -0,07 2,48 -19,41 N/A 5,83 -7,43 -14,47 -13,98 -7,49 -4,06 -25,38 3,22 -2,41 N/A -8,96 3,64 -22,88 -15,34 -3,45 8,27 -14,58 -0,88

-6,02 -2,79 0,77 3,37 -0,68 0,51 -3,54 -8,33 3,30 4,40 -0,44 10,29 0,01 -2,46 1,68 1,40 -3,50 7,59 -14,73 5,29 -2,63 -1,04 -6,73 11,89 -5,40 5,19 -7,12 -3,35 1,25 -0,83

Imovina

68,491 5,422 8,469 9,245 213,549 8,784 6,706 24,364 40,875 5,164 25,240 14,855 13,386 11,850 19,261 5,052 17,532 13,551 6,117 166,530 66,895 62,616 225,152 7,119 13,062 9,625 203,997 95,241 199,791 498,685

Starost

Datum

4,72 0,46 1,08 3,44 6,29 1,79 3,33 3,55 6,88 7,52 2,66 0,62 1,85 2,44 2,84 2,23 2,30 2,96 2,50 7,81 8,48 0,34 5,33 2,45 2,88 3,38 4,85 5,81 3,09 4,15

17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI Aureus Balanced OTP uravnoteženi ZB global ST Aggressive Erste Balanced Agram Trust KD Balanced C-Premium HI-balanced Raiffeisen Balanced Ilirika JIE Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige ICF Balanced PBZ Global fond ST Balanced HPB Global AC G Balanced EM

kn kn € kn € kn kn kn € € € kn € kn kn kn kn €

81,6497 107,4127 142,0100 64,3889 116,1000 67,3624 8,1117 5,4295 9,7695 151,0700 141,7318 109,0250 107,3400 114,7576 97,8300 177,8223 101,5364 10,8514

2,49 0,75 0,64 0,64 0,62 0,61 0,58 0,47 0,45 0,43 0,36 0,21 0,18 0,10 0,08 0,05 -0,20 -0,20

2,48 -4,90 -1,97 -5,68 -2,96 -4,25 0,24 -6,61 -0,68 -1,72 -2,88 0,67 3,22 -8,43 -5,02 -4,12 -4,52 -2,22

0,19 -7,10 1,92 -4,78 -2,89 -6,57 -0,85 -9,07 -0,66 -1,45 -3,20 3,79 N/A -13,33 -5,63 -5,53 -5,21 2,40

-0,26 2,74 14,41 -16,81 -1,03 -0,54 2,48 -7,95 6,04 12,14 3,48 6,90 N/A -26,13 3,97 -18,43 1,22 7,10

-4,84 1,54 3,92 -8,58 -0,65 -3,39 -4,46 -15,85 -0,27 5,31 7,94 7,06 N/A 2,00 4,61 7,87 0,31 5,77

1,50 -5,90 3,57 -9,38 0,54 -3,23 -1,71 -7,97 -0,19 2,85 -0,90 3,91 7,34 -10,58 -2,61 -7,59 -4,67 5,29

15,938 39,954 718,420 3,493 105,879 11,754 13,045 12,674 65,282 326,057 42,622 7,072 134,422 12,309 289,060 11,525 117,921 13,236

4,09 4,68 9,13 4,91 9,58 2,10 4,59 3,54 8,48 7,97 4,57 1,27 0,44 8,30 8,93 7,61 4,87 1,46

17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010

€ € € kn € € € € €

125,2735 129,2900 128,5000 157,3800 160,1900 172,9600 11,3093 138,7134 125,6096

0,27 0,09 0,08 0,08 0,06 0,06 0,02 0,01 -0,02

-0,57 2,47 1,47 2,00 0,77 2,21 1,46 1,31 2,75

1,42 5,38 4,50 4,16 4,64 5,50 4,31 3,16 4,33

11,10 6,17 9,50 9,81 10,42 13,39 3,66 6,33 7,65

4,94 4,50 4,63 8,12 5,30 6,88 1,46 3,92 4,79

2,40 7,98 6,77 5,99 5,46 7,50 5,27 3,62 5,19

10,538 100,919 77,147 11,778 200,398 286,819 6,077 42,160 47,846

4,68 7,21 7,44 5,81 9,13 8,23 8,48 8,51 4,87

17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010

kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € € $

139,9394 143,0700 131,4300 161,3281 138,9700 136,9700 137,3386 133,7345 130,7561 121,4331 115,7262 11,2171 10,5662 107,3412 101,5135 104,5500 124,8500 124,1100

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,97 0,82 0,61 0,47 0,54 0,87 0,57 0,72 0,74 0,69 0,79 0,88 0,87 0,75 0,78 1,05 1,14 0,49

1,95 1,72 1,44 0,93 1,38 1,81 1,25 1,52 1,74 1,26 1,56 1,88 1,77 1,83 0,25 2,33 2,22 1,48

6,23 5,59 4,76 4,07 3,31 4,75 3,08 4,52 5,58 3,78 4,40 4,61 4,34 5,04 1,41 N/A 4,90 3,09

4,36 4,91 6,46 4,86 3,32 4,46 4,71 4,49 5,66 4,27 5,39 6,26 4,67 5,75 1,44 N/A 4,47 4,12

2,57 2,54 2,00 1,42 1,79 2,37 1,53 2,35 2,70 1,90 2,08 2,45 2,36 2,32 0,29 3,00 2,90 2,16

81,110 952,614 1026,962 2330,755 106,617 608,127 104,047 38,667 165,234 116,761 162,554 70,756 36,176 141,234 5,265 488,282 266,179 38,821

7,87 7,48 11,39 10,07 10,07 7,21 6,90 6,63 4,87 4,65 2,79 1,89 1,21 1,27 1,05 0,90 8,07 5,35

17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010 17.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI OTP euro obveznički Erste Bond PBZ Bond fond Capital One ZB bond Raiffeisen Bonds HI-conservative ICF Fixed Income HPB Obveznički

nOVčanI fOnDOVI ICF Money Market Raiffeisen Cash PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Euro Novčani PBZ Dollar fond


investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 19/8/2010

teČaj

akViZiCija

Kuna je u srijedu u odnosu na utorak oslabila prema euru 0,21 posto, na 7,244531 kuna. Kuna je za isti postotak, 0,21 posto, oslabila i prema američkom dolaru. Oslabila je i prema britanskoj funti 0,05 posto te prema švicarskom franku 0,23 posto. Srednji tečaj dolara iznosio je 5,622890 kuna, funte 8,797245 kuna, a franka 5,399919 kuna. B.hr

Slovenska naftna kompanija Petrol preuzela je Butan d.o.o., tvrtku koja se bavi prodajom i distribucijom ukapljenog naftnog plina (UNP) sa sjedištem u Osijeku, objavljeno je u srijedu. To je drugo Petrolovo preuzimanje u Hrvatskoj ove godine, nakon lipanjske akvizicije Jadranplina iz Drniša. Tvrtka je sada u stopostotnom vlasništvu Petrola te je preimenovana u Petrol Butan Osi-

kuna slabija 0,21 posto prema euru

Petrol preuzeo osječki Butan

alekSanDer SVetelšek, predsjednik Uprave Petrola snimio hrvoje dominić

HT jedini prikupio više od milijun kuna jeDnaki U SiromaštVU Oba su Crobexa rasla treći dan zaredom, a ukupan promet dionicama i nije bio katastrofalno loš, već su razlike među prometima trgovanih dionica bile manje nego inače iViCa mUDrinić, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma, jedine dionice koja je u srijedu na Zagrebačkoj burzi skupila više od milijun kuna prometa snimio saša ćetković

Na Zagrebačkoj burzi u srijedu nije bilo velikih iznenađenja. Indeksi su nastavili trend blagog rasta vrijednosti treći dan zaredom te je tako CROBEX rastao 0,71 posto, na

1866,28 bodova, dok je CROBEX 10 bio u plusu 0,57 posto i dan završio sa 990,5 bodova. Ukupan promet na burzi iznosio je 56,6 milijuna kuna, dok je na dionice potrošeno

29,6 milijuna kuna. Jedina s milijunskim prometom bila je dionica HTa kojom je trgovano u iznosu 1,28 milijuna kuna, a ta je dionica zabilježila rast cijene 0,06 posto. Na drugom se mjestu našla dionica Končar Elektroindustrije koja je zabilježila promet od 935.592 kune. Vrijednost te dionice skočila je nemalih 2,11 posto te je tako zadnja zabilježena cijena iznosila 485 kuna.

agorokorovi u plusu

Također treba izdvojiti dionicu Konzuma koja je uzletjela 9,12 posto uz promet od 139.221 kunu, dok je cijena

druge Agrokorove sastavnice Jamnice, nakon snažnog pada prethodnog dana, rasla 7,04 posto uz promet od 75.999 kuna. Cijena dionice hotelijerskog poduzeća HTP Korčula u srijedu je snažno skočila, prešavši tako rastom razinu od 90 kuna po dionici. Promet od 56.000 kuna, koliko je ostvareno u srijedu, može se nazvati iznadprosječnim. Ukupno je protrgovano sa 614 dionica u devet transakcija. Nakon što je prethodnog dana zabilježila snažan rast cijene, dionica Dom holdinga u srijedu je zabilježila pad od gotovo pet posto te je bila najveći gubitnik među nešto likvidnijim izdanjima. Upravo je mali promet glavna boljka Zagrebačke burze te se promet od 70.000 kuna, koliko je trgovano Dom holdingom, može nazvati zadovoljavajućim.

Biljana Starčić

regija

Razočarao samo sarajevski SASX-10 Da nije bilo lošije izvedbe sarajevskog indeksa SaSX10, sve bi burze regije u srijedu zabilježile rast indeksa.

SASX-10 izgubio je u srijedu 0,11 posto i zaključio na 890,56 bodova, što ipak nije

bilo dovoljno za poništavanje dobitaka prethodne trodnevne pozitivne serije. Najviše se trgovalo dionicama građevinara Bosnaputeva, u vrijednosti većoj od dva milijuna konvertibilnih maraka, uz pad cijene 16,40 posto, na

5,25 KM. Banjalučki BIRS u srijedu je ostvario najveći rast od indeksa regije: porastao je 1,26 posto, na 823,83 boda, no prometi su ponovno bili beznačajni. Beogradski je Belex 15 porastao solidnih 0,32 posto, na 628,66 bodova, ali

među milijunašima se u plusu našao samo Energoprojekt holding, koji je poskupio 0,43 posto, na 924 dinara. Najviše se trgovalo Sacenom iz Novog Sada, u vrijednosti 5,04 milijuna dinara, uz rast cijene 1,25 posto. J. J.

jek. Na području Ernestinova posjeduje punionicu plinskih boca, skladište za UNP te punionicu autoplina. Cilj grupe Petrol je sljedeće godine dosegnuti prodaju od 20.000 tona te podmirivati postojeće i buduće potrebe za UNP-om u Hrvatskoj. “Akvizicija osječkog Butana sljedeći je logičan korak u jačanju naše tržišne pozicije na području veleprodaje i maloprodaje UNP-a”, rekao je povodom preuzimanja Aleksander Svetelšek, predsjednik Uprave Petrola. B.hr

komentar

Život od politike

ante Pavić ante.pavic@business.hr

S

ve je očitije da između Vlade i banaka vlada svojevrstan status quo u vezi stajališta o uvođenju poreza na banke. Bankari su premijerki mirno izložili svoje neslaganje znajući da gotovo sve u Hrvatskoj ovisi upravo o njima pa i financiranje državnog deficita. Premijerka, s druge strane, ostanak u fotelji duguje mnogima, od banaka do koalicijskih partnera koji od nje traže uvođenje poreza na banke. Zaista joj nije lako, jer se oko nje sve raspada u trenucima dok Austrijanci i bratija iz Europske unije sve dublje kopaju u ormaru iz kojega ispada novac pograbljen od građana Hrvatske i kojim je, sve je očitije, financirana i njezina stranka. A takve se turiste ne može pozvati da šute za dobrobit Hrvatske. Još je davno Max Weber definirao da se može živjeti "za politiku" ili "od politike". Kako u Hrvatskoj prevladava samo potonja kategorija, a novca, kao što znamo, ima samo u bankama, nije teško zaključiti da će se i ovaj sukob riješiti na obostrano zadovoljstvo.


Rupert Murdoch dao milijun dolara republikancima

RUPeRT MURdOcH, medijski magnat arhiva business.hr

Neposredno prije izbora u studenome medijski je magnat Rupert Murdoch preko svoje kompanije News America donirao milijun dolara Udruzi republikanskih guvernera,

prenosi BBC. News America je tvrtka majka kompanije Fox News, a zahvaljujući toj donaciji udruga koja pomaže u izboru republikanskih guvernera u drugom je kvartalu ove godine udvostručila

dOBiTNici dANA (ZSE) Genera +9,78% Jamnica +7,04% Končar D&ST +4,99% Petrokemija +4,8% HGspot +4,18% 43 Raste

GUBiTNici dANA (ZSE) Zlatni rat -11,62% Varteks -5,88% Belišće -2,49% Liburnia Riviera hoteli -0,54% IPK Kandit -0,38% 6 Nema promjene

16 Pada

iNdeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,110.43 149,95

Prom. 0.09% 0,32%

Sirova nafta 75,77 Prirodni plin 4,31 Zlato 1.225,05 Srebro 18,54 Goveda 95,00 Kava 248,57

0,70% 0,92% 0,00% 0,80% 0,00% 0,90%

ČiMe SU MeŠeTARiLi SLAVNi iNVeSTiTORi?

Kompanija Berkshire Hathaway Warrena Buffetta u drugom je kvartalu potrošila više od milijardu dolara na dionice Johnson & Johnsona. Osim toga, slavni investitor uložio je u dionice financijskog servisa Fiserv, zdravstvene kompanije Bacton Dickinson i Sanofi-Aventisa. Hedge fond Johna Paulsona Paulson & Co. u prošlom je tromjesečju kupovao dionice Goldman Sachsa, PMI Groupa, Wells Fargoa, Hartford Financial Services Groupa te prava na kupnju dionica Bank of Americe. Paulson je investirao i u dionice energetskih kompanija, i to kupnjom devet milijuna dionica Exxon Mobila. Energetske dionice kupovao je milijarder Carl Icahn, čiji je hedge fond Ichan Capital u drugom kvartalu stekao dionice NRG Energyja, Anadrako Pertroleuma, Enscoa i Chesapeake Energyja, a uložio je i u proizvođača oružja Smith & Wesson. N. R.

GdJe UŠTedJeTi

Modni milijarder savjetuje britansku vladu Britanski premijer David Cameron povjerio je modnom milijarderu Sir Philipu Greenu odgovornu zadaću da analizira i predloži plan mjera za smanjenje javne potrošnje. Vlasnik Arcadia grupe Sir Philip Green upravlja modnim lancima poput Topshopa, Dorothy Perkins i mnogim drugima te zapošljava oko 40 tisuća ljudi, a sada ima priliku britanskoj vladi prenijeti svoje savjete i poslovni plan. Premijer ga je zadužio da vodi vla-

www.business.hr

UKRATKO...

Buffett kupovao dionice J&J-a i Sanofi-Aventisa

WARReN BUFFeTT, milijarder na čelu kompanije Berkshire Hathaway arhiva business.hr

svoja sredstva. Murdoch je pak time navukao bijes Udruge demokratskih guvernera, iz koje su poručili da se Fox ne može pretvarati da je poštena i objektivna organizacija dok Murdoch donira milijun dolara kako bi porazio demokratske guvernere.

din tim koji bi trebao analizirati potrošnju u posljednje tri godine kako bi otkrio neefikasnosti i prostor za uštede. Njegov bi zadatak trebao biti dovršen do 20. listopada, a trebao bi smanjiti javnu potrošnju za 25 do 40 posto. Vlada smatra kako je angažiranje Greena dokaz volje da se i ljudima izvan vlade dopusti da daju svoj doprinos, a malo poduzetničkog elementa sigurno će dobro doći pri donošenju nepopularnih mjera koje se očekuju. R. D.

SiR PHiLiP GReeN, na slici s top modelom Kate Moss, upravlja modnim lancima poput Topshopa, Dorothy Perkins i mnogim drugima te zapošljava oko 40.000 ljudi arhiva b.hr

Hoće li premijerka Kosor objaviti obrise jesenskog rebalansa, doznajte na...

...Odlazi legendarni hedge fond menadžer...

Upravitelj hedge fondova Stanley Druckenmiller nakon 30 godina karijere - tijekom koje je ostvario jedan od najboljih povijesnih prinosa od oko 30% godišnje - odlučio se na mirovinu zbog teških uvjeta u posljednje tri godine.

...Novo suđenje Blagojevichu ...

Američko državno odvjetništvo najavilo je novo suđenje bivšem guverneru Rodu Blagojevichu jer se za 23 od 24 točke otužnice porotnici nisu mogli složiti

...Sjeverna Koreja molila Mađarsku za otpis duga...

Nakon što je Sjeverna Koreja Česima nedavno ponudila ginseng kao kompenzaciju za dug, Mađari su otkrili kako su od njih tražili otpis 90 posto duga

www.business.hr

Business.hr broj 702  

četvrtak 19/8/2010 Vrhunac građevin- skog zamaha u regiji bio je 2008. Od tada su cijene nekretnina najviše pale u Beogradu, no i u Ljubljan...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you