Issuu on Google+

IVICA todorIć 10

ZAKoNSKE IZMJENE

Vlada: 20.000 tvrtki ide u stečaj

Porezna uprava pokretat će stečajni postupak nad tvrtkama s pet ili manje zaposlenih koje imaju evidentirane nepodmirene obveze u razdoblju duljem od 60 dana 8

Plaćam redovito i nisam generator nelikvidnosti

petak/subota 16 i 17/7/2010

broj 679 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

oStVArUJE SE AMErIČKI SAN 4-5 Džem od smokve Dalmatia Importsa, bivšeg distributera bivšeg SMS-a, dobio je prestižnu nagradu u SAD-u, ali pod brendom Dalmatia (u Hrvatskoj Dida Boža), a ne SMS

Mladinić propao, a 'Dida Boža' skuplja nagrade ModErNI UZGoJ KoNJA 14

orIGINAL ILI KoPIJA Srđan Mladinić, koji pokušava dokazati krađu brenda, i Neb Chupin, vlasnik spornog namaza od smokve Dide Bože i Dalmatije

ANKEtA BUSINESS.hr-a 20

Hladnokrvnjaci i posavci: Najseksi je Tedeschi, puno ljubavi i malo novca Munjiza i Nadan jednaki

info&stav

indikator

2-3 tunel Sv. rok među najboljima

business.hr

U konkurenciji 26 tunela iz 13 zemalja tunel Sveti Rok dobio je najvišu ocjenu (vrlo dobar) u istraživanju provedenom u sklopu međunarodnog programa testiranja tunela EuroTAP. Jedan je od najboljih europskih tunela koji su testirani ove godine

Sve manje novih auta U lipnju je, treći mjesec zaredom, nastavljen pad prodaje novih automobila u Europi (6,9% manje novih registracija) zbog ukidanja vladinih programa poticaja na zamjenu starih automobila novima, objavilo je udruženje europskih proizvođača

Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Blitzkrieg na gradilištu Tome Horvatinčića

Koordiniranim "blitzkriegom" policije i Grada Zagreba jučer je ranom zorom doslovce počišćena Varšavska ulica, u kojoj su u roku sat vremena posječena sva stabla i podignute betonske ploče kako bi se na njihovu mjestu sagradio ulaz u podzemnu garažu poslovno-stambenog kompleksa Tomislava Horvatinčića. Svi koji su pokušali stati na put kamionima završili su u "maricama" i odvedeni su u policijske postaje. Revoltirani građani, intelektualci i aktivisti nevladinog sektora neumorno su pristizali i sjedali na vrući asfalt Gundulićeve i Varšavske, tik do policijskih kordona koji su osiguravali gradilište. U konačnici je u "marice" potrpano oko 150 osoba koje su pružale pasivan otpor. Među njima su bili i potpredsjednik Gradske skupštine Josip Kregar, zastupnici SDP-a Jurica Meić i Dan Špicer, novinari Maja Gujinović i Branimir Zekić te mnogi kulturnjaci - Edo Popović, Vili Matula, Urša Raukar... Pozivalo se na ostavke gradonačelnika

Milana Bandića i ministra policije Tomislava Karamarka, a uz zvukove Marseljeze skandiralo se "Ovo je sumrak demokracije!" i "Uhapsite Bandića!"

foto sopta/cropix

Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

PoLiCiJa na CVJEtnoM trGU PriVELa 150-ak GraĐana

foto mehkek/cropix

www.business.hr

PUnE PoStaJE Svi koji su pokušali stati na put kamionima odvedeni su u policijske postaje osim SDP-ovih 'aktivista' sa saborskim imunitetima

reagirao i Josipović

Posebno zgražanje izazvala je činjenica da su u rušenju Varšavske sudjelovala poduzeća Zagrebačkog holdinga, koji se potom oglasio priopćenjem kako "oni samo rade ono što im Grad kaže". Tomislav Tomašević iz Zelene akcije prije uhićenja izravno odgovornim prozvao je Gradsku skupštinu, odnosno SDP koji u njoj ima veći-

nu, jer ona kontrolira Holding, a ne Bandić. Stoga se dvojica SDP-ovaca, Boris Šprem i Davor Bernardić, nisu dobro proveli sjedeći na vrućem asfaltu iako ih je od privođenja štitio zastupnički imunitet. Na njih se posebno obrušio glumac Vili Matula, koji im je poručio: "Vi ste zakon! I vi ste od-

govorni!" Tomašević je suodgovornima proglasio i državnu vlast jer je omogućila nastavak radova iako DORH provjerava nepravilnosti oko dozvola za projekt Cvjetni. Zbog događaja u Varšavskoj zabrinut je i predsjednik Ivo Josipović, koji je najavio da će zatražiti izvješća svih nadležnih. Iz Grada

BRoJkA

››

BisER dAnA

Otkud smo mogli znati da je NO-u istekao mandat? Čim nas je HFP o tome obavijestio, Sabor je imenovao članove NO-a AndRiJA HEBRAnG, predsjednik kluba zastupnika HDz-a, na pitanje zašto se godinama odgađalo konstituiranje Nadzornoga odbora HFP-a, čiji je sam bio član u prošlom sazivu

1

milijun kuna odobrila je Vlada Kalmetinu ministarstvu za kupnju tri limuzine i tri vozila za inspektore cestovnog prometa

uvodnik

foto mehkek/cropix

590 inspektora protiv vojske neplatiša

foto mehkek/

ivAn ŠukER, ministar financija, iako je ukinuo olakšice na porez na dohodak, tek će 2012. moći dati drugi posao referentima koji su dosad cijele godine izračunavali povrat poreza, a sada bi trebali provesti egzorcizam neplatiša

cropix

Petra Bulić petra.bulic@business.hr

i

Zagreba, koji je investitor radova u Varšavskoj, poručili su da su zatražili "asistenciju policije" te da imaju sve dozvole za rad. Isto tvrdi i Tomislav Horvatinčić, koji je poručio "da je nastavak radova u Varšavskoj potvrda vladavine prava i postojanja pravde za sve". Nevenka Cuglin

zmjene Zakona o stečaju koje je Vlada u četvrtak prihvatila po brzom će postupku riješiti gotovo 20.000 insolventnih tvrtki bez zaposlenih. Bit će uklonjene iz registra i tako prestati nagrđivati statistiku o nelikvidnosti, koja prema posljednjim podacima, za kraj svibnja, ukupni dug insolventnih pravnih i fizičkih osoba (njih ukupno 29,5 odnosno 39.000) postavlja na 30,1 milijardu kuna, dvostruko više nego krajem 2008. godine. Brzi steČaj, kao i brže ovrhe koje donose izmjene ovršnih zakona koje je Vlada nedavno poslala u Sabor, približit će nas civiliziranom svijetu. Svijetu u kojem vjerovnici, tvrtke koje moraju plaćati vlastite dugove, isplaćivati plaće i održavati proizvodnju, ne moraju čekati Godota po sudskim hodnicima dovoljno dugo da vlasnik dužničke tvrtke izvuče svu imovinu iz nje pa otvori drugu kojom će krenuti ispočetka. Međutim, u cijeloj priči ne spominje se jedno jako, jako usko grlo. Naime, egzorcizam neplatiša trebala bi provesti Porezna

snimio hrvoje knez

››

Brzi stečaj i ovrha koje omogućuju zakonske izmjene što ih Vlada prihvaća ovih dana približit će nas civiliziranom svijetu. No, usko grlo vjerojatno će biti Porezna uprava

uprava, koja, prema podacima za prošlu godinu, ima čitavih 590 poreznih inspektora. Njih 590 malo može učiniti protiv svih tih tisuća neplatiša. Čak i kad im u pomoć priskoči još 290 carinskih inspektora i 111 financijskih policajaca, stvar se neće puno promijeniti. Kao da čajnom žličicom pokušavamo spasiti brod od potapanja. S druge strane, možda bi im u

pomoć mogli priskočiti svi oni porezni referenti koji su dosad cijelu godinu provodili računajući povrate poreza na dohodak s obzirom na to da su porezne izmjene ministra financija Ivana Šukera ukinule sve porezne olakšice. Međutim, oni se tog posla još neće osloboditi cijele ove i sljedeće godine. Brzopotezni stečajevi ipak će možda malo djelovati na radni

moral poreznih inspektora koji savjesno obavljaju svoj posao. Naime, kako mi se često žali jedan viši porezni inspektor, on i njegovi kolege su uglavnom duboko frustrirani jer porezni utajivači koje otkriju rijetko kada dođu do kaznenog sudskog postupka: većina tih slučajeva ne napreduje daleko kada ih inspektori pošalju dalje institucijama koje bi utajivače trebale kazneno goniti.

tema 4-5

OSTVARUJE SE AMERIČKI SAN Dalmatinski namaz od smok a, dobio je najprestižniju američku nagradu za delikatese, ali pod b

Mladinić propao, a od smokve skuplja Proizvodni miks sličan propalom SMS-u živi pod dva brenda - Dida Boža u Hrvatskoj i Dalmatia u SAD-u, a vlasnik obaju je Amerikanac hrvatskih korijena Neb Chupin, koji je za namaz od smokve nedavno dobio nagradu i tako sebi širom otvorio vrata velikog američkog tržišta Ovih je dana potpuno nezapaženo prošla informacija da je proizvod nazvan "dalmatinski namaz od smokve", čiji je distributer kompanija FoodMatch dobio najvažniju američku nagradu za delikatesne prehrambene proizvode, tzv. Sofi Award, koju dodjeljuje tamošnja udruga National Association for the Specialty Food Trade (NASFT). Taj je namaz nagrađen među još 33 proizvoda u isto toliko kategorija. Priznanje dodijeljeno na Summer Fancy Food Showu u New Yorku zavrijedio je među namirnicama koje se u SAD-u zovu "shelf-stable", odnosno onima koje bi se inače trebale čuvati u hladnjaku, ali su pripremljene tako da opstaju i na sobnoj temperaturi. Stvari, međutim, postaju zanimljivije kad se dozna da je proizvođač namaza, odnosno džema, tvrtka Dalmatia Imports, koja je u zlatnim vremenima SMSa bila američki distributer

proizvoda propale kompanije Srđana Mladinića. Još kada se sjetimo da je Mladinić neposredno prije uhićenja govorio da će tužiti "jednu tvrtku" zbog krađe recepta za džem od smokava s narančom, onda stvari postaju jasnije što se tiče tvrtke Dalmatia Imports.

'To su stare vijesti'

Kad smo kontaktirali suosnivača i suvlasnika Hermesa i Dalmatia Importsa Neba Chupina, Amerikanca podrijetlom iz Vodica koji je u posao ušao s partnericom Maiom Magee, on nam je nakon trodnevna čekanja odgovorio mailom u kojem nas je poučio da su to "stare vijesti" o kojima "već svi znaju sve". "Koliko znam, SMS više nije u biznisu i sve su to stare vijesti. Priča je duga, zanimljiva i na kraju je završila tužno", kazao nam je Chupin dodajući da će rado i konkretnije odgovoriti na naše upite kada se uvjeri da nije riječ o provokaciji?!

NEB CHUPIN, suosnivač i suvlasnik tvrtki Hermes International i Dalmatia Imports, uvidio je prije šest godina da SMSovi džemovi od smokve i naranči imaju dobre izglede da postanu popularni u Americi foto nAcIonAl

Kad je SMS-ov džem od smokava i naranče proglašen najboljim 2004., sam je Neb Chupin medijima izjavio, a Hina prenijela, da je sljedeći potez u toj suradnji "uvoz i distribucija SMSova džema od ekološki uzgojenih smokava za koje je već dobiven američki certifikat" te da taj džem "kao kvalitetan, ručno rađen delikatesni proizvod, sa 70 posto sadržaja voća, ima dobre

izglede da postane popularan u Americi". I postao je - ali bez SMSa. Danas, u svojim promotivnim materijalima, Dalmatia Imports nigdje ne navodi SMS kada govori o svojim namazima, pa ni kada spominje prijašnje nagrade. Govore da je tvrtka osnovana 1994., da su tri godine kasnije počeli iz Dalmacije uvoziti masline, maslinovo ulje, kapulu i kapa-

re, a 1999. su "nakon posjeta Splitu" američkom tržištu predstavili namaz od smokve, za koji kažu da je pripremljen od voća uzgojenog u Dalmaciji, "sunčanoj regiji na hrvatskoj obali Jadrana s više od tisuću otoka". Da u poslovanju SMS-a na američkom tržištu ima problema koji nemaju veze sa svim ostalim teškoćama koje su tu tvrtku na valu afere Podravka na koncu otje-

kve tvrtke Dalmatia Imports, bivšeg distributera bivšeg SMSbrendom Dalmatia, a ne SMS

business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

a namaz ja nagrade PALETA PROIZVODA

Asocijacije s SMS-om Dalmatia Imports - zapravo američka podružnica Hermes Internationala iz Turčina kod Varaždina - u svojoj paleti ima namaz od smokve i naranče, pa paste od crnih i zelenih maslina, te odnedavno džem od smokve i kakaa, nazvan "ficoco". Asocijacije s Mladinićevom tvrtkom više su nego očite: propali je SMS svojevremeno imao džem od smokve, pa džem od naranče i smokve, pa džem od smokve i kakaa, pa paste od maslina...? I sve to u gotovo identičnim trbušastim teglicama kakve koristi Dalmatia Imports, s etiketom koja visi ispod čepa.

SRĐAN MLADINIĆ, vlasnik propalog SMS-a, upozoravao je da se po 'preuzetoj' recepturi iz SMS-a razvija jedan drugi brend te je zbog krađe brenda i proizvoda već pokrenuo sudski spor foto matić/cropix

odnosno Hermes International. Ta je tvrtka u Hrvatskoj najpoznatija po liniji delikatesnih proizvoda Dida Boža nazvanoj po Chupinovu djedu iz Vodica. Među ostalima, tu su i džemovi od smokava te smokava i naranče. Kako je u svojedobnom intervjuu Nacionalu objasnio sam Chupin, za to ime odlučili su se zato što su zaključili da "brend Dalmatia u Hrvatskoj nije dovoljno prepoznatljiv"?!

Zanimljiva misija tvrtke rale u propast, Srđan Mladinić govorio je samo jednom - u jedinom pravom intervjuu neposredno prije uhićenja danom Slobodnoj Dalmaciji: "Američko tržište izgubili smo zbog krađe intelektualnog vlasništva, kako brenda, tako i proizvoda. O tome se vodi sudski spor. Doznajemo da se po 'preuzetoj' recepturi iz SMS-a u Hrvatskoj razvija jedan drugi

brend", kazao je tada Mladinić, ali nikad nije precizirao o kojoj je tvrtki riječ. Srđan Mladinić od izlaska iz pritvora ne komunicira s medijima, niti to smije u očekivanju suđenja, pa nismo uspjeli doći do njegova komentara. No, iz krugova bliskih propalom SMS-u može se čuti da je baš propast posla u SAD-u značila početak kraja Mladinićeve kompanije, nakon čega

je počeo uzimati sve nepovoljnije kredite koji su u konačnici doveli do propasti projekta. Navodno mu je najveći problem bio što je proizvod poput džema od smokava zapravo nemoguće zaštititi jer ga svatko može napraviti. U krugovima prehrambene industrije, posebno u Dalmaciji, od samog se početka kao Mladinićev bauk spominjao baš Dalmatia Imports,

Govoreći o svojoj "misiji", Maia Magee na službenim internetskim stranicama kaže i sljedeće: "Naš je cilj Americi donijeti visokokvalitetne, prirodne i zdrave proizvode po odličnoj cijeni. Čineći to, svi uključeni (proizvođač, uvoznik, distributer i trgovci) pomoći će poljoprivrednom stanovništvu u Dalmaciji. Naš je dugoročni cilj pomoći lokalnom stanovništvu Dalmacije da postigne financijsku stabilnost (barem veću

nego što je trenutačno ima) ohrabrenjem kooperativne poljoprivredne mreže te povezujući ih s ovdašnjim kupcima. Dakle, otprilike kako se inače reklamiraju proizvodi koji dolaze iz trećeg svijeta čijim stanovnicima treba pomoći da ne pomru od gladi. Po svemu sudeći, Amerikanci su nagradu dodijelili proizvodu nad kojim stoji ozbiljan upitnik sumnje da je zapravo riječ o kopiji. Zanimljivo je da je SMS-ov džem 2004. nagrađen na istom sajmu, Summer Fancy Food Showu u New Yorku. No, u čelništvu udruženja koje dodjeljuje nagrade Sofi ne vide ništa sporno u svome postupku. "Naš natječaj, koji je održan 38. put, otvoren je svim članicama NASFT-a, uključujući i uvoznike poput FodMatcha. Stvar je svake članice udruženja koji će proizvod nominirati za neku od 33 kategorije, kazala nam je glasnogovornica udruženja Louise Kramer. B.hr

dogaaji 6-7 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

NEMA PONUDA

Politička škola 20% jeftinija Zagreb. Vlada je u srijedu 20 posto spustila traženu cijenu za bivšu Političku školu u Kumrovcu jer u prvom pokušaju prodaje "nije zaprimljena ni jedna valjana ponuda". Cijena Znanstveno-studijskog centra Kumrovec spuštena je sa 19,81 na 15,85 milijuna kuna, a za Hotel Zagorje, bivšu Političku školu, sa 21,29 na 17,03 milijuna kuna. P. B.

NAPOKON KONSTITUIRAN

Goran Marić na čelu NO-a HFP-a

Zagreb. Nadzorni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) za predsjednika je jednoglasno izabrao Gorana Marića (HDZ), a za potpredsjednika Slavka Linića (SDP). Članove NO-a HFP-a prošlog je tjedna imenovao Sabor, a jučer se sastao prvi put od 2004., kada je bivši saziv održao konsti-

tuirajuću sjednicu nakon koje se više nije sastajao. Marić je jučer najavio da će se sljedeća sjednica održati već u rujnu, nakon čega će NO HFP-a u redovnom roku podnijeti izvješće Saboru. Na pitanje zašto se odgađalo konstituiranje tog tijela, predsjednik Kluba zastupnika HDZa Andrija Hebrang, koji je i sam bio u prošlom sazivu NO-a HFPa, rekao je: "Otkud smo mogli znati da je NO-u istekao manGORAN MARIĆ (HDZ) dat. Čim nas je HFP o tome oba- izabran je na sjednici nakon vijestio, Sabor je imenovao čla- 6-godišnje stanke nove NO-a“. H  ArhiVAbuSinESS.hr

Što privlači ulagače u K poslovne zone ili 32 hek KAŠTELANSKI STAKLENICI Ponos kaštelanske poljoprivrede ima 80 milijuna kuna nagomilanog gubitka i 58 milijuna obveza. Svojedobno je kaštelanski gradonačelnik Joško Berket lokaciju kod zračne luke proglasio idealnom za gradnju Ikeina centra Vijest da je Luka Rajić - u sklopu svojega novog projekta poljoprivredne proizvodnje - zainteresiran za Kaštelanske staklenike, može imati i nešto drugačiji kontekst kad se zna za nedavni prijedlog prenamjene većeg dijela zemljišta te državne tvrtke. Naime, nakon što je Hrvatski fond za privatizaciju koji drži 83 posto vlasništva najavio prodaLUKA RAJIĆ, jedan od mogućih kupaca Kaštelanskih staklenika 

SnimioSA©A∆ETKoVi∆

ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA najjači su adut posrnule tvrtke Kaštelanski staklenici

ju svojega portfelja, Uprava Kaštelanskih staklenika predložila je Gradu Kaštelima promjene Prostornog plana i GUP-a kojima bi se dvije lokacije na kojima imaju staklenike prenamijenile iz poljoprivredne u poslovnu zonu. Kao razlog su naveli privlačenje boljih investitora.

Blizina zračne luke

Prema prijedlogu Uprave, jedini preostali objekt za nastavak stakleničke pro-

izvodnje bio bi kompleks površine 31,8 hektara na lokalitetu Knežine sjeverno od Jadranske magistrale. U poslovnu zonu mijenjalo bi se 35 hektara Pogona Kaštela između magistrale i splitskog aerodroma, na kojem su staklenici izvan funkcije, pri čemu se Uprava pravda "negativnim utjecajem blizine ceste i zračne luke", koji doduše nisu smetali u prethodnih nekoliko desetljeća poslovanja. Ta se vrsta prenamjene predlaže

i za staklenički pogon Resnik nešto veći od 25 hektara, južno od stare kaštelanske ceste kod aerodroma. Taj je kompleks izgrađen još 1972. i desetljećima je bio ponos kaštelanske poljoprivrede. Zanimljivo je da je svojedobno kaštelanski gradonačelnik Joško Berket lokaciju kod aerodroma proglasio idealnom za gradnju Ikeina centra.

Pobuna radnika

Kad je prije nekoliko mjese-

POTPISAN UGOVOR

PharmaS uvodi SAP sustav Zagreb. Tvrtka PharmaS, u vlasništvu Luke Rajića, uvodi SAP poslovni sustav. Ugovor o tome potpisali su jučer Mato Ćatić, glavni direktor tvrtke b4b, i Luka Rajić, te Zdravka Knežević, direktorica PharmaS-a. Implementacija SAP sustava odvijat će se u dvije faze u skladu s razvojem poslovanja i izgradnjom proizvodno-

skladišnog i poslovnog centra u Popovači, čiji se dovršetak planira u prvoj polovici sljedeće godine, priopćili su iz PharmaS-a. "Uvođenje vrhunskog poslovnog sustava koji će pružiti integrirano upravljanje i poslovanje korak je naprijed prema izgradnji moderne kompanije koja će uspješno konkurirati i biti prepoznata i na tržištu regije.", istaknuo je Luka Rajić, vlasnik PharmaS-a. Mato Ćatić rekao je pak kako im je partnerstvo s PharmaSom jedan je od ključnih projekata. B.hr

TURIZAM

Adriatica: Moguć minimalan rast Zagreb. Rezultati na razini putničke agencije Atlas te međunarodne mreže tvrtki članica Adriatica.net grupe u tekućoj sezoni upućuju na evidentan rast prodaje u srpnju, trenutni prodajni bum u Sloveniji, ali i trendove odabira jeftinijih aranžmana i odluke o kupnji u zadnji čas, doznajemo u Adriatica.netu. Kupnja aranžmana u zadnji čas

uzrokovana je utjecajem recesije na planiranje putovanja, a utjecaj globalne krize vidljiv je i u činjenici da se putnici u večini slučajeva odlučuju za jeftinije aranžmane. "Atlas bilježi minimalne zaostatke bookinga u odnosu na isti termin protekle sezone, no treba uzeti u obzir činjenicu da je na rezultat znatno utjecalo Svjetsko nogometno prvenstva, ali i klimatski uvjeti koji u prvom dijelu sezone nisu išli na ruku domaćem turizmu. Potvrda navedenog je vidljiva kroz naglašeno pojačan interes za kupnjom aranžma-

na u periodu od početka srpnja do danas. Aktualni pokazatelji upućuju na to da bi ova sezona mogla biti na tragu prošlogodišnje, s mogućom tendencijom manjeg rasta", predviđaju u Adriatica.netu. Na slovenskom tržištu, a prema rezultatima Kompasove međunarodne mreže, od početka godine do sredine svibnja zabilježen je slabiji buking, s padom čak 5%. No, od kraja lipnja, a osobito od 1. srpnja do danas, zabilježen je pravi prodajni boom, s rastom čak deset posto u odnosu na prošlu sezonu. S. P.

Kaštela: 60 ha ktara zemlje PRVI POKUŠAJ PRIVATIZACIJE

Pola milijarde kuna za pola milijuna četvornih metara Iako je HFP krajem studenoga prošle godine objavio javni poziv za prodaju 75,63 posto Kaštelanskih staklenika (zajedno sa svih 478.000 četvornih metara zemljišta) za najmanje 472,5 milijuna kuna, taj je poziv mjesec dana kasnije poništen i odlučeno je da će se dio zemljišta prenamijeniti iz poljoprivrednog u gospodarsko (ne za turističke ili stambene objekte) i izdvojiti u posebnu tvrtku koja bi postigla i bolju cijenu.

Novi natječaj još nije raspisan: na posljednjoj sjednici Upravnog odbora HFP-a odgođeno je raspisivanje natječaja jer prenamjena nije gotova (kao ni izdvajanje u drugu tvrtku). Inače, cijene poljoprivrednog zemljišta sjeverno od Zračne luke Split iznose oko 30 eura po kvadratu, a južno oko 80 eura. Građevinsko zemljište južno od aerodroma vrijedilo bi najmanje 80 eura po kvadratu.

NAJVEĆI KUPAC

Agrokor financirao proizvodnju Agrofructus, tvrtka u stopostotnom vlasništvu Agrokora, ove je godine sa 2,1 milijunom kuna kreditirala proizvodnju u Kaštelanskim staklenicima. Taj su novac Kaštelanski staklenici trebali vratiti zajedno s kamatama od jedan posto mjesečno do kraja lipnja ove godine u odgovarajućoj protuvrijednosti uroda,

ci HFP najavio prodaju staklenika bez obveze kupca da zadrži djelatnost i zaposlenike, to je izazvalo pravu pobunu i radnika i Uprave, za koje nije dolazilo u obzir napuštanje stakleničke proizvodnje. Radnicima je podršku dao i sadašnji potpisnik prijedloga prenamjene, predsjednik Uprave Ivo

objavljeno je sredinom svibnja. Osim toga, Agrofructus se ugovorom obvezao da će do kraja 2010. otkupiti dio uroda koji premašuje visinu kredita. Pritom su Staklenici za ovu godinu planirali proizvodnju od 2530 tona, a načelno je dogovoreno da će Agrofructus otkupiti 1700 tona.

Benzon. Danas su Kaštelanski staklenici blijedi ostatak nekadašnje veličine. Prošle su godine zabilježili gubitak od 20,35 milijuna kuna, a već je u prvom kvartalu 2010. minus dosegnuo 5,3 milijuna kuna. No, prije desetak dana - na najavu HFP-a da Kaštelanski sta-

klenici nakon prenamjene idu u prodaju - njihova je dionica u jednom danu doživjela skok 32 posto zbog čega je ZSE zaustavio trgovanje. Odmah nakon toga HFP je objavio da privremeno odustaje od prodaje, ali dionice su ostale na dosegnutoj razini od 1188 kuna. B.hr

DIREKTOR TONČI PEOVIĆ i sretna Belgijanka Snimio S. ĆETKoViĆ

ZRAČNA LUKA ZAGREB

Milijuntoj putnici bon od 200 eura Zračna luka Zagreb jučer je opslužila svoju milijuntu putnicu ove godine. To je Belgijanka Ingrid Van Stappen, koja je putovala iz Zagreba u Prag sa Czech Airlinesom. Milijunta putnica je od direktora Zračne luke Zagreb Tončija Peovića na dar dobila poklon bon vrijedan 200 eura za Duty Free Shop na Plesu, a direktorica predstavništva češke nacionalne zrakoplovne kompanije Lea Nosetić uručila je sretnoj putnici besplatnu kartu na jednom od europskih odredišta te aviokompanije.

Povratak s KorËule

Ingrid Van Stappen bila je sa suprugom na odmoru na Korčuli, gdje su ronili, a u Prag se zaputila zbog

poslovnog sastanka. Nakon što obavi posao u glavnom češkom gradu, vratit će se na Korčulu.

Vulkanski dim

Milijunti putnik na Zračnu luku Zagreb stigao je ove godine šest dana kasnije nego lani. Peović je to objasnio vulkanskim dimom i prašinom zbog čega je dva dana u travnju ove godine aerodrom bio zatvoren, a to je značilo 20.000 putnika manje. Usto, pad prometa zbog recesije Pleso je bilježio sve do svibnja ove godine. U posljednja dva mjeseca broj putnika ponovno raste oko 1,5 posto pa se na Plesu na godišnjoj razini nadaju barem istim brojkama kao lani. J. B.

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

U LIPNJU

Inflacija na godišnjoj razini 0,7 posto Zagreb. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju su u odnosu na svibanj u prosjeku bile niže 0,1 posto, a na godišnjoj razini bile su više 0,7 posto, dok su u godišnjem prosjeku više 1,1 posto, objavio je DZS. Potrošačke cijene na mjesečnoj razini prvi su put pale od

listopada 2009. Na to su utjecale cijene odjeće i obuće koje su, zbog sezonskih sniženja, bile niže 2,2%, a pale su i cijene prehrane i bezalkoholnih pića. Na godišnjoj razini cijene prehrane i bezalkoholnih pića u prosjeku su smanjene 2,5 posto. Najviše su pak porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (8%). Posljedica je to rasta cijene goriva i energije:cijene zagrijavanja stana porasle su 54,9%, tekućih goriva 27,2%, a plina 18,9%. H

Vlada: 20.000 tvrtki ide u stečaj ZAKONSKE IZMJENE Porezna uprava pokretat će stečajni postupak nad tvrtkama koje imaju pet ili manje zaposlenih, a imaju evidentirane nepodmirene obveze u razdoblju duljem od 60 dana Na udaru novih odredbi o skraćenom stečajnom postupku, koje je u četvrtak prihvatila Vlada i predložila Saboru da ih uvrsti u Zakon o stečaju, ponajprije će se naći 19.215 tvrtki koje nemaju nijednog zaposlenog, a duguju više od 12 milijardi kuna.

Brisanje iz registra

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor upravo je te tvrtke navela kao jedan od važnijih razloga uvođenja skraćenog stečajnog postupka jer će se njihovim brisanjem iz registra gospodarskih subjekata znatno smanjiti neliPREMIJERKA JADRANKA KOSOR kazala je kako će se brisanjem nelikvidnih tvrtki bez zaposlenih iz registra gospodarskih subjekata znatno smanjiti nelikvidnost 



arhivabusiness.hr

kvidnost. Rekla je i da će skraćeni stečajni postupak biti "važna antikorupcijska poluga". Obrazlažući izmjene Zakona o stečaju, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Tatijana Vučetić istaknula je da će skraćeni stečajni postupak pokretati Porezna uprava podnoseći zahtjev nadležnom trgovačkom sudu. Postupak će se pokretati nad tvrtkama koje imaju pet ili manje zaposlenih, a na računu imaju evidentirane nepodmirene obveze u bankama koje za njih obavljaju poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana i trebalo ih je, bez daljnjeg pristanka dužnika, naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa. Cilj je skraćenog stečajnog postupka da se sve takve tvrtke izbrišu iz sudskog registra gospodarskih subjekata.

Vlada je u četvrtak prihvatila i prijedlog zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem.

Veliki lopovi

"To je iznimno važan zakon. Mjera koja može biti i preventivna jer veliki lopovi najbolje razumiju kad ih se udari po džepu", poručila je premijerka Kosor. Državna tajnica Tatijana Vučetić rekla je da se radi o lex specialisu kojim se propisuje da je odluka o oduzimanju imovine stečene kaznenim djelom i prekršajem isključivo u nadležnosti suda, a "oduzimanje imovinske koristi važna je mjera koja izražava stajalište da nitko ne smije kaznenim djelom i prekršajem ostvariti imovinsku korist". Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

OSJEČKI HZZ

Stručno osposobili 40 nezaposlenih Osijek. Za obavljanje posla elektrozavarivača Područna služba HZZ-a Osijek osposobila je u protekla dva i pol mjeseca dvadeset nezaposlenih, što ju je stajalo 204.000 kuna. Kvalifikaciju pomoćnog bravara steklo je deset polaznika, koliko je stručno osposobljeno i za limara, što je HZZ Strojarskoj tehničkoj školi u Osijeku platio

dodatnih 140.000 kuna. "Ove smo godine stručno osposobljavali za trideset zanimanja, a u pojedinim se strukama zaposli i 70 posto polaznika", kaže Anto Barukčić, pročelnik osječke službe HZZ-a. Na sezonskim poslovima na Jadranu posao je iz Osječko-baranjske županije pronašlo 1538 nezaposlenih, što je više nego rekordne 2008. Za financiranje javnih radova, ulaganje u obrazovanje i lokalno gospodarstvo službi će biti na raspolaganju 17 milijuna kuna. U javne radove najviše je nezaposlenih uključeno u Đakovu -

DODJELA DIPLOMA u osječkom HZZ-u SNIMIO GOraN FLaUDEr

njih 66 - a u rujnu će biti još 40. Dobar je odaziv u Belom Manastiru i Dardi, dok osječka gradska vlast nije podnijela zahtjev za financiranje javih radova. Krajem lipnja evidentirano je 31.205 nezaposlenih, što je za 3962 osobe (14,5 posto) više

nego krajem lipnja prošle godine. Najveći je porast nezaposlenosti na području Đakova i Osijeka. Gotovo šest tisuća nezaposlenih (19 posto) prima novčanu naknadu, što je 922 (18 posto) više nego u istom razdoblju 2009. godine. G. F.

Todorić: Plaćam redov čega mi banke čak pri IVICU TODORIćA trenutačno više zanimaju ulaganja u Rusiju, nego u Srbiju SNIMIO hrvOjE DOMINIć

EUROPSKI PROSJEK Konzum plaća prosječno u roku 76 dana, i to je čak 10 posto iznad nekih europskih lanaca. Osim toga, naše papire stalno na uvidu imaju svjetski finacijaši i ne bi nam valjda davali kredite da misle da smo prezaduženi Ivica Todorić, vlasnik koncerna Agrokor, poručio je jučer da su hrvatski trgovački lanci, pa tako i Konzum, po pitanju plaćanja svojim dobavljačima u prosjeku i u granicama svjetskih trgovačkih lanaca opovrgnuvši tvrdnje da je Agrokor najveći

generator nelikvidnosti u državi. "Konzum plaća prosječno u roku od 76 dana i to je čak 10 posto iznad nekih europskih lanaca.

Državi dug nula

Osim toga, naše papire stalno na uvidu imaju svjetski

finacijaši pa ne bi nam valjda davali kredite da misle da smo prezaduženi. Na nas banke čak vrše pritisak zbog rokova u kojima plaćamo jer bi mogli biti i dulji i suludo je da se pravdamo od tvrdnji da ne plaćamo svoje obveze kada nam svjetske financijske

EKSPONENCIJALNI RAST HRVATSKE

Davor Pavuna: 'Propustili smo šansu jer se državom upravlja kretenski' "Agrokor je prva hrvatska eksponencijalna kompanija", kazao je jučer na otvorenju Konzumove akademije znanstvenik i fizičar Davor Pavuna u svojem osebujnom predavanju pred menadžmentom Agrokora i gotovo cijelom obitelji Todorić. Da ne bi ostao nejasan, Pavuna je objasnio kako se proteklih godina odvijao rast Hrvatske, a kako, primjerice rast Googlea. "Ako je kompanija normalna, mora imati eksponencijalnu krivulju rasta poput Googlea, a ne linearnu kakvu je posljednjih 20 godina imala Hrvat-

ska. Mi smo imali krivulju kvazilinearnog rasta po otprilike 3 posto i propustili smo svoju šansu jer nije bilo hrabrosti za donošenje odluka i jer se ovom državom upravlja kretenski", oštar je bio Pavuna. "Ja ću tražiti od Ivice Todorića 10 milijuna eura da kupimo 100 kompanija s ultravisokim rizikom, a vodit će ih genijalci. Na koncu će se pokazati da će ih 99 propasti, ali ta jedna koja će imati eksponencijalni rast će se isplatiti", slikovit je bio Pavuna pokušavajući dočarati strategiju eksponencijalnog rasta Hrvatske.

HŽ HOLDING

Za suradnju sa Željeznicom BiH poseban tim Zagreb. Uprave HŽ holdinga i Željeznica Federacije BiH jučer su u Zagrebu razgovarale o zajedničkim problemima te mogućim zajedničkim projektima, izvijestili su iz HŽ-a. Izaslanstvo Željeznica Federacije BiH predvodio je njihov novi predsjednik Uprave Nedžad Osmanagić. Predsjednik Uprave HŽ Holdinga Zoran Po-

povac izvijestio ga je, uz ostalo, o stanju na području restrukturiranja HŽ-a. Dogovoreno je da će se do rujna osnovati timovi u obje željeznice, koji će potom nastaviti dogovarati tek načete teme poput ponovne uspostave prometa na cijeloj trasi Unske pruge (Zagreb-Volinja-Bihać-KninSplit/Zadar/Šibenik) i njezine modernizacije uz pomoć EU fondova. Predstavnici Željeznice Federacije BiH obišli su i nove pogone TŽV-a Gredelj u Vukomercu. H

vito zbog igovaraju institucije ukazuju povjerenje", kazao je Ivica Todorić novinarima nakon konferencije za novinare u povodu otvaranja Konzumove akademije - Centra za selekciju i edukaciju. "Prije nekoliko dana dug svih naših kompanija državi bio je nula, a što se tiče poslovnih partnera, s njima surađujemo godinama i bilo bi nevjerojatno da im dugujemo", dodao je.

Ulaganje u Rusiju

Na upit je li Agrokor zainteresiran za srbijansku mesnu industriju Carnex, Todorić je odgovorio da nije, kao ni za mljekaru Imlek. "Čak bi bilo logičnije nego da kupujemo mljekaru, ali o tome trenutačno ne razmišljamo", kazao je Todorić dodavši kako ih sad zanima realizacija investicije u Rusiji, gdje će proizvoditi 600.000 svinja godišnje. Trenutačno Agrokor, kazao je, investira 2,5 milijardi kuna u Hrvatskoj i već je deset godina najveći investitor u Hrvatskoj. U planu je i investicija u novu tvornicu za preradu maslinova ulja u Poreču. "Najveći su problem u Hrvatskoj trenutačno in-

vesticije", kazao je Todorić, "jer moramo više investirati u poslove koji će donositi novu vrijednost i zapošljavati". U trgovački centar Konzum u Sopotu, u sklopu kojega je otvorena i akademija, uloženo je više od 90 milijuna kuna. "U tom će se centru provoditi selekcija i edukacija kadra za Konzumove prodavaonice i veleprodajne centre, skladišta, transport i ostale dijelove poslovnog sustava. Selekciji zaposlenika bit će po načelu "otvorenih vrata”, što znači da kandidati zainteresirani za posao mogu doći u centar, pitati za posao i tu dobiti sve informacije.

Edukacija zaposlenih

To je jedino takvo mjesto u Hrvatskoj", kazao je Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma. Centar će zapošljavati 10 djelatnika, a uz njih će edukacije držati i ostali zaposlenici Konzuma, kao i vanjski treneri. Do kraja ove godine u planu je održavanje 450 treninga i edukacija koje će pohađati više od 8000 zaposlenika Konzuma. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

OGLAS

Poslovne dnevne novine Business.hr možete čitati na sljedećim lokacijama... HOTELI: Baška voda ****

Hotel Horizont, www.hoteli-baskavoda.hr, tel: 021/604 555

Biograd na moru ****

Hotel Ilirija, www.ilirijabiograd.com, tel: 023/383 556

duBrovnik

**** ***** Hotel Bellevue, www.hotel-bellevue.hr, tel: 020/330 000 Hotel Dubrovnik Palace, www.dubrovnikpalace.hr, tel: 020/430 000

viS ***

Hotel Issa, www.hotelsvis.com, tel: 021/711 164, 021/711 124

ZagreB

**** Hotel Antunović, www.hotelantunovic.com, tel: 01/20 41 121 ***** The Regent Esplanade, www.theregentzagreb.com, tel: 01/45 66 666

RESTORANI: Restoran Zelendvor, Samoborska cesta 170, Zagreb - Susedgrad Restoran Beebop, Rudeška 14, Zagreb

CAFFE BAROVI: Metropolitan bar, Avenija Dubrovnik 16, (Avenue Mall), Zagreb Eli's Caffe, Ilica 63, Zagreb Velvet, Dežmanova 9, Zagreb Kavana Lisinski, Trg Stjepana Radića 4, Zagreb

OSTALO: Dizajn studio Keti Balogh, Radićeva 22, Zagreb

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

BICRO

Daju 770.000 kn za violinsku inovaciju

Zagreb. Poslovno-inovacijski centar BICRO odobrio je za razvojni projekt poduzeću VŠP iz Varaždina više od 770.000 kuna za razvoj novog rješenja pričvršćivanja podbradnika (naslona za bradu) na violini/violi uz minimalni utjecaj na zvuk violine. Taj iznos pokriva 70 posto troškova projekta, a ugovor je

AMBICIOZNI PLANOVI SANDOZA

'Ciljamo na prihode veće od 230 mil. kuna' Švicarski farmaceut Sandoz, vodeći europski proizvođač generičkih lijekova, kod nas poznatiji kao vlasnik slovenskog Leka, u ovoj godini očekuje rast prihoda i ulazak na hrvatsko tržište sa 13 novih lijekova na recept i tri lijeka u bezreceptnoj prodaji. Sada su prisutni sa 70 proizvoda.

Ciljaju na bolnice

"Ove godine planiramo širenje u bolničkom portfelju lijekova, gdje su lijekovi skupi i gdje je dolazak generičara dobrodošao. Planiramo ponuditi antiinflamatorne lijekove kojima ćemo konkurirati mnogim kompanijama", kaže direktor Sandoza Igor Haralović i dodaje da im je cilj svake godine na domaće tržište izbaciti dvoznamenkast broj novih proizvoda. Haralović ne želi otkriva-

IGOR HARALOVIĆ, direktor Sandoza Snimio Saša ćetković

ti koliku su dobit zabilježili lani, ali kaže da je tvrtka u Hrvatskoj, kada je udar na cijene lijekova iznosio 15 posto, uprihodila 230 milijuna kuna, nešto manje nego 2008. godine. Sandozov tržišni udjel u Hrvatskoj iznosi 5 posto, od čega drže 12 posto u genericima, 4,5 posto u lijekovima na recept i 8,5 posto u bezreceptnoj prodaji. Unatoč 8-postotnom padu cijena na novoj listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Sandoz ove godine očekuje rast prihoda.

potpisan jučer u sklopu programa razvoja na znanju utemeljenih poduzeća - RAZUM, kojim se osigurava početno financiranje razvoja novog proizvoda u novoosnovanim na znanju utemeljenim poduzećima. Svrha projekta je tržištu podnuditi inovativni proizvod, tj. podbradnik čijim se korištenjem tijekom godina ne oštećuje "tijelo" violine i čije pričvršćivanje pridonosi boljem očuvanju svojstava slobodne rezonancije violine, priopćili su iz BICRO-a. B.hr

u SVIBNju

Godišnjih pad izdanih dozvola za građenje 14% Zagreb. U Hrvatskoj je u svibnju izdano 929 odobrenje za građenje, što je 11,5 posto manje nego u svibnju 2009., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prvih pet mjeseci ove godine izdana su 4263 odobrenja za građenje, što je 14 posto manje nego u istom razdoblju lani. Ukupna vrijednost rado-

Dobit Imexa porasla 163% MALA DOMAĆA BANKA Iako profitabilnost domaćeg bankarskog sektora pada, Imex banka ostvarila je skok dobit uz 30-postotni rast prihoda

BRANKO BuLjAN, većinski vlasnik i predsjednik Uprave Imex banke Snimio h. knez

Pritisak na cijene

"Očekujemo pritisak na cijene, ali kao dio velike kompanije možemo prihvatiti većinu zahtjeva HZZO-a i niti jedan lijek nam nije ispao s liste. Potpisali smo ugovor o etičkom oglašavanju lijekova i mislimo da je on dugoročno svima u interesu iako u primjeni još ima puno spornih detalja", kaže Haralović. Sandoz ove godine planira uložiti između pola milijuna i milijun kuna u prvi hrvatski Centar za palijativnu skrb, svojevrsnu dnevnu bolnicu za pacijente na kraju života, koji bi trebao biti otvoren u sklopu Medicinskog fakulteta. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

va predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u prvih pet mjeseci iznosi 10,04 milijardi kuna, od čega se 6,4 milijardi kuna odnosi na radove na zgradama, a 3,6 milijardi kuna na radove na ostalim građevinama. Prema dozvolama za građenje izdanim u prvih pet mjeseci predviđena je gradnja 5769 stanova. U svibnju je za zgrade izdano 797 odobrenja, a za ostale građevine 132 odobrenja. Najviše je odobrenja izdano za novogradnju, njih 739. H

Dok dobit hrvatskog bankarskog sektora pada, u pet mjeseci čak 18,9 posto, Imex banka, jedna od nekolicine domaćih banaka, ostvarila je neto dobit u iznosu 8,24 milijuna kuna, što je 162,82 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupna imovina porasla im je 13,18 posto, na 1,4 milijarde kuna, navodi se u priopćenju iz banke.

Kamatni prihodi

Ukupni prihodi banke povećani su 29,98 posto, na 66,3 milijuna kuna, od čega se na nekamatne prihode odnosi 5,3 milijuna kuna

(što je povećanje 26,15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine), a kamatni su prihodi dosegnuli 61 milijun kuna (porast 30,32 posto). Depoziti su pak porasli 15,16 posto, na 1,129 milijuna kuna, pri čemu 70 posto depozita čini štednja građana, koja iznosi 795,5 milijuna kuna i bilježi porast 32,90 posto. Ukupni plasmani kredita Imex banke porasli su 21,17 posto u odnosu na lipanj prošle godine, od čega kreditiranje pravnih osoba i obrtnika zauzima 87 posto udjela u ukupnom pla-

smanu, odnosno 883,1 milijun kuna.

Krediti tvrtkama

Imex banka, koja trenutačno ima 15 poslovnica, u većinskom je vlasništvu Branka Buljana (77,98 posto), vlasnika Trajektne luke Split, a ostatak drži Ivka Mijić. Banku je do kraja prošle godine vodio Čedo Maletić, koji je iz Imexa preuzeo mjesto predsjednika Uprave HPB-a, nakon čega je Upravu Imex banke ponovno preuzeo većinski vlasnik Branko Buljan. Petra Bulić

petra.bulic@business.hr

business plus

koliko australija i hrvatska imaju sliÄ?nosti? anketa Business.hr-a: Tedeschi je najseksi poduzetnik

Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

posavci i hladnokrvnjaci

Recesija srezala izloĹžbu konja

> konjogojstvo > ekonomska politika > anketa

14-15 business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

MODERNI UZGOJ kONJa Konja i njihovih uzgajivača u Hrvatskoj je svake godine sve više. Samo je lani registrirano 500 novih vlasnika konja, ali zasad je malo novca i u mesu i u grlima. Pasmine se moraju modernizirati i prilagoditi potrebama tržišta kao i druge pasmine u svijetu, tvrdi Mato Čačić iz lipičkog HCK-a

Hladnokrvnja puno ljubavi i

aci i posavci: malo novca

Snimio Saša ĆetkoviĆ

> konjogojstvo > ekonomska politika > anketa

16-17 business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

Recesija je ove godine desetkovala i tradicionalnu izložbu konjogojstva autohtonih domaćih pasmina hrvatskog hladnokrvnjaka i posavca koja se održava u Sunji pokraj Petrinje. Prošle se nedjelje na nogometnom igralištu u gradiću Sisačko-moslavačke županije okupilo petnaestak uzgajivača s ukupno dvadeset grla, kobila i pastuha, a prijašnjih godina bilo je 40 do 60 grla samo jedne pasmine. Državnu konjogojsku izložbu, koja je održana 17. put, sufinanciraju općina Sunja, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Sisačko-moslavačka županija, ali je ove godine za manifestaciju bilo manje novca. Konja i njihovih uzgajivača, međutim, u Hrvatskoj je svake godine sve više. Samo je lani registrirano 500 novih vlasnika konja, kazao nam je Mato Čačić, ravnatelj Hrvatskog centra za konjogojstvo Državne ergele Lipik. Među uzgajivačima je Vjekoslav Posarić iz Volodera, ujedno predsjednik

Mato ČaČić, ravnatelj Hrvatskog centra za konjogojstvo

Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka, a obuhvaća dvanaest udruga i šest ergela. Stočarstvom se bavi cijela Posarićeva obitelj, na farmi drže 80 konja i stotinjak krava, a u sklopu saveza ima 6000 konja.

Nitko neće u štalu

"Svi smo uključeni u posao. Rado bih i zaposlio nekoga, ali nitko neće raditi, neće nitko ni čut' za štalu. Na ergeli Posarić imamo reprodukcijski centar s vrhunskim pastusima i kobilama. Prodajemo za rasplod koliko se može. Primjerice, došao nam je jedan liječnik koji želi kupiti konja za svoju djecu, da se njime bave. Tri su mi pastuha otišla u Pirot, u Srbiju, i tamo na pašnjacima drže hladnokrvnjake i traže frišku krv", objašnjava Posarić. Što se tiče konjskog mesa, ono trenutačno nije previše traženo zbog opće besparice, tvrdi naš sugovornik. Smatra da će se konji više tražiti u budućnosti i da će se od toga moći napraviti

profitabilan posao. "Kad smo počeli, u savezu smo imali 2000 grla, a sad se broj utrostručio. Savez napreduje, imamo dvoje zaposlenih, veterinara i matičara za označavanje ždrjebadi", dodaje Posarić. Prema podacima za prošlu godinu, u Hrvatskoj je ukupno oko 6500 grla hrvatskog hladnokrvnjaka, od kojih se čak 80 posto nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Posavaca ima 5500, a na Sisačko-moslavačku županiju, koja je centar kvalitete uzgoja, odnosi se njih 30 posto. "Broj konja povećava se u svim skupinama, a nešto je intenzivniji razvoj sportskog konjogojstva što je normalno. Vidi se napredak zahvaljujući kvalitetnijem odabiru pastuha, ali, koliko god to grubo zvučalo, i jedna i druga pasmina moraju se modernizirati i prilagoditi potrebama tržišta kao

13-godišNji Mihail taNdarić vodi lipicanca Conversano Toplica u vlasništvu Antuna Sekulića iz Slavonskog Kobaša, pored Slavonskog Broda

BruNo KoSar, Potok, selo pored Popovače

i druge pasmine u svijetu. Povećanjem populacije povećala bi se i sama dohodovnost uzgoja", kaže Mato Čačić iz lipičkog HCK-a. Istaknuo je kako je u sklopu prilagodbe i ulaska Hrvatske u EU konjima potrebno izdati putovnice, a dosad ih je izdana trećina. "Sustav je zaživio, izdana je oko trećina putovnica. Naši su konji označeni i svi su u registru, ali treba proći vremena da im se izdaju putovnice. Nakon toga nam je cilj dovesti udruženja autohtonih pasmina na viši stupanj, tako da i oni preuzmu dio posla", objašnjava Čačić.

U sklopu 17. državne konjogojske izložbe dodijeljene su nagrade uzgajivačima najboljih kobila i pastuha za obje pasmine te vlasnicima najboljih konjskih zaprega, i to u tri kategorije: za najbolje opremljenu posadu zaprege, najljepše uređenu zapregu i najbolji par zaprežnih konja.

Skupi hobi

Među nagrađenima su bili konji Brune Kosara iz Potoka, sela pored Popovače. "Od malena imam konje, to su djedovi konji i uz njega sam ih i ja zavolio. Imamo tri kobile, pastuha i ždrijebe. Nemamo od

najbolje oPRemljena Posada zaPRege Josip Humljan, Dubrovčak Lijevi

lauRa TeRzić, šestogodišnjakinja iz Siska, odjevena u dječju posavsku nošnju koju je naslijedila od prabake. Jaše na poniju Šarku u vlasništvu obitelji Kardaš koja u Dragotincima pored Petrinje imaju OPG Kardaš

VjekoslaV PosaRić, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnjokrvnjaka

njih neke koristi, držimo ih više iz ljubavi, ali nisu nam ni veliki trošak jer imamo pašnjak, a dobiju se i neki poticaji. Upisao sam ekonomski fakultet Libertas u Kutini pa ćemo vidjeti. U budućnosti bismo mogli organizirati neki seoski turizam, imamo na imanju dosta starih fijakera", razmišlja naglas novopečeni student, posve siguran u jedno - konje će držati dok je živ. Na izložbi smo sreli i Predraga Kolića iz Sunje, čiji se otac bavi uzgojem posavaca. "Imamo pet posavaca, držimo ih za sebe, više kao

atrakciju, iako je to prilično skup hobi. Ove je godine ispaša bila loša, a poticaji su se smanjili. Ovaj je prostor slab za razvoj turizma, vidi se to i na izložbi, svake je godine sve slabije", nije baš optimističan Kolić. Među uzgajivačima lipicanaca pronašli smo Antuna Sekulića, koji je do Sunje sa svojim četveronožnim ljepotanima potegao iz Slavonskog Kobaša pokraj Slavonskog Broda. Osim 27 lipicanaca, Sekulić drži i krave, ovce, guske, a u poslu mu pomaže supruga i jedan radnik, ali u stočarstvu je, kaže, sve teže. Prije je bilo bolje, dodaje, a poticaji su

ove godine prepolovljeni. I on je sudjelovao u seljačkim prosvjedima jer, kaže, seljake svi podcjenjuju dok ne izađu na cestu. Tad im malo 'zamažu oči' obećanjima, ali malo toga ispune.

Razočarani stočari

Prisjeća se kako se nekad od poljoprivrede moglo normalno živjeti. "Imam tri udane kćeri, dvije su završile fakultet i kad sam ih školovao, imao sam četrnaest krava muzara, par konja i nije bilo poticaja. Tad sam i kuću gradio i razbolio se na pluća, ali sve je išlo svojim tokom, ništa nije zaštekalo. Sad, uz sto-

tinu goveda, 200 ovaca, 27 konja i preko stotinu gusaka, jedva kraj s krajem spajam. Onda sam mogao sve unovčiti, prodati mlijeko, teliće, ždrjebad, a sad mogu samo darovati", požalio se Sekulić. Za takvo je stanje, smatra, kriva gospodarska politika koja potiče i ��titi uvoz na štetu domaćih proizvođača. "Prije dvije godine mogao sam prodati bika za 16 kuna kilogram, prošle je godine bilo 13 kuna, a ove godine čujem da je cijena deset kuna. Za jednog sam bika nekad mogao cijelu kuću ožbukati, a sad ne mogu kupi-

ti ni pola nafte za jednu sezonu. Od uvoza profitiraju i zato su nas seljake srozali", zbraja i oduzima Sekulić, a da bi usporedio kvalitetu onog što se uvozi i domaćeg mesa, navodi primjer u koji se sam uvjerio. U mjestu, kaže, imaju dvojicu kamiondžija koji iz istočnih zemalja, Rumunjske i Bugarske, dovoze ovce i prevoze ih ravno na otok Pag, gdje se navodno prodaju pod pašku janjetinu. "Ali kad kupuju meso za sebe, onda dolaze k meni jer, kažu, kod tebe znam što kupujem", priča Sekulić. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

> konjogojstvo > ekonomska politika > anketa

18-19 business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

Australija i Hrvats

2 sličnosti i 100 razl LAKO JE U ZEMLJI KLOKANA Prošloga je tjedna australski zavod za statistiku objavio rekor kako je zaposlenost u lipnju dosegnula rekordnu brojku od 11,1 milijun zaposlenih. Pritom je stopa nezaposlenih nevjerojatno niska samo 5,1 posto. Ni jedna banka nije propala, a BDP raste po stopi 3 posto

Država ima snažan financijski sektor, vladu koja potiče rast te čvrste poslovne veze s Kinom i Indonezijom

Australija i Hrvat Hrvatveli ska imaju dvije velike sličnosti - tamošnja Gi je premijerka Julia Givla llard na čelnu poziciju u vladi došla prošloga mjeseca, au nakon što je premijer i šef australske Laburističke stranke Kevin Rudd iznenada podnio ostavku. njego Gillard, koja je bila njegova zamjenica, istoga je dana, ime 24. lipnja ove godine, imepremi novana za prvu ženu premijerku u povijesti Australije, koja će voditi vladu i stranku do sljedećih parlamentarnih odr izbora koji bi se trebali održati krajem ove godine. Prije samo godinu dana identičan Hrvat scenarij dogodio se i u Hrvatskoj, samo što su u ulogama Sana Rudda i Gillard bili Ivo Sanader i Jadranka Kosor.

Međutim, sličnosti između dviju zemalja time prestaju, jer bi Gillard vjerojatno mogla imati puno lakši posao osvajanja, odnosno zadržavanja vlasti kao šefica vlade i stranke od Jadranke Kosor. Glavni su razlozi izuzetno niska nezaposlenost i sjajni makroekonomski i ekonomski pokazatelji u Australiji, čime se premijerka Kosor, nažalost, ne može pohvaliti.

Otporni na krizu

Kako je prošloga tjedna objavio australski zavod za statistiku, zaposlenost je u lipnju dosegnula rekordnu brojku od 11,1 milijun zaposlenih, a čitava zemlja ima 21,5 milijuna ljudi, otprilike kao bivša Jugoslavija.

Također, tamošnje je gospodarstvo u istome mjesecu stvorilo 45.900 novih radnih mjesta, a stopa nezaposlenih je nevjerojatno niskih 5,1 posto, što je gotovo prirodna stopa nezaposlenih jer to znači da posao nemaju samo oni koji ga i ne žele. Australski bi se BDP u ovoj godini trebao povećati 3 posto te još 3,5 posto u sljedećoj godini. Australija time postaje lider globalnog oporavka, na čemu joj zavide brojne druge razvijene zemlje. "Australsko gospodarstvo bilo je nevjerojatno otporno u globalnoj financijskoj krizi, Australija je bila jedna od samo triju zemalja članica OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) koja je u 2009. izbjegla

u lIPnJu je australsko gospodarstvo stvorilo 45.900 novih radnih mjesta Snimio Saša ĆetkoviĆ

ska:

lika

PREMIJERKA Julia Gillard prva je žena u povijesti na čelu australske vlade, ujedno je šefica stranke

recesiju budući da je imala rast 1,4 posto uz nezaposlenost 5,6 posto", rekli su Business.hr-u u australskom veleposlanstvu u Zagrebu. Glavni razlozi tako uspješnoga gospodarstva bili su snaga financijskoga sektora, vladine mjere za poticanje rasta te čvrste poslovne veze s brzorastućim ekonomijama Azije. "Primjerice, ni jedna banka nije propala niti je trebala vladin zajam kako bi preživjela. Posljedica toga bila je da su banke mogle plasirati novac gospodarstvu i građanima", poručili su iz veleposlanstva. Ništa manje važna nije ni činjenica da je australski izvoz u Kinu u 2009. porastao 29 posto, a u Indoneziju 22 posto.

No, osim snažnog izvoza i stabilnog financijskog sektora, jedan je od važnih razloga tako niske nezaposlenosti i fleksibilno tržište rada, o čemu se u Hrvatskoj raspravlja već dulje, ali bez konkretnog dogovora između Vlade, sindikata i poslodavaca.

Fleksibilno tržište rada

Fleksibilnost podrazumijeva lakša otpuštanja radi lakšeg zapošljavanja, no u Hrvatskoj dio poslodavaca i ekonomskih stručnjaka radno zakonodavstvo još uvijek doživljava kao rigidno. Skraćeno radno vrijeme također je više iznimka negoli pravilo. "Australsko tržište rada iznimno je fleksibilno. U

trenutku propasti američke banke Lehman Brothers 2008. godine zaposlenost na puno radno vrijeme pala je 1,9 posto, a istodobno je zaposlenost na skraćeno radno vrijeme porasla 5,3 posto", rekli su iz veleposlanstva. Takva je situacija omogućila tamošnjim poslodavcima da sa svojim zaposlenicima dogovore skraćeno radno vrijeme umjesto da ih otpuštaju. "Djelomično i zbog toga zaposlenost je u tom razdoblju porasla za 13.000 osoba, odnosno 0,1 posto radno sposobnoga stanovništva". Igor Medić

igor.medic@business.hr

> konjogojstvo > ekonomska politika > anketa

Anketa-a

Business.hr

20-21 business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

U čak dvije države Emil Tedeschi proglašen je najseksepilnijim biznismenom. Nakon čitatelja slovenskih Financi, tu su mu titulu dodijelili i čitatelji portala Business.hr omogućivši mu uvjerljivu pobjedu u konkurenciji deset poslovnjaka

EMIL TEDESCHI

35%

Emilu Tedeschiju uz poslovne uspjehe ne manjka ni šarma, što potvrđuje činjenica da je u čak dvije države proglašen najseksepilnijim bi biznismenom. Nakon čitatelja slovenskih Financi, tu su mu titulu dodi dodijelili i čitatelji portala Business.hr omogućiv omogućivši mu uvjerljivu pobjedu u konkurenciji deset poslov poslovnjaka. U anketi je predsjednik Uprave i većinski vlasnik Atlantic grupe odnio 35 posto glasova. Kako privat privatni život drži strogo za sebe, od njega nismo uspjeli dobiti komentar te laskave ti titule. Iz Atlantica nam je samo uz smiješak neslužbeno rečeno da njihov šef načelno ne komentira sam sebe. Tedeschi je pobijedio u anketi koja je trajala četiri dana, a do četvrtka u 13 sati glasalo je 1120 posjetitelja. Njih

35 posto upravo Tedeschija smatra najseksepilnijim hrvatskim biznismenom, a za drugo se mjesto vodila mrtva trka. Sa 12 posto drugo mjesto drži još jedan atlantikovac (doduše bivši) Dragan Munjiza koji danas vodi Gastro grupu. "Srebrnu medalju" sa 12 posto glasova izborio je i čelnik HGK i nesuđeni hrvatski predsjednik Nadan Vidošević. Zamjetan postotak glasova (9%) otišao je i Vladimiru Šelebaju Sellieru, odnedavno čelniku Uprave posrnulog Validusa i suprugu HTV-ove urednice Dijane Čuljak. Na listi najseksepilnijih biznismena po broju glasova čitatelja Business.hr-a dalje su Josip Protega (8%), Ruđer Friganović (6%), Mato Zadro (5%), Ante Todorić i Davor Tomašković (po 4% glasova) te Hrvoje Prpić (3%). Sljedećeg će tjedna čitatelji moći glasati za najseksepilniju hrvatsku poduzetnicu. Branka Suvajac

NADAN VIDOŠEVIĆ

12%

DRAGAN MUNJIZA

12%

VlADIMIR ŠElEbAJ

9%

Najseksi je Tedeschi, Munjiza i Nadan isti JOsIp pROtEGA

8%

ANtE tODORIĆ

4%

RUđER fRIGAOVIĆ

MAtO ZADRO

6%

5%

DAVOR tOMAŠkOVIĆ

4%

hRVOJE pRpIĆ

3%

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

regija/svijet

Hrvatska kasni za ulaganjima BiH i Srbije u elektrane DOBRA CIJENA PROIZVODNJE Dok su Srbija i BiH pokrenule investicijske cikluse vrijedne devet odnosno tri milijarde eura, u Hrvatskoj je jedini ozbiljan projekt u pripremi TE Plomin 3

J

ugoistočna Europa možda je trenutačno najdinamičnije područje u Europi kada je riječ o investicijama u elektroenergetske objekte. To područje obilježavaju velike zalihe ugljena na Kosovu, u Srbiji i BiH, energenta čija upotreba raste zahvaljujući efikasnijim tehnologijama. Elektrane su uglavnom stare, neefikasne, a vrijeme je zrelo za velike investicijske cikluse u stare i nove energetske objekte. Neiskorišteni hidropotencijal je znatan (za razliku od Hrvatske), ne treba zanemariti potencijal vjetroelektrana, Sunčeve energije i biomase također, kao i "pomodna" ulaganja u energetsku učinkovitost. Cijene struje u proizvodnji najkonkurentnije su u Europi, a interkonekcijski kapaciteti nacionalnih

mreža bit će sve bolji pa su EU kompanije iznimno zainteresirane "kolonizirati" ovaj dio Europe svojim investicijama ulažući u objekte ili kupujući udjele u elektroprivredama.

Birokracija

No, Hrvatska kasni za ulaganjima okolnih država, smatra konzultant Milan Puharić. Prema strategiji energetskog razvitka 'teškoj' 12 milijardi eura, Hrvatska bi trebala do 2020. sagraditi dvije TE na ugljen, dvije TE na plin te hidroelektrane. "Jedini ozbiljan projekt u pripremi je TE Plomin 3, a od plinskih elektrana kombiniranog ciklusa i snage 400 MW zasad nema ništa iako one mogu biti sagrađene za dvije-tri godine i mogu brzo popraviti energetsku bilancu zemlje. Država bi trebala osigurati jedno-

TERMOELEKTRANA TUZLA

Strani ulagači natječu se za posao od 840 mil. ¤ U BiH je najdalje otišao izbor strateškog partnera za blok 7 TE Tuzla vrijedan 840 milijuna eura, što će biti svojevrstan test za strane ulagače u toj zemlji. Prema neslužbenim informacijama, natječajnu dokumentaciju otkupilo je nekoliko renomiranih europskih kompanija, kao i tvrtke iz

stavnije zakonodavstvo jer je dolazak do svih dozvola vrlo težak i dugotrajan. Ulaganjima prednjači Srbija, koja je počela investicijski ciklus u energetiku vrijedan

SAD-a i Kine. Strateški partner morat će osigurati financiranje projekta kroz ugovor o dugoročnom preuzimanju struje ili otplatom kredita, bez formiranja zajedničkog društva, dok će FBiH ostati vlasnik resursa. Gradnja bloka 7 TE Tuzla trebala bi početi 2012., a završetak se očekuje 2017. godine.

devet milijardi eura u sljedećih pet-šest godina. U sljedeća dva mjeseca očekuje se dovršetak natječajne procedure za dvije velike termoelektrane u Srbiji - TE Nikola Tesla 3 i Kolubara B, a oba objekta imat će instaliranu snagu od 700 MW. Zainteresiranost za strateško parĐURO POPIJAč, ministar gospodarstva 

snimiosašaćetković

tnerstvo s Elektroprivredom Srbije pokazalo je 14 velikih energetskih kompanija. Osim tih objekata u tijeku je prednatječajna procedura izbora strateškog partnera za plinsku elektranu-toplanu Novi Sad snage 450 MW, a prema najavama resornog ministarstva, sljedećih mjeseci raspisat će se natječaj za podizanje termokapaciteta u TE Štavalj snage 500 MW. Srbija usto očekuje ula-

NJEMAČKA DISCIPLINA

Krešu deficit godinu prije roka Njemačka će ostvariti ciljanu razinu proračunskog manjka, propisanu za članice Europske unije, godinu dana prije nego što je zacrtala, pokazuju u četvrtak objavljene projekcije ministarstva financija. Manjak će u ovoj godini iznositi 4,5 posto BDP-a, u 2011. past će na 4% te u 2012. na 3% BDP-a, pokazuje dokument koji su sastavili dužnosnici njemačke središnje i vlada saveznih

zemalja. Ističu i da će deficit nastaviti padati, te 2013. kliznuti na dva posto BDP-a, a 2014. na 1,5 posto. Europski pakt o stabilnosti i rastu zahtijeva od zemalja članica da svoje proračunske manjkove drže ispod razine 3% BDP-a. Da bi manjak spustila ispod te razine do 2013., kancelarka Angela Merkel najavila je paket mjera štednje vrijedan oko 80 milijardi eura. H

AUTOINDUSTRIJA

VW planira novu tvornicu u Kini Volkswagen je priopćio da namjerava graditi tvornicu u mjestu Yizheng u istočnoj Kini kako bi povećao proizvodne kapacitete u toj zemlji, najvećem svjetskom tržištu automobila. Postrojenje bi trebalo biti gotovo najkasnije 2013. i proizvoditi 300.000 vozila. S kineskim partnerima VW planira udvostručiti proizvodne kapacitete na tri milijuna vozila do 2013. ili 2014. U lipnju je

potpisao ugovor s partnerom FAW-Volkswagen o izgradnji još jednog postrojenja u Foshanu, u blizini Guangzhoua, sa sličnim proizvodnim kapacitetom. U travnju je najavio da će pojačati kineski investicijski program na šest milijardi eura. VW želi prestići japansku Toyotu i do 2018. zauzeti poziciju najvećeg proizvođača automobila u svijetu. Hina/AFP

HIDROPOTENCIJALI Hrvatska nema više mnogo neiskorištena hidropotencijala (posljednja je sagrađena HE Dobra), a u Srbiji i BiH on je još uvijek velik snimio hrvoje domini∆

16

milijuna funti izdvaja se u Walesu za razvoj avanturističkih i sportova na otvorenom, a najveći dio svote dolazi iz EU fondova

BOLT ODUSTAO

Ukinite sportašima porez od 50 posto Britanski atletski savez zatražio je od britanskih vlasti izmjenu poreznog sustava kako bi se izbjeglo oporezivanje stranih sportaša - jer je upravo zbog toga sprinter Usain Bolt odustao od nastupa u Londonu

ganja od čak milijardu eura za gradnju obnovljivih izvora energije i povećanje proizvodnje električne energije 7,5 posto iz obnovljivih izvora do 2012. godine u odnosu na 2007. godinu.

Novi rudnici

Slovenska kompanija Interenergo, koja posluje u sastavu austrijske kompanije Kelag, početkom mjeseca otvorila je minihidroelektranu snage 600 kW na Poštici, pritoci Vlasine u općini Vlasotince. Prije mjesec dana na rijeci Vlasini otvorena je prva hidroelektrana, a investitor je Ekoenergogroup iz Beograda. U Srbiji postoji velik interes talijanskih investitora u srednje i veće hidroelektrane snage 100 MW na Ibru te hidroelektranu kod Kupinova na Savi, a odnedavno se ozbiljno razmatra i gradnja

zajedničke nuklearke s Bugarskom. Velika ulaganja u planu su i u BiH. Investicijski ciklus Elektroprivrede BiH u elektroenergetske objekte iznosi oko tri milijarde eura, ali zbog političkog prepucavanja, neorganiziranosti i korupcije realizacija zapinje. U prvoj je fazi, prema riječima federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vahida Heće, planirana gradnja šest termolektrana, 16 hidroelektrana i šest vjetroelektrana. Otvaranje gradilišta HE Vranduk vrijedne 48 milijuna eura očekuje se već ovog ljeta, a u tijeku je izbor strateškog partnera za blok 7 TE Tuzla vrijedan 840 milijuna eura. Ove je godine planirano ulaganje 51 milijun eura u modernizaciju. Tu su ulaganja u Blok 6 u TE Kakanj i Blok 6 u TE Tuzla uku-

TERMOELEKTRANE U sljedeća dva mjeseca očekuje se dovršetak natječajne procedure za dvije velike termoelektrane u Srbiji - TE Nikola Tesla 3 i Kolubara B

pne vrijednosti 112 milijuna eura, što će produljiti vijek elektrana za 15 godina. Elektroprivredi HZHB povjerena je gradnja rudnika i TE Kongora te rudnika Banovići, koji je nositelj gradnje rudnika i TE Banovići. U vjetropark Podveležje uložit će 56 milijuna eura, a u gradnju 15 malih HE na Neretvici oko 51 milijun eura. U BiH rudnike planira se

ulaganje od 153 milijuna eura (100 milijuna EP-BiH, a ostatak vlastita sredstva rudnika). Planirana su i ulaganja u HE Ustikolina, HE Kruševo i HE Zeleni vir i HE Janjići. Elektroprivreda Republike Srpske u ovoj godini planira uložiti 144 milijuna eura u remont TE Ugljevik, modernizaciju HE Trebinje 1 i otvaranje novog kopa u Rudniku i TE Gacko. Nina Domazet

Pošto je najbrži trkač svijeta Usain Bolt odustao od Londonskog mitinga u kolovozu jer bi morao platiti 50 posto poreza na honorar koji bi dobio za dolazak, britanski atletski savez zatražio je od britanskih vlasti izmjenu poreznog sustava kako bi se izbjeglo oporezivanje stranih sportaša. Prema važećem poreznom sustavu Bolt bi morao platiti i porez na dio svojega dohotka ostvarenog u drugim zemljama iako ne živi u Velikoj Britaniji, navodi BBC. Britanski ministar sporta Hugh Robertson kazao je da će "rado to pogledati i vidjeti kako može pomoći". Zbog sličnih je problema Wimbledon ostao bez finala Lige prvaka ove godine, iako su u međuvremenu provedene zakonske izmjene. "Taj smo problem riješili kod drugih sportova. Siguran sam da se u zakonu o Olimpijskim igrama 2012. nalazi obveza da se ne oporezuju strane sportske zvijezde koje se dođu natjecati na toj manifestaciji", kazao je Robertson. P. B.

investor 24-25

s BURZE OTIŠLO 2,5 MILIJARDI KUNA Bijeg u netranspar Burze pokušavaju pravdati i navodno visokim troškovima kot

Uprave delistiran ZSE-a oštećuju m Mali dioničari ne mogu ništa sa svojim dionicama kompanija koje nisu na burzi, što je grubo kršenje dioničarskih prava, ali su zbog usklađivanja s Europskom unijom dovedeni pred gotov čin U ovoj su godini s tržišta Zagrebačke burze povučene 24 dionice, a s povučenim je vrijednosnim papirima s burze otišlo i 2,5 milijardi kuna tržišne kapitalizacije, koja u ovom trenutku iznosi 165 milijardi kuna. U trenucima kada su redovni prometi dionicama rekordno niski, delistiranja nisu dobrodošla; što zbog pada prihoda Burze koja ubire naknadu za uvrštenje, što zbog pada prihoda brokerskih kuća koje su ušle u novi krug konsolidacije i konačno zbog netransparentnosti koju delistiranje ostavlja iza sebe. Naime, prema pravilima Zagrebačke

KLJUČNI pODACI ZsE

CROBEX CROBEX10 CROBIS Ukupni broj transakcija Broj aktivnih vrijednosnih papira Broj dana trgovanja

burze, uvrštena društva dužna su dostavljati i objavljivati poslovne izvještaje i rezultate te cjenovno osjetljive podatke, što nekima očito ne odgovora. Problem nije ni u burzovnim naknadama koje se za uvrštenje kreću od šest do 160 tisuća kuna, ovisno o nominalnoj vrijednosti poduzeća. Prema Pravilniku burze, naknade za održavanje uvrštenja kreću se u rasponu od 6000 do 80.000 kuna.

Drugo Prvo % polugodište polugodište promjene 2009. 2010. 2.004,06 1.855,19 -7,4% 1.054,48

991,37

-6,0%

95,84

96,15

0,3%

208.575

154.035

-26,1%

239

221

-7,5%

128

122

-4,7%

135.368,2

125.028,2

-7,6%

36.255,8

42.027,3

15,9%

171.624,0

167.055,5

-2,7%

37.163.434

52.667.282

41,7%

8.026.948

19.699.351

145,4%

1.629

1.263

Tržišna kapitalizacija Dionice Obveznice Ukupno

prosječni dnevni Promet Volumen Broj transakcija

-22,5% Izvor: ZSE

Vlada treba pomoći Burzi

Delistiranja su ozbiljan problem, složni su financijaši. Petar Brkić iz Abacus brokera kazao je kako izlistava-

››

Imali smo takvu privatizaciju u kojoj su ljudi postali vlasnici dionica iako ih nisu htjeli kupiti VJERAN FILIppI, Adriatica Capital Snimio Saša ĆetkoviĆ

nja s burze ostavljaju ozbiljne posljedice u obliku sve manjeg povjerenja u domaće tržište kapitala. "Tim se problemom trebala baviti Vlada, Ministarstvo financija i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga", kazao je Brkić. Neke kompanije, kaže Brkić ne žele biti na burzi, ne žele objavljivati financijske izvještaje, ne žele transparentno poslovati i ne žele prikupljati kapital na tržištu. Ako se taj trend nastavi, zaključuje Brkić, burza nam uskoro neće ni trebati. "Vlada je nekoliko puta najavila velike privatizacije. Bilo bi dobro da one opet idu pre-

ko Burze. To bi vratilo ulagače, a puno bi značilo brokerskim kućama i samoj Burzi", kazao je. Kada je riječ o delistiranju, s Brkićem se slaže i Vjeran Fillipi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala. Filippi napominje da osim bijega u netransparentno poslovanje, delistiranje nosi i problem prava manjinskih dioničara, koji nakon povlačenja tvrtke s tržišta postaju taoci svojih vlasničkih udjela. "Imali smo takvu privatizaciju u kojoj su ljudi postali vlasnici dionica iako ih nisu htjeli kupiti. Ako te kompanije nisu na burzi, vlasnici

ne mogu ništa sa svojim dionicama, što je grubo kršenje dioničarskih prava i mislim da bi se netko trebao pozabaviti tim pitanjem. Nažalost, mislim da se sada zbog harmonizacije s Europskom unijom više ništa ne može napraviti", jasan je bio Fillipi.

Zakon je neumoljiv

A Zagrebačkoj je burzi, naravno, u cilju imati što više uvrštenih kvalitetnih vrijednosnih papira. Iako većina ove godine delistiranih društava ide u red manje likvidnih, svako je društvo važno, kazala je Sanda Kuhtić Na-

rentnost upravljanja vodeći ljudi kompanija koje odlaze s tacije

business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

njem tvrtki sa male dioničare DOsPIJEĆA

Ukinuto 26 obveznica i komercijalnih zapisa Osim dionica, u ovoj je godini s tržišta povučeno i 26 državnih i korporativnih obveznica te trezorskih zapisa. Priroda tog delistiranja sasvim je drugačija od dionica. Ti su instrumenti, naime, došli na naplatu nakon čega se njihovo uvrštenje auto-

EGZODUs

››

Neke kompanije ne žele biti na burzi, ne žele objavljivati financijske izvještaje, ne žele transparentno poslovati i ako se taj trend nastavi, burza nam uskoro neće ni trebati PETAR BRKIĆ, Abacus Brokeri

lis, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću ZSE-a. "Razlozi ukidanja prijama su raznoliki i teško je generalizirati, no uglavnom je riječ o skupštinskim odlukama predmetnih društava, a takve odluke Burza ne može komentirati", kaže Kuhtić Nalis. Novim Zakonom o tržištu kapitala, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, ukinuta je kotacija Javnih dioničkih društava (JDD), a time i obveza uvrštenja na burzu dionica tvrtki s više od 100 dioničara i temeljnim kapitalom većim od 30 milijuna kuna. Silom zakona, di-

matski ukida. Najviše tranši dužničkih vrijednosnih papira povukli su Magma, Dalekovod, Petrokemija i Ingra, dospjela je i jedna tranša državnih obveznica, Žita, Digitela, Hospitalije, M Sana, Nexa i Podravke.

Snimio hrvoje knez

onice svih tvrtki iz JDD kotaciji prebačene su u višu kotaciju, Redovno tržište, koje podrazumijeva višu razinu transparentnosti od JDD kotacije, poput objavljivanja podataka o poslovanju tvrtki, odnosno svih cjenovno osjetljivih podataka.

››

Zagrebačka pivovara vrijedila više od dvije milijarde kuna Od sve 24 delistirane tvrtke najvrjednija je definitivno bila Zagrebačka pivovara, čija je tržišna kapitalizacija u trenutku delistiranja iznosila 2,35 milijardi kuna. Nekoliko desetaka milijuna kuna kapitalizacije nestalo je i povlačenjem Partner Banke, Dubrovnik Babin-Kuka, Drvenjače, Rovinjturista i Lole Ribara. Osim njih, delistirani su i ACM, Auto Dubrovnik, Banka Brod, Infosistem, iNovine, Ivančica, Lovački rog, Vajda, Merkantile, Vinoplod vinarija, AP Varaždin, Coning turizam, Hoteli Baška, Hoteli Dubrovnik, Hoteli Zadar, PPK Valpovo, Zdenka i Žitoproizvod.

Ukidanjem obveznog uvrštenja na burzu tvrtkama je omogućeno da, umjesto nastavka trgovanja u

Iako većina ove godine delistiranih društava ide u red manje likvidnih, svako je društvo važno

sANDA KUhTIĆ NALIs, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću ZSE-a

Redovnom tržištu, zatraže delistiranje svojih dionica sa Zagrebačke burze. U tom slučaju, dionice tih tvrtki prebacuju se u nižu kotaciju, Usporedno tržište, u kojoj ne postoji obveza objave nikakvih poslovnih podataka, odnosno u tom se tržišnom segmentu njima samo trguje. No, dosad nijedna dionica nije prebačena u Usporedno tržište.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

BUsINEss Tv Kapital Network, Petak 16. 7. 20:00 20:15 21:00 23:15 23:30

VIJESTI KN INTER VJU SVIJET ( 12 ), igrani film PREGLED TJEDNA ZNANSTVENI FORUM

Kapital Network, Subota 17. 7. 19:30 KN REPORT 19:45 GLAM LX ( reportaža ) 19:50 KN REPORT 20:00 KAPITAL ZNANJA 20:15 GLAM LX, magazin 20:30 ZNANSTVENI FORUM 21:00 KN REPORT 21:05 PREGLED TJEDNA 21:15 KN INTERVJU 22:00 MJESEČEV MAČ ( 15 ), igrani film 23:40 ALLAN QUATERMAIN I HRAM LUBANJA ( 12 ), igrani film 01:20 - MJESEČEV MAČ ( 15 )

Kapital Network, Nedjelja 18. 7. 19:30 19:55 20:00 20:30 21:00 22:30

KN EDUKACIJA WORLD SCANER KN AUTO MAGAZIN ( R ) OBJEKTIV PREVARANTI, LOPOVI I UBOJICE ( 12 ), igrani film SVIJET ( 12 ), igrani film ( R )

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

SKUPŠTINA 27. 8.

Breza pokriva gubitak Fima Global Invest objavio je u četvrtak na stranicama Zagrebačke burze poziv na glavnu skupštinu zatvorenog investicijskog fonda Breza, koja će se održati 27. kolovoza u Varaždinu. Na njoj će se, među ostalim, donijeti odluka o pokrivanju gubitka iz 2009. godine u iznosu 8,2 milijuna kuna. Predlaže se pokrivanje gubitka iz zadržane dobiti društva. B. S.

SUKOB U AIG-u

Benmosche otjerao Goluba

Predsjedavajući Nadzornog odbora American International Groupa (AIG) Harvey Golub dao je ostavku na to mjesto zbog neslaganja s izvršnim direktorom te kompanije Robertom Benmoscheom. U ostavci koju je objavio AIG stoji kako su Golub i Benmosche obavijestili Nadzorni odbor AIG-a o svom narušenom odnosu koji je "neučinkovit i neodrživ". Golub je izjavio kako se na ostav-

ku odlučio jer je odboru lakše zamijeniti predsjedavajućeg Nadzornog odbora nego direktora kompanije, pogotovo s obzirom na činjenicu da kompanija trenutačno prolazi kroz restrukturiranje i planiranje izlaska iz krize. Osigurateljski div AIG, u čije je spašavanje američka vlada utukla golem novac, postao je zorni primjer financijske krize i zbog toga je već neko vrijeme "na tapetu" američke javnosti. Stoga ne čudi što se ta kompanija nedavno našla i na CNN-ovoj listi najomraženijih kompanija. B.hr

rOBErT BENmOSChE, glavni direktor AIG-a, nije se slagao sa šefom NO-a Golubom SNImIO SAšA ćetkOVIć

Azija u panici: polu gospodarstva Kine

ODBIJANAC U NEBO Rast kineskoga gospodarstva sporiji od očekivanoga gurnuo je burzovne indekse u minus, ali analitičari već prognoziraju kraj kineskog zauzdavanja i početak još veće ekspanzije

KINA U BROJKAMA Gotovo šezdeset godina od nastanka nominalno komunisti�ka Kina danas je jedan od glavnih motora svjetskog kapitalizma

PROIZVODNJA 67.653,000 LCD televizora 59.305,000 hladnjaka

Kineski gospodarski rast pao je u drugom tromjesečju ove godine na 10,3 posto, a industrijska je proizvodnja na razinama nižim od prognoziranih u lipnju, što signalizira dublje usporavanje koje bi moglo pridonijeti rizicima globalne ekonomije.

Ukupna vrijednost BDPa iznosila je 17,2 milijardi juana, što je 11,1 posto više nego u istom razdoblju lani. Rast BDP-a bio je manji od 11,9-postotnog povećanja zabilježenog u prvom kvartalu ove godine, a stopa inflacije u lipnju iznosila je 2,9 posto. Industrijska proizvodnja u Kini rasla je 13,7 posto, što je stopa maBrOJKA nja od prognozirane u lipnju, kada se pretpostavljalo da će proizvodnja rasti 15,3 posto. Industrijska proizvodnja u svibnju raposto rasla je kineska indu- sla je 16,5 posto. strijska proizvodnja u prvih Vrijednost Shangai šest mjeseci ove godine Composite Indexa na najnižim je razinama u po-

13,7

22,3 bilijuna cigareta 619.245,000 mobitela 13.212,000 tona še�era 13.795,000 motornih vozila

sljednja dva tjedna otkako usporavanje kineskoga gospodarskog rasta, rezanje proračuna u Europi i veća stopa nezaposlenosti u Americi povećavaju brige oko globalnog oporavka. Navedene brojke signaliziraju smanjenje rizika od ekonomskog pregrijavanja te premijeru Wenu Jibaou daju prostor za po-

vlačenje restrikcija bankovnog kreditiranja i kupnje nekretnina.

Kreće građevina

"Gotovo je s obuzdavanjem u Kini", rekao je za Bloomberg Stephen Greeb iz Standard Chartered Banka u Šangaju te dodao da bi vlada mogla odobriti više infrastrukturnih i investicijskih projekata u četvrtom kvartalu kako gospo-

darski rast bude padao prema razini od sedam posto. Najveći kineski proizvođač čelika Baoshab Iron & Steel Co. ovoga je tjedna srezao cijene ističući slabost industrijske proizvodnje, faktora koji najviše zabrinjava ekonomiste. Kinesko gospodarstvo i dalje bilježi najbržu stopu rasta među svjetskim ekonomijama. Gospodarstvo Velike Bri-

2,44 MLrd. doLara

Skok dobiti Novartisa

Farmaceutska kompanija Novartis ostvarila je u drugom kvartalu ove godine 2,44 milijarde dolara neto dobiti, 19 posto više u odnosu na isto razdoblje lani kada je neto dobit iznosila 2,04 milijarde dolara. Prihodi tvrtke također su rasli, i to 11 posto, sa 10,5 milijardi zabilježenih lani na 11,72 milijarde dolara u prvih šest mjeseci 2010. B. S.

brojka

5,11

posto iznosila je kamata na tri milijarde eura obveznica koje je Španjolska izdala u četvrtak, na 10 godina

LoŠ PLaN

MMF kritizira Mađare

Nakon što je mađarska vlada potvrdila svoj ekonomski plan koji karakterizira niska fleksibilnost, zahladili su odnosi između predstavnika vlasti i Međunarodnog monetarnog fonda koji sumnja u rezultate planiranih poreznih rješenja. Kako prenosi portal Index.hu, mađarska će se vlada morati dogovoriti o provedbi plana s izaslanstvima MMF-a i Europske unije, i to

već ovog vikenda, a odnosi su daleko od srdačnih. Izaslanstva Europske unije i MMFa prošlog su tjedna posjetila Budimpeštu radi redovne kvartalne provjere stanja u mađarskom gospodarstvu nakon posudbe 20 milijardi eura kredita u jesen 2008. te kako bi s mađarskom vladom razgovarali o budućim planovima. Odnosi MMF-a i Mađara napeti su već neko vrijeme, prije svega zato što Orbanova vlada ne želi pregovarati o mjerama planiranima za ovu go-

dinu, uključujući i porezni paket o kojem će se u parlamentu, bez prethodnih konzultacija s kreditorima, glasati već ovaj tjedan kao i o nametima financijskom sektoru. Prema pisanju medija, vlada je odbila bilo kakve pregovore o izmjeni poreza, a ne žele ni sniziti prag od zacrtanih 200 milijardi forinti koliko ove godine planira prikupiti kroz bankarske namete. Zbog 'samovoljnog' ponašanja negodovao je MMF, čiji je cilj smanjenje mađarskog deficita na 3,8 posto BDP-a. B. S.

ugodišnji rast e usporio na 10,3% ga gospodarskog rasta, koje bi se moglo dogoditi kada ojača nacionalni tečaj, europski politički vođe provedu rezanje proračuna te stopa nezaposlenosti u Americi nadmaši devet posto.

STANOVNIŠTVO

8 posto na kraju godine

1.338,612,968 IZVOZ 28 mlrd. USD - cipele 39 mlrd. USD - mobiteli 107,1 mlrd. USD - odje�a

tanije je, primjerice, u prvom kvartalu ove godine raslo 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Kompanije poput drugoga svjetskog proizvođača građevinske opreme

››

Komatsua i japanskog automobilskog diva Honde računaju na dobru prodaju na kineskom tržištu. Jak izvoz vjerojatno je spriječio veće usporavanje kinesko-

Prošloga je mjeseca Kina prvi put od lipnja 2009. godine dozvolila rast juana. Kako je napomenuo glasnogovornik kineskog statističkog ureda Sheng Laiyun, posljedice smanjenog ulaganja u infrastrukturu tek će se osjetiti u realnoj ekonomiji, dok će europska dužnička kriza vjerojatno imati veći utjecaj na izvoz u drugoj polovici godine. Prošle je godine kineski BDP rastao 9,1 posto, a ove se godine, prema najavljenim podacima kineske vlade, očekuje rast osam posto. Kina bi ove godine trebala zauzeti drugo mjesto na popisu najvećih svjetskih ekonomija, odmah iza SAD-a. Biljana Starčić

Prognoze gospodarskog rasta u Kini na godišnjoj razini sa 10,8 posto na 10 posto smanjili su JP Morgan Chase i Royal Bank of Scotland

SLabaŠaN oPoraVak

Fed najavljuje usporavanje SAD-a Američka središnja banka Federal Reserve blago je u srijedu snizila prognoze gospodarskog rasta za ovu i sljedeću godinu potvrđujući time slabašan oporavak Sjedinjenih Država od recesije. Američki Fed snizio je prognozu rasta za 2010. na 3 do 3,5 posto u odnosu na travanjsku prognozu koja je bila u rasponu od 3,2 do 3,7 posto. Stopa nezaposlenosti, koja sada iznosi 9,5 posto, zadržat će se u ovoj godini na razini između 9,2 i 9,5 posto, procjenjuju u Fedu. Sljedećih mjeseci oporavak će biti postupan, a inflacija bi trebala ostati na razini jedan posto, ističu u Fedu. Revizija procjene rasta temelji se na novim gospodarskim podacima i utjecaju vanjskih događaja na Sjedinjene Države, priopćio je Fed, aludirajući na europsku dužničku krizu. U sljedećoj godini najveće svjetsko gospodarstvo rast će po stopi između 3,5 i 4,2 posto, procjenjuje središnja banka, nakon što je u travnju prognozirala raspon od 3,4 do 4,5 posto.

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

+

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon što je objavljeno da je građevinska tvrtka Tehnika dobila posao izgradnje trgovačkog centra Supernova, njezina dionica naglo je skočila, probijajući granicu rasta od 10 posto. Ukupan je promet iznosio nešto više od 130.000 kuna. Treba spomenuti i snažan skok dionice Đure Đaković holdinga, koja je zbog rasta u četvrtak završila u blokadi. oglaS

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

+

Dionica Fima propriusa, zatvorenog investicijskog fonda za ulaganje u nekretnine, u četvrtak je zabilježila pad cijene uz promet od 57.000 kuna. Cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 20 do 20,97 kuna. Najveći pad cijene na Burzi, uz daleko manji promet, u četvrtak je zabilježio Končar D & ST.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Dalekovod Ericsson Nikola Tesla, Adris grupa Atlantska plovidba d.d. Zagrebačka banka Institut građevinarstva hrvatske Luka ploče Privredna banka Zagreb Uljanik plovidba Podravka prehrambena industrija, d.d. Ina-industrija nafte d.d. Petrokemija Atlantic grupa Dom holding Jadroplov d.d. Ingra Viadukt Tehnika Adris grupa Jadranski naftovod Končar - elektroindustrija HG Spot Fima validus Viro tvornica šećera d.d. Ledo HUP - Zagreb Slavonski zatvoreni investicijski fond Fima proprius d.d. AD plastik Đuro Đaković holding Valamar grupa SN holding Končar Tankerska plovidba Belje Erste&Steiermärkische banka Čakovečki mlinovi Luka Rijeka Slatinska banka Zvečevo, prehrambena industrija Rabac, ugostiteljstvo i turizam Lavčević Chromos agro Maistra Tisak Hidroelektra niskogradnja RIZ-odašiljači Belišće Metalska industrija Varaždin Končar Plava laguna Karlovačka banka Atlas nekretnine Siemens dioničko Liburnia riviera hoteli Proficio Vupik Sunčani Hvar Istraturist Umag d. d. Kraš, prehrambena industrija Jadranska banka OT-optima telekom d.d. Franck prehrambena industrija, HTP Korčula Konzum Magma d.d. Puljanka Hoteli Podgora Slobodna Dalmacija

Najniža

Najviša

Zadnja

255.10 273.00 1,260.00 256.32 737.00 207.00 1,658.01 1,609.00 500.03 540.00 270.00 1,655.02 107.15 693.00 30.49 129.49 22.80 236.00 1,000.00 300.00 2,423.00 440.00 23.00 11.16 300.00 5,810.00 1,280.00 29.96 20.00 87.01 24.51 31.00 144.00 1,900.00 1,210.00 59.01 440.02 2,980.00 177.00 105.00 111.98 78.00 225.00 300.00 66.00 176.00 163.00 100.00 450.00 2,950.00 2,090.00 1,400.01 60.00 34.00 620.00 1,998.00 12.03 75.00 27.25 380.00 374.00 2,751.00 27.00 730.02 76.00 159.98 55.90 53.50 32.00 60.00

258.00 282.00 1,316.00 263.00 774.00 210.00 1,740.00 1,635.00 515.00 560.00 280.00 1,679.90 115.00 709.00 31.37 136.00 24.11 249.95 1,080.00 300.00 2,450.00 455.99 25.10 12.43 304.95 5,900.00 1,430.01 33.00 20.97 88.00 27.30 34.77 157.96 1,900.50 1,240.00 61.99 442.00 2,980.00 177.00 110.00 115.00 78.00 225.00 300.00 66.06 184.98 165.00 100.00 460.00 2,950.00 2,177.00 1,400.01 60.00 37.77 620.00 1,999.98 12.04 75.00 27.25 380.00 374.00 2,751.00 27.50 730.02 76.00 159.98 55.90 53.50 32.00 60.00

256.99 282.00 1,316.00 263.00 773.90 210.00 1,740.00 1,635.00 515.00 560.00 280.00 1,661.01 115.00 709.00 31.00 136.00 24.01 249.95 1,080.00 300.00 2,450.00 455.99 23.80 12.37 304.95 5,900.00 1,430.00 33.00 20.97 88.00 27.30 34.77 157.96 1,900.00 1,240.00 61.99 442.00 2,980.00 177.00 110.00 115.00 78.00 225.00 300.00 66.00 180.00 165.00 100.00 450.00 2,950.00 2,090.00 1,400.01 60.00 37.77 620.00 1,999.98 12.03 75.00 27.25 380.00 374.00 2,751.00 27.00 730.02 76.00 159.98 55.90 53.50 32.00 60.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 35.660.548,43 Kn Promjene Količina Promet Cijene 0.11% 3.30% 2.10% 1.54% 3.88% 4.33% 0.64% 1.87% 0.00% 1.82% 2.94% -0.83% 2.68% 0.85% -0.99% 4.66% 4.39% 4.15% 8.00% 0.00% 1.07% 3.63% 4.85% 10.45% 1.65% 0.85% 11.72% 10.15% -1.32% 0.00% 9.33% 12.16% 6.01% 0.79% 1.22% 3.23% 0.45% -0.63% -2.22% 0.00% 0.02% 16.42% -8.16% 0.00% -0.02% -4.69% -2.94% 0.00% 0.00% 0.00% -7.93% -1.06% 0.00% -2.33% -0.16% 0.00% 0.00% -6.25% 1.87% 0.00% -1.58% -2.45% 1.73% -0.68% 0.00% 0.00% 0.00% 0.85% 55.95% 39.53%

33,222 10,110 1,506 4,706 904 3,058 276 266 778 639 1,233 162 2,360 341 7,675 1,643 8,655 778 120 400 47 238 3,706 6,419 230 10 42 1,822 2,850 541 1,520 1,111 220 16 16 282 38 5 72 115 105 150 50 37 160 56 57 91 20 3 4 5 110 185 10 3 398 63 150 10 8 1 100 3 25 10 20 20 2 1

8,516,564.16 2,799,826.84 1,908,057.06 1,219,486.38 682,670.27 637,763.98 471,978.52 428,847.85 394,358.06 353,897.66 338,113.88 269,259.91 265,814.15 240,160.85 237,116.61 219,436.30 203,377.64 186,389.27 126,054.57 120,000.00 114,414.97 106,072.31 87,154.41 78,051.74 69,049.50 58,586.00 57,719.20 57,459.20 57,071.48 47,567.53 39,040.05 36,746.14 32,290.88 30,401.00 19,785.00 16,895.77 16,736.60 14,900.00 12,744.00 12,470.00 12,059.90 11,700.00 11,250.00 11,100.00 10,560.96 10,052.94 9,305.00 9,100.00 9,030.00 8,850.00 8,544.00 7,000.05 6,600.00 6,408.10 6,200.00 5,997.96 4,788.78 4,725.00 4,087.50 3,800.00 2,992.00 2,751.00 2,705.00 2,190.06 1,900.00 1,599.80 1,118.00 1,070.00 64.00 60.00

Trž. kap. (mil kn) 21,044.53 646.85 1,752.45 1,784.22 1,079.99 13,450.16 275.93 363.97 9,823.51 324.80 1,517.60 16,610.10 384.23 1,751.23 231.48 222.59 180.07 114.18 204.62 2,884.77 1,819.97 1,172.86 7.85 33.42 422.86 1,299.00 674.07 110.43 42.01 369.56 88.37 218.90 429.65 58.36 776.72 509.28 7,507.01 312.90 1,058.54 101.09 35.40 78.95 107.59 36.15 722.33 429.59 102.94 37.42 523.94 44.30 202.93 764.85 80.35 125.99 586.46 605.28 47.07 112.91 199.22 1,776.50 513.73 329.08 76.14 311.84 32.41 3,632.00 272.47 56.47 11.72 313.27

CROBEX: 1,56% 365 dana Najniža Najviša 221.00 270.20 1,207.01 214.00 723.23 180.00 1,658.01 1,084.11 480.50 533.13 225.34 1,350.00 105.50 510.00 28.70 124.01 22.25 236.00 949.03 228.50 1,770.00 321.02 20.08 10.55 275.13 3,821.00 1,125.00 15.15 19.19 40.58 22.36 23.01 55.95 1,266.00 1,200.01 59.00 300.00 2,107.10 162.00 93.60 87.56 60.00 210.00 200.01 61.00 174.15 159.87 100.00 290.00 2,211.02 1,480.00 1,125.00 56.01 20.00 500.00 1,413.01 11.50 54.00 25.00 270.00 250.05 2,006.00 21.28 715.10 72.10 112.02 48.11 50.00 20.10 40.01

332.84 443.00 1,777.00 318.99 1,196.99 310.00 4,375.00 2,093.00 715.00 743.00 400.00 1,940.00 192.99 760.00 54.00 209.00 61.49 498.99 2,769.99 373.00 3,750.00 517.00 109.19 29.01 505.00 7,679.00 1,860.00 39.00 48.75 109.30 58.00 37.90 212.70 2,198.00 2,013.99 108.00 447.00 3,799.21 246.00 135.00 139.00 81.01 300.00 441.50 88.00 369.00 370.00 265.00 580.00 3,130.00 2,450.00 1,800.00 106.80 38.67 680.00 2,890.00 17.95 230.00 46.97 410.00 390.00 3,100.00 56.00 944.00 185.00 185.00 78.00 96.99 54.00 69.30

REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG SAVA ZVTG NF1N LKPG NF2R MELR GRVG SOS2E KBMR TLSG PBDUI INDDY POSR

KRKA PETROL SAVA ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD LUKA KOPER NFD HOLDING MERCATOR GORENJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE INDEKSNI VZAJEMNI SKLAD PB URANIUM INDEX INFOND DYNAMIC POZAVAROVALNICA SAVA

BANJALUČKA BURZA VDBL-L1 RSRS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-B EKVP-R-A HETR-R-A KAUT-R-A INVP-R-A HELV-R-A TLKM-R-A STGR-R-A

VODOVOD AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF AKTIVA INVEST FOND AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE KRAJINAAUTO AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA STARI GRAD AD ZVORNIK

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHKC FBIHKB FBIHKD FBIHK1A FBIHK1C FBIHKG FBIHKH BHTSR STNSRK2

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H BH TELECOM D.D. SARAJEVO STANDARD DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AIKB AGBN IMLK MLSU A2013 A2012 ENHL A2015 A2014 A2016 A2011 INFM GMON SJPT SACI

AIK banka a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Mlekara a.d. Subotica Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2011K Informatika a.d. Beograd Goša montaža a.d. Velika Plana Soja protein a.d. Becej S&A Capital Investments a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK TPLF KMB GRNT RMDEN05 FERS RADE STB REPL SBT

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 FERSPED SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE REPLEK SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA

+

Oznaka

Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 64,05 249,00 174,00 18,50 0,84 16,11 2,53 145,50 12,00 106,01 10,31 92,60 0,59 4,43 8,20

Najviša 66,00 250,00 179,00 18,61 0,85 16,50 2,75 153,40 12,10 106,01 10,69 94,00 0,59 4,44 8,22

Zadnja Prosječna Promjena Količina 65,82 250,00 179,00 18,51 0,85 16,20 2,75 146,50 12,00 106,01 10,69 93,50 0,59 4,44 8,20

Promet

valuta: EUR - euro 64,87 249,94 178,88 18,53 0,85 16,26 2,65 149,78 12,00 37,71 10,44 93,37 0,59 4,43 8,21

1,84 % 0,00 % 0,00 % -2,53 % -2,30 % -1,82 % 10,00 % -5,82 % -1,23 % 0,01 % 1,81 % -1,56 % 4,81 % -0,22 % -2,96 %

7384 196 272 1386 16673 773 4260 69 818 248 835 62 9000 928 378

478.988,06 48.989,40 48.656,70 25.676,65 14.116,31 12.566,60 11.282,30 10.335,10 9.816,50 9.351,52 8.718,10 5.789,75 5.292,00 4.112,28 3.102,00

Energoinvest Sarajevo Krka Stopanska banka Skopje Makpetrol Alkaloid

+4,38% +1,84% +1,51% +1,12% +0,02%

Imlek Beograd

Rade Končar Skopje Zavarovalnica Triglav Stopanska banka Bitola Luka Koper Telekom Slovenije

+

Powered by

business.hr

-3% -2,53% -1,96% -1,82% -1,56%

Mercator

+6,46 -5,82

valuta: BAM - konvertabilna marka 0,80 28,00 27,00 29,80 3,80 0,34 0,17 0,04 0,55 1,30 0,12

0,80 30,00 28,02 29,80 3,80 0,34 0,17 0,04 0,55 1,30 0,12

0,80 28,00 27,30 29,80 3,80 0,34 0,17 0,04 0,55 1,30 0,12

0,80 0,28 0,28 0,30 3,80 0,34 0,17 0,04 0,55 1,30 0,12

0,00 % 360000 -2,10 % 654423 -0,40 % 407648 6,16 % 50000 5,56 % 2000 0,00 % 5000 70,00 % 4874 -2,50 % 17797 -9,87 % 539 0,00 % 170 0,00 % 878

288.000,00 185.089,37 112.628,96 14.900,00 7.600,00 1.700,00 828,58 694,08 295,37 221,00 105,36

valuta: BAM - konvertabilna marka 24,49 92,01 97,03 87,50 28,86 25,00 98,00 92,00 21,50 7,00

2.840,00 7.500,00 1.300,00 1.199,00 89,86 93,31 875,00 83,68 86,83 80,62 96,68 2.945,00 2.100,00 775,00 13.618,00

77,70 3.900,00 3.600,00 3.081,00 650,00 85,00 46.000,00 1.552,00 210,00 36.500,00 2.500,00

24,50 92,02 98,00 87,50 30,00 25,00 98,00 92,00 21,98 7,00

24,49 92,02 98,00 87,50 30,00 25,00 98,00 92,00 21,50 7,00

24,49 -0,04 % 63500 1.555.250,00 92,02 0,01 % 15510 1.427.155,90 97,81 0,00 % 13660 1.336.036,75 87,50 0,57 % 14611 1.278.462,50 29,91 3,95 % 33164 991.993,71 25,00 0,00 % 12608 315.200,00 98,00 0,00 % 2957 289.786,00 92,00 0,00 % 962 88.504,00 21,80 0,00 % 1505 32.806,24 7,00 -15,76 % 330 2.310,00

valuta: RSD - srpski dinar

2.850,00 2.850,00 2.849,74 0,28 % 7.700,00 7.592,00 7.592,49 0,40 % 1.400,00 1.384,00 1.384,43 6,46 % 1.199,00 1.199,00 1.199,00 20,02 % 90,04 89,98 89,98 -0,07 % 93,42 93,37 93,37 -0,02 % 885,00 881,00 880,33 0,57 % 83,81 83,77 83,78 -0,05 % 87,15 0,31 % 87,89 87,20 80,87 80,82 80,82 -0,06 % 96,87 96,78 96,83 -0,09 % 2.945,00 2.945,00 2.945,00 -1,83 % 2.100,00 2.100,00 2.100,00 0,00 % 780,00 778,00 778,16 0,26 % 13.618,00 13.618,00 13.618,00 20,00 %

4710 13.422.270,00 770 5.846.220,00 2010 2.782.700,00 823 986.777,00 9115 820.180,98 8560 799.281,18 871 766.766,00 8216 688.331,54 7280 634.454,92 7459 602.812,80 6094 590.069,77 172 506.540,00 222 466.200,00 421 327.607,00 23 313.214,00

valuta: MKD - makedonski denar

78,00 77,79 47,84 3.900,00 3.900,00 3.900,00 3.601,00 3.600,32 3.600,32 3.090,00 3.087,77 3.087,77 655,00 652,05 652,05 85,00 85,00 52,28 46.000,00 46.000,00 46.000,00 1.552,00 1.552,00 1.552,00 215,00 213,18 213,18 36.500,00 36.500,00 36.500,00 2.500,00 2.500,00 2.500,00

0,24 % 45760 2.189.304,67 0,02 % 399 1.556.100,00 0,69 % 212 763.267,00 0,04 % 210 648.432,00 -0,45 % 825 537.945,00 0,00 % 8799 460.010,36 -2,13 % 9 414.000,00 -3,00 % 89 138.128,00 1,51 % 550 117.250,00 0,00 % 3 109.500,00 -1,96 % 42 105.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Jedina koja je uz dvije banke ostvarila milijunski promet na Beogradskoj burzi u četvrtak bila je dionica Imleka kojom se trgovalo u vrijednosti 2,8 milijuna dinara. Cijena je rasla 6,46 posto te je tako zadnja zabilježena iznosila 1384 dinara. Dionice AIK banke i Agrobanke rasle su 0,28 i 0,4 posto, a dionica Komercijalne banke zabilježila je porast vrijednosti 2,1 posto. Beogradski indeks BELEX 15 u četvrtak je ostvario najveći regijski rast, 0,89 posto.

Dionica slovenskog trgovačkog lanca zabilježila je u četvrtak jedan od većih minusa na burzi, -5,82 posto, a takav je pad logičan s obzirom na to da je u četvrtak isteklo pravo na dividendu. Cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 145,5 do 153,4 eura, da bi zadnja zabilježena iznosila 146,5 eura. Samo je 69 dionica promijenilo vlasnika te je ukupan promet iznosio 10.335 eura, dovoljno za sedmo mjesto ma popisu najtrgovanijih. Oba su slovenska indeksa bila u minusu.

REGIONALNI INdEkSI -1,18% BIRS -0,09% 814,27 840,40 LJSEX -0,83% FIRS -0,56% 1.390,38 3.392,37 Belex15 +0,89% MBI10 +0,08% 2.357,28 632,73 Belexline +1,13% MOSTE -0,88% 482,42 1.233,15 SASX10 +0,11% NEX20 +1,04% 13.003,40 890,96 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI -0,24% WIG20 +0,34% 2.388,46 BuX -0,43% 22.909,39 +1,14% -0,93% ATX -0,39% 2.375,95 indeksa na zatvaranju u -1,35% Stanje četvrtak, 15. srpnja 2010.

FTSE100 5.205,12

dAX 6.149,19

CAC40

3.582,31

MICEX 1,340.20

AMERIčkI INdEkSI dJIA +0,04% S&P500 -0,02% 10.366,72 1.095,17 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +0,35% srijeda, 14. srpnja 2010. 2.249,84

investor

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

30 dioniČki

Powered by

+

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

AC Rusija

40,3901

29,63

PBZ I-Stock

59,6400

28,65

HPB WAV DJE

87,7662

28,38

MP-Mena HR

442,3482

27,33

28,0887

26,09

FIMA Equity

79,0367

-19,80

ST Global Equity

48,4492

-17,31

Erste Total East

31,1100

-13,25

C-Zenit

50,0385

-10,74

KD Victoria

14,4976

-7,37

NFD BRIC

+ MjeŠoviti

+

MP-Mena HR MP-Global HR OTP Europa Plus Raiffeisen HR dionice PBZ Equity fond A1 Poba Ico Equity ZB aktiv HPB Dionički VB High Equity Ilirika Azijski tigar OTP meridian 20 KD Victoria NFD Nova Europa Ilirika BRIC C-Zenit MP-Bric HR FIMA Equity KD Prvi izbor Erste Adriatic Equity KD Nova Europa ST Global Equity AC Rusija ZB trend Prospectus JIE Capital Two OTP indeksni ZB euroaktiv Platinum JIE Aureus US Equity

141,0600

17,91

Raiffeisen Balanced

148,8100

14,23

9,7324

9,11

HI-balanced KD Balanced

8,3050

7,19

OTP uravnoteženi

106,5829

7,01

ICF Balanced

113,6674

-25,58

ST Balanced

177,3845

-13,88

ST Aggressive

64,7959

-13,66

HPB Dynamic

50,0249

-12,82

5,4907

-5,36

C-Premium

MješOVItI fOnDOVI

Raiffeisen Prestige Agram Trust PBZ Global fond C-Premium Raiffeisen Balanced KD Balanced ICF Balanced ST Aggressive Aureus Balanced Allianz Portfolio OTP uravnoteženi HI-balanced HPB Global HPB Dynamic ST Balanced Erste Balanced Ilirika JIE Balanced ZB global AC G Balanced EM

+ +

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

124,9660

13,62

Raiffeisen Bonds

169,8800

12,85

ZB bond

159,4400

11,38

Capital One

154,4900

8,06

HPB Obveznički

123,8000

7,96

11,2239

3,41

HI-conservative

442,3482 287,5745 108,7223 66,1300 76,3500 77,8600 5376,2200 95,9100 85,2569 46,7860 58,0474 81,4608 14,4976 117,0066 106,4064 50,0385 327,8495 79,0367 11,9362 83,9200 6,3193 48,4492 40,3901 128,1500 57,4918 68,0400 36,4519 101,1400 69,2014 117,1448

Prom. %

3,61 0,97 0,71 0,56 0,53 0,53 0,52 0,51 0,47 0,44 0,42 0,41 0,35 0,35 0,35 0,34 0,33 0,29 0,29 0,29 0,29 0,26 0,22 0,21 0,17 0,12 0,11 0,09 0,09 0,08

3 mj. %

0,28 -5,22 1,46 -12,19 -13,62 -10,16 -10,04 -5,49 -8,00 -7,67 0,12 -12,96 -8,40 -10,89 -1,99 -15,18 -7,79 -11,94 -5,00 -12,58 -7,66 -6,68 -16,62 -2,79 -13,53 -8,60 -14,49 -5,95 -2,85 -16,11

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

12,68 -0,16 -0,49 -10,05 -11,08 -11,58 -9,62 -1,99 -7,12 -9,00 7,21 -10,74 -7,25 -5,97 6,23 -14,54 -3,33 -13,23 2,76 -12,96 -2,73 -9,68 -5,17 3,56 -12,49 -5,66 -12,48 -2,29 -3,13 3,28

27,33 23,85 N/A 7,13 3,67 0,12 1,84 12,95 6,45 4,75 13,12 12,33 -7,37 6,03 N/A -10,74 23,48 -19,80 6,09 -5,67 23,60 -17,31 29,63 24,24 3,35 6,88 3,73 21,07 11,64 1,87

4,37 -14,33 N/A -20,12 -5,40 -10,97 -18,87 -1,03 -3,28 -23,86 -15,88 -8,85 3,38 9,74 N/A -25,06 -8,15 -3,77 2,41 -3,62 -15,38 -7,18 -23,72 3,27 -14,81 -11,19 -32,66 0,18 -12,26 9,42

13,37 1,96 1,02 -4,62 -7,60 -7,24 -6,93 -1,34 -5,83 -6,50 7,98 -5,94 -4,82 -3,53 6,41 -11,45 -3,55 -12,63 3,63 -7,60 0,17 -9,79 -0,69 5,33 -9,18 -3,59 -7,00 -0,21 -2,37 5,49

Imovina

7,653 5,189 8,274 15,144 413,914 22,819 5,844 527,530 41,433 13,276 5,408 16,865 63,602 8,487 15,008 6,989 12,526 27,076 5,069 218,968 18,922 14,405 8,970 170,686 23,968 6,751 119,645 184,330 5,134 14,817

Starost

Datum

2,36 2,13 0,98 1,84 4,86 2,15 2,97 4,05 4,78 2,79 3,15 2,21 11,18 1,69 0,52 2,40 2,34 6,12 7,42 4,76 2,75 9,73 3,35 7,72 3,45 3,24 2,55 6,20 2,81 1,76

14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010

€ kn kn kn € kn kn kn kn kn kn € kn kn kn € € € €

106,3700 66,7205 96,6200 5,4907 148,8100 8,3050 113,6674 64,7959 80,3569 107,0078 106,5829 9,7324 101,5169 50,0249 177,3845 113,5300 139,4427 141,0600 10,8284

0,80 0,52 0,39 0,39 0,36 0,34 0,31 0,21 0,21 0,19 0,18 0,15 0,15 0,15 0,14 0,13 0,12 0,09 0,05

4,10 -7,49 -9,30 -9,55 -4,40 -1,30 -12,08 -8,47 -4,08 -2,29 -6,45 -3,28 -5,33 -3,07 -6,91 -7,34 -7,71 -3,29 -2,86

N/A -7,14 -5,69 -9,01 -2,03 0,36 -14,36 -9,73 -1,04 1,60 -9,53 -2,34 -5,38 -6,89 -7,70 -6,31 -5,63 0,60 4,28

N/A 0,46 5,28 -5,36 14,23 7,19 -25,58 -13,66 -1,80 6,11 7,01 9,11 6,89 -12,82 -13,88 -2,04 5,15 17,91 6,95

N/A -4,00 4,51 -15,97 5,17 -4,05 1,91 -8,62 -5,33 5,94 1,40 -0,32 0,32 -16,35 7,93 -0,89 7,72 3,88 6,01

6,37 -4,15 -3,81 -6,94 1,31 0,63 -11,43 -8,81 -0,10 1,99 -6,62 -0,57 -4,69 -8,92 -7,82 -1,69 -2,50 2,88 5,06

92,845 12,644 293,396 13,597 337,191 12,702 13,152 4,192 16,065 6,936 39,636 66,329 123,693 22,683 11,665 110,080 45,531 745,778 12,539

0,35 2,01 8,84 3,45 7,88 4,49 8,20 4,81 3,99 1,18 4,58 8,39 4,78 3,88 7,51 9,49 4,47 9,03 1,37

14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010

€ € € € € kn € € €

123,8000 126,8700 169,8800 137,8063 11,2239 154,4900 126,0900 159,4400 124,9660

2,15 0,44 0,22 0,13 0,08 0,06 -0,07 -0,08 -0,35

1,24 -0,09 0,82 1,07 1,15 0,64 -0,25 1,82 -0,14

3,31 5,12 4,26 2,50 3,96 4,00 4,32 4,18 1,28

7,96 7,44 12,85 6,48 3,41 8,06 3,51 11,38 13,62

4,57 4,51 6,73 3,88 1,39 7,90 4,19 5,30 4,99

3,67 5,42 5,59 2,94 4,48 4,05 5,30 4,96 2,15

46,906 76,526 294,831 46,453 6,076 12,487 98,050 175,046 10,302

4,78 7,35 8,14 8,42 8,39 5,72 7,12 9,03 4,58

14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010

€ kn € kn kn kn kn kn $ kn kn € kn kn € kn kn kn

124,5200 136,9981 10,5317 11,1809 133,3543 121,1215 142,5800 136,4400 123,9000 115,3891 107,0276 104,1600 131,1100 161,0024 138,7452 139,2967 130,3224 101,1978

0,23 0,08 0,06 0,04 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

1,14 0,46 0,82 0,86 0,70 0,65 0,77 0,88 0,63 0,78 0,75 1,06 0,64 0,42 0,60 0,75 0,71 0,68

2,42 1,24 1,86 1,96 1,95 1,50 1,99 1,81 1,88 1,65 1,84 2,46 1,57 1,07 1,52 1,90 1,91 0,20

5,09 3,45 4,55 4,81 4,84 4,13 6,11 5,04 3,30 4,79 5,51 N/A 5,29 4,61 3,49 6,11 6,02 N/A

4,49 4,73 4,77 6,41 4,51 4,30 4,92 4,46 4,16 5,46 5,95 N/A 6,49 4,89 3,34 4,36 5,70 N/A

2,63 1,28 2,03 2,12 2,05 1,63 2,19 1,97 1,99 1,78 2,02 2,62 1,75 1,21 1,62 2,10 2,36 -0,02

244,992 102,626 33,142 70,068 37,643 138,391 1145,748 620,409 44,498 143,831 132,336 385,768 1487,404 2358,611 88,454 103,322 220,574 5,212

7,98 6,81 1,11 1,80 6,53 4,56 7,39 7,12 5,25 2,69 1,18 0,81 11,29 9,98 9,98 7,77 4,78 0,96

14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010 14.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

kn kn € kn kn kn kn kn kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € kn kn € € kn kn kn € kn kn

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

HPB Obveznički PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income HI-conservative Capital One Erste Bond ZB bond OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI

Erste Bond

126,0900

3,51

ICF Fixed Income

137,8063

6,48

PBZ Bond fond

126,8700

7,44

HPB Obveznički

123,8000

7,96

PBZ Euro Novčani HI-cash Agram Euro Cash Agram Cash ST Cash OTP novčani fond Raiffeisen Cash Erste Money PBZ Dollar fond VB Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus ICF Money Market HPB Novčani Platinum Cash

+

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 16/7/2010 Subota 17/7/2010

TrŽiŠTe NoVCa

regija

kamata iznad jedan posto

bankari u fokusu u beogradu

Ukupan promet na Tržištu novca u četvrtak je iznosio 41 milijun kuna uz prosječnu kamatu 1,06 posto. Najviše je plasirano prekonoćnih kredita, i to u iznosu 26 milijuna kuna, a odobreno je i 15 milijuna kuna kredita na tjedan dana. Prosječna dnevna kamatna stopa zabilježila je pad zbog drugačije strukture ugovorenih pozajmica u odnosu na dan prije. B. S.

Sarajevski indeks SASX 10 rastao je drugi dan zaredom i u četvrtak zabilježio plus 0,11 posto, a rasli su i beogradski te makedonski indeks. Jedini koji su zabilježili pad vrijednosti bili su banjalučki BIRS s minusom 0,09 posto i slovenski LJSEX koji je pao 0,83 posto. Dionica BH Telecoma bila je sa 32.806 konvertibilnih mara-

ka najtrgovanija u Sarajevu te jedina s prometom iznad deset tisuća KM. Druga na popisu najlikvidnijih bila je dionica sarajevskog Standarda sa samo 2310 konvertibilnih maraka prometa. U Beogradu se najviše trgovalo dionicama banaka - AIK banka je ostvarila 13,4 dinara prometa, a slijedila je Agrobanka s prometom 5,8 milijuna dinara. Dionica Imleka bila je uz njih jedina s milijunskim prometom, a svim trima dionicama vrijednost je rasla. B. S.

brojke

0,08 0,89 posto rastao je makedonski MBI 10

posto rastao je beogradski BELEX 15

Dalekovod Tehnici dao dio Supernove 36 MiLijUNa eUra Dalekovod i Tehnika potpisali su ugovor po kojem će Tehnika u Buzinu odraditi dio poslova koje je prvotno dobio Dalekovod

Građevinska tvrtka Tehnika izvijestila je u četvrtak Zagrebačku burzu o ugovoru sklopljenom s Dalekovodom. Riječ je o izvođenju radova na trgovačkom centru Supernova u Buzinu, a njihova ugovorena cijena iznosi 36.110.450,68 eura. Supernova je jedan od triju centara koje projektira austrijski investitor M2 grupa za izgradnju i upravljanje nekretninama. Gradnja toga centra na južnom ulazu u Zagreb, za razliku od centra sagrađenog u Karlovcu i plani-

ranog u Zadru, obilježena je obratima, što i nije neobično za projekt koji će biti najveći trgovački i zabavni centar u Hrvatskoj. Prostirat će se na zavidnih 110.000 četvornih metara, a vrijedan je 73 milijuna eura.

kako dobiti posao

Obrat je počeo u ožujku kada je Dalekovod pretekao Zagorje Tehnobeton na natječaju, odnosno Varaždincima je gotov posao iscurio kroz prste jer nisu prihvatili 'dodatno tražene i neuobičajene izvanugovorne

obveze', kako je u ranijim razgovorima za Business. hr istaknuo Miroslav Burić, generalni direktor Zagorje Tehnobetona. Iako je varaždinski građevinar već imao sklopljen ugovor s austrijskim investitorom, Austrijanci su preko ugovaratelja 'na terenu' Afirmacija nekretnina, partnerske podružnice M2 grupe, ipak odlučili ugovor dodijeliti Dalekovodu.

Dobar račun za HŽ

Nakon sklapanja izvođačkog ugovora s Dalekovodom za trgovački centar

LUka MiLičić, predsjednik Uprave Dalekovoda, uzeo je Tehniku za izvođača radova na Supernovi SNIMIo HRvoJE DoMINIć

koji se gradi na 270.000 četvornih metara, iz financijske strukture povukla se Erste, a ušla OTP banka. Dio građevinskog zemljišta, točnije 3200 četvornih metara, odnosno pet čestica, tvrtka Afirmacija nekretnine otkupila je od HŽ Infrastrukture za 7,4 mil. kuna, što je najunosnija

prodaja nekretnina koju su ostvarili u HŽ-u. Za građevinsko zemljište HŽ je dobio oko 2300 kuna po četvornome metru, a cijene građevinskog zemljišta u Buzinu, koji spada pod Zagrebačku županiju, kreću se od 550 do 4500 eura po kvadratu. N. Tomić

SMaNjiLi reZerVaCije

JP Morgan kvartalu zaradio 4,8 milijarde dolara američka banka jP Morgan Chase & Co izvijestila je u četvrtak da je u drugom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila rast dobiti nakon smanjenja rezervacija za pokrivanje kreditnih gubitaka.

Ta po imovini druga američka banka priopćila je da je u navedenome razdoblju zabilježila skok dobiti na 4,8 milijardi dolara ili 1,09 dolara po dionici sa 2,7 mlrd. dolara ili 28 centi po dionici u istome prošlogodišnjem razdo-

blju. Analitičari su u prosjeku očekivali dobit od 67 centi po dionici. JP Morgan naveo je da je zahvaljujući smanjenju rezervacija za pokrivanje kreditnih gubitaka u razdoblju od travnja do lipnja uštedio 1,5 mlrd. dolara. Pri-

tom su se gubici na potrošačkim kreditima, uključujući hipotekarne kredite, kreditne kartice i ostale zajmove, blago smanjili u odnosu na prvo ovogodišnje tromjesečje i posljednja tri mjeseca 2009. godine. U banci tako-

đer navode da su zabilježili trošak u visini 550 mil. dolara na ime britanskog poreza na bankarske bonuse. Već su prije upozorili na taj trošak istaknuvši da će predstavljati znatnu stavku u drugom tromjesečju. H

oDLASCI SA ZSE-a

Uprave delistiranjem tvrtki sa ZSE-a oštećuju male dioničare Petar Brkić, suvlasnik Abacus Brokera, kaže kako neke tvrtke ne žele objavljivati financijske izvještaje ni transparentno poslovati. Ako se taj trend nastavi, burza nam uskoro neće ni trebati 24 DobITNICI DANA (ZSE) Rabac +16,42 % HUP Zagreb +11,72 % Validus +10,45 % Slavonski ZIF +10,15 % Đuro Đaković holding +9,33 % 38 Raste

ZAHUKTAVANJE SLIJEDI

Azija u panici: rast kineskog BDP-a usporio na 10,3 posto Ekspanzija kineskog gospodarstva sporija od očekivane gurnula je burzovne indekse u minus, ali analitičari već prognoziraju kraj kineskog zauzdavanja i početak još veće ekspanzije 26

GUbITNICI DANA (ZSE) Lavčević -8,16 % Končar D & ST -7,93 % Vupik -6,25 % Tisak -4,69 % Hidroelektra niskogradnja -2,94 % 15 Nema promjene

17 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,094.85 147,22

Prom. 0,04% 0,22%

Sirova nafta 77,15 Prirodni plin 4,47 Zlato 1.212,21 Srebro 18,23 Goveda 91,89

1,39% 1,13% 1,25% 1,52% 0,52%

Supernova donijela Tehnici osam posto sečju rastao po stopi 11,9 posto. Na domaćem tržištu glavnina prometa ostvarena je dionicom HT-a, i to u visini 8,5 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,11 posto, na 256,99 kuna.

DLKV na 282 kn

Od poslovnih vijesti izdvaja se objava Tehnike da je s tvrtkom Dalekovod kao naručiteljem sklopila ugovor o izvođenju radova na trgovačkom centru Supernova u Buzinu, a ugovorena cijena radova je 36,11 milijun eura (bez PDVa). Nakon što je objavljeno da je građevinska tvrtka Tehnika dobila posao na tom trgovačkom centru, dionica joj je naglo skočila i probila granicu rasta od 10 posto. Ukupan promet iznosio je nešto više od 130.000 kuna. Cijena dio-

KomENTAr

Taoci prava i obveza

Nikola Sučec

PromET 35,6 mIL. KN Ulagači su prepoznali tračak dobrih vijesti za domaće građevinare u ugovoru Tehnike i Dalekovoda, što ih je nadahnulo i na dizanje Crobexa 1,56 posto Na Zagrebačkoj je burzi Crobex u četvrtak solidno porastao uz nizak obujam trgovanja jer su institucionalni ulagači usredotočeni na izdanje državnih obveznica, a mali se uglavnom suzdržavaju od aktivnosti. Redovan promet dionicama iznosio je ipak nešto većih 35,6 milijuna kuna. Ulagače je uz zabilješku sa zadnjeg sastanka Feda, u kojoj je središnja banka smanjila procjene rasta američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini na tri do 3,5 posto, dok je u travnju procjenjivala rast između 3,2 i 3,7 posto, brinulo i usporavanje rasta kineskoga gospodarstva. U četvrtak je, naime, objavljeno da je kineski BDP u drugom tromjesečju porastao 10,3 posto na godišnjoj razini, a u prvom je tromje-

www.business.hr

nikola.sucec@business.hr

S

FILIP FILIPEC, predsjednik Uprave Tehnike, koja je dobila 36 milijuna eura vrijedan posao, što su ulagači pozdravili dizanjem cijene dionice snimio hrvoje dominiĆ

nice Tehnike skočila je osam posto, na 1070 kuna. Profitirali su pritom i dioničari Dalekovoda, čija je cijena porasla više od tri posto, na 282 kune, uz gotovo tri milijuna kuna prometa.

ĐĐ holding u usponu

Treba spomenuti i snažan skok dionice Đure Đaković holdinga, koja je zbog rasta u četvrtak završila u blokadi. U međuvremenu je Državni zavod za statistiku objavio da su u lipnju cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potro-

Hoće li policija nastaviti bezrazložna uhićenja u Varšavskoj, pratite na...

šačkih cijena, pale 0,1 posto u odnosu na svibanj, dok su u odnosu na lanjski lipanj porasle 0,7 posto. Dionica Fima propriusa, zatvorenog investicijskog fonda za ulaganje u nekretnine, u četvrtak je zabilježila pad cijene uz promet od 57.000 kuna. Cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 20 do 20,97 kuna. Najveći pad cijene na burzi, uz daleko manji promet, u četvrtak je zabilježio Končar D & ST, koji je pao više od osam posto.

Nikola Sučec

amo je jedan u nizu hrvatskih fenomena i novi zakon o tržištu kapitala, koji upravama dioničkih društva dopušta da se maknu s uređenog tržišta i zajedno sa svojim temeljnim kapitalom i poslovanjem odu u netransparentnost. Na taj način Zagrebačka burza gubi na značaju, jer tvrtke ne koriste mogućnost prikupljanja kapitala, tj. financiranja na burzi. Zlatnu IPO fazu već smo svi zaboravili. Osim toga, ukidanjem uvrštenja prava gube i manjinski i mali dioničari, koji svoje udjele više ne mogu prodati, iako ih zbog modela hrvatske privatizacije nisu željeli ni kupiti, ali su, eto, morali. Grubim povredama prava malih dioničara i bjegovima s uređenog tržišta netko će se morati pozabaviti, no zbog trenutačne prilagodbe zakonodavstva propisima Europske unije mali dioničari raznih tvrtki još će neko vrijeme biti taoci svih svojih prava i obveza.

www.business.hr


Business.hr broj 679