Page 1

PLASTIČNE CIJEVI 8

PRETEKLA JAPAN 18

Pipelife se iz Karlovca seli u Kerestinec

Karlovački Pipelife, proizvođač plastičnih cijevi u vlasništvu belgijskog Solvaya i austrijskog Wienerber- DAMIR ŠTURLAN, gera, uskoro zatvara svoj pogon u Karlovcu direktor tvrtke Pipelife

Kina je postala druga najveća svjetska ekonomija po BDP-u

utorak 17/8/2010

broj 700 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Bespomoćni smo! Romi nam mjesečno ukradu željeza za 50.000 €

INTERVJU: PAŠKO VELA 4-5 Predsjednik Uprave CMC-a Sisak pohvalio se stabiliziranjem poslovanja željezare, novim ulaganjima i zapošljavanjem, a najveći mu je problem trenutačno kontinuirana krađa otpadnog željeza sa skladišta

Antipoduzetnička klima tjera nas prema inozemstvu INTERVJU Davor Patafta, vlasnik varaždinske T7 grupe, prvi put javno odgovara na prozivke o navodnim beneficijama koje je stekao preko varaždinskoga gradonačelnika Čehoka, ali i o tome kako ga stalne javne hajke potiču na razmišljanje o investicijama izvan granica Hrvatske 6


info&stav

INDIkATOr

2-3 Hrvatski kupci su ekološki svjesni Hrvatski potrošači imaju razvijenu svijest o potrebi ekološkog pakiranja proizvoda. 94 posto ispitanika u anketi GfK slaže se s tvrdnjom da proizvodi moraju biti pakirani u reciklirajući materijal, ali samo ih je 57 posto i spremno platiti nešto višu cijenu za to.

Pad premija osiguranja Krajem srpnja zaračunata bruto premija osigurateljnog sektora u Hrvatskoj iznosila je 5,812 milijardi kuna, što je 2,3 posto manje nego krajem srpnja lani, objavio je Hrvatski ured za osiguranje. Premija neživotnih osiguranja smanjena je 2,9 posto, a životnih osiguranja 0,5 posto.

business.hr Utorak 17/8/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kONTAkT Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

MALVErZACIJE S kArTICAMA

Po parkirnom mjestu zarade samo 1 kunu Aktualne afere s prodajom parkirnih karata Zagrebparkinga na crno i preprodajom ZET-ovih markica aktualizirale su pitanje kontrole poslovanja u komunalnom divu Zagrebačkom holdingu, koji izlaz iz kronične nelikvidnosti upravo traži u zaduživanju na međunarodnom tržištu.

Pokaz nije problem

"Pitanje pokaza koje prodaju naši zaposlenici nije Holdingov problem i mi tu praktički ništa ne možemo.

No, prodaja povlaštenih parkirnih karata je sasvim drugih razmjera i naš ured za internu kontrolu pristupio je problemu krajnje ozbiljno", komentirao je dvije aktualne medijske afere vezane uz Holding njegov glasnogovornik Dušan Viro, ali nije otkrio detalje istrage koja još traje. Dok prodaja ZETovih markica koje zaposlenici dobivaju kao naknadu za prijevoz na posao ne zanima Upravu, gubitak prihoda na parkirnim kartama prve zone jedne od profitabilni-

jih podružnica Holdinga, Zagrebparkinga, konačno je zazvonio na uzbunu.

kontrola nemoguća

Takva praksa traje već godinama, upozorava naš sugovornik upoznat s poslovanjem Holdinga, te dodaje da je upitno može li se uopće ući u trag svim nelegalno izdanim kartama jer je sustav izdavanja karata napravljen tako da je kontrola gotovo nemoguća. Da se nešto čudno događa u tvrtki koja bi trebala puni-

ti gradsku blagajnu, ustvrdio je na raspravi o parkirnim zonama i poslovanju Zagrebparkinga u Gradskoj skupštini zastupnik Igor Rađenović. Prema ostvarenim prihodima i broju parkirnih mjesta kojima upravlja Zagrebholding, ispada da se na svakom parkirnom mjestu u sat vremena zara-

NE DA SE IZ FOTELJE

Sapunar: Ne odlazim iz Hrvatskih auto "Nisam stavio svoj mandat na raspolaganje", demantirao je Josip Sapunar, član Uprave Hrvatskih autocesta, pisanje Jutarnjeg lista prema kojem je nakon uhićenja Nevenke Jurak, vlasnice Fimi-medije koja je s HAC-om sklopila nekoliko vrijednih ugovora, stavio mandat na raspolaganje. "Također želim razjasniti i demantirati navode o mom sudjelovanju na sastanku u Vladi u prolje-

će 2007., jer nisam sudjelovao na tom sastanku", stoji u Sapunarovu priopćenju. Sapunar je navodno, prema pisanju Jutarnjeg lista, bio i jedan od sudionika sastanka pod pokroviteljstvom Ive Sanadera na kojem je direktorima javnih tvrtki poručeno da marketinške aktivnosti provode u suradnji s Jurak. Ipak, u svom priopćenju Sapunar ništa ne govori o svojoj povezanosti s tvrt-

kom Fimi-medija i njezinom vlasnicom. Naime, kao što je Business.hr pisao još u siječnju 2010. godine, prvi je posao Fimi-media u HACu dobila na svečanosti otvaranja autoceste Zagreb Lipovac još 2006. godine, no tada s HAC-om tvrtka uopće nije sklopila ugovor već je 1,5 milijuna kuna, koliko je bilo plaćeno Fimi-mediji za toj posao, platio izvođač radova (Viadukt), koji je to onda naplatio od HAC-a. Ista je

špranca primijenjena i na otvaranju dionice autoceste Dugopolje - Šestanovac 2007. godine, kada je Fimimedia organizaciju te svečanosti naplatila 600.000 kuna, a naplata je obavljena preko Konstruktora i Hidroelektre-niskogradnje. Takvu praksu dokinulo je uhićenje bivše Uprave HAC-a u studenome prošle godine koje je na svojoj poziciji "preživio" jedino


››

biser dana

Nešto smo sami predlagali ranije, Vlada je to preuzela, dodala neke druge stvari za koje mislimo da su nerealne i loše primjerice, odlazak žena u mirovinu u isto vrijeme kada i muškaraca, to je za nas, ako hoćete, i teološko pitanje, naprosto to je krivo Zoran Milanović, predsjednik sDP-a, odgovarajući na izjavu predsjednice Vlade jadranke kosor u kojoj je ona kritike sDP-a na račun Vlade u vezi rebalansa proračuna i Vadinog paketa gospodarskih mjera ocijenila licemjernima

brojka

843,7 milijardi dolara američkih državnih obveznica bilo je u portfelju kineske vlade u lipnju, što je najniža razina od najmanje istoga mjeseca prošle godine, stoji u izvješću toga ministarstva o međunarodnim tokovima kapitala

uvodnik

igor rađenović, zastupnik Gradske skupštine, smatra da bi parkiranje u zagrebu moglo biti jeftinije - da se toliko ne krade 

Zašto policija dopušta potkradanje željezare? kao na divljeM ZaPadu kradljivci su prokopali tunele ispod ograde kruga željezare te mirno odvoze plijen

fotonacional

romana Dugandžija romana.dugandzija@business.hr

di samo jedna kuna. Kada se zna koliko građani plaćaju parkiranje, postavlja se pitanja gdje nestaje novac, upozorio je Rađenović, koji smatra da bi parkiranje trebalo biti znatno jeftinije, ali da jedna parkirna karta ne smije vrijediti za cijeli grad, već samo za određeni kvart. Darko Baniček

darko.banicek@business.hr

ocesta — Sapunar kao prvi čovjek tvrtke za financije. A na Sapunara kao "glavu korupcije u HAC-u" upozoreni su u travnju ove godine i premijerka Kosor, državni odvjetnik Bajić, ravnatelj Uskoka Cvitan i ministar Karamarko, i to u pismu koje su potpisali "zaposlenici HAC-a". U tom pismu, koje je Sapunar nazvao glupošću, upravo se njega ističe kao glavnu figuru i kadrovika HAC-a. i. P.

D

ivlji zapad u sisačkoj željezari! Tako bi se ukratko moglo opisati stanje u CMC-u Sisak, ali ovaj put ne zbog poslovnih problema nego zbog učestalih krađa otpadnog željeza. Svaki mjesec željezara zbog krađe otpadnog željeza koje joj služi kao sirovina trpi štetu od 50.000 eura, a jedina koja bi nešto mogla učiniti - policija - ne čini ništa. Već izvjesno vrijeme kradljivci, koji znaju da je otkup otpadnog željeza unosan posao, svakodnevno tačkama iz tvorničkog kruga odnose željezo. Dobro organizirani, kradljivci su čak prokopali tunele ispod ograde te mirno, kao da je željezo njihovo, ne potrudivši se ni sakriti svoj ilegalni biznis odvoze plijen. sisAčkA željezArA ima dvadesetak zaštitara, ali ima i ogradu dugačku tri kilometra oko skladišta otpadnog željeza pa fizički nije moguće u svakom trenutku pokriti cijelu granicu. I kada ulove lopove na djelu, ne mogu im apsolutno ništa. Kad ih pokušaju otjerati,

snimiosaša ćetković

››

Već izvjesno vrijeme kradljivci svakodnevno tačkama iz tvorničkog kruga odnose željezo. Kad ih fotografiraju i policiji pokažu fotografije, policija ne reagira. Odgovorni u sisačkoj željezari se pitaju: kako je moguće da policija ne može zaštiti njihovo pravo na vlasništvo

ne uspijevaju ili se oni vrate za sat-dva. Kad ih fotografiraju i policiji pokažu fotografije, policija ne reagira. Kad ih ulove na djelu i pozovu policiju, poput scena u krimićima, kradljivci se razbježe dok policija dođe na mjesto događaja. Nekoliko su puta zaštitari čak pucali u zrak da ih zastraše, ali u ekspresnom je roku stiglo upozorenje policije da to ne smiju činiti. Ne smiju, jasno je to i Upravi CMC-a, ali nije im jasno kako

je moguće da policija ne može zaštiti njihovo pravo na vlasništvo koje je evidentno ugroženo, a čak je dokumentirano i fotografijama objavljenim u lokalnim medijima. Američki CmC dosad je u sisačku željezaru uložio 1,2 milijarde kuna, zadržava broj zaposlenih oko tisuću, izgradio je novu čeličanu - prvu nakon gradnje željezare, pokušava proširiti proizvodnju i čelika i proizvoda veće kvalitete, a čak se ni sindikati ne ža-

le na vlasnika. Za tako dobro tretiranje proizvodnje u Hrvatskoj hrvatska država tom investitoru iz Amerike, pak, odgovara na posve "primjeren" način. Uzima poreze, doprinose, naknade, a za to ne nudi ništa. Čak ni minimalnu zaštitu prava vlasništva. Fiskalna tijela države očito dobro obavljaju zadaću, oni pak represivni i pravni, čini se, ne vide ni ono što su zabilježili fotografi, novinari, snimatelji, zaštitari i radnici.


tema 4-5

INTERVJU: PAŠKO VELA Predsjednik Uprave CMC-a Sisak po ulaganjima i zapošljavanjem, a najveći mu je problem trenutačno

Romi nam mjesečno uk željeza za 50.000 eura

Bespomoćni sm 'Imamo 20 zaštitara i sigurnosne kamere, ali ne možemo im ništa. Prokopali su kanale ispod ograde. Oni ukradu naše željezo, prodaju ga Ciosu, a Cios opet nama. Čini mi se da su udruženi s nekim iz policije', požalio se direktor željezare CMC Sisak, koji zbog svega razmišlja o tome da tuži državu za nadoknadu štete CMC Sisak, poznatiji kao Željezara Sisak, nakon godina agonije i jedne od najmučnijih privatizacija, konačno je postao stabilna tvrtka s jakim vlasnikom, koji je u tri godine u sisački pogon uložio 1,2 milijarde kuna i u posljednjih mjesec dana zaposlio je stotinjak radnika. Najtežu su krizu preživjeli, a iako je tržište još turbulentno, nadaju se da im se neće dogoditi kriza s "dvostrukim dnom". S novom čeličanom krenuli su u osvajanje novih tržišta za prodaju viška čelika. No, paradoksalno, najveći im je problem trenutačno krađa otpadnog željeza, kaže Paško Vela, predsjednik Uprave CMC-a Sisak. U zadnje vrijeme učestale su krađe vašeg otpadnog željeza. Što se događa? — Naš najveći problem trenutačno je krađa otpadnog željeza. Imamo 20 zaštitara i sigurnosne kamere, ali Romima ne možemo ništa. Prokopali su kanale ispod ograde i usred dana nam kradu otpadno željezo koje smo kupili od tvrtke Cios. Potjeraju ih naši zaštitari kad ih ulove na djelu, ali oni se vrate za pola sata. Ukradu nam željezo, prodaju ga Ciosu, a Cios opet nama. Mjesečno zbog toga imamo štetu od 50 tisuća eura.

Jeste li prijavili krađe policiji? — Prijavljivali smo, ali i policija je nemoćna. Kad vidimo kradljivce kako tačkama odvoze naše željezo, pozovemo policiju, ali kad ona dođe, njih više nema. Čini mi se da su oni udruženi s nekim iz policije, ne znam kako drukčije to tumačiti. U svakom slučaju, nemoćni smo i možemo samo tužiti državu za nadoknadu štete jer pravna država uopće ne radi. Ovih je dana istekla i zabrana otpuštanja radnika u prve tri godine nakon ulaska CMC-a. Mogu li se sad očekivati otpuštanja? — Nema razloga da u ovom trenutku otpuštamo. Sigurno ne u većem broju. Možda ćemo smanjivati broj zaposlenih u onim segmentima koje trebamo smanjiti, a to su neke servisne funkcije, no riječ je o vrlo malom broju. Upravo suprotno, u posljednjih smo mjesec dana zaposlili 100 ljudi. Otvorili smo četvrtu smjenu u no-

voj čeličani i novu smjenu na srednjoj pruzi za proizvodnju bešavnih cijevi, tako da smo imali potrebu za novim ljudima i u logistici. Koliko je u ove tri godine zaposlenika napustilo željezaru, a koliko ih je zaposleno? — Kad je CMC preuzeo tvrtku, broj od 1350 zaposlenika smanjen je na 950. Sada s novih 100 imamo oko 1050 zaposlenika. I sve to na kontroliran način u suglasju sa sindikatima. Nova čeličana radi punom parom? — Nama nova čeličana radi, i to ponajprije znači samostalnost u proizvodnji bešavnih cijevi jer sad više ne moramo kupovati čelik, a imamo i čelika za slobodnu prodaju. Dovršavamo obnovu cijele čeličane sredinom rujna, kad će u pogon biti puštena takozvana dorada čelika ili lonac peć, što nam omogućuje bržu proizvodnju kvalitetnijeg čelika. Znači li vaša povećana

proizvodnja da se tržište oporavilo? — Oživjelo je tržite nafte i plina zbog rasta cijena, pogotovo u Americi. Oživjele su eksploatacije plina na nekim novim nalazištima, a mi radimo cijevi upravo za to tržište. Koliko izvozite na američko tržište? — Oko 70 posto izvoza ide u Ameriku, a 30 posto u Europu i sjevernu Afriku. Od ukupne proizvodnje samo 5 posto ostaje u Hrvatskoj, a 95 posto izvozimo. Jeste li napravili iskorak na nova tržišta za prodaju viška čelika? — Imamo poseban tim koji se time bavi i lansirali smo probne količine kupcima, tako da smo prošli mjesec prodali 700 tona. To ćemo pojačavati svaki mjesec, a cilj nam je prodavati 5000 tona mjesečno. Cijena je oko 400 do 500 eura po toni. Ciljamo uglavnom na europska tržišta jer za čelik nemamo ograničenja u Europskoj

O ŽELJEZARI SPLIT... Što mislite da će se dogoditi sa Željezarom Split? - Mislim da je jedini izlaz stečaj i likvidacija. Možda se prije nekoliko godina moglo nešto napraviti, ali sad teško. Pa oni već godinu i pol ne rade.

Osim toga, industrija čelika još jako dugo neće osjetiti konjunkturu kakvu smo imali prije nekoliko godina. Imali su dosta unutarnjih problema u Splitu, a i jaku konkurenciju u Mittalu u Zenici. Mislim da se sada nitko neće usuditi to kupiti.

uniji, a za cijevi imamo carine. Postoji velik interes talijanskog, njemačkog i francuskog tržišta za čelikom. Možemo li reći da je kriza prošla za vašu industriju ili postoje izgledi da će vas pogoditi dvostruko dno? — Mislim da je onaj polet koji smo imali prije tri mjeseca zaustavljen i to nas brine. Svi očekujemo sa zebnjom što će se događati u sljedećim mjesecima. Indikator je cijena nafte, a ona je danas pala na svjetskom tržištu. Nije nama baš tako ni dobro što smo toliko ovisni o američkom tržištu i zato nam je problem nemogućnost izvoza u Europu zbog antidampinških carina. Prijevoz svake tone cijevi u Ameriku stoji oko 120 dolara, a to bi umjesto troška moglo donijeti profit. Ulazak Hrvatske u EU ključ je dugoročnog opstanka za nas. Jeste li na američkom tržištu tako jaki zbog američkog vlasnika ili nekog drugog razloga? — Na američkom smo tržištu kao Željezara Sisak poznati već otprije, samo nas neko vrijeme nije bilo pa je za oživljavanje tržišta CMC bio ključan. Kako stojite što se tiče financija? — Na mjesečnoj razini još


ohvalio se stabiliziranjem poslovanja željezare, novim kontinuirana krađa otpadnog željeza sa skladišta

kradu

business.hr Utorak 17/8/2010

››

Ulazak Hrvatske u EU ključ je dugoročnog opstanka za nas

mo!

PAŠKO VELA, predsjednik Uprave CMC-a Sisak Snimio hrvoje dominić

bROJKE

100 20

radnika zaposlili su u proših mjesec dana

milijuna dolara očekivani je gubitak i ove godine

uvijek proizvodimo gubitak, ali očekujemo da bismo sljedeći mjesec mogli imati blagi dobitak. Procjenjujemo da ćemo za ovu godinu imati gubitak oko 20 milijuna dolara, otprilike kao prošle godine. Povećali smo proizvodnju i prodaju, ali zbog disbalansa u cijenama i troškovima nije mogao biti manji gubitak. Koji su razlozi gubitka i tri godine nakon što je CMC ušao u željezaru? — Prvi je razlog recesija jer nitko u našoj industriji nije prošlu godinu završio s dobiti. U Americi nismo mogli prošle godine ništa prodati po normalnoj cijeni, a sa sjevernoafričkog tržišta sedam mjeseci nije bilo upita ni narudžbi. Osim toga, u željezaru je trebalo dosta uložiti zbog zastarjele tehnologije. S ovom tehnologijom koju smo imali do prije mjesec dana željezara nije mogla proizvoditi ništa drugo nego gubitke. To je tehnologija doslovno iz prošlog stoljeća. I treće, troškovi poslo-

vanja u Hrvatskoj previsoki su zbog previsokog tečaja i zbog vrlo visoke cijene struje i plina. Koliko je dosad CMC uložio u Željezaru Sisak? — Oko 1,2 milijarde kuna. Vrlo smo optimistični jer s novom čeličanom imamo

novu poziciju na tržištu, a najveći nam je problem zastarjeli strojni park i na tome moramo raditi jer je star 40 godina. Što mislite da je bilo ključno za preživljavanje ove krize? — Više stvari. Ako nemate vlasnika koji je spreman

zagristi i biti strpljiv, pa ako treba i prodavati dio imovine negdje drugdje, teško se može preživjeti. Drugi po važnosti je menadžment, koji će zadržati kupce i zaposlenike te stvoriti takvu atmosferu u tvrtki da većina ili svi zaposlenici misle na

zajedničku korist. Kad treba podnijeti žrtvu, podnijet će žrtvu. Smanjili smo plaće u prosjeku 10 posto i evo sad se to ukida i plaće se vraćaju na staro u rujnu, ali trebalo je tada pristati na žrtvu. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr


tema 6-7

INTERVJU: DaVoR PaTafTa Vlasnik varaždinske grupe T7 prvi put preko varaždinskoga gradonačelnika Čehoka, ali i o tome kako ga stalne ja

Antipoduzetnič nas prema inoz Davor Patafta ne istupa u javnosti. Vlasnik varaždinske grupe T7, koja okuplja respektabilan broj tvrtki i djelatnosti (Patting, Winair, Vis, Pamučna industrija Duga Resa, gradi se tvornica za preradu otpada Eko Time MBO...) i to stavlja u fokus, ne želi sebe eksponirati. Ipak, zadnja događanja bila su dovoljno jak okidač da i sam Patafta progovori. Ne boji se ni Uskoka kojega se priziva u provjeru aranžmana s Varaždinom. Na koncu, kaže on, pa već su sve pretresali, to im je posao...

"Žalosti me jedino što se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj nemilosrdno blate poduzetnici koji pošteno rade svoj posao", kaže u razgovoru za Business.hr Davor Patafta, koji je s ocem Zdenkom izgradio varaždinsku grupu T7. Njegovo ime posljednjih nekoliko godina redovito iskrsne u jeku nekakve aktualne afere kojoj je glavna meta varaždinski gradonačelnik Čehok, pa po Pataftinu sudu T7 ima više štete nego koristi od poslovnih aranžmana koje je sklopio s Gradom... Vidite li nešto sporno u aranžmanima s Gradom Varaždinom? — Ne vidimo ništa sporno u aranžmanima s Gradom Varaždinom. U potpunosti su netočni bombastični medijski napisi o tome da su Grad Varaždin i gospodin Čehok pogodovali T7 Visu prilikom kupoprodaje i zamjene zemljišta omogućivši mu kupnju nekretnina u gradskom vlasništvu po povoljnijim cijenama od tržišnih. Naime, zbog potreba drugih investitora mnogo prije kupoprodaje i zamjene zemljišta u vlasništvu Grada Varaždina grupi T7 Vis tržišnu vrijednost nekretnine utvrdio je ovlašteni građevinski vještak i ne-

kretnina je prodana kupcu po cijeni koju je prethodno utvrdila ovlaštena osoba, a ne po cijeni koju bi samoinicijativno odredio gradonačelnik. Štoviše, predmetno zemljište plaćeno je i više nego što je vrijedilo u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora jer je pala tržišna vrijednost nekretnina. Kada bi se bolje razmotrili propisi Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o otpadu te Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, vidjelo bi se da kada privatni partner interventno sanira ekološki akcident ili gradi MBO pogon (mehaničko-biološka obrada, op.a.) jedinica lokalne samouprave bez naknade osigurava lokaciju i zemljište. Iz toga proizlazi da smo oštećeni, a ne da nam se pogodovalo. Nažalost, postoji veliko neznanje iz područja zaštite okoliša, koje onda rezultira takvim stanjima u okolišu. A ugovor o interventnom odlaganju otpada? — Nema ništa sporno u sklapanju ugovora o interventnom odvozu i odlaganju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje između grupe T7 Vis kao ponuditelja i

društva Varkom kao naručitelja. Ugovor je sklopljen sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi poštujući propisanu proceduru i svaka drukčija interpretacija tog postupka i primjene Zakona o javnoj nabavi jednostavno nije točna. Što se tiče ugovora o interventnom odlaganju otpada, treba istaknuti da je inspekcija zaštite okoliša još 2007. godine naložila Varkomu i Gradu Varaždinu hitno uklanjanje baliranog smeća u Brezju zbog mogućeg zagađenje okoliša. Sklapanjem ugovora o interventnom odvozu i odlaganju komunalnog otpada nije nastala nikakva šteta za Varkom, već korist jer je Varkom, budući da nije mogao samostalno, našao najpogodnijeg partnera za sanaciju postojeće lokacije Brezje. Projekt gradnje tvornice za mehaničko-biološku obradu baliranog smeća je u završnoj fazi. Stoga ne vidimo ništa sporno u aranžmanima s Gradom Varaždinom, osim eventualno činjenice da Grad nije ispunio obveze i ne ispunjava ih prema dinamici dogovorenoj u ugovoru o interventnom odvozu i odlaganju komunalnog otpada radi sanacije posto-

RaZoČaRaNJE

Pogledajte koliko Europa pomaže svoju industriju "Gledajući u inozemstvu odnos prema primarnim industrijama i našim konkurentima s kojima se susrećemo na tržištima po svijetu, te s obzirom na stanje u domaćoj industriji, smatramo da je podrška našim industrijsko-proizvodnim tvrtkama i drugima u Hrvatskoj premala. Usporedite samo koliko su novca i jeće lokacije Brezje. Je li vam gradonačelnik Čehok ikada pogodovao zato što ste dobri s njime? Ili sad ispada zbog ove hajke da je loše biti dobar s gradonačelnikom? — Nije nam ništa pogodovano, upravo suprotno. Sa Županijom, Gradom, poglavarstvima, županom i gradonačelnikom Varaždina Ivanom Čehokom T7 grupa kontaktira samo nekoliko godina, i to prvenstveno jer direktno ili indirektno zapošljava više od 700 radnika te zato što je nositelj razvojnih projekata koji su od šireg značaja. T7 grupa

podrške druge države u Europi i svijetu davale za potpore svojim industrijama u krizi, ali i prije nje, a koliko daje naša država. Doći ćete do razočaravajućih podataka. Ako se to ne promijeni, hrvatska industrija će izgubiti tržišta i propasti jer će poticane vanjske industrije biti ili već jesu mnogostruko konkurentnije."

je isključivo tržišna i pretežito izvozno orijentirana kompanija. Zanemariv je udjel prihoda od javnih natječaja i državnih poslova u našim prihodima. Ispada, nažalost, da nam je odnos s jedinicama lokalne samouprave i odgovornim osobama donio više štete nego koristi. Nismo ništa bolji s gradonačelnikom nego mnogi drugi poduzetnici u Varaždinu. Novinski napisi o navodnim pogodovanjima u potpunosti su neutemeljeni. U povodu aranžmana s Gradom Varaždinom dosad smo imali desetke mili-


javno odgovara na prozivke o navodnim beneficijama koje je stekao avne hajke potiču na razmišljanje o investicijama izvan granica Hrvatske

business.hr Utorak 17/8/2010

čka klima tjera zemstvu ››

Da nema mene i mojih tvrtki, okrznulo bi se nekoga drugog. Nažalost, u takvom okruženju živimo. Drugdje se poduzetnike koji imaju dobre projekte i izvozno su orijentirani više cijeni i lakše im je raditi DaVoR PaTafTa, vlasnik varaždinske grupe T7 foto nacional

juna troškova i još ću imati najmanje tolike troškove, a eventualna zarada od navedenih aranžmana nije, čini se, u bližoj budućnosti. Ne mislimo da je loše biti dobar s gradonačelnikom, ali ne vidimo u tome ni koristi. Žalosti nas samo što se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj nemilosrdno blate poduzetnici koji pošteno rade svoj posao. Bi li vam smetalo da Uskok provjeri aranžmane vaših tvrtki s Gradom? — Nimalo, uostalom Uskok ima pravo provjeriti aranžmane, a i provjeravao je aranžmane o kojima mediji ovih dana naširoko pišu. Jedino, bilo bi lijepo da se, kada se utvrdi da nije bilo nepravilnosti, netko i javno ispriča i da se pokrenu postupci protiv onih koji lažno prijavljuju. Lažno prijavljivanje je kazneno djelo. U valovima nastaju uzbune oko Čehoka i usput se često okrzne i vas i vašu tvrtku. Bi li vam bilo lakše raditi negdje drugdje?

— Nažalost, u našem je društvu previše jala i ljudi umjesto da se bave sobom, bave se drugima. Da se svi više bavimo sobom, a manje drugima, svima bi bilo bolje. Mnoga događanja u Hrvatskoj, osobito neprimjeren odnos i neistinito medijsko blaćenje poduzetnika koji pošteno rade svoj posao, pogoduju stvaranju antipoduzetničke klime, a to je nedopustivo i pogubno za razvoj gospodarstva. Da nema mene i naših tvrtki, okrznulo bi se n e koga drugog. Nažalost, u takvom okruženju živimo. Drugdje se poduzetnike koji imaju dobre projekte i koji su izvozno orijentirani više cijeni i lakše im je raditi. U budućim investicijama analizirat ćemo i tu mogućnost. Sonja Hodak

sonja.hodak@business.hr


dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 17/8/2010

ODLIČNI REZULTATI

I dalje rekordan broj gostiju u Gradu Dubrovnik. Na dubrovačkom području prošlog je vikenda boravilo 4769 turista, što je sedam posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a ostvareno je 17.567 noćenja ili 6 posto više nego u istom vremenu lani. Prema podacima koje je objavila dubrovačka

PLASTIČNE CIJEVI

Pipelife se iz Karlovca seli u Kerestinec

DAMIR ŠTURLAN, direktor tvrtke Pipelife foto glavić/cropix

Karlovački Pipelife, proizvođač plastičnih cijevi u vlasništvu belgijskog Solvaya i austrijskog Wienerbergera, uskoro zatvara svoj pogon u Karlovcu Tvrtka Pipelife Hrvatska, zajednički projekt belgijske tvrtke Solvay i austrijske Wienerberger, trebala bi uskoro, kako doznajemo, zatvoriti svoj proizvodni pogon u Karlovcu i preseliti se u općinu Sveta Nedjelja. Iako pojedinosti o tom preseljenju još nisu poznate, spominje se lokacija u Kerestincu.

Nema još detalja

"Sve će pojedinosti o preseljenju biti poznate za mjesec dana, kada ćemo znati i konačni datum selidbe", kaže direktor tvrtke Pipelife Hrvatska Damir Šturlan. Šturlan nije htio komentirati ni razloge preseljenja, naglasiv-

ši da će sve razjasniti kada se dovrši projekt novog Pipelifeova centra. Tvrtka Pipelife, koja prema posljednjem izvješću broji 67 zaposlenih, bavi se prodajom i proizvodnjom plastičnih cijevi i cijevnih sustava za primjenu u distribuciji vode, plina, tople sanitarne vode, tople vode za grijanje, odvodnji i kabelskoj zaštiti. Tvrtka posluje od 1997. godine, kada je osnovana u Karlovcu, a od 1998. postoji sadašnji proizvodni centar.

Turistička zajednice, najveći broj gostiju stigao je u Grad iz Italije, Francuske, Velike Britanije i Španjolske. Ukupno je od početka godine dosad u Dubrovniku boravilo 369.949 gostiju, što je devet posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a ostvareno je ukupno 1.398.232 noćenja ili 12 posto više nego lani u isto vrijeme. U ovoj godini najveći broj gostiju bio je iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke. H

TEMPO

Gubitak 9,75 mil. kuna Zagreb. Gubitak građevinske tvrtke Tempo u prvom polugodištu ove godine od 9,75 milijuna kuna veći je 16,1 posto od gubitka iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, pokazuju podaci iz nerevidiranog i nekonsolidiranog polugodišnjeg izvješća koje je Tempo objavio putem Zagrebačke burze. Ukupni prihodi Tempa u prvom ovogodišnjem polugodi-

Kosorica uoč 80% proraču ANALITIČARI ZABRINUTI Premijerkina jučerašnja izjava identična je retorici prije posljednjeg rebalansa kojim je deficit još povećan pa analitičari zvone na uzbunu. Vlada pred njima i sindikatima još skriva rebalans, a pregovori sa sindikatima i poslodavcima počinju danas GDJE ZAREZATI? Zapitkuje se javno premijerka Jadranka Kosor već godinu dana, čime tjera u očaj i ekonomiste i poslodavce, i sindikate i glasače

Prihod 112 mil. kn

Prema dostupnim podacima, Pipelife je 2009. završila s 104,5 milijuna kuna prihoda, 6,5 posto manje nego 2008. Prošlu godinu je tvrtka završila s gubitkom od 2,9 milijuna kuna. Što se financijskih obveza tiče, tvrtka Pipelife je 31. prosinca 2009. imala 40,4 milijuna kuna kratkoročnih potraživanja, u najvećem iznosu od kupaca (39,5 milijuna) te 1,1 milijun dugoročnih potraživanja. U financijskom izvješću za prošlu godinu navodi se i 47,4 milijuna kratkoročnih obveza, od čega se najviše odnosi na obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama — 33,7 milijuna kuna. Dugoročnih obveza nije bilo. I. U. G.

štu povećani su 143,7 posto, na 43,5 milijuna kuna. Pritom su znatno porasli prihodi od prodaje, i to sa 17,7 milijuna kuna u prvih šest mjeseci prošle na 40,8 milijuna kuna u prvih šest mjeseci ove godine. Ukupni rashodi istodobno su povećani 102,8 posto, na 53,2 milijuna kuna. Pritom su poslovni rashodi povećani sa 24,1 na 50,8 milijuna kuna, a unutar poslovni rashoda materijalni troškovi povećani su s lanjskih 15,2 na 32,7 milijuna kuna u prvom polugodištu ove godine.

Snimio Saša ćetković

Iako iz Vlade najavljuju da će rebalans proračuna imati do kraja tjedna, još je potpuna nepoznanica koji će se to rashodi dirati i koliko kane uštedjeti. Premijerka Kosor i ministar Šuker dali su do znanja da bi se moglo uštedjeti radikalnijim smanjenjem plaća u javnom sektoru i rezanjem mirovina, kao i odustajanjem od regresa i božićnica, a već je upućena

promjena zakona o naknadama za nezaposlene koje se znatno smanjuju.

Nervoza partnera

No, dojam radikalnijeg rebalansa rasplinula je premijerka, koja je na obilježavanju dana grada Koprivnice izjavila da je 'više od 80 posto proračuna zadano te da to svatko mora prije upiranja prstom znati gdje zare-

zati'. Sličnu retoriku slušali smo lani prilikom najave rebalansa, kada je proračunski deficit još povećan. A sve ide u prilog tome da će se i ovaj put ići na smanjivanje tenzije među socijalnim partnerima. Nervoza i odsutnost dijaloga među partnerima vidljiva je u medijskim istupima sindikalista, Vlade i poslodavaca. Analitičari s kojima smo pričali


OGLAS

samo cijene či rebalansa: Rastu goriva i prijevoza una je zadano INFLACIJA NA 1%

uoči rebalansa najviše im zamjeraju upravo javna prepucavanja.

Manji porez na plaću?

Slično misli i Vitomir Begović, predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo, koji je primijetio da se u drugim europskim državama partneri uvijek dogovore prije rezova. "Sjećam se da smo još 2001. sklopili tripartitni socijalni sporazum da bi on nakon samo tri mjeseca pao na prvom problemu", prisjeća se Begović. On upravo u krizi vidi priliku za vraćanje starim modelima pregovora, a oni, kako je rekao, počinju u utorak (danas). Analitičari upućeni u pregovore smatraju da bi sindikati pristali na smanjenje plaća kada bi Vlada pristala smanjiti porez na rad, što bi sigurno pozdravili i poslodavci. Oni smatraju da bi se smanjenjem i promjenom načina subvencioniranja došlo do značajnih ušteda, pogotovo poljoprivrede koja dosad nije dala nikakve rezultate. Međutim, gotovo svi sumnjaju da će do toga doći jer je Hrvatska seljačka stranka kao glavni koalicijski partner jako tiha u posljednje vrijeme te podržava vladajuću stranku, ali ne i bezuvjetno. Ante Pavić

SOCIJALNI PARTNERI NA 'SUHOM'

Sindikati: Ne znamo apsolutno ništa o rebalansu Sindikalne središnjice od Vlade još nisu dobile nikakve informacije o predstojećem rebalansu proračuna, kao ni službenu najavu o rezanju plaća u javnom sektoru. Prijedlog o njihovu 10-postotnom rezanju iznio je prošlog tjedna predsjednik HSS-a Josip Friščić, ali kako im ništa formalno nije poručeno, sindikati u neslužbenim razgovorima ocjenjuju da je posrijedi probni balon koji je pušten u javnosti kako se u kontekstu rebalansa ne bi raspravljalo o smanjenju subvencija za poljoprivredu. "Sindikati od Vlade nisu dobili nikakav nacrt rebalansa pa nemamo saznanja gdje će se sve rezati. Prijedlog o smanjenju plaća javnih službi 10 posto odbacujemo kao kontraproduktivan jer bi doveo do smanjenja kupovne moći i samim time prihoda u proračunu", rekao je za Business.hr Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS). Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDSLN) Boris Pleša rekao je kako bi takav prijedlog, kada bi došao, bio uputili članstvu na razmatranje. Glavni tajnik SDSLN-a Siniša Kuhar pozvao je Vladu neka se preko premijerke ili barem ministra financija Ivana Šukera napokon izjasni o tome namjerava li ponovno uzimati javnim i državnim službama. Kuhar podsjeća na to da su se već odrekli rasta plaća šest posto te da su one dodatno umanjene tzv. kriznim porezom. Predsjednik Sindikata znanosti Vilim Ribić za utorak je sazvao konferenciju za novinare na temu plaća i rebalansa, no nije želio otkrivati detalje. Podsjetimo, državne i javne službe zapošljavaju oko 240.000 ljudi za čije se plaće na godišnjoj razini iz proračuna izdvajaju oko 32 milijarde kuna. Eventualno 10-postotno smanjenje značilo bi godišnju uštedu 3,2 milijarde proračunskih kuna. "To jest znatan iznos, ali pitanje je stava. Mi u SDP-u smo protiv toga da plaće i mirovine budu prostor za uštede", rekao je ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić. Igor Medić

U srpnju je prosječna godišnja stopa inflacije iznosila 1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Iako je godišnji rast potrošačkih cijena u srpnju najviši u posljednjih šest mjeseci, stope njihova rasta i dalje su razmjerno niske, što je ponajprije posljedica niske razine domaće potražnje, zaključuju u Raiffeisen Consultingu. Godišnji rast cijena posljedica je viših cijena energije. Tako su u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle 7 posto, što je ponajprije potaknuto rastom cijena tekućih goriva (+22,1%) i plina (+17,1%). Zbog toga su više i cijene prometa, koje su porasle 3,7 posto. To je primarno posljedica rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila (+10,2%). S druge strane, na pad potrošačkih cijena najviše su

utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića (1%). Cijene odjeće i obuće pritom su pale 6 posto. Budući da je teško očekivati osjetniji oporavak domaće potražnje do kraja godine, stopa inflacije ostat će niska, procjenjuju u Raiffeisenu. Ipak, prema kraju godine vjerojatne su više stope s obzirom na očekivano intenziviranje gospodarske aktivnosti, razmjerno nisku bazu, ali i najavljena poskupljenja. Nastavak oporavka na inozemnim tržištima trebao bi utjecati na rast potražnje za sirovom naftom pa će rast cijena energenata odraziti i na domaće tržište. Uz to, i očekivan rast cijena električne energije mogao bi se preliti na cijene ostalih dobara za osobnu potrošnju. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod 2 posto, procjena je Raiffeisena. B.hr


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 17/8/2010

POŠTA

Manje pisama i paketa

Zagreb. Pismonosnih usluga u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine bilo je 8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a od ukupnih 172,15 milijuna tih usluga glavnina ili 162,24 milijuna ih je primljeno u unutarnjem prometu, što je pad 8,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U inozemstvo je u međunarodnom prometu otpremljeno 3,88 milijuna pismonosnih

usluga ili 3,3 posto manje nego u lanjskih šest mjeseci, dok je porast 3,6 posto zabilježen sa 6,03 milijuna tih usluga primljenih iz međunarodnog prometa. Slično je bilo i s paketnim uslugama koje jedino povećanje na polugodišnjoj razini od 14 posto bilježe sa 106.000 paketnih pošiljki primljenih iz inozemstva. Ukupno je pak paketnih usluga u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine bilo 3,72 milijuna ili 7,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. H

PROJEKTI

Golfski park na uvidu javnosti

Dubrovnik. U Dubrovniku je počeo javni uvid u prijedlog urbanističkog plana uređenja Športsko-rekreacijskog centra s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosanka - sjever i Bosanka - jug. Taj projekt, u koji tvrtka Razvoj Golf d.o.o. namjerava uložiti 900 milijuna eura, najveća je investicija u Dubrovniku. Na 310 hektara trebala bi biti sagrađena dva golfska terena,

dva hotela, 268 vila te nekoliko objekata s brojnim apartmanima. Uključio bi i gradnju centra za jahanje, teniske terene, staze za bicikliste te brojne druge sadržaje. Projekt je izazvao brojna reagiranja u dubrovačkoj javnosti, a javno protivljenje iznijeli su predstavnici Udruge grad smatrajući da je riječ o daljnjoj apartmanizaciji i betonizaciji Dubrovnika. Tvrtka Razvoj Golf d.o.o. projekt je dosad predstavila članovima gradske uprave i Gradskoga vijeća. H

Iznadprosječna berb srušiti cijenu domać DOBRA GODINA Zbog dobrih vremenskih uvjeta u Solani Nin imat će rekordnu berbu. Iako su prinosima zadovoljni i u Solani Pag, neće ići na puni proizvodni kapacitet jer procjenjuju da sve neće moći prodati. Naime, rast cijene energenata utječe na poskupljenje konzumne soli BOGDAN ŽELEHOVSKI, direktor proizvodnje Solane Pag, najveće domaće solane foto vuleta/cropix

HRVATSKE SOLANE ne mogu cijenom konkurirati jeftinijem uvozu iz zemalja sjeverne Afrike poput Tunisa i Maroka, kako objašnjavaju, zbog raznih parafiskalnih nameta foto kvartuc/cropix

Dugotrajne vrućine i toplo vrijeme pogodovali su hrvatskim solanama u kojima je berba soli u punom jeku, a u nekima očekuju da će ove sezone prinosi biti iznadprosječni. "Što se tiče naše solane, berba je zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima bolja od prosjeka. Dosad smo izvadili oko 2000 tona soli i ako se tako nastavi, do kraja berbe mogli bismo ubrati i do 4000 tona, što bi bilo oko 500 tona više od našega godišnjeg prosjeka", izjavio je za

Business.hr Predrag Stulić, direktor Solane Nin. Ta solana prodaje konzumnu sol po cijeni od jedne kune za kilogram, a Stulić procjenjuje kako dobri prinosi neće dovesti do bitnih oscilacija u cijeni. Štoviše, sigurno je da viši prinosi neće rušiti cijene soli, već bi zbog rasta cijena ostalih inputa sol mogla i poskupjeti. "Moguć je i rast cijena soli, ali na to će utjecati faktori poput cijena energenata, ambalaže i ostalog", kaže Stulić. Svoju sol

prodaju ribarskoj i prehrambenoj industriji, tvrtkama poput Adrije Zadar, Konexa i ostalima.

Moderni pogoni

U najvećem hrvatskom proizvođaču soli, Solani Pag, prikupljanje je također u punom jeku. "Dosad smo prikupili oko 2000 tona salamure, odnosno ugušćene morske vode imamo za oko 17.000 tona soli", rekao je direktor proizvodnje Bogdan Želehovski. Ta je solana sagradi-


eRSTe&STeIeRmäRkISChe

Niže kamate na neke kredite

Zagreb. Erste&Steiermärkische banka od prošloga je tjedna za određene modele novoodobrenih stambenih kredita snizila kamatne stope, a do kraja godine zaračunavat će upola niže naknade za obradu stambenih i adaptacijskih kredita. Za pojedine modele stambenih kredita te za stambene kredite s tzv. ostatkom vrijednosti kamatne stope sada su od 6,35

posto do 6,90 posto, ovisno o odabranom modelu, vrsti kredita i ocjeni kreditne sposobnosti klijenta. Dosadašnji raspon kamata za te kredite bio je od 6,60 do 7,20 posto. Uz to, povećan je maksimalan iznos za sve modele stambenih kredita, na 500.000 eura, te produljen maksimalan rok otplate do 30 godina. Osim stambenih kredita, promijenjeni su i određeni uvjeti gotovinskih kredita. Smanjena je kamata za novoodobrene gotovinske kredite za umirovljenike i ona sada iznosi 9,35 po-

ba neće će soli la moderne pogone i tako udvostručila proizvodne kapacitete sa 10.000 tona na 20.000 tona. Međutim, prema riječima Želehovskoga, ove godine neće proizvesti soli koliko omogućuju puni kapaciteti jer je toliko ne mogu prodati. Cijena konzumne soli iz Solane Pag je između 80 i 90 lipa po kilogramu.

U Stonu slabija sezona

Kao kuriozitet ističe situaciju nastalu ove zime, kada su neke europske zemlje, primjerice Njemačka, Nizozemska i Poljska, ostale bez soli i morale su je hitno uvoziti. "Tada smo izvezli oko 200 tona soli i na tome zaradili. No kako je ipak riječ o malim količinama, ne možemo govoriti o nekim velikim iznosima", rekao je Želehovski. Ta solana na domaće tržište u prosjeku plasira oko 20.000 tona godišnje, a u izvoz ode oko 4000 tona, i to osim Njemačke i Austrije, u zemlje regije poput BiH, Srbije i Slovenije. Manje količine izvozi i u SAD. No, nisu sve tri hrvatske solane ovog ljeta imale sreće s vremenom. Direktor Solane Ston Sveto Pejić kaže da će im zbog kiše ove godine urodi biti slabiji, a dosad je sakuplje-

no oko 150 tona. Ta solana, najstarija u Hrvatskoj i Europi, nema moderna postrojenja i u njoj se sol sakuplja ručno pa su i prinosi znatno manji nego u ostale dvije. Tri solane podmire oko 40 posto domaćih potreba za solju, a problem nije u kapacitetima, već u cijeni koja teško konkurira jeftinijem uvozu iz zemalja sjeverne Afrike poput Tunisa i Maroka. Domaći proizvođači ističu kako ne mogu smanjiti cijenu svoje soli zbog raznih parafiskalnih nameta, prije svega zbog komunalnih i vodoprivrednih doprinosa. Igor Medić

BRoJke

40

posto domaćih potreba za solju pokrivaju tri domaće solane u Ninu, Pagu i Stonu

80

lipa do jednu kunu cijena je kilograma konzumne soli koju traže solane

sto (prije 9,50 do 10 posto), a povećan je i maksimalan iznos kredita na 4500 eura te produljen rok otplate na 48 mjeseci (prije 36 mjeseci). Prema podacima HNB-a, Erste banka je u prvih šest mjeseci ove godine, prema ukupnim plasmanima, rasla brže od tržišta, i to po stopi od 5,22 posto (bankarski je sektor rastao 4,31 posto). Time je povećan tržišni udjel banke, koji je u kreditiranju stanovništva uvećan sa 13,09 na 13,28, a u kreditiranju gospodarstva sa 13,29 na 13,34 posto. G. K.

SlABIJI dolAR

Nafta nadomak 76 dolara

London. Cijene nafte na svjetskim su tržištima u ponedjeljak ojačale nadomak 76 dolara za barel zbog slabijeg dolara, ali rast je usporila zabrinutost zbog posustajanja oporavka gospodarstava nekih velikih svjetskih potrošača nafte. Na američkom tržištu barel sirove nafte poskupio je 29 centi, na 75,68 dolara. U petak je cijena nafte nakratko

potonula na 75,01 dolar, najnižu razinu od 13. srpnja. Na londonskom tržištu nafta je u ponedjeljak poskupjela 27 centi, na 75,38 dolara za barel. “Prirodno je da nakon tako snažnog pada slijedi oporavak”, ocjenjuje analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch. “No, rast će vjerojatno biti ograničen jer negativni čimbenici i dalje prevladavaju. Jedan od njih je i oštro usporavanje rasta u Japanu, trećem po veličini potrošaču nafte u svijetu”, dodaje. H

PRIVATIZACIJA

Alvogen ne odustaje od Bosnalijeka RoBeRT WeSSmAN predvodio je menadžerski tim islandskog Actavisa, koji je 2006. konkurirajući Barru neuspješno pokušavao kupiti Plivu snimio hrvoje dominić

Američka farmaceutska kompanija Alvogen, koju vodi Robert Wessman, menadžer Actavisa koji je svojedobno pokušao preuzeti Plivu, objavila je oglas u kojem kaže da i dalje želi 19postotni državni udjel u Bosnalijeku te da uskoro očekuje postizanje dogovora Farmaceutska kompanija Alvogen, sa sjedištem u SAD-u, neće odustati od najavljivane kupnje državnog udjela u sarajevskom Bosnalijeku, od kojega planira napraviti regionalno središte, najavio je u ponedjeljak oglasom u dnevnim BiH novinama direktor Alvogena Robert Wessman. U oglasu stoji kako ta tvrtka vodi završne prego-

vore o kupnji dionica s vladom Federacije BiH, koja je ujedno najveći dioničar Bosnalijeka.

Paket IFC-a

"Formalna prodaja vladinih dionica očekuje se uskoro, a Alvogen je zainteresiran i cijelu transakciju financira vlastitim novcem", stoji u izjavi. Robert Wessman odlikuje se izvrsnim poznavanjem farmaceutskog biznisa u Europi i na Balkanu. U Alvogen je došao prije 10 mjeseci, a poznat je kao predvodnik menadžerskog tima islandskog Actavisa koji je 2006. konkurirajući Barru neuspješno pokušavao kupiti Plivu. Actavis je 2003. pod Wessmanovim vodstvom kupio srpsku farmaceutsku tvrtku Zdravlje iz

Leskovca, u koju je nakon preuzimanja investirao 37 milijuna eura. Nakon višemjesečnih pregovora s Alvogenom, federalna je vlada u travnju odlučila na burzi ponuditi na prodaju svoj udjel u Bosnalijeku, a dio dogovora trebala je predstavljati i prodaja paketa dionica IFC-a. Vlada Federacije BiH ima 19 posto vlasničkog udjela u Bosnalijaku, a devet posto dionica u vlasništvu je IFC-a, investicijskog fonda u sklopu Svjetske banke.

33 milijuna km

Bosnalijek je dioničko društvo u kojemu mali dioničari drže više od polovice dionica, 63,5 posto, među kojima su najvećim dijelom radnici i investicijski fondovi. Libijski fond za ekonomski i socijalni razvoj ima pak 8,8 posto dionica. Vlada je u svibnju ponudila svoj paket od oko milijun i pol dionica po cijeni od 22,03 KM po dionici planirajući kako će od toga dobiti 33 milijuna KM, ali izostala je očekivana ponuda Alvogena. Trenutačna cijena dionice Bosnalijeka je oko sedam eura. Tvrtka je u 2009. uprihodila oko 107 milijuna KM, što im je rekord u poratnim godinama, a poslovanje su proširili na Rusiju i Libiju. N. D., H.


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 17/8/2010

PrOMET

Prijevoz robe 20 posto manji

Zagreb. U Hrvatskoj je u prvom polugodištu ove godine prevezeno 69,6 milijuna putnika, što je 4,6 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a u padu gotovo 20 posto je i prijevoz robe, objavio je Državni zavod za statistiku. U prijevozu putnika pad od 5,8 posto zabilježen je u željezničkom prometu, u kojem je prevezeno 35,5 mi-

lijuna putnika ili 53 posto njihova ukupnog broja. Slijedi cestovni prijevoz sa 42 posto udjela i prevezenih 28,9 milijuna putnika, što je pad 3,1 posto. U pomorskom i obalnom prijevozu broj putnika smanjen je 2,6 posto, na 4,4 milijuna, a u zračnom prijevozu broj putnika manji je 11,5 posto i iznosio je 788 tisuća. U prvom polugodištu prevezeno je 58,6 milijuna tona robe, što je u odnosu na prvo lanjsko polugodište 19,8 posto manje. H

PrOŠlI VIKEND

Došlo manje turista

Zagreb. Prošli vikend u Hrvatsku je ušlo 1.365.000 putnika, što je 115.000 manje nego pretprošli, odnosno 158.000 putnika manje u odnosu na isti vikend lani, pokazuju podaci MUP-a o prometu na graničnim prijelazima. Od petka do nedjelje u ponoć u Hrvatsku je, po podatcima granične policije, ušlo 1.116.000 stranih i 249.000 domaćih putnika, a u istom

razdoblju izašlo je iz Hrvatske 1.120.000 stranih i 249.000 domaćih putnika. Ukupno je tako izišlo 1.369.000 putnika. U istom je razdoblju preko graničnih prijelaza u Hrvatsku ušlo 408.600 vozila, a izišlo ih je 405.000. Istog vikenda prošle godine u Hrvatsku je ušlo 1.523.000 putnika, a izašlo 1.720.000 putnika. Ove je godine rekordan bio prvi vikend u kolovozu, kada je u Hrvatsku ušlo 1.554.000 putnika. H

Broj tvrtki u godinu dana porastao 8,7% VIŠE PODUZETNIKA Broj aktivnih trgovačkih društava dosegnuo je krajem lipnja 110.617, što je, unatoč krizi, gotovo 10.000 više nego krajem lipnja prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku Unatoč krizi, broj registriranih trgovačkih društava porastao je u prošlih godinu dana za oko deset tisuća. Naime, dok je ukupan broj registriranih trgovačkih društava porastao sa 131.647 na 140.284, krajem lipnja ove godine broj aktivnih trgovačkih društava porastao je 8,7 posto, sa 101.757 na 110.617, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Broj obrtnika i registriranih preko slobodnih zanimanja neNADAN VIDOŠEVIĆ, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koja ove godine ima znatno više članova nego lani snimio saša ćetković

Registrirane pravne osobe

Aktivni subjekt

271.111

137.079

Trgovačka društva

140.284

110.617

Poduzeća i zadruge

72.551

4384

Ustanove, tijela, udruge i organizacije

58.276

22.078

-

97.188

Ukupno

Subjekti u obrtu i slobodnim zanimanjima

Izvor: DZS

znatno je smanjen: za oko dvije tisuće, sa 99,5 na 97,2 tisuće. Ukupan broj pravnih osoba - trgovačkih društava, udruga, organizacija, dijela vlasti, zadruga i poduzeća - povećan je za oko pet tisuća, na 271.111, dok je broj aktivnih pravnih osoba povećan 8,3 posto, sa 126.608 na 137.079.

Više državnih

Među aktivnim pravnim osobama najviše ih je u privatnom vlasništvu: njih 110.367, što je 6,8 po-

sto više nego u lipnju prošle godine. Najveću stopu rasta bilježilo je zadružno vlasništvo (13,5 posto na 2043). Broj tvrtki u državnom vlasništvu povećan je 1,2 posto, na 1047, dok je tvrtki u mješovitom vlasništvu 1542, samo pet manje nego lani. Udjel profitnih subjekata u ukupnim aktivnim poslovnim subjektima iznosi 83,9 posto i njihova struktura po djelatnostima pokazuje da ih je 72,9 posto zastupljeno u pet sekto-

ra: trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla (30,7 posto), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (13,4 posto), prerađivačka industrija (11,7 posto), građevinarstvo (13,5 posto) te prijevoz i skladištenje (3,6 posto).

Nema zaposlenih

Prema strukturi zaposlenih u aktivnim pravnim osobama, najveći udjel, čak 50,7 posto, imaju subjekti bez zaposlenih. To je zamjetno više nego lani, kada je udjel aktivnih pravnih osoba bez zaposlenih iznosio 46,1 posto. Pravnih osoba s manje od deset zaposlenih krajem lipnja bilo je 38,4 posto (lani 41,9 posto), onih s deset do 49 zaposlenih je 8,1 posto (lani 8,9 posto), a udjel srednje velikih subjekata sa 50 do 249 zaposlenih je 2,3 posto (lani 2,5 posto). Samo 0,5 posto ili 617 pravnih osoba su veliki subjekti s više od 250 zaposlenih. Kod trgovačkih društava (uključujući i neaktivne) samo je 1566 dioničkih društava, a preostalih 137.349 su društva s ograničenom odgovornošću. Petra Bulić

petra.bulic@business.hr


karijere, znanje i posao Utorak 17/8/2010

SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE Osim u Hrvatskoj, veći broj radnika odlazi raditi u inozemstvo, a Njemačka je jedina zemlja s kojom je Hrvatska uspjela ostvariti takav pravni odnos

Z

apošljavanje u turizmu veći je dio sezonskog zapošljavanja u Hrvatskoj, a odnosi se na rad u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Usto, veliki dio sezonaca zapošljava se u poljoprivredi u kontinentalnom dijelu zemlje. Sezona obuhvaća razdoblje od proljeća do kasnije jeseni, a špica joj je u srpnju i kolovozu. Radnici posao dobivaju putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali i privatnih tvrtki koje se bave posredovanjem u zapošljavanju. Osim u zemlji, veći broj hrvatskih radnika odlazi raditi u inozemstvo, a Njemačka je jedina zemlja s kojom je Hrvatska uspjela ostvariti takav pravni odnos.

Rast potreba

Najčešće sezonski poslovi su u poljoprivredi, ugostiteljstvu i turizmu. Kako iz hrvatskih škola svake godine izlaze novi naraštaji kvalificirani za ugostiteljsku struku, a tržište rada na području turizma postaje zahtjevnije, Zavod za zapošljavanje već godinama sudjeluje u organizaciji sezonskog zapošljavanja i pripremi radnika u skladu sa zahtjevima poslodavaca. Stalna je praksa Zavoda da se početkom godine organiziraju informacijski sastanci s poslodavcima kako bi se utvrdila konkretna potreba za radnicima te što uspješnije obavile priprema i selekcija radnika. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj je bilo potrebno 21.600 sezonaca. Cijele prošle godine

Turizam - glavni

generator sezonskog rada


KARIJERE

Skupština udruge vinogradara i vinara Istre Vinistre na izbornoj je sjednici jednoglasno potvrdila četverogodišnji mandat novog vodstva udruge - predsjednika, upravnog i nadzornog odbora. Za predsjednika Vinistre izabran je Ivica Matošević, koji je i dosad obnašao tu dužnost. U

Upravni odbor izabrani su Nikola Benvenuti, Moreno Coronica, Marko Geržinić, Gianfranco Kozlović, Bruno Trapan i Elvis Visintin. Novi-stari predsjednik Vinistre, Ivica Matošević, skupštini je podnio izvještaj o radu u posljednjih godinu dana, kao i strateške ciljeve i planove za sljedeće razdoblje. Udruga je pred izazovima pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, a glavne aktivnosti bit će vezane uz jačanje inicijative izvoza

istarskih vina na međunarodna tržišta. U Upravni odbor Vinistre izabrani su istarskih vinari mlađe generacije, Nikola Benvenuti, Marko Geržinić i Bruno Trapan, čime se Istra potvrđuje kao podneblje na kojem se uspješno razvijaju novi talenti u vinarstvu, a Vinistra kao udruga koja uspješno predvodi taj proces. Predsjednik udruge je, prema statutu, predsjednik i sedmi član Upravnog odbora. G. K.

Vukovarsko-srijemske (1252), Brodsko-posavske (859), Sisačko-moslavačke (700) i Požeško-slavonske županije (419). Najviše je sezonskih radnika po županijama zaposleno u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačkoneretvanskoj, Primorskogoranskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Poslovima sezonskog zapošljavanja bave se i privatne agencije. Saša

Jurković, direktor portala Posao.hr, kaže kako ove godine nisu zamijetili veći rast ili pad broja zainteresiranih za sezonski rad. "Možemo ustvrditi da je interes posloprimaca za sezonsko zapošljavanje ove godine na otprilike istoj razini kao i lani, a pritom prije svega mislim na zapošljavanje u turizmu, i to najviše na Jadranu jer u Hrvatskoj zapošljavanje u turizmu predstavlja veći

dio sezonskog zapošljavanja", ističe Jurković.

Novo vodstvo Vinistre > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 17/8/2010

ta je brojka iznosila 22.130 i tada se dogodio prvi pad potražnje nakon dugo godina rasta potražnje za sezonskim radnicima. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 2005. bila su potrebna 16.393 sezonska radnika, a 2006. čak 21.502. I 2007. godine rasle su potrebe za sezoncima, na 23.090, kao i 2008. - na 24.383. Godine 2009. je zbog krize u gospodarstvu slijedio pad potražnje za više od dvije tisuće. Zapošljavanje sezonskih radnika posljednjih je godina znatno premašivalo početnu najavu potražnje, pa je 2005. privremeni posao našlo 24.798 radnika, 2006. godine 25.234, 2007. godine 25.517, 2008. godine 24.403, a lani 25.380. Ove je godine u prvih sedam mjeseci posao našlo 26.459 sezonaca.

Isti interes

U turizmu su se u poslovima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgovine na veliko i na malo zaposlile 16.922 osobe, a najviše je bilo prodavača, konobara, kuhara, sobarica, čistačica, kuhinjskih radnika, pomoćnih kuhara, administrativnih službenika, ekonomskih službenika i recepcionara. U ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposlilo se 9537 osoba, a najviše u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu - 2059 osoba. Međumjesnim posredovanjem područnih službi HZZ-a iz unutrašnjosti Hrvatske na sezonskim poslovima zaposlilo se 7813 osoba, i to najviše iz Osječko-baranjske (1256),

traži se kvalifikacija

Na temelju informacija kojima raspolaže, Jurković kaže da se ove godine neznatno smanjio interes poslodavaca za zapošljavanje sezonskih radnika u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na to da se ovogodišnja turistička sezona pokazala uspješnijom nego što se očekivalo,

IvIcA MAtošEvIć, predsjednik Vinistre 

snimiosašaćetković

on lagani pad potražnje za sezonskim zaposlenicima smatra posljedicom pogrešne procjene poslodavaca i straha da će krizna godina uzrokovati dolazak manjeg broja turista. "Za rad na Jadranu najviše su traženi kvalificirani kuhari i konobari sa iskustvom, a to su ujedno deficitarna zanimanja kada govorimo o sezonskom zapošljavanju. Vrlo su tražene i sobarice, či-

SAšA JuRKovIć, direktor portala Posao.hr

MARKo oltEAn, voditelj prodaje i odnosa s klijentima portala Moj posao

snimiohrvojeknez

arhivabusiness.hr


OGLAS

stačice, kuhinjski radnici te turistički animatori", objašnjava Jurković. Budući da udjel interneta kao kanala za traženje zaposlenika stalno raste, kako među direktnim oglašivačima tako i među agencijama, može se s pravom kazati da on postaje dominantan izvor informacija i za poslodavce i za posloprimce. Marko Oltean, voditelj prodaje i odnosa s klijen-

tima portala Moj posao, rekao je da je ove godine na njihovom portalu u kategoriji turizam i ugostiteljstvo objavljeno oko 10 posto manje oglasa u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, ali da udjel oglasa objavljenih u toj kategoriji u odnosu na ukupan broj oglasa 2010. iznosi 15 posto, što je više u odnosu na 2009. (13,3 posto) i 2008. (10 posto). Oltean smatra kako to pokazuje da turi-

zam u Hrvatskoj, iako pogođen krizom, ipak "stoji" bolje u odnosu na ostale gospodarske grane. Prema podacima portala Moj posao, najtraženija sezonska zanimanja u Hrvatskoj su konobari i kuhari, a traži se i veći broj turističkih animatora, pizza majstora te recepcionara, komercijalista i sobarica. Kod sezonskih radnika poslodavcima stručna sprema u većini slučajeva nije

važna (52 posto oglasa), a kada se ipak traži, uglavnom je riječ o srednjoj stručnoj spremi (33 posto oglasa).

Sve važniji internet

Radno iskustvo također nije važno za sezonske poslove i traži se u samo 36 posto slučajeva. Od stranih jezika najčešće se traži poznavanje engleskog (36 posto slučajeva) te njemačkog jezika (11 posto oglasa). Ostali strani jezici zastupljeni su znatno manje ili se uopće ne traži njihovo znanje. Prosječne plaće za sezonska zanimanja iznosi od 3500 do 4000 kuna, koliko su uglavnom plaćeni konobari, više od 4000 do 5000 kuna, koliko su plaćeni kuhari i recepcionari, do 6000 kuna, koliko mogu zaraditi voditelji restorana. "Prema istraživanju portala MojPosao 'Profe-

sionalna očekivanja mladih', koje je provedeno u svibnju ove godine na uzorku sastavljenom pretežno od studenata, čak je 95 posto ispitanika izjavilo kako posao traži putem internetskih portala specijaliziranih za oglašavanje radnih mjesta. Do informacija o slobodnim poslovima 59 posto ispitanika dolazi preko prijatelja i poznanika, 39 posto ih koristi Hrvatski zavod za zapošljavanje, 37 posto oglase u novinama, 27 posto putem svog fakulteta, a 18 putem specijaliziranih sajmova", rekao nam je Oltean zaključivši kako je internet preuzeo velik dio zapošljavanja i može se očekivati da će se taj trend povećavati s porastom informatičke pismenosti i dostupnosti interneta u Hrvatskoj. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

SVJETSKA ISKUSTVA

Duga njemačka tradicija Sezonsko zapošljavanje u Njemačkoj ima prilično dugu tradiciju i zasniva se na sporazumu o postupku zapošljavanja hrvatskih državljana u SR Njemačkoj, sklopljenom između Republike Hrvatske i SR Njemačke, kojim su uređena prava boravka i rada hrvatskih radnika u Njemačkoj. Poslovi koji se nude sezonskim radnicima u Njemačkoj su u poljoprivredi, sadnja (ratarstvo i vrtlarstvo), vinogradarstvo, šumsko gospodarstvo, prerada voća i povrća, piljenje, struganje… U kalendarskoj godini radnici u Njemačkoj mogu sezonski raditi najdulje šest mjeseci. Izuzetak su radnici koji se zapošljavaju u zabavnoj djelatnosti i mogu raditi do devet mjeseci. Već godinama njemački poslodavci zapošljavaju iste sezonske radnike jer su zadovoljni njima. Međutim, u određenim razdobljima u godini postoji potražnja za novim radnicima. Hrvatski sezonski radnici koji rade u Njemačkoj do šest mjeseci osigurani su u sustavu njemačkoga socijalnog osiguranja (bolesničko, invalidsko te osiguranje od nesretnog slučaja na radu).


ODRŽIVOST GLOBALNI POSAO > karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 17/8/2010

Kombinacija gospodarstva, znanosti i tradicije Pod pokroviteljstvom Globalnog instituta za održivost na Sveučilištu u Arizoni održana je konferencija "Održivost je globalni posao", na kojoj su se okupili vodeći stručnjaci industrije, znanosti i političkih znanosti.

Na konferenciji se raspravljalo o ulozi multinacionalnih kompanija i političkih programa u održivom razvoju ekonomije, industrije, znanosti i visokog obrazovanja. Kasper Rorsted, glavni izvršni direktor tvrtke Henkel, inače suorganizatora konferencije, u uvodnom je govoru napomenuo da svjetska populacija raste, kao i prosječan životni standard te potrošnja koja je s njim povezana pa je zbog toga diljem svijeta potrebno promovirati održivu potrošnju. Na konferenciji su sudjelovali Michael Crow,

predsjednik Sveučilišta u Arizoni, članica Povjerenstva za održivost na Sveučilištu u Arizoni Julie Ann Wrigley, predsjednik Uprave trgovačkog lanca WalMart S. Robson Walton, generalni direktor za okoliš pri Europskoj komisiji Karl Falkenberg i stručnjak za pitanja održivosti sa Sveučilišta u Tokiju profesor Masaru Yarime. Raspravljalo se o ulozi i obvezama multinacionalnih kompanija na području održivosti, prezentirani su politički programi EU te izvještaji o održivoj znanosti u visokom obrazovanju. G. K.

ODRŽIVI RAZVOJ Znanosti pomaže u ostvarenju bitnih ekoloških ciljeva  arhivabusiness.hr

Hrvatski sportaši u poduzetničkim vodama IZ TRENIRKE U POSLOVNO ODIJELO Profesionalan sport u Hrvatskoj još uvijek postoji samo u Zakonu o sportu prema kojem bi pojedini sportovi i sportski klubovi morali biti komercijalizirani na tržištu

Z

amijeniti sportsku karijeru poslovnom, formula je koju su brojni američki i pojedini hrvatski sportaši uspjeli provesti u djelo. Američki sportaši koji se natječu u profesionalnim ligama zarađuju godišnje po nekoliko milijuna dolara, a nakon što izdrže nekoliko godina u vrhu 'gladijatorskih liga', zaradu oplođuju kroz razne poslovne pothvate. George Foreman je samo

na 'Rumble in the junge', prvom profesionalnom boksačkom meču održanom izvan SAD-a, do 1974. godine zaradio pet milijuna dolara, čak i ako je izgubio meč. Stvaranjem brenda od vlastitog imena Foreman je do 1999. zaradio 137 milijuna dolara prodajom opreme za roštilj, robe koja nema nimalo veze s boksom. Osim nogometaša, hrvatski sportaši ne mogu se pohvaliti milijunskim zaradama nakon završetka karijere, GORDAN KOŽULJ, dugogodišnji i trofejni hrvatski plivač, danas u PR agenciji Madison Consulting 

snimiohrvojeknez

ali ona im je dobra odskočna dasku za vlastiti posao. Tako je dugogodišnji i trofejni hrvatski plivač Gordan Kožulj bazen postupno zamijenio uredom, i to Madison Consultinga specijaliziranog za marketing i PR. "Tražeći sponzore, sport počneš gledati iz perspektive poslovnih subjekata", rekao je Kožulj te objasnio kako u plivanju samo višestruki osvajači olimpijskih medalja poput Michaela Phelpsa mogu kapitalizirati svoje rezultate tako da ne moraju razmišljati o tome što nakon sportske karijere.

Samo platforma

"Rezultati ti osiguravaju platformu za slanje poruke upravo sponzorima, za koje se sam moraš izboriti", objašnjava Kožulj, koji je iz gotovo drugorazrednog iako trofejnog sporta u Hrvatskoj uspio sklopiti sponzorske ugovore s Vindijom i Studencem. Kasnije je zahvaljujući tom iskustvu i fakultetskoj diplomi koju je stekao u SAD-u uspio sebi otvoriti vrata poslovne ka-

rijere u sektoru marketinga s kojim je, kako ističe, kao sportaš najviše surađivao. Kapital koji je stekao kao plivač skroman je, a odnosi se na proviziju od sponzorskih ugovora, i nije bio dovoljan za samostalno investiranje u posao. Stoga se Kožulj, osvajač nekoliko medalja na europskim prvenstvima u kratkim bazenima, mora kao i svi drugi svakodnevno boriti za financijsku sigurnost svoje obitelji. Slično su postupili i drugi hrvatski sportaši koji su sportskim uspjesima uspjeli stvoriti 'odskočnu dasku' za poslovnu karijeru s obzirom na to da su uvijek znali da se od sporta kojim se bave 'neće kruha najesti'. Iako se nije kruha najeo kao sportaš, Željko Mavrović danas radi vlastiti kruh u sklopu tvrtke Eko-Mavrović, koja proizvodi zdravu hranu i proizvode od žitarica. Iako je kao boksač mogao više zaraditi od plivača Kožulja, Mavrović je svoj kapital i životno iskustvo iskoristio za pokretanje posla u Brestovcu, mjestu nedaleko od

Požege, za koji je morao raditi i 16 sati na dan, kako je jednom prilikom izjavio.

Potrebna i sreća

Goran Ivanišević je pak uspio kapitalizirati svoje sportske uspjehe preko nagradnih fondova na turnirima na kojima je zaradio 19 milijuna dolara tijekom 16 godina profesionalne karijere. Od kapitala stečenog kao tenisač nakon karijere okušao se kao investitor i vlasnik je dionica Karlovačke banke. Slabije sreće bio je kao investitor u nekretnine i ta ulaganja nisu dala željene rezultate. Iako nemaju profesionalne ugovore koji su im osigurali dostatan kapital za odskočnu dasku u poslove poput Nikeova brendiranja Michaela Jordana, koji je tijekom košarkaške karijere zaradio 90 milijuna dolara, a prije razvoda je bio 'težak' čak pola milijarde dolara, hrvatski sportaši, doduše u manjem broju, ostvaruju poslovnu karijeru uglavnom uz fakultetsko obrazovanje. Nikola Tomić


dogaaji 17

regija/ svijet business.hr

INFLACIJA U EUROZONI

SLOVENIJA

Najviša u Rumunjskoj - 7,1 % Sezona kao i lani Zagreb/Luxembourg. Godišnja stopa inflacije u eurozoni u ovogodišnjem je srpnju uvećana na 1,7 posto nakon 1,4 posto u prethodnom mjesecu, objavio je u ponedjeljak Eurostat. Na mjesečnoj razini potrošačke cijene u 16-članoj eurozoni u tom su mjesecu pale 0,3 posto, objavio je nadalje Eurostat. U 27-članoj Europskoj uniji godišnja stopa inflacije u srpnju je iznosila 2,1 posto nasuprot 1,9 posto u prethodnome mjesecu. U usporedbi s lipnjem potrošačke su cijene u 27 zemalja članica Unije smanjene 0,2 posto, pokazuju dalje podaci statističkog ureda. Najviše godišnje stope inflacije u srpnju su zabilježene u Rumunjskoj (7,1 posto), Grčkoj (5,5 posto) i Mađarskoj (3,6 posto). Najnižu stopu inflacije imala je Slovačka, 1 posto, dok su pad cijena na godišnjoj razini zabilježile Irska i Letonija u visini 1,2 odnosno 0,7 posto. H

Ljubljana. Ovogodišnja turistička sezona u Sloveniji je na razini lanjske, ali postavljeni cilj porasta turističkih dolazaka do kraja godine dva posto te broja noćenja tri posto još bi se mogao ostvariti, izjavio je prvi čovjek slovenskog turizma Dimitrij Piciga. Po podacima slovenske središnje banke, turistički je prihod u prvoj polovini godine smanjen jedan posto. No predsjednik udruge slovenskih turističkih agencija Tone Matijašič tvrdi da izvanpansionska potrošnja pada, a da se vrijeme boravka turista na odmoru smanjuje pa će za istu zaradu kao prošle godine biti potrebno 20 posto više gostiju nego lani. On dodaje da bi Slovenija trebala više investirati u turističku promidžbu jer je Hrvatska takvim ulaganjima ove godine povećala broj gostiju koji dolaze zrakoplovima. H

Utorak 17/8/2010

EU devetorka traži novo računanje deficita NOVE ČLANICE Zbog planiranih strogih kazni za zemlje koje su prekoračile proračunski deficit, devet članica EU zatražilo je novi način izračuna državnog deficita. Traže među ostalim da se reforma mirovinskog sustava mora uvažiti prilikom izračuna dugova država članica Unije. To su zahtjevi uglavnom novih članica

EUROPSKA KOMISIJA samo je potvrdila da je dobila pismo devetorke, ali nije se očitovala o njemu arhiva business.hr

Z

bog opasnosti koje prijete novim kaznama onim članicama Europske unije koje su prekoračile proračunski deficit od tri posto, devet članica Unije zatražilo je novi način izračuna proračunskog deficita. Ubuduće bi se u dug države trebala uračunati i reforma mirovinskog sustava, što traže uglavnom nove članice Europske unije, a to su obznanile i u pismu upućenom Europskoj komisiji. Zbog demografskih promjena, mnoge zemlje pro-

vode reformu mirovinskog sustava, što stvara velike dodatne troškove. Takva situacija dovodi te zemlje u dodatna i nova zaduženja, što konačno dovodi do sve većeg državnog deficita.

Gorka pilula

"Ostane li se pri dosadašnjem načinu utvrđivanja statistike dugova i deficita, nastat će nejednak tretmana zemalja članica i bit će kažnjene države koje provode reforme", stoji među ostalim u pismu tih zemalja upućenom sjedištu Europske komisije u Bruxellesu.

"Takvo stanje zapravo odbija zemlje članice od provođenja reforme mirovinskog sustava", konstatira se u pismu. Dopis je potpisalo devet ministara financija članica Europske unije (Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Letonija, Litva i Švedska). Europska komisija je potvrdila da je primila spomenuti dopis, ali nije komentirala njegov sadržaj. Članice Europske unije koje prekrše granice o proračunskom deficitu ubuduće bi se oštrije kažnjavale. Europska komisija

namjerava u najtežim slučajevima takvim članicama uskratiti plaćanja iz bruxelleskih fondova za poljoprivredu i regionalni razvoj. Načelno, nacionalne vlade članica prihvatile su takve planove, ali spomenutih devet zemalja piše da je preduvjet za strože sankcije protiv prekršitelja proračunske granice "korektura postojećih temeljnih nejednakosti i neefikasnost u paktu o stabilnosti i gospodarskom rastu". Sporazum iz Maastrichta predviđa proračunsku granicu deficita od najviše tri posto BDP-a te da ukupan

državni dug ne smije biti već od 60 posto BDP-a.

Pakt o stabilnosti

Dopis je poslan i stalnom predsjedniku Europske unije Hermanu Van Rompuyju, a pod njegovim vodstvom radna skupina ministara financija EU trenutačno radi na reformi pakta o stabilnosti. Pod pritiskom Njemačke i Francuske pakt je olabavljen 2005. godine jer su tadašnje zemlje članice koje su prekršile pakt o stabilnosti strahovale od sankcija. Alen Legović, Bruxelles


investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 17/8/2010

DOBRA vREMENA

Ruske banke ubrzano se zadužuju

Moskovska banka počela je prošlog tjedna prodavati 350 milijuna švicarskih franaka obveznica po kamati 4,5 posto i s dospijećem do 2013. godine, čime pokušava iskoristiti relativno niske kamatne stope i svoju snagu nastalu rekordnim rastom depozita. Pridružili su joj se OAO

DvOsTRuKE REZERvACIJE

Dobit OTP-a pala 36 posto u prvih šest mjeseci ove godine OTP banka ostvarila je 36 posto manju dobit u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavila je banka u ponedjeljak U prvih šest mjeseci 2010. godine OTP banka ostvarila je 32,85 milijuna kuna neto dobiti, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 36-postotno smanjenje. Neto prihodi od kamata i neto prihodi od naknada u prvom polugodištu ove su godine na razini prethodne, a prihodi od kupoprodaje deviza bilježe rast 12 posto. Do kraja lipnja banka je zabilježila rast ukupnih depozita šest posto u odnosu na 30. lipnja 2009., pri čemu su depoziti građana pora-

BusINEss Tv Kapital Network, Utorak 17. 8. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI KN EDUKACIJA VIJESTI BUSINESS NEDJELJA VIJESTI THE NEW EDGE, Magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI TOMORROW TODAY VIJESTI

BROJKA

6

posto iznosio je rast depozita u OTP banci u prvom polugodištu 2010. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine

sli 8,6 posto. Krediti građanima pali su 0,2 posto u odnosu na 30. lipnja 2009. godine. Smanjenje dobiti posljedica je znatno većih rezervacija za kreditne rizike i one su dvostruko veće nego u 2009. godini, što je posljedica teškoća koje klijenti imaju u plaćanju duga, a uzrokovane su smanjivanjem ili gubitkom prihoda. Najveće je pogoršanje zabilježeno u otplati potrošačkih kredita i procjenjuje se da bi godišnji trošak rizika tih kredita mogao doseći i četiri posto. Ostali kreditni proizvodi, kao i krediti tvrtkama zasad imaju znatno niže troškove kreditnog rizika. Budući da nema razloga očekivati da će se gospodarska situacija u drugoj polovini godine znatno poboljšati, očekujemo da će trošak kreditnih rizika i dalje biti visok te da će dobit u 2010. slijediti trend iz prvog polugodišta. B.hr

Sberbank, VTB Group i Gazprombank koji su obveznice prodavali prošlog mjeseca, a od početka godine ruske su banke prodale čak 8,6 milijardi dolara inozemnog duga. U istom razdoblju prošle godine ruske su banke uspjele prodati samo 1,9 milijardi dolara, pokazuju podaci Bloomberga. Prinosi na ruski korporativni dug pali su prije deset dana za 91 bazni bod, odnosno 0,91 posto u odnosu na prinose ruskih državnih obveznica, na najnižu razinu od kraja travnja.

Analitičari ističu kaka su rekordni depoziti koje drže ruske banke dobra garancija kupcima obveznica jer upućuju na manji rizik, a banke imaju stabilnije izvore financiranja. Čak 65 posto korporativnih prodaja obveznica ruskih tvrtki odnosi se upravo na banke, a u 2009. godini taj je udjel iznosio samo 20 posto. Moskovski Sberbank prodao je u lipnju i srpnju ukupno 1,5 milijardi dolara petogodišnjih obveznica s prinosom od 369 baznih bodova iznad

američkih državnih obveznica istog dospijeća. VTB, druga najveća banka u Rusiji, prodala je 4. kolovoza 400 milijuna franaka. Gazprombank je prodao pola milijarde dolara obveznica s dospijećem 2014. godine i kamatom od 6,25 posto te prinosom 4,55 posto iznad američkih državnih obveznica. Prinos iznad američkih državnih obveznica, koji ulagači traže kako bi držali ruski dug, porastao je prošlog petka 0,01 posto, na 226 baznih bodova. J. J.

Kina je postala d najveća svjetska ekonomija po BD PRETEKLI JAPAN Dinamična i turbulentna Kina zabilježila je u drugom tromjesečju ove godine 1,337 tisuća milijardi dolara, dok je japansko gospodarstvo potvrdilo pisanje medija - polako, ali sigurno ulazi u svoje drugo izgubljeno desetljeće Japanski ekonomski rast znatno je usporio u drugom tromjesečju ove godine, a prema tvrdnjama analitičara, problemi izazvani deflacijom i slabljenjem izvoza zbog prejake nacionalne valute tek dolaze. Prema službenim podacima objavljenim u ponedjeljak, ekonomski rast te zemlje u prva tri mjeseca iznosio je 0,1 posto, što je daleko ispod predviđene razine od 2,3 posto. Rast na godišnjoj razini iznosio je 0,4 posto. Japanski je BDP u drugom tromjesečju tako iznosio 1,288 bilijuna dolara, dok je Kina izvijestila o BDP-u od 1,337 biliju-

na i tako zasjela na drugo mjesto najvećih svjetskih gospodarstava. U prvom je tromjesečju revidirana stopa ekonomskog rasta u Japanu iznosila 4,4 posto na godišnjoj razini, a počivala je na izvozu i oporavku potrošnje, dvjema stavkama koje trenutačno najviše zabrinjavaju analitičare. Naime, stopa rasta izvoza u japanska top-odredišta, Sjedinjene Američke Države i Kinu, slabi, a jen dostiže rekordne razine u odnosu na dolar.

Može li jen ojačati?

Japanski premijer Naoto Kan stoga bi se ubrzo trebao sastati s guvernerom

Japanske narodne banke Masaakijem Shirakawom kako bi razmotrio moguće odgovore na jačanje nacionalne valute. Analitičari, međutim, smatraju da za drastične mjere nema puno prostora. "Devizna intervencija moguća je ako se premaši razina od 80 jena za dolar", kazao je za Reuters glavni ekonomist Norinchukin Research instituta Takeshi Minami te dodao da će takav potez imati smisla ako istodobno oslabi monetarna politika Japanske narodne banke. Kineski je BDP u posljednjem kvartalu prošle godine također premašio japanski, ali japansko je


GRGIĆEVO cARSTVO

Sunce osiguranje je u prvom polugodištu ove godine ostvarilo neto dobit u visini 7,41 milijun eura, 8,34 posto višu nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Prihodovane premije porasle su 2,26 posto, na 89,7 milijuna kuna, a prihodi od ulaganja pali su 3,70 posto, na 9,23 milijuna kuna. Prihodi od kamata porasli su 20,27 posto, na 3,85 milijuna kuna, dok

su ostali prihodi od ulaganja porasli 4,66 posto, na 1,11 milijuna kuna. Neto izdaci za osigurane slučajeve dosegnuli su 65,77 milijuna kuna i pali su 3,57 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Poslovni rashodi porasli su 9,75 posto, na 18,89 milijuna kuna, a ostali tehnički troškovi i neto od reosiguranja porasli su čak 82,81 posto, na 4,39 milijuna kuna. Bilanca je porasla na 375,83 milijuna kuna, 2,12 posto više u odnosu na kraj prošle godine. J. J.

ma Ujedinjenih naroda, Kina je od liberalizacije tržišta iz siromaštva izbavila oko 300 milijuna svojih građana. Kako prenosi Bloomberg, u idućih dese-

tak godina Kina bi mogla svrgnuti SAD s trona najveće svjetske ekonomije. Unatoč tome, treba imati na umu i drugu stranu medalje.

Sunce zaradilo 7,4 mil. kn

DubRAVKO GRGIĆ, vlasnik tvrtki u čijem vlasništvu je Sunce osiguranje foto nacional

PAD POTRAŽNJE

Dobit MGK upola manja

Riječki MGK-pack zabilježio je u prvom polugodištu ove godine pad dobiti 55,76 posto, na 1,68 milijuna kuna, objavila je tvrtka u ponedjeljak na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi iznosili su 27,82 milijuna kuna, što je 9,66 posto manje nego u istom razdoblju 2009., dok su ukupni rashodi pali 3,13 posto, na 26,13 milijuna kuna. Slabiji ovogo-

dišnji rezultat posljedica je prije svega općeg pada potražnje za metalnom ambalažom u prehrambenom i kemijskom programu, tvrdi Uprava tvrtke u izvješću poslanom ZSE-u. Istodobno su zabilježeni negativni trendovi u području cijena. Naime, unatoč rastu cijena svih glavnih materijala i energije, padaju prodajne cijene gotovih proizvoda. Na poslovni rezultat negativno su utjecali i nepredviđeni izvanredni rashodi. J. J.

druga a DP-u gospodarstvo zabilježilo brži rast u prvom kvartalu 2010. godine. Ipak, treba istaknuti da usporedba kvartalnih izvještaja o gospodarskom rastu tih zemalja nije potpuno precizna zbog toga što one ne provode iste sezonske prilagodbe kvartalnog BDP-a pa bi za konačan poredak ipak trebalo pričekati godišnje izvješće. Prošle je godine Kina Sjedinjenim Američkim Državama preotela titulu najvećega svjetskog automobilskog tržišta, dok je Njemačku smijenila s prvog mjesta najvećih svjetskih izvoznika. Osim toga, ta je zemlja najveći svjetski potrošač željezne rude i bakra te drugi svjetski uvoznik sirove nafte.

SAD je sljedeći

Četiri od deset kompanija s najvećom tržišnom kapitalizacijom u svijetu danas dolazi iz Kine - PetroChina, Industrial&Commercial Bank of China, China Mobile te China Construction Bank, a prema podaci-

"Golema populacija, slabi ekonomski temelji i siromaštvo i dalje su naša stvarnost", kazao je šef kineskog državnog ureda za statistiku Ma Jiantang te

naglasio da, iako se podaci o jačanju kineskog gospodarstva trebaju uvažiti, ne treba smetnuti s uma da je Kina zemlja u razvoju.

Biljana Starčić


investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

+

Izvor: ZSE Oznaka

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: 0,01% 365 dana Najniža Najviša

257.07

258.99

257.75

-0.10%

9,543

2,458,127.80

21,106.77

224.52

332.84

700.01

700.00

-0.43%

1,161

812,700.06

1,729.00

518.07

760.00

Atlantska plovidba d.d.

801.00

830.00

820.00

-1.74%

739

600,699.13

1,144.33

723.23

1,195.95

21.90

22.79

22.00

-1.83%

21,736

480,120.12

165.00

21.90

61.49

Adris grupa

250.00

255.40

250.50

0.20%

904

226,441.60

1,699.42

230.35

318.99

Belišće

580.00

449.00

450.00

450.00

0.22%

390

175,450.00

523.94

290.00

Dom holding

35.50

36.79

36.00

-2.44%

4,179

149,758.15

268.82

28.70

54.00

Fima validus

13.10

14.00

13.49

3.06%

10,435

145,714.88

36.44

10.55

29.01 2,013.99

1,400.00

1,400.00

1,400.00

0.00%

100

140,000.00

876.94

1,200.01

Konzum

154.01

161.55

160.50

0.31%

847

136,665.60

3,643.81

120.30

185.00

Uljanik plovidba

550.16

555.00

550.16

-0.15%

243

134,100.72

319.09

533.13

743.00

1,650.51

1,651.00

1,650.51

-0.13%

76

125,451.01

16,505.10

1,392.00

1,940.00

17.00

17.87

17.00

-4.82%

6,025

102,446.75

32.65

12.69

37.05

465.10

467.00

465.11

-1.04%

220

102,379.32

1,196.32

348.81

517.00

Ina-industrija nafte d.d. Končar - elektroindustrija Dalekovod Ericsson Nikola Tesla, Petrokemija

278.00

281.00

281.00

1.08%

300

83,532.10

644.56

270.20

443.00

1,314.02

1,346.02

1,322.00

0.92%

57

75,573.41

1,760.44

1,231.00

1,777.00

118.00

125.30

125.30

6.19%

586

70,352.63

418.64

105.50

192.99

Tehnika

1,007.12

1,030.00

1,012.02

-5.42%

66

67,044.28

191.74

949.03

2,769.99

Zvijezda

3,600.00

3,650.00

3,600.00

-1.40%

18

65,030.00

360.93

2,851.00

5,898.00

137.00

140.00

138.00

-1.43%

431

59,920.94

225.86

124.01

209.00

88.31

90.00

89.00

-1.11%

666

59,309.95

373.76

42.00

109.30

Jadroplov d.d. AD plastik

150.00

150.00

150.00

10.29%

384

57,600.00

98.78

116.25

186.00

Adriatic Croatia International Club d. d.

Saponia

2,600.00

2,600.00

2,600.00

-3.70%

21

54,600.00

288.76

2,600.00

3,350.00

Jadranska banka

2,701.00

2,701.00

2,701.00

-1.78%

20

54,020.00

323.10

2,006.00

3,100.00

280.00

285.00

285.00

1.79%

185

52,060.52

1,544.70

239.90

400.00

1,682.01

1,710.00

1,700.00

-0.03%

30

50,890.16

269.59

1,600.00

4,375.00

Podravka prehrambena industrija, d.d. Institut građevinarstva hrvatske SN holding

194.00

200.00

200.00

-1.48%

239

46,984.20

544.00

55.95

242.00

IPK Kandit

232.00

232.00

232.00

0.43%

200

46,400.00

165.90

191.00

345.00

Privredna banka Zagreb Končar HG Spot

480.00

488.00

480.00

-1.09%

96

46,380.33

9,155.89

480.00

715.00

2,010.00

2,010.00

2,010.00

-0.74%

23

46,230.00

61.74

1,652.00

2,198.00

25.63

27.26

27.24

5.99%

1,740

46,034.65

8.99

20.08

109.19

Luka ploče

1,600.00

1,615.00

1,600.00

-0.12%

24

38,612.00

356.18

1,172.00

2,093.00 7,679.00

Ledo

5,800.01

5,900.00

5,900.00

0.00%

5

29,400.01

1,299.00

4,412.00

Tisak

183.03

184.00

183.04

-1.06%

155

28,383.04

436.84

174.15

369.00

Viadukt

216.01

225.00

216.68

-3.48%

122

26,765.29

98.98

216.01

498.99

Brionka

100.00

100.00

100.00

-4.31%

250

25,000.00

13.24

100.00

104.50

Kraš, prehrambena industrija

396.16

414.99

414.99

1.22%

59

23,752.56

570.04

250.05

414.99

Zagrebačka banka

213.01

213.02

213.02

0.00%

106

22,579.56

13,643.59

186.11

310.00

Turisthotel

630.00

630.00

630.00

0.00%

32

20,160.00

248.70

543.15

701.00

Istraturist Umag d. d.

343.18

368.00

368.00

0.03%

55

20,115.70

1,720.40

270.00

410.00

Imperial hoteljerstvo

200.00

200.00

200.00

0.00%

86

17,200.00

127.17

150.00

219.00

Liburnia riviera hoteli

2,300.00

2,300.00

2,300.00

0.00%

7

16,100.00

696.07

1,413.01

2,890.00

Čakovečki mlinovi

3,199.00

3,200.00

3,200.00

3.23%

5

15,997.00

336.00

2,107.10

3,799.21

109.05

112.11

109.05

-6.79%

138

15,232.60

33.57

87.56

139.00

67.13

69.00

69.00

-2.79%

224

15,144.17

566.87

59.00

108.00

+

Zvečevo, prehrambena industrija Belje Slatinska banka

102.10

105.01

102.10

-7.17%

140

14,575.71

93.83

93.60

135.00

BC institut

250.00

250.00

250.00

2.04%

50

12,500.00

41.62

192.00

300.00 185.00

HTP Korčula

84.02

85.60

84.02

-1.15%

147

12,461.01

35.83

72.10

Đuro Đaković holding

27.70

28.85

27.80

-3.74%

442

12,361.82

89.99

22.36

58.00

318.54

327.00

327.00

2.65%

33

10,612.45

453.44

290.00

505.00

28.54

30.99

30.99

-5.72%

330

9,543.90

103.71

15.15

38.70

9.00

9.00

9.00

-10.00%

1,020

9,180.00

140.37

8.99

12.99

Viro tvornica šećera d.d. Slavonski zatvoreni investicijski fond Laguna Novigrad

Izdanje Tehnike u ponedjeljak je zabilježilo najveći pad u građevinskom sektoru. gotovo da nije bilo ni jednoga građevinara na Zagrebačkoj burzi koji u ponedjeljak nije zabilježio rast cijene. Riječ je o sektoru koji je među dijelovima gospodarstva najteže pogođenim krizom, što se osjeća i na domaćem tržištu kapitala.

Redovan promet: 7.684.584,08 Kn Promjene Količina Promet Cijene

700.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Tankerska plovidba

oglas

Najviša

Atlantic grupa Ingra

Dionica Petrokemije u ponedjeljak je snažno skočila uz promet od 57.000 kuna. Time je i u novom tjednu nastavljen rast cijene tog izdanja kutinske tvornice umjetnog gnojiva, čija je cijena nakon dva mjeseca ponovno preskočila razinu od 120 kuna. Ukupno je u ponedjeljak trgovano sa 586 dionica u 14 transakcija.

Najniža

Valamar grupa Hidroelektra niskogradnja DIOKI d.d

34.21

35.00

35.00

2.31%

208

7,197.84

220.35

25.06

45.00

155.00

160.00

160.00

-3.03%

45

7,025.00

99.82

155.00

370.00

83.00

83.00

83.00

-1.19%

48

3,984.00

335.49

70.07

172.01

PPK Karlovačka mesna industrija

380.00

380.00

380.00

11.68%

10

3,800.00

36.53

305.00

380.00

Luka Rijeka

182.01

188.00

186.98

3.79%

19

3,518.85

1,118.23

162.00

246.00

62.00

62.00

62.00

-1.96%

56

3,472.00

109.44

51.00

99.00

Transadria

2,955.04

2,955.04

2,955.04

7.42%

1

2,955.04

84.97

2,101.03

3,492.99

Plava laguna

1,400.00

1,400.00

1,400.00

2.18%

2

2,800.00

764.85

1,206.77

1,800.00

269.00

269.00

269.00

1.23%

10

2,690.00

128.64

210.00

300.00

2,150.00

2,150.00

2,150.00

-4.44%

1

2,150.00

208.75

1,900.00

2,450.00

Vaba d.d. banka Varaždin

Lavčević Končar Magma d.d.

59.00

59.00

59.00

3.51%

29

1,711.00

287.58

48.11

78.00

Puljanka

53.50

53.50

53.50

0.00%

30

1,605.00

56.47

50.00

96.99

Kutjevo

26.00

26.00

26.00

0.00%

12

312.00

148.89

23.11

45.51

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr


REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E TLSG NF1N GRVG KBMR SAVA NF2R ZVTG SALR PBGS PETG ZTOG KDIR INDGL

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA NFD HOLDING ZAVAROVALNICA TRIGLAV SALUS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD PETROL ZITO KD ID INFOND GLOBAL

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D KRIP-R-A RSRS-O-C TRZN-R-A RTEU-R-A APBL-R-A RITE-R-A BVRU-R-A TLKM-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA R I TE GACKO AD GACKO ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKH FBIHKI FBIHKG BSNLR FBIHK1C BHTSR BIGFRK3 FRTFRK1 PRPFRK2 CRBFRK1 SPKMR ENISR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR SIPAD KOMERC DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA A2016 A2015 AIKB A2014 A2013 A2012 A2011 BMBI JGHM SCEN SJPT PUUE CNTPB APGM DINNPB KMB TEL PROD ALK TPLF RMDEN09 MPT RMDEN08 RM01 GRNT FERS

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

66,50 106,01 94,00 0,80 12,10 10,60 135,40 2,85 16,97 440,00 0,68 238,10 85,00 4,93 9,56

66,10 106,00 92,74 0,78 11,59 10,40 133,23 2,80 16,50 440,00 0,67 237,62 85,00 4,93 9,56

Promet

valuta: EUR - euro 66,10 37,70 93,10 0,79 11,56 10,42 134,28 2,82 16,50 440,00 0,68 237,75 85,00 4,92 9,53

-0,53 % 6083 0,00 % 6905 -0,39 % 280 -0,38 % 28659 -2,61 % 1391 1,76 % 1307 -5,51 % 99 -1,06 % 4180 0,92 % 591 0,00 % 20 -1,18 % 12598 -0,16 % 24 -1,16 % 56 -0,20 % 931 0,31 % 382

402.097,69 260.348,05 26.068,10 22.710,13 16.082,90 13.618,07 13.294,00 11.790,20 9.751,56 8.800,00 8.545,46 5.706,60 4.760,00 4.578,76 3.641,36

valuta: BAM - konvertabilna marka 29,00 4,50 30,02 0,96 0,18 0,00 0,13 0,62 1,26

29,13 4,51 30,20 1,01 0,18 0,00 0,13 0,62 1,27

29,11 4,50 30,20 1,01 0,18 0,00 0,13 0,62 1,26

0,29 4,50 0,30 1,01 0,18 0,00 0,13 0,62 1,26

-0,49 % 114200 0,00 % 2933 0,33 % 38960 5,21 % 7544 2,86 % 23870 0,00 % 1495225 0,00 % 20000 -9,87 % 3000 0,00 % 1123

33.167,43 13.201,50 11.728,28 7.604,94 4.296,60 2.840,93 2.600,00 1.863,00 1.420,64

valuta: BAM - konvertabilna marka 93,24 88,04 98,21 14,71 27,14 22,10 3,04 3,99 3,60 4,95 2,39 4,30

93,24 88,04 98,21 15,01 27,14 22,20 3,20 4,00 3,60 5,00 2,50 4,31

81,95 85,00 2.850,00 88,00 90,90 93,80 97,17 11.500,00 3.888,00 1.600,00 737,00 1.100,00 1.400,00 660,00 2.100,00

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Prodor a.d. Novi Sad ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI Garant a.d. Futog FERSPED SKOPJE

Zadnja Prosječna Promjena Količina

65,80 106,00 92,40 0,78 11,49 10,27 133,00 2,80 16,11 440,00 0,67 237,60 85,00 4,91 9,52

Obveznice RS serije A2016K 81,80 Obveznice RS serije A2015K 84,73 AIK banka a.d. Niš 2.800,00 Obveznice RS serije A2014K 87,60 Obveznice RS serije A2013K 90,60 Obveznice RS serije A2012K 93,75 Obveznice RS serije A2011K 97,15 Bambi Banat a.d. Beograd 11.500,00 Jugohemija a.d. Beograd 3.888,00 Sacen a.d. Novi Sad 1.600,00 Soja protein a.d. Becej 720,00 Putevi a.d. Užice 1.094,00 Centroproizvod a.d. Beograd 1.400,00 Autoprevoz Gornji Milanovac a.d. Gornji Milanovac 660,00 DIN Fabrika duvana a.d. Niš 2.100,00

MAKEDONSKA BURZA

+

Oznaka

Utorak 17/8/2010

3.300,00 400,00 1.600,00 3.850,00 3.600,00 78,60 25.500,00 80,20 95,00 610,00 44.000,00

3.371,00 405,00 1.600,00 3.860,00 3.600,00 79,80 25.500,00 80,20 96,40 610,00 44.000,00

93,24 88,04 98,21 15,00 27,14 22,10 3,20 4,00 3,60 5,00 2,50 4,30

93,24 88,04 98,21 14,92 27,14 22,17 3,18 4,00 3,60 4,99 2,45 4,30

-0,29 % 0,02 % 0,00 % 0,00 % -3,07 % -0,23 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 4,60 % 0,00 %

4461 3708 1660 3370 655 613 2306 1621 1718 1007 1083 613

415.943,64 326.452,32 163.028,60 50.296,10 17.776,70 13.591,88 7.335,05 6.479,00 6.184,80 5.025,45 2.648,38 2.638,90

valuta: RSD - srpski dinar 81,91 84,90 2.808,00 87,78 90,79 93,79 97,17 11.500,00 3.888,00 1.600,00 724,00 1.097,00 1.400,00 660,00 2.100,00

81,91 84,90 2.807,67 87,77 90,79 93,79 97,17 11.500,00 3.888,00 1.600,00 724,03 1.097,38 1.400,00 660,00 2.100,00

0,05 % 0,20 % -1,44 % 0,15 % 0,18 % 0,02 % 0,00 % 4,55 % 5,08 % -10,11 % -2,82 % 9,70 % 0,00 % 20,00 % 0,00 %

49911 47442 1379 44110 29361 17622 16068 47 121 259 557 324 246 500 125

4.088.108,45 4.027.788,01 3.871.781,00 3.871.691,99 2.665.607,76 1.652.761,81 1.561.249,93 540.500,00 470.448,00 414.400,00 403.286,00 355.551,00 344.400,00 330.000,00 262.500,00

valuta: MKD - makedonski denar 3.354,77 400,48 1.600,00 3.854,33 3.600,00 79,29 25.500,00 80,20 95,80 610,00 44.000,00

3.354,77 400,48 1.600,00 3.854,33 3.600,00 48,76 25.500,00 49,32 58,92 610,00 44.000,00

-1,33 % -1,31 % 0,00 % 0,11 % -1,37 % -0,64 % -2,81 % 0,00 % 0,21 % 2,37 % 0,00 %

786 2.636.850,00 2086 835.400,00 392 627.200,00 108 416.268,00 83 298.800,00 5500 268.185,20 5 127.500,00 2475 122.072,05 1888 111.236,68 181 110.410,00 2 88.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Tržnica Banja Luka Bambi Banat Krka Alkaloid Agrobanka

+5,21% +4,55% +1,23% +0,11% +0,05%

Mercator

AIK banka Komercijalna banka Skopje Makedonski telekom Nova kreditna banka Maribor BH Telecom

+

Powered by

business.hr

-1,44% -1,33% -1,31% -0,78% -0,23%

Bosnalijek

+0,69 -0,00 Iako je u ponedjeljak ljubljanski indeks LJSEX pao 0,15 posto potaknut nervozom ulagača koji su, slijedeći primjer na europskim tržištima, prodavali dionice bankarskog i drugih sektora, najveće slovenske tvrtke bile su u plusu. Najviše se trgovalo dionicom trgovačkog lanca Mercatora, i to u ukupnoj vrijednosti 846 tisuća eura. Rast cijene iznosio je 0,69 posto pa je zadnja realizirana cijena iznosila ravno 138 eura.

Čini se da se ulagači na Sarajevskoj burzi više ne daju ničim impresionirati, barem ako je zaključiti po izostanku bilo kakve reakcije na objavu američkog Alvogena u ponedjeljak. Američka tvrtka koja je početkom godine objavila kako želi preuzeti Bosnalijek, ali nakon toga nije dala zadovoljavajuću ponudu, objavila je u medijima u BiH u ponedjeljak kako planira preuzeti Bosnalijek i od njega učiniti regionalni centar Alvogena. Cijena dionice Bosnalijeka nije se pomaknula.

REGIONALNI INdEkSI +0,16% BIRS +0,21% 808,91 815,05 LJSEX -0,15% FIRS +0,10% 1.380,34 3.215,82 Belex15 -0,16% MBI10 -0,57% 2.355,26 628,22 Belexline -0,05% MOSTE +0,09% 490,33 1.206,94 SASX10 +0,11% NEX20 -0,25% 13.867,61 888,15 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI -0,12% WIG20 -1,53% 2,489.77 BuX -0,14% 22.538,53 -2,09% -0,12% ATX +0,28% 2.416,89 indeksa na zatvaranju u -0,28% Stanje ponedjeljak 16. kolovoza 2010.

FTSE100 5.279,95

dAX 6.110,14

CAC40

3.604,39

MICEX 1,371.74

AMERIčkI INdEkSI dJIA -0,16% S&P500 -0,40% 10.303,15 1.079,25 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -0,77% petak 13. kolovoza 2010. 2.173,48


investor 22 dioniČki

Powered by Ime fonda

+

DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

41,0532

18,38

HPB WAV DJE

87,4488

16,74

PBZ I-Stock

60,4900

16,17

ZB trend

127,1700

14,51

NFD BRIC

28,0661

14,48

ST Global Equity

48,3108

-21,96

FIMA Equity

78,8179

-21,14

C-Zenit

47,6777

-18,39

HPB Dynamic

49,5393

-12,77

KD Victoria

13,9986

-12,68

+ MjeŠoviti

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Balanced

150,7100

10,92

ZB global

140,2700

10,87

Allianz Portfolio

108,7230

6,43

AC G Balanced EM

10,8176

5,97

9,7200

5,05

ICF Balanced

114,6965

-26,12

ST Balanced

177,8378

-18,40

ST Aggressive

63,9393

-17,75

5,3955

-9,08

79,2536

-2,08

HI-balanced

C-Premium Aureus Balanced

+ oBveZniČki

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

172,7000

13,75

OTP euro obveznički

126,0104

11,93

ZB bond

160,0100

10,42

Capital One

157,0000

9,51

PBZ Bond fond

128,3200

9,33

11,3062

3,72

Erste Bond

129,1100

6,05

ICF Fixed Income

138,6574

6,33

HPB Obveznički

125,5856

7,78

PBZ Bond fond

128,3200

9,33

+

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

Ilirika Azijski tigar MP-Bric HR Ilirika BRIC HPB Titan NFD BRIC MP-Mena HR Raiffeisen Emerging M. ZB BRIC+ MP-Global HR KD Energija ZB trend HPB WAV DJE OTP Europa Plus KD Nova Europa Raiffeisen World ZB aktiv Aureus Equity ZB euroaktiv Ilirika JIE Capital Two Aureus US Equity KD Prvi izbor Raiffeisen C. Europe AC G Dynamic EM HPB Dionički AC Rusija Platinum Blue Chip Prospectus JIE PBZ I-Stock HPB Dynamic

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

€ kn € € € kn € € kn kn € € € kn € kn kn € € kn kn kn € € kn € € kn kn kn

57,6131 325,4382 107,9716 69,3468 28,0661 433,2095 55,5000 97,1600 281,0595 9,4625 127,1700 87,4488 106,0198 6,2923 98,5200 94,9300 89,3288 99,3600 156,9810 67,0000 109,8679 11,8307 60,3500 10,7847 85,5499 41,0532 81,0375 57,0504 60,4900 49,5393

2,80 2,70 1,76 1,52 1,42 1,26 1,17 1,17 1,08 0,90 0,79 0,77 0,71 0,66 0,60 0,58 0,55 0,34 0,34 0,31 0,24 0,22 0,20 0,20 0,17 0,15 0,12 0,01 -0,02 -0,03

-2,40 -6,86 -1,66 -3,49 -2,58 -6,24 -5,68 -1,28 -6,94 -3,40 -3,05 -2,05 -0,76 -3,75 -4,46 -6,51 -9,99 -3,94 -7,64 -8,67 -19,97 -2,99 -8,84 -1,99 -6,62 -7,96 -8,96 -8,94 -3,94 -4,81

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

9,03 -1,78 13,69 2,62 5,54 8,13 0,84 N/A 2,56 N/A 4,73 6,44 4,35 2,34 5,48 -0,88 -6,30 2,74 -6,17 -4,60 -5,92 1,86 -10,50 2,52 -6,53 0,91 3,56 -10,18 0,57 -5,45

8,58 7,61 N/A 9,57 14,48 8,03 9,17 N/A 10,50 N/A 14,51 16,74 4,20 12,22 5,53 5,81 -5,72 7,17 -3,63 -0,30 -3,89 4,25 -2,16 6,20 1,92 18,38 12,51 -5,43 16,17 -12,77

-15,71 -8,17 N/A -11,27 -15,76 3,33 -19,95 N/A -14,72 N/A 3,13 -4,45 5,64 -15,10 -0,22 -1,25 -2,37 -0,10 8,09 -11,34 5,25 2,27 -9,06 5,39 -3,16 -22,87 -7,74 -14,69 -15,07 -16,25

7,18 -4,26 7,97 0,01 3,65 11,03 -1,94 -2,84 -0,35 -5,37 4,52 6,36 -1,49 -0,26 2,25 -2,35 -8,94 -1,96 -4,38 -5,06 -1,06 2,72 -7,13 4,74 -5,51 0,94 2,24 -9,88 -0,36 -9,80

Imovina

5,463 12,526 14,602 10,545 9,625 7,653 25,313 58,471 5,189 5,405 164,454 13,551 8,469 19,198 37,809 509,822 68,765 206,124 95,659 6,601 14,846 5,159 227,144 12,984 39,560 8,970 7,522 23,968 199,791 22,032

Starost

Datum

3,23 2,42 0,61 3,06 3,37 2,44 2,65 0,33 2,22 0,45 7,80 2,95 1,07 2,83 6,87 4,13 4,70 6,28 5,80 3,32 1,84 7,50 5,32 1,44 4,86 3,43 2,61 3,53 3,08 3,96

13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 12.08.2010 13.08.2010 12.08.2010 13.08.2010 12.08.2010 13.08.2010 13.08.2010

www.investor.business.hr MješOVItI fOnDOVI ZB global Aureus Balanced Ilirika JIE Balanced HPB Global AC G Balanced EM Raiffeisen Balanced KD Balanced Raiffeisen Prestige HI-balanced ST Balanced Allianz Portfolio ST Aggressive C-Premium Erste Balanced PBZ Global fond Agram Trust OTP uravnoteženi ICF Balanced

€ kn € kn € € kn € € kn kn kn kn € kn kn kn kn

140,2700 79,2536 140,6278 101,9914 10,8176 150,7100 8,0504 107,1600 9,7200 177,8378 108,7230 63,9393 5,3955 115,4600 96,9300 67,1142 107,1817 114,6965

0,62 0,46 0,22 0,20 0,19 0,16 0,07 0,01 -0,02 -0,04 -0,04 -0,05 -0,05 -0,12 -0,25 -0,39 -0,45 -0,53

-3,97 -1,85 -4,90 -4,33 -1,86 -2,49 -3,42 3,21 -2,18 -4,73 -0,13 -8,11 -9,48 -4,44 -7,04 -5,74 -6,28 -9,22

1,48 -3,37 -3,25 -4,59 2,76 -0,96 -1,15 N/A -0,30 -5,41 3,64 -4,13 -8,87 -3,02 -6,00 -7,07 -6,82 -13,61

10,87 -2,08 1,75 2,09 5,97 10,92 1,47 N/A 5,05 -18,40 6,43 -17,75 -9,08 -1,45 2,57 -1,74 1,78 -26,12

3,78 -5,54 7,78 0,41 5,60 5,29 -4,63 N/A -0,33 7,88 6,88 -8,73 -16,04 -0,70 4,50 -3,58 1,50 2,00

2,30 -1,47 -1,67 -4,25 4,96 2,61 -2,46 7,16 -0,70 -7,59 3,62 -10,02 -8,55 -0,02 -3,50 -3,59 -6,10 -10,63

731,388 15,721 43,244 117,921 12,539 325,640 13,033 107,051 65,682 11,665 7,055 4,192 12,672 105,265 289,060 11,870 39,954 12,335

9,12 4,08 4,56 4,86 1,45 7,96 4,58 0,43 8,47 7,59 1,26 4,90 3,53 9,57 8,92 2,09 4,67 8,28

13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 12.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010

€ € € € € € € kn €

160,0100 129,1100 172,7000 11,3062 138,6574 125,5856 128,3200 157,0000 126,0104

0,11 0,11 0,09 0,02 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,30

1,12 2,39 2,17 1,52 1,32 2,80 1,33 1,81 -0,23

4,57 5,37 5,39 4,48 3,20 4,30 4,43 3,89 1,96

10,42 6,05 13,75 3,72 6,33 7,78 9,33 9,51 11,93

5,29 4,49 6,87 1,46 3,92 4,80 4,62 8,09 5,08

5,34 7,83 7,34 5,24 3,58 5,17 6,62 5,74 3,00

187,894 97,019 291,525 6,034 41,531 47,846 77,147 11,749 10,538

9,12 7,20 8,22 8,47 8,50 4,86 7,43 5,80 4,67

13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010

€ kn kn € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn € €

10,5630 131,3900 161,2841 124,8200 139,8801 143,0100 136,9100 137,2944 133,6749 124,1000 130,7053 121,3998 115,6792 11,2131 107,3004 101,4749 104,5200 138,9428

0,04 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,88 0,61 0,47 1,16 0,97 0,81 0,87 0,56 0,70 0,49 0,73 0,69 0,78 0,87 0,74 0,77 1,06 0,55

1,79 1,46 0,93 2,27 1,95 1,71 1,79 1,23 1,51 1,60 1,75 1,26 1,56 1,90 1,82 0,10 2,42 1,39

4,37 4,82 4,13 4,93 6,26 5,64 4,79 3,12 4,54 3,11 5,63 3,82 4,44 4,64 5,09 1,43 N/A 3,34

4,69 6,46 4,87 4,48 4,37 4,91 4,46 4,71 4,49 4,13 5,66 4,27 5,39 6,28 5,77 1,42 N/A 3,32

2,33 1,97 1,39 2,88 2,52 2,49 2,32 1,50 2,30 2,16 2,66 1,87 2,04 2,41 2,28 0,25 2,98 1,77

36,270 1026,962 2865,469 266,179 102,700 1202,488 925,970 124,708 37,643 38,821 165,234 116,761 162,321 72,721 141,209 5,265 429,455 83,106

1,19 11,38 10,06 8,06 7,85 7,47 7,20 6,89 6,62 5,34 4,86 4,64 2,78 1,88 1,26 1,04 0,89 10,06

13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010 13.08.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI ZB bond Erste Bond Raiffeisen Bonds HI-conservative ICF Fixed Income HPB Obveznički PBZ Bond fond Capital One OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Agram Euro Cash PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus


investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 17/8/2010

broJka

teČaJ

3

kuna oslabila prema euru i dolaru

posto rasta njemačkog BDPa očekuju državni dužnosnici te zemlje, objavio je u nedjelju ugledni Die Welt

Kuna je u ponedjeljak, prema HNB-u, 0,02 posto oslabila prema euru. Srednji tečaj eura je iznosio 7,227085 kuna, a švicarskog franka 5,423297 kuna. Kuna je oslabila i prema američkom dolaru, 0,31 posto, i prema britanskoj funti, 0,005 posto. Srednji tečaj dolara iznosio je u 5,643515 kuna, a funte 8,786729 kuna.

Loše europske vijesti nisu srušile Crobexe marginaLan Pomak Jedva jedvice, rastom 0,01 za Crobex i 0,02 posto za Crobex 10, domaći ulagači novi su tjedan ipak počeli pozitivno, a za plus su zaslužne Petrokemija i Viro

emiL tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, koja u ponedjeljak nije bila u manjini dobitnika na ZSE-u arhiva b..hr

Početak novoga tjedna na Zagrebačkoj burzi oba su indeksa obilježila u zelenom - Crobex je rastao 0,01 posto, na 1846,28 bodova, a Crobex 10 bio je u plusu 0,02 posto i dan završio sa 981,05 bodova. Nakon objave vijesti o usporavanju japanskoga gospodarskog rasta, koja je natjerala ulagače na oprez, europski su indeksi bili u minusu, a od sličnog su scenarija domaći indeks sačuvale dionice Petrokemije, Podravke i Vira. Ukupan promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 22,9 milijuna kuna, od čega se većina odnosila na pro-

met obveznicama. Obveznički je promet tako bio dvostruko veći od dioničkoga, koji je iznosio 7,68 milijuna kuna, a jedina kojom je trgovano u iznosu većem od milijun kuna standardno je bila dionica HT-a. Tom je dionicom u petak protrgovano u vrijednosti od 2,5 milijuna kuna, a vrijednost joj je pala 0,1 posto i zadnja zabilježena cijena iznosila je 257,75 kuna.

atlantic na 700 kuna

Dionici Atlantic grupe bilo je dovoljno 812.700 kuna prometa za drugo mjesto na popisu najlikvidnijh, a

zabilježila je i pad cijene, i to 0,43 posto. Ukupno je protrgovano sa 1161 dionica te kompanije, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 700 kuna. Dionica Petrokemije u ponedjeljak je snažno skočila uz promet od 57.000 kuna. Time je i u novom tjednu nastavljen rast cijene ovog izdanja kutinske tvornice umjetnoga gnojiva, čija je cijena nakon dva mjeseca ponovno preskočila razinu od 120 kuna. Ukupno je u ponedjeljak trgovano sa 586 komada u 14 transakcija. U građevinskom sektoru gotovo nije bilo dionice koja je zabilježila rast vrijednosti. Dionica Viadukta tako je pala na razinu od 216,68 kuna odnosno gotovo 3,5 posto. Posljedice krize još se snažno osjećaju u ovom dijelu gospodarstva. Biljana Starčić

regiJa

Pozitivne samo burze u Bosni novi je tjedan na burzama regije započeo negativnim rezultatom za tri od pet indeksa.

U minusu su bile burze u Ljubljani, Beogradu i Skoplju. Ljubljanski LJSEX pao

je u ponedjeljak 0,15 posto, na 3215,18 bodova. Uz nezadovoljstvo koje je među ulagačima izazvala rasprodaja bankarskih dionica na velikim europskim burzama, pa je slijedila prodaja dionica

NKBM-a i njezin pad 0,78 posto, u Sloveniji se brinu i zbog mogućnosti stečaja trgovačkog lanca Merkur. U Beogradu se najviše trgovalo dionicama AIK banke, i to u vrijednosti 3,8 milijuna dina-

ra, a pad cijene dionice iznosio je 1,44 posto. Pad Belex 15 indeksa iznosio je 0,16 posto. U Skoplju se najviše trgovalo Komercijalnom bankom, koja je izgubila 1,33 posto uz 2,63 milijuna denara. J. J.

komentar

Birajte svoj balon

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

g

dje je novi balon? Uvjetno rečeno povoljni uvjeti po kojim su ruske banke u posljednjih mjesec dana prodale 2,3 milijarde dolara duga, 200 od 372 milijarde dolara duga koje su američke banke uspjele refinancirati, a dospijevaju na naplatu ove godine, cijene nekretnina u Pekingu i Šangaju, cijela satelitska naselja u Kini kupljena kao investicija stoje prazna, australske cijene nekretnina u 2009. skočile su 13 posto. Zbog straha od nesigurnog oporavka američkoga gospodarstva ulagači su masovno kupovali korporativne i državne obveznice Sjedinjenih Država i kompanija koje bi trebale stradati upravo ako gospodarski oporavak bude ispod očekivanja. Analitičari već počinju upozoravati na pregrijavanja i na tržištima robe, od prezasićenog tržišta na ulaganju budućnosti, litijskim automobilskim baterijama, do novih kapaciteta naftnih bušotina koje daleko premašuju potrebe globalne ekonomije. Birajte svoj balon, neki od njih će sigurno puknuti. J. J.


Prva Olimpijada mladih stajat će tri puta više od plana Prošlog su vikenda u Singapuru počele prve Olimpijske igre mladih na kojima sudjeluje oko 3600 sportaša u dobi između 14 i 18 godina iz 202 zemalja. Iz Hrvatske na toj olimpijadi,

3 nA 3 između hrvatske i španjolske reprezentacije

koja se održava od 14. do 26. kolovoza, sudjeluje 25 sportaša. Organizacija Olimpijskih igara za mlade, za što se Singapur izborio prije dvije godine u konkurenciji s Moskvom, sta-

dObiTnici dAnA (ZSE) Saponia +10,29 % HGspot +5,99 % Čakovečki mlinovi +3,23 % Validus +3,06 % Viro +2,65 % 24 Raste

arhiva business.hr

GUbiTnici dAnA (ZSE) Laguna Novigrad -10 % Slatinska banka -7,17 % Zvečevo -6,79 % Slavonski ZIF -5,72 % Varteks -4,82 %

7 Nema promjene

33 Pada

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,169.29 149,25

Prom. 0,29% 0,01%

Sirova nafta 75,39 Prirodni plin 4,36 Zlato 1.215,37 Srebro 18,13 Goveda 95,00 Kava 245,80

3,37% 0,80% 0,10% 0,40% 0,90% 1,50%

eRGeLA LiPicAncA

Đakovački gradonačelnik traži pomoć britanske kraljice

eLiZAbeTA ii je 1972. posjetila đakovačku ergelu pa se Zoran Vinković nada da će kraljičino eventualno zalaganje pomoći u očuvanju neovisnosti ergele a.rhiva b.hr

Đakovački gradonačelnik i saborski zastupnik SDP-a Zoran Vinković u ponedjeljak je engleskoj kraljici Elizabeti II. i šefu Europske komisije za Hrvatsku Paulu Vandorenu poslao pisma u kojima ih moli da se svojim autoritetima založe za daljnju samostalnost Državne ergele lipicanskih konja u Đakovu. Vinkoviću je povod za pismo kraljici bio njezin posjet Đakovu i ergeli 1972. godine, kada se i sama divila đakovačkim lipicancima.

Nakon dva prosvjeda i prošlotjednog sastanka s ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem, Grad Đakovo donio je odluku o privremenom zamrzavanju svih prosvjednih aktivnosti do 20. kolovoza, do kada se očekuje Vladino očitovanje o đakovačkom zahtjevu da ergela zadrži dosadašnji status. "Molimo Vas da iskoristite svoj utjecaj i autoritet kako bi Ergela Đakovo opstala jer bi njezinim ukidanjem Đakovo izgubilo važan dio svog identi-

teta i povijesnog naslijeđa, što bi bilo neprihvatljivo", navodi gradonačelnik u pismu. H

neSMOTRen nA edUKAciJi

Na Bloombergu tražio striptiz pa dobio otkaz Neimenovani bankar velike britanske investicijske banke dobio je otkaz jer je edukaciju na Bloombergovu terminalu iskoristio da se raspita gdje u Londonu ima dobar striptiz klub, doznaje Businessinsider.com. Kako Bloombergov terminal za online trgovinu vrijednosnim papirima ima i help opciju, nesretni bankar iskoristio ju je da dozna gdje je dobar striptiz te "gdje se u blizini Canary Wharfa može nabaviti pornografija". Činjenica da je bankar postavio ne-

bLOOMbeRGOv TeRMinAL ima i help opciju koju je nesretni bankar iskoristio da dozna gdje je dobar striptiz arhiva b.hr

koliko pitanja pokazuje da je u Bloombergovom korisničkom centru netko bio dovoljno uslužan te je odgovorio na pitanja koja baš i nisu, strogo gleda-

no, usko vezana uz trgovinu vrijednosnim papirima. Na žalost nesuđenog bankara, Bloomberg je njegov interes za striptizete i pornografiju prijavio banci koja mu je platila edukaciju, što je završilo izvanrednim otkazom.

Hoće li se prepucavanje HDZ-a i SDP-a nastaviti i na SDP-ovoj konferenciji o rebalansu proračuna, doznajte na...

jat će oko 290 milijuna dolara, tri puta više od početno planiranog iznosa od 90 milijuna dolara. Kako je riječ o prvoj Olimpijadi za mlade, interes sponzora bio je razmjerno slab jer se nije moglo procijeniti koliki će biti broj gledatelja, a i singapurske vlasti priznaju da su imale teškoća. P. B.

www.business.hr

UKRATKO... ...Hurd iz HP-a otišao jer se na brzinu nagodio za napastovanje...

Mark Hurd, bivši šef HPa, bio je prisiljen napustiti to mjesto 6. kolovoza jer je neugodno iznenadio članove NOa kad se nagodio u tužbi za spolno napastovanje prije nego što je odbor mogao doznati detalje incidenta. Usto, NO se naljutio i kada je doznao da je Hurd pokušao prikriti svoj odnos s bivšom glumicom Jodie Fisher koja ga je tužila, a koja je za HP radila kao organizator evenata, otkriva Bloomberg.

...Obama traži povlačenje, zapovjedništvo protiv...

Dok je Barack Obama iznosio plan o povlačenju američkog kontingenta do 2011. iz Afganistana, zapovjednik vojnih snaga David Petraeus kazao je kako sumnja u ispunjenje Obamina cilja jer vidi “zone napretka” u ratu protiv terorista u Afganistanu.

www.business.hr

Business.hr broj 700  

Romi nam mjesečno ukradumjesečnoukradu željeza za 50.000 €željezaza50.000€ Kina je postala druga najveća svjetska ekonomija po BDP-u Pipelif...