Page 1

OPERATIVNI LIZING ZA STANOGRADNJU

Unajmi stan na 25 godina i postani vlasnik! Dvojica Riječana razradila su model izgradnje, najma i prijenosa vlasništva u kojem investitor sklapa ugovor o dugoročnom najmu s 'kupcima' koji nakon zadnje rate postaju vlasnici bez dodatne naknade 6

NESMOTRENA UPRAVA 8

Varteks ostao bez novca za robnu kuću u Rijeci

četvrtak 8/7/2010 8 2010 8/7/

broj 673 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

AFERA KIO ORAHOVICA 4-5 Policija privela bivšeg direktora i vlasnika Darka Krmpotića

Propali KIO financirao

Severinu i Terezu NA ŠTO JE SVE TROŠEN NOVAC 4-5 General Kotromanović KIO je mjesečno stajao oko 45.000 kuna, kažu u tvornici


info&stav

indikator

2-3 Makarska u plusu Na Makarskom primorju odmara se 36.270 turista, što je čak 19 posto više nego lani. Stranaca je znatno više nego prošle godine (19,5%), a domaćih je gostiju nešto više od 1500, isto kao lani. Hotelijeri su zadovoljni popunjenošću kapaciteta

Pad autotržišta Prodaja automobila u zapadnoj Europi pala je 6,4 % u lipnju, pri čemu je najveći pad zabilježen na njemačkom tržištu. Grupa JD Power oporavak ne očekuje se ni u idućih šest mjeseci

business.hr Četvrtak 8/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

iZVJEŠĆE UGLEdnE CMa GrUPE

Vjerojatnost bankrota Hrv je 20,5 posto

Rast javnog duga i težak grč domaćeg gospodarstva nije promaknuo stranim agencijama pa je ugledna CMA grupa Hrvatsku u najnovijem izvješću smjestila na neugodno 16. mjesto ljestvice zemalja prema vjerojatnosti da u idućih pet godina više neće moći vraćati svoje dugove (default). Izvješće koje kreditorima služi za provjeru rizika ulaganja Hrvatsku svrstava u grupu zemalja vrlo visokog rizika s kumulativnom vjerojatnošću za default (CPD) od 20,5 posto. Ta nas brojka stavlja uz bok Libanonu, a

0,2 postotna boda bolji smo od Španjolske. CPD mjeri vjerojatnost da neka država idućih pet godina neće moći plaćati svoje obveze, a temelji se na kretanju vrijednosti CDSova (financijskih izvedenica koje investitori kupuju kako bi se osigurali od bankrota neke zemlje).

Venezuela najgora

Prema toj ljestvici, država s najvećom vjerojatnošću bankrota nije, kako bi se to moglo pomisliti, Grčka već Venezuela. Naime, Venezuela ima 58,4 posto izgleda za

default, Grčka je druga sa 53 posto, a Argentina treća sa 48 posto. Među deset najrizičnijih zemalja osim Grčke nalaze se još tri države EU, Rumunjska (25,5 posto),

Letonija (23,6) i Bugarska (22,8). Od Hrvatske su u EU još rizičnije Portugal, Mađarska, Irska i Španjolska. U regiji istočna Europa plus Rusija Hrvatska pak drži

GUVErnEr UPoZoraVa:

'Krajnje je vrijeme da nešto učinimo!' Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u Saboru je jučer upozorio na potrebu smanjenja javne potrošnje, ističući da je krajnje vrijeme da Hrvatska nešto poduzme, jer samim ulaskom u EU neće riješiti svoje probleme, a bolni će rezovi, rekao je, s vremenom postati još bolniji. "Očekivanja da će silazni trend biti zaustavljen u prvom kvartalu 2010. pokazala su se preoptimističnima. Zaustavljanje možemo očekivati vjerojatno tek krajem godine, što znači da će i ove

godine doći do pada BDP-a oko 1,5 posto", rekao je Rohatinski podnoseći izvješće o radu HNB-a u 2009. Kazao je da mjere povoljnih kredita za gospodarstvo nisu dale dovoljne rezultate, odnosno da je po rezultatima "program A prošao kako-tako, B nikako, a o programu C više se uopće ni ne razmišlja". "Ako rashodi ostanu na sadašnjoj razini i kad se na njih dodaju protestirana jamstva, prije svega za dio brodogradnje, povrat duga umirovljenicima i izdaci za nefinancijsku imovinu sre-

dišnje države, taj će deficit konsolidirane opće države porasti s lanjskih 4,4 na oko 6 posto BDP-a, a ako se doda i HAC, na 6,4 posto BDP-a ili 21 milijardu kuna", rekao je. Upozorio je i da će 2010. za otplatu glavnice kredita Hrvatska morati osigurati oko 26 milijardi kuna, što znači da su potrebe financiranja na razini 47 milijardi kuna, dvaput više nego 2009. "To nije nemoguće financirati, ali će biti teško, posebno stoga što ministar financija mora izići na europsko tržište najesen, kad će tamo

biti Španjolska, Portugal i Italija te neće biti mnogo slobodnog novca", kazao je guverner. "Krajnje je vrijeme da nešto učinimo", rekao je, ističući da će bolni rezovi s odgađanjem postajati samo teži, a tvrdi i da sam ulazak Hrvatske u EU neće ništa riješiti. "Pogledajmo probleme novih članica i reakciju EU na njihove probleme - snalazite se sami, a mi ćemo pomoći u mjeri u kojoj štitimo vlastite interese", rekao je Rohatinski. I.P., H


››

bisER dAnA

bRoJkA

Nije ništa loše ako vas žena voli jer ste uspješni: samo toga morate biti svjesni

RiCCARdo MAZZuCChELLi, talijanski biznismen, u intervjuu Globusu

17

milijuna novih radnih mjesta moraju otvoriti članice OECD-a kako bi se zaposlenost vratila na razinu iz razdoblja prije krize, upozorila je u srijedu ta organizacija u najnovijim prognozama za tržišta rada

uvodnik

vatske Joπ jedan odlikovani nezahvalno peto mjesto po rizičnosti.

oporavak islanda

CMA objavljuje i listu najmanje rizičnih zemalja, a prva dva mjesta kao i u prvom kvartalu ostaju nepromijenjena - Norveška i Finska. Slijede ih SAD, Danska i Švedska, a Njemačka drži šesto mjesto. Među državama koje su u posljednjem kvartalu najviše popravile kreditni rejting ističe se Island, a grupu dužnika koji su u istom razdoblju najviše pokvarili svoj rejting predvodi Grčka. U grupu zemalja koje su rejting dvostruko i više pogoršale ubrajaju se Belgija, Španjolska, Portugal te Francuska. D. B.

ŽELJko RohAtinski, pozvao je na što hitnije rezove budžeta Snimio h. dominić

menadæer u pritvoru dARko kRMPotiĆ, vlasnik KIo Keramike iz orahovice Snimio g. flauder Goran Flauder, novinar

N

ije Darko Krmpotić, bivši većinski vlasnik i direktor KIO Keramike iz Orahovice, samo još jedna žrtva izgubljena u poplavama recesije, da nad njegovom sudbinom žalimo. On je samo još jedan primjerak tipičnog hrvatskog menadžera i poduzetnika koji su svoj meteorski uspjeh izgradili na mogućnostima koje im je pružao neodgovoran i iskvaren sustav koji je do suočavanja s krizom izgledao vječan i neuništiv. Posljednje desetljeće Krmpotić je, vodeći jedinu hrvatsku tvornicu keramičkih proizvoda, izrastao u lokalnog moćnika koji je određivao ne samo sudbinu 480 zaposlenika, nego i lokalnih komunalnih tvrtki, gospodarskih subjekata, kulturnih društava i sportskih klubova, praktički - život Orahovice. Činjenica da se i donedavni predsjednik države Stjepan Mesić često zalagao za interese KIOa Krmpotiću je otvorila vrata gospodarskog establishmen-

ta i uzdignula ga visoko, pa danas stečajni upravitelj njegove tvrtke, zabrinut nad stotinama milijuna pristiglih potraživanja, kaže kako mu se čini da bivši direktor uopće nije svjestan tragičnih posljedica svojih odluka. KaKo je čovjeK koji je, vodeći KIO 16 godina, povećao kapacitet proizvodnje 300 posto, a zaposlenost 80 posto; kojega je za uspjehe u gospodarstvu odlikovao predsjednik RH, a HGK Zlatnom i Srebrnom kunom i funkcijom suca časti za drugostupanjsko vijeće; koji je za savjetnike imao najugled-

nije domaće ekonomiste, a za promotore hrvatske generale i razvikane poduzetnike, mogao drugačije misliti o sebi nego da je Bogom dan. Sud će procijeniti koliko je on sam za to odgovoran, a koliko sustav koji mu je omogućio da svoju tvrtku zaduži osam puta više nego što vrijedi. Darku Krmpotiću HBOR je na naplatu pustio zadužnice i mjenice blokirajući mu imovinu u visini 120 milijuna kuna, a jučer je izveden pred istražnog suca zbog nezakonite privatizacije otprije devet godina (?!). Što su u međuvremenu radili nad-

››

Sud će procijeniti koliko je odgovoran on, a koliko sustav koji mu je omogućio da tvrtku zaduži osam puta više nego što vrijedi

ležni, dok se miljenik političke i ekonomske elite zaduživao bez pokrića i odvodio u ponor partnere koji su, vjerujući Vladinim obećanjima o pomoći KIO Keramici i dalje s njome poslovali? Hrvatski uglednici danas peru ruke od Darka Krmpotića, još jednoga nesretnika hrvatske privatizacije i nagrađivanog menadžera s kojim su se rado fotografirali. Dok on bude brojao zatvorske dane i nastojao proniknuti u to gdje je pogriješio, oni će svoje usluge nuditi novim, zdravim i uspješnim poduzetnicima.


tema 4-5

AFERA KIO SE RASPETLJAVA Policija je vlasnike tvrtke privela zbog sumnje u privatizacijski kriminal iz 2001., no n

Uz mirovinu, Kotro dobivao 15.000 kn Uz 15.000 kuna naknade KIO je Anti Kotromanoviću plaćao i automobil, čiji je mjesečni najam stajao 22.000 kuna, mobitel, a koristio je i tvrtkinu kreditnu karticu. General je čitavo vrijeme primao i mirovinu. Računom KIO-a okoristio se i Milan Lučić, koji je uz pomoć direktora Krmpotića na razne načine izvlačio novac iz posrnule tvrtke Darko Krmpotić, bivši većinski vlasnik i predsjednik uprave KIO Keramike iz Orahovice i Božo Ivičić, suvlasnik tvrtke i šef financija tvrtke, privedeni su jučer istražnom sucu Županijskog suda u Bjelovaru pod optužbom za protuzakonito stjecanje vlasničkih udjela. Rezultat je to višemjesečne kriminalističke obrade inspektora PU Virovitičko-podravske, koji su utvrdili kako su osumnjičeni s KIO Keramikom 2001. godine ugovorili isplatu osam milijuna kuna za kupnju većinskog paketa dionica, a potom s tri dodatka ugovora odgađali otplatu kredita, čime su prekršili odredbe Zakona o privatizaciji. To je tek uvod u rasvjet-

ljavanje kriminala u jedinoj hrvatskoj tvornici keramičkih proizvoda kojoj je politički zaštitnik donedavno bio Stjepan Mesić, koji je, potvrdio nam je bivši predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Josip Protega prije samog uhićenja, 'zvao zbog kredita'. KIO je posljednjih godina zadužen za više od 650 milijuna kuna, pa su kaznenu prijavu protiv odgovornih zbog prezaduživanja, pogodovanja i nelojalne konkurencije te plaćanja preskupih intelektualnih usluga u 22 točke polovicom ožujka podnijeli Sindikat EKN Hrvatske i podružnica KIO Keramike. "Nema to veze s recesijom, već nekoliko godina gledamo kamo to vodi. Na-

NAMIRENA ESTRADA

kon zapošljavanja hercegovačkog poduzetnika Milana Lučića i angažiranja srpskog Enmona za pokrivanje tržišta susjednih zemalja, sve je krenulo u propast. Direktoru i većinskom vlasniku koji je sve to vodio nismo smjeli ništa reći", pričaju nam donedavno bliski suradnici Darka Krmpotića napominjući kako su se zgražavali zbog silnih milijuna što su se po njegovim nalozima odlijevali iz tvrtke koja se dotad snažno razvijala.

kuna plus PDV. Za 2008. godinu isplate su premašile dva milijuna kuna. Ispočetka su službe KIO Keramike vodile i knjigovodstvo DK Ulaganja, dok Krmpotić nije angažirao servis Ergonet u Zagrebu, pa su te račune slali njima. Krmpotiću će biti teško opravdati tako skupe savjetničke usluge od vlastite tvrtke u kojoj je, nakon što je završila gimnaziju i u Zagreb došla studiKćeri plaćao za savjete rati, zaposlio jedino svoju Tako navode da su po nalo- kćer. Za njezine potrebe gu Darka Krmpotića pisali tvrtka je uzela na leasing i račune njegova DK Ulaga- audi A3. Kada je proglašen nja KIO Keramici za navod- stečaj, računi DK Ulaganja ne konzalting usluge, koji žurno su se kopirali i odnosu prvih nekoliko mjese- sili iz KIO-a. ci iznosili 200.000 kuna Do prije dvije godine plus PDV, a potom 150.000 Krmpotić je bio jedini član Uprave KIO Keramike, a onda je to postao i Dragan Matić iz beogradskog Enmona, zadužen za proizvodnju. Enmonu je KIO Keramika prodavala pločila koncert, a cesijom je po nalogu Lučićeve ce ispod proizvođačke cijetvrtke lani plaćen i račun Severininoj tvrt- ne, što je Krmpotić opravki Motivo od 65.000 kuna. Isti je način Lu- davao ulaganjem u nova čić iskoristio i za plaćanje obroka kreditržišta i angažiranjem proita za stan njegovu bratu u Rijeci u visini zvodnje, a gubitak je nasto22.000 kuna. jao nadoknaditi na doma-

Plaćali i Severinu i Kesoviju Dok je KIO još bio likvidan, Darko Krmpotić i Milan Lučić koristili su račun tvrtke i za financiranje estrade. Zaposlenici tvrtke tvrde da su zajedno dogovorili donaciju KIO-a od 10.000 eura za najam dvorane u Parizu u kojoj je Tereza Kesovija održa-

GLAVNI AKTERI Milana Lučića, hercegovačkog poduzetnika, Darko Krmpotić je angažirao prije nekoliko godina i u to je vrijeme s njegovim tvrtkama napravio milijunske promete

ćem tržištu, gdje su pločice, s iznimkom Mađarske, imale najvišu cijenu u okruženju.

Gotovini na račun KIO-a

Radi izgradnje poslovne zgrade u Zagrebu, KIO Keramika osnovala je tvrtku Urbaniko i za predsjednika Uprave angažirala generala Antu Kotromanovića. Kako ne bi morao zamrzavati mirovinu, Kotromanović nije zasnovao radni odnos, ali mu je Krmpotić svakog mjeseca uplaćivao 15.000 kuna naknade. Dodijelio mu je službeni automobil passat za čiji je najam tvrtki A-jedan-rent u vlasništvu Milana Lučića mjesečno plaćao 22.000 kuna, službeni mobitel na koji je trošio otprilike tisuću kuna i kreditnu karticu kojom je plaćao druge troškove. "Kako nisam ništa posebno radio, Krmpotićev i moj zajednički prijatelj pitao me bih li se angažirao za potrebe KIO Keramike, jer poznajem mnogo ljudi i mogao bih im pomoći. Iskoristio sam ta poznanstva i


KIO Orahovica, Darka Krmpotića i Božu Ivičića, na površinu izranjaju kasnije malverzacije

romanović n mjesečno

LJUBAVNI TROKUT KIO Orahovica je 65.000 kuna platila Severininoj tvrtki Motivo po nalogu tvrtke Milana Lučića

››

Kako nisam ništa posebno radio, Krmpotićev i moj zajednički prijatelj pitao me bih li se angažirao za potrebe KIO Keramike jer poznajem mnogo ljudi i mogao bih im pomoći ANTE KOTROMANOVIĆ, general i zastupnik SDP-a u Hrvatskom saboru

organizirao prezentacije, nudio poduzetnicima asortiman pločica KIO-a, svaki dan sam bio na zgradi i pratio kako se izgrađuje", pojašnjava nam Kotromanović za kojega u KIO-u kažu kako ih je mjesečno stajao više od 45.000 kuna. "Sada nam prodaje poštenje u Saboru, a varao je državu primajući mirovinu i plaću, što se u KIO-u nije smjelo ni znati", govore ogorčeni radnici. Spominju i kako su se zgražavali kada je Kotromanović posjet Anti Gotovini u Haagu također platio karticom KIO-a, iako nije bio zaposlenik tvrtke. Broj mobitela blokirao mu je tek stečajni upravitelj. U KIO-u smo doznali i da su tvrtku Urbaniko prodali za 13 milijuna kuna, a potom su, kažu, od Lučića za 27 milijuna kuna kupili tvrtku Euroivi s jednim za-

poslenim te preuzeli obveza po kreditima u visini 15 milijuna. "U Hypo banci u Osijeku pitali su nas jesmo li normalni kada su vidjeli što smo napravili. Sada nam je došlo 60 milijuna kuna za plaćanje kredita za gradnju te zgrade", ističu i potvrđuju prijavljenim potraživanjem iz stečajne mase. Veliko stambeno naselje i drugi projekti u Hercegovini u koje su preko Milana Lučića trebali plasirati veće količine keramičkih pločica nisu završeni, a u KIO-u su od Lučića primali brojne cesije, od njega su kupovali tvrtke, čak i benzinsku crpku. Posebno su ljutiti što se to događalo kada više nisu dobivali plaće. "Za gradnju benzinske crpke u Čačincima, rodnom mjestu Darka Krmpotića, tvrtki Hermes-nekret-

nine u vlasništvu Lučićeve supruge Mirjane fakturirali smo 2,5 milijuna kuna. Tri mjeseca kasnije, u ožujku ove godine, od Hermes-nekretnina kupili smo tu istu crpku za 8,3 milijuna, a da nam prethodno nije plaćen račun za gradnju crpke. Postaja nije završena, a prošle su godine stali i radovi, tako da smo ostali dužni izvođačima i dobavljačima…", ističu zaposlenici KIO Keramike koji su zbog straha od novih otkaza željeli ostati anonimni. Iz raspoložive dokumentacije, međutim, doznajemo da je KIO Keramika dužna tvrtkama vezanim uz Milana Lučića još 5,1 milijun eura, ponajviše po kreditima za gradnju zgrade u Zagrebu njihove tvrtke Urbaniko, za što su trebali isporučiti keramičke pločice, a nisu.

Goran Flauder

business.hr Četvrtak 8/7/2010


tema 6-7

OPERATIVNI LIZING ZA STANOGRADNJU Dvojica Riječana r kojem investitor sklapa ugovor o dugoročnom najmu s 'kupcima'

Unajmi stan na 25 godina postani vlasn Zakonski okvir trenutačno onemogućuje dugoročni najam s prijenosom vlasništva, prije svega jer bi se dva puta platio PDV - i kod najma i kod prijenosa vlasništva. Inicijatori predlažu da kupac na cijelu vrijednost najma, u kojoj je sadržana tržišna vrijednost nekretnine uvećana za troškove financiranja, plati PDV, ali kroz rate. Porez na promet nekretnina plaćao bi se sa zadnjom ratom Inspirirani s gotovo 50.000 neprodanih stanova u Hrvatskoj te brojnim investitorima koje je kriza financijski iscrpila i slomila, pa nemaju ni za kavu a kamoli za nove projekte, Riječani Damir Juričić, direktor Centra za upravljanje poslovnim financijama, i Damir Brajković, porezni savjetnik, izradili su model financiranja gradnje stanova i poslovnih prostora koji se temelji na dugoročnom najmu s prijenosom vlasništva, tzv. operativnom leasningu nekretnina - koji se kod ne može primijeniti zbog zakonskog okvira. Naime, prema sadašnjem zakonskom rješenju, kod dugoročnog najma s prijenosom vlasništva dva puta bi se platio PDV - kod najma i kod prijenosa vla-

sništva. Prema prijedlogu dvojice Riječana, provedu li se potrebne zakonske izmjene, nakon isplate zadnje rate najma u trajanju od 25 do 30 godina najmoprimac bi postao vlasnik nekretnine bez ikakve dodatne naknade.

Interes investitora

Juričić i Brajković smatraju da bi se na taj način pokrenulo sadašnje tržište stanova, na kojem gotovo i nema potražnje, ali bi se i dugoročno reguliralo tržište najma, što bi dovelo i do pada najamnina. Model bi se mogao primjenjivati i u gradnji tzv. gradskih ili socijalnih stanova. Lokalna uprava bi tako, bez trošenja novca iz proračuna, mogla ponuditi smještaj

obiteljima s liste kandidata za korištenje gradskih stanova. U modelu izgradnje, najma i prijenosa vlasništva (INP) investitor financira gradnju objekata, i to putem društva posebne namjene (DPN) koje potom sklapa ugovor o dugoročnom najmu s pravnim i fizičkim osobama i ujedno preuzima rizik održavanja. Juričić i Brajković smatraju da bi takav model bio zanimljiv investitorima jer financiranje projekta ne bi opterećivalo bilancu njihove matične tvrtke jer bi se organiziralo posredstvom DPN-a, a matična bi se tvrtka zaštitila od rizika podinvestiranosti. Taj je problem došao do izražaja u današnjoj, kriznoj situaciji, kada se inve-

stitori više ne mogu zaduživati za tekuće poslovanje i nove investicije zbog postojećih kredita. "Upravo je to došlo glave mnoge investitore koji ne mogu prodati stanove ili poslovne prostore, a moraju bankama vraćati kredite i plaćati zateznu kamatu. Po INP modelu investitor bi dobivao najamninu i ostvarivao zaradu, a udjelima u DPN-u mogao bi trgovati i tako stvarati sekundarno tržište", objasnio je u razgovoru za Business.hr Damir Juričić. On smatra da bi se po njihovom modelu poboljšala i kvaliteta gradnje jer bi investitor trebao preuzeti rizik održavanja, i to na period od 20 godina. "Hrvatska ima bogato iskustvo u lošoj kvalite-

ti stanova, a ovako se najmoprimac i potencijalni kupac ne bi trebao brinuti hoće li mu se "dignuti" parket ili otpasti pločice. Ako bi se to dogodilo, ne bi morao platiti dio najma", napomenuo je Juričić. Najvažnije je ipak što bi najmoprimac dobio mogućnost dugoročnog rješavanja stambenog pitanja (najmanje na deset godina), bez zaduživanja, a rata mjesečnog najma bila bi mu na visini anuiteta kredita. Sadašnje tržište najma, ističe Damir Brajković, nije regulirano i nikako


razradila su model izgradnje, najma i prijenosa vlasništva u koji nakon zadnje rate postaju vlasnici bez dodatne naknade

i nik!

business.hr Četvrtak 8/7/2010

ključne prednosti model a:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Stanar se ne zadužuje u banci nego plaća najam ninu

pa je manji rizik nabave stana Stanar može u bilo kojem trenutku prodati svoje pra biti cijenu koja ovisi o bro vo stanovanja, za koje će ju uplaćenih najamnina, dopa se kreira i sekundarn stanova o tržište Stanar je zaštićen od riz ika manjkavosti stana koj i koristi jer te rizike preuzi vestitor ma inKreditor se štiti od kredit nog rizika jer ima jednak e kolaterale kao i kod mo individualnog financiranja dela , ali istodobno i veću dis perziju rizika jer se najmo ci mogu lako mijenjati primSpecifična organizacija modela financiranja inv estitora ranosti i kontaminacijskog rizika pa vrijednost njegov štiti od rizika podinvestižištu e matične tvrtke raste na trInvestitor dobiva dugor očni stabilan izvor prihod a

DAmIR BRAJkOVIć, porezni savjetnik, i Damir Juričić, direktor Centra za upravljanje poslovnim financijama, izradili su model financiranja gradnje stanova i poslovnih prostora koji se temelji na dugoročnom najmu s prijenosom vlasništva

Zbog toga što cijeli model financiranja zapravo ovi si o jednom kreditu smanj troškovi kreditiranja - u klasičnom modelu kredit uju se ori za svaku stambenu jed nekoj zgradi daju po jed inicu u an kredit Tržište stanova se dinam izira i pojednostavnjuje pa je moguć i raniji oporav jena nekretnina ak ciModel pridonosi stvara nju općeg reda na tržištu nekretnina tako da uno kategoriju cijene između si nov postojećeg iznajmljivanj a bez mogućnosti prenoš u vlasništva i tržišta prodaj enja e nekretnina

Snimio Saša ĆetkoviĆ

ne ide u korist najmoprimaca jer investitori postave previsoke najamnine kako bi vratili kredit za investiciju.

Tržište pravima

Ako bi najmoprimac želio izaći iz stana prije ugovornog roka, INP model mu omogućuje da svoj udjel proda sljedećem najmoprimcu, koji nastavlja gdje je stao njegov prethodnik.

Na taj bi se način stvorilo i jedno novo tržište - tržište pravima stanovanja. Prilikom uplate zadnje najamnine investitor prenosi vlasništvo nad objektom na najmoprimca, i to bez naknade. Međutim, takav scenarij zasad nije moguć zbog zakonske regulative, prije svega Zakona o PDV-u iz kojeg proizlazi dvostruko oporezivanje - prvo se oporezuje naja-

mnina, a potom i prijenos vlasništva. "Mi predlažemo da kupac na cijelu vrijednost najma, u kojoj je sadržana tržišna vrijednost nekretnine uvećana za troškove financiranja, plati PDV, ali kroz rate. Porez na promet nekretnina plaćao bi se sa zadnjom ratom", objašnjava Brajković, dodajući kako prema sadašnjoj regulativi investitor nema pravo na

odbitak PDV-a ako je riječ o stanovima za najam. Također, prilikom prenamjene stanova za prodaju u najamne mora plaćati PDV. Juričićev i Brajkovićev uradak dobio je pozitivnu ocjenu struke, ali i nekih investitora. Međutim, svima je jasno da bez zakonskih izmjena on neće biti provediv jer za njega investitori neće biti zainteresirani.

"Državi bi trebalo biti u interesu da se na tržište stanova i poslovnih prostora uvede red, ali i da Hrvatska napokon dobije najamne stanove. Ne tražimo od države nikakve subvencije ni olakšice, a ona bi dobila najmanje onoliko koliko dobiva i sada te dugoročno još i više", zaključuju Juričić i Brajković.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 8/7/2010

ČOBANKOVIĆ OTKUPLJIVAČIMA:

‘Stavite se u poziciju seljaka’

Zagreb. Ministarstvo poljoprivrede ne može formirati cijenu pšenice, ali proizvođačima koji ne žele odmah prodati pšenicu može osigurati njezino skladištenje do šest mjeseci, kazao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković nakon jučerašnjeg sastanka s predstavnicima

udruga poljoprivrednika koji su tražili zaštitnu cijenu pšenice od 1,20 kuna za kilogram. Na sastanku nije bilo predstavnika mlinarsko-pekarske industrije, ali je ministar apelirao na otkupljivače da realno sagledaju kretanje cijena na svjetskom tržištu i da se stave u poziciju proizvođača. Neki seljaci smatraju da Hrvatska možda neće imati dovoljno pšenice za vlastite potrebe, ali da je njezina kvaliteta bolja nego lani te da će njezina cijena biti i veća od 1,20 kune. H/M. G.

PRIVATIZACIJA

HFP prodaje 62% tiskare Vjesnik

Zagreb. Upravni odbor HFP-a raspisat će javni poziv za kupnju 62 posto dionica Vjesnika d.d., i to po nominali od 66 mil. kuna, budući da je riječ o prvom pokušaju prodaje, zaključeno je na sjednici u srijedu. "Vjesnik d.d. ima 425 zaposlenih i 124,7 milijuna kuna duga, a kupac ne smije promijeniti djelatnost tvrtke niti proda-

ti nekretnine sve dok nije ispunio ulaganje. Nikome se ne jamči cijena, a kupac će imati i obvezu raspisivanja ponude za preuzimanje", rekao je Vedran Duvnjak, predsjednik HFP-a, napominući da ta tvrtka nije izdavač dnevnog lista Vjesnik, koji izdaje tvrtka NN press. Poziv za prodaju dionica Kaštelanskih staklenika odgođen je jer lokalne vlasti još nisu izmijenile prostorne planove. Ponovno su propali javni pozivi za Trimot i Imotu, a isto se dogodilo Adriachemu, i to 11. put. S. P.

Varteks ostao bez novca za robnu kuću u Rijeci ›› NESMOTRENA UPRAVA U više od šest mjeseci otkako je Uprava Varteksa ‘prodala’ City centar Rijeka na račun varaždinskog tekstilca nije sjela ni prva rata od kupca, Signum grupe. Stjepan Igrec iz Nadzornog odbora Varteksa optužuje Upravu da je sklopila ugovor bez odobrenja i da je oštetila tvrtku

Nije mi jasno kako je predsjednik Uprave mogao tako nesmotreno sklopiti takav ugovor sa Signum grupom STJEPAN IGREC, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Varteksa foto josip grđan

Umjesto da popravi ‘krvnu’ sliku Varteksa, prodaja ekskluzivne robne kuće City centar Rijeka dodatno je usporila provedbu kriznog plana koji je Uprava osmislila kako bi poboljšala likvidnost i nadoknadila dramatičan pad poslovnih prihoda najveće domaće tekstilne i modne kompanije. Naime, kao što su još u svibnju upozorili revizori Deloittea, za robnu kuću u samom središtu Rijeke, koju je u prosincu prošle godine Uprava Varteksa na čelu sa Zoranom Košćecom prodala za 8,35 milijuna eura (nešto više od 60 milijuna kuna) Si-

gnum grupi, tvrtka na račun još nije dobila ništa.

(Ne)likvidnost

"To nam je dovelo likvidnost u vrlo zabrinjavajuću situaciju, zbog čega je ugroženo poslovanje. Uz to, budući da je iz nenaplaćenog kupoprodajnog ugovora dio novca trebao biti namijenjen za povrat duga vjerovnicima, na taj iznos i dalje plaćamo visoke kamate", požalio se Stjepan Igrec, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Varteksa i njegov najveći pojedinačni privatni dioničar. Signum grupa, malo po-

znata riječka tvrtka koja je kupila Varteksovu robnu kuću, trebala je u tri rate isplatiti Varteksu kupoprodajni iznos. No, do 1. ožujka, kada je bio rok za uplatu prve rate kojom bi, sukladno ugovoru, mogla stupiti u posjed i raspolagati nekretninom, nije uplatila ništa. A prva je rata bila uplata samo 5200 eura te dostavljanje bankovnog jamstva u iznosu 1,6 milijuna eura, što je samo petina ukupna

dogovorenog iznosa. "Nije mi jasno kako je predsjednik Uprave mogao tako nesmotreno sklopiti takav ugovor sa Signum grupom. Želim naglasiti da je od Nadzornog odbora imao odobrenje za cijenu, ali ne i za sklapanje ugovora te njegov sadržaj. Tako je Varteksu učinjena velika materijalna šteta", rekao nam je Igrec.

Pregovori o izmjenama

Kako bi se našlo rješenje za nastali problem, predstavnici Varteksa i Signum grupe odlučili su se za pregovore o izmjenama ugovora iz prosinca. No, ne postigne li se dogovor do glavne skupštine zakazane za 23. srpnja, nije isključen ni raskid kupoprodajnog ugovora. Ivica Kruhoberec

ODGOVOR IZ VARTEKSA

‘Sve ćemo odluke prvo objaviti na Burzi’ "Varteks je tvrtka izlistana na prvoj kotaciji Zagrebačke burze te je sukladno tome u obvezi pravodobno objaviti sve cjenovno osjetljive informacije. Odluke o prodaji nekretnina donosimo sukladno Integralnom planu, a o tome će prvo Zagrebačka burza, a potom i javnost, pravodobno biti obaviještene”, poručili su iz Varteksa u vezi s rješavanjem problema s prodajom riječke robne kuće. U Signum grupi nisu htjeli komentirati kupnju robne kuće ni tijek pregovora o izmjeni kupoprodajnog ugovora, odnosno njegova mogućeg raskida.


OGLAS


dogaaji

StJUaRDeSe Ca

'Mišetić nas želi zavaditi!'

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 8/7/2010

Ivan MIšetIć, predsjednik Uprave CA, zatražit će sudsku zabranu štrajka Snimio hrvoje knez

USPOReDBa tUnISa I KORČULe

Avionom do Korčule nedavna medijska računica kako je jeftinije otići u tunis nego na Korčulu loša je, jer je s jedne strane uzeta najskuplja, a s druge najjeftinija varijanta Ljetovati u Tunisu, Grčkoj, nekoj drugoj jeftinoj i atraktivnoj destinaciji ili na hrvatskim otocima stvar je ukusa. Nekome se sviđa uživati u all inclusive resortima s četiri ili pet zvjezdica, često odvojenim od stvarnih ljudi i njihovih zajednica u koje se zađe prilikom organiziranih jednodnevnih izleta. Nekome pak odgovara sjediti po korčulanskim, komiškim ili viškim betulama i konobama, piti bolje ili lošije vino s mještanima i uživati u njihovim manje ili više smislenim ćakulama.

Babe i žabe

Zato je i svaka usporedba cijena takvih dvaju oblika odmora zapravo bespredmetna. Kada netko usporedi sedam dana all inclusive odmora u Tunisu s "nothing inclusive" putovanjem do Korčule ili Visa ili Lastova, to je zapravo miješanje krušaka i jabuka. Ili baba i žaba. Prvo neke istine. Točno je da je trajektna karta do dalmatinskih otoka užasavajuće skupa. Točno je i da je jedan od najvećih problema hrvatskog turizma nesklad ponude i cijene. Jednostavno se

prečesto događa da vas netko pokuša prevariti, da ćete teško iskamčiti kakav popust ili da će se uzorni apartman iz brošure na kraju pretvoriti u sobičak. Ili pak da će vam, kao ovih dana u Rogoznici, društvo na plaži praviti bager.

Katamaran i rent-a-car

Prilikom planiranja odmora obično se traži najpovoljnija varijanta, a to svakako nije, kako smo ovih dana doznali iz jedne medijske računice, 2138 kuna za putovanje od Zagreba do Korčule i natrag. Pa se onda to još usporedi sa sedmodnevnim boravkom u Tunisu (put plus smještaj) za 1900 do 2300 kuna. Usporedba je loša ne zato što ne ide na ruku našem turizmu, nego zato što je s jedne strane uzeta najskuplja, a s druge najjeftinija varijanta. Povratna avionska karta - polazak 15. srpnja, povratak 22. srpnja - između Zagreba i Splita može se dobiti za 665,59 kuna i mjesta još ima. Prijevoz od aerodroma do splitske luke u oba smjera je ukupno 60 kuna, a katamaran Krilo Jet, kojim se vrlo udobno vozite od Splita do Korčule, stoji povratno 110 kuna. Zbrojeno to iznosi 835,59 kuna za "solo igrača". U toj računici ostane još za rent-a-car ako želite razgledati prekrasni otok, ali i za pokoju večernju ćakulu u konobi. B.hr

Zagreb. Štrajk stjuardesa i stjuarda Croatia Airlinesa najavljen za 9. srpnja izazvao je velike tenzije u hrvatskoj nacionalnoj aviokompaniji. Iz Sindikata kabinskoga osoblja zrakoplova (SKOZ), koji je organizator štrajka, stigle su optužbe da je Uprava CA odgodila isplatu plaća svim radnicima. U SKOZ-u tvrde da je to taktika glavnog direktora CA Ivana

Mišetića kako bi zavadio zaposlenike iz različitih službi te prisilio kabinsko osoblje da odustane od štrajka. U SKOZU tvrde i da Uprava CA obmanjuje javnost da će za četverodnevnoga štrajka kompanija izgubiti četiri milijuna dolara. Podsjećaju da je 2009. CA završila s gubitkom od 200 milijuna kuna, a već u prva tri mjeseca ove godine stvorila je novi minus od 100 mil. kn. Predsjednik Uprave CA Ivan Mišetić najavio je pak jučer da će Uprava zatražiti sudsku zabranu štrajka. Ponovo je ustvr-

dio da bi štrajk nanio CA-u štetu od najmanje milijun dolara dnevno. Šteta je već učinjena samom najavom štrajka, upozorio je, ali i rekao da očekuju da će unatoč štrajku ostvariti 40% planiranih letova u čemu će im pomoći i zrakoplovi i osoblje koje će iznajmiti od drugih kompanija. Odgoda plaća, rekao je, nije pritisak na stjuardese nego nužan potez radi refundiranja troškova putnicima koji zbog štrajka neće moći letjeti. "Plaće ćemo isplatiti do 15. u mjesecu", rekao je. H/J. B.

Bajs i Bulić zovu goste da spase PaD CIJena Čeha je u prvih šest mjeseci došlo čak 15 posto manje, konkurencija goste privlači drastičnim snižavanjem cijena, a Grčka se razmeće, kaže Bulić, 'nemoralnim ponudama' Unatoč optimizmu koji isijava iz hrvatskih turističkih krugova, prvih šest mjeseci ipak je obilježio minus. Kako je u Splitu na sjednici tijela komplicirana imena - Povjerenstvo Vlade za koordinaciju i praćenje aktivnosti za turističku 2010. godinu - kazao ministar turizma Damir Bajs, do 30. lipnja zabilježeno je oko 12,5 milijuna noćenja ili četiri posto manje nego lani, te oko tri milijuna dolazaka stranih gostiju, što donosi još veći pad od šest posto. Najviše gostiju stiglo je iz Njemačke, a slijede Slovenija, Austrija, Italija i Francuska.

Doπlo 75% viπe Grka

"Možemo reći da su na takav pad, uz globalnu krizu, utjecali zabrana letova zbog vulkanske erupcije na Islandu te poplave u zemljama koje su među našim glavnim emitivnim tržištima", kazao je Bajs. Tako je pad dolazaka čeških gostiju dosegnuo čak 15 posto, a mađarskih samo nešto manjih 13 posto. Ima i ze-

malja iz kojih je došlo više turista - u postocima možda iznenađujuće prednjači Grčka s rastom 74 posto te Rusija sa 20 posto više putnika u Hrvatsku. Bajs je, kao i šef HTZ-a Niko Bulić, istaknuo dobre rezultate promocije, a za konkurenciju je kazao da je akcije za privlačenje gostiju uglavnom svela na snižavanje cijena. Za neke od zemalja, poput Grčke, čak su kazali da se razmeću "nemoralnim ponudama". "Njihov je jedini cilj da svojim turističkim tvrtkama omoguće kakav-takav nastavak rada jer su svjesni toga da će zabilježiti gubitke. Zato ra-

duje da smo uspjeli produljiti boravak turista jer je minus u noćenjima manji od onoga za dolaske", procjenjuje Bajs, dodajući da se Hrvatska suočava s još jednim problemom - sve manjim brojem domaćih turista koji u većini konkurentskih zemalja čine okosnicu turističke zarade. Vladino povjerenstvo koje se u srijedu sastalo u Splitu, za neupućene, okuplja sve se-

MInIStaRSKe ŽeLJe

Dobrodošli nautičari jer puno troše "Nautičari su turisti kakve želimo. Prema našim istraživanjima, općenito su visokoobrazovani, imaju primanja veća od tri tisuće eura, a na odmoru ostaju dugo i puno troše", zaključio je Bajs.


OGLAS

u domaće sezonu MINISTAR DAMIR BAjS i πef HTZ-a Niko BuliÊ, koji istiËe dobre rezultate promocije 

gmente državne uprave koji se bave različitim dijelovima posla u turističkoj sezoni - od turističkih zajednica, pomorskih vlasti, marina do policije, vatrogasaca i Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Svi su oni istaknuli da je Hrvatska spremna ušla u sezonu, koja u samo dva mjeseca, srpnju i kolovozu, donese čak 10 posto ukupnog hrvatskog BDP-a.

26,1% viπe kruzera

Najviše zadovoljstva izazivaju brojke u nautičkom turizmu te na kružnim putovanjima. Primjerice, u prvih šest mjeseci stiglo je 26,1 posto kruzera više nego u istom lanjskom razdoblju, a putnika na njima bilo je 14,9 posto više. Najviše ohrabruje podatak da oni nisu više samo go-

Snimiohrvojedomini∆

sti na nekoliko sati jer prosječno borave u Hrvatskoj dva dana. Još je bolje u nautičkom sektoru. U proširenje marina, posebno u vezove za megajahte, uloženo je 85 milijuna kuna, pa je i broj turista povećan pet do deset posto. Nešto je smanjen broj prvih dolazaka na krstarenje u Hrvatsku, ali zato raduje broj nautičara koji se vraćaju na hrvatski dio Jadrana. Tome je možda pridonio i jednostavniji način naplate pristojbi, od nautičke vinjete do turističke pristojbe, koji se sad, prema riječima kapetana Marija Babića iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, obavljaju na jednome mjestu, a ulaskom u EU trebao bi postati još jednostavniji. B.hr

ISTI PROIZVOD POD DRUGIM BRENDOM

'Novim' Čokolešnikom Tedeschi bi se revanširao za Lerovitu U intervjuu za slovenski poslovni dnevnik Finance Emil Tedeschi najavio je moguće pokretanje proizvodnje 'novog' Čokolešnika u tvornici u Mirni. Podravki, vlasniku brenda Čokolešnik, to bi bio udarac kakav je sama zadala Atlanticu proizvodnjom Lerovite Odluči li Emil Tedeschi Slovencima vratiti neprežaljeni Čokolešnik, koji je Droga prije dvije godine prodala Podravki, bit će to udarac koprivničkoj kompaniji kakav je Podravka Tedeschiju zadala Lerovitom. Rivalstvo među brendovima, čini se, nastavlja se i nakon što je Atlantic preuzeo Drogu Kolinsku. U intervjuu za slovenski poslovni dnevnik Finance Tedeschi je najavio moguće pokretanje proizvodnje "novog" Čokolešnika u tvornici u Mirni. Slovenci su, naime, prije dvije godine Podravki prodali brend Čokolešnik, ali ne i proizvodne pogone.

Ulaganje u fazama

"U Mirni se nalazi odlična tvornica dječje hrane koja proizvodi za Rusiju i Ukrajinu i ima dovoljno prostora za širenje", kazao je Tedeschi. Na upit planira li revitalizirati Čokolešnik, Tedeschi je izbjegao odgovor

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave i suvlasnik Atlantic grupe 

kazavši kako je "prerano govoriti o tome, ali postoje tehnologija i proizvodni pogon pa bi se moglo ići i u tome smjeru. Ulaganje će ići u nekoliko faza, a o brojkama sada ne bih špekulirao", dodao je. Budući da brend više nemaju, Droga Kolinska mogla bi početi proizvoditi gotovo isti proizvod pod novim imenom. Slično je Podravka učinila lansiravši instant napitak Lerovitu kopirajući Cedevitu zbog

SnimioSašaćetković

čega je Atlantic zadovoljštinu zatražio na sudu.

U Podravki zadovoljni

Iz Atlantica službeno ne mogu reći ništa više o širenju proizvodnje u Mirni jer je riječ o jednom od potencijalnih planova koji još nije konkretnije razrađen. U Podravki su pak jako zadovoljni akvizicijom Čokolešnika te ističu da su uspješno integrirali biznis koji je u skladu s poslovnom strategijom Podravke. R. D.


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 8/7/2010

VARAŽDIN

U srpnju rebalans gradskog proračuna

Varaædin. Zbog manjka oko 25 milijuna kuna vijećnicima varaždinskog Gradskog vijeća dostavljen je prijedlog izmjena i dopuna gradskog proračuna koji bi trebao stabilizirati gradske financije. "Prošlu godinu završili smo s minusom od 22 milijuna kuna, što možda zvuči puno, no to je oko 8% proračuna. Ali kako

smo preozbiljni kada je posrijedi poslovanje Grada, ne želimo manjak vući u iduće godine te smo se odlučili za rebalans već u srpnju", objasnio je Ivan Čehok, varaždinski gradonačelnik. Ukupni rashodi, koji su planirani u iznosu nešto većem od 237 milijuna kuna, smanjit će se za 17 milijuna, dok se prihodovna strana čak povećava za 1,2 milijuna kuna pa bi trebala iznositi 245,6 umjesto prvotno planiranih 244,4 milijuna kuna. Povećanje prihodovne strane proračuna posljedica je

neplaniranog rasta prihoda od prodaje nefinancijske imovine za više od 5 mil. kn, kao i uplate u vezi s predsjedničkim izborima. Prihodi od poreza rebalansom će se smanjiti za 3,2 milijuna kuna, što je ponajprije posljedica izmjene Zakona o porezu na dohodak. Smanjenje proračunskih prihoda od poreza bilo bi i veće da nije ublažen loš trend s početka godine: prihodi od poreza i prireza na dohodak u prva tri mjeseca bili su manji 7% nego u istom razdoblju lani. I. K.

IVAN Čehok, varaždinski gradonačelnik Snimio Sa©a ∆ETKoVi∆

Socijalnu pomoć sa 50 podići na 700 kuna po UDAR NA SReDNJU kLASU Jedna je od spornih stvari reforma poreznog sustava, koja će najviše pogoditi srednju klasu i smanjiti prihode lokalnoj upravi, što bi pak moglo rezultirati padom kvalitete javnih usluga, a možda i većim lokalnim porezima Na nedavnoj prezentaciji izvješća Svjetske banke i UNDP-a 'Hrvatska: socijalni učinak krize i jačanje otpornosti', Balasz Horvath, voditelj programa suzbijanja siromaštva pri Programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNPD), bio je jedan od najvećih kritičara hrvatskog administracijskog sustava. Bio je to i povod za razgovor s Horvathom. Zašto smatrate da je kvaliteta podataka, koja je ključna u praćenju djelovanja i napretka sustava socijalne zaštite, u Hrvatskoj "grozna"? - Mislio sam na regiju, a ne samo na Hrvatsku. Za nadziranje provedbe socijalnih mjera, kao i onih za zapošljavanje, nužni su podaci iz ra-

zličitih vremenskih razdoblja, a tih podataka, čini se, nema u većini regije. Neke analize objavljene 2009. godine pokazuju da je svaki drugi Hrvat koji prima socijalnu pomoć radno sposoban. Neki kažu da su Hrvati jednostavno lijeni... Ima li istine u tome? - Analize pokazuju da udjel nezaposlenog stanovništva koje dobno spada u aktivnu radnu snagu predstavlja relativnu većinu u okviru programa stalne pomoći od njegova uvođenja 1998. godine. Razlog za njegovu implementaciju bila je visoka razina nezaposlenosti u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina, a onda i nakon 2000. godine. Korisnici socijalne pomo-

BALASZ hoRVATh, voditelj programa suzbijanja siromaštva UNPD-a arhiVa buSinESS.hr

ći koji dobno spadaju u radno aktivno stanovništvo najčešće su nižekvalificirane osobe koje su već dulje bez posla, a ponekad je riječ i o osobama s određenim poteškoćama ili ovisnicima o narkoticima. Oni predstavljaju ranjivu i teško zapošljivu skupinu na tržištu rada. Više od polovine osoba koje dobno pripadaju radno aktivnom stanovništvu starije je od 40 godina. Gotovo 73 posto njih je neobrazovano ili su završili samo osnovnu školu. Gotovo 80 posto nezaposlenog stanovništva prima socijalnu naknadu više od godinu dana.

Da bi se građane izvuklo iz siromaštva, uz novčanu pomoć potrebno im je omogućiti niz drugih stvari uključujući socijalnu skrb, obrazovanje i sudjelovanje u programu zapošljavanja. Treba li socijalnu pomoć odmah ukinuti onim obiteljima čiji roditelji pronađu posao za minimalnu plaću? - To se pitanje odnosi na "zamku za siromašne", u koju padaju oni kojima ulazak u svijet zaposlenih znači gubitak socijalne naknade, koja im je dotad namirivala životne potrebe. To je nemotivirajuće za njihov transfer

iz svijeta korisnika socijalne pomoći u svijet zaposlenih. Mnoge su zemlje optimalno rješenje za to pronašle u sustavu poreznih olakšica. Državi je, naime, lakše pratiti tko je formalno zaposlen, nego objektivno odrediti pravila prema kojima će se utvrditi točno vrijeme kada nekome treba ukinuti socijalnu pomoć. Je li hrvatska Vlada učinila dovoljno da zaštiti one suočene sa siromaštvom? Kako biste ocijenili način na koji Hrvatska rješava problem siromaštva u vremenima krize?


BROJKA

15

milijuna kuna kredita obrtnicima i malim poduzetnicima iz Zagrebačke županije uz kamatu 3,5 posto osigurali su Zagrebačka županija, Jamstvena agencije za poticanje razvoja maloga gospodarstva Zagrebačke županije i Obrtničko štedna banka

VIJEST U SLICI

POSLOVNI KLUB

Udružili se ivanečki poduzetnici

USTUKNULI PRED POLICIJOM Zbog velika broj interventnih policajaca, "koje su poslali na goloruke radnike", radnici Salonita, predvođeni sindikalnim povjerenikom HUSa Jozom Marićem, odustali su jučer od nasilnog ulaska u tvornicu kako bi izbacili radnike Adriatic Blizne koji imaju zadatak sanirati tvornicu

Ivanec. Kako bi povećali konkurentnost tvrtki koje vode i promovirali Ivanec kao sredinu privlačnu za investitore, 20-ak vodećih poduzetnika i obrtnika iz Ivanca i okolice osnovalo je Poslovni klub koju će voditi Mirko Habek, direktor ivanečkog Elkoma. "Riječ je o neprofitabilnoj udruzi koja će kroz razmjenu isku-

stava i dobrih praksi članovima pomoći u rješavanja problema s kojima se susreću, pri nastupu na domaćem i inozemnim tržištima, plasmanu i nabavi proizvoda te obrazovanju", doznajemo od Lane Labaš, tajnice Poslovnog kluba i direktorice ivanečke Poslovne zone, koja napominje da je poticaj za osnivanje kluba dao Grad Ivanec. Članovi kluba zajednički će nastupati i prema trećim stranama, kao što su banke, a nastojat će pomoći i tvrtkama u teškoćama u pronalaženju strateških partnera. I. K.

Gledanost HRT-a 00 treba Stazić: bit će kao čitanost Vjesnika o osobi HLOVERKA POSTALA V.D. DIREKTORICE PROGRAMA

VLADA IZMEĐU DVIJE VATRE

Kazniti neke ili se svi trebaju odreći Hrvatska se Vlada našla između dvije vatre. S jedne strane stoji osiromašeni narod koji očekuje više pomoći, a s druge su strane poduzetnici koji očekuju ulaganja u razvoj tržišta. Kako riješiti te probleme na obostrano zadovoljstvo? - U državama koje se bore s krizom dominira tip prilagodbe koji uključuje rezanje radnih mjesta. To za sobom povlači socijalne posljedice za one koji su izgubili posao, ali i za sve ostale kojima je posao zbog krize upitan. Alternativa tom modelu, gdje neki izgube sve, a svi su ostali u opasnosti, jest model po kojem se svi moraju odreći nečega. Tu uskaču učinkovite mjere smanjenja radnih sati ili društveni sporazum o plaćama. Ako za to postoji fiskalni prostor, moguće je utjecati na fleksibilnost visine plaća smanjenjem poreznih obveza.

- Novi paket mjera za gospodarski oporavak podrazumijeva i strukturalne i ekonomske probleme s kojima se Hrvatska suočava. Neki od tih problema bili su predmetom javnih rasprava, a jedna je od spornih stvari reforma poreznog sustava, koja će najviše pogoditi srednju klasu i smanjiti prihode lokalnim samoupravama. Potonje bi moglo imati negativan utjecaj na lokalne zajednice, nakon čega će uslijediti pad u kvaliteti javnih usluga, a moglo bi rezultirati i većim lokalnim porezima.

Je li 500 kuna pomoći za odraslog, radno sposobnog samca dovoljno? Potiče li hrvatska Vlada rast sivog tržišta takvim naknadama? - To doista jest vrlo mala svota koja ne može zadovoljiti minimalne ljudske prehrambene potrebe. Postoje prijedlozi da se ta svota povisi sa 500 na 700 kuna. To znači da bi se ukupna svota unutar državnog proračuna za postojeće korisnike socijalne pomoći povećala za oko 93 milijuna kuna godišnje. Branka Suvajac

Izbor Hloverke Novak Srzić za direktoricu programa HTV-a znači kraj javne televizije i prelazak na državnu odnosno stranačku, komentirao je šef saborskog Odbora za medije Nenad Stazić (SDP) njezino iznenadno imenovanje. Odluka članova Programskog Vijeća HRT-a da u srijedu izaberu Novak Srzić na funkciju s koje je zbog zdravstvenih razloga (srčana aritmija uvjetovana stresom) odstupio Domagoj Burić također govori o kredibilitetu samih članova Vijeća, budući da su Novak Srzić još u siječnju smijenili s dužnosti urednice Informativnog programa.

Demonstrativan izlaz

"To je početak državne televizije, a posljedice će biti da će HRT imati gledanost kao Vjesnik čitanost", ocijenio je Stazić. Sam čin imenovanja Novak Srzić nije protekao bez kontroverzi, pa su odmah po objavi odluke dvije članice Vijeća, Marina Škrabalo i Sanja Modrić, demonstrativno napustile sjednicu Vijeća. "Nedavno smo je razriješili zbog loše gledanosti i međuljudskih odnosa i ne vidim smisla da

HLOVEKA NOVAK SRZIĆ, izabrana za v.d. direktoricu programa HTV-a foto cropix

je sada imenujemo na novu dužnost", rekla je Modrić netom prije nego što je napustila sjednicu zajedno s Marinom Škrabalo.

Konzultacija s vlasti

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Zdenko Duka rekao je kako članovi Vijeća odluku o imenovanju Novak Srzić "nisu donijeli bez konzultacije s vlasti". Duka odluku o imenovanju dovodi u kontekst s ucjenom oko snižavanja pretplate pa je to svojevrstan kompromis po kojemu se HRT-u ne bi smanjivala pretplata sa 80 na 60 kuna u zamjenu za imenovanje sobe od povjerenja vladajuće stranke na jednu od

čelnih pozicija na HRT-u. "To znači da Vladu u ovim kritičnim trenucima treba prikazivati u povoljnom svjetlu", smatra prvi čovjek HND-a. Prijedlog da se izabere Novak Srzić dao je ravnatelj HTV-a Mislav Stipić uz obrazloženje da je riječ o stručnoj osobi. Na molbu Business.hr-a da komentira svoj izbor Novak Srzić kazala je kako nema komentara. Igor Medić


OGLAS


mediji/ marketing/ prodaja Četvrtak 8/7/2010

PReuzimanje BRendova

Koliko košta nacionalni ponos? Socijalne mreže i istraživanja budućnost PR-a Bestseleri u Hrvatskoj: self-help ispred trilera


POJMOVNIK

Brendiranje, što je što > mediji > marketing > prodaja

16-17

business.hr Četvrtak 8/7/2010

REDIZAJN - zahvat koji obično podrazumijeva promjenu vizualnog identiteta proizvoda/usluge PROŠIRENJE (EKSTENZIJA) BRENDA - nastojanje da se postojećim brendom, uz određene promjene i prilagodbe, osvoji novi tržišni segment REPOZICIONIRANJE metoda osvježavanja bren-

da kojom se proizvodu/ usluzi pokušava pronaći novo tržište. Obično obuhvaća redizajn i drukčiju reklamnu kampanju REBRANDING - podrazumijeva potpunu ili barem znatnu promjenu identiteta povezanog uz proizvod/ uslugu. U pravilu uključuje redizjn, repozicioniranje, a ponekad i promjenu poslovne filozofije

››

Može se očekivati jačanje nekih marki iz portfelja preuzete kompanije i 'stišavanje' ili repozicioniranje drugih

Povratak brendova od Triglava do Gevgelije PREUZIMANJE BRENDOVA S novim vlasnikom koji mu može omogućiti širu distribuciju i razvojne investicije brend može samo profitirati, kažu stručnjaci o Atlanticovu preuzimanju Droge Kolinske. No, upozoravaju, ne treba zanemariti ni lojalnost kupaca vezanu uz osjećaj nacionalnog ponosa i njihovu recesijsku osjetljivost

B

arcaffe, Grand Kafa, Smoki, Cocta, Donat MG, Argeta... samo su neki od brendova slovenske Droge Kolinske koji su prošlotjednom akvizicijom prešli u vlasništvo hrvatske Atlantic grupe, koja je tako postala vodeća regionalna prehrambena kompanija. Riječ je o mahom dobro pozicioniranim brendovima na regionalnom i done-

davno matičnom tržištu: Barcaffe, primjerice, danas pije svaki drugi Slovenac, Argeta u BiH ima gotovo 50-postotni tržišni udjel, a dobro se prodaje i u Makedoniji, na Kosovu i u Sloveniji, Srbiji, ali i Austriji, Švicarskoj. A kako brend, uz materijalne, opipljive vrijednosti, obuhvaća i komponente emocija i percepcije, tim smo povodom upitali nekoliko stručnjaka što se

"u životu" brenda mijenja nakon promjene vlasnika, koje su uopće zamke i scenariji nakon preuzimanja.

Tri scenarija

"Postoje različiti scenariji, od zadržavanja statusa quo u cijelosti, do rebrandinga ili, pak, potpunoga gašenja brenda. Za koji će se scenarij kompanija odlučiti, ovisi o cijelom nizu faktora uključujući pozadinu preuzimanja, poslovne ciljeve

kompanije, njezin ukupni portfelj brendova te aktualni tržišni status i vrijednost preuzetih brendova. No, niti jedna kompanija ne odlučuje se olako na drastične promjene etabliranih brendova, već nastoji razumjeti što je ono što ih čini vrijednima te dalje njegovati te kvalitete. Očekujem da će to biti slučaj i s brendovima Droge Kolinske", kaže Iva Kutle, voditeljica Odjela analitike i strategije Digitel


FeđA VUkIć, docent Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu arhiva business.hr

››

Reinterpretacija brenda vodi napretku. Atlantic je to već pokazao akvizicijama i Cedevite, i Neve, i Melema

BoRUT ZemLjIč, zastupnik Superbrandsa u Hrvatskoj snimio hrvoje dominić

››

IVA kUTLe, voditeljica Odjela analitike i strategije Digitel komunikacija

Vjerujem da će se nakon tri do šest mjeseci napraviti neke promjene u politici brendiranja

arhiva business.hr

komunikacija. Feđa Vukić, docent Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu, ističe kako preuzimanje, kad je riječ o brendovima, može značiti puno, malo ili ništa, ovisno o pristupu novog vlasnika. "Razmišlja li vlasnik sinergetski, posebice u logističko-distribucijskom smislu, može se očekivati jačanje nekih marki iz por portfelja preuzete kompanije i 'stišavanje' ili repozicioniranje drugih. Važno je i kakva je i kolika ambicija novog vlasnika izvan regije. Osobno bih preporučio analitiku naslijeđa marki u svrhu prepoznavanja njihovih stvarnih potencijala, posebice zbog približavanja liberalne faze razvoja hrvatskog tržišta, gdje će već prisutni proizvodi iz EU biti još prisutniji, a valja očekivati nastavak procesa i u ostalim zemljama regije", ističe Vukić.

Primjer Cedevite

Oboje smatraju da brend pod novim vlasnikom, koji mu može omogućiti širu distribuciju i razvojne investicije, može samo pro profitirati. "Svježe ideje i reinterpretacija brenda iz nove perspektive često vode napretku do kojeg u prethodnom sustavu možda ne bi došlo. Atlantic grupa već je pokazala da to zna napraviti prijašnjim akvizicijama i Cedevite, i Neve, i Melema", ističe Iva Kutle. I Borut Zemljič, zastupnik Superbrandsa i Brand Financea u Hrvatskoj, kaže kako je Atlantic s Cedevitom već dokazao da zna unaprijediti brend: proizvod namijenjen isključi-

vo kućanstvima preselio je ne samo u ugostiteljske objekte već ga i pretvorio u gotov proizvod Cedevita GO. "Vjerujem da će se nakon razdoblja između tri i šest mjeseci provesti neke promjene u politici brendiranja i da će se oni razvijati prema potrebama potrošača i tržišta. Pritom ne očekujem radikalne promjene", kaže Zemljič.

Lojalnost kupaca

Vukić također očekuje Atlanticov isključivo pozitivan odnos prema postojećim brendovima, no upozorava na umjeren oprez kad je riječ o lojalnosti kupaca utemeljenoj na vezivanju uz osjećaj nacionalnog ponosa. "To je zona iracionalnog, ali u ovim krajevima to nikad ne treba biti podcijenjeno. Na dugi rok, međutim, upravljanje novim portfeljem može biti samo dobitna kombinacija jer

obuhvaća prostor 'od Triglava do Gevgelije'. Dakako da Droga Kolinska može zadržati svoj identitet, ali mislim da naglasak treba biti na proizvodima, odnosno markama", ističe Vukić. Primjera takva preuzimanja brendova danas je mnogo. "Iz pozicije krajnjeg korisnika to uopće ne mora biti važno. Ipak, zbog pojačane osjetljivosti kupaca, i ne samo zbog recesijskog stezanja remena, novi bi vlasnik trebao pokazati izraženu obazrivost prema javnoj percepciji svojeg poslovnog procesa u regiji. Kako su simboličke vrijednosti trajna, ali i lako kvarljiva roba, trenutak je da Atlantic grupa izradi vlastiti identitetski sustav, odnosno jasniju poveznicu korporacijskog brenda prema markama proizvoda u svojem portfelju", zaključuje Vukić. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

ATLANTIC GRUPA

Profiliranje brendova dugoročni je plan Atlantic grupa je odmah nakon objave preuzimanja istaknula da će zadržati sve brendove Droge Kolinske. "Naš je dugoročni cilj razvoj proizvoda ukupnog portfelja operativnih kompanija i širenje na tržištima na kojima Atlantic ima razvijenu distribucijsku mrežu. U tom smislu velikih promjena za brendove Droge Kolinske u kratkom roku ne bi trebalo biti, osim što će se snagom portfelja povećati prisutnost proizvoda iz portfelja Droge Kolinske i proširiti njihova marketinška prisutnost na tržištima gdje Atlantic ima razvijenu distribucijsku mrežu. Brendovi Droge Kolinske visoko su profilirani i imaju visoke tržišne udjele, što je pokazatelj da se njima dosad uspješno upravljalo. Dugoročno, sigurno će se raditi na daljnjem profiliranju brendova i njihovoj prepoznatljivosti", kaže Feđa Hudina, direktor interne komunikacije i projekata Atlantic grupe.


PAD NAKLADE 8,5%

Restrukturiranje Varaždinskih vijesti

> mediji > marketing > prodaja

Varaždinske vijesti, nakladnik istoimenoga tjednika koji u Varaždinskoj županiji izlazi od 1945., ostvarile su lani dobit od 1.880 kuna, uz prihode od 9,6 milijuna, dok su 2008. bili 11,3, a 2007. godine 12,2 milijuna. To se može zaključiti iz izvješća za godišnju skupštinu, gdje je spomenut i lanjski

18-19

business.hr Četvrtak 8/7/2010

AGENCIJA IM&C

Tri nova klijenta u tri mjeseca

ANKICA MAMIć, direktorica IMC-a arhiva business.hr

Orijentaciju na klijente iz financijskoga sektora agencija IM&C promijenila je otvaranjem različitim sektorima. Rezultat: ugovori s Diokijem, PAN Papirnom industrijom i TŽV Gredeljem Tri nova ugovora u posljednja tri mjeseca bilanca je agencije Integralni marketing i komunikacije (IM&C), jedine hrvatske članice američkoga udruženja Word of Mouth Marketing Association. Stalna edukacija i prilagodba novim tržišnim trendovima odgovor je direktorice IMC-a Ankice Mamić na pitanje kakva im je to strategija osigurala pozitivno poslovanje unatoč lanjskom gubitku jednog velikog klijenta.

Promjena strategije

Kriza je utjecala na promjenu strategije. Mamić ističe da su prije bili posvećeni isključivo

postojećim klijentima. Predviđajući da će globalna financijska kriza utjecati snažno na financijski sektor, te da je većina njihovih klijenta bila upravo iz tog sektora, počeli su tražiti nove klijente iz različitih područja. Našli su ih u Diokiju, PAN Papirnoj industriji i TŽV Gredelju. "Naš slučaj dokazuje da je kriza i prilika jer su mnoge kompanije shvatile da odnosi s javnosti nisu samo odnosi s medijima, već da podrazumijevaju i odnose s posebnim skupinama poput sindikata, lokalnih zajednica, lokalne uprave…, s kojima su u ovo krizno vrijeme imale velike probleme", otkriva Mamić, koja uzlazan trend IM&C-a pripisuju i promjeni konteksta na samom tržištu odnosa s javnostima. "U posljednjih godinu dana popustio je čvrsti zagrljaj politike koja je određivala koje će agencije dobiti poslove u državnim tvrtkama", ističe.

Neuređeno tržište

Hrvatsko tržište odnosa s javnostima ocjenjuje nedovoljno uređenim. "Postoje mnogi alati kojima bi se u vrlo kratkom roku poboljšala uređenost tržišta, no na žalost se ne koriste. Na primjer, pravo sudjelovanja na javnim natječajima trebale bi imati samo certificirane agencije koje imaju dovoljan broj zaposlenih", upozorava Ankica Mamić. H. R.

pad naklade 8,5 posto, odnosno ispod 15 tisuća. Dok uzrok poslovodstvo vidi uglavnom u "nelojalnoj konkurenciji", dio dioničara upozorio je na nužnost promjena. "Grad Varaždin traži plan restrukturiranja tvrtke koja mora prerasti u medijsku kuću, a ne samo u nakladnika tiskovine. Ona će, doduše, izlaziti godinama, ali postoje mogućnosti širenja koje jedine jamče dugoročni opstanak”, upozorava Slobodan Mikac, varaždinski dogradonačelnik, koji je bio na skupštini u ime

Grada, najvećega dioničara Varaždinskih vijesti. Navodeći otvaranje suvenirnice Varaždinskih vijesti kao primjer dobre odluke, Mikac ističe da restrukturiranje nužno ne znači i daljnje smanjivanje broja zaposlenika, iako je direktor tvrtke istaknuo da je optimalan broj 25 do 26 zaposlenika, kao i da su sa 3,5 milijuna kuna bruto plaće najveći trošak. "Ni dolazak mogućega strateškog ulagača, što se također spominjalo, ne mora nužno dati očekivane rezultate”, upozorava Mikac. I. K.

SLObODAN MIKAC, dogradonačelnik Varaždina, najvećega dioničara Varaždinskih vijesti snimio hrvoje dominić

Recesijski tjednici po 5 i 6 kuna NOVI PROJEKTI Novi Styrijini proizvodi na hrvatskom tržištu ekstenzije su dvaju dnevnika u njezinu vlasništvu: Večernjakov prilog Obzor u novoj formi i tjedno izdanje 24 sata

U

natoč reseciji, odnosno upravo zbog nje, hrvatska Styrija na tržište izlazi s dva nova tjednika. Prvo je Večernji list u ponedjeljak na kioscima počeo samostalno, po cijeni od pet kuna, prodavati Obzor, inače svoj redoviti prilog subotom. Već ovoga petka, po cijeni od 5,99 kuna, na tržištu će se pojaviti i 24 sata ekspres, tjedno izdanje dnevnih novina 24sata. Ubrzo nakon što su se na tržištu pojavili novi tjednici i dvotjednici po cijeni od deset kuna (Vrime, Novosti, Objektiv), pojavili su se Styrijini proizvodi, tjednici

u kojima je, doduše, samo naslovnica na sjajnom a ostatak sadržaja na novinskom papiru, no zato je cijena gotovo tri puta niža nego kod tradicionalnih tjednika Globusa i Nacionala koji se prodaju po 14 kuna.

Probni expres

"U petak startamo s novim tjednim proizvodom pod imenom 24 sata ekspres, zasad probno na dva mjeseca, kao ljetni specijal, a kad u rujnu podvučemo crtu, odlučit ćemo što dalje", rekao nam je Renato Ivanuš, glavni urednik 24 sata. Za urednika novog projekta postavljen je njegov dosadašnji zamjenik Goran Ga-

vranović. "Koncept će biti sličan kao i kod 24 sata, riječ je u tome kodu, samo što će priče biti duže. Već za prvi broj imamo nekoliko odličnih tema koje bi lako mogle doći na naslovnicu bilo kojih dnevnih novina. Bit će to dobra kombinacija newsmagazina i zabave", obećava Ivanuš.

Povratak reportaži

Drugo Styrijino izdanje, Obzor, jedinstvena je pojava na hrvatskom medijskom tržištu: prilog koji subotom skupa s Večernjakom dobivate za sedam kuna, od ponedjeljka do petka možete posebno kupiti za pet kuna.


CANNES LIONS

Euro RSCG-u 21 marketinški Oscar Agencija Euro RSCG Worldwide, kojoj pripada i Euro RSCG Zagreb, članica Unex grupe, na nedavno održanom festivalu oglašavanja Cannes Lionsu osvojila je ukupno 21 nagradu. Euro RSCG iz Francuske, kao najuspješnija pojedinačna članica, osvojila je čak devet Lionsa s TV spotom za Canal+

pod nazivom 'Ormar'. Nagrađeni su i Euro RSCG iz Španjolske, New Yorka, Beča, Brusselsa i Milana za radove poput outdoor plakata za Strepsils i radijskih spotova za Dos Equis, koji su osvojili zlatne Lionse. Radovi Euro RSCG mreže osvojili su i 10 srebrnih te pet brončanih nagrada. 57. izdanje Cannes Lionsa, najuglednijeg međunarodnog festivala oglašavanja i svojevrsnog Oscara marketinške industrije, okupilo je brojne stručnjake iz cijelog svijeta. B.hr

VOJISLAV MAzzOCCO, urednik Večernjakova Obzora u formi tjednika snimio saša ćetković

'UPSHOT'

Nova usluga Yahooa

TV SPOT Ormar Euro RSCG-a iz Francuske nagrađen s devet Lionsa arhiva business.hr

ISTRAŽIVANJE WORLDCOMA

I u PR-u će jačati uloga socijalnih mreža Odnosi s medijima i oglašavanje bilježit će daljnje stope pada, pokazuje istraživanje Worldcom PR grupe

"Obzor radimo kao ozbiljan tjednik, koji generira novu publiku za ozbiljno štivo i gdje neće biti dominantna oprema i fotografije nego tekst. Nije bitan sjajni papir nego sadržaj i kvaliteta. Ovim proizvodom ne idemo na široke mase, bez lažnih najava na naslovnici", rekao nam je Goran Ogurlić, glavni urednik Večernjeg lista. "Vratili smo reportažu u hrvatski tisak, a otvoreni smo i za novinare iz drugih redakcija, kao i za freelancere. Želimo jake priče i vjerujem da će već za godinu ili dvije i slobodni novinar moći živjeti od priče koju je radio nekoliko tjedana. Uz domaće autore, angažirali

smo i odlične kolumniste poput Mirjane Kasapović, Marka Rakara, Borislava Škegre, Gorana Milića", nabraja Ogurlić.

Čitanje vs. gledanje

Urednik novog tjednika Vojislav Mazzocco slaže se da "veliki naslov samo troši prostor", odnosno skraćuje tekst. "Čitatelji se često žale da dobivaju premalo teksta i da su novine prežute. Mi smo ih poslušali i napravili tjednik koji se ne može samo prelistati, tu nema velikih naslova i još većih fotografija jer Obzor i nije namijenjen gledanju nego čitanju", kaže Mazzocco. Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

Yahoo je početkom tjedna lansirao novu uslugu prema kojoj bira vijesti na temelju upita na tražilici i on-line aktualnim temama. Usluga 'Upshot' sastojat će se od sadržaja koji će pisati dva urednika i šest blogera. Oni će analizirati sadržaje koji se nalaze na mreži Yahooa s ciljem da se on što relevantnije približi korisnicima i njihovim interesima. H. R.

Na temelju istraživanja u više od 70 partnerskih ureda diljem svijeta, među kojima je bila i hrvatska tvrtku Spona komunikacije, Worldcom Public Relations Group, svjetska mreža nezavisnih konzultantskih tvrtki s područja odnosa s javnošću, predviđa jačanje uloge socijalnih mreža i istraživanja u iduće tri godine te pad usluga oglašavanja i odnosa s medijima Partneri Wordlcom grupe očekuju 19-postotni pad u odnosima s medijima, 17postotni pad u oglašavanju te 11-postotni u direct mailu i marketingu. Ipak, većina tvrtki optimistična je u pogledu budućnosti te očekuje povećanje opsega posla u sljedećih tri do pet godina.

timization) usluga (61%). Ipak, s teškoćama su suočene i tvrtke okrenute novim uslugama - niti jedna dosad nije zabilježila značajniji porast prihoda. Čak trećina tvrtki iz EMEA regije (Europa, Bliski istok i Afrika) te regije Azija i Pacifik očekuje smanjenje opsega posla u matičnim zemljama, što otvara vrata globalnim tvrtkama. Sve se veći naglasak stoga stavlja na regionalne specifičnosti klijenta.

Brzi rezultati

"Rezultati istraživanja govore da se odnosi s javnošću i dalje razvijaju u pravcu više kanala komunikacije u odnosu na tradicionalnu dominaciju

Regionalne specifičnosti

Pojava novih kanala komunikacije upozorenje je svim tvrtkama koje su se u dosadašnjoj praksi orijentirale ponajprije na odnose s medijima. Više od polovice ispitanika očekuje jačanje uloge socijalnih medija (93%), interaktivnih web stranica (73%) te SEO (Search Engine Op-

DIJANA KOBAS DEšKOVIć, direktorica Spona komunikacija snimio hrvoje dominić

19

posto pada u odnosima s medijima te 17 posto u oglašavanju očekuju partneri WorldCom grupe

odnosa s medijima", komentirala je direktorica Spona komunikacije Dijana Kobas Dešković, tvrtke koja predstavlja Worldcom u Hrvatskoj. "Klijenti se sve više okreću tvrtkama sposobnima postići brze, ali dugoročno održive rezultate", rekla je. B.hr


ZA 320 MIL. DOLARA

P&G preuzeo brend Ambi Pur > mediji > marketing > prodaja

20-21

business.hr Četvrtak 8/7/2010

Kompanija Proctor&Gamble u ponedjeljak je za 320 milijuna američkih dolara preuzela brend Ambi Pur, vodeći globalni brend osvježivača zraka, od kompanije Sara Lee. "Sada ćemo se posvetiti integriranju Ambi Pura u naše svakodnevno poslovanje. Riječ je o brendu koji će bitno povećati vrijednost cijele kompanije, a njegova je

vrijednost u tome što se već koristi u gotovo svim dijelovima svijeta", istaknuo je David Taylor, predsjednik P&G-a. "Sretno smo što smo prodali naš brend vodećoj tvrtki robe široke potrošnje. Novac koji smo osigurali prodajom pomoći će nam da napore usredotočimo u područja u kojima imamo snažnu konkurentsku poziciju na tržištu te da dodatno generiramo vrijednost za naše dioničare", dodao je Marcel Smits, v.d. izvršnog direktora korporacije Sara Lee.

AMbI PuR vodeći globalni brend osvježivača zraka arhiva business.hr

Kad je stvarnost trile se self-help IZDAVAŠTVO Veliki svjetski hitovi, poput serijala Millennium Stiega Larssona, u nas se prodaju u malom broju primjeraka: 6000 dosad prodanih primjeraka prvog dijela trilogije i 4500 drugoga ne konkurira self-help bestselerima poput Tajne, prodane u oko 10.000 primjeraka

P

rema nedavnom istraživanju GfK, 44 posto Hrvata u posljednja je tri mjeseca pročitalo knjigu. Kada je riječ o kupnji knjiga, podaci su

bRunO ŠIMLeŠA, urednik VBZ-ove self-help biblioteke snimio saša ĆetkoviĆ

nešto lošiji: samo je 34 posto građana Hrvatske u posljednja tri mjeseca za sebe ili za nekog drugog kupilo knjigu. Žene više kupuju (37 posto), ali i više čitaju (53 posto) od muškaraca. U prosjeku smo u protekla tri mjeseca kupili tri knjige (muškarci 2,5, žene 3,4), a najagilniji su kupci u dobi od 25 do 54 godine. Na prvi pogled, podaci ne izgledaju loše, ali slična istraživanja koja je GfK proveo u Njemačkoj pokazuju da je lani 26 milijuna Nijemaca kupilo knjigu. U prosjeku je svaki kupac kupio 11 knjiga, što je ukupno 400 milijuna knjiga, a u taj broj nisu uključene školske knjige ni posebna literatura. A uz recesiju koja je pogodila i Njemačku, u 2009.

godini kupnja knjiga rasla je 2 posto u odnosu na 2008. godinu. Konkretnih podataka za Hrvatsku nema, no izdavači barataju procjenama koje ne ostavljaju puno prostora za optimizam: prema tim procjenama, samo 100.000 Hrvata kupuje knjige, a još je mnogo manji postotak onih koji kupuju više od dvije knjige mjesečno.

Hrvati posuđuju

Tako je i moguće da se veliki svjetski hitovi, poput serijala Millennium, prodaju u vrlo malom broju primjeraka. "Prvi dio zasad je prodan u nekih 6000 primjeraka, a drugi je na 4500 primjeraka", kaže Seid Serdarević, direktor i suvlasnik izda-

vačke kuće Fraktura, koja je izdala romane švedskog pisca Stiega Larssona koji su postali hit u cijelom svijetu. Zbog tako malih naklada izdavački posao u Hrvatskoj jedva pokriva svoje troškove. "U nas nema tako jakih beletrističkih hit izdanja koja bi onda financirala izdavanje manjih i manje profitabilnih, a korisnih izdanja", tvrdi Serdarević.

Činjenica da je trenutačno najprodavaniji roman na svijetu u nas prodan u tako malom broju primjeraka samo potvrđuje njegove riječi. "Za nas je mali hit knjiga koja je prodana u više od 1000 primjeraka", kaže Serdarević. Zašto je tome tako? Dio odgovora krije se u čitalačkim navikama: u Hrvatskoj su, tvrdi Serdarević, razvi-


PRIMJERENI BRENDOVI

Oglašivačke zamke ljetnih festivala Brendovi hrane i pića imaju prirodnu sinergiju s ljetnim glazbenim događajima, no nisu posrijedi jedini sektori koji mogu ostvariti povrat ulaganja u festivale. Stoga ne čudi da se mnogi brendovi žele uključiti u taj ljetni kalendar.

"Najvažnije je pritom da ne razmišljaju samo o ciljanoj publici. U tom bi slučaju mogli ostati neprimijećeni ili, što je još gore, mogli bi ići drugima na živce", ističe Adam Hopkinson, direktor Target Medie, za AdvertisingAge. Velike marketinške potencijale glazbenih festivala potvrđuju i istraživanja. Odlazak na festivale najuzbudljivija je stvar koju je 44 posto od dvije tisuće ispitanika ikada učinilo u životu. Pozitivna energija koje se širi na takvim mjestima odlična je prilika

oglašivačima za širenje njihovih poruka. Stoga ne čudi da čak 41 posto ispitanike ima pozitivno razmišljanje o sponzorima glazbenih festivala. Čak 15 posto ispitanika vjeruje da oglašavanje na festivalima ima snažniji efekt od bilo kojega drugog oblika oglašavanja. Tri od četiri ispitanika smatraju da najveću korist od reklamiranja na festivalima imaju alkoholni proizvodi, dok je trećina ispitanika uvjerena da veliku korist ostvaruju i modni brendovi. "Takvi pozitivni rezultati

er, kupuje ››

Za nas je mali hit knjiga koja je prodana u više od 1000 primjeraka

novinama. Emisije o kulturi i književnosti na javnoj televiziji imaju nezahvalan termin prikazivanja. Drugim riječima, čitatelji bi možda i više kupovali kada bi dobili točne informacije", kaže Serdarević i dodaje da bi možda pomogla kampanja poticanja čitanja. "Čitanje poboljšava rad-

SEID SERDAREVIĆ, direktor i suvlasnik izdavačke kuće Fraktura, koja je izdala romane švedskog pisca Stiega Larssona 

Snimiohrvojedominić

jene navike posudbe knjiga. Vrlo se malen broj knjiga zapravo kupuje. Je li razlog tome cijena?

Bez informacija

"Ne, jer su knjige u Hrvatskoj jednako skupe kao i drugdje u svijetu", tvrdi Serdarević. Ali ono što našoj publici nedostaje jesu informacije. "Kulturne su rubrike mahom ukinute u dnevnim

ne sposobnosti. Kod djece, čitanje potiče imaginaciju i izražavanje. To su sve prednosti čitanja koje bi se trebalo glasnije oglašavati", kaže Serdarević.

Odmak ili problemi

Ipak postoje izdanja koja se prodaju. Bruno Šimleša, urednik VBZ-ove self-help biblioteke, potpisuje neka izdanja koja su prodana u više od 10.000 primjeraka.

Nema ih, kaže, mnogo. "Dosad je bilo nekoliko velikih hitova, primjerice 'Tajna', Tolleova 'Nova zemlja', 'Prirodni lijekovi za koje oni ne žele da vi znate' te 'Koji k... uopće znamo?!', koji su prodani u oko 10.000 primjeraka", priča Šimleša i dodaje da se njegova izdanja prosječno prodaju u dvije do tri tisuće primjeraka. "Postoje i knjige koje se prodaju u 200-300 primjeraka, a to su izdanja koja su vrijedna samo ne nađu uvijek svoj put do publike. Zato je potrebno imati nekoliko jakih naslova koji 'vuku' ostala", kaže Šimleša. Kako objašnjava relativno velike brojke prodanih self-help izdanja u odnosu na beletristiku? "Vjerujem da self-help izdanja ipak nude neka rješenja problema koji muče ljude. Ljudi vjerojatno biraju između odmaka od svakodnevice i rješavanja problema. Jer, iako je odmak od svakodnevice dobra i korisna stvar, ipak je korisnije uhvatiti se u koštac s problemima", kaže Šimleša i dodaje da nije sva hit literatura jednako korisna. "Ima knjiga koje su dobro marketinški iskomunicirane ili imaju dobru popratnu priču. Ipak, vjerujem da većina dobro prodavanih knjiga ima i svoju vrijednost", kaže Šimleša. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

mogli bi potaknuti i druge sektore na oglašavanje. No, dođe li do pretjerivanja i preuzmu li bankari ili automobilska industrija taj oglašivački prostor, to bi moglo postati neumjesno", objašnjava Hopkinson.Jedan od proizvoda koji je doživio ozbiljan neuspjeh na glazbenim festivalima je igraća konzola Xbox. "Bit računalne igre je da se igra u zatvorenom prostoru, što automatski festival na otvorenom čini neprirodnim okruženjem", dodaje direktor Target Medie. H. R.

IGRAĆA KONZOLA XBOX oglašivački fjasko na festivalu na otvorenom  arhivab.hr

ISTUDIO

120.000 fanova Hrvatske na fejsu

Službena stranica Hrvatske na Facebooku ovih je dana narasla na 120.000 fanova. Naizgled nije velik uspjeh, ali Facebook stranica Croatia, namijenjena ponajprije gostima iz inozemstva, do svibnja je imala samo 23.000 fanova. "Za početak bilo je bitno potpuno urediti i brandirati stranicu kako bi atraktivno i dosljedno predstavljala hrvatski brend i pratila vizualni identitet web stranice. Napravljena je serija optimiziranih profil slika, dodijeljen je username croatia.hr za lakše nalaženje u tražilicama. Dizajnirana su i puštena tri atraktivno uređena taba Welcome! - početni tab koji se otvara svima koji još nisu stisnuli Like na stranicu Hrvatske, tab Destinations - za lakše pretraživanje po destinacijama te tab Activities - za lakše informiranje o odmoru baziranom na određenoj aktivnosti. Sav sadržaj objavljuje se na engleskom jeziku, osim konkretno targetiranih sadržaja prema određenim

zemljama - oni idu na jeziku te zemlje", kaže Ida Pandur, voditelj projekta Croatia pri iStudiu. Osim tih novosti, stranica Croatia ima i čitav niz video i foto sadržaja, a uvedena je i nova aplikacija po nazivom Croatia CheckIN kojoj je cilj omogućiti članovima da odaberu mjesto u Hrvatskoj i vrijeme kada idu na odmor te vide gdje idu njihovi prijatelji i drugi članovi. I. U. G.

63

posto najvećih tvrtki u Hrvatskoj uopće nije prisutno na Facebooku, a samo 22% ih redovito obnavlja i dodaje sadržaje, pokazuje istraživanje Invente o korištenju Facebooka u 60 najvećih hrvatskih tvrtki


dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Četvrtak 8/7/2010

regija/svijet

Nakon Gaddafija i Saudijci trku za British Petroleum, META PREUZIMANJA Britanska je tvrtka zbog havarije u Meksičkom zaljevu krenula u rasprodaju imovine i traži nove investitore kako bi namaknula barem 10 milijardi dolara. Zanimanja zainteresiranih ulagača ne manjka, no američka administracija želi kontrolirati cijeli proces

S

audijski ulagači zainteresirani su za kupnju deset do 15 posto udjela u britanskoj naftnoj kompaniji British Petroleum, koja zbog izbijanja naftne havarije u Meksičkom zaljevu u travnju sve dublje tone u probleme. Britanski se naftni div suočava s velikim troškovima čišćenja naftne mrlje, kompenzacijama ribarima, ali i strmoglavim padom vrijednosti dionice čija se cijena prepolovila, zbog čega kompanija postaje meta preuzimanja. Na saniranje štete dosad je potrošila 3,12 mili-

jardi dolara, no stručnjaci procjenjuju da će troškovi u konačnici dosegnuti više od 30 milijardi dolara. Iz tih su razloga u BP-u najavili prodaju dijela imovine i privlačenje novih investitora, što je izazvalo neuobičajenu reakciju američkih vlasti.

Zahtjev iz SAD-a

Nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa pokrenulo kaznenu istragu o istjecanju nafte u Meksičkom zaljevu, BBC izvještava da su američke vlasti od BP-a zatražile i da ih unaprijed obavijesti o bilo kakvoj većoj prodaji imovine ili mogućem spajanju s

drugim kompanijama. Taj je neuobičajen zahtjev u tvrtku došao u obliku pisma američkog ministarstva još 23. lipnja, no iz BP-a na njega još nisu odgovorili. Kao potencijalni ulagači

u posrnuloga naftnog diva posljednjih se dana spominju kuvajtski investicijski fond Kuwait Investment Authority (KIA), kineska naftna kompanija PetroChina i američki naftni div Exxon Mobil, no investitori

bi mogli doći i iz Libije koju vodi Moamar Gaddafi. Čelnik libijske naftne kompanije Shokri Ghanem kazao je da će vodećim državnim investicijskim fondovima u svojoj zemlji preporučiti kupnju


SVJETSKA BANKA

INVESTICIJE

Hrvatska među najotvorenijima za ulaganja Regija istočne Europe i srednje Azije prednjači po otvorenosti ulaganjima, pokazalo je u srijedu objavljeno izvješće Svjetske banke o prekograničnim ulaganjima, u kojem je Hrvatska svrstana među zemlje najotvorenije za ulaganja u svim sektorima. U izvješću koje sadrži podatke o zakonima i propisima u 87 zemalja, podijeljenih u 7 regija, Hrvatska je uvrštena u regiju

istočne Europe i srednje Azije koja je ocijenjena najotvorenijom za inoulaganja u sve sektore. Preostale regije uključuju područje OECD-a te Latinsku Ameriku i Karibe, subsaharsku Afriku, Bliski istok i sjevernu Afriku, južnu Aziju te istočnu Aziju i Pacifik. U regiji istočne Europe i srednje Azije nijedna zemlja ne ograničava inovlasništvo nad kompanijama u sektorima ban-

karstva, građevine, zdravstvene skrbi, maloprodaje, turizma i upravljanja otpadom. U slučaju Hrvatske donekle su ograničena ulaganja u sektor prijevoza. Čak polovica od 10 vodećih zemalja s najkraćom procedurom osnivanja tvrtki smještena je u regiji istočne Europe i srednje Azije. Hrvatska je, uz Bugarsku i Rumunjsku, jedina zemlja koja nudi registraciju preko interneta. H

Novi VW-ov pogon u Sj. Americi Najveći europski proizvođač automobila Volkswagen planira u Sjevernoj Americi sagraditi novu tvornicu motora, priopćio je glasnogovornik te kompanije na otvaranju novog pogona VW-ove tvornice u Meksiku. “Planiramo 2013. početi s gradnjom nove tvornice motora”, kazao je Jochem Heizmann. Volkswagen planira uložiti milijardu dolara u taj projekt, čija točna lokacija još nije utvr-

đena, ali je Meksiko u skupini najprivlačnijih rješenja. VW je u utorak inaugurirao novi pogon tvornice u meksičkoj Puebli, koji bi trebao povećati godišnju proizvodnju te kompanije u Sjevernoj Americi za više od 100.000 vozila, na nekih 430.000 u ovoj godini. Volkswagen seli proizvodnju u Sjevernu Ameriku i već gradi novu tvornicu u Chattanoogi u Tennesseeu. H

dopušten i se uključili u Vindiji izvoz iz Srbije u EU , SAD na oprezu ULAGANJA U REGIJI

DRAGUTIN DRK, predsjednik Uprave i najveći dioničar Vindije

snimio hrvoje knez

SKUPA SANACIJA British Petroleum je u saniranje štete u Meksičkom zaljevu dosad potrošio 3,12 milijardi dolara, a ti bi troškovi u konačnici mogli dosegnuti više od 30 milijardi dolara arhiva b.hr

udjela u BP-u.

Lovci na bagatelu

Obrazložio je to riječima da su dionice BP-a "dobra vrijednost za lovce na bagatelnu robu". "BP je sada zanimljiv.

3,12 milijardi dolara potrošio je do sada BP na sanaciju katastrofe u Meksičkom zaljevu

Cijena dionice se prepolovila, ali i dalje vjerujem u budućnost te kompanije", kazao je Ghanem. Njegov je komentar uslijedio nakon medijskih napisa početkom tjedna prema kojima BP potencijalne ulagače traži na Bliskom istoku među investicijskim fondovima u vlasništvu tamošnjih država. Arapski su mediji nakon toga objavili da su potencijalni ulagači iz te regije poslali svoje ponude BP-u te da su pojedine financijske institucije s Bliskog istoka spremne podržati BP i u mogućoj dokapitalizaciji. Posljednja vijest spominje saudijske ulagače čije se izaslanstvo sprema otići u London na izravne pregovore s BP-om, a među njima su i predstavnici industrije energetike. Prije toga najavljen

je sastanak čelnika BP-a Tonyja Haywarda s ulagačima i dužnosnicima naftne industrije Ujedinjenih Arapskih Emirata u Abu Dhabiju. Takve vijesti, kao i izjava čelnika BP-a da kompanija ne planira izdati nove dionice, očigledno su utjecale na to da vrijednost dionice kompanije tijekom ovoga tjedna ponovo počne rasti. Nakon izvještaja o interesu bliskoistočnih ulagača cijena je u ponedjeljak skočila 3 posto.

10 mlrd. $ od prodaje

Prodajom imovine BP se nada namaknuti 10 milijardi dolara kako bi mogao ispuniti obveze i financirati fond za potrebe čišćenja zagađenja, vrijedan 20 milijardi dolara. Osim toga, dioničari su nezadovoljni načinom vođenja kompanije nakon izbijanja ekološke katastrofe pa bi s pozicija uskoro mogli odstupiti izvršni direktor Hayward i predsjednik Uprave Carl-Henric Svanberg. Uprava je, naime, neposredno nakon havarije poručila kako ona neće utjecati na poslovanje tvrtke. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

Vindijin peradarski pogon iz Plandišta u Srbiji, u koji je varaždinska kompanija uložila 12 milijuna eura, prvi je u toj zemlji dobio izvozni kontrolni broj za izvoz mesa peradi i prerađevina na EU tržište Peradarska industrija Cekin Vindija iz Plandišta u Srbiji postala je prva peradarska farma u toj zemlji koja je proizvodnju uskladila s veterinarsko-sanitarnim propisima Europske unije i dobila izvozni kontrolni broj za izvoz mesa peradi i prerađevina na EU tržište, priopćeno je u srijedu. Vindija je pogon u Plandištu otvorila u svibnju prošle godine, nakon što je početkom 2009. kupila zapuštene objekte u koje je uložila oko 12 milijuna eura.

Stočna hrana

Vindijina srbijanska podružnica, Privredno društvo za proizvodnju i trgovinu Vindija d.o.o. Lajkovac,

osim industrije mesa u Plandištu obuhvaća i peradarsko-brojlerske farme tvornice stočne hrane u Valjevu te nove skladišno-distributivne centre Lajkovac i Niš. U modernizaciju farmi i industrije mesa, skladišta te specijalna distributivna vozila i rashladne vitrine na prodajnim mjestima Vindija je dosad uložila više od 22,5 milijuna eura.

Nove farme

Investicije se, kako je priopćeno, nastavljaju i na području Ruklada gradi se nova farma za tov peradi kapaciteta 320.000 pilića u turnusu. U Srbiji Vindija trenutačno proizvodi 61 proizvod robne marke Cekin. B.hr

22,5

milijuna eura uložila je dosad Vindija u Srbiji


investor 24-25

OBVEZNIČKO TRŽIŠTE Ulagači su u Hrvatskoj gotovo nez dužničkim papirima, koje kupuju samo ulagači koji su se na to

Do 2017. godine Hrvatsk i kredite vrijedne 89,7 m Nakon otvaranja američkog tržišta potkraj prošlog ljeta, Ministarstvo financija izdalo je novih 1,25 milijardi dolara duga, uz 6,75 posto kamate, gotovo četiri posto iznad američkih obveznica istog dospijeća, što je izazvalo novi rast hrvatskih obvezničkih raspona BUsINEss TV Kapital Network, Četvrtak 8. 7. 20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI ZNANSTVENI FORUM GLAM LX, magazin VIJESTI MONTENA BUSINESS, pregled crnogorskog tržišta VIJESTI THE NEW EDGE, mag. 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI DRIVE IT! , auto magazin

IVAN ŠUKER, ministar financija Republike Hrvatske, odlučio je riskirati i ponovo zadužiti zemlju u dolarima, unatoč tome što je dolar samo malo iznad rekordno niskih razina u odnosu na euro, što nam dugoročno izgledno povećava cijenu zaduženja Snimio hrvoje dominić

Hrvatska je u utorak na međunarodnom tržištu prodala desetogodišnje obveznice vrijedne 1,25 milijardi dolara po cijeni 99,102 posto te s kamatom 6,75 posto, što je čak 381,3 bazna boda iznad usporedivih američkih obveznica. Obveznice koje dospijevaju u srpnju 2020. godine dolaze uz kupon od 6,625 posto. Bilo je to

prvo međunarodno zaduženje Hrvatske nakon kolovoza 2009. godine i tim je poslom ministar Šuker zatvorio financiranje državnog proračuna za ovu

››

godinu. Tržište obveznica u valutnoj klauzuli na tu je vijest reagiralo korekcijom cijena kod obveznica najduljeg dospijeća uz širenje spreadova. Preostali

promet obveznicama bio je zanemariv i uglavnom se odnosio na kunske obveznice. U cijeloj 2010. vratit ćemo 12 milijardi kuna,

U prvom polugodištu ove godine prosječni je dnevni redovni promet obveznicama na Zagrebačkoj burzi iznosio samo 40 tisuća kuna


zainteresirani za sekundarnu trgovinu korporativnim o obvezali prilikom izdanja

business.hr Četvrtak 8/7/2010

ka će vratiti obveznice milijardi kuna Daleko veći promet zabilježen je na OTC tržištu, pa je na obveznice potrošeno nešto manje od dvije milijarde kuna. U istom je razdoblju obveznički indeks Crobis porastao 0,3 posto, uz prosječan dnevni redovni promet obveznicama od samo 40.000 kuna.

Buđenje ulagača

uglavnom domaćeg duga. Sljedeće godine na naplatu dolazi 6,6 milijardi stranog i 2,3 milijarde domaćeg duga, dok se u 2012. iznos ukupnog duga koji moramo vratiti spušta na 8,4 milijarde kuna, da bi već godinu kasnije skočio na gotovo 11 milijardi kuna. Pet milijardi kuna duga više na naplatu dolazi 2015. godine, kada će domaćim dužnicima trebati vratiti osam, a stranima gotovo sedam milijardi kuna. Pribroje li se tom iznosu i ostale stavke, do 2017. godine Hrvatska će na vraćanje duga potrošiti 89,7 milijardi kuna.

Nikakva likvidnost

Posljednji dan rujna ove godine dospijeva i jedina rata kredita od 750 milijuna eura uz kamatu 6,9

posto, koji je lani odobrio bivši premijer Ivo Sanader, a financirale su ga domaće banke. Osim toga, Sanader se kod domaćih banaka ubrzo zadužio za još 760 milijuna eura, ali

na dvije rate. Prva je rata od 380 milijuna eura trebala sjesti krajem lipnja, a preostalih 380 milijuna bit će naplaćeno krajem lipnja 2012. godine. U prvom burzovnom po-

lugodištu domaći su ulagači na redovnom tržištu na državne i korporativne obveznice potrošili samo 95 milijuna kuna ili 20,3 posto manje nego u prvo polugodištu 2009. godine.

TEŠKO IM JE ODREDITI PRINOS

Korporativne obveznice su netransparentne Dario Bjelkanović, voditelj trgovanja u Interkapitalu, kazao je za Business.hr kako je likvidnost na domaćem obvezničkom tržištu puno manja nego prije izbijanja svjetske financijske krize 2007. kad je tržište bilo na vrhuncu. "Krajem prošle i početkom ove godine zapažen je rast prometa obveznicama, naročito nakon novog izdanja državnih obveznica u ožujku." To je izdanje izazvalo velik interes ulagača zbog relativno visokih prinosa i dugog razdoblja od dvije godine u kojem nije bilo lokalnih izdanja državnih obveznica. "I novo lokalno izdanje obvezni-

ca koje bi se trebalo dogoditi sljedećeg tjedna moglo bi kratkoročno donijeti novu likvidnost na sekundarno tržište, no nažalost svijest investitora o ubrzanom zaduživanju države povećava očekivanja da će lokalna izdanja biti učestala, što ubija sekundarnu trgovinu", kaže Bjelkanović. Što se korporativnih obveznica tiče, Bjelkanović napominje kako je taj dio tržišta vrlo nelikvidan i netransparentan, a transakcije su vrlo sporadične, što otežava određivanje prinosa na te obveznice, a ozbiljniji kupci i prodavatelji imaju puno teškoća u sklapanju transakcija.

Najvažniji događaj na letargičnom domaćem tržištu obveznica u dosadašnjem dijelu godine bilo je uvrštenje dviju tranši državnih obveznica u ožujku. Bez tog izdanja, slažu se analitičari, trgovanje bi bilo zanemarivo. Ulagači su iskupili obje tranše 3,5 milijardi kunskih i 350 milijuna eurskih obveznica na deset godina. Prinos na ta izdanja bio je primamljivih 6,75 i 6,5 posto. Ostali su događaji praktički zanemarivi, pogotovo u sektoru korporativnih izdanja, koja su za domaće ulagače još uvijek netransparentna i nezanimljiva. Goran Hoblaj, voditelj Odjela vlastitog trgovanja u Erste banci, kazao je kako je živost na inače sporadično hrvatsko tržište obveznica unijelo izdanje desetogodišnjih obveznica - kunskih i uz valutnu klauzulu - početkom ožujka. "Potražnja je bila izrazito velika, prvenstveno zbog niskih kamatnih stopa na novčanom tržištu. Novu živost trebalo bi unijeti novo izdanje državne obveznice u sljedećim danima, no o uvjetima i iznosu može se samo spekulirati, nakon 1,25 milijardi dolara vrijednog izdanja u utorak", kazao je Hoblaj. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr


investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 8/7/2010

NA 12 GODINA

PRVI KVARTAL

ODUSTALI

SKUPŠTINA 23. 8.

UniCredit banka u Srbiji u prva je tri mjeseca ove godine ostvarila dobit od 942 milijuna dinara, 42 posto više nego u istom razdoblju lani, prenosi Beta. Ukupna aktiva rasla je 82 posto, na 155 milijardi dolara. Unicredit banka je prema razini bilančne aktive zauzela četvrtu poziciju u Srbiji te dosegnula tržišni udjel 6,9 posto. B. S.

Konzultantske kompanije Booz &Co i AT Kearney završile su pregovore o potencijalnom spajanju te u zajedničkoj izjavi u srijedu priopćile kako će se njihov budući odnos bazirati na odvojenom partnerstvu. Zajednička kompanija bila bi treća po veličini među neovisnim strateškim konzultantima, iza McKinseyja i Boston Consulting Groupa. B. S.

Splitski Jadroplov sazvao je za 23. kolovoza skupštinu dioničara, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Uprava tvrtke predlaže da se iz zadržane dobiti u visini 6,96 milijuna kuna pokrije dio gubitka od 25,86 milijuna kuna ostvaren u 2009. godini, a ostatak nepokrivena gubitka trebalo bi pokriti iz budućeg poslovanja. Za revizora se predlaže KPMG. J. J.

Deutsche Telekom Unicredit u Srbiji izdaje obveznice zaradio 942 mil. Njemački telekomunikacijdinara ski div Deutsche Telekom priopćio je u srijedu da planira izdati obveznice u eurima s rokom dospijeća 12 godina, no točan iznos izdanja i ostali uvjeti još nisu utvrđeni. Cilj je izdanja osiguranje rezervne likvidnosti Deutche Telekoma i njime se neće povećati neto zaduženost kompanije, ističe se u priopćenju kompanije. H

AT Kearney ne Jadroplov pokriva spaja se s Boozom dio gubitaka

Erste: Skupljajte ATGR Burz i držite PODR i ATPL važn STRATEGIJA ULAGANJA

Srednja i istočna Europa manje su zadužene i prolaze kroz stabilizaciju nakon recesije pa su niske cijene dionica u regiji privlačne ulagačima. No Hrvatska i ostale zemlje bivše Jugoslavije zadnje će izaći iz recesije i njihove su dionice puno manje zanimljive

Erste banka objavila je u srijedu novu strategiju ulaganja u dionice u srednjoj i istočnoj Europi, a kažu da će dionice iz uže regije jugoistočne Europe, kamo se ubraja i Hrvatska, držati neutralne ili će biti nešto slabije zastupljene. Među hrvatskim dionicama koje razmatraju Ersteovi analitičari dali su dionici Atlantic grupe preporuku "skupljati", a Podravke i Atlantske plovidbe "držati". Za Atlantic grupu dali su ciljanu cijenu od 800 kuna, a treba podsjetiti kako će u dokapitalizaciji Atlantske grupe po 700 kuna sudjelovati Erste Plavi OMF. Za Podravku su dali ciljanu cijenu od 365 kuna, što daje potencijal rasta 40 posto u odnosu na zadnje trgovane cijene posrnuloga podravskog prozivođača hrane i lijekova. Za dubrovačkog brodara Atlantsku plovidbu dali su ciljanu cijenu od 992

Erste banka dala je preporuke za samo tri hrvatske dionice

Dionica

Preporuka

Atlantic grupa Podravka Atlantska plovidba

Akumulirati Držati Držati

Ciljana Potencijal cijena rasta 800 kn 21,7% 365 kn 40,4% 992 kn 21%

Top 20 po dividendnim prinosima 2009. Magyar Telekom KGHM TPSA Turk Telekomunikasyon AS Ford Otosan Philip Morris CR Telefónica O2 CR T-Hrvatski Telekom Telekom Austria Jutrzenka Austrian Post Allami Nyomda CNG CEZ Atlantska plovidba Pegas NW Cinema City Vienna Int. Airport Transgaz

2010.

9,7% 7,2% 9,0% 9,9% 8,1% 9,1% 9,6% 12,3% 7,5% 1,4% 7,9% 7,9% 5,3% 6,4% 5,2% 5,7% 0,0% 6,0% 6,0%

12,4% 11,8% 10,9% 10,9% 9,4% 8,7% 8,7% 8,3% 8,2% 7,9% 7,5% 6,7% 6,6% 6,1% 6,0% 6,0% 6,0% 5,9% 5,8%

2011. 11,7% 11,3% 10,5% 12,9% 10,4% 8,5% 8,7% 8,9% 8,2% 9,7% 7,5% 8,4% 12,4% 5,9% 6,1% 6,3% 6,8% 6,4% 6,2%

Izvor: Erste Group Research

kune, što je potencijal rasta 21 posto u odnosu na sadašnje cijene.

Likvidnost ne pomaže

Analitičari Erste banke svoju strategiju opravdavaju činjenicom da sumnjaju kako bi povećana likvidnost mogla znatnije utjecati na cijene dionica. Valuacije dionica

nisu posebno privlačne, kažu, kada ih se usporedi s povijesnim prosjecima. No, najveći je rizik i dalje na makroekonomskoj razini pa će Hrvatska s ostalim zemljama regije zadnja izaći iz recesije. Pred nama nije još jedna recesija, tvrde analitičari banke, iako ističu da postoje rizici za pad cijena. Tržišta će za-

sad ostati iznimno nervozna, a iskustvo pokazuje da bi moglo proći još dosta vremena dok počnu odražavati poboljšanje fundamenata. U takvom kontekstu valuacije i izgledi predstavljaju CEE trenutačno kao priču o vrijednosti.

Učite iz povijesti

Dok se mnoge zemlje u svijetu bore kako smanjiti visoku razinu duga, a pritom ne ugušiti rast, CEE ima to zadovoljstvo da se ne suočava s rastućim dugovima. No, to i nije slučaj s Hrvatskom. Stope rasta općenito se stabiliziraju, što djeluje prirodno nakon snažnog rasta zabilježenog u samom razdoblju oporavka. Iako se stabiliziraju ili čak padaju, stope rasta još su na umjerenim razinama. Kao što je bio slučaj i u nedavnim oporavcima tržišta dionica, primjerice u razdoblju od 2003. do 2005. u Europi, nakon početnih poboljšanih rezultata visokorizičnih dionica, tradicionalno rastuće dionice i tvrtke koje su prije imale iznadprosječan zamah u procjenama bilježile su rezultate iznad očekivanih. Gledajući očekivanja, analitičari Erste grupe vjeruju da će ulagači biti naklonjeniji dionicama koje imaju visoku gornju granicu ciljane cijene. Josip Jagić

PETOLJETKA ZSE-a Uprava Zagrebačke burze odlučila se baviti prije svega samom sobom, a tek onda razvojem instrumenata koji bi trebali pomoći atraktivnosti hrvatskog tržišta kapitala, pokazuje dokument Strateški plan poslovanja Zagrebačke burze d.d., koji posjeduje Business.hr


ECB OSTAJE NA LINIJI

Trichet neće dizati kamate? Predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet na današnjoj bi sjednici objavom o nastavku provođenja dosadašnje monetarne politike trebao umiriti investitore zabrinute zbog likvidnosti banaka i testova na stres koji se provode u europskim bankama. Od Tricheta se, naime, očekuje signal o tome kako ECB još neće zaoštriti monetarnu

politiku ni ograničiti velikodušne odredbe o likvidnosti u sljedećim mjesecima. Ono na što bi eventualno mogao upozoriti odnosi se na opću nesigurnost i nastavak smanjenog zaduživanja banaka. U sedmodnevnom natječaju za podjelu likvidnosti je 151 banka iz eurozone u utorak dobila 229 milijardi eura od ECB-a. Potražnja je bila velika zbog 442 milijarde eura duga, a tu su svotu banke na godinu dana posudile od središnje banke. Sve veća zabrinutost zbog održivosti javnih

financija i zdravlja europskog financijskog sustava natjerala je banke da, umjesto da posuđuju, gomilu novca spreme u središnju banku. Kamatne stope također rastu - Euribor je u utorak skočio na 0,797 posto, što je najviša razina od rujna prošle godine. Što se tiče testova na stres, očekuje se da će Trichet govriti o promjenama koje će se uvesti kako bi se pokazalo koje su europske banke najbolje pripremljene za preživljavanje šokova. Prema analitičarima UniCredi-

ta koji su za Financial Times komentirali te testove, ulagači će u ispravnost sektora biti uvjereni samo ako se testovi provedu jednako u svim zemljama i budu obuhvaćali informacije o izloženosti državnom dugu. Trichet će nakon sjednice vjerojatno istaknuti da bi sve relevantne financijske institucije trebale provesti test na stres kako bi pokazale imaju li dovoljno kapitala. Krajem ovog tjedna bit će poznati detalji o tome koje će banke biti testirane i po kojim kriterijima. B. S.

JEAN-CLAudE TrIChET, guverner Europske središnje banke, trebao bi ulagače umiriti daljnjim otpuštanjem jeftina novca arhiva BUSinESS.hr

zi od rasta prometa nije procedure

Što donosi nova strategija

IvANA GAžIć, predsjednica Uprave ZSE-a, posebnu je pozornost posvetila izradi pravilnika internih procedura i planu interne revizije SnimiO SaŠa ćETKOvić

Dokument koji je na prošlotjednoj skupštini dioničara Zagrebačke burze izazvao toliko nezadovoljstvo dioničara da je na kraju predsjedavajući Skupštine i Nadzornog odbora Burze Plinio Cuccurin odlučio skinuti prijedlog njegova prihvaćanja s dnevnog reda, pokazuje kako novu Upravu Zagrebačke burze, na čijem su čelu Ivana Gažić i Tomislav Gračan, više brinu interni procesi nego načini podizanja prihoda ZSE-a. Dok u uvodnom dijelu Strategije stoji kako je nužno osuvremeniti poslovanje Burze, povećati likvidnost, ispuniti ulogu koju burza ima u financijskom svijetu te povećati efikasnost poslovanja i konstantno preispitivati strateške prilike koje mogu pri-

donijeti njezinu ugledu i poslovanju, najveći pojedinačni dio strategije odnosi se na interne procese.

Norma i revizija

Tako Uprava burze najavljuje "optimizaciju poslovnih procesa kroz dijagnozu postojećih nedostataka te implementiranje mjera koje će podići razinu učinkovitosti, što među ostalim znači detaljnu analizu i izmjenu postojećih poslovnih procesa kako bi postali efikasniji". U skladu s birokratskim riječnikom Strategije, "pripremljen je i Priručnik o upravljanju procesima kojim je detaljno opisana struktura upravljanja procesima (modeliranje i optimizacija poslovnih procesa, provjera i nadgledanje

procesa te njegovo odobrenje)". Tako će Burza početkom sljedeće godine inicirati uvođenje ISO 9001:2001 norme upravljanja kvalitetom. Velik se prostor posvećuje i osnivanju unutarnje revizije kao posebnog odjela Burze ili angažiranju vanjskog revizora. Unutarnja revizija trebala bi obavljati "stalni nadzor nad cjelokupnim poslovanjem društva kako bi se provjerilo obavlja li društvo svoje poslovanje u skladu s eksternim propisima, internim pravilima kojima se uređuje poslovanje društva te načelima i standardima struke".

Smanjenje troškova

Racionalizacija troškova provest će se rezanjem troškova održavanja softvera, smanjenjem troškova plaća i troškova poslovnog prostora. Tako bi trebao biti smanjen poslovni prostor, ali ne navodi se kako, a otkazima pravnicima Andreju Galogaži i Adnanu Hafidadiću te glasnogovorniku ZSE-a Željku Kardumu trebali bi biti smanjeni i troškovi plaća. U planu se ne navodi hoće li ih tko zamijeniti iako je teško vjerovati da Burza planove o uvođenju novih financijskih instrumenata može realizirati bez iskusna pravničkog kadra koji trenutačno nema.

Snage

Slabosti

-� ������� ������������������� � ���������-� ���� ����b������ -� ��de� ��������� u �eg��� -� �u��eme��� ��g�������� �����f��m�� -� �������e��� ��f������u��u��� ���e���������h � m���������h f��d����

-� m���e� b��� ��m�������� � �e����m �������m ������m �����������������m � f�ee fl�����m -� m����� �����u���e���� �������h ���e�������� -� �e����������e������ ��m�������� u ����m ����������m��

Prilike

Prijetnje

-� u���e��e ����h ������������h ���-� ����d�� � u��ug�� (����������, ��de����, �eh�����) -� ���e������� ���������� �e����h �eg��-� ������h ��m�������� ���e �m���u ����-� ���č�e ud�e�e u h��������m �������m�� -� ���e�g����/���e�������e � d�ug�m �������m�� �����������, ���� ���������e, ��eu��m����e ��� ���d���u -� ����������������, IPO-�� � ����e�� ��m�������� � ����u�������u ����������� ��� bu��� -� ����� ���w h�w�� ��� d�ug�� �������� u �eg��� -� ����� ������� ��� ������u ������ -� ��b�������� EU ��g�ed� ���eć��� će ���e�e� �������h u���g��č�� ��� ����e ������e -� ���e�g����/���e�������e � d�ug�m �������m�� �����������, ���� ���������e, ��eu��m����e ��� ���d���u -� �u���d���� ��� SKDD-��m

-� ����������� e����m��e ����e � d������� ���d ���ume��� -� �b��eg� ����������� ��� �������e��� �������� -� �������d������� �e�����g �e������ � ��me �m����e��e b����� ���������h ����ed�����h �������� -� �ed�������� ��d����� �����e���� e��-� ��m��e �������e u d������ d������em �������u �������� ����������� -� u���e��e ����h ���e���h ���me��� (���e� ��� d���de�du, ����������u d�b��) -� ��e�d��� ������������� ���e��� bu������h u��ug�� -� ��e�d��� ������������� ���e��� bu������h u��ug��

I����: Bu���e��.h�

No, zato su ponovljeni već poznati planovi i ambicije oko promocije specijalista za održavanje likvidnosti, tzv. market makera, i priprema za lansiranje certifikata i drugih instrumenata koji bi trebali povećati privlačnost i likvidnost ZSE-a, redom poznati iz najava prethodne Uprave. Opet bez rokova i detaljnije razrade plana provedbe. Strateško povezivanje s velikim burzovnim grupacijama, odnosno neuralgična točka najvećih prijepora vlasnika

Zagrebačke burze u prošloj godini, posljednji je u nizu strateških ciljeva Zagrebačke burze i, iako jedini koji uključuje pristup novom kapitalu, najmanje elaboriran. Dok poznavatelji domaćeg tržišta kapitala procjenjuju kako ZSE sam više nema snage za razvoj, traženje strateških partnera koji bi trebali omogućiti razvoj novih instrumenata, kotacija i tehnologija stavljeno je na kraj liste strateških ciljeva. Pitanje je zašto?

Josip Jagić


investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

+

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnika dana u srijedu uzela je dionica Ine. Najveća domaća naftna kompanija porasla je 2,82 posto, na 1699,89 kuna. Inom je trgovano u dnevnom cjenovnom rasponu od 1650 do 1699,89 kuna, pri čemu je ostvaren iznenađujuće visok promet od 1,8 milijuna kuna.

oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

+

Titulu gubitnika dana ponovno je osvojila dionica Ingre. Cijena tog zagrebačkoga građevinara pala je čak 4,46 posto, na 24,65 kuna. Ingrom je ostvaren promet nešto manji od pola milijuna kuna, a najniža dnevna cijena dionice približila se razini od samo 23 kune.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla Ina-industrija nafte d.d. Atlantska plovidba d.d. Dalekovod Ingra Erste&Steiermärkische banka Končar - elektroindustrija Ledo Jadroplov d.d. Čakovečki mlinovi Uljanik plovidba Dom holding Kraš, prehrambena industrija Podravka prehrambena industrija, d.d. Institut IGH Viro tvornica šećera d.d. Tehnika Jadranski naftovod Adris grupa Fima validus Luka Rijeka Kaštelanski staklenici Petrokemija Atlantic grupa Luka Ploče AD plastik SN holding Zvijezda Belje Končar Dukat Đuro Đaković holding Jadranska banka HG Spot Hidroelektra niskogradnja OT-optima telekom d.d. Auto Hrvatska Končar Konzum Industrogradnja d.d Viadukt Podravska banka Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Atlas nekretnine HTP Korčula Tisak Vupik Privredna banka Zagreb Veterina d.d. Belišće DIOKI d.d Lošinjska plovidba Mlinar mlinsko-pekarska industrija Adris grupa Liburnia riviera hoteli Arenaturis Zvečevo, prehrambena industrija Istraturist Umag d. d. Riviera Poreč Slavonski zatvoreni investicijski fond Zagrebačka banka Valamar grupa Lavčević Vaba d.d. banka Varaždin Magma d.d. HUP - Zagreb Žitnjak BC institut Đakovština Fima proprius d.d.

Najniža

Najviša

Zadnja

254.01 1,238.00 1,650.02 750.00 274.00 23.57 440.00 432.03 5,705.00 127.05 3,015.00 533.13 29.50 373.66 240.00 1,850.00 297.00 949.03 2,332.01 247.11 12.15 173.10 1,188.00 105.50 679.00 1,606.12 88.00 152.00 2,851.00 60.00 2,235.01 315.00 23.12 2,850.00 22.00 165.02 26.20 387.00 2,099.99 145.00 336.36 251.32 400.03 40.00 27.10 72.10 174.15 70.00 500.00 63.00 450.00 72.90 121.01 637.00 298.00 1,971.03 58.21 106.00 348.19 160.00 25.51 207.40 31.00 245.00 56.00 55.84 1,239.00 85.90 221.01 6.30 21.49

259.40 1,327.00 1,699.89 799.00 283.97 25.05 440.00 449.99 5,870.00 131.95 3,050.00 550.00 31.01 380.00 249.99 1,925.00 304.00 1,010.00 2,430.00 253.96 13.00 182.00 1,188.00 110.50 688.00 1,630.00 89.01 155.00 3,000.00 61.35 2,305.00 315.00 24.00 2,860.00 22.99 183.99 27.52 399.50 2,099.99 146.04 385.00 265.00 400.03 40.00 28.70 76.00 185.00 80.00 500.00 67.00 450.00 73.50 140.99 637.00 298.00 2,089.57 58.21 111.11 360.00 160.00 25.51 207.41 31.50 245.00 56.00 55.85 1,239.00 85.90 221.01 6.30 21.49

257.90 1,289.86 1,699.89 777.00 282.99 24.65 440.00 449.99 5,799.00 129.00 3,015.00 545.97 31.01 380.00 249.99 1,887.00 300.00 980.00 2,400.00 253.96 12.50 173.10 1,188.00 109.50 679.00 1,630.00 89.00 153.00 2,851.00 61.00 2,235.01 315.00 23.99 2,850.00 22.00 178.99 27.00 387.00 2,099.99 145.00 385.00 257.99 400.03 40.00 27.10 75.60 185.00 80.00 500.00 67.00 450.00 72.90 140.99 637.00 298.00 2,089.57 58.21 106.00 360.00 160.00 25.51 207.40 31.00 245.00 56.00 55.85 1,239.00 85.90 221.01 6.30 21.49

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 14.970.195,97 Kn Promjene Količina Promet Cijene -0.39% -1.61% 2.82% -2.88% 0.35% -4.46% 0.00% 1.81% -1.71% -1.62% -1.15% -1.63% -2.30% 0.00% -2.73% -1.92% 0.00% -2.97% -1.23% 1.58% -6.09% -4.42% 32.00% -1.35% 0.30% 0.00% -1.11% -1.29% -5.47% -3.17% -3.04% 1.61% -3.19% -0.35% 0.00% -1.65% 0.75% -3.25% 0.00% -0.34% -0.14% -1.53% -0.24% 0.00% -6.49% -0.60% -0.41% -15.79% -1.96% 0.01% 0.00% -8.74% -0.01% 0.00% 0.00% 2.43% 0.17% -4.50% -2.44% 0.00% -3.74% -1.24% 0.00% 0.00% 0.00% -0.02% 1.56% -9.58% -4.32% 1.61% 0.00%

14,828 2,117 1,114 1,900 1,787 17,084 898 846 56 2,491 102 470 5,174 386 516 64 384 115 43 396 7,666 492 70 756 115 48 725 340 17 690 17 120 1,485 12 1,553 198 1,130 73 13 175 61 84 52 459 627 235 96 214 30 180 25 146 68 12 25 3 89 47 14 30 160 17 104 13 50 50 2 26 10 249 48

3,811,557.24 2,666,739.02 1,847,389.50 1,452,248.57 498,311.75 412,055.86 395,120.00 372,683.45 327,040.00 323,643.80 311,030.00 255,301.94 156,105.83 146,456.70 126,315.54 121,659.96 114,396.50 111,186.07 103,608.05 99,523.42 95,695.37 88,777.39 83,160.00 81,603.21 78,333.01 77,837.82 63,946.11 52,334.00 50,615.00 41,928.57 39,015.01 37,800.00 35,126.95 34,220.00 34,182.00 33,153.33 30,303.94 28,420.04 27,299.87 25,501.30 22,311.19 21,243.02 20,801.56 18,360.00 17,808.25 17,673.60 16,960.81 16,000.00 15,000.00 11,660.00 11,250.00 10,689.20 8,435.08 7,644.00 7,450.00 6,110.60 5,180.69 5,057.55 4,992.76 4,800.00 4,081.60 3,525.85 3,235.30 3,185.00 2,800.00 2,792.07 2,478.00 2,233.40 2,210.10 1,568.70 1,031.52

Trž. kap. (mil kn) 21,119.05 1,717.64 16,998.90 1,084.32 649.13 184.88 7,473.04 1,157.43 1,276.77 211.13 316.57 316.66 231.56 521.98 1,354.95 299.24 416.00 185.67 1,782.83 1,722.89 33.77 1,035.22 134.95 365.85 1,677.13 362.86 373.76 416.16 285.83 501.14 217.01 945.00 77.66 340.93 7.26 111.67 76.14 256.01 64.50 3,291.91 174.17 117.85 267.52 13.39 90.40 32.24 441.52 120.44 9,537.38 123.61 523.94 294.67 93.39 124.48 2,865.54 632.39 127.04 32.63 1,683.00 584.56 85.37 13,283.64 195.16 117.16 98.85 272.22 584.03 17.66 36.80 6.64 43.05

CROBEX: -0,30% 365 dana Najniža Najviša 216.51 1,112.01 1,265.21 750.00 274.00 23.57 300.00 312.00 3,689.00 124.01 2,107.10 507.60 28.70 250.05 222.50 1,850.00 265.00 949.03 1,707.00 198.98 12.15 159.00 750.01 101.02 495.00 1,080.11 38.01 55.95 2,851.00 60.00 1,365.00 223.00 23.12 2,006.00 20.08 165.00 21.28 350.00 1,266.00 101.00 292.00 250.00 400.00 15.17 20.00 72.10 174.15 54.00 480.50 52.05 290.00 70.07 121.00 400.05 228.50 1,413.01 40.00 87.56 270.00 100.00 15.15 175.00 23.01 210.00 51.00 48.11 1,200.00 60.01 192.00 5.51 19.19

332.84 1,777.00 1,940.00 1,196.99 443.00 61.49 447.00 517.00 7,679.00 209.00 3,799.21 743.00 54.00 390.00 400.00 4,375.00 505.00 2,769.99 3,750.00 318.99 29.01 246.00 1,300.00 192.99 760.00 2,093.00 109.30 212.70 5,898.00 108.00 2,450.00 400.00 58.00 3,100.00 109.19 370.00 56.00 578.99 2,198.00 185.00 590.00 498.99 500.57 87.99 34.99 185.00 369.00 230.00 715.00 88.99 580.00 172.01 179.00 640.00 373.00 2,890.00 70.00 139.00 410.00 197.50 39.00 310.00 37.90 300.00 99.00 78.00 1,860.00 205.00 300.00 47.01 48.75


REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E PBGS AELG SAVA ZVTG KBMR PETG POPG TLSG NF1N ZM2R SALR MELR NF2R

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD AERODROM LJUBLJANA SAVA ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL PLAMA - PUR TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD ZLATA MONETA II SALUS MERCATOR NFD HOLDING

BANJALUČKA BURZA BBRB-R-A KRIP-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A BVRU-R-A ELDO-R-A ELBJ-R-A HETR-R-A BLBP-R-A ZPTP-R-A

BOBAR BANKA AD BIJELJINA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ ELEKTRO-BIJELJINA AD BIJELJINA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC FBIHKB FBIHK1C FBIHK1B JPEMR JPESR SOLTRK3 IKBZRK2 ENISR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO SOLANA DD TUZLA IK BANKA DD ZENICA ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA MLNI KMBN AIKB A2016 VZAS A2015 RMBG A2014 ENHL A2013 A2012 SJPT JMBN CCHS CNTPB

Niška Mlekara a.d. Niš Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2016K Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Obveznice RS serije A2015K Ratko Mitrovic a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Jubmes a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Centroproizvod a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK GRNT ADIN SBTP TNB VSC CEVI STB TPLF SBT

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog ADING SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TUTUNSKA BANKA SKOPJE VETERINARNO STOCARSKI CENTAR KUMANOVO FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO STOPANSKA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA

+

Oznaka

Četvrtak 8/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 63,85 105,96 0,65 24,90 177,00 18,25 10,40 252,00 16,00 94,00 0,87 2,92 430,00 154,00 2,70

Najviša 64,85 106,01 0,67 25,00 178,00 18,46 10,75 255,00 16,00 95,50 0,88 2,92 430,00 154,90 2,87

Zadnja Prosječna Promjena Količina 63,86 106,00 0,67 25,00 177,00 18,29 10,43 252,68 16,00 94,00 0,87 2,92 430,00 154,07 2,87

Promet

valuta: EUR - euro 63,94 37,70 0,67 25,00 177,56 18,42 10,48 252,82 16,00 94,17 0,87 2,92 430,00 154,19 2,78

-0,09 % 5002 0,05 % 5233 -0,15 % 111532 0,00 % 2439 -1,55 % 266 -1,98 % 2072 -1,60 % 2836 -2,82 % 117 0,38 % 1600 -0,58 % 261 0,46 % 26937 0,34 % 5589 0,00 % 22 -0,61 % 53 1,77 % 2715

319.829,00 197.306,03 74.202,35 60.964,90 47.232,00 38.159,50 29.733,93 29.580,00 25.600,00 24.579,85 23.550,71 16.319,88 9.460,00 8.172,00 7.535,02

valuta: BAM - konvertabilna marka 4.500,00 4,25 26,83 27,40 1,27 0,59 0,62 0,32 0,32 2,71 3,81

4.500,00 4,50 27,10 28,00 1,29 0,59 0,62 0,32 0,32 2,71 3,81

4.500,00 4,50 27,08 27,50 1,29 0,59 0,62 0,32 0,32 2,71 3,81

4.500,00 4,65 % 109 4,50 5,88 % 30848 0,27 0,65 % 249398 0,28 0,74 % 41566 1,29 1,57 % 5020 0,58 0,00 % 3804 0,62 0,00 % 2103 0,32 -0,93 % 2861 0,32 0,00 % 1530 2,71 -4,91 % 180 3,80 -5,93 % 50

490.500,00 138.805,50 67.511,77 11.512,50 6.469,26 2.225,34 1.304,88 915,52 488,60 487,80 190,50

valuta: BAM - konvertabilna marka 87,06 92,00 98,00 25,00 25,70 40,00 26,00 12,50 72,02 3,65

1.050,00 26.500,00 2.640,00 80,60 550,00 83,60 900,00 86,74 827,00 89,80 93,21 770,00 10.003,00 4.400,00 1.000,00

77,50 3.820,00 649,00 400,00 2.500,00 3.800,00 142,00 721,00 210,00 3.600,00 2.599,00

87,06 92,00 98,00 25,00 25,70 40,03 26,00 12,51 74,00 3,66

87,06 92,00 98,00 25,00 25,70 40,00 26,00 12,50 72,02 3,65

87,06 92,00 98,00 25,00 25,70 40,01 26,00 12,50 73,92 3,65

0,00 % 0,01 % 0,00 % -2,00 % 4,90 % -11,03 % 0,00 % -10,71 % -2,68 % -3,95 %

15980 1.391.218,80 8080 743.360,00 3645 357.210,00 1987 49.675,00 809 20.791,30 317 12.682,78 374 9.724,00 685 8.565,50 104 7.688,08 550 2.008,00

valuta: RSD - srpski dinar

1.050,00 1.050,00 1.050,00 20,00 % 8700 9.135.000,00 26.500,00 26.500,00 26.500,00 -3,64 % 200 5.300.000,00 2.800,00 2.723,00 2.723,11 0,93 % 1386 3.774.233,00 80,71 80,70 80,69 0,02 % 23654 1.908.546,16 550,00 550,00 550,00 0,00 % 3000 1.650.000,00 83,69 83,68 83,66 0,04 % 11466 959.193,08 900,00 900,00 900,00 0,00 % 1060 954.000,00 86,82 86,81 86,79 0,06 % 9835 853.535,83 945 789.728,00 850,00 836,00 835,69 -2,68 % 89,90 89,89 89,85 0,04 % 6218 558.674,54 93,26 93,25 93,23 0,00 % 5434 506.621,42 790,00 778,00 777,66 -0,51 % 589 458.040,00 10.025,00 10.015,00 10.015,22 -6,52 % 36 360.548,00 4.400,00 4.400,00 4.400,00 0,00 % 80 352.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 0,00 % 344 344.000,00

77,60 3.850,00 650,00 400,00 2.500,00 3.800,00 142,00 750,00 210,00 3.600,00 2.599,00

valuta: MKD - makedonski denar 77,52 3.832,62 649,84 400,00 2.500,00 3.800,00 142,00 726,75 210,00 3.600,00 2.599,00

47,68 3.832,62 649,84 400,00 2.500,00 3.800,00 142,00 726,75 210,00 3.600,00 2.599,00

-0,12 % 24271 1.157.254,82 -0,47 % 130 498.240,00 -0,02 % 711 462.039,00 0,00 % 1055 422.000,00 -77,27 % 138 345.000,00 0,00 % 71 269.800,00 0,00 % 1820 258.440,00 -1,79 % 295 214.390,00 2,44 % 940 197.400,00 0,00 % 50 180.000,00 -3,38 % 55 142.945,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Alfa plam Stopanska banka Skopje NFD holding Telekom Srpske Banja Luka Komercijalna banka Skopje

+6,73% +2,44% +1,77% +1,57% +0,19%

+

Powered by

business.hr

Makedonski telekom Skopje -9,82% Komercijalna banka Beograd -3,64% Zavarovalnica Triglav -1,98% Sava -1,55% Bosnalijek -1,27%

Telekom Srpske Banja Luka

Petrol

Vrijednost dionice banjalučkog teleoperatera rasla je u srijedu 1,57 posto, a promet od 6469 konvertibilnih maraka bio je dovoljan za četvrto mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja na burzi. Cijena dionice tijekom dana kretala se u rasponu od 1,27 do 1,29 KM, a najviša je ujedno bila zadnja zabilježena. Najveći rast cijene od 5,88 posto zabilježila je dionica ZIF Invest fonda kojom je trgovano u vrijednosti 138.805 konvertibilnih maraka.

Samo je 117 dionica slovenske naftne kompanije u srijedu promijenilo vlasnika na Ljubljanskoj burzi, a ukupan promet iznosio je 29.580 eura. Dionica je zabilježila jedan od većih padova na Ljubljanskoj burzi, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 252,68 eura. Najlikvidnija je u Ljubljani opet bila Krka sa 319.829 eura prometa, a to je ujedno bila jedina dionica kojom se trgovalo iznad 100.000 eura. Slovenski LJSEX pao je 0,61 posto.

+1,57 -2,82

REGIONALNI INdEkSI -1,12% BIRS +0,31% 816,84 844,26 LJSEX -0,61% FIRS -0,95% 1.383,45 3.434,82 Belex15 -1,44% MBI10 -0,29% 2.367,64 607,03 Belexline -1,02% MOSTE +0,40% 482,64 1.189,82 SASX10 -2,14% NEX20 -0,25% 13.169,42 889,69 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI +0,80% WIG20 +1,98% 2.336,27 BuX -0,06% 21.511,69 +2,02% +0,95% ATX +0,51% 2.271,96 indeksa na zatvaranju u -0,18% Stanje srijedu 7. srpnja 2010.

FTSE100 4.979,14

dAX 5.959,75

CAC40

3.470,72

MICEX 1,325.29

AMERIčkI INdEkSI dJIA +0,59% S&P500 +0,54% 9.743,62 1.028,06 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +0,10% utorak 6. srpnja 2010. 2.093,88


investor

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

30 dioniČki

Powered by

+

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

PBZ I-Stock

59,0900

25,11

HPB WAV DJE

85,4722

24,91

AC Rusija

39,6384

23,85

6,1017

19,08

122,9300

18,98

47,9541

-20,40

FIMA Equity

78,5261

-19,57

Erste Total East

30,6700

-16,20

C-Zenit

50,0968

-9,42

KD Victoria

14,5843

-8,02

KD Nova Europa ZB trend

ST Global Equity

+ MjeŠoviti

+

ZB euroaktiv AC Rusija KD Nova Europa KD Energija KD Prvi izbor OTP Europa Plus HPB WAV DJE PBZ I-Stock Raiffeisen Emerging M. Prospectus JIE ZB BRIC+ MP-Bric HR ZB trend OTP meridian 20 VB High Equity Erste Total East HI-growth HPB Titan C-Zenit MP-Mena HR Ilirika Azijski tigar Poba Ico Equity Raiffeisen C. Europe A1 ZB aktiv NFD Nova Europa ST Global Equity Platinum Blue Chip AC G Dynamic EM Ilirika JIE

139,0900

17,60

Raiffeisen Balanced

147,2100

12,91

HPB Global

102,3760

9,26

HI-balanced

9,6296

8,31

OTP uravnoteženi

105,2707

7,45

ICF Balanced

113,8999

-25,54

ST Aggressive

63,4146

-16,08

ST Balanced

177,0719

-15,51

HPB Dynamic

49,8516

-13,02

5,4733

-4,49

C-Premium

MješOVItI fOnDOVI

ST Aggressive Aureus Balanced KD Balanced HI-balanced PBZ Global fond ST Balanced Allianz Portfolio HPB Dynamic C-Premium Raiffeisen Prestige ZB global Ilirika JIE Balanced HPB Global Agram Trust Raiffeisen Balanced OTP uravnoteženi Erste Balanced ICF Balanced AC G Balanced EM

+ +

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

124,3453

13,47

Raiffeisen Bonds

169,1200

12,34

ZB bond

159,4300

11,40

Capital One

154,4000

8,34

PBZ Bond fond

126,0900

6,84

11,2017

2,82

HI-conservative

96,6100 39,6384 6,1017 9,1527 11,4459 102,9698 85,4722 59,0900 54,4400 57,0305 94,0600 314,7016 122,9300 79,5481 45,7894 30,6700 7,9717 68,0713 50,0968 420,4971 56,4598 5351,5100 59,2600 78,1300 94,4300 112,7037 47,9541 82,4415 10,6644 155,7339

Prom. %

2,01 2,01 1,88 1,44 1,39 1,38 1,36 1,18 0,98 0,87 0,84 0,82 0,75 0,73 0,68 0,62 0,59 0,44 0,37 0,32 0,24 0,23 0,19 0,13 0,11 0,07 0,03 0,03 0,02 0,00

3 mj. %

-9,39 -17,19 -10,07 -8,23 -8,47 -4,28 -3,36 -10,13 -11,19 -13,64 N/A -10,73 -6,05 -13,77 -8,73 -7,43 -7,63 -5,69 -13,98 -1,95 -2,31 -9,82 -12,67 -8,62 -5,39 -14,00 -6,93 -1,98 -4,09 -10,25

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-6,72 -4,72 -5,33 N/A -1,17 -6,96 2,47 -5,03 -5,57 -11,98 N/A -10,69 -0,62 -10,30 -9,40 -10,19 -6,11 -3,87 -13,83 5,98 1,80 -8,33 -10,48 -8,48 -4,09 -9,37 -9,99 1,48 3,50 -6,92

16,13 23,85 19,08 N/A 2,44 N/A 24,91 25,11 16,35 4,48 N/A 18,22 18,98 10,29 4,91 -16,20 8,97 16,67 -9,42 17,89 9,98 2,16 3,35 2,82 12,50 2,49 -20,40 18,19 5,49 3,77

-0,56 -24,29 -16,58 N/A 1,84 N/A -5,38 -16,22 -21,27 -15,10 N/A -9,83 2,72 -9,92 -24,62 -34,79 -2,67 -12,20 -25,22 2,17 -16,73 -19,13 -9,54 -10,93 -1,41 7,44 -7,29 -7,42 4,92 8,09

-4,68 -2,54 -3,28 -8,47 -0,62 -4,33 3,96 -2,67 -3,82 -9,91 -5,94 -7,41 1,04 -8,15 -8,50 -9,87 -4,53 -1,83 -11,35 7,77 5,03 -7,36 -8,80 -6,92 -2,86 -7,07 -10,72 4,01 3,58 -5,14

Imovina

184,330 8,970 18,922 5,516 5,069 8,274 12,907 200,381 24,884 23,968 56,188 12,526 170,686 16,865 13,276 49,506 70,613 11,141 6,989 7,451 5,408 5,817 239,136 22,819 527,530 8,283 14,405 5,597 12,984 104,368

Starost

Datum

6,18 3,33 2,73 0,35 7,40 0,96 2,84 2,97 2,55 3,43 0,23 2,32 7,69 2,19 2,76 2,76 8,36 2,96 2,38 2,33 3,12 2,95 5,22 2,13 4,03 1,67 9,70 2,51 1,34 5,70

06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 05.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010

kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn € kn € kn €

63,4146 78,2562 8,1381 9,6296 96,3200 177,0719 106,2178 49,8516 5,4733 104,9200 139,0900 138,8804 102,3760 66,7629 147,2100 105,2707 113,7000 113,8999 10,6996

1,26 0,90 0,58 0,32 0,28 0,14 0,12 0,10 0,06 0,02 -0,02 -0,15 -0,16 -0,16 -0,21 -0,25 -0,27 -0,32 -0,32

-9,54 -6,73 -3,40 -3,81 -8,33 -6,27 -2,59 -2,68 -9,11 3,25 -3,64 -7,29 -4,08 -6,91 -5,14 -7,15 -6,23 -12,86 -3,99

-10,92 -2,92 -1,81 -2,68 -4,81 -7,15 1,06 -8,68 -8,47 N/A 0,06 -4,40 -3,95 -5,15 -1,30 -8,81 -3,18 -12,55 3,65

-16,08 -4,20 4,71 8,31 6,34 -15,51 5,70 -13,02 -4,49 N/A 17,60 5,69 9,26 4,10 12,91 7,45 -2,08 -25,54 5,27

-9,07 -5,99 -4,51 -0,45 4,48 7,93 5,38 -16,51 -16,14 N/A 3,73 7,66 0,49 -4,01 5,05 1,13 -0,87 1,94 5,17

-10,75 -2,71 -1,39 -1,62 -4,11 -7,98 1,23 -9,23 -7,23 4,92 1,44 -2,89 -3,89 -4,09 0,22 -7,77 -1,54 -11,25 3,81

4,192 15,566 12,702 66,329 308,303 11,665 6,884 22,683 13,597 92,845 745,778 45,531 123,693 12,644 337,191 39,636 110,080 13,152 12,539

4,79 3,97 4,47 8,36 8,82 7,49 1,15 3,86 3,43 0,33 9,01 4,45 4,76 1,99 7,85 4,56 9,47 8,18 1,35

06.07.2010 05.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 05.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 05.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010

€ € € € € € kn € €

126,0900 121,3324 11,2017 169,1200 137,3816 159,4300 154,4000 125,8200 124,3453

0,17 0,14 0,13 0,02 -0,01 -0,05 -0,05 -0,08 -0,15

-0,51 -0,70 1,01 0,58 0,84 2,07 0,81 -0,17 -0,57

4,67 1,54 4,05 4,52 2,50 4,65 3,97 4,80 1,33

6,84 6,29 2,82 12,34 6,27 11,40 8,34 3,44 13,47

4,44 4,15 1,37 6,69 3,85 5,31 7,92 4,17 4,90

4,77 1,61 4,27 5,12 2,62 4,96 3,99 5,08 1,64

81,406 46,906 6,076 294,831 46,453 175,046 12,580 98,050 10,302

7,33 4,76 8,36 8,12 8,40 9,01 5,70 7,10 4,56

06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010

kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn € kn kn € kn

131,0600 138,6734 124,0900 139,2220 142,4600 136,3400 136,8426 133,2381 123,8500 130,2595 121,0429 115,2971 11,1702 10,5194 106,9549 101,1171 104,0600 160,9339

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,68 0,61 0,87 0,75 0,76 0,89 0,39 0,70 0,64 0,74 0,65 0,79 0,84 0,77 0,76 0,54 1,06 0,42

1,65 1,53 2,18 1,96 2,03 1,84 1,15 1,92 1,93 2,25 1,53 1,65 1,96 1,85 1,87 -0,07 2,46 1,11

5,45 3,53 4,85 6,22 6,31 5,12 3,57 4,93 3,16 6,15 4,21 4,89 4,85 4,56 5,62 N/A N/A 4,76

6,50 3,34 4,46 4,36 4,92 4,47 4,73 4,51 4,17 5,72 4,30 5,48 6,43 4,75 6,01 N/A N/A 4,90

1,72 1,57 2,27 2,04 2,10 1,90 1,16 1,97 1,95 2,31 1,57 1,70 2,02 1,91 1,95 -0,10 2,52 1,17

1163,271 88,454 229,002 103,322 1145,748 620,409 102,626 37,643 46,204 220,574 138,391 143,831 70,068 33,142 145,679 5,212 385,768 2358,611

11,27 9,96 7,96 7,75 7,36 7,10 6,78 6,51 5,23 4,76 4,54 2,67 1,78 1,09 1,15 0,94 0,79 9,96

06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010 06.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

€ € kn kn kn € € kn € kn € kn € € kn € € € kn kn € kn € kn kn kn kn € € €

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

PBZ Bond fond HPB Obveznički HI-conservative Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income ZB bond Capital One Erste Bond OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI

Erste Bond

125,8200

3,44

ICF Fixed Income

137,3816

6,27

HPB Obveznički

121,3324

6,29

PBZ Bond fond

126,0900

6,84

PBZ Novčani fond ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus

+


investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 8/7/2010

TrŽiŠTe NoVCa

regija

Skok prometa na 713 milijuna

SaSX-10 izgubio 2,14 posto

Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je u srijedu 713,07 milijuna kuna s prosječnom kamatnom stopom 1,38 posto. Većinu prometa činili su krediti na mjesec dana, kojih je odobreno 386,68 milijuna kuna, a plasirano je i 282,39 milijuna kuna na rok od dva tjedna, pet milijuna kuna na rok od tjedan dana te 39 milijuna kuna prekonoćnih kredita. B. S.

U srijedu su svi indeksi u regiji, osim banjalučkog BIRS-a koji je bio u plusu 0,31 posto, zabilježili pad vrijednosti. Najviše je pao, 2,14 posto, sarajevski indeks SASX 10, koji je dan zaključio na 889,69 bodova. Najtrgovanija je bila dionica mostarske Elektroprivrede sa 12.682,78 konvertibilnih maraka prometa, a to je ujedno bila jedina

dionica s prometom većim od 10.000 KM. Većini dionica na burzi vrijednost je pala. Beogradski brokeri najviše su posla imali s dionicom Niške mlekare kojom je trgovano u iznosu 9,1 milijun dinara. Druga na popisu, dionica Komercijalne banke, zabilježila je 5,3 milijuna dinara prometa. Energoprojekt holding podbacio je s prometom od samo 789.728 dinara uz pad cijene 2,68 posto. Beogradski indeks BELEX 15 bio je u minusu 1,44 posto. B. S.

brojke

1,12 0,29 posto pao je slovenski SBITOP

posto pao je makedonski MBI 10

Dionice Atlantica skupe, ali mirovinci ipak sudjeluju ipak iSpLaTiVo Cijena dionice u dokapitalizaciji Atlantic grupe, na koju je zbog kratkoće vremena pozvano 15 najvećih ulagača, za mirovinske je fondove prilično visoka, ali izvori tumače kako je konačni dobitak nakon kupnje Droge Kolinske ipak dovoljan mamac za sudjelovanje Atlantic grupa objavila je u srijedu na Zagrebačkoj burzi poziv ulagateljima za dokapitalizaciju tvrtke potrebnu nakon akvizicije slovenske Droge Kolinske. Poziv je upućen samo velikim, posebice institucionalnim ulagačima među kojima su i svi domaći obvezni mirovinski fondovi. Temeljni kapital povećava se za 34.572.200 kuna, na 133.372.000 kuna, izdavanjem 864.305 novih dionica na ime nominalne vrijednosti 40 kuna. Cijena svake dionice koju će ulagatelji moći kupiti razmjerna je njihovom dosadašnjem udjelu i koštat će 700 kuna. Izvori iz mirovinskih fondova, koji nisu htjeli biti imenovani, smatraju kako je tako određena cijena prilično viso-

ka, ali ističu da unatoč tome neće odustati od sudjelovanja u dokapitalizaciji. Naime, euforija oko preuzimanja slovenske tvrtke još traje, a mirovinci smatraju da će akvizicija Emila Tedeschija donijeti vrlo dobre rezultate Atlantic grupi u sljedećem razdoblju. Stoga smatraju da ne bi trebalo odustati od dokapitalizacije zbog visoke cijene.

Spasioci Deg i ebrD

Osim toga, Tedeschi se ne mora brinuti zbog uspjeha dokapitalizacije jer će dionice koje ostanu neupisane ili neuplaćene biti ponuđene moćnim institucijama, a riječ je o njemačkoj investicijskoj banci DEG te Europskoj banci za obnovu i razvoj. Rok za upis dionica je 12. srpnja, a

eMiL TeDeSCHi, većinski vlasnik i predsjednik Uprave Atlantic grupe, žuri se s dokapitalizacijom tvrtke SNIMIO hRVOjE DOMINIć

rok za njihovu uplatu istječe u ponoć 15. srpnja. Tedeschi, kao predsjednik Uprave, u pozivu za dokapitalizaciju objašnjava zašto će mali dioničari biti isključeni iz dokapitalizacije, a razlog je prije svega vrijeme kojega Tedeschi i nema u obilju nakon što je dao 382 milijuna eura za Drogu Kolinsku. "Budući da je priprema i provedba javne ponude, u slučaju kada bi se svim dioničarima pružilo pravo na prvenstveni upis dionica, proces koji je nužno povezan s izuzetno velikim troškovima provedbe i dugotrajnosti pritjecanja novog kapitala zbog zakonski propisanih rokova koje je pri tome nužno poštovati, radi izrazite potrebe maksimalnog ubrzanja po-

stupka prikupljanja potrebnog vlastitog kapitala društva, Uprava je donijela odluku o pozivu na upis i uplatu onim pravnim i fizičkim osobama od kojih se opravdano može očekivati postojanje izraženijeg interesa, odnosno može se pretpostaviti izraženija financijska mogućnost, te time i promptni odaziv pozivu na sudjelovanje u predmetnoj dokapitalizaciji", stoji u obrazloženju odluke o isključenju nekih dioničara.

roMF drži 9 posto

Za dokapitalizaciju su se kvalificirali dioničari koji u portfelju imaju više od 6500 dionica, a riječ je o 15 dioničara od kojih su četiri fizičke osobe, a među njima je i Emil Tedeschi. Ante Pavić

petnaest odabranih za dokapitalizaciju 1. Emil Tedeschi 2. Raiffeisen mirovinsko društvo 3. Lada Tedeschi Fiorio 4. DEG 5. AZ OMF 6. Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 7. Skandinaviska Ensklida Banken 8. PBZ Croatia osiguranje Obvezni mirovinski fond 9. Erste Plavi obvezni mirovinski fond 10. Skrbnički račun za UniCredit Bank Austria 11. Neven Vranković 12. Raiffeisen Bank d.d. 13. Mladen Veber 14. PBZ d.d./CN LTD 15. Croatia osiguranje d.d.


OBVEZniČKO TrŽiŠTE

PETOLJETKA ZSE-a

Ivan Šuker, odlučio je riskirati i zadužiti zemlju u dolarima, unatoč tome što je dolar samo malo iznad rekordno niskih razina u odnosu na euro, što nam dugoročno izgledno povećava cijenu duga 24

Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE-a, posebnu je pozornost posvetila izradi pravilnika internih procedura i planu interne revizije 26

Do 2017. godine Hrvatska će vratiti obveznice i kredite vrijedne 89,7 milijardi kuna DOBiTnici DAnA (ZSE) Kaštelanski staklenici +32,00 Genera +4,64% Liburnia Riviera +4,55% Industrogradnja +3,54% Lošinjska plovidba +2,61% 34 Raste

Burzi od rasta prometa važnije procedure

GUBiTnici DAnA (ZSE) Vupik -15,33% Žitnjak -9,85% Dioki -8,74% Atlas Nekretnine -6,49% Zvijezda -5,95%

12 Nema promjene

24 Pada

inDEKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,107.79 146,56

Prom. 0,13% 0,13%

Sirova nafta 72,14 Prirodni plin 4,69 Zlato 1.192,60 Srebro 17,83 Goveda 90,96

4,61% 2,85% 1,38% 0,12% 1,07%

Crobex zamalo pao ispod 1800 bodova nEmA PrOmETA Ulagači su u srijedu na dionice potrošili samo 15 mil. kuna, ponovno je prevladavala prodaja, a nešto veća kupnja odnosila se na dionicu Ine Crobex je u srijedu jedva opstao iznad 1800 bodova prvi put od srpnja prošle godine uz i dalje nizak obujam trgovanja te slab interes za kupnju. Dionički indeks Zagrebačke burze iznosio je 1819 bodova i zaključio je dan u minusu 0,3 posto. Crobex 10 izgubio je 0,01 posto i iznosio je 974,08 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je oko 15 milijuna kuna.

Ulagači zbunjeni

"Promet na domaćem tržištu i dalje stagnira na niskim razinama, a Crobex je znatnije potonuo jer je kupnja slaba. Uz tako nisku likvidnost i ulagači koji razmišljaju o kupnji radije se drže po strani dok trgovanje ne oživi. Kakva nas tek letargija čeka", pita se Stjepan Laća, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu

Finesa Capital. Kako dodaje, dosta neodgovorenih pitanja ostavile su vijesti Reutersa i Bloomberga o namjeri države da emitira 10-godišnje dolarske obveznice. Pozivajući se na izvore bliske bankama aranžerima izdanja, obje agencije spekuliraju o prinosu u visini 6,75 posto, ali ne navode precizan iznos emisije. "U nedostatku službenih objava ostaje nam čekati 14. srpnja, kada istječe rok za njihov upis, pa ćemo vidjeti koliki je ustvari iznos emisije i kolika će na kraju biti cijena zaduživanja", navodi Laća. Na burzi je najveći promet ostvaren dionicom HTa u visini 3,8 milijuna kuna. Cijena joj je pala 0,4 posto, na 257,9 kuna. Drugo najlikvidnije mjesto uzela je dionica Ericssona Nikole Te-

www.business.hr

KOmEnTAr

Izvan regije

Ante Pavić ante.pavic@business.hr

D GOrDAnA KOVAČEViĆ, predsjednica Uprave Ericssona, koji je u srijedu pao gotovo dva posto snimio hrvoje dominiĆ

sle, koja je pala 1,61 posto, na 1289,86 kuna. Ericssonom je ostvareno 2,66 milijuna kuna prometa.

ina iznenada porasla

Titulu dobitnika dana uzela je u srijedu dionica Ine. Najveća domaća naftna kompanija porasla je 2,82 posto, na 1699,89 kuna. Inom je trgovano u dnevnom cjenovnom rasponu od 1650 do 1699,89 kuna, pri čemu je ostvaren iznenađujuće visok promet od 1,8 milijuna kuna. Za razliku od uspješne Ine, titulu gubitnika dana ponovno je osvojila dionica

Hoće li Crobex u četvrtak pasti ispod 1800 bodova, otkrijte na ...

Ingre. Cijena tog zagrebačkoga građevinara pala je čak 4,46 posto, na 24,65 kuna. Ingrom je ostvaren promet nešto manji od pola milijuna kuna, a najniža dnevna cijena dionice približila se razini od samo 23 kune. "Na svjetskim burzama bio je miran dan što se tiče makroekonomskih objava. Nove smjernice mogle bi stići tek početkom idućeg tjedna, kada počinje sezona objave rezultata američkih kompanija za drugi kvartal", zaključio je Laća.

Nikola Sučec

ok se mnoge zemlje u svijetu bore kako smanjiti visoku razinu duga, a pritom ne ugušiti rast, regija istočne i srednje Europe ima tu prednost da se ne suočava s rastućim dugovima, napisali su analitičari austrijske Erste banke. Hrvatska, koja se godinama borila kako bi dokazala da ne pripada Balkanu, po tim mjerilima ne spada ni spomenutoj regiji jer je sve zaduženija zemlja s gospodarstvom koje još uvijek klizi nizbrdo, za razliku od ostatka regije, što su potvrdili i u Ersteu. Nisu naznačili kamo bi to Hrvatska mogla pripadati, ali je sve dalje od prosjeka regije. Vladajuća stranka sve glasnije Hrvatsku uspoređuje sa SAD-om i najbogatijim zemljama EU, pa bi Ersteu netko iz Vlade mogao poručiti da Hrvatsku ubuduće izostavi iz sličnih analiza (osim ako se ne analizira Kalifornija ili Skandinavija) u nekoj od svojih sljedećih apologetskih presica na kojoj će nas uvjeravati da nam ipak ide bolje nego rudarima u Engleskoj.

nikola.sucec@business.hr

www.business.hr

Business.hr broj 673  

Varteks ostao bez novca za robnu kuću u Rijeci četvrtak 8/7/2010 NA ŠTO JE SVE TROŠEN NOVAC 4-5 General Kotromanović KIO je mjesečno stajao...