Page 1

NOvA 'AMERIČKA' OBvEZNICA EZNICA

POBUNA KAMIONDŽIJA 12

Ministar financija u tišini je pripremio novo izdanje dolarske obveznice iako se već opekao na lanjskoj 'američkoj' obveznici jer je dolar u međuvremenu ojačao 15 posto 2

Osiguranje tegljača u Zagrebu dvaput skuplje nego u Daruvaru

Šuker nas zadužuje u SAD-u, a dolar raste srijeda 7/7/2010

broj 672 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

GAZDA PREUZIMA KONTROLU

Matija Martić

dolazi sPAšAvANJE 4-5 Vlasnik najvećeg alternativnog telekoma godinama je operativno vođenje kompanije prepuštao drugima; kriza i zaduženost očito su ga doveli do odluke da stvar preuzme u svoje ruke...

Seljak će dobiti poticaje i ako ne proizvodi, a svoju će kvotu moći i prodati INTERvJU: RAMONA FRANIĆ Stručnjakinja za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu politiku upozorava na raskorak u resornom ministarstvu između onih koji se pokušavaju prilagoditi EU 6 i onih koji pokušavaju taktizirati s domaćim proizvođačima

foto šuvAr/cropix

na čelo Optime


info&stav

indikator

2-3

business.hr

Što stariji to nesretniji Nacionalni indeks sreće u svibnju je u odnosu na prethodni mjesec pao za 1,3 boda, na 62,6 bodova, pokazalo je istraživanje Banke, Hendala i Allianza. Jedino se nije smanjila sreća mladih, i to zahvaljujući tome jer ne znaju, ili ne brinu, tko ih financira…Prvi put od početka mjerenja palo je gotovo svih devet komponenti indeksa

nijemci bez papira Njemačka je napravila prvi korak na putu prema uspostavi sustava autorizirane elektroničke pošte, koji će ljudima omogućiti upućivanje pravno valjanih narudžbi i zahtjeva putem interneta bez ‘papirnate’ potpore. Registracija je počela jučer, a prvi će pružatelji usluga biti GMX i web.de. De-Mail korak je prema ukidanju papirnatih dokumenata

Srijeda 7/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

U tiŠini PriPrEMLJEna JoŠ JEdna ‘aMEriČka’ oBVEZniCa

Dolar raste, a Šuker nas opet zadužuje u SAD-u Alarmantno stanje u proračunu, koji je već na kraju lipnja bio ‘kratak’ za 7,7 milijardi kuna, odugovlačenje Vlade s

rezanjem rashoda, ali i početak sezone koja prvim statistikama ne budi nadu u rast prihoda natjerali su ministra

financija Ivana Šukera na hitnu reakciju - u tišini i bez znanja analitičara domaćih banaka dogovorio je prošire-

anaLitiČari UPoZoraVaJU

Uskoro jedan dolar - jedan euro S objavom novog zaduženja Hrvatske u dolarima osvanule su procjene kretanja tečaja dolara u sljedećih godinu dana koje upućuju na to da će dolar nastaviti jačati u odnosu na euro, i to više od 25 posto. To bi značilo da bi i hrvatski dug u dolarima, koji ministar financija Ivan Šuker unatoč upozorenjima analitičara i dalje nije osigurao od tečajnog rizika, mogao porasti za otprilike isti iznos. A Šuker se na ‘američkim’ obveznicama već ozbiljno opekao. U posljednjih šest mjeseci dolar je u odnosu na euro ojačao 15 posto pa nam je samo iznos kamate od izdanja porastao za oko

80 milijuna kuna, a iznos ukupnog duga po toj obveznici više od 225 milijuna dolara. Kanadska analitička kuća TD Securities, koja u posljednjih godinu i pol ima najpouzdanije procjene kretanja dolara, piše agencija Bloomberg, očekuje da će dolar nastaviti jačati do 2011. , kada bi se trebao izjednačiti s eurom. Trenutačno euro vrijedi oko 1,26 dolara. Hoće li ministar upozorenja shvatiti ozbiljno i osigurati se od tečaja, tek ćemo vidjeti, ali toliki porast vrijednosti dolara mogao bi, samo na kamatama na obje američke obveznice, ugroziti naredni proračun.

nje u listopadu prošle godine izdane ‘američke’ obveznice. Za koliko će nas Ministarstvo financija ovaj put zadužiti još nije poznato, no izdanje nove obveznice već je dogovoreno. Prema izjavama agenata izdanja koje je prenio Reuters, kamata na nove obveznice ostala je kao u listopadu 6,75 posto. Iako je ta kamata daleko iznad očekivane stope rasta hrvatskog BDP-a u sljedećem razdoblju, domaći su analitičari njome zadovoljni, posebno zato što investitori u posljednje vrijeme prilikom kupnje duga europskih država zbog rasta rizika njihove otplate zahtijevaju sve veće premije. Prema izvorima iz Ministarstva financija, to neoče-

intErVJU U SLoVEnSkiM FinanCaMa

Tedeschi: Ne idem Todoriću po savjete Emil Tedeschi, vlasnik i prvi čovjek Atlantic grupe koja je preuzela Drogu Kolinsku, u intervjuu za slovenske Finance kazao je da nije tajkun i da od Ivice Todorića ne traži savjete. "Hrvatski novinari smatraju da sve veće poslovne odluke prvo kažete Todoriću", provocirala je novinarka Tedeschija, koji je uzvratio: "Ne, to jednostavno nije točno." Slovensku je novinarku za-

nimalo hoće li Drogini proizvodi biti na Konzumovim policama. "Svakako, Konzum je naš najveći partner, a Mercator je drugi. Ne vidim razloga zašto se regionalno prepoznati brendovi ne bi prodavali na svim tržištima… O tome sam razgovarao s Ivicom Todorićem i Žigom Debeljakom (predsjednik Uprave Mercatora, op.a) jer me zanimao odaziv naših kupaca", kazao je Tedeschi.

Ne iznenađuje ga propast tajkuna jer je došlo vrijeme kada će se iskristalizirati tko radi dobro, tko je financiran iz dobrih izvora i tko razumije posao. Smatra da za probleme nisu krivi tajkuni nego slabi menadžeri i loši poslovni modeli te navodi primjer Swissaira i Parmalata. Govoreći o ulasku Hrvatske u EU, Tedeschi je istaknuo da Hrvatska pripada europskom krugu te da se osobno

osjeća kao Europljanin. "Ja sam stopostotni Europljanin, tako su me odgajali. Moj je pradjed imao austrijsku putovnicu, rođenjem je bio Nijemac, a bio je oženjen Hrvaticom". Diplomatski je izbjegao odgovor na pitanje koja vlada, hrvatska ili slovenska, bolje provodi reforme kazavši da nije radio analize vlada. U Hrvatskoj postoji poseban fenomen, smatra Tedeschi. "Svi


››

BisER dAnA

BRoJkA

19

Ovim Zakonom uvodi se nulta tolerancija na alkohol, što znači da možete voziti automobil ako imate 0,5% promila alkohola u krvi, ali ne možete popiti čašicu piva na utakmici

kandidata konkurira za jedno mjesto na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je najveća navala na studij antropologije (64 kandidata na jedno mjesto), podaci su Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Slijede Promet, FPZ, PMF…

MARiJAnA PETiR (Hss) u Saboru za rasprave o izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima

uvodnik

Vraća se čovjek iz sjene jer su vremena ozbiljna ivAn ŠukER već se opekao na tečaju jer je dolar od prošlog izdanja obveznica ojačao 15 posto Snimio hrvoje dominić

kivano izdanje obveznica ne znači odustajanje od skorog izdanja oko 4,5 milijardi kuna vrijednih obveznica na domaćem tržištu, koje je prvi najavio Business.hr. Te bi obveznice trebale biti plasirane do kraja sljedećeg tjedna. Aranžeri nove ‘američke’ desetogodišnje obveznice su Barclays, Citi i JPMorgan. igor Prstec

smo za promjene, ali nitko ne želi da to ide na njegovu štetu". Političkih ambicija Tedeschi nema, tvrdi da je prema drugima liberalan, a prema sebi konzervativan, da poštuje različitosti, da je socijalno osjetljiv i razumije nove trendove. "U poslu nisam dogmatičan. Vjerujem da odnos među ljudima, prijateljima i članovima obitelji nije na prodaju. Sve drugo ima svoju cijenu." Slovence, koji su Podravki prodali poznati Drogin brend Čokolešnik, utješio je obećanjem da bi mogli napraviti novi Čokolešnik. B.hr

MATiJA MARTić sjeo je natrag u vruću direktorsku fotelju Snimio hrvoje knez dražen tomić drazen.tomic@business.hr

N

ajnoviji povratak Matije Martića na mjesto prvog čovjeka Optima Telekoma snažan je signal za domaće telekomunikacijsko tržište, ali i za taj najjači domaći telekom. Iako ga se uvijek smatralo čovjekom iz sjene, Martić je uspješno kormilario Optiminim brodom. No, kako stvari sada stoje, očito smatra kako je vrijeme da kormilo preuzme sam jer se kompanija nalazi u vrlo delikatnom razdoblju. Uspjeti i još snažnije se razvijati ili stagnirati i biti progutan od većih, ili čak propasti. Naravno, sve su opcije moguće, a daljnja sudbina kompanije ovisit će o Matiji Martiću.

NagomilaNi dugovi

veći od 980 milijuna kuna, a investitori u dionice i komercijalne zapise sve snažnije pritišću - to su samo neki od problema koji stoje pred Martićem. Kako se očekuje i tržišna konsolidacija, jasno je da bi Optima mogla prije svega s nekim strateškim

››

Za Optimu su bili zainteresirani i Telekom Slovenije, ali i Vipnet, odnosno njegov vlasnik Telekom Austria partnerom biti vrlo važan igrač na tom tržištu. K tome su, kako se spekulira, za Optimu bili zainteresirani i Telekom Slovenije, ali i Vipnet, odnosno njegov vlasnik Telekom Austria. Tko će koga na kraju kupiti ili s kojim će se domaćim telekom spojiti Optima bilo da je riječ o B.netu, H1 Telekomu ili Metronetu, tek će vrijeme pokazati, a dobro poznavate-

lji telekom tržišta tvrde kako je za te kombinacije u ovom trenutku potrebna kristalna kugla. Velika su prepreka domaćem udruživanju telekoma nerealne procjene vrijednosti te ego vlasnika i upravljačkih struktura. Sam je martić uvijek tvrdio da se u poslu može više, no isticao je kako je zadovoljan s onime što je napravio. Za Optimu Telekom,

koji je njegov posljednji veliki projekt, mnogi su mu govorili da suicidalan, no on je i tada uspješno plivao i pozicionirao kompaniju. Poznavatelji prilika procjenjuju da Martićev povratak na čelo Optime može sugerirati kako preuzimanjem vođenja kompanije želi dati jasan signal tržištu kako kreće još oštrija borba za tržišne udjele.


tema 4-5

GAZDA PREUZIMA KONTROLU Vlasnik najvećeg altern kompanije prepuštao drugima; kriza i zaduženost očito su g

Matija Martić dola Iako nam sam Martić i nitko iz Optima Telekoma to nije želio potvrditi, nekoliko izvora s telekom tržišta potvrdilo nam je kako se u samoj kompaniji već dulje govori o Martićevu povratku. Preslagivanje u Upravi najavljuje i poziv za glavnu skupštinu dioničara, koja će se održati 8. srpnja, a u njemu stoji da Matija Martić napušta Nadzorni odbor Prema svim signalima s tržišta, Matija Martić preuzima operativno vođenje Optima Telekoma. Na telekom tržištu već se dulje govori kako gomilanje dugova Optime na gotovo milijardu kuna ne zadovoljava najvećeg pojedinačnog dioničara i osnivača tvrtke te sadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Matiju Martića, što bi moglo rezultirati njegovim preuzimanjem operativnog vođenja kompanije.

Bankarski stisak

Pritom njega i kompaniju zasigurno 'pritišću' i banke koje su dale kredite i otkupile komercijalne zapise, pri čemu se najviše izložila Zagrebačka banka. Zaba, kako doznajemo, i radi naj-

veći pritisak. Iako nam sam Martić i nitko iz Optima Telekoma to nije želio potvrditi, nekoliko izvora s telekom tržišta potvrdilo nam je kako se u samoj kompaniji već dulje govori o tome. Preslagivanje u Upravi najavljuje i poziv za glavnu skupštinu dioničara, koja će se održati 8. srpnja, a u njemu stoji da Matija Martić napušta Nadzorni odbor. Prema informacijama naših izvora, postoji nekoliko varijanti promjena, ali u svima mjesto predsjednika Uprave kompanije preuzima Martić. Dosadašnji predsjednik Uprave Goran Jovičić u jednoj bi varijanti trebao preuzeti mjesto glavnoga tehničkog direktora ili čak otići, a član Uprave Da-

mir Bokšić mogao bi napustiti kompaniju.

Prodati ili držati?

Glavna skupština, na kojoj bi mogla biti donesena i odluka o promjenama u Upravi Optima Telekoma, donijet će odluku i o imenovanju Ivana Martića članom NOa. Dosadašnja članica Nada Martić ostaje u NO-u, čime Martić sebi osigurava da preuzimanjem operativne kontrole nad kompanijom ima kontrolu i nad NO-om. Iz NO-a izlazi i nekadašnji prvi čovjek Optime Telekoma te bivši ministar Roland Žuvanić. Spekulacije s telekom tržišta nadalje govore kako je riječ o pripremama za prodaju Optima Telekoma strateškom partneru, bilo da je riječ o telekomunikacijskoj kompaniji ili nekom većem investicijskom fondu koji bi pomogao u nastavku razvoja najjačega domaćeg alternativnog telekoma. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

ALFA I OMEGA ICT INDUSTRIJE

Dugogodišnje iskustvo pretočeno u Optimu Čovjek iz sjene, kako Matiju Martića nazivaju u telekomunikacijskoj branši u Hrvatskoj, poslovni je put započeo u Digitronu u Bujama, jednoj od rijetkih takvih tvrtki u tada komunističkoj istočnoj Europi. Do 1988. radio je u Digitronu u Bujama na raznim rukovodećim mjestima i tada je, kako je prije nekoliko godina kazao upravo za Business.hr, shvatio da je nezadovoljan tim stanjem i odlučio je pokrenuti privatni posao. Početak je bio izazovan i interesantan: Martić je živio u Sloveniji i tamo pokrenuo posao zbog početaka stvaranja poduzetničkog okružja. Riječ je bila o poslu s Olivettijem i prvi veliki korisnici bili su mu iz bankarske i financijske branše. Na početku se bavio prodajom

informatičke opreme, računala i printera. Početkom devedesetih, nakon raspada Jugoslavije, Martić je sjedište tvrtke preselio u Rijeku, a Optima se okrenula novim tržišnim nišama i pokrenula distribuciju Avaya i Lucenta (telekom oprema) za Hrvatsku i regiju. Tada su osnovane i tvrtke u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Mađarskoj. U središnjoj je Europi Optima izradila brojna rješenja za telekomunikacijsku industriju, prije svega na području kontakt-centara. Potom je Martić početkom liberalizacije telekomunikacijskog tržišta odlučio osnivati Optima Telekom, a ostatak poslovanja polako je napustio i okrenuo se isključivo telekomunikacijama.

VLA

OT-OPTIMA TELE Vlasnik/nositelj računa 1. MARTIĆ MATIJA 2. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. 3. HANŽEKOVIĆ MARIJAN 4. ZAGREBAČKA BANKA d.d. 5. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. 6. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA d.d./AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND 7. ZAGREBAČKA BANKA d.d. 8. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d.

GORAN JOVIČIĆ, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Optima Telekoma Snimio hrvoje knez

9. ŽUVANIĆ ROLAND 10. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. Ukupno:


nativnog telekoma godinama je operativno vođenje ga doveli do odluke da stvar preuzme u svoje ruke...

business.hr Srijeda 7/7/2010

azi na čelo Optime MATIJA MARTIĆ, većinski vlasnik Optima Telekoma Snimio hrvoje knez

NA UDARU RECESIJE

Pad prihoda i gubitaka Poslovni rezultati najvećeg domaćeg alternativca Optima Telekoma pokazuju da je telekom tržište na udaru krize jer su prihodi pali 3,71 posto, na 111,02 milijuna kuna, u prvom kvartalu ove godine. Prema izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi, Optima je u istom razdoblju smanjila i gubitak čak 32,93 posto, na 19,15 milijuna kuna, a u prvom kvartalu prošle godine taj je gubitak iznosio 28,6 milijuna kuna. Optima Telekom povećao je dugoročne obveze 3,4 posto, na 262,97 milijuna kuna, a kratkoročne nešto snažnije - 8,14 posto, na 717,82 milijuna kuna. Ukupne dugoročne i kratkoročne obveze Optima Telekoma tako su na kraju ožujka ove godine iznosile 980,8 milijuna kuna uz rast 6,83 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

FRANJO LUKOVIĆ, predsjednik Uprave Zabe

ASNIČKA STRUKTURA

EKOM d.d./REDOVNA DIONICA OPTE-R-A Stanje 1.859.569

[%]

Vrsta računa

65,94 Osnovni račun

Mjesto BUJE, HRVATSKA

134.500

4,77 Skrb. račun

ZAGREB, HRVATSKA

133.962

4,75 Osnovni račun

ZAGREB, HRVATSKA

99.788

3,54 Skrb. račun

ZAGREB, HRVATSKA

97.891

3,47 Skrb. račun

ZAGREB, HRVATSKA

76.582

2,72 Skrb. račun

SPLIT, HRVATSKA

42.809

1,52 Osnovni račun

ZAGREB, HRVATSKA

40.950

1,45 Osnovni račun

ZAGREB, HRVATSKA

30.301

1,07 Osnovni račun

ZAGREB, HRVATSKA

0,89 Skrb. račun

ZAGREB, HRVATSKA

25.121

90,12

Snimio hrvoje knez


tema 6-7

INTERVJU: RAMONA FRANIĆ Stručnjakinja za ekonomiku pol nom ministarstvu između onih koji se pokušavaju prilagoditi EU i

Seljak će svoju kvotu i pravo na poticaj moći prodati drugome Prilagodba sustava potpora onom u EU vlasnicima poljoprivred-nih hektara osigurat će poticaje bez obzira na to proizvode li ili ne, sve dok zemlju održavaju u dobrom stanju, no samo će veći poljoprivrednici i kombinati biti konkurentni, a mali svoju kvotu i pravo na poticaj mogu prodati - ili naći dodatni izvor prihoda, poručuje profesorica zagrebačkog Agronomskog fakulteta Postojeći sustav poticaja u poljoprivredi nije bio održiv, a rezovi bi se morali raditi i da nije nastala globalna kriza, smatra Ramona Franić, profesorica zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Pritom kao stručnjakinja za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu politiku upozorava da agrarni političari u procesu prilagodbe Hrvatske EU više prepisuju europski model poljoprivrede nego što ga prilagođavaju stvarnim uvjetima u hrvatskom agraru te najavljuje promjene koje će pogoditi hrvatsko selo ulaskom u EU. Krupni kombinati zbrajaju profite, a seljaci su na koljenima. Gdje su uzroci krize? - Uzroci su i u bližoj prošlosti, u odnosu politike u posljednjih dvadeset godina prema poljoprivredi, a još su dublji u socijalističkom raz-

doblju kad je privatni sektor u poljoprivredi bio marginaliziran. Ono kroz što naši seljaci prolaze događalo se i u drugim zemljama. Pritom se prilagodba EU često odvija bez pravih argumenata prema našim poljoprivrednicima. Našim je agrarnim političarima važnije da se prilagode očekivanjima EU nego stvarnim prilikama u hrvatskom selu. Dojam je da se resorno ministarstvo raslojava na struju koja prema svojim zadaćama mora ispuniti sve uvjete pregovara, a drugi sloj pokušava taktizirati s domaćim proizvođačima. Proizvođači govore da i u EU u poljoprivredi vlada planska proizvodnja, a ne slobodno tržište. - Da, ali to nije planska proizvodnja kako je naši ljudi shvaćaju, kao što je bilo u socijalizmu. Ono što se pre-

slikava iz EU kod nas su proizvodne kvote. U tim kvotama najbolji i nauspješniji proizvođači dobiju svoj dio kolača. Ono što mali proizvođači mogu očekivati od države jest da osigura administrativni okvir, propise, da potiče njihovo udruživanje, izgradnju zajedničkih skladišnih kapaciteta i sl. Ali sama proizvodnja, da će im netko reći proizvodite to i toliku ćete cijenu dobiti, toga više nema, nema jamčenja cijena. Najsnažniji su prigovori upravo upućeni institucijama poput inspekcije i carine da su korumpirane i ne provode zakonske propise. - Nažalost, i s naše strane kao istraživači u suradnji s institucijama često nailazimo na nedorečenosti i ne možemo dobiti odgovarajuće podatke. To je i osnovna zamjerka Europske ko-

misije - u načelu je sve dobro isplanirano, ali stvari operativno ne funkcioniraju. Konkretno, u kontroli uvoza ima propusta. Prijašnjih godina poticaji nisu uvijek bili vezani uz domaće resurse, nego su se davali za proizvode bez obzira na to jesu li iz uvoza ili domaćeg uzgoja. S obzirom na to da je puno lakše uvesti nego proizvesti, to nije bio dobar signal domaćim proizvođačima. Gdje je rješenje - prepustiti proizvodnju velikim kombinatima ili stvoriti uvjete u kojima će i mali proizvođači rentabilno poslovati? - I kod nas će se ulaskom u EU najvjerojatnije dogoditi isto što i u Sloveniji. Prilagodba EU trebala bi donijeti neke pozitivne rezultate, a to je da će se više poticaja dati većim proizvođačima, ne nužno kombinatima,

nego većim poljoprivrednim gospodarstvenicima. Privatnici okrupnjuju zemljište jer je to preduvjet rentabilnosti - na malom se zemljištu samo uz intenzivan rad može postići profitabilnost. Naš se zakon o potporama već od 1999. orijentirao na poticanje hektara, ali se sadašnjom prilagodbom sustavu EU površine odvajaju od proizvodnje. Vlasnik poljoprivrednih hektara dobit će poticaje bez obzira na to proizvodi li ili ne, sve dok zemlju održava u dobrom stanju, a svoju kvotu i pravo na poticaj može prodati. EU traži nova tržišta za svoje proizvode jer je njihovo tržište prezasićeno. Stare su se članice bojale da će ih proširenjem unije preplaviti jeftiniji proizvodi novih članica. Zato je izgrađen sustav kvota i to se nije dogodilo, naprotiv. Tako da će i


ljoprivrede i agrarnu politiku upozorava na raskorak u resori onih koji pokušavaju taktizirati s domaćim proizvođačima

business.hr Srijeda 7/7/2010

››

Prijašnjih godina poticaji nisu uvijek bili vezani uz domaće resurse, nego su se davali za proizvode bez obzira na to jesu li iz uvoza ili domaćeg uzgoja RAMONA FRANIĆ, profesorica Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Hrvatsku, ulaskom u EU, vjerojatno još više preplaviti proizvodi iz EU. Ako je u interesu EU da naši proizvođači odustanu od poljoprivredne proizvodnje, gdje je budućnost sela i privrede na selu? - Dio će svakako odustati, to se dogodilo i u starim članicama. Kad vam tržište daje signale da je nešto isplativo, radit ćete, ali ako nije... U Sloveniji su sitniji seljaci, iako su odustali od proizvodnje, zadržali zemljište i pravo na poticaj jer im je to dodatni izvor prihoda, uz zaposlenje. U selu se dogodi da jedan gospodarstvenik okrupni i napreduje, a drugi odustaju. To ne znači da su egzistencijalno propali, ali više ne proizvode. Uglavnom je to starije stanovništvo pa je to i oblik socijalnog davanja.

Država je posljednjih godina uložila silne milijarde u poljoprivredu kako bi podignula njezinu konkurentnost i pripremila je za EU. Je li je time učinila ovisnom o poticajima? - Povećanje konkurentnosti ne ostvaruje se proizvođačkim poticajima, to seljaci često ne razumiju. Oni služe jedino kao nadoknada gubitku dohotka. Ali strukturna ulaganja u poljomehanizaciju dugoročno bi trebala ostvariti konkurentnost. Kod nas, međutim, nije bilo pravog signala u što i pod kojim uvjetima treba ulagati, ni kontrole poticaja. Jednostavno im se, u doba gospodarskog rasta, na veliko sve obećavalo. Time su se kupovali ne samo glasači, nego i socijalni mir. Stalno se probavalo na jedan pa na drugi način, sami su proizvođači bili dezorijentirani.

Kroz operativne programe sugeriralo se ulaganje u govedarstvo i svinjogojstvo, ali se sad pokazalo da nije bilo usmjereno na pravi način. Taktiziranjem prema seljacima Vlada nastavlja dosadašnju politiku kupovine socijalnog mira. Hoće li je kriza prisiliti na rezove? - Prerezat će se, to se upravo događa. Prijedlogom novog zakona o potporama, koji je na tragu europskom, predstavnici proizvođača koji su sudjelovali u radnim skupinama jako su uplašeni. Postojeći sustav poticaja nije bio održiv, rezovi bi se morali raditi i da nije došla globalna kriza. Kako će se novi sustav poticaja odraziti na velike poljoprivredno-prehrambene kompanije poput onih u sastavu Agrokora, Žito i dr.? - To je kritika naše agrar-

ne politike da je proporcionalno površinama dijelila poticaje pa su najveći najviše profitirali u odnosu na male proizvođače. Sad se novim prijedlogom to nastoji donekle ograničiti, kao što je praksa i u EU. Poticaji se ograničavaju do određene količine kroz dvije razine modulacija, tako da za najveće korisnike poticaja postoje dodatna smanjenja. Naša je politika željela sve, i male i velike, i socijalni mir, ali i poticanje ekonomski održive proizvodnje. U svemu tome nije bilo neke stroge kontrole, ni kako se daju poticaji ni što se i koliko uvozi. Do javnosti dopire malo informacija o pregovorima s EU o poljoprivredi. Što se dosad postiglo? - Navodno će poglavlje biti zatvoreno za dva, tri mjeseca. Osnovni su uvjeti prego-

Snimio Saša ĆetkoviĆ

vora kvote i poticaji. Imamo dovoljno visoke startne pozicije pa ne bismo trebali ostvariti slabe poticaje za hektare. Kad je riječ o kvotama, moguće je da će problem biti u tome što ćemo u nekim proizvodnjama dobiti i veće kvote nego što ćemo ih moći iskoristi. EU je najavila smanjenje poticaja u poljoprivredi prezaduženim članicama. Kakva se agrarna politika može očekivati u EU? - Naznake su da će se zaštitne cijene smanjivati sve do ukidanja, a u budućnosti neće biti ni izvoznih stimulacija. To znači da neće biti ni stabilnih cijena. Mogu se očekivati još veće oscilacije i izazovi za proizvođače. Jednostavno, pokazalo se da je agrarna politika preskupa za proračun EU. Maja Grbić maja.grbic@business.hr


dogaaji

CROATIA AIRLINES

Stjuardese kreću u štrajk

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 7/7/2010

STJUARDESE CA u veljači su također najavljivale štrajk, ali otkazan je u posljednji trenutak arhiva business.hr

Zagreb. Nakon neuspješna mirenja s Upravom Croatia Airlinesa članovi Sindikata kabinskog osoblja zrakoplova (SKOZ) odlučili su se na na štrajk. O uvjetima potpisivanja kolektivnog ugovora neuspješno su pregovarali od kraja prošle godine. U veljači su stjuardese i stjuardi hrvatske nacionalne aviokompanije također

najavljivali štrajk, ali su ga u posljednji trenutak otkazali i nastavili pregovarati s Upravom o kolektivnom ugovoru. U SKOZ-u navode da su tijekom pregovora s Upravom Croatia Airlinesa odustali od većine svojih zahtjeva. Svjesni teške gospodarske situacije u zemlji i svijetu, članovi sindikata pristali su na smanjenje plaće pet posto, dodatna smanjenja kroz kraći obračun noćnog rada te znatno smanjenje naknade za prijevoz. Odustali su i od pregovaranja o normnom

naletu. No, Uprava nije, među ostalim, pristala na to da se kabinsko osoblje, kako navode u SKOZ-u, o izmjenama u rasporedu rada obavještava u skladu sa Zakonom o radu, sedam dana ranije, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada. SKOZ ima 170 članova. U štrajku će sudjelovati svi osim 20 posto ukupnog kabinskog osoblja, koliko ih je prema aktualnim propisima obvezno raditi tijekom štrajka. J. B.

ZG Holding hitno diže kredit od 120 mil. kuna

SKLIZAK TEREN Ivo Čović, predsjednik Uprave ZG Holdinga, i Davor Bernardić, predsjednik Skupštine ZG Holdinga, strahuju od kaznene prijave jer za zaduæivanje tvrtke Nadzorni odbor mora ovlastiti Upravu, a ZG Holding joπ uvijek formalno nema ni Upravu ni NO snimio h. DominiĆ

Zagrebački holding (ZGH) mora pod hitno dići kredit od 120 milijuna kuna kako bi do kraja tjedna isplatio plaće te podmirio kamate na 300 milijuna eura obveznica izdanih 2007. godine koje dospijevaju - sutra. Predsjednik Uprave Ivo Čović dao je jučer na konferenciji za novinare pomalo zbunjujuće podatke o stanju na Holdingovu računu, ali jasno je da na njemu nema dovoljno i za 120 milijuna kuna kamata na obveznice i za isplatu lipanjskih plaća (s rokom do 10. srpnja), čiji su mjesečni bruto iznosi između 135 i 140 milijuna kuna. "U četvrtak trebamo plati-

ti kamate za obveznice. Sad nemamo novca, ali ćemo ga imati. Bilo bi nezgodno da se na međunarodnom tržištu pokaže da ne možemo platiti obveznice", kazao je Čović da bi za nekoliko trenutaka izjavio kako na Holdingovu računu stoji više od 120 milijuna kuna te da bi se malo koja tvrtka u Hrvatskoj mogla pohvaliti takvim saldom.

Uprava i NO 'na sudu'

Nasušno potrebno kratkoročno zaduženje Čović je, prema neslužbenim informacijama, dogovorio sa Zagrebačkom bankom, a blagoslov za novi kredit dala mu je jučer i Skupština Holdinga na

čelu s Davorom Bernardićem. S obzirom na to da Nadzorni odbor formalno ne postoji, jer treba proći registraciju na Trgovačkom sudu, naknadne suglasnosti za zaduženje Čović će tražiti od NO-a te (možda) i od Gradske skupštine, koja zasjeda idućeg tjedna. I sam je rekao da se nada kako u tome neće biti ničeg nezakonitog. Stoga će dugoročno zaduživanje od minimalno 100 milijuna eura, koliko Holdingu treba da bi financirao planirane investicije, biti realizirano tek nakon što nova Uprava i NO budu potvrđeni na Trgovačkom sudu. Skupština Holdinga jučer je, na-

ZA PLAĆE I KAMATE Na računu Zagrebačkog holdinga nema dovoljno novca za isplatu i lipanjskih plaća i plaćanje kamata na obveznice pa je Skupština tvrtke predsjedniku Uprave Ivi Čoviću dopustila novo kratkoročno zaduženje od 120 milijuna kuna. No, Holdingu ove godine još treba minimalno 100 milijuna eura kon što je zbog formalne pogreške propala registracija, ponovno imenovala članove Uprave i NO-a pa će prijedlog izmjena opet uputiti Trgovačkom sudu.

MjeseËna izvjeπÊa

"Ne možemo ozbiljno nastupati prema bankama dok je situacija ovakva", priznao je Čović, koji na sve upite o financijskoj situaciji u Holdingu odgovara vrlo ležerno i poručuje novinarima da se smire. Na pitanje o dospjelim, a neplaćenim obvezama Holdinga te potraživanjima Čović je dao podatke od 31. ožujka, ali Skupština ga je jučer

zadužila da joj od sada dostavlja mjesečna izvješća o novčanom toku kao i kvartalna o poslovanju. Ako ZET-ostane bez 125 milijuna kuna, koliko mu Bandić planira uzeti za besplatan prijevoz i leasing, onda ćemo imati problem od 125 milijuna kuna, odgovorio je Čović na pitanje o posljedicama gradonačelnikovih rezova. Ironično je zaključio kako Holding ionako stalno plaća Bandićeve račune, kao što su leasing tramvaja i autobusa, ali se ipak ponadao da će ovih dana stići subvencije iz proračuna Grada i malo podebljati Holdingov račun. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr


OGLAS

OBAVIJEST

NOTICE

Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220, ovim putem obavještavaju zainteresiranu javnost da su objavili pozive na nadmetanje za usluge izrade projektno-tehničke dokumentacije za EU projekte za sljedeće sustave i područja:

Hrvatske vode, legal entity for water management, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220, hereby inform interested consultants that invitations to tender were advertised for the services of preparation of designs and technical documents for projects co-financed by EU funds for the following systems and areas:

- Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica, - Sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Petrinja (projekt Petrinja), - Za područje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Sisačko-moslavačke županije (osim područja Moslavačke Posavine), izrada projektne i studijske dokumentacije - Za područje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Istočne Slavonije (područje Brodsko-posavske županije), - Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Zaprešić, - Regionalni vodoopskrbni sustav Istočne Slavonije, izrada studije izvodljivosti - Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek, izrada projektne i studijske dokumentacije - Studija utjecaja na okoliš, idejni i glavni projekti sustava prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Vrbovec - Za područje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije Zagreb istok (područje grada Vrbovca, općine: Dubrava, Farkaševac, Preseka i Rakovec), - Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Pleternica, - Rekonstrukcija i izgradnja sustava prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području aglomeracije Virovitice, - Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Samobor, - Za područje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Istočne Slavonije (područje Vukovarsko-srijemske županije), - Za područje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije Zagreb istok, Studija izvodljivosti i aplikacija za prijavu EU projekta, - Sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka, - Sustav odvodnje i pročišćavanja Betina-Murter, - Regionalni vodoopskrbni sustav Moslavačke Posavine, izrada projektne i studijske dokumentacije - Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Kutina, - Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Krapina, - Regionalni vodoopskrbni sustav Koprivničko-križevačke županije - područje grupnog vodovoda "Križevci”, - Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Križevci, - Za područje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Koprivničko-križevačke županije - istočno područje (Đurđevac), - Sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Đakovo (projekt Đakovo), - Za područje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije Zagreb istok (područje grada Ivanić Grad i općina: Križ i Kloštar Ivanić), - Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Daruvar, - Sustav odvodnje aglomeracije Čakovec, - Za područje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Koprivničko-križevačke županije - zapadno područje (Koprivnica), - Regionalni vodoopskrbni sustav Bjelovarsko-bilogorske županije, - Sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Varaždin, - Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Županja, - Sustav odvodnje aglomeracije Pitomača, - Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Lipik-Pakrac, - Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Dugo SeloRugvica, - Područje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije - Zagreb istok (područje grada Dugog Sela i općina: Brckovljani i Rugvica), - Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s područja aglomeracije NinPrivlaka-Vrsi, - Sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Nova Gradiška (projekt Nova Gradiška), - Sustav javne odvodnje "Grad” - dogradnja sustava na području grada Rijeka.

- Wastewater sewerage and treatment system of the Velika Gorica agglomeration, - Wastewater collection, sewerage and treatment system of the Petrinja agglomeration (project Petrinja), - Area of the Regional water supply system of the County of Sisak-Moslavina (excluding the area of Moslavačka Posavina), preparation of designs and studies, - Area of the Regional water supply system of Eastern Slavonia (area of the County of Slavonski Brod-Posavina), - Wastewater sewerage and treatment system of the Zaprešić agglomeration, - Regional water supply system of Eastern Slavonia, preparation of feasibility study, - Regional water supply system Osijek, preparation of designs and studies, - Environmental Impact Assessment, Preliminary and Final Designs of the wastewater collection, sewerage and treatment system of the Vrbovec agglomeration, - Area of the Regional water supply system of County of Zagreb - Zagreb east (area of the town of Vrbovec, municipalities: Dubrava, Farkaševac, Preseka and Rakovec), - Wastewater sewerage and treatment system of the Pleternica agglomeration, - Reconstruction and construction of the wastewater collection, sewerage and treatment system in the area of the Virovitica agglomeration, - Wastewater sewerage and treatment system of the Samobor agglomeration, - Area of the Regional water supply system of Eastern Slavonia (area of the County of Vukovar-Srijem), - Area of the Regional water supply system of County of Zagreb - Zagreb east, Feasibility Study and EU funding application, - Wastewater collection, sewerage and treatment system of the Island of Krk, - Wastewater sewerage and treatment system Betina-Murter, - Regional water supply system of Moslavačka Posavina, preparation of designs and studies - Wastewater sewerage and treatment system of the Kutina agglomeration, - Wastewater sewerage and treatment system of the Krapina agglomeration, - Regional water supply system of the County of Koprivnica-Križevci - area of the joint water supply system "Križevci”, - Wastewater sewerage and treatment system of the Križevci agglomeration, - Area of the Regional water supply system of the County of Koprivnica-Križevci - eastern area (Đurđevac), - Wastewater collection, sewerage and treatment system of the Đakovo agglomeration (project Đakovo), - Area of the Regional water supply system of County of Zagreb - Zagreb east (area of the town of Ivanić Grad and municipalities: Križ and Kloštar Ivanić), - Wastewater sewerage and treatment system of the Daruvar agglomeration, - Wastewater sewerage system of the Čakovec agglomeration, - Area of the Regional water supply system of the County of Koprivnica-Križevci - western area (Koprivnica), - Regional water supply system of the County of Bjelovar-Bilogora, - Wastewater collection, sewerage and treatment system of Varaždin agglomeration, - Wastewater collection and sewerage system and wastewater treatment plant of the Županja agglomeration, - Wastewater sewerage system of the Pitomača agglomeration, - Wastewater sewerage and treatment system of the Lipik-Pakrac agglomeration, - Wastewater sewerage and treatment system of the Dugo Selo-Rugvica agglomeration, - Area of the Regional water supply system of County of Zagreb - Zagreb east (area of the town of Dugo Selo and municipalities: Brckovljani and Rugvica), - Wastewater sewerage and treatment system of the area of the Nin-Privlaka-Vrsi agglomeration, - Wastewater collection, sewerage and treatment system of the Nova Gradiška agglomeration (project Nova Gradiška), - Public wastewater sewerage system "Grad” - extension of the system in the area of the City of Rijeka.

Dokumentacija za nadmetanje za sve prethodno navedene postupke javne nabave dostupna je na internet stranicama Hrvatskih voda www.voda.hr, kao i u Narodnim novinama.

The tender dossiers for the above public procurement procedures are available at the Hrvatske vode web site www.voda.hr and in Narodne novine (Official Gazette of the Republic of Croatia).


dogaaji

PROMET

Jadranskojonskoj autocesti eurostatus

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

Zagreb. Razvoj prometne infrastrukture u regiji, zajednička prometna rješenja i projekti bile su, uz ostalo, teme regionalnog sastanka ministara prometa, istaknuo je na konferenciji za novinare ministar Božidar Kalmeta. Razgovaralo se o prometnoj infrastrukturi i zajedničkim interesima, a naši su intere-

business.hr Srijeda 7/7/2010

si kad je u pitanju cjelokupna Europa tri koridora - koridor X, koridor V i koridor VIII i o tome je potpisana deklaracija, rekao je Kalmeta. Tema sastanka bio je i projekt jadransko-jonske autoceste te je konstatirano kako je to nešto što treba napraviti, jer je od velikog interesa za Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju. Taj koridor još nije europski i dogovoreno je da se na sljedećoj konferenciji pokuša kandidirati kao jedan od krakova europskog koridora, kazao je Kalmeta. H

SPOR OKO TRAJANJA KOLEKTIVNIH UGOVORA

Sudove zatrpali sporovima, a nisu pokušali pregovarati Sindikati su prikupljanjem potpisa za referendum o izmjenama ZOR-a ušli u političku bitku za produljene primjene pravnih pravila, kaže Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta

da je, naime, kako bi pokušala pronaći kompromis sa sindikatima, predlagala da ugovori traju do šest mjeseci po isteku, a sindikati su tražili godinu dana. Kako dogovor nije postigut, sindikati su organizirali prikupljanje potpisa za referendum protiv Vladinih izmjena ZOR-a nakon čega su pregovori prekinuti.

Pravni stručnjaci koji su se okupili na okruglom stolu u Ministarstvu gospodarstva podržali su Vladine amandmane za izmjenu ZOR-a kojima se predlaže ograničeno trajanje prava iz kolektivnih ugovora nakon njihova isteka. Vla-

Pravna praznina

"Zbog sadašnjeg ZOR-a, koji podrazumijeva neograničeno trajanje pra-

va, sindikati su izgubili interes za pregovaranje o novim kolektivnim ugovorima. Ako bi oni prestali vrijediti odmah nakon isteka, nastala bi pravna praznina pa u tom slučaju poslodavci ne bi bili zainteresirani što prije potpisati novi ugovor", rekla je Iris Gović, sutkinja Općinskog suda u Zagrebu, koja se bavi radnim sporovima. Dodala je kako su sindikati zahvaljujući sadašnjoj situaciji zatrpali sudove tužbama, a nisu pregovarali, dok su sami sudovi uglavnom odlučivali u korist radnika. Kao rješenje ona predlaže postizanje kompromisa o trajanju ugovora, ali nije rekla točan rok.

Politička bitka

IRIS GOVIĆ, sutkinja Općinskog suda u Zagrebu 

SnimioSašaćetković

Odvjetnik Marijan Ruždjak upitao je kako benigno pitanje poput reguliranja duljine prava iz ugovora može prerasti u važno političko pitanje zbog kojega su sindikati moblilzirali gotovo 20 posto biračkoga tijela. Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta smatra kako su sindikati prikupljanjem potpisa za referendum o izmjenama ZOR-a ušli u političku bitku za produljene primjene pravnih pravila jer bi Vlada ukidanjem tog instituta oslabila njihovu poziciju u novim kolektivnim pregovorima. Igor Medić

igor.medic@business.hr

DOKAPITALIZACIJA

EBRD odobrio 70 milijuna eura Atlantic grupi Zagreb. Upravni odbor EBRD-a odobrio je paket od 70 milijuna eura Atlantic grupi. EBRD-ovo financiranje sastojalo bi se od dva dijela, pri čemu bi prvi obuhvaćao dokapitalizaciju Atlantic Grupe kupnjom redovnih dionica u iznosu do 30 milijuna eura. Drugi dio ulaganja

uključivao bi subordiniranu kreditnu liniju do 40 milijuna eura za ogranak Atlantic Investment d.o.o. u vlasništvu Atlantic grupe. "Predložena transakcija pokazat će uspješno restrukturiranje i integraciju dvaju kompatibilnih regionalnih kompanija u jugoistočnoj Europi ", priopćeno je prije nekoliko dana iz EBRD-a. Ukupno će Atlanticova dokapitalizacija biti teška 83 milijuna eura. Osim EBRD-a, bit će uključeni Emil Tedeschi i njemački DEG. B. hr.

Plan B sa ŠKVEROVIMA NEMA POMOĆI 'Naša su brodogradilišta prezadužena i to više nitko ne može spasiti', rekao je Rajko Grubišić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, komentirajući plan B - pokušaj izrade plana restrukturiranja, koji bi, za razliku od tri dosadašnja, zadovoljio Bruxelles "Hrvatska brodogradilišta ne mogu dokazati održivost jer više nemaju ni financijskog ni stručnog kapitala koji bi ih mogao učiniti konkurentnima. U šest mjeseci, koliko su sada otprilike dobili za izradu planova restrukturiranja, ne može se ništa ozbiljno učiniti", tvrdi Rajko Grubišić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje i glavni urednik časopisa Brodogradnja. U tih šest mjeseci kupit će se nešto dodatnog vremena za škverove koji će na koncu završiti u stečaju. Naime, uprave brodogradilišta trebale bi do kraja godine planove restrukturiranja poslati na ocjenu Europskoj komisiji u sklopu 'plana B' za škve-

rove za koje nisu podnesene ponuda za kupnju. To je mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja Tržišno natjecanje. Ako planovi ne dobiju pozitivnu ocjenu Komisije, vraćaju se na doradu. To pak znači još nekoliko mjeseci preživljavanja za škverove koji jedva spajaju kraj s krajem. Stečaj je na taj način samo odgođen i ne dogode li se drastične promjene, neće se moći izbjeći.

Jurčićev pokušaj

"Naša su brodogradilišta prezadužena i to više nitko ne može spasiti. U njima se više nema što restrukturirati", smatra Grubišić. S njim se slaže i Ljubo Jurčić, koji je 2002., kada


OGLAS

amo će odgoditi stečaj ŠEST MJESECI za izradu plana restrukturiranja znači da je hrvatska brodogradnja dobila malu odgodu trenutka u kojem će se morati proglasiti stečaj, a on je neizbježan ako se ne dogode drastične promjene foto niketić/cropix

je bio ministar gospodarstva, sanirao brodogradilišta sa 2,8 milijardi kuna. Od te godine, nakon što je ratificiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, postalo je jasno da se problem hrvatske brodogradnje mora riješiti prije ulaska u EU. Od tada do danas nije napravljeno ništa, osim što su se dugovi nagomilali, a državne

potpore kroz direktne subvencije i državna jamstva višestruko povećale. Pokušalo se s privatizacijom kao jednostavnijim riješenjem, ali se zbog globalne krize pokazalo da ni to nije moguće. "Vlada je postala talac brodogradnje. Ona sada može pokušati nešto napraviti, ali i restrukturiranje bi koštalo nekoliko

milijardi kuna. Ako Vlada ništa ne pokuša napraviti, na naplatu bi došlo oko 10 milijardi kuna jamstava te dvije milijarde neplaćenih obaveza dobavljačima. Kako god učinila, dugovi će doći na naplatu", kaže Jurčić.

Odbijenice Bruxellesa

Hrvatska vlada, kao vlasnik brodogradilišta,

nekoliko je puta pokušala restrukturirati brodogradnju i svaki je put izrađen plan restrukturiranja koji nikada nije zadovoljio Bruxelles. Vlada je prvo 2007. godine Bruxellesu poslala Nacionalni plan restrukturiranja brodogradnje, ali on je odbijen jer u njemu nije bilo planova restrukturiranja za pojedina bro-

dogradilišta. Potom je 2008. izradila pojedinačne planove restrukturiranja, ali su ih AZTN i Europska komisija odbili. Međutim, AZTN i Bruxelles odbili su i dorađene planove nakon čega je donesena odluka o privatizaciji. Vlada je, naime, htjela brodogradilištima isplatiti naknadu za pomorsko dobro, što bi se računalo kao njihov trošak u restrukturiranju. Prema tom je planu samo restrukturiranje trebalo koštati oko milijardu i pol eura. Da bi se uopće provelo restrukturiranje, treba odlučiti koji će se brodovi graditi i za koje tržište, treba mijenjati opremu u skladu s proizvodnim programom, a sve to traje dvije-tri godine i košta. Jurčić ne vjeruje da to sadašnje uprave brodogradilišta mogu napraviti. Trenutačno je brodogradilištima najveći problem financiranje jer bez državnih jamstava samo rijetki mogu dobiti kredite. Romana Dugandzija

romana.dugandzija@business.hr


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 7/7/2010

ERSTE BANKA

ZBOG ONEČIŠĆENJA

Niže kamate na gotovince

Ina mora platiti 525.000 kn naknade

Zagreb. Erste&Steiermärkische Bank smanjio je kamatne stope na većinu modela novoodobrenih gotovinskih kredita, u prosjeku za 1,1 postotni bod, priopćeno je iz te banke. Tako se kamatne stope na novoodobrene gotovinske kredite, ovisno o modelu i ocjeni kreditne sposobnosti, kreću od 8,99 posto do 10,90 posto. Dosad su bile od 10,20 do 11,90 posto, navode iz Erste banke. H

Zagreb. Ina je dužna platiti 525.000 kuna naknade za ekološku štetu u Bakarskome i Kvarnerskom zaljevu koju je 1996. uzrokovalo 56 kubičnih metara plinskog ulja, pravomoćna je presuda riječkoga Općinskog suda. Nakon 14-godišnjega sudskog postupka prihvaćen je tužbeni zahtjev države, koja

je tražila da naftna kompanija plati 525.000 kuna naknade za ekološku štetu na flori i fauni dvaju zaljeva. Ekološka nesreća dogodila se 27. ožujka 1996. Plinsko ulje koje se izlilo u more uzrokovalo je teško onečišćenje obalnog pojasa u duljini od 12,5 km te srednje onečišćenje u duljini od 3,5 km. Ina je tužbeni zahtjev osporavala tvrdnjom kako štete nema jer je na čišćenje mora i naknadu štete drugim pravnim i fizičkim osobama uložila oko 3,5 milijuna kuna. H

BROJKA

26,1

posto više kružnih putovanja stranih brodova na hrvatskom Jadranu zabilježeno je u prvih pet mjeseci ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, a broj putnika veći je 14,9 posto, pokazuju podaci DZS-a

Prijevoznici tuže Hrv Bruxellesu zbog zon Snimio Saša ćetković

Hrvatski cestovni prijevoznici prijavit će Hrvatsku Europskoj komisiji zbog narušavanja tržišnog najtecanja ako se ne udovolji njihovu zahtjevu za ukidanje zone rizika obveznog osiguranja vozila. Ta bi prijava u Bruxelless stigla u vrlo nezgodnom trenutku za hrvatsku vladu, koja je tek nedavno uspjela napokon otvoriti pregovaračko poglavlje Tržišno natjecanje. Hrvatska je podijeljena u sedam zona rizika obveznog osiguranja vozila pa je tako, primjerice, najskuplje osiguranje u Zagrebu i Krapinskozagorskoj županiji, a najjeftinije u Daruvaru.

Razlike u osiguranju

POBUNA KAMIONDŽIJA Zbog sedam zona rizika obveznog osiguranja razlika u cijeni osiguranja tegljača u Zagrebu i Daruvaru gotovo je dvostruka. Cestovni prijevoznici stoga zahtijevaju ukidanje tih zona prije svega za međunarodne prijevoznike

Prijevoznici s kojima smo razgovarali te zone rizika smatraju iznimno nepravednima jer, primjerice, vlasnik kamiona od 320 kW iz Zagreba prilikom registracije plaća osiguranje 12.232 kuna, a njegov kolega za isti takav kamion u Daruvaru osiguranje plaća 6938 kuna. Prijevoznici pritom napominju kako je apsurd još veći ako je riječ o međunarodnim prijevoznicima koji samo mali dio posla obavljaju u mjestima u kojima su prijavljeni, ali ipak moraju plaćati tako velike razlike u

osiguranju vozila. Usto, veliki troškovi obveznog osiguranja hrvatske kamiondžije čine nekonkurentnim u odnosu na strane prijevoznike jer, primjerice, njihovi kolege iz BiH osiguranje za kamion od 320 kW plaćaju oko 800 eura, a i Slovenci imaju 20 posto niže cijene za tu stavku svojih fiksnih troškova. Prijevoznici, naši sugovornici, tvrde da zone rizika ne postoje ni u jednoj drugoj zemlji veličinom sličnoj Hrvatskoj. U znatno većoj Italiji, primjerice, postoje tri takve zone. Iako već danima pregovaraju s Hrvatskim uredom za osiguranje (HUO), jer osiguratelji odlučuju o tome, trud im je uzaludan. Stoga, kažu nam prijevoznici, sumnjaju na kartelno dogovaranje među osigurateljima o cijeni obveznog osiguranja. Usto, ni Hanfa kao nadzorno tijelo osiguratelja nije sklona ukidanju zona rizika.

Neće govoriti

Zasad prijevoznici o toj temi ne žele govoriti pod imenom i prezimenom. No, predsjednik udruge Hrvatski cestovni prijevoznici Marijan Banelli potvrdio nam je da su nezadovoljni zonama rizika. "Zahtijevamo ukidanje

zona rizika za sve međunarodne prijevoznike", kratak je bio Banelli. U HUO-u su nam pak kazali da zone rizika postoje u većini europskih država. Na naše pitanje zašto se one odnose i na međunarodne prijevoznike, navode da se pri izračunu mjerodavnog tehničkog rezultata u obzir uzimaju sve štete koje uzrokuju vozila u svim djelovima svijeta, pa tako i one koje uzrokuju međunarodni prijevoznici gdje god međunarodno prevozili te da takva praksa postoji u gotovo svim europskim zemljama. U HUOu tvrde i da cijene osiguranja od automobilske odgovornosti nisu jednake u Hrvatskoj te da postoji intenzivna tržišna utakmica. Stoga, ističu, ne postoji mogućnost bilo kakvoga kartelnog djelovanja.

AZTN: Sve je logično

U Agenciji za zaštitu tražišnog natjecanja navode kako je logično da se zone rizika primjenjuju i na međunarodne prijevoznike jer je premija vezana uz vozilo, a ne uz djelatnost koju obavlja vlasnik vozila. Isto tako, u AZTN-u kažu da nemaju saznanja o mogućem postojanju kartela u smislu dogovaranja osiguratelja o cijeni obveznog osiguranja vozila.


3. MAJ

Porinut tanker za Uljanik plovidbu Rijeka. U riječkome 3. maju jučer je u more porinut tanker Pomer za prijevoz nafte, naftnih proizvoda i kemikalija za pulsku Uljanik plovidbu te je položena kobilica za gradnju tankera za zadarsku Tankersku plovidbu. Tanker Pomer, dugačak 196 metara i nosivosti 51.800 tona, gradio se osam mjeseci,

a ugovorena mu je cijena 50 milijuna dolara. Primopredaja tog broda najavljena je za rujan 2010. Sljedeći tanker za Uljanik plovidbu trebao bi biti isporučen za godinu dana. Tanker Pomer prvi je iz serije od četiriju tankera ugovorenih za domaće brodare - Tankersku plovidbu i Uljanik plovidbu koji je porinut u more. Sljedeće porinuće tankera za Tankersku plovidbu očekuje se u prvom tjednu listopada, najavio je predsjednik Uprave 3. maja Edi Kučan. H

ULJANIK

Štrajk solidarnosti s radnicima TESU-a

TANKER POMER Prvi od 4 tankera za domaće brodare foto Šop/CRopIX

Pula. Šestotinjak radnika pulskoga Uljanika okupilo se jučer na polusatnom štrajku solidarnosti, koji je održan u krugu brodogradilišta, kao potpora radnicima Tvornice električnih strojeva i uređaja (TESU) koji šest mjeseci nisu dobili plaće, dok blokada računa otežava normalno poslovanje premda to 100-po-

stotno izvozno poduzeće ima narudžbi. Povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u Uljaniku Đino Šverko naglasio je kako je radnicima TESU-a dosta obećanja već žele rješenje "sada i odmah". Radnici apeliraju na vlasnika, odnosno Ministarstvo financija te premijerku Kosor, "da ispune svoje obećanje i riješe agoniju". Glavni sindikalni povjerenik Sindikata Istre i Kvarnera u Uljaniku Rajko Kutlača rekao je da je žalosno što u TESU vjeruju naručitelji poslova iz inozemstva, ali ne i vlasnik. H

Glasa Istre: vatsku Novinari Da nismo potrebni IDS-u, na rizika već bi nas davno ugasili BESPARICA TRESE MEDIJE

TEGLJAČ - DO 320 kw - 50% POPUSTA GOTOVINA - BEZ NEZGODA Zona rizika

registarska oznaka mjesta

iznos

1

KR, ZG

12.232

2

VK, SB

11.124

3

SK, ST

10.119

4

BJ, ČK, GS, IM, KA, KC, KT, NG, OS, PU, RI, VT, VŽ, ZD, ŽU

9.194

5

BM, DJ, DU, MA, OG, ŠI

8.372

6

DE, KŽ, NA, PS, PŽ, SL, VU

7.623

7

DA

6.938 Ukupan zbroj: 55.483 Prosječna cijena: 7.926

U Hanfi su nam pak kazali da su društva za osiguranje do 1. siječnja 2008. primjenjivala zajedničke uvjete osiguranja i premijski sustav s jedinstvenim osnovicama funkcionalne premije osiguranja, koji je baziran na zonama rizika, a od toga datuma, sukladno Zakonu o obveznom osiguranju u prometu, društva samostalno donose uvjete i cjenikeobveznog MARIJAN BANELLI, predsjednik udruge Hrvatski cestovni prijevoznici SnImIo S. ćetkovIć

osiguranja u prometu.

Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

'Stara je uprava silan kapital Glasa Istre uložila u propale poslove s nekretninama i novine bi se sigurno ugasile da je tako htio IDS. Čitatelji su to prepoznali i zato nam je naklada pala sa 20.000 na samo 13.000 primjeraka', kažu u novinama

"Glasu Istre prijeti gašenje. Albert Faggian, vlasnik Glasa Istre koji sada pokušava demantirati naše navode, nedavno je na redakcijskom kolegiju rekao da su nas Riječani zbog nagomilanih dugova već triput htjeli prestati tiskati", rekla nam je Maša Jerin, sindikalna povjerenica istarskog dnevnika.

'To su neistine'

"Znamo da je Branko Mijić, glavni urednik Novog lista, ovih dana upozorio Ranka Borovečkog, glavnog urednika Glasa Istre, što nam se sprema", kaže Jerin. U izjavi za Business. hr, Borovečki demantira takve tvrdnje i kaže: "Nitko nema pravo iznositi neistine. Istina je da sam se susreo s kolegom Mijićem, ali se pričalo o suradnji, a prestanak tiskanja nitko nije spominjao". Isto tvrdi i Branko Mijić. Glas Istre desetljećima

je snažno povezan s Novim listom, iz kojega preuzima dosta tekstova, pa su se dugo tolerirali i dugovi prema riječkoj tiskari. Problemi su započeli tek prije tri mjeseca, kad su računi dnevnika iz Pule blokirani zbog duga većeg od 110 milijuna kuna, za što zaposlenici optužuju direktora i suvlasnika Željka Žmaka. Tada se Novi list pobojao da neće moći naplatiti svoja potraživanja pa su, navodno, počeli s pritiskom na Glas Istre.

Žmakova ulaganja

U međuvremenu je Žmak osnovao dvije nove tvrtke, Glas Istre-novine i Glas Istre-trgovina, i za dvije kune ih prodao Faggianu. Lokalni se tajkun s Riječanima dogovorio da dug od pet milijuna kuna servisira dnevnim ritmom od 100.000 kuna, no čini se da je isplata zapela, što sada ugrožava normalno izlaženje Glasa Istre. Novinari tog lista koji inzistiraju na anonimnosti kažu da su im prvo plaće smanjene 40 posto, a u nizu restrikcija ostali su i bez prava da dobiju primjerak vlastitih novina. Potom je, tvrde, započela cenzura svih tekstova koji ne drže liniju IDS-a. "Na-

RANKO BOROVEČKI, glavni urednik Glasa Istre: Novine koje uređujem nisu IDSovske foto nIketIć / CRopIX

kon što je silan kapital Glasa Istre stara uprava, predvođena Žmakom, uložila u propale poslove s nekretninama, novine bi se sigurno ugasile da nismo potrebni IDS-ovoj propagandi. Naravno, čitatelji su to prepoznali i zato nam je naklada pala sa 20.000 na samo 13.000 primjeraka", žali se naš anonimni sugovornik. Prozvani Borovečki, koji je Glas Istre preuzeo prije dva mjeseca, i to poriče: "Novine koje uređujem sigurno nisu IDSovske jer ne protežiramo ni njih ni bilo koju drugu političku opciju". Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr


OGLAS


IT i tehnologija Srijeda 7/7/2010

ANDREJ LONČARIĆ, GISDATA Oblikujmo sutrašnjicu danas

MOBILNE USLUGE

Mobiteli u navigaciji nude mnogo više


OlyMpus

Novi svestrani diktafoni > mobiteli i navigacija > usluge i korisnici > geoinformatika

16-17 business.hr Srijeda 7/7/2010

Poslovnim korisnicima treba elegantan, prenosivi digitalni diktafon koji je jednostavan za korištenje, nudi izvrsnu kvalitetu zvuka i ima dovoljno memorije za cijeli niz podataka. Nova generacija WS diktafona pruža im upravo to, a tu je i mogućnost snimanja bilješki ili slušanja glazbe u tri različita formata. Korisnici mogu birati i između triju veličina memorije.

2GB WS-650S ima većinu impresivnih specifikacija jačih modela - MP3 i WMA glasovno snimanje i reprodukciju, kao i veliki "full-dot" LCD zaslon, mogućnost prebacivanja datoteka bez upotrebe kabela, a za velike prezentacije, slike i glazbene datoteke tu je i microSD utor za proširivanje memorije. Vrhunac WS serije je WS760M, koji ima 8 GB memorije i prvi Olympusov FM tuner s FM snimanjem. Svestrana WS serija bit će dostupna od kolovoza 2010. godine. Sva tri modela WS serije jamče

oštre i bistre akustične performanse u bilo kojim uvjetima. Uz popularne WMA i MP3 glazbene formate, WS-750M i WS-760M nude izrazito visoku kvalitetu PCM (WAV) snimanja i reprodukcije. Prvi put vlasnici WS760M mogu snimati i slušati FM radio u izuzetnoj kvaliteti. Bez obzira na izvor zvuka, korisnici mogu prilagoditi postavke kako bi osigurali najbolju kvalitetu snimanja na bilo

kojoj lokaciji. Low Cut filtar idealan je za situacije s puno pozadinske buke, dok glasovni filtar filtrira frekvenvisoke i niske frekven cije kako bi naglasio ljudski glas srednje frekvencije. 4GB i 8GB modeli poboljšavaju snimanje zvuka poništavanjem buke, dok Virtualni zoom mikrofon na WS760M omogućuje korisnicima precizno fokusiranje na jedan udaljen izvor zvuka.

Mobiteli postali najbol NAVIGACIJA U ponudi navigacijskih usluga mobitelom najdalje je otišla Nokia koja je svoju uslugu pješačke i vozačke glasovne navigacije Ovi karte početkom godine ponudila potpuno besplatno

S

početkom sezone godišnjih odmora misli su nam sve češće na nekoj od domaćih ili inozemnih destinacija, a prava je sreća ako na neke od njih uspijemo i otputovati. U istraživanju novih odredišta više nam ne trebaju nepraktične tiskane karte A1 formata jer zahvaljujući modernim tehnologijama sve podatke koji nam mogu zatrebati na putu možemo naći u samostalnim navigacijskim uređajima ili mobilnim telefonima. Zbog cijene samostalnih GPS uređaja, ali i većih mogućnosti korištenja pa i rasta broja mobitela s navigacijskim mogućnostima, navigacija na mobitelima za većinu je korisnika svakako prihvatljivije rješenje. U ponudi te usluge zasad je najdalje otišla Nokia koja je svoju uslugu pješačke i vozačke glasovne navigacije Ovi karte početkom godine ponudila potpuno besplatno. To konkretno znači da mapu za neku državu (zasad je u ponudi 180 država) besplatno možete preuzeti sa stranice Ovi karte dok je vaš smartphone spojen na računalo, a za korištenje navigacije nije potreban aktivan spoj na internet, pa čak ni SIM

kartica. Besplatnu aplikaciju Ovi karte u prvih šest mjeseci preuzelo je više od 10 milijuna ljudi diljem svijeta.

planiranje na računalu

Novost je da od sredine lipnja svi najnoviji Nokijini pametni telefoni (Nokia N97 mini, Nokia X6 16GB, Nokia E72, Nokia E52, Nokia 5230) dolaze u Hrvatsku s predinstaliranim Ovi kartama, a svi oni koji otprije posjeduju neki od Nokijinih smartphonea najnoviju besplatnu verziju Ovi karte mogu preuzeti na www. nokia.com.hr. Glasovno navođenje jedna je od glavnih prednosti Nokijine navigacije. Bilo da ste u vožnji ili pješačite, glas na hrvatskom jeziku (glasovna navigacija dostupna je na više od 40 jezika) iz vašeg Nokijina smartphonea govori vam

gdje točno trebate skrenuti i upozorava vas ako ste krenuli pogrešnim smjerom. Čak možete snimiti i vlastite postavke za navigaciju uz pomoć aplikacije Own Voice koja se može preuzeti na Ovi Storeu. Ako otvorite Ovi account, svoje putovanje možete unaprijed isplanirati na računalu i kreiranu rutu preseliti na telefon tako da se kasnije ne trebate zamarati time što pogledati ili kojim smjerom krenuti. Kada stignemo prvi put na neku destinaciju, često ne znamo gdje se može nešto pojesti, podići novac na bankomatu ili natočiti gorivo. Ovi karte pružaju informacije o hotelima, restoranima, klubovima, ljekarnama, bankomatima, servisima, kulturnim znamenitostima, trgovinama i mnoštvu lokacija koje nam

WIsepIlOt

Sony Ericssonov adut u Hrvatskoj U Hrvatskoj je sve više prisutniji i Wisepilot, prije svega zato što njegov softver dolazi do korisnika predinstaliran u nekima od Sony Ericssonovih pametnih telefona. Od operativnih sustava podržani su Android, Symbian i Windows Mobile OS, a među rijetkima je koji ima i inačicu Blackberry, pa se može očekivati i njegovo jače širenje.

mogu zatrebati. Uključeni su Michelinov i Lonely planet vodiči što turistu omogućuje da iz svojega mobitela dozna više o povijesti nekog mjesta i provjeri je li neki restoran na glasovitom Michelinovu popisu. To je također jedino rješenje s upozorenjem o ograničenju brzine na cesti kojom vozite i uputama koji trak izabrati pri prestrojavanju. Ovi karte izravno su povezane s Facebookom pa ako želite da vas prijatelji i rodbina prate u stopu u vašim pustolovinama, zahvaljujući opciji 'Podijeli lokaciju' svoj trenutačni položaj jednim klikom možete objaviti na najpopularnijoj društvenoj mreži.

Maps sigurno nije među najsretnijim rješenjima za navigaciju mobitelom. On omogućuje praćenje puta na karti i pronalaženje traženih lokacija, ali na

Google Maps

Većina pametnih telefona ima GPS prijamnik, neki se isporučuju sa softverom za satelitsku navigaciju, a moguće ih je i nadograditi nekim softverom za satelitsku navigaciju. Od popularnih je softvera na pametnim telefonima predinstaliran Google Maps koji se može naći na Android telefonima, Appleovu iPhoneu, Blackberryjima i nizu drugih. Unatoč raširenosti, Google

10

milijuna ljudi diljem svijeta preuzelo je u prvih šest mjeseci ove godine besplatnu aplikaciju Ovi karte


IT USLUGE

Tržište u Hrvatskoj palo Hrvatsko tržište IT usluga slijedilo je u prošloj godini ukupno tržište i prema najnoviji podacima IDC-a zabilježilo pad 7,2 posto, mjereno u dolarima, dok je u kunama taj pad znatno manji i iznosi 0,6 posto. Ukupna vrijednost tržišta u prošloj godini premašila je 485 milijuna dolara. U IDC-u očekuju da će se

takav trend nastaviti i u ovoj godini, kada se očekuje pad 0,9 posto, a u sljedećih pet godina, prema njihovim predviđanjima do 2014., prosječan godišnji rast mogao bi iznositi 8,4 posto. Kako ističe direktor IDC Adriaticsa Boris Žitnik, recesija se osjeća prije svega u segmentima koji nisu tradicionalno snažno orijentirani na IT industriju, a tradicionalno veliki ulagači poput telekoma i financijskog sektora nastavljaju ulagati u IT. Iako to nisu ulaganja kao prije re-

cesije, već i HT-ova kupnja Combisa pokazuje uvjerenje da će se nastaviti rast IT-a, koji je snažno vezan upravo uz telekomunikacije usluge. U segmentu IT usluga najveći dio čini sustav integracija, 14,8 posto, slijedi razvoj aplikacija sa 14,4 posto te konzalting i prilagodba aplikacija sa 13,5 posto. Međutim, tržište i dalje jako ovisi o investicijama države koje čini 22,8 posto ukupne potrošnje IT usluga, a slijede financijski sektor sa 21,2 posto i telekomunikacije sa

19,8 posto. Prema prihodima, tri najveće tvrtke u IT uslugama i dalje su Siemens SIS, Combis i King ICT. Siemens SIS ostvario je 39,9 milijuna dolara uz udjel 8,2 posto, slijedi Combis sa 31,08 milijuna dolara i udjelom 6,4 posto, a na trećem je mjestu King ICT sa 30,34 milijuna dolara i 6,3 posto tržišnog udjela. Prema podacima IDC-a, IBM i Apis IT zaokružuju prvu petorku sa 5,9, odnosno 5,4 posto tržišnog udjela. D. T.

7,2

posto palo je hrvatsko tržište IT usluga u prošloj godini mjereno u dolarima, dok je u kunama taj pad znatno manji i iznosi 0,6 posto

lji vodiči na putovanju iPhoneu i Blackberryju nema glasovnih uputa, što ga čini nepogodnim za korištenje u automobilu. Drugi je problem to što Google Maps preuzima karte s interneta u realnom vremenu pa navigacija u stranoj zemlji, što je autor ovog teksta imao prilike osjetiti, može biti vrlo bolna kad po povratku u Hrvatsku stignu računi za promet podataka u roamingu. Posljedica takvog preuzimanja karata s interneta može biti i sporije obnavljanje slike na zaslonu kad signal nije dovoljno jak. Srećom, kako je riječ o pametnim mobitelima, moguće je naći softver koji će omogućiti mnogo učinkovitije korištenje mogućnosti koje pruža GPS prijamnik. U Hrvatskoj su najpopularniji navigacijski uređaji američkog proizvođača Garmina, koji je među prvima ušao na naše tržište i investirao u izradu kvalitetnih karata Hrvatske i susjednih zemalja. Garminove karte jednostav-

no se instaliraju na mobilne telefone koji imaju Garmin Mobile XT softver. Podržani su mobiteli s Windows Mobile operativnim sustavom, Symbianom i Palm OS-om, ali i prijenosna računala i dlanovnici. TomTom je također proizvođač uređaja za cestovnu navigaciju i karata među kojima je i karta Hrvatske. Njegov softverski paket može se instalirati na uređaje sa Symbian OS-om, a napravio je i inačicu za Appleov iPhone. U Appleovu AppStoreu popularnost raste i Na-

vigonovu rješenju za iPhone, pa je zahvaljujući kvalitetnoj karti Hrvatske i kod nas sve više njegovih korisnika. Uz iPhone, Navigon ima inačice i za Android, Symbian i Windows Mobile OS. Za te operativne sustave rješenje ima i Wisepilot, uz dodatak inačice i za Blackberry. No, Wisepilot je u Hrvatskoj ipak najrasprostranjeniji zahvaljujući tome što njegov softver dolazi do korisnika predinstaliran u nekima od Sony Ericssonovih pametnih telefona. Željko Šojer


Canon

tiska), kojim je utvrđeno da 44 posto ispitanika u zapadnoj Europi tijekom 2010. godine planira uložiti u rješenja za tisak velikog formata. Canon Europe, vodeći svjet- Canonu se za njegovim ski dobavljač slikovnih rješe- štandom pridružilo devet nja, objavio je da su na Ipexu strateških partnera, npr. GMG i Contex, a Canonovi 2010. klijenti kupili više od su tiskarski strojevi velikog stotinu Canonovih uređaja formata bili ključan dio potza tisak velikog formata, čime su premašena prodajna punoga produkcijskoga radnog procesa koji je ta tvrtka očekivanja i potvrđeni rezultati najnovijeg Canonova demonstrirala uživo. Za njih je vladalo veliko zanimanje istraživanja trendova u tiskarskoj industriji (pod nazi- komercijalnih tiskara i korporacijskih reprografskih vom Redefinicija digitalnog

Tiskari traže velike formate > mobiteli i navigacija > usluge i korisnici > geoinformatika

18-19 business.hr Srijeda 7/7/2010

VIRTUaLnI DESKToP

odjela koji su željeli napraviti prve korake na području digitalnog tiska ili pak iskoristiti poslovne potencijale tiska velikog formata. Tim je pristupom još jedanput potvrđen trend uočen u Canonovu istraživanju, u kojem je 86 posto ispitanika izjavilo da im je prijelaz na tisak velikog formata olakšao zadržavanje profitabilnosti poslovanja tijekom gospodarske recesije. Među tiskarskim strojevima velikog formata koje je Canon izložio na sajmu bili

su i nedavno predstavljeni imagePROGRAF iPF8300 i iPF6350, od kojih je potonji već dobio TIPA-inu nagradu za najbolji pisač velikog formata za 2010. godinu. Svim modelima u novoj liniji američka analitička kuća BERTL dodijelila je nedavno i najvišu moguću ocjenu za vrhunsku kvalitetu na područjima kao što su kvaliteta slike, cijena i sigurnost. Među tiskarskim strojevima predstavljenima na Ipexu bili su i nedavno predstavljeni modeli imagePrograf.

S razlogom lider na

Do blagodati virtualizacije RoĐEnDanSKa PRoSLaVa Vipnet je 11 rada proslavio predstavljajući nove usluobičnim USB stickom godina ge i tehnologije - daljinsku podršku za direktan Virtualizacija računala osigurava korištenje zahtjevnije infrastrukture od one koje bi u klasičnom načinu rada korisnička hardverska okolina bila u stanju podržati, a kada je riječ o VDI (Virtual Desktop Infrastructure) tehnologiji za virtualizaciju računala, prednosti su velike. Prema nekim procjenama implementacija VDI unapređuje sigurnost te istodobno smanjuje operativne troškove poslovanja i do 40 posto. Drugim riječima, hardverska infrastruktura može biti miljama udaljena od korisnika koji sve njezine blagodati može iskoristiti pomoću običnog USB sticka.

Briga o infrastrukturi

"Implementacijom VDI rješenja organizacije se prvenstveno rješavaju brige o IT infrastrukturi, odnosno pitanju hoće li njihova računala u budućnosti moći podržati sve zahtjevnije operativne sustave. Budući da se sva VDI struktura nalazi u podatkovnom centru te se 'vrti' na poslužiteljima, tradicionalan način uporabe osobnih računala evoluira te se osobna računala mogu zamijeniti s 'Thin Client' uređajima ili pak nastaviti koristiti do kraja svojega životnog vijeka", pojašnjava Goran Car, direktor Sektora sistemske podrške i integra-

cije iz Combisa. Prema njegovim riječima, najbolja je odlika VDI rješenja u tome što korisnik u praksi ni ne primjećuje kako je prešao na virtualnu okolinu, s obzirom na to da i dalje nastavlja raditi u istom okruženju koje je imao i prije same implementacije.

Prepoznate prednosti

Indirektne uštede koje osigurava virtualizacija računala vidljive su u smanjenju vremena koje je potrebno administratorima kako bi administrirali računala unutar organizacije, odnosno oslobađanju njihova vremena za obavljanje drugih poslova. Kao dodatna prednost ističe se skalabilnost rješenja te jednostavna integracija s ostalim sustavima, bilo postojećim ili budućim. Prednosti VDI okoline globalno su već prepoznate, a predviđa se da će trend virtualizacije računala uskoro snažnije zaživjeti i u Hrvatskoj. Naime, pojedine stavke koje propisuju stroge regulative HANFE i HNB-a puno se lakše i jednostavnije mogu poštivati upravo uz VDI okolinu, a porastu potražnje za VDI tehnologijom zasigurno će pridonijeti i vrijeme povrata investicije koje se procjenjuje na nešto više od godine dana. Dražen Tomić

pristup pametnim telefonima i računalima korisnika te bežični prijenos podataka najvećom brzinom ikad postignutom u 3G mreži

U

povodu svog jedanaestog rođendana Vipnet je prošli tjedan održao konferenciju za novinare na kojoj je, uz tradicionalno rezimiranje događanja i uspjeha u protekloj godini, predstavljeno i više novosti te planova i predviđanja razvoja nekih za Vipnetovo poslovanje ključnih tehnolgija i usluga. Tri su teme dominirale: značaj širenja i unapređivanja usluga mobilnog broadbanda, društvena odgovornost i briga za korisnike. Upravo je u brizi za korisnike predstavljena vrlo zanimljiva nova usluga - daljinska podrška za direktan pristup pametnim telefonima i računalima kada korisnicima takvih uređaja zatreba pomoć Službe za korisnike. Za pristup usluzi

korisnik treba nazvati besplatne telefone Službe za korisnike 091 7700 ili 091 7722 i zaposlenik Tehničke podrške spojit će se internetom na uređaj korisnika te mu telefonskim razgovorom i internetskom vezom jednostavno i brzo pomoći bez obzira na to gdje se korisnik nalazi. Usluga će biti dostupna od 14. srpnja. Kako je riječ o inovativnom pristupu, u testnom razdoblju sljedećih mjeseci pratit će se reakcije korisnika radi prilagodbe usluge njihovim potrebama.

Visoke ocjene korisnika "Vipnetova Služba za korisnike već godinama dobiva izuzetno visoke ocjene u istraživanjima i po zadovoljstvu korisnika prednjači među mobilnim operaterima u Hrvatskoj. Služba za korisnike godišnje ima više

od 7,7 milijuna kontakata s korisnicima i svaki zaposlenik bude u izravnom kontaktu s oko 10.000 korisnika", naglasio je Reinhard Zuba, član Uprave i glavni direktor za marketing, prodaju i službu za korisnike Vipneta. Naglasio je značaj činjenice da Vipnet ima najbolju ponudu pametnih telefona na tržištu, naročito kada je riječ o BlackBerry uređajima. Softver naime omogućuje podršku za većinu pametnih telefona s operativnim sustavom BlackBerry, Symbian i Windows mobile te PC i Mac računala. "Unatoč izazovnim ekonomskim uvjetima i raznim opterećenjima unazad godinu dana, nastavili smo s ulaganjima u osnovno poslovanje koje čine korisnici, zaposlenici te inovacije i tehnologije. Korisnici su to prepoznali i vjerujemo


ciSco

Android tablet za posao Tvrtka Cisco predstavila je Cisco Cius, prvi poslovni tablet namijenjen mobilnoj kolaboraciji, koji omogućuje neometan pristup kolaboracijskim i komunikacijskim alatima uključujući i HD video. Cisco Cius ultralaki je prijenosni uređaj koji teži samo pola kilograma i novi je iskorak prema visoko pouzdanim mobilnim platforma-

ma. Kao dodatak potpunoj TelePresence interoperabilnosti, Cius omogućuje HD video streaming te real time video, kao i napredne opcije videokonferencija, slanje e-mail i SMS-a, kreiranje, pregledavanje i dijeljenje sadržaj pohranjenih lokalno ili centralno u cloudu. Tablet će biti u prodaji sljedeće godine. Temeljen na operativnom sustavu Android, Cius je otvorena platforma za komunikaciju i kolaboraciju dizajnirana tako da što si-

gurnije u kratkom razdoblju poveže zaposlenike u pokretu te im omogući pristup i razmjenu potrebnih sadržaja s mreže. Novi Cius IT profesionalcima, kroz integraciju virtualnog desktopa, nudi fleksibilne računalne mogućnosti koje uključuju usluge cloud computinga te smanjuje troškove održavanja opreme. Cius je opremljen HD audiosustavom, telefonskim zvučnicima, HD DisplayPortom i USB priključcima te konferencijskom kamerom.

a tržištu bežičnog broadbanda

Bernd Schmutterer, mladen Pejković i reinhard ZuBa na konferenciji za novinare u povodu jedanaest godina rada Vipneta arhiva business.hr

da će takva strategija dati dugoročne rezultate. Dio su toga i novosti koje danas predstavljamo. Nastavljamo i s ulaganjima u kvalitetu mreže, pa je HSPA+ tehnologija za bežični broadband sada dostupna i u Zadru i Šibeniku", naglasio je Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta. Konstatiravši da je Vipnet s razlogom lider na tržištu

bežičnog broadbanda, da je u prvom kvartalu ove godine broj korisnika Vip bežičnog broadbanda porastao 75 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, na više od 145 tisuća korisnika, najavio i predstavljanje najveće brzine bežičnog prijenosa podataka ikad postignutog u 3G mreži, odnosno mogućnostima Dual carrier HSDPA tehnologije s brzinama

za skidanje podataka do 42 Mbit/s.

Broadband diže BdP

Kako je primijetio, Vip korisnici zahvaljujući HSPA+ tehnologiji surfaju najbržom mrežom u Hrvatskoj. Vipnet je prvi na tržištu i još je uvijek jedini koji je uveo HSPA+ tehnologiju s brzinom do 21 Mbit/s za bežično surfanje. Osijek je

prvi hrvatski grad u cijelosti pokriven HSPA+ tehnologijom, a do kraja prošle godine HSPA+ je bio dostupan i u Zagrebu, Splitu i Rijeci u dijelovima s najvećim podatkovnim prometom. Ove godine nastavljeno je intenzivno ulaganje u tim gradovima, a tehnologija je sada već dostupna i u Puli i Dubrovniku. Korisnici iz Zadra i Šibenika također će od srpnja moći osjetiti prednosti HSPA+ tehnologije. "Od početka poslovanja 1999. godine Vipnet je ostvario operativnu dobit od 9,7 milijardi kuna, a reinvestirao natrag u hrvatsko gospodarstvo oko 16,5 milijardi kuna. Iako su smanjene,

nastavljamo s investicijama jer istraživanja pokazuju da, primjerice, povećanje penetracije broadbanda od 10 posto povećava BDP za 1,3 posto. Vrlo je važno stvoriti okruženje povoljno za ulaganja i ukinuti negativna porezna opterećenja za razvoj broadbanda", naglasio je Bernd Schmutterer, član Uprave i glavni direktor za financije. Hrvatska bi tako daljnjim ulaganjima i povećanjem broja korisnika bežičnog broadbanda u sljedećih 10 godina mogla ostvariti koristi vrijedne do 3,2 milijarde eura, zaključio je B. Schmutterer. Željko Šojer


A SADA...

od buke i nesmetano slušanje individualnoga glazbenog izbora. Osjetljivost od 106 dB i najveća ulazna snaga od 50 mW jamče besprijekornu reprodukciju i doživljaj zvuka, Philips je predstavio nove ergonomski dizajn prirodno modele slušalica SHE9800, SHB7110, SHS390, SHE2860 pristaje uz uši pa je s tri veličine vrlo mekih silikonskih i SHL8800 namijenjene onima koji žele uživati u omi- navlaka savršen izbor za ljenoj glazbi i u fitness klubu, svakog korisnika. Slušalice na rolanju ili u vožnji biciklom, su idealne za bilo koji sport, ili pak žele dizajnirati vlastite a u kombinaciji s izdržljivim slušalice kao modni dodatak. utikačem Flexi-Grip nude naprednu akustiku i nezaboU fitness klubu nova linija ravno glazbeno iskustvo. In-Ear slušalica SHE9800 omogućuje potpunu izolaciju Ljubiteljima bežičnoga glaz-

Philipsovi sport i glazba > mobiteli i navigacija > usluge i korisnici > geoinformatika

20-21 business.hr Srijeda 7/7/2010

benog iskustva namijenjene su Tapster Bluetooth stereo slušalice SHB7110, koje omogućuju najveću udobnost i zvuk za glazbu i pozive na bilo kojem mjestu u bilo koje vrijeme. Imajući na umu važnost izolacije od buke pri vožnji biciklom ili rolanju, Philips je razvio dva originalna proizvoda koji se ističu stabilnim zvukom i udobnošću. Philips slušalice SHS390 s vrpcom za nošenje oko vrata i 32 mm zvučnicima omo-gućuju nesmetanu vožnju sa slušalicama na kacigi, a

In-Ear slušalica SHE2860 s postojanim Flexi-Gripom i ušnim jastučićima od samta omogućuje sjajan, stabilan zvuk u svakoj prilici.

Oblikujmo s ANDREJ LONČARIĆ, GDI GISDATA Uz regionalna tržišta u devet okolnih zemalja, početkom godine otvorili smo tvrtku GDi Systems Inc. u Washingtonu kako bismo na zahtjevnom američkom tržištu ponudili svoje proizvode i usluge, a priliku za daljnji rast vidimo u široj regiji te na tržištima Bliskog istoka

ANDREJ LONČARIĆ, izvršni direktor GDi GISDATE 

arhivabusiness.hr

GDi GISDATA Dan 2010., redovita godišnja konferencija koju GDi GISDATA, najveća tvrtka za geoinformatičke primjene u srednjoj i jugoistočnoj Europi, organizira već dvanaesti put zaredom održana je prošli tjedan u Hypo centru u Zagrebu. Događaj je ove godine okupio više od sto sudionika koji su imali priliku poslušati korisna predavanja i prisustvovati nizu demonstracija nove generacije geoinformacijskih tehnologija i proizvoda. Jedna od aktualnih tema ovogodišnjeg skupa bila je prikaz novih tehnologija, kao što je radarski sustav LIDAR i ArcGIS 10, nova inačica najrasprostranjenijeg GIS programskog alata na svijetu čiji je autor GDi GISDATA, partnerska tvrtka ESRI. O tome što donose te tehnologije, o uspjehu Gisdate unatoč stagnaciji domaćeg tržišta te kako se tvrtka nastavlja širiti u regiji i svijetu razgovarali smo s Andrejem Lončarićem, izvršnim direktorom GDi GISDATA-e.

Gisdata je od osnutka 1989. godine bilježila stalan rast i danas je snažna regionalna tvrtka u srednjoj i jugoistočnoj Europi prisutna i na drugim tržištima diljem svijeta. Nakon što ste početkom prošlog mjeseca otvaranjem tvrtke u Crnoj Gori zaokružili regionalnu prisutnost, planirate li snažnije krenuti u otvaranje novih tržišta i jačanje onih na kojima ste slabije zastupljeni? - Naša strategija razvoja uvijek se temeljila na organskom rastu, odnosno pažljivom ulaganju i širenju poslovanja u skladu s razvojem i ponudom novih tehnologija koje uključujemo i u sklopu vlastitih proizvoda i usluga. U nadolazećem razdoblju namjeravamo nastaviti tu praksu, što se vidi i kroz naše dosadašnje poteze i inicijative. Tako smo uz regionalna tržišta u devet okolnih zemalja početkom godine otvorili GDi tvrtku GDi Systems Inc. u SAD-u u Washingtonu kako bismo na zahtjevnom američkom trži-

štu ponudili svoje proizvode i usluge. Uz globalno otvaranje, nastavljamo razvijati postojeća tržišta u zemljama u kojima već poslujemo. Uz ponudu specifičnih i cjenovno konkurentnih rješenja na američkom tržištu te tržištima u zapadnoj Europi, priliku za daljnji rast vidimo u široj regiji te na tržištima prije svega Bliskog istoka, na kojima također bilježimo pozitivne pomake kada je riječ o interesu i prisutnosti. U kojem će se smjeru razvijati geoinformatičko tržište u svijetu i u koje svoje tehnologije i usluge polažete najveće nade? - GDi GISDATA posluje u dva segmenta - geoinformatika i telekom tehnički informacijski sustavi. Na području geoinformatike, što je naš originalni i veći sektor, uz ponudu temeljnih GIS rješenja za potrebe specifičnih industrijskih grana i institucija u sklopu javnih uprava, današnji se trendovi okreću kombiniranju tehnologija i proizvoda u usluge s


LOgitech

Nove slušalice za prijenosnike Logitech je prošli tjedan predstavio nove slušalice s kristalno čistim zvukom kojima se na ugodan način možete koristiti prilikom videopozivanja, slušanja glazbe ili gledanja filmova. Slušalice Logitech H530 USB i Logitech H555 za prijenosna računala dolaze s postavljenim novim standardom za super wideband audio, čime se ostvaruje tako

čist zvuk da imate dojam kako se nalazite u istoj prostoriji s osobom s kojom komunicirate putem interneta. Lagane slušalice Logitech H555 za prijenosna računala jednostavno se savijaju i spremaju u pripadajuću kutiju. S druge strane, Logitech H530 USB slušalice imaju mogućnost laserskog podešavanja zvuka čime se stvara izuzetna kvaliteta zvuka. Oboje su kompatibilne s Logitech Vid HD programom, Skype 4.0 za Windowse i Skype 2.8 programom za Mac računala.

"Iskustvo nas je naučilo da je našim kupcima kvaliteta zvuka jedna od najvažnijih čimbenika prilikom odabira slušalica. Nove slušalice Logitech H555 i Logitech H530 uz dodani super wideband audio standard čine zvuk za vrijeme internetskih i videopoziva izuzetno jasnim i čistim”, rekla je Danka Prah, regionalna sales i marketing menadžerica Skype je prvi razvio super wideband audio standard za kvalitetu zvuka kojim se omogućuje da vam glas zvuči prirodnije.

sutrašnjicu danas dodanom vrijednošću. Neke od zanimljivijih tehnologija i usluga koje će obilježiti nadolazeće razdoblje svakako će imati veze s lokacijskim i mobilnim tehnologijama. GDi već dulje ulaže upravo u to područje i nedavno smo otvorili razvojni centar (u Mađarskoj) u kojem specifično razvijamo buduća rješenja koja uključuju te komponente. Pouzdani logistički sustavi također su jedna od važnih i traženih usluga, a temelji se na cijelom nizu geoinformacijskih i telekomunikacijskih tehnologija. Na GISDATA Danu geoinformacijskih rješenja održanom 1. srpnja predstavljena je ArcGIS 10 platforma koja će činiti temelj ponude GIS rješenja nove generacije. Što ona donosi? - Uz poboljšanje performansi samog sustava i znatno intuitivnijeg sučelja za krajnje korisnike nova inačica ArcGIS-a donosi pregršt novosti. Primjerice, sada se podaci mogu mnogo jednostavnije vizualizirati i analizirati u trodimenzionalnom prikazu s komponentom vremena i definicijom kako ono utječe na prostorne podatke. Platforma je povezana s novim ArcGIS on-line servisom, koji uz pretraživanje podataka po ključnim riječima pojednostavnjuje stvaranje i distribuciju (odnosno dijeljenje) GIS dokumenata i projekata putem interneta, koji uz prostorne podatke mogu uključivati i

Od 21. dO 23. rujna u Opatiji

Međunarodna konferencija i natječaj za postere i karte Kako biste najavili tradicionalnu međunarodnu konferenciju GDi International Users Conference 2010., koja će se u rujnu održati u Opatiji. - Na našoj tradicionalnoj međunarodnoj konferenciji GDi korisnika GDi Users Conference u Opatiji planiramo okupiti više od dvjesto sudionika iz 16 zemalja koji će imati priliku razmijeniti znanja o najnovijim tehnologijama i njihovoj primjeni

mape, alate, dijagrame, prikazne scene i ostale vrste digitalnih podataka. Tu je i podrška za sve popularniju cloud computing paradigmu, odnosno mogućnost korištenja hardverskih i softverskih IT resursa "na zahtjev". Postavljanjem platforme kod nekog od pružatelja cloud computing usluga (primjerice Amazon) korisnik može prema potrebi iznajmiti prostor za pohranu podataka, računalnu snagu za njihovu obradu te propusnost neophodnu za pružanje usluge, tj. pristupa konačnim podacima odnosno proizvodu koji tako nudi krajnjim korisnicima. Nisu zaboravljeni ni razvojni stručnjaci pa uz podršku za automatizaciju procesa putem popularnog računalnog jezika Python ArcGIS 10 stiže s nizom aplikacijskih sučelja za brz razvoj mrežnih (web) aplikacija te proširenje same platforme upotrebom Microsoftove .NET razvojne okoline.

kroz osam stručnih i četiri tehnološka područja. Moto ovogodišnje konferencije je "Shaping Tomorrow Today: Processes, Technologies, Data", tj. "Oblikujmo sutrašnjicu danas: poslovni procesi, tehnologije, podaci". Prvi dan fokusirat ćemo se na rješenja GeoInfo sektora te konkretne primjere provedenih projekata uz pregled tehnologija i podatka koji se koriste u njihovoj izvedbi. Bit će održan i okrugli

Dio novog ArcGIS rješenja je i posebna inačica Appleova operacijskog iOS sustava. Koliko očekujete od tog tržišta?

141

milijun kuna iznosio je ukupni nekonsolidirani prihod GDi grupe za 2009. godinu

95

milijuna kuna iznosio je ukupni konsolidirani prihod GDi grupe za 2009. godinu

16

posto povećan je broj zaposlenih u prošloj godini

stol na kojem će stručnjaci, nezavisni analitičari te predstavnici komercijalnog i javnog sektora raspravljati o trenutačnim trendovima u GIS i telekom industriji. Drugog dana naglasak će biti na telekom i medijskom sektoru s predavanjima i radionicama. Uz brojne ostale stručne i zabavne sadržaje, bit će održana i tradicionalna izložba postera i karata s dodjelom nagrada za tri najbolja rješenja.

- Naš novootvoreni razvojni centar u Pečuhu specijaliziran je za razvoj novih rješenja koja se temelje na mobilnim platformama nove generacije, među ostalim i Appleova iOS operacijskog sustava. Iako još nije dostupna kao konačan proizvod, prototip aplikacije koju smo razvili u centru povezuje lokacijske usluge s popularnim servisima internetskih društvenih mreža. Plan je da aplikacijom podržimo sve vodeće mobilne platforme, pa tako i Appleov iOS. Tržište pametnih mobilnih uređaja i mobilnih telefona, popularnih Smartphonea, i dalje snažno raste. U GDi-ju smatramo da korisnicima, na osnovi svoje stručnosti u geoinformatici i telekomunikacijama, možemo pružiti cijeli niz usluga s dodanom vrijednošću te samim time imamo vrlo pozitivna očekivanja od navedenog tržišta. Početkom godine predviđali ste da će ukupno geoinfor-

matičko tržište u Hrvatskoj stagnirati, ali da će Gisdata ostvariti rast i povećati udjel na domaćem tržištu. Ostvaruju li se te prognoze? - Konsolidirani rezultati GDi grupe za 2009. godinu pokazuju ukupni nekonsolidirani prihod od 141 milijuna kuna, a konsolidirani prihod od oko 95 milijuna kuna, što je desetak posto više u odnosu na godinu prije. S obzirom na to da imamo projekte u deset zemalja i sakupljanje podataka traje, još nemamo gotove finalne podatke za prvih šest mjeseci ove godine. No prema izvještajima o prvih pet mjeseci, čini se da ćemo ostvariti plan za prvih šest mjeseci ove godine iznad ostvarenja prošle godine. Navedeno doista pokazuje da se situacija razvija u skladu s našim prognozama. Zabilježili smo i daljnji rast zapošljavanja pa smo lani 16 posto povećali broj zaposlenika. Željko Šojer zeljko.sojer@business.hr


dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Srijeda 7/7/2010

regija/svijet

Apple počeo plasirati og kroz aplikacije za iPhone NOVI IZVOR PRIHODA Apple je kroz oglašivačku platformu iAd, koja se temelji na analizi navika oko 150 milijuna kupaca njihove velike web trgovine, već uprihodio 60 milijuna dolara, kazao je glavni izvršni direktor Applea Steve Jobs

T

vorac iPhonea, kompanija Apple koja raspolaže golemim web dućanom za download muzike, filmova i softvera, proučava navike svojih 150 milijuna kupaca kako bi prikazala što osobnije odabrane web oglase na mobilnim telefonima, pokušavajući konkurirati Googleu. Programom iAd koji je započeo prošloga tjedna Apple je počeo plasirati oglase kroz aplikacije za iPhone. Klijenti su im Nissan, Unilever, JC Penny, Best Buy i AT&T.

225.000 aplikacija

Oglasi su integrirani u neke od 225 tisuća aplikacija kreiranih za Appleov online dućan, a u Appleu kažu

da su korisnici od travnja downloadali pet milijuna oglasa. Glavni izvršni direktor Applea Steve Jobs nedavno je rekao da je kompanija prodala više od 60 milijuna dolara vrijednih oglasa otkad je krenula s iAd platformom. Na svojoj web stranici Apple kaže da će se pri izboru oglasa koje će plasirati korisnicima voditi nizom kriterija kao što su demografija, preferirane aplikacije, glazbeni ukus, izbor filmova i televizijskih žanrova te lokacija korisnika. Rachel Pasqua, direktorica tvrtke specijalizirane za mobilno oglašavanje, kaže da bi proučavanje potrošačkih navika prilikom nabave i kupnje softvera Appleu moglo ići na ruku. "Apple zna koje ste sa-

STEVE JOBS, glavni izvršni direktor Applea, bori se za vodstvo u mobilnom oglašavanju, za koje tvrtka EMarketer očekuje da će se utrostručiti dostižući vrijednost od 1,56 milijardi dolara u 2013. godini arhiva business.hr

držaje skinuli s interneta, koliko ste vremena proveli baveći se aplikacijama, kao i ono što vam se nije svidjelo na netu pa ste to izbrisali", kaže Rachel Pasqua, zaposlena na Appleovoj iAd kampanji koja će uključivati izradu biheviorističkih profila koji se mogu koristiti u skladu s odgovarajućim promotivnim porukama. Primjerice, Unilever, koji s Appleom radi od svibnja na kampanji Dove Men+Care

koristi iAd usredotočujući se na ciljanu tržišnu grupu oženjenih muškaraca u kasnim 30-im godinama koji imaju djecu.

Premalo korisnika

U Unileveru su zadovoljni kampanjom, ističući da Apple ne dijeli informacije o pojedincima već je Unilever mogao birati između svojevrsnih aplikacijskih "ćelija" kao što su vijesti ili zabava, baziranih na ka-

rakteristikama korisnika. Kritičari pak kažu da je iAd tek posljednja novotarija s trenutačnim učinkom jer ne postoji dovoljan broj ljudi koji posjeduju iPhone kako bi se taj način reklamiranja isplatio, a zabrinutost regulatornih tijela u SAD-u i Europi zbog prava na privatnost korisnika iPhonea sve je veća. IAdom se Apple bori za vodstvo u mobilnom


OPTUŽBE

ZA 200 MIL. DOLARA

Sarkozyju ilegalna donacija od nasljednice L’Oreala? Liliane Bettencourt, nasljednica kozmetičkog carstva L’Oreal, dala je ilegalnu donaciju od 150.000 eura za predsjedničku kampanju Nicolasa Sarkozyja 2007., kazala je za internetski list MediaPart njezina bivša računovotkinja. Patrice de Maistre, koji je vodio računa o bogatstvu Bettencourt, od nje je zatražio da povuče 150.000

eura, ali je ona odbila jer je tjedno ograničenje bilo 50.000 eura. Maistre se navodno razljutio i objasnio da je to za “financiranje Sarkozyjeve kampanje “. Po francuskom zakonu, individualna donacija ograničena je na 4600 eura. Novac je ipak podignut i "diskretno” predan direktoru Sarkozyjeve kampanje. H

Nokia prodaje bežični ogranak Finska Nokia objavila je u utorak da će prodati dio poslovanja s bežičnim modemima japanskom Renesasu za 200 milijuna dolara kako bi se pod pritiskom žestoke konkurencije usredotočila na temeljni dio poslovanja s mobitelima. Cijena transakcije je 200 milijuna dolara, a Nokia će se također udružiti s Renesasom radi razvoja suvremenih modemskih tehnologija, priopćeno je iz finske tvrtke.

Nokia je u lipnju drugi put u razdoblju kraćem od dva mjeseca objavila upozorenje o dobiti, signalizirajući da se teško nosi s konkurencijom poput Appleova iPhonea. Renesas Electronics peti je po veličini proizvođač čipova u svijetu. U japansku će tvrtku biti prebačeno i 1100 Nokijinih radnika trenutačno zaposlenih u odjelima za istraživanje i razvoj u Finskoj, Indiji, Velikoj Britaniji i Danskoj. H

696

tisuća državljanstava dodijelila je EU 2008., a iste je godine hrvatsko državljanstvo dobilo 7570 osoba, od kojih je gotovo polovica iz BiH, objavio je u utorak Eurostat

glase Udvostručio se broj diplomaca koji traže prvi posao e BRITANSKO TRŽIŠTE RADA

U borbi za radna mjesta u Velikoj Britaniji već se nalazi oko 400.000 lanjskih diplomaca, dok će se na tržištu uskoro naći novih pola milijuna. Prije dvije godine za svako radno mjesto u Velikoj Britaniji u prosjeku se natjecalo 30 kandidata, a danas ih se za svaki posao prijavljuje 69

Britanski diplomci bez diploma s najprestižnijih fakulteta ovoga će ljeta teško imati šanse pronaći prvi posao, objavio je u utorak The Independent. Naime, uz tisuće nezaposlenih, pola milijuna britanskih diplomaca uskoro će početi tražiti posao. U borbi za radna mjesta već se nalazi oko 400.000 lanjskih diplomaca, koji su zbog recesije nezaposleni već drugu godinu zaredom. oglašavanju, za koje tvrtka EMarketer očekuje da će se utrostručiti dostižući vrijednost od 1,56 milijardi dolara u 2013. godini. Google trenutačno drži najveći udjel u toj vrsti oglašavanja plasirajući oglase temeljene na navikama surfanja po webu te bi mogao pokušati proširiti svoj udjel u oglasima namijenjenim korisnicima dlanovnika. N. Domazet

stupnja 2:1. Lani je sličnu zabranu nametnulo samo 66 posto poslodavaca. Da stvar za nezaposlene visokoobrazovane Britance bude gora, broj poslodavaca koji svoje zaposlenike biraju na elitnim sveučilištima poput Cambridgea ili Oxforda smanjio se s lanjskih 6,9 posto na 2,5 posto ukupne ponude radnih mjesta. Studenti koji su diplomirali na nižim razinama studijama (poput stupnja 2:2) napominju kako

se nema smisla prijavljivati za bolje poslove jer se na ta radna mjesta ionako prijavi previše diplomaca s višim stupnjem obrazovanja.

Bit će još gore

Istraživanje Association of Graduate Recruiters (AGR) pokazalo je da su poslodavci pod opsadom 690.000 diplomaca 40.000 njih nezaposleno je već dulje od dvije godine. Rezultat opsade je 69 prijava za svaki posao, 20

posto više nego lani i 50 posto više nego u 2008. godini. Studentski vođe upozoravaju kako će se situacija dodatno pogoršati kada se osjete prvi proračunski rezovi. Aaron Porter, predsjednik nacionalne studentske udruge, rekao je da diplomci odlaze s fakulteta s najvećom mogućom razinom znanja i vještina te da imaju ambiciju pomoći Ujedinjenom Kraljevstvu. B.hr

Zabrana zapošljavanja

Situacija na britanskom tržištu rada bitno se zakomplicirala - prije dvije godine za svako radno mjesto u prosjeku se natjecalo 30 kandidata, a danas ih se za svaki posao prijavljuje 69. Zbog prevelike ponude na tržištu rada, osam od deset poslodavaca (ili njih 78 posto) zabranilo je zapošljavanje novih djelatnika koji nemaju završen neki od fakulteta tzv.

NI OXFORD nije garancija za radno mjesto

arhiva business.hr


investor 24-25

POVEĆANI TURISTIČKI PRIHODI U prva tri mjeseca 2010 što je rezultat povećanog broja dolazaka stranih gostiju, ali i b

Središnja država po domaćim bankama U prvom tromjesečju 2010. inozemni dug Hrvatske ostao je gotovo nepromijenjen, odnosno smanjio se samo za 77 milijuna eura, što je najviše uzrokovano smanjenjem duga središnje države, koja je u veljači otplatila euroobveznicu izdanu 2003. godine u vrijednosti 500 milijuna eura, a tvrtke su nastavile blago povećavati svoje obveze prema inozemstvu

Zaduživanje središnje države u domaćim poslovnim bankama nastavljeno je i u prvom tromjesečju 2010., kada su plasmani banaka državi povećani za 3,7 milijardi kuna, od čega su se dvije milijarde kuna odnosile na sindicirani kredit banaka odobren Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj. Doda li se tome pad depozita u bankama i HNB-u u iznosu 2,8 milijardi kuna, ukupna neto pozicija države u odnosu na banke pogoršala se za 6,5 milijardi kuna, stoji u najnovijem tromjesečnom biltenu Hrvatske narodne banke. Osim što su je kreditirale banke, država je u ožujku znatnu svotu prikupila i izdavanjem kunskih i eurskih obveznica na domaćem tržištu, od čega je najveći dio bio iskorišten za refinanciranje. Na početku drugog tromjesečja plasmani banaka državi dodatno su porasli, ali zahvaljujući snažnijem rastu depozita, ukupna neto po-

››

Kamatne stope na dugoročne kredite tvrtkama porasle su od prosinca 2009. do ožujka 2010. godine sa 7,31 posto na 7,67 posto. zicija države poboljšala se u tome mjesecu. Ipak, neto potraživanje banaka od središnje države na kraju travnja bilo je 27,1 posto veće nego na kraju 2009. godine. Dug državnog proračuna povećan je u prva tri mjeseca tekuće godine za 2,3 milijarde kuna i na kraju ožujka iznosio je 112,6 milijardi kuna. Zbog znatnog zaduživanja na domaćem tržištu i velikih otplata dospjelih inozemnih obveza navedeni porast u potpunosti odražava povećanje unutarnjeg duga. U prvom tromjesečju 2010. inozemni dug Hrvatske ostao je gotovo nepromijenjen, odnosno smanjio se za samo 77 milijuna eura.

Kako objašnjavaju u HNBu, to je najviše uzrokovano smanjenjem duga središnje države, koja je u veljači otplatila euroobveznicu izdanu 2003. godine u vrijednosti 500 milijuna eura, dok su tvrtke nastavile blago povećavati obveze prema inozemstvu, inozemnim bankama i vlasnički povezanim poduzećima u inozemstvu. Uz blage promjene duga, udjel banaka u ukupnom inozemnom dugu zadržao na razini s kraja prethodne godine - na 25,7 posto.

Javni dug skače

U prvom tromjesečju 2010. inozemni dug sektora države smanjen je za 254 milijuna eura. S druge strane,

tvrtke u javnom i mješovitom vlasništvu ostvarile su novih 300 milijuna eura neto korištenja kredita, uglavnom dugoročnih. Među pojedinim kategorijama društava cjelokupan prirast duga u prvom tromjesečju odnosi se na trgovačka društva, ona u javnom i mješovitom vlasništvu te ona u privatnom vlasništvu. Pritom je rast duga javnih i mješovitih tvrtki uglavnom rezultat korištenja novih kredita, dok je u privatnim tvrtkama rast duga dodatno potaknut nepovoljnim međuvalutnim promjenama, što je povezano sa slabljenjem izvještajne valute, eura, u odnosu na američki dolar. HNB ističe i da je inozemni dug središnje države povećan za 90 milijuna eura kao rezultat međuvalutnih promjena, odnosno jačanja dolara prema izvještajnoj valuti euru, od čega se najveći dio odnosio na dug po obveznicama izdanima na ame-


0. prihodi od turizma porasli su 8 posto na godišnjoj razini, blagog povećanja njihove prosječne potrošnje

business.hr Srijeda 7/7/2010

povećala dug a za 3,7 mlrd. kuna ostale dugoročne kredite. Kamatne stope na dugoročne kredite tvrtkama od prosinca 2009. do ožujka 2010. godine blago su porasle sa 7,31 posto na 7,67 posto. Vlada zasad može biti zadovoljna prihodima od turizma, koji su u prva tri mjeseca 2010. porasli 8 posto na godišnjoj razini, što je rezultat povećanog broja dolazaka stranih gostiju, ali i blagog povećanja njihove prosječne potrošnje. Prema podacima DZS-a, koji obuhvaćaju samo dolaske u komercijalne smještajne kapacitete, u prvom tromjesečju 2010. ostvaren ričkom tržištu u studenome 2009. godine.

Kašnjenje sve duže

U prvom tromjesečju 2010. nastavljen je rast ukupnih kašnjenja otplate glavnice i plaćanja kamata, koji je intenziviran u posljednjem tromjesečju 2009., a posebno se odnosi na privatna trgovačka društva. Upravo korporativni sektor bilježi blagi rast kreditnih plasmana u prvom tromjesečju 2010. godine. Tako su u prva četiri mjeseca 2010. plasmani banaka nebankarskom sektoru porasli za 3,1 milijardu kuna ili 1,3 posto. Plasmani tvrtkama u prvom su tromjesečju 2010. porasli za 2,2 milijarde kuna, a u travnju za još 700 milijuna kuna pa im je godišnja stopa rasta povećana na 3 posto. Pozitivnom kretanju plasmana u promatranom razdoblju zasigurno su pridonijeli blagi pad aktivnih kamatnih stopa i izrazito povoljna likvidnost u ban-

kovnom sustavu, ali niska kreditna potražnja i dalje utječe na izostanak znatnijeg oporavka kreditne aktivnosti. Dobra likvidnost bankovnog sustava i pad kamatnih stopa na novčanom tržišu, zabilježeni početkom ove godine, pogodovali su nastavku smanjivanja kamatnih stopa poslovnih banaka. To se prije svega odnosi na kamatne stope na depozite i kratkoročne kredite. S druge strane, dugoročne kamatne stope uglavnom su ostale stabilne u prva tri mjeseca ove godine. U istom je razdoblju zabilježen rast kamatnih razlika kunskih indeksiranih kredita i deviznih depozita, a smanjena je kamatna razlika po kunskim kreditima i depozitima, što je bilo najizraženije u ožujku. Smanjenje kamatnih stopa na kratkoročne kunske kredite tvrtkama bez valutne klauzule bilo je osobito izraženo početkom ove godine, pa

su se one u ožujku spustile na 7,24 posto. Kamatne stope na kratkoročne kredite bez valutne klauzule odobrene stanovištvu ostale su stabilne na razini 12,6 posto, na kojoj stagniraju posljednjih godinu dana. Kamatne stope na dugoročne kredite s valutnom klauzulom stanovništvu u prva tri mjeseca ove godine vrlo su se malo smanjile, pa i dalje ostaju na višim razinama od 8,82 posto, koliko su iznosile u ožujku. Blago smanjenje kamatnih stopa na dugoročne kredite isključivo je posljedica nižih kamatnih stopa na kredite za kupnju automobila i ŽELJKO ROHATINSKI, guverner Hrvatske narodne banke, koja u svojem biltenu ukazuje na i dalje slabu potražnju za kreditima Snimio hrvoje dominić

je njihov porast 2,5 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2009., dok je broj noćenja porastao 5,7 posto. Opisana kretanja uglavnom odražavaju porast dolazaka u ožujku, što se može pripisati pojačanim dolascima gostiju u razdoblju prije Uskrsa, koji je ove godine bio početkom travnja. Porast neto prihoda od turizma posljedica je nešto jačeg porasta prihoda nego rashoda, a obrnut je bio slučaj u ostalim uslugama, pri čemu treba istaknuti rast rashoda za razne poslovne usluge. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr


investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 7/7/2010

DELISTIRANJE

TRAŽIT ĆE NAFTU

Dionice Partner banke od srijede više neće biti uvrštene na Zagrebačkoj burzi, objavili su iz te banke. Zadnji dan trgovanja dionicama Partner banke bio je utorak, a njima se u ovoj godini uopće nije trgovalo. Od uvrštenja, Partner bankom trgovalo se sveukupno tri puta, i to 2005. godine, a sva tri puta cijena se nije pomaknula sa 150 kuna. N. S.

Mađarski Mol i njegov rumunjski partner Expert Petroleum dobili su koncesiju za traganje za naftom u tri bloka u zapadnoj Rumunjskoj, priopćeno je u ponedjeljak iz mađarske tvrtke. Ukupna je površina blokova 3434 četvorna kilometra, a nalaze se u nizinama blizu rumunjsko-mađarske granice, objavio je Mol na internetskoj stranici Budimpeštan-

Partner banka odlazi sa ZSE-a

Molu koncesija u Rumunjskoj

ske burze. "Očekuje se da će prva radna faza istraživanja početi 2011." priopćio je Mol. "Prema proračunima, blokovi imaju vrlo dobar naftni i plinski potencijal. Neki od tih blokova sadrže i nekonvencionalni potencijal", dodaju u kompaniji. Mol je istaknuo da je njegovo širenje u Rumunjskoj strateški potez. "Širenje Mol grupe u Rumunjskoj u sektoru traganja za naftom ključni je stup naše strategije razvoja", kazao je predsjednik Mola u Rumunjskoj Szabolcs I. Ferencz. H

MOLBA MMF-u

Mađarske banke ne žele porez

Šest stranih banaka koje posluju u Mađarskoj potražilo je pomoć MMF-a, koji bi trebao nagovoriti mađarsku vladu da odustane od nametanja specijalnog bankarskog poreza. Prema Der Standardu, KBC, Intesa Sanpaolo, Bayern LB, UniCredit, Raiffeisen International i Erste Bank poslali su pismo mađarskoj vladi i MMF-u u kojem se žale na uvođenje poreza. N. S.

Za krizu i balone krivci s Bernanke, Cassano i Dim PRIVEDITE OSUMNJIČENE Glavni protagonisti najvećih svinjarija koje su globalnu financijsku krizu učinile i težom nego što je prvotno očekivano nisu anonimni brokeri, već vodeći ljudi najvećih financijskih institucija, dokazima ilustrira Business Insider

Nakon financijske krize koja je odvela svjetsko gospodarstvo u recesiju, a burze duboko u medvjeđi teritorij, sve je raširenije mišljenje da je nešto ozbiljno i nepovratno pokvareno u financijskom sustavu, a argumenti u prilog teze da je sustav nepravedan i nepošten sve su brojniji. Business Insider donosi listu 10 najočitijih primjera zašto je američki financijski sustav pokvaren i zašto bi se danas i legendarni lik iz kultnog Wall Streeta Gordon Gecko zacrvenio pred pohlepom kakvu demonstriraju moderni Geckoi današnjice. Trgovina zlatom i srebrom zaslužila je prvo i drugo mjesto na listi "11 pokvarenih". Insider koji je odlučio razot-

kriti pravo stanje na tržištu zlata i srebra Andrew Maguire, bivši trader za Goldman Sachs u Londonu, CFTCu unaprijed je prijavio kako će traderi JPMorgan Chasea spustiti cijenu zlata, i to u kojem trenutku i koliko. No kada se njegovo proročanstvo obistinilo, ništa se nije dogodilo osim što je sa suprugom pregažen na zebri u središtu Londona.

Goldman protiv klijenata

Osim manipulacije cijenom mediji su otkrili da većina zlatnih vrijednosnica jednostavno nema pokriće u fizičkom zlatu za koje su navodno izdane. Najpoznatije tržište zlata na svijetu, London Bullion Market Association, u tre-

JAMIE DIMON, glavni izvršni direktor investicijske banke JPMorgan Chase, koja je optužena da manipulira cijenom zlata na Londonskoj burzi aRhIva BUSINESS.hR

BEN BERNANKE, guverner američke središnje banke FED, koja se kladi na propast javnih škola na Floridi i 'default' saveznih država Nevade i Kalifornije aRhIva BUSINESS.hR

JOSEPH CASSANO, bivši direktor američkog financijskog diva AIG, koji je kockanjem s derivatima upropastio kompaniju i sebi zaradio 318 mil. dolara aRhIva BUSINESS.hR

zoru ima 100 puta manje zlata nego što je vrijednost zlatnih vrijednosnica koje izdaje. No, to ih ne sprječava da kupcima "zlata" zaračunavaju trošak čuvanja. Treći je dokaz da se "nešto slomilo" Joseph Cassano, koji je AIG, kockajući se milijarde

dolara vrijednim derivatima, srušio na koljena, a pritom i sam izvukao 318 milijuna dolara bonusa za sebe. Cassano neće za svoje postupke nikada odgovarati niti će platiti dolar odštete. Ipak, četvrti slučaj u kojem je glavni akter Goldman

Sachs mogao bi, barem djelomično, dobiti sudski epilog. Regulator SEC optužio je moćni Goldman da je ulagačima prodavao vrijednosnicu protiv koje se sam istovremeno kladio nadajući se da će padom hipotekarnog tržišta bogato zaraditi.

››

Andrew Maguire, zviždač protiv JPMorgan Chasea, ubijen je u prometnoj nesreći gdje je počinitelj pobjegao s mjesta nesreće

Kreativno knjigovodstvo

Kada je grčka kriza već izbila, otkriveno je kako su banke pomagale zamaskirati stvarno stanje grčkih financija, i to, naravno, za vrlo izdašan profit, a istu praksu banke nastavljaju i s gradovima i save-


ŠuKEr ŠIrI DuG

Kratkoročni trezorci na 10,87 mlrd. kuna Ministarstvo financija odradilo je u utorak novu aukciju trezorskih zapisa i kratkoročnu zaduženost države povećalo za 139,7 milijuna kuna. U utorak je prodano kunskih trezoraca u vrijednosti 323 milijuna kuna i 12,65 milijuna eura trezoraca s valutnom klauzulom. Ponudu trezoraca s valutnom klauzulom

su mon znim državama u SAD-u. I kod propasti Lehman Brothersa svi su ostali začuđeni razmjerima kolapsa koji je kreativnim računovodstvom bio dobro skrivan do samog kraja. Sljedeća dva dokaza pokvarenog sustava idu na dušu američkoj središnjoj banci Fedu. Fed je prošle godine kupio glavninu američkog duga, što mnogi opisuju kao tiskanje novaca od zraka, a drugi otvoreno nazivaju piramidalnom prijevarom. Također, Fed kupuje, i to uopće ne taji, CDS-ove kojima se kladi na default Kalifornije i Nevade ili npr. floridskih škola, a zadaća mu je štititi gospodarski prosperitet SAD-a i svih njegovih stanovnika. Deveti su primjer bonusi u američkim investicijskim bakama koje je vojska bankarskih menadžera primala i u trenucima najveće krize, a da apsurd bude veći, bonusi su se obračunavali i na novac iz proračuna kojim su spašavane banke od propasti. Posljednji primjer dolazi iz kartične industrije. Špijuniranje klijenata kartičnih tvrtki postalo je toliko sofisticirano da one prije znaju osobne stvari poput činjenice da će se bračni par razvesti i prije nego što podnese zahtjev za razvod. Darko Baniček

nije pratila odgovarajuća potražnja ulagača, pa je čak 7,35 milijuna planiranog izdanja otpalo, a ponude ulagača dosegnule su samo 18,15 milijuna eura. Ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 96,534 eura, a kamata je bila 3,60 posto. Zato je kunsko izdanje premašilo očekivanja više nego dvostruko. Planirani iznos izdanja bio je 150 milijuna, a ostvareni iznos emisije kasnije je uvećan na 323 milijuna kuna. Prodano je samo dva milijuna trezoraca na 91 dan, uz jedinstvenu

prodajnu cijenu 99,504 kune, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu dva posto. S rokom dospijeća 182 dana na prodaju su ponuđeni zapisi u iznosu 42 milijuna kuna, što je ostvareno. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,381 kunu, pa su zapisi izdani uz kamatu 3,30 posto. Na aukciji je s rokom dospijeća 364 dana, pak, ulagači su potraživali 448 milijuna, a ostvareni iznos emisije bio je 279 milijuna kuna po kamatnoj stopi 4,35 posto. Ukupan iznos upisanih tre-

zorskih zapisa dosegnuo je 10,874 milijarde kuna. Od toga je 480 milijuna kuna upisano na rok 91 dan, na rok 182 dana upisano je 1,604 milijarde, a na rok 364 dana 8,79 milijardi. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa izraženih u eurima s rokom dospijeća 364 dana dosegnuo je 1,432 milijarde eura. Tome treba pribrojati 2,653 milijarde kuna dvogodišnjih obveznica koje na naplatu stižu u kasnu jesen ove godine, a Ministarstvo ih vodi kao trezorce. J. J.

NAJVEĆI IPO OVE GODINE

Kineska agrarna banka skupila više od 20 milijardi dolara Agricultural bank of China, najveća banka po broju klijenata u Kini, za izlazak na tržište odlučila se nakon rješavanja svoga glavnog problema - loših zajmova koji su joj činili čak 25 posto kredita. Agricultural Bank of China završila je u utorak upis dionica u Hong Kongu i Šangaju te je na dobrom putu za prikupljanje oko 20 milijardi dolara, što je vjerojatno najveća javna ponuda dionica neke kompanije u svijetu. Najveća kineska banka po broju klijenata ponudila je 25,4 milijarde dionica u Hong Kongu i 22,2 milijarde dionica u Šangaju, a ostaje otvorena mogućnost ponude dodatnih dionica. Maksimalna vrijednost IPO-a, prema pisanju Bloomberga, može iznositi 23,1 milijardu dolara. Raspon cijene dionice kreće se od 2,52 do 2,68 juana (0,37-0,40 dolara) u Šangaju te od 3,18 do 3,38 hongkonških dolara na burzi u Hong Kongu. Bude li se cijena dionice AgBanka kretala prema vrhu tog raspona te se poveća broj ponuđenih dionica, ova bi inicijalna javna ponuda mogla premašiti inicijalnu javnu ponudu dosadašnjeg rekordera ICBC-a (Industrial & Commercial Bank of China), koji je 2006. godine tako prikupio 21,9 milijardi dolara. Konačna cijena dionica AgBanka u javnoj ponudi bit

BrOJKE

420 47,6

milijuna klijenata ima Agricultural Bank of China

milijardi dionica ta je banka ponudila na burzama u Šangaju i Hong Kongu

24

tisuće poslovnica drži ABoC

će objavljena u srijedu. Prema pisanju Reutersa, niska cijena dionica AgBanka možda će prvog dana trgovanja potaknuti skok cijene, no time bi se poručilo da kineska banka na tržište izlazi u teškim vremenima.

ulažu Katar i Kuvajt

Djelomična privatizacija banke sa 24.000 podružnica, gotovo pola milijuna zaposlenih i 420 milijuna klijenata na burzama u Hong Kongu i Šangaju već je ponijela titulu najveće svjetske inicijalne ponude dionica, a zainteresiranost investitora za ta izdanja odličan je pokazatelj drugim kineskim bankama koje, pogođene financijskom kri-

sJEDIŠtE Agricultural Bank of China u Pekingu

zom, planiraju slične podvige. Kineski je indeks izgubio gotovo četvrtinu vrijednosti od sredine travnja dijelom zbog rasprodaje dionica kojih se investitori rješavaju kako bi prikupili dovoljno novca za kupnju dionica AgBanka. Ta se banka za izlazak na tržište odlučila nakon rješavanja svoga glavnog problema loših zajmova koji su činili čak 25 posto njezinih kredita. Britanska banka Standard Chartered najavila je da u dionice AgBanka namjerava uložiti 500 milijuna dolara, a Katar i Kuvajt najavili su ulaganje vrijedno 3,6 milijardi dolara. Biljana Starčić

ArHivA BUSiNeSS.Hr

BusINEss tV Kapital Network, Srijeda 7. 7.

20:00 20:15 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:40 23:15

VIJESTI OKRUGLI STOL VIJESTI EUROPSKI DNEVNIK, mag. VIJESTI THE NEW EDGE, mag. 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA, emisija VIJESTI


investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

+

Izvor: ZSE Oznaka

Vijest o preuzimanju snažno je utjecala na trgovanje hotelijerskom dionicom vodičke Olympije. Dan prije objavljeno je da su šibenski poduzetnik Josip Stojanović i njegova drniška tvrtka Jolly objavili javnu ponudu za preuzimanje hotela Olympia. Dionica kojom se rijetko trguje nakon toga je počela rasti. OglaS

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

+

Dionica Elektroprometa uz prilično skroman promet potonula je u utorak nešto više od 11 posto. Trgovano je sa 651 dionicom u četiri transakcije. Zanimljivo je da je dionica 21. lipnja rasla po istoj stopi po kojoj je u utorak pala. Posljednjih 10 dana Eletropromet se kreće oko cijene od 40 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ledo Atlantska plovidba d.d. Adris grupa Ina-industrija nafte d.d. Dalekovod Končar - elektroindustrija Ingra Institut IGH Jadroplov d.d. Olympia Vodice Erste&Steiermärkische banka AD plastik Atlantic grupa Petrokemija SN holding Ericsson Nikola Tesla Končar Viro tvornica šećera d.d. Uljanik plovidba Tankerska plovidba Liburnia riviera hoteli Agromeđimurje Kraš, prehrambena industrija Dom holding Luka Rijeka Belje Luka Ploče Hoteli Makarska Jadranski naftovod Tisak Fima validus Čakovečki mlinovi Konzum Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge HG Spot Viadukt IPK Kandit HTP Korčula Slavonski zatvoreni investicijski fond Jadranska banka Podravka prehrambena industrija, d.d. Đuro Đaković holding Tehnika Turisthotel Belišće Privredna banka Zagreb Adris grupa Banka Brod Hoteli Maestral Končar Valamar grupa Slatinska banka Vaba d.d. banka Varaždin Lucidus dioničko Riviera Poreč Elektrometal Istraturist Umag d. d. Hidroelektra niskogradnja Solaris HUP - Zagreb BC institut Fima proprius d.d. Zagrebačka banka Magma d.d. Lavčević DIOKI d.d Zvečevo, prehrambena industrija Nava banka Atlas nekretnine

Najniža

Najviša

Zadnja

Redovan promet: 11.673.426,06 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: -0,04% 365 dana Najniža Najviša

258.50

259.95

258.90

-0.04%

8,386

2,173,978.80

21,200.94

216.50

332.84

5,900.00 770.00 248.00 1,650.01 279.00 440.50 25.00 1,900.00 128.51 240.01 440.00 90.00 677.00 110.50 142.08 1,311.00 2,100.00 295.50 549.00 1,300.00 1,970.02 1,000.00 373.56 30.00 181.10 62.28 1,630.00 90.00 2,430.00 184.77 12.66 3,050.00 145.50 39.99 22.00 258.00 223.00 75.77 25.01 2,805.00 257.00 24.50 1,000.00 543.15 450.00 485.03 298.00 2,800.00 67.01 2,300.00 30.22 108.00 56.00 14.67 160.00 175.00 368.99 182.00 190.00 1,220.00 231.00 20.66 209.98 55.86 245.01 79.88 111.00 80.00 28.98

5,900.00 804.00 253.10 1,675.00 289.98 450.00 25.89 1,935.00 135.00 240.01 440.00 90.54 678.00 111.71 158.00 1,330.00 2,100.00 303.00 556.00 1,314.00 2,040.00 1,000.00 380.00 31.74 189.98 63.00 1,650.00 90.00 2,430.01 185.77 13.31 3,050.00 147.01 40.00 23.25 262.00 225.25 77.00 26.50 2,860.00 257.00 24.78 1,010.00 543.15 450.00 510.00 298.05 2,800.00 67.01 2,305.00 31.21 108.05 56.00 14.67 160.00 175.00 368.99 184.51 190.00 1,220.00 231.00 21.49 210.00 55.86 245.01 79.88 112.00 80.00 28.98

5,900.00 800.00 250.01 1,653.21 282.00 442.00 25.80 1,924.00 131.12 240.01 440.00 90.00 677.00 111.00 155.00 1,311.00 2,100.00 300.00 555.00 1,300.00 2,040.00 1,000.00 380.00 31.74 181.10 63.00 1,630.00 90.00 2,430.00 185.77 13.31 3,050.00 145.50 40.00 22.00 262.00 223.00 76.06 26.50 2,860.00 257.00 24.78 1,010.00 543.15 450.00 510.00 298.00 2,800.00 67.01 2,305.00 31.00 108.00 56.00 14.67 160.00 175.00 368.99 182.00 190.00 1,220.00 231.00 21.49 210.00 55.86 245.01 79.88 111.00 80.00 28.98

0.68% 0.48% -1.57% -1.30% 0.35% -0.79% 3.20% -0.31% 2.43% 9.34% 0.80% -2.23% -1.17% -0.89% 0.00% 0.08% 0.00% -0.33% 2.16% -3.70% 0.00% 0.00% 0.00% 8.29% -0.49% 3.23% -2.38% 0.00% 0.33% 3.21% 0.15% -1.61% -3.64% -11.11% 0.00% 4.28% -5.04% 0.68% 4.87% 0.35% -0.77% -0.76% 1.00% -6.35% 0.00% 6.14% 1.02% -41.67% -4.27% 0.22% 1.64% 0.00% 1.80% 0.96% 0.00% -20.09% 0.03% 7.03% 4.40% 0.00% 5.00% -1.38% 1.30% -0.02% 11.36% 9.42% 3.74% 0.00% 10.86%

224 1,434 4,394 593 2,661 1,160 18,490 243 1,989 955 368 1,787 237 1,370 867 100 59 387 200 80 46 83 138 1,575 217 628 21 349 12 157 2,177 9 180 651 1,100 95 103 283 740 6 62 641 14 25 30 26 40 4 164 4 253 71 110 405 30 27 10 17 14 2 10 100 9 30 5 15 10 5 7

1,321,600.00 1,130,937.88 1,098,966.56 988,982.26 752,425.84 515,684.73 469,850.76 467,150.84 263,239.90 229,209.55 161,920.00 161,222.64 160,549.70 152,495.13 132,177.12 131,692.89 123,900.00 114,847.00 110,651.18 104,070.00 91,936.11 83,000.00 52,118.00 48,843.38 39,734.96 39,522.00 34,425.00 31,410.00 29,160.10 29,045.89 27,966.53 27,450.00 26,222.51 26,037.50 25,290.05 24,570.00 23,180.50 21,548.43 19,100.14 16,995.00 15,934.00 15,704.78 14,119.98 13,578.75 13,500.00 13,017.27 11,921.00 11,200.00 10,989.64 9,210.00 7,815.88 7,669.75 6,160.00 5,941.35 4,800.00 4,725.00 3,689.90 3,111.57 2,660.00 2,440.00 2,310.00 2,107.50 1,889.90 1,675.80 1,225.05 1,198.20 1,119.00 400.00 202.86

1,299.00 1,116.42 1,696.09 16,532.10 646.85 1,136.88 193.50 305.11 214.60 112.51 7,473.04 377.96 1,672.19 370.86 421.60 1,745.79 64.50 416.00 321.90 814.30 617.39 41.39 521.98 237.01 1,083.06 517.58 362.86 100.75 1,805.12 443.36 35.96 320.25 3,303.27 13.39 7.26 119.69 159.47 32.43 88.68 342.12 1,392.94 80.21 191.35 214.41 523.94 9,728.13 2,865.54 7.13 34.56 223.80 195.16 99.25 98.85 37.13 584.56 14.68 1,725.03 113.55 117.37 575.08 38.46 43.05 13,450.16 272.27 117.16 322.88 34.17 34.16 96.67

3,500.00 770.00 192.00 1,249.99 275.78 312.00 24.01 1,900.00 124.01 63.00 300.00 38.00 489.00 100.00 55.95 1,112.01 1,266.00 248.00 507.60 1,300.00 1,413.01 999.00 250.05 28.70 159.00 61.03 1,017.07 90.00 1,700.00 177.77 12.55 2,107.10 101.00 15.17 20.08 250.00 190.00 72.61 15.15 2,006.00 220.50 24.27 975.00 520.01 290.00 480.50 228.50 2,498.50 60.00 1,330.02 23.01 93.60 51.00 14.09 100.00 175.00 270.00 165.00 160.00 1,200.00 192.00 19.19 170.00 48.11 210.00 70.07 87.56 50.00 18.50

7,679.00 1,196.99 318.99 1,940.00 443.00 517.00 61.49 4,375.00 209.00 240.01 447.00 109.30 760.00 192.99 212.70 1,777.00 2,198.00 505.00 743.00 2,013.99 2,890.00 1,000.00 390.00 54.00 246.00 108.00 2,093.00 119.98 3,750.00 369.00 29.01 3,799.21 185.00 87.99 109.19 498.99 345.00 185.00 39.00 3,100.00 400.00 58.00 2,769.99 701.00 580.00 715.00 373.00 4,800.00 151.00 2,450.00 37.90 135.00 99.00 38.00 197.50 315.07 410.00 370.00 260.00 1,860.00 300.00 48.75 310.00 78.00 300.00 172.01 139.00 248.00 34.99

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr


REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E GRVG LKPG KBMR SAVA ZVTG PBGS PETG NF1N AELG ZM2R NF2R SALR KDIR

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA GORENJE LUKA KOPER NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA ZAVAROVALNICA TRIGLAV PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD AERODROM LJUBLJANA ZLATA MONETA II NFD HOLDING SALUS KD ID

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D PDPT-R-A RSRS-O-C NOVB-R-E EKVP-R-A TLKM-R-A PLPR-R-A BVRU-R-A NVPT-R-A PLSM-R-A BOKS-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 PRIJEDORPUTEVI AD PRIJEDOR REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF AKTIVA INVEST FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA POLJOPROIZVOD AD PRIJEDOR ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC NEVESINJEPUTEVI AD NEVESINJE PLASMO AD MODRICA BOKSIT AD MILICI

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC FBIHKB FBIHKE FBIHK1D FBIHK1E FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1B BHTSR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B BH TELECOM D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA A2016 AIKB ENHL A2011 A2014 A2015 A2013 AGBN SJPT A2012 AIKBPB MKAL IMLK KMBN ALFA

Obveznice RS serije A2016K AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2012K AIK banka a.d. Niš Mika Alas a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK KMB MPT TEL TPLF GRNT TNB REPL RMDEN08 POPK

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog TUTUNSKA BANKA SKOPJE REPLEK SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 POPOVA KULA DEMIR KAPIJA

+

Oznaka

Srijeda 7/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 62,60 105,95 11,96 17,00 10,60 171,10 18,55 0,66 260,00 0,86 24,95 2,91 2,52 430,00 4,84

Najviša 64,85 106,00 12,30 17,20 10,90 180,00 19,00 0,67 265,00 0,87 25,00 2,91 2,86 430,00 4,90

Zadnja Prosječna Promjena Količina 63,92 105,95 12,03 17,00 10,60 179,78 18,66 0,67 260,00 0,87 25,00 2,91 2,82 430,00 4,90

Promet

valuta: EUR - euro 63,91 37,70 12,00 17,00 10,65 179,23 18,77 0,67 261,01 0,87 25,00 2,91 2,73 430,00 4,88

-1,56 % 0,04 % -3,76 % -3,41 % -2,39 % -1,22 % -2,35 % 0,15 % -1,89 % 0,12 % 0,04 % 0,34 % 4,44 % -0,02 % -0,41 %

17377 1.110.584,00 21500 810.638,50 13581 163.035,86 7055 119.967,25 7020 74.752,76 326 58.429,80 2765 51.908,34 54159 36.119,30 94 24.535,00 23170 20.123,61 525 13.124,50 3672 10.685,52 3443 9.396,31 20 8.600,00 1231 6.007,54

valuta: BAM - konvertabilna marka 26,52 0,77 27,30 1,00 3,40 1,27 0,07 0,59 1,20 0,08 0,37

27,00 0,77 27,35 1,00 3,40 1,27 0,08 0,59 1,20 0,08 0,37

26,91 0,77 27,30 1,00 3,40 1,27 0,07 0,59 1,20 0,08 0,37

0,27 1,28 % 555929 0,77 0,00 % 53797 0,27 0,00 % 66925 1,00 0,00 % 10000 3,40 0,00 % 2120 1,27 0,79 % 4343 0,07 -20,45 % 66415 0,59 -10,00 % 5600 1,20 0,00 % 1481 0,08 0,00 % 7180 0,37 0,00 % 358

149.511,44 41.423,69 18.285,56 10.000,00 7.208,00 5.515,61 4.649,05 3.276,00 1.777,20 574,40 132,46

valuta: BAM - konvertabilna marka 87,06 91,99 98,00 79,50 24,00 23,00 28,51 25,51 24,50 21,49

80,63 2.680,00 830,00 96,72 86,75 83,63 89,82 7.300,00 780,00 93,22 1.000,00 500,00 1.200,00 27.500,00 7.255,00

77,50 3.820,00 3.060,00 26.900,00 489,00 3.600,00 650,00 3.800,00 36.500,00 78,30 22,00

87,06 91,99 98,00 79,50 24,50 23,00 29,00 25,51 25,70 21,86

87,06 91,99 98,00 79,50 24,50 23,00 28,51 25,51 24,50 21,51

87,06 91,99 98,00 79,50 24,42 23,00 28,57 25,51 24,51 21,58

33958 2.956.383,48 15098 1.388.865,02 10935 1.071.630,00 10347 822.586,50 27961 682.874,00 8774 201.802,00 5431 155.178,85 4539 115.789,89 4130 101.243,80 2968 64.036,73

valuta: RSD - srpski dinar

80,68 80,68 80,68 2.702,00 2.698,00 2.697,87 861,00 859,00 858,45 96,85 96,82 96,85 86,80 86,76 86,78 83,65 83,65 83,64 89,86 89,85 89,82 7.350,00 7.302,00 7.302,05 786,00 782,00 782,26 93,25 93,25 93,22 1.000,00 1.000,00 1.000,00 500,00 500,00 500,00 1.200,00 1.200,00 1.200,00 27.500,00 27.500,00 27.500,00 7.752,00 7.301,00 7.451,09

0,00 % 0,54 % -0,39 % 0,00 % 6,48 % 4,55 % -2,03 % -3,74 % -4,67 % -0,23 %

0,00 % 133001 -2,74 % 3723 6,44 % 4806 0,11 % 40356 0,00 % 30431 0,02 % 21890 0,03 % 18736 -1,34 % 220 1,16 % 1064 0,03 % 7652 0,00 % 650 0,00 % 987 -2,52 % 303 5,39 % 13 0,93 % 33

10.730.082,23 10.044.167,00 4.125.708,00 3.908.418,41 2.640.951,49 1.830.884,54 1.682.915,38 1.606.450,00 832.328,00 713.334,74 650.000,00 493.500,00 363.600,00 357.500,00 245.886,00

valuta: MKD - makedonski denar

77,90 77,61 47,74 3.860,00 3.850,75 3.850,75 3.100,00 3.094,26 3.094,26 27.100,00 26.988,26 26.988,26 489,00 489,00 489,00 3.600,00 3.600,00 3.600,00 650,00 650,00 650,00 3.800,00 3.800,00 3.800,00 36.511,00 36.502,75 36.502,75 78,30 48,16 78,30 22,00 22,00 22,00

0,14 % -0,62 % -0,15 % -2,57 % -4,12 % -2,98 % -0,90 % 0,00 % -2,83 % -0,89 % 4,76 %

31454 1.501.675,16 265 1.020.450,00 274 847.826,00 23 620.730,00 1210 591.690,00 155 558.000,00 802 521.300,00 80 304.000,00 8 292.022,00 1814 87.371,15 2967 65.274,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

+

Powered by

business.hr

Komercijalna banka Beograd +5,39% Fabrika duhana Sarajevo +1,25% Soja protein +1,16% Telekom Srpske +0,79% Aerodrom Ljubljana +0,04%

AIK banka Krka Alkaloid BH Telecom Bosnalijek

-2,74% -1,56% -0,62% -0,23% -1,31%

Energoprojekt holding

Gorenje

Nakon korekcije na početku tjedna, dionica beogradskoga građevinskog Energoprojekt holdinga zabilježila je u utorak snažan oporavak cijene. Rast je iznosio velikih 6,44 posto, a zadnja realizirana cijena 859 dinara, dva dinara manje od najviše postignute na trgovini u uzorak. Ukupan promet iznosio je 4,12 mil. dinara. Nakon 28. lipnja prvi je put porastao i beogradski Belex 15 indeks, i to 0,75 posto, na 615,93 dinara, ali i dalje životari ispod razine s kraja prošle godine.

Gorenje posljednjih dana nikako da dođe na zelenu granu na Ljubljanskoj burzi. Nakon što je celjski Općinski sud potvrdio dokapitalizaciju uz isključenje prava malih dioničara, dionica proizvođača bijele tehnike pala je u utorak na LJSE-u 3,76 posto, na 12,03 eura. Ukupan promet iznosio je u utorak slabe 163.000 eura. U skladu s padom Gorenja bio je i novi minus glavnog ljubljanskog indeksa LJSEX, koji je iznosio 1,03 posto, pa je završio na 3455,92 boda.

+6,44 -3,76

REGIONALNI INdEkSI -1,24% BIRS -0,54% 814,28 853,82 LJSEX -1,03% FIRS 0,00% 1.396,66 3.455,92 Belex15 +0,75% MBI10 -1,25% 2.374,41 615,93 Belexline +0,41% MOSTE +2,79% 482,64 1.202,14 SASX10 -1,08% NEX20 +0,12% 13.169,42 909,10 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI +2,11% WIG20 -0,42% 2.290,90 BuX +2,26% 21.084,99 -0,22% +2,91% ATX +1,27% 2.260,47 indeksa na zatvaranju u +2,43% Stanje utorak 6. srpnja 2010.

FTSE100 4.939,59

dAX 5.963,10

CAC40

3.438,01

MICEX 1,323.53

AMERIčkI INdEkSI dJIA -0,47% S&P500 -0,47% 9.686,48 1.022,58 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -0,46% petak 2. srpnja 2010. 2.091,79


investor

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

30 dioniČki

Powered by

+

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

84,3249

22,48

PBZ I-Stock

58,4000

21,34

NFD BRIC

27,0765

18,53

ZB trend

122,0100

17,93

82,4195

16,96

45,6535

-24,38

FIMA Equity

78,7344

-22,26

Erste Total East

30,5800

-16,90

C-Zenit

49,9709

-10,20

KD Victoria

14,5389

-8,84

Platinum Blue Chip

ST Global Equity

+ MjeŠoviti

+

ST Global Equity KD Victoria A1 NFD Nova Europa FIMA Equity OTP meridian 20 Aureus Equity Aureus US Equity MP-Global HR HI-growth Poba Ico Equity C-Zenit NFD BRIC Raiffeisen HR dionice OTP indeksni Erste Adriatic Equity VB High Equity MP-Bric HR Ilirika JIE VB CROBEX10 Prospectus JIE PBZ Equity fond Erste Total East AC G Dynamic EM Capital Two ZB euroaktiv KD Prvi izbor PBZ I-Stock Raiffeisen C. Europe HPB Dionički

139,1200

16,65

Raiffeisen Balanced

147,2100

12,91

HPB Global

102,5445

7,93

HI-balanced

9,5989

7,50

105,5385

6,11

FIMA Equity

78,6694

-21,06

ST Global Equity

47,9408

-20,09

Erste Total East

30,4800

-16,97

C-Zenit

49,9137

-9,92

KD Victoria

14,6235

-8,26

OTP uravnoteženi

MješOVItI fOnDOVI

ST Balanced ST Aggressive HPB Global Erste Balanced Raiffeisen Prestige ICF Balanced Aureus Balanced AC G Balanced EM C-Premium Allianz Portfolio HPB Dynamic HI-balanced Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Balanced OTP uravnoteženi KD Balanced Agram Trust PBZ Global fond ZB global

+ +

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

124,5327

13,81

Raiffeisen Bonds

169,0800

12,30

ZB bond

159,5100

11,56

Capital One

154,4800

8,46

PBZ Bond fond

125,8700

6,90

11,1872

2,70

HI-conservative

47,9408 14,6235 78,0300 112,7037 78,6694 78,9755 89,7374 105,7302 269,1335 7,9253 5339,3900 49,9137 27,0765 66,5600 36,6022 84,1000 45,4800 312,1424 155,7271 88,4768 56,5382 76,8300 30,4800 10,6624 67,6100 94,7100 11,2886 58,4000 59,1500 86,0244

Prom. %

5,01 0,58 0,09 0,07 0,02 0,00 -0,01 -0,01 -0,06 -0,09 -0,10 -0,11 -0,12 -0,12 -0,16 -0,18 -0,18 -0,20 -0,23 -0,24 -0,25 -0,26 -0,33 -0,36 -0,37 -0,39 -0,41 -0,43 -0,47 -0,73

3 mj. %

-6,99 -8,50 -8,45 -14,00 -9,09 -14,13 -9,49 -17,35 -9,45 -7,94 -9,94 -13,72 -6,75 -10,49 -12,58 -10,88 -8,92 -11,20 -9,76 -12,93 -14,28 -11,18 -7,69 -3,29 -8,75 -10,90 -9,25 -10,20 -12,38 -6,11

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-10,01 -4,45 -8,60 -9,37 -13,65 -10,94 -8,57 -5,84 -8,09 -6,35 -8,54 -14,15 -2,78 -6,08 -8,72 -8,96 -10,01 -11,25 -6,92 N/A -12,84 -7,95 -10,75 3,48 -5,68 -8,55 -2,53 -6,14 -10,65 -5,35

-20,09 -8,26 1,96 2,49 -21,06 7,91 -5,26 -6,72 12,76 7,38 1,81 -9,92 18,53 13,29 9,03 -5,59 2,99 15,28 1,91 N/A 0,27 3,81 -16,97 4,67 6,37 12,94 1,08 21,34 1,81 7,89

-7,30 3,46 -11,00 7,44 -3,86 -10,23 -2,33 3,27 -17,12 -2,74 -19,20 -25,36 -17,15 -20,08 -32,81 -3,59 -24,82 -10,16 8,09 N/A -15,33 -5,31 -34,96 4,92 -11,45 -0,88 1,65 -16,57 -9,58 -3,12

-10,74 -4,00 -7,04 -7,07 -13,04 -8,81 -8,53 -4,79 -4,58 -5,09 -7,57 -11,67 0,00 -4,00 -6,62 -7,40 -9,11 -8,17 -5,14 -11,52 -10,69 -7,02 -10,43 3,56 -4,19 -6,55 -1,99 -3,80 -8,97 -4,99

Imovina

14,405 63,602 22,819 8,283 26,983 16,865 68,648 15,255 5,189 70,613 5,804 6,989 8,643 15,144 119,645 218,968 13,276 12,526 104,368 8,329 23,968 434,326 49,506 12,984 6,708 184,330 5,069 200,381 239,136 41,433

Starost

Datum

9,70 11,16 2,13 1,67 6,10 2,19 4,59 1,73 2,11 8,36 2,94 2,38 3,26 1,82 2,52 4,73 2,76 2,32 5,69 0,46 3,43 4,83 2,76 1,34 3,21 6,17 7,40 2,97 5,21 4,75

05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 04.07.2010 04.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010

kn kn kn € € kn kn € kn kn kn € € € kn kn kn kn €

176,8240 62,6286 102,5445 114,0100 104,9200 114,2648 77,5550 10,7339 5,4702 106,0887 49,8026 9,5989 139,0915 147,2100 105,5385 8,0915 66,8670 96,0500 139,1200

5,07 1,48 1,26 0,36 0,02 0,00 0,00 0,00 -0,03 -0,05 -0,06 -0,09 -0,10 -0,21 -0,23 -0,31 -0,48 -0,51 -1,07

-6,38 -10,44 -3,80 -5,92 3,25 -12,50 -7,30 -2,84 -8,86 -2,70 -2,71 -4,03 -6,68 -5,14 -6,92 -3,94 -6,61 -8,35 -3,27

-7,28 -12,02 -3,79 -2,92 N/A -12,27 -3,55 3,99 -8,53 0,93 -8,77 -2,75 -4,25 -1,30 -8,58 -2,37 -5,00 -5,08 0,08

-15,65 -17,44 7,93 -2,15 N/A -26,66 -5,06 4,74 -5,04 5,54 -13,63 7,50 4,98 12,91 6,11 3,58 3,04 5,19 16,65

7,91 -9,31 0,53 -0,84 N/A 1,98 -6,21 5,43 -16,16 5,28 -16,54 -0,49 7,70 5,05 1,19 -4,63 -3,94 4,45 3,73

-8,11 -11,86 -3,73 -1,27 4,92 -10,96 -3,59 4,15 -7,28 1,11 -9,32 -1,93 -2,75 0,22 -7,54 -1,96 -3,94 -4,38 1,47

11,665 4,192 123,693 110,080 92,845 13,152 15,566 12,539 13,597 6,876 22,683 66,329 45,531 337,191 39,636 12,702 12,644 308,303 745,778

7,49 4,79 4,75 9,46 0,33 8,18 3,97 1,34 3,42 1,15 3,85 8,36 4,45 7,85 4,56 4,47 1,99 8,81 9,01

05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 04.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010

€ € € kn € € € € €

121,1589 125,9200 125,8700 154,4800 137,3895 11,1872 169,0800 124,5327 159,5100

0,14 0,04 0,03 0,02 0,00 0,00 -0,01 -0,22 -0,27

-0,91 -0,02 -0,64 0,86 0,97 0,96 0,64 -0,27 2,11

1,39 4,88 4,48 4,03 2,54 4,01 4,50 1,48 4,71

6,09 3,52 6,90 8,46 6,28 2,70 12,30 13,81 11,56

4,12 4,19 4,41 7,94 3,86 1,35 6,69 4,93 5,32

1,46 5,16 4,59 4,04 2,63 4,14 5,09 1,79 5,01

46,906 98,050 81,406 12,586 46,453 6,076 294,831 10,302 175,046

4,75 7,09 7,32 5,69 8,39 8,36 8,11 4,56 9,01

05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010

€ kn € kn € kn € kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn

124,0800 11,1691 10,5186 101,1070 104,0500 131,0500 138,6636 142,4500 123,8400 130,2519 115,2854 160,9267 139,2100 136,3300 133,2205 121,0363 106,9454 136,8312

0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,91 0,86 0,80 0,27 1,11 0,71 0,63 0,79 0,66 0,77 0,81 0,43 0,75 0,92 0,71 0,66 0,76 0,39

2,17 1,95 1,84 -0,08 2,45 1,64 1,52 2,02 1,92 2,24 1,64 1,11 1,96 1,83 1,91 1,52 1,87 1,14

4,88 4,86 4,57 N/A N/A 5,51 3,55 6,35 3,17 6,21 4,95 4,82 6,23 5,14 4,97 4,25 5,63 3,58

4,46 6,44 4,76 N/A N/A 6,50 3,34 4,93 4,17 5,72 5,48 4,90 4,36 4,47 4,51 4,30 6,01 4,73

2,27 2,01 1,90 -0,11 2,51 1,71 1,56 2,09 1,94 2,31 1,69 1,17 2,03 1,89 1,95 1,56 1,94 1,15

229,002 70,068 33,142 5,212 385,768 1163,271 88,454 1145,748 46,204 220,574 143,831 2358,611 103,322 620,409 37,643 138,391 145,66 102,626

7,95 1,77 1,09 0,93 0,78 11,27 9,95 7,36 5,23 4,75 2,67 9,95 7,75 7,09 6,51 4,53 1,15 6,78

05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010 05.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn kn € kn kn € kn kn € kn kn kn € € kn € kn kn € kn

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

HPB Obveznički Erste Bond PBZ Bond fond Capital One ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds OTP euro obveznički ZB bond

nOVčanI fOnDOVI

Erste Bond

125,9200

3,52

HPB Obveznički

121,1589

6,09

ICF Fixed Income

137,3895

6,28

PBZ Bond fond

125,8700

6,90

PBZ Euro Novčani Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB europlus Raiffeisen Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani VB Cash ZB plus ICF Money Market Erste Money ST Cash OTP novčani fond Allianz Cash HI-cash

+


investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 7/7/2010

4,41 MILIJUN EURA

Novi zapisi Magme na Burzi Magma je u utorak izvijestila o početku trgovanja komercijalnim zapisima 15. tranše u vrijednosti 4,41 milijun eura. "Prvi je dan trgovanja za koji se namira obavlja u SKDD-u 5. srpnja 2010. godine", stoji u obavijesti na stranicama SKDDa. Magma je dan prije obavijestila i o suspendiranju trgovanja komercijalnim za-

pisima čije je dospijeće 9. srpnja 2010. godine. O financiranju svojih obveza nekoliko je dana prije u intervjuu za Business.hr govorio Goranko Fižulić, predsjednik Uprave Magme. "Magma je u proteklih 18 mjeseci vratila financijskim institucijama 25 milijuna eura i još smo živi. Komercijalne smo zapise smanjili sa 170 milijuna kuna na 70 milijuna. Kreditnim institucijama vratili smo sve što je dospijevalo i ništa ne dugujemo. Naša je izloženost financijskim institu-

cijama smanjena i više nego što smo željeli. U nekom idućem razdoblju kapital će se opet učiniti dostupnim pa ćemo se opet kad bude potrebe za ekspanzijom osloniti na interne izvore i kreditne institucije", kazao je Fižulić. Magma je u svibnju provela dokapitalizaciju u iznosu 108,34 milijuna kuna. Tada je upisano 1.900.711 dionica. Iz Magme su izvijestili da je u upisu nove emisije dionica sudjelovalo osam dioničara, a dionice su izdavane po 57 kuna. R. D.

GORANKO FIžULIć, vlasnik Magme, odradio je pravu PR ofenzivu prije uvrštenja zapisa SNIMIO hrvOje DOMINIć

Dalekovodu posao od 20 mil. eura u Norveškoj

PREKO FJORDOVA Izgradnja 90 kilometara dugog dalekovoda obuhvaća građevinske radove, montažu čelično-rešetkastih stupova te elektromontažne radove Tvrtka Dalekovod je na posebnom međunarodnom natječaju dobila posao za izgradnju 90 kilometara dugog dalekovoda u Norveškoj vrije-

dan više od 20 milijuna eura, stoji u obavijesti te kompanije objavljenoj u utorak na stranicama Zagrebačke burze.

Počinju na proljeće

Izgradnja tog dalekovoda obuhvaća građevinske radove, montažu čelično-rešetkastih stupova te elektromontažne radove, a posao je dobiven u jakoj konkurenciji nekoliko renomiranih tvrtki. Radovi će početi u proljeće iduće godine, a kako se navodi u obavijesti kompanije, svrha je izgradnje dalekovoda povećanje pouzdanosti u

isporuci električne energije potrošačima, što će osobito povećati kapacitete u prijenosu električne energije i pouzdanost opskrbe potrošača za cjelokupnu regiju sa sjedištem u Bergenu.

Stroga zaštita okoliša

Izgradnja tog dalekovoda zbog nepristupačnosti će se odvijati uz korištenje helikoptera, što je uobičajena praksa pri izgradnji dalekovoda u Norveškoj, gdje su propisi za zaštitu okoliša izrazito strogi. Kako napominju iz Dalekovoda, posebni zahtjevi tijekom izgradnje daleko-

LUKA MILIčIć, predsjednik Uprave Dalekovoda, najavljuje kraj radova u Norveškoj do prosinca 2012. godine SNIMIO hrvOje DOMINIć

voda očekuju se na prijelazima preko fjordova (ukupno 3 prijelaza), što će predstavljati dodatan izazov i dodatnu pozornost s obzirom na duljine prijelaza (raspon između stupova oko 3 km) i vremenske okvire za njihovu izvedbu. Dalekovod bi trebao biti izgrađen do prosinca 2012. go-

dine, a hrvatska je kompanija u svojoj obavijesti najavila i sudjelovanje u novom natječaju za izgradnju više od 270 kilometara dugog dalekovoda između Orskog i Faldala koji će norveška državna tvrtka Statnett raspisati krajem ove godine. Biljana Starčić

REGIJA

Prekid loše serije u Beogradu Svi su regijski indeksi zabilježili pad vrijednosti osim beogradskog Belexa 15, koji je u utorak rastao 0,75 posto, na 615,93 boda. Najviše su posla beogradski brokeri imali s dionicom

AIK banke Niš kojom se trgovalo u vrijednosti više od deset milijuna dinara, a slijedila je dionica Energoprojekt holdinga s prometom od 4,1 milijun dinara te rastom cijene 6,44 posto. Najveći regijski pad od 1,25

posto zabilježio je makedonski MBI 10, koji je dan zaključio sa 2374,41 bodom. Najtrgovanija je bila dionica Alkaloida s nešto više od milijun denara prometa, a to je ujedno bio jedini mili-

BROJKE

junski promet nekom dionicom tog dana. Većini je dionica na Makedonskoj burzi u utorak cijena pala, a jedan od najvećih padova odnosi se na dionicu Makedonskog telekoma čija je cijena pala 4,12 posto. B. S.

1,03 0,35

posto pao je slovenski LjSeX

posto pao je banjalučki BIrS


iZVJEŠĆE HnB-a

PREKO FJORDOVA

Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, otkud upozoravaju da su plasmani banaka državi povećani za 3,7 milijardi kuna, od čega su se dvije milijarde kuna odnosile na sindicirani kredit banaka odobren Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj 24

Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovoda, najavljuje kraj radova u Norveškoj do prosinca 2012. godine 31

Domaćim bankama država je najbolji klijent

DOBitniCi DAnA (ZSE) Atlas nekretnine +11,36% DOM holding +8,29 % PBZ +6,14 % Slavonski ZIF +4,87 % Viadukt +4,28 % 34 Raste

Dalekovodu posao od 20 milijuna eura u Norveškoj

GUBitniCi DAnA (ZSE) Turisthotel -6,35 % IPK Kandit -5,04 % Tankerska plovidba -3,7 % Konzum -3,64 % Luka Ploče -2,38 %

12 Nema promjene

24 Pada

inDEKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,106.39 146,36

Prom. 0,36% 0,05%

Sirova nafta 72,14 Prirodni plin 4,69 Zlato 1.209,25 Srebro 17,81 Goveda 90,96

4,61% 2,85% 0,20% 0,34% 1,07%

Ledo skuplji 0,7%, dionica na 5900 kn ni dobra vijest iz Dalekovoda nije uspjela popraviti raspoloženje ulagača", kazao je Hini Vjeran Jureša, analitičar u investicijskom društvu To One. Druga najlikvidnija dionica bio je Ledo s prometom od 1,3 milijuna kuna, pri čemu mu je cijena ojačala 0,7 posto, na 5900 kuna.

DLKV na 282 kune

Dalekovod je izvijestio da je nakon sklopljenog ugovora za proizvodnju konstrukcije za dalekovod 420 kV Sima - Samnanger u Norveškoj dobio i posao izgradnje tog dalekovoda. Vrijednost radova iznosi više od 20 milijuna eura. Planirani je početak radova proljeće 2011., a završetak 1. pro-

KOmEntAR

Bonusi na tuđem jadu

nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

ZAGREB U CRVEnOm Zagrebačkoj burzi za rast u utorak nisu bile dovoljne ni vijesti o rastu tečaja eura ni rast europskih indeksa: Crobex je završio 0,04 posto u minusu, a Crobex 10 izgubio čak pola posto Unatoč pozitivnim impulsima sa svjetskih tržišta i vijesti o novom poslu Dalekovoda u Norveškoj, na Zagrebačkoj burzi indeksi su pali sedmi trgovinski dan zaredom, uz i dalje prigušen promet. Crobex je u utorak pao 0,04 posto, na 1825,16 bodova, a Crobex 10 izgubio pola posto i završio na 974,17 bodova. Redovan promet dionicama bio je nešto viši nego u ponedjeljak - dosegnuo je 11,6 milijuna kuna, uz što je milijunski promet ostvaren s četiri dionice. Najlikvidniji je bio Hrvatski telekom, koji je pao 0,04 posto, na 258,9 kuna. "Unatoč pozitivnim impulsima sa svjetskih burza, domaći burzovni indeksi u blagom su minusu. Čak

www.business.hr

G

tOmiSLAV KitOniĆ, predsjednik Uprave Leda, čija je dionica uz milijunski promet ojačala gotovo jedan posto snimio hrvoje dominiĆ

sinca 2012. Cijena dionice Dalekovoda porasla je samo 0,35 posto, na 282 kune, uz nešto više od 700.000 kuna prometa. Reuters je pak objavio kako će tijekom dana Hrvatska izdati nove 10-godišnje dolarske obveznice, a spekulira se da bi prinos mogao iznositi 6,75 posto.

interes za obveznice

"Investitorima, pogotovo mirovinskim fondovima, ulaganje u obveznice i ostale dužničke papire zanimljivo je zbog stabilnih prinosa. No, budući da je na tržištu dio-

Kolika je vrijednost novog dolarskog zaduženja Hrvatske, otkrijte na ...

nica obujam trgovanja već mjesecima vrlo nizak, a institucionalnih investitora gotovo i nema, ne očekujem da će aktivnosti na burzi zbog toga biti dodatno smanjene", zaključuje Jureša. Vijest o preuzimanju snažno je utjecala na trgovanje hotelijerskom dionicom vodičke Olympije koja je skočila deset posto, na 240 kuna. Dan prije objavljeno je da je šibenski poduzetnik Josip Stojanović dao javnu ponudu za preuzimanje hotela Olympia. Nikola Sučec

lavni krivci za globalnu financijsku krizu nisu anonimni brokeri, već prvi ljudi svjetskih financija. Na primjerima koje je iznio Business Insider jasno je vidljivo kakvim se sve nebulozama bave globalni bankari poput Bena Bernakea, koji se kladio na propast javnih škola u Americi. Tko je uopće dizajnirao vrijednosni papir čija je svrha zarada na bankrotu javne škole?! Vrhunac krize navodno je iza nas, ali u svijetu financija ne mijenja se ništa. Šest najvećih stranih banaka u Mađarskoj zamolilo je jučer Međunarodni monetarni fond da spriječi mađarsku vladu u donošenju zakona o oporezivanju, koji bi nužno odnio djelić njihove dobiti. Nitko od svjetskih čelnika još nije bio dovoljno hrabar suprotstaviti se bankama koje su gurnule svjetsku ekonomiju na rub propasti, a u međuvremenu se napuhuju novi "baloni" koji će, kao i uvijek, puknuti u lice poreznih obveznika.

nikola.sucec@business.hr

www.business.hr

Business.hr broj 672  

Osiguranje tegljača u Zagrebu dvaput skuplje nego u Daruvaru Seljak će dobiti poticaje i ako ne proizvodi, a svoju će kvotu moći i prodati O...

Advertisement