Issuu on Google+

OFENZIVA MALIH tvrtki 8

Kinezi su ludi za kavom: hrvatski Kavabon mogao bi postati hit!

Austrijanci poručili 10

Hrvatska treba pokrenuti svoju istragu o Hypo banci

petak/subota 18 i 19/6/2010

broj 661 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Gore je nego što mislimo e in d o g . 0 2 0 2 k e t o r ŠKREB: Eu

o t s o p n a d je -a P D B d a P ŠVALJEK: m a iz r u t i it s a p s s a n e ć JURČIĆ: Ne Diskonteri nisu zakucali u krizi skupni minus blizu 90 mil. kuna PROPUSTILI PRILIKU Domaći trgovački lanci koji ciljaju na kupce niže platežne moći nisu iskoristili snažan prošlogodišnji pad kućnih budžeta - u milijunskim gubicima su i 6 Kaufland i Lidl i Getro 


info&stav

indikator

2-3 Dunav opet plovan Vukovarska lučka kapetanija obavijestila je zapovjednike brodova, časnike plovila, brodarska poduzeća, voditelje čamaca i ostale sudionike u plovidbi da se zbog smanjenja vodostaja Dunava uspostavlja plovidba na cijelom toku rijeke, uz ograničenje brzine od devet km na sat

business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Samo petina očekuje regres Gospodarska kriza utječe na planove za godišnji odmor 63 posto ispitanika, a samo petina ili 20 posto očekuje ove godine regres, i to prosječno 1966 kuna, pokazuju rezultati istraživanja o godišnjim odmorima koje je na uzorku većem od 500 ispitanika proveo portal MojPosao

KOMENTAR

Gospodine Vlahoviću, veliki dečki ne plaču Sonja Hodak sonja.hodak@business.hr

Požalio se Ante

Vlahović, predsjednik Uprave Adrisa, s prekjučerašnje glavne skupštine kako država ugrožava budućnost Adrisa. Kako to država ugrožava njegovu kompaniju? Tako što je uvela "naglu, radikalnu, preuranjenu i nepotrebnu izmjenu uvjeta poslovanja" i tako dodatno pritisnula "uspješnu hrvatsku kompaniju umjesto da je koristi za sustavan proboj na inozemna tržišta". Žali se i na druge neformalne pritiske, naročito onih 100 puta većih kompanija

od Adrisa. U načelu, Vlahović se opravdano žali. Da, u pametnim zemljama, državni vrh smisli pametne metode kako zaštititi domaće industrije, a da to ne možete baš lako svesti pod nepravedena pravila o tržišnoj utakmici (primjerice, razni pravilnici o kvaliteti). Posebice se to može dobro iskoristiti u vremenima krize kada svi, eto, imaju dodatno razumijevanje da svatko brani svoju nacionalnu ekonomiju. I da, sigurno naši pregovarači nisu izgurali najbolje pregovore s EU birokratima u poglavlju koje se tiče duhanskih proizvoda i otvaranja tržišta. Jasno, bilo je i lobiranja globalnih kompanija, jer oni to znaju raditi, a imaju i novca za plaćanje

lobista u Bruxellesu. I bilo je skidanja gaća, što opravdano ljuti Adris.

Vlahović je preD

svojim dioničarima sličnu kritiku objavio i lani (pogledati Adrisov web za cijeli dukument). Tamo proziva globalne oligopolne tržišne strukture zbog prljave utakmice i kaže da je time više onda licemjerno prozivati hrvatsku duhansku industriju za tobožnji monopolistički položaj. Za problem trošarina za duhanske proizode također neizravno proziva državnu vlast koja je popustila pod pritiscima eurobirokrata i lobista, a strane kompanije da ne poštuju zakone u Hrvatskoj. Također, u oba obraćanja Vlahović tvrdi kako sve to ugrožava zaposlenost u proizvodnji u Hrvatskoj.

REGIONALNA UDRUGA ZA UKAPLJENI NAFTNI PLIN

Dakle, sve skupa jako zanimljivo. No, da bi netko bio akreditiran prozivati, prije svega bi sam morao biti čist po pitanjima po kojima proziva. Pa, evo dva primjera koji ne idu Adrisu u korist po tome kriteriju. Jedna duhanska tvornica je propala u Zadru (BAT-ova) jer se baš nikako nisu uspjeli prilagoditi hrvatskim pravilima, a sumnjivo je da ne mogu platiti odvjetnike koji se znaju snalaziti u pravilima. Ista ta pravila omogućavala su TDR-u da iznimno profitabilno posluje i ima

Nagrada Business.hr-u za praćenje energetskog Regionalna udruga

za ukapljeni naftni plin (UNP) zemalja članica Cefte, koja je u utorak zaključila svoj trodnevni međunarodni forum o UNP-u u Tuhelju, dodijelila je redakciji Business.hr-a i novinarki Nini Domazet, kao i redakciji Novog lista i njihovoj novinarki Bojani Mrvoš Pavić, priznanje za korektno medijsko praćenje energet-

skog sektora i problematike UNP-a u Hrvatskoj. Kako je rečeno prilikom dodjele priznanja, odluka o nagrađenima donesena je na temelju analize praćenja medija, a dodijeljena je prvi put. Za doprinos razvoju tržišta UNP-a u regiji nagrađen je niz tvrtki, a nagrada za životno djelo u promociji UNP-a dodijeljena je Zlatanu Vavri, biv-

šem direktoru Proplina, a sada savjetniku u Crodux plinu. Međunarodna, treća po redu konferencija o UNPu bila je posvećena novim tehnološkim dostignućima u korištenju autoplina, a razgovaralo se o kvaliteti autoplina, novim tehnološkim i distributivnim mogućnostima za UNP te skladištenju tog ekološki prihvatljivog energenta. B.hr


››

biser dana

brojka

Nesposobnom upravom Zagrebačkog holdinga vlada Alkarsko društvo iz Sinja

Marko Melčić, direktor zagrebačke Čistoće, odgovara na kaznenu prijavu i optužbe da je oštetio Holding za više od 700.000 kuna  snimio saša ćetković

600

tisuća predbilježbi za novu verziju iPhonea dobio je Apple putem internetske stranice samo u utorak, a navala je kasnije srušila njihovu stranicu

uvodnik

Traže optimizam dok se sudaraju s brojakama i slovima Zoran Daskalović zoran.daskalovic@business.hr ANTE VLAHOVIĆ traži protekcionističku politiku za duhansku industriju u Hrvatskoj Snimio saša ćetković

lavovski tržišni udjel. Kad se dotičemo "tobožnjeg" monopolističkog položaja, TDR je dobio validno rješenje kojim ga se proziva za zloporabu monopolskog položaja. Krivo je misliti da su globane duhanske kompanije male bebe kad igraju svoju utakmicu, no u tvrdoj igri nema plakanja kad gubiš...

g sektora NOVINARKA NINA DOMAZET u Business.hr-u aktivno prati energetiku i problematiku UNP-a Snimio hrvoje domini∆

K

reatori i glavni izvođači radova na realizaciji Vladina Programa gospodarskog oporavka danima zazivaju optimizam kao "peti element" koji bi trebao udahnuti život u njihovu papirnatu konstrukciju bolje hrvatske budućnosti. Kao mantru ponavljaju i da je nužan politički konsenzus kako bi se zemlja počela oporavljati provedbom Vladina programa koji nema alternativu, ne samo u ovom, nego ni u nekoliko sljedećih mandata vladajućih. Problem je, međutim, što je gotovo nemoguće "uzgojiti" optimizam te politički i općedruštveni konsenzus u uvjetima kad gospodarstvo kontinuirano pada dvije godine, kao i proizvodnja i zaposlenost, kad ljudi sve manje imaju i sve manje troše, a raste jedino broj nezaposlenih i po najavama Ekonomskog instituta rast će i u sljedećoj godini. K tome, na optimizam i konsenzus ih poziva gotovo isti sastav Vlade i parlamentarne većine koji je "spiskao" godinu i više dana žmireći pred krizom koja je harala hrvatskim gospodarstvom. Tek kada je voda

››

Cinično je ljudima poručivati da moraju biti optimistični i da bi trebali zdušno stati iza vlasti pod čijim vodstvom već nekoliko godina žive sve lošije

došla do grla počeli su poduzimati mjere koje su njihovi pandani svuda oko nas odavno počeli primjenjivati kako bi ublažili i svladali krizu i recesiju. Ako Kosoričin program oporavka nema alternativu, onda ni Banski dvori ne mogu ništa drugo nego ga realizirati, pa i bez konsenzualne političkodruštvene podrške te unatoč pesimizmu stanovništva koje jedva spaja kraj s krajem. Poluge vlasti drže u svojim rukama i, dok je tako, većinu mjera iz svojega programa mogu provoditi i nametanjem ako drukčije ne ide. Uostalom, kao što

sada nastoje neisplatiti regrese i božićnice zaposlenima u javnom sektoru unatoč peticiji i referendumu koji im pripremaju sindikati. Birači će u svakom slučaju na izborima isporučiti račun HDZ-ovoj koaliciji za sve što su uradili ili propustili uraditi u hrvanju s krizom. Eventualno buđenje optimizma do izbora značilo bi i da je njezin program oporavka počeo blagotvorno djelovati. No, dok se to ne dogodi, optimizam ne može početi rasti na papirnatom programu, ma koliko Vlada i njezini istomišljenici tvrdili da jedi-

no on jamči bolji život sutra svima u Hrvatskoj. Dok se "slova" iz Kosoričina programa sudaraju s "brojkama" o gospodarskim i inim kretanjima, pomalo je cinično ljudima poručivati da moraju biti optimistični i da bi trebali zdušno stati iza vlasti pod čijim vodstvom već nekoliko godina žive sve lošije. Optimizam nije životinjica koju se može namamiti mrkvom i dozivanjem, već se rađa i raste u svakodnevnome životu i u svakome od nas, pa ga se ni konsenzusom ne može usaditi u sve hrvatske građane. I dobro je da je tako.


tema 4-5

GORE JE NEGO ŠTO MISLIMO Iako se traži tračak optimi pada osmi kvartal zaredom, a padaju i potrošnja i investicije

Pad BDP-a 1 posto daleko, a turizam Jedna od tvrdih točaka kojom se obično dokazuje oporavak jest rast zaposlenosti. No i ti podaci nose crne slutnje: Sandra Švaljek procjenjuje da će u ovoj godini stopa registrirane nezaposlenosti biti 17,8 posto, a u 2011. će narasti na 18,2 posto, što će loše utjecati na oporavak gospodarstva

››

Jadna je zemlja koja ovisi o turizmu LJUBO JURČIĆ, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista

››

Ulazak u EU ne znači ulazak u eurozonu. Prije toga valja ispuniti i kriterije eurozone MARKO ŠKREB, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb

Ekonomski institut će zbog najnovijih podataka o gospodarskim kretanjima u prvom tromjesečju ove godine, ali i početkom travnja, korigirati svoju projekciju gospodarskog rasta u 2010. sa 0,7 posto na 1 posto pada BDP-a, najavila je ravnateljica Instituta Sandra Švaljek na jučerašnjoj konferenciji Tehnološko-ekonomskog biroa (TEB) o temi "U očekivanju oporavka". Govoreći o ovogodišnjim gospodarskim kretanjima i Vladinu programu gospodarskog oporavaka, Sandra Švaljek je rekla kako ih je "iznenadila negativna stopa rasta BDP-a 2,5 posto u prvom kvartalu ove godine", jer su očekivali nešto povoljnija gospodarska kretanja s obzirom na činjenicu da je u prvom tromjesečju 2010. blago rasla industrijska proizvodnja. No, početkom travnja i industrijska pro-

izvodnja ima negativan trend, a kako je negativan i obujam trgovine na malo i građevinskih radova, nužno je korigirati procjenu na veći - jednopostotni pad BDP-a.

Rast BDP-a tek 2011.

Unatoč tomu što se BDP smanjuje osam uzastopnih tromjesečja, što će osobna potrošnja i dalje padati, a državna i investicijska potrošnja i dalje negativno utjecati na gospodarski rast, Sandra Švaljek očekuje da će se gospodarska kretanja u ostala tri ovogodišnja tromjesečja poboljšati, ali se to neće znatnije odraziti na stope gospodarskog rasta. Očekuje da će BDP tek u 2011. porasti 2,2 posto. Kako tržište rada kasnije reagira na gospodarska kretanja, Švaljek procjenjuje da će u ovoj godini stopa registrirane nezaposlenosti biti 17,8 posto, a u 2011. će nara-

sti na 18,2 posto, što će loše utjecati na oporavak gospodarstva. Hrvatska će se sporije oporavljati i zato što ima nizak udjel izvoza u BDP-u, a na oporavak bi dodatno negativno mogli utjecati i slabiji rezultati turističke sezone te izostanak oporavka potrošačkog optimizma. Faktori koji bi mogli utjecati na brži oporavak od očekivanog, po sudu Sandre Švaljek, mogu biti završavanje pregovora za ulazak u EU i jači rast gospodarstva u hrvatskom okruženju te eventualni pozitivni učinci provedbe Vladina Programa gospodarskog oporavka (PGO). Predstavljajući PGO, rekla je, pak, da doista vjeruje kako on nema alternativu. Stoga smatra da je za njegovu provedbu potreban politički konsenzus, jer je napravljen za nekoliko mandata, "ne za jednu vladu, nego za građane". Dodala je i da su program priredili


izma, sadašnji podaci ne govore u prilog oporavku: BDP

o, eurozona m nije spas

Galinec: Nema opravka bez inozemne injekcije

››

Snimio hrvoje dominić

SANDRA ŠVALJEK, ravnateljica Ekonomskog instituta

Nužno povećati proizvodnju

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić, iako podržava Vladin Program gospodarskog oporavka, ipak smatra da nije dovoljno što se njime nastoji smanjiti javnu potrošnje, već je nužno nadograditi ga mjerama koje će potaknuti novu proizvodnju. "Jasno je da smo godinama više trošili nego proizvodili. Trošili smo 110, a proizvodili 100, ali ako misli-

mo da je dovoljno potrošnju smanjiti na 100, onda se varamo jer to smanjenje potrošnje proizvodnja neće dočekati na razini 100 nego će dalje pasti. Zato je uz smanjivanje troškova nužno paralelno povećavati proizvodnju", zaključio je Jurčić. Napomenuo je i kako nam nema spasa od turizma, on samo može dobro dopunjavati ekonomsku sliku razvijenih zemalja. Glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb na TEB-ovoj je konferenciji "obradio" temu "Hrvatska i euro: kada, zašto i kako?" zaključivši da će Hrvatska, postane li članica Europske unije 2012. godine, u eurozonu ući 2020. godine. Škreb kaže kako se u javnosti uvriježilo mišljenje da će euro postati hrvatska valuta odmah nakon što Hrvatska postane članica EU, a pritom se zanemaruje da je za ulazak u eurozonu nužno ispuniti kriterije koje

definiraju upravljači eurozonom u svojim dvogodišnjim izvještajima. U ovogodišnjem izvještaju, kazao je Škreb, kriteriji su da inflacija mora biti 1 posto, javne financije moraju biti održive (proračunski deficit 3% i javni dug 60%), tečaj mora biti stabilan, ali pritom može fluktuirati u granici između plusminus 15 posto, a kamatne stope moraju dugoročno biti niske (do 6%). Hrvatska danas ne ispunjava veći dio tih kriterija, zaključio je Škreb, bez obzira na dobre makroekonomske pokazatelje, jer ih se u eurozoni ne promatra mehanički i statički, već se procjenjuje njihova održivost. Zato zaključuje da će Hrvatskoj od ulaska u Europsku uniju za ulazak u eurozonu trebati osam godina.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.

Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

POBJEGLI STRANCI

Iznenađenje je negativna stopa rasta BDPa od 2,5 posto u prvom kvartalu

"ekonomisti bez političkih pritisaka", na temelju ekonomskih analiza i pokazatelja o gospodarskim kretanjima, ali i iskustva iz dosadašnjeg vođenja ekonomske politike. Švaljek je naglasila i da je temeljni cilj programa gospodarski oporavak i stvaranje konkurentnoga gospodarstva za ostvarenje visokog standarda i kvalitete života.

business.hr

Govoreći o tržištu kapitala na TEB-ovoj konferenciji, vlasnik tvrtke To One Josip Galinec prognozirao je da u ovoj godini vrijednost imovine financijskog kapitala vjerojatno više neće padati, ali ni rasti, nego stagnirati. Iako još postoji rizik od „dvostrukog dna“, odnosno novog, dodatnog pada financijskog kapitala, Galinec kaže da su male šanse da se to dogodi, ali će i cijene dionica i drugoga financijskog kapitala stagnirati jednostavno zato što nema kupaca. Trenutačno je vrijednost imovine financijskog kapitala u Hrvatskoj na razini s početka 2005., kao i u SAD-u. U odnosu na njegovu najvišu vrijednost s kraja 2007., vrijednost financijskog kapitala na vrhuncu krize pala je na 10 posto, a potom se lagano oporavila i danas je na 50 posto vrijednosti iz 2007. godine. Galinec je uvjeren da oporavak neće biti moguć bez snažne injekcije inozemnog kapitala, koji se uglavnom povukao s hrvatskog tržišta kapitala. Najviše domaćeg potencijala za oporavak financijskog tržišta Galinec vidi u mirovinskim fondovima kojima jedino kapital raste, ali ga oni ne ulažu u korporativne nego uglavnom u državne obveznice, pa su zapravo neiskorišteni potencijal. Galinec je zaključio da će povećani broj spajanja i kompanijskih preuzimanja biti znak oporavka hrvatskog tržišta kapitala. JOSIP GALINEC, vlasnik tvrtke To One


tema 6-7

PROPUSTILI PRILIKU Domaći trgovački lanci koji ciljaju n prošlogodišnji pad kućnih budžeta - u milijunskim gubicima

Diskonteri nisu zak skupni minus blizu

Trgovac

Kaufland

Prihod 2008. (u mil. kn)

Prihod 2009. (u mil. kn)

Dobit/ gubitak 2008. (u mil. kn)

1.999,4

2.045,3

8,1

Lidl i Kaufland imaju nedovoljan tržišni udjel da bi mogli pratiti poslovni model pravih diskontera - spuste li marže da privuku kupce, ne ginu im gubici. U Getrou novi vlasnik mijenja tržišnu poziciju, a samo je Metro unatoč manjim prihodima lani uvećao dobit

Dobit/ gubitak 2009. (u mil. kn) -96,8

Rast/ pad prihoda 2009./ 2008 2,2%

Iako su dolaskom krize diskontni trgovački lanci u svijetu podignuli razinu očekivane zarade zbog prirodnog priljeva kupaca koji iz svojih sve tanjih kućnih budžeta pokušavaju izvući jednak standard potrošnje, većina je domaćih 'jeftinijih' trgovaca i 2009. godinu završila s nemalim gubicima. Da su specifično domaće tržište i navike domaćih kupaca i ovaj put iznenadili, pokazuju financijski rezultati pravih diskontera Kauflanda i Lidla te cash & carry lanca Getro. Samo je Metro uspio iz smanjenih prihoda izvući veću dobit. Uz gubitke, ni prihodi im nisu rasli kako bi se moglo očekivati, osim Lidlu, čiji su prihodi porasli 41,2 posto, ali konačan mu je rezultat i dalje gubitak u iznosu 43,8 milijuna kuna, doduše manji nego godinu prije. Kaufland je zabilježio rast prihoda neznatnih 2,2 posto. Oni su u 2009. konačno premašili dvije milijarde kuna, ali dobit iz 2008. od 8,1 milijun kuna istopila se u gubitak od pozamašnih 96,8 mi-

Trgovac

Lidl

Prihod 2008. (u mil. kn)

Prihod 2009. (u mil. kn)

Dobit/ gubitak 2008. (u mil. kn)

1.167,4

1.649,1

-121,9

lijuna. Getro je, pak, smanjio i prihode 27,5 posto, dok je gubitak iznosio 38,6 milijuna kuna. Metrou su prihodi pali gotovo 8 posto, ispod 2,3 milijarde kuna, no dobit su uspjeli povećati na čak 91,7 milijun kuna. Skupna računica pokazuje da su jeftini trgovački lanci lani više nego udvostručili gubitak - 2008. skupni gubitak bio je 40 milijuna kuna, a lani čak 87,5 milijuna kuna.

'Trebat će im još 20 godina'

Za loše rezultate jeftinijih trgovaca nisu zaslužne samo navike specifičnoga hrvatskog kupca, kojem su uz cijenu, nekad čak i više od cijene, bitni kvaliteta usluge, blizina trgovine i sam njezin ambijent, tvrdi konzultant Damir Firšt. "Lidl i Kaufland još osvajaju tržište jer se nisu širili akvizicijama nego otvarajući vlastite trgovine pa će im za dostizanje 20-postotnog udjela trebati još 20 godina. Budući da nemaju znatniji tržišni udjel, oni kod dobavljača ne mogu postići tako dobre cije-

Dobit/ gubitak 2009. (u mil. kn) -43,8

Rast/ pad prihoda 2009./ 2008 41,2%

››

Diskonteri kod dobavljača ne mogu postići tako dobre cijene kakve mogu veliki lanci, pogotovo Konzum DAMIR FIRŠT, konzultant Snimio saša Ćetković


na kupce niže platežne moći nisu iskoristili snažan a su i Kaufland i Lidl i Getro

business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

kucali u krizi u 90 milijuna kuna

Trgovac

Getro

Prihod 2008. (u mil. kn)

Prihod 2009. (u mil. kn)

Dobit/ gubitak 2008. (u mil. kn)

1.866,7

1.352,4

6,6

››

Jedan segment kupaca kupuje ekskluzivno, doduše manje, ali ekskluzivno, dok drugi kupuje jeftino i on raste DRAGAN MUNJIZA, predsjednik Uprave Gastro grupe Snimio saša Ćetković

Dobit/ gubitak 2009. (u mil. kn)

Rast/ pad prihoda 2009./ 2008

-38,6 -27,5%

ne kakve mogu veliki lanci, pogotovo Konzum, koji je u sastavu Agrokora i ujedno najveći dobavljač", objašnjava Firšt. Kako ne mogu postići takve cijene kod dobavljača, diskonteri su prisiljeni odreći se marže da bi bili jeftiniji, a kad su marže jako male, nisu dovoljne ni za pokrivanje troškova. Još je jedan element lani opteretio rashode Lidla i Kauflanda, a prihodi nisu narasli dovoljno da bi to pokrili - otpremnine. Obje su kompanije posljednjih godinu-dvije prolazile kadrovsko reorganiziranje. "Budući da to oni rade onako kako se to radi na Zapadu - dogovorom, praktički šest mjeseci plaćaju dvije osobe za jedno radno mjesto, onu koja odlazi i novu koju su zaposlili na to mjesto", tvrdi Firšt. Kad su u pitanju deseci ljudi koji odlaze iz tvrtke u istoj godini, onda ti iznosi mogu biti pozamašni. Getro je međutim, dodaje Firšt, prošle godine bio u specifičnoj situaciji. "Dok strane kompanije rade po

Trgovac

Metro

Prihod 2008. (u mil. kn)

Prihod 2009. (u mil. kn)

Dobit/ gubitak 2008. (u mil. kn)

2.585,2

2.385

67,2

ustaljenim međunarodnim računovodstvenim standardima, kod domaćih to nije slučaj. Zato ne vjerujem u pouzdanost tih brojki. Osim toga, Getro je prošle godine bio na prodaju, a uobičajeno je da se brojke prikažu boljim nego što jesu u godini prije akvizicije", kaže Firšt.

Bez novih diskontnih lanaca

Ni Hrvoje Štorga, predsjednik Uprave Mercatora, koji je i službeno u veljači ove godine preuzeo Getro čiju je prodaju dogovorio još u prosincu 2009., nije želio komentirati poslovanje prethodnog vlasnika. "Kriza je pogodila sve trgovačke lance, a pad maloprodaje u 2009. iznosio je 15,3 posto. Promjena potrošačkih navika i suzdržanost u kupnji glavna su obilježja razdoblja recesije i stagnacije, a prema svibanjskoj objavi GfK, četvrtina građana kupuje u diskontnim trgovinama", kaže Štorga. Ta će se polarizacija potrošača nastaviti i ove godine, smatra i predsjednik Uprave Gastro grupe Dragan Mu-

Dobit/ gubitak 2009. (u mil. kn) 91,7

Rast/ pad prihoda 2009./ 2008 -7,7%

njiza. "Jedan segment kupaca kupuje ekskluzivno, doduše manje, ali ekskluzivno, dok drugi kupuje jeftino i on raste", smatra Munjiza. Dodaje i kako je jedina razlika između gubitka i dobiti u vremenu kada tržište pada sama disperziranost trgovačkog lanca po tržištima i cijena financiranja. "Trgovci iz regije, na žalost, nemaju mogućnosti za pohvalu, a veći lanci posluju u Kini, Indiji, Brazilu, na tržištima gdje BDP raste i imaju malu kamatu jer je cijena novca gotovo nikakva u svijetu, a u nas je 6 do 7 posto", zaključuje Munjiza. Ne očekuje se, međutim, da će loši rezultati natjerati strane lance na povlačenje s hrvatskog tržišta. "To su veliki lanci koji na drugim tržištima stoje jako dobro i oni mogu pokrivati gubitke hrvatskog tržišta", smatra Firšt. No, sve dok oni ne počnu poslovati pozitivno, ne može se očekivati dolazak novih diskontnih lanaca. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr


dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

URED U ZAGREBU

RALU

Hargitai nova direktorica EBRD-a

Rajić gradi logistički centar

Zagreb. Novom direktoricom EBRD-a za Hrvatsku imenovana je Zsuzsanna Hargitai, koja će na tom mjestu zamijeniti Charlotte Ruhe, priopćeno je u četvrtak. Ruhe je pak preuzima novu dužnost u EBRD-u. Hargitai je u EBRD-ov ured u Londonu došla 1992. kao politički savjetnik glavnog ekonomista. Bila je šefica ureda EBRD-a u BiH, Makedoniji i LUKA RAIĆ, vlasnik RALU Mađarskoj. P. B. logistike Snimio sašthr ković

Zagreb. Tvrtka Luke Rajića RALU logistika potpisala je u četvrtak ugovor s općinom Popovača o kupoprodaji građevinskog zemljišta od 107.000 četvornih metara u gospodarsko-proizvodnoj zoni Mišićka na kojem će graditi novi logistički centar i sjedište tvrtke, izvijestili su iz te tvrtke. U istoj zoni gdje će se gradi-

ti logistički centar prošle je godine počela gradnja proizvodno-skladišnog te poslovnog centra farmaceutske tvrtke PharmaS, također u vlasništvu Luke Rajića. Završetak te gradnje planiran je za prvu polovicu 2011. godine. U 2011. počet će gradnja i logističkog centra, a njegovim dovršetkom broj zaposlenika RALU logistike povećat će se sa sadašnjih 75 na 200. U razvoj tvrtke od planiranih 200 milijuna kuna dosad je uloženo 110 milijuna kuna. H

Kinezi su ludi za kavom: Kavabon mogao bi posta OFENZIVA MALIH TVRTKI U osvajanju velikog kineskog tržišta najdalje su otišli mali poduzetnici. Na sajmu u Ningbou nastala je i zanimljiva ideja o osnivanju free trade zone u Kini u kojoj bi zainteresirani kineski kupci mogli nabavljati hrvatske proizvode Iako su se trendovi počeli mijenjati još prošle godine, najvažnije karakteristike hrvatsko-kineskih odnosa i dalje se odnose na ozbiljan trgovinski disbalans te nedostatak sustavnog pristupa kineskom tržištu. Prošle

je godine, naime, uvoz kineskih proizvoda u Hrvatsku pao prvi put nakon nekoliko godina, ali trgovinski deficit je i dalje golem i iznosi 1,4 milijarde dolara. Stoga je Deveti međunarodni kineski sajam robe ši-

Hrvatski predstavnici na sajmu u Kini održanom prošloga tjedna

roke potrošnje, koji je prošli tjedan održan u kineskom gradu Ningbou, bio prava prilika da hrvatski izvoznici

pokušaju osvojiti barem djelić toga golemog tržišta koje, kako kažu, vapi za europskim proizvodima.

arhiva business.hr

Sajam u Ningbou bio je prvi zajednički nastup hrvatskih kompanija u Kini, i to pretežito malih i srednjih tvrtki, a od velikih kompanija na sajmu su bile Podravka, Kutjevo, Labud i Badel 1852.

Bomboni od kave

"Kinezi su trenutačno ludi za kavom i proizvodima od kave", kaže Petra Mandić iz konditorskog proizvođača Aquarius grupe, koja je na kineskom sajmu predstavljala bombone od kave koje će, ako sve krene po planu, uskoro početi izvoziti u Kinu. "Na sajmu smo stekli kontakte i upoznali ljude s našim


LIČKA PRUGA

HŽ priznao da im propada oprema od 450 mil. kn

Zagreb. "Od ukupno 650 milijuna kuna vrijednih zaliha HŽ Infrastruktura ne može upravljati s čak 450 milijuna kuna, kolika je vrijednost zaliha nabavljenih za zastali projekt obnove ličke pruge, pokrenut još 2002. Protiv osoba koje su vodile taj projekt, a i danas su zaposlenici HŽ-a, spremaju se sankcije,

a mi u međuvremenu u suradnji sa stručnjacima iz njemačkog TUW-a pokušavamo staviti u funkciju što veći broj kupljenih uređaja", rekao je u četvrtak Branimir Jerneić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture na redovitom brifingu za novinare. "Angažirali smo najbolje europske stručnjake i najesen očekujemo odgovor na pitanje koliko od kupljene, mahom elektroničke opreme ima stopostotnu sigurnost i može se iskoristiti na međunarodnoj, ličkoj pruzi. Osta-

: hrvatski tati hit! Robna razmjena

Trgovinski deficit 1,4 milijarde dolara Podaci o trgovinskoj razmjeni Hrvatske i Kine govore da uvoz kineskih proizvoda u Hrvatsku pada prvi put nakon nekoliko godina - prošle je godine iznosio 1,44 milijarde dolara, 23,5 posto manje nego 2008. godine. Izvoz je pak rastao, i to 16,4 posto i iznosio 41 milijun dolara, što znači da unatoč promjeni trenda još postoji veliki trgovinski deficit u iznosu 1,4 milijarde dolara.

proizvodima, a sada smo u fazi finaliziranja pregovora s ditributerom koji bi imao ekskluzivno pravo distribucije Kavabona u Ningbo", kaže Mandić te dodaje da će minimalna narudžba iz Kine biti kontejner bombona vrijednih 60.000 eura.

Proizvodi za bogataše

Aquarius grupa svoje bombone proizvodi u staroj Plivinoj tvornici u Nerežišćima na Braču, a prisutni su na tržištima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije te Italije. Osim na sajmu široke potrošnje u Ningbou, svoje će proizvode ponovno predstaviti kineskim kupcima na sajmu prehrambene robe koji će se održati najesen. Na sajmu u Ningbou nastala je i zanimljiva ideja o osnivanju free trade zone u Kini u kojoj bi zainteresira-

ni kineski kupci mogli nabavljati hrvatske proizvode. "Nudi nam se prilika da osnujemo kinesku tvrtku čiji bismo vlasnici bili svi zajedno, a ona bi omogućila da se hrvatski proizvodi prodaju izravno u Kini", rekao nam je Amir Adžikić, koji je na sajmu Kinezima prezentirao kvalitetna hrvatska vina te aromaterapijske proizvode. Prema njegovim riječima, Kinezi su ponudili besplatan show room i skladišni prostor do 2012. godine, a takve kompanije već su osnovali proizvođači iz Mađarske, Italije i s Novog Zelanda. Sam Adžikić svoje će mjesto na kineskom tržištu pokušati osigurati luksuznim proizvodima poput vina i maslinova ulja koji će zadovoljiti novopečene kineske bogataše. Biljana Starčić

tak ćemo iskoristiti na prugama nižeg ranga", najavio je Jerneić. Govoreći o poslovnim rezultatima u prvom kvartalu, rekao je da je HŽ Infrastruktura povećala prihode s lanjskih 320 na 339 milijuna kuna, rashodi su smanjeni za devet milijuna kuna, a kvartalni je gubitak pao sa 29 na jedan milijun kuna. Također, broj zaposlenika smanjen je pet posto, a u sustavu javne nabave uvedena je nulta stopa tolerancije na korupciju, te se svi ugovori skeniraju i objave na internetu. S. P.

PREGOVORI

Još dva tjedna za pravosuđe Zagreb. Hrvatska mora otvoriti pregovaračko poglavlje o pravosuđu 30. lipnja kako bi najkasnije do veljače mogla završiti pregovore i potpisati pristupni sporazum sa EU do sredine 2011., jer samo tako može sudjelovati u pregovorima o budućem proračunu EU, rekao je u četvrtak ministar pravosuđa Ivan Šimonović prilikom susreta s polj-

skim kolegom Krzysztofom Kwiatkowskim. Poljska će u drugom dijelu 2011. predsjedati Unijom, odnosno kada se bude pregovaralo o idućem proračunu EU. "Hrvatska će moći sudjelovati u tim pregovorima samo ako do kraja mađarskog predsjedanja potpiše pristup EU, dakle pregovori moraju završiti najkasnije do veljače 2011., a to opet znači da se poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima mora otvoriti 30. lipnja ove godine", kazao je Šimonović novinarima. H

UDRUGA ZA GOSPODARSTVENIKE

Iseljenički klub – u Hrvatskoj Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovan je Klub gospodarstvenika iseljene Hrvatske, čiji je prvi predsjednik nagrađeni poduzetnik iz Švicarske Branimir Petranović. Ideja o osnivanju kluba nastala je iz želje da se poboljša suradnja raseljenih Hrvata jer im, kako su OGLAS

ustvrdili prilikom osnivanja, postojeće institucije ne pružaju prave modele suradnje. Klub je inače inicijalno osnovan u Frankfurtu, potom je osnovana podružnica u Švicarskoj, a sada je i matična država dobila svoju podružnicu. Kako je najavljeno, novi

klubovi osnovat će se u Australiji, Njemačkoj, Austriji i SAD-u. Cilj osnivanja kluba jest bolja suradnja hrvatskih gospodarstvenika, ali i pomoć pri promociji hrvatskih proizvoda u inozemstvu te jačanje konkurentnosti. I. U. G.


dogaaji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

30 GODINA

Pulska Plinara dobila koncesiju za sjevernu Istru Pula. Ugovor o koncesiji za plinofikaciju sjeverne Istre, vrijedan 142 milijuna kuna bez PDV-a, potpisali su u četvrtak istarski župan Ivan Jakovčić i direktor Plinare d.o.o. Pula Dean Kocijančić. "Potpisivanjem ugovora praktički zaokružujemo koncesiju za cijelu Istre nakon što smo s pulskom Plinarom već pot-

pisali koncesiju o plinofikaciji južne Istre te općina Kršan i Pićan", kazao je Jakovčić. Koncesijski ugovor potpisan je na rok od 30 godina. "Nadamo se da ćemo već ove godine plin dovesti do Poreča, Umaga, Rovinja i Labina. Prvi potrošači prirodni bi plin, već u rujnu, mogli dobiti u Poslovnoj zoni Ungarija u Umagu", najavio je Kocijančić. Prirodni plin u Puli, naveo je, već koriste ne samo gospodarske tvrtke, već i 600 malih potrošača, građana.

POPUNJENOST 60%

Zoo hotel u zakup za 41.200 kuna Osijek. Zoo hotel na lijevoj obali Drave, u neposrednoj blizini Zoo vrta, jučer je i službeno ponovno otvoren. Nakon što ga je Grad zatvorio zbog gubitaka, komunalno poduzeće Unikom dalo ga je u zakup Leonardu Balašu iz Vukovara, koji je vođenje hotela povjerio osječkim kolegama iz Hvidre, Miljenku Kolobariću i Petru

Mlinareviću. Zakupci su od 33 donedavno zaposlenih zadržali 14 najstručnijih. Novi zakupci preuzeli su objekt potkraj prošlog mjeseca i do 5. lipnja platili prvu mjesečnu zakupninu od 41.200 kuna. Prosječno popunjenost soba s ukupno 34 ležaja je 60 posto, a Mlinarić očekuje punu popunjenost na jesen, kada očekuje dolazak lovaca iz Njemačke i Italije. U Zoo hotel uloženo je 26,6 milijuna kuna, a do kraja prošle godine nagomilao je 15 milijuna kuna gubitka. G. F.

Austrijanci: Istražite sami slučaj Hoto-Hypo opljačkane milijarde U Hypo banci je preko nenaplativih kredita opljačkano osam milijardi eura, od toga u Hrvatskoj barem do 200 do 300 milijuna eura, tvrdi Rolf Holub, predsjednik koruškog istražnog povjerenstva

ROLF HOLUB, predsjednik istražnog povjerenstva koruškog parlamenta, koji je kazao da se "svi zajedno moramo boriti protiv pljačkaškog kapitalizma banaka i projekata kao što je Hoto projekt", i Teodor Celakoski, koordinator Prava na grad  Snimio hrvoje dominić

"Ovih smo dana doznali da u Hypo banci nisu opljačkane četiri nego osam milijardi eura, koliko je odobreno nenaplativih kredita, a taj iznos svakodnevno raste. Od te je svote barem 200 do 300 milijuna eura sumnjivih kredita podijeljeno u Hrvatskoj, čime ćemo se ozbiljnije pozabaviti kad Povjerenstvo najesen nastavi raditi. I vaša zemlja mora osnovati svoje istražno povjerenstvo za Hypo ban-

ku, ne smije se više događati da neki odvjetnici i fiktivne tvrtke ubiru milijune, a građani potom plaćaju dugove. Svi zajedno moramo se boriti protiv takvog, pljačkaškog kapitalizma banaka i projekata kao što je Hoto projekt", poručio je Rolf Holub, predsjednik istražnog povjerenstva koruškog parlamenta za istragu poslovanja Hypo banke, na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u

zagrebačkoj Varšavskoj ulici u organizaciji Zelene akcije i Prava na grad. Hypo banku koruško povjerenstvo sumnjiči da se u Hrvatskoj uplela u spekulacije zemljištem, "gdje je ponekad bila u dvostrukoj ulozi investitora i korisnika kredita. Na slučaju Hypo vidjelo se da ne funkcioniraju nadzor financijskog poslovanja, rizika i politička kontrola. Zato treba centralizirati nadzor financijskog tržišta cijele Europe, ukinuti porezne oaze, uvođenjem poreza smanjiti broj financijskih transakcija te regulirati rad hedge i private equity fondova", pozvao je Holub, inače član austrijske stranke Zelenih.

Kupnja zemljišta u Istri

Gost iz Austrije nije želio ništa reći o eventualnoj ulozi bivšeg premijera Ive Sanadera, ali spomenuo je projekt Skiper u Savudriji, čiji su voditelji izdašno financirali HDZ. Ni ljevica nije pošteđe-

na, pa se u materijalima koje je Holub podijelio novinarima spominje bogaćenje prethodnih članova uprave Hypo banke Wolfganga Kulterera i Guntera Striedingera "u suradnji s Ivanom Jakovčićem, Slavkom Linićem, Damirom Kajinom, Stevom Zufićem", a kao ogledni primjer spominje se kupnja zemljišta u istarskom Vodnjanu.

Pravo na grad

Teodor Celakoski, koordinator Prava na grad, rekao je da je Tomislav Horvatinčić bez

pravog osiguranja u lipnju 2006. od Hypo banke dobio kredit u iznosu 47 milijuna švicarskih franaka uz vrlo nisku kamatu, a kasnije i dodatnih 55 milijuna eura kredita. Tomislav Tomašević, predsjednik Zelene akcije, podsjetio je da su Hoto i Hypo surađivali i na projektima kao što je bila gradnja Hoto tornja i Castellum centar, a Holubu je dao i odgovarajuću dokumentaciju kojom će se najesen pozabaviti austrijsko povjerenstvo. Saša Paparella

poruka rohatinskom

Odgovorite zašto ste dopustili da BLB Hypo banku Rolf Holub se požalio na guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, koji se nije pojavio pred Povjerenstvom, i to zato jer nije dobio poziv na hrvatskom jeziku. Rohatinski bi trebao objasniti zašto je u jesen 2007. bavarski Bayern LB, nakon prethodne odbijenice, iznenada dobio dozvolu da kupi Hypo banku te kakva je bila uloga tadašnjeg bavarskog premijera Edmunda Stoibera.


OGLAS


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

PROSVJED

'Otkupljivači pšenice će nas ucjenjivati' Retkovci. Stotinjak poljoprivrednika sa 30-ak traktora parkiranih uz cestu od jutros mirno prosvjeduje u središtu Retkovaca pokraj Vinkovaca zbog nezadovoljstva Vladinom politikom prema poljoprivredi i seljacima koji žive od te djelatnosti. Predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza (HSS) Vukovarsko-srijemske županije Tomislav Po-

REAGIRAJU NAKON KAZNENE PRIJAVe

HŽ i Crkva će legalizirati spornu kapelicu Kapelica na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, sagrađena 1994. u povodu posjeta pape Ivana Pavla II Hrvatskoj, nema reguliran pravni status, a Hrvatske željeznice sa Zagrebačkom nadbiskupijom pokušavaju dogovoriti daljnje korištenje tog prostora. Naime, Udruga za zaštitu ljudskih prava David podnijela je kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u HŽ-u jer smatraju da su Katoličkoj crkvi omogućili nezakonito, tj. besplatno korištenje prostora na Glavnom kolodvoru u Zagrebu. U udruzi David izračunali su da bi HŽ zaradio 3,72 milijuna kuna da je sve te godine sporni prostor dao u komercijalni najam pa smatraju da su mjerodavne osobe upravo za navedeni iznos oštetile HŽ, tj. državni proračun.

Krše Ustav

"U prosincu 2009. od predsjednika Uprave HŽ-a Zorana Popovca tražili smo informaciju plaća li se korištenje tog prostora, ali nismo dobili odgovor", kažu u udruzi David, čiji je predsjednik Boris Stanojević. Udruga smatra da je uređenjem kapelice prekršen i Ustav prema kojem su sve vjerske zajednice jednake pred zakonom, a u ovom je slučaju privilegirana samo Katolička crkva. U HŽ-u kažu

da je kapelica prigodno uređena 1994. jer je mnogo vjernika zbog posjeta Pape dolazilo vlakom. Kapelica je ostala i sve do 2007. nije poduzimano ništa vezano uz njezin status, a anketa provedena među putnicima 2003. pokazala je kako žele da kapelica ostane, tvrde u HŽ-u.

Plaćat će prostor?

Iz odgovora koji smo dobili iz HŽ-a jasno je da kapelica na Glavnom kolodvoru postoji 15-ak godina bez ikakva ugovora o korištenju prostora sklopljenog između Crkve i HŽ-a te da će ga Crkva i dalje koristiti, ali se ne zna hoće li i dalje biti besplatan ili će ga plaćati. "Nova Uprava HŽ Infrastrukture, imenovana 2009., zatražila je da se uskladi evidencija nekretnina pa je utvrđeno da nema reguliranog pravnog odnosa sa Zagrebačkom nadbiskupijom vezano uz postojanje kapelice. Kako bismo riješili to pitanje, obavili smo preliminarne razgovore s predstavnikom Nadbiskupije. Dogovoreno je da će Crkva urediti taj prostor na svoj trošak prema idejnom rješenju koje će se odabrati putem javnog natječaja te će se regulirati imovinsko-pravni odnosi", stoji u priopćenju šefice korporativnih komunikacija HŽ-a Vlatke Škorić. Maja Grbić

krovac objasnio je kako je riječ o zadnjem seljačkom prosvjedu upozorenja Vladi koja, po njegovim riječima, nije poštovala đakovački sporazum i seljacima nije platila dug iz 2008. te poticaje u stočarstvu i ratarstvu koji su trebali biti isplaćeni ili je isplata trebala početi. "Želimo upozoriti i otkupljivače pšenice koji nam još nisu ponudili nikakvu cijenu iako je žetva na pragu. Čekaju doslovce da mi svoju pšenicu ovršimo i smjestimo je u njihove silose, a tada će nas početi ucjenjivati otkupnom cijenom", kazao je Pokrovac. H

DECENTRALIZACIJA

Župani traže preraspodjelu proračuna Varaždin. Dok u zemljama EU od ukupnih poreznih prihoda oko 25 posto ostaje jedinicama lokalne samouprave, u Finskoj više od 40 posto, a u Danskoj čak 60 posto, hrvatske županije, gradovi i općine dobivaju samo nešto više od 10 posto. Štoviše, nakon reforme poreza na dohodak dobivat će i manje od toga, upozorio je varaž-

dinski župan Predrag Štromar, koji je u četvrtak s međimurskim županom Ivicom Perhočem te krapinsko-zagorskim Sinišom Hajdašem Dončićem potpisao zahtjeve u kojima se od Vlade traži da se 30 posto ukupnih poreznih prihoda državnog proračuna preraspodijeli na lokalne proračune, čime bi se postigla stvarna decentralizacija. Upozorava se i na nužnost hitnog ustroja fondova za sufinanciranje projekata važnih za lokalnu samoupravu kako bi se omogućilo apliciranje za EU fondove. H

Varaždinski žele istisnut KOMUNALNA KONKURENCIJA Za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja zagrebačkog zelenila zainteresirano je i Varaždinsko poduzeće Parkovi, a prijeti 'najnižom cijenom u Hrvatskoj' od 4,14 kuna po četvornome metru

Nakon što je Grad Zagreb pokrenuo postupak prikupljanja interesa, prijavu za održavanje zagrebačkoga gradskog zelenila dostavili su i Parkovi, varaždinsko komunalno poduzeće u kojem većinsku udjel ima Grad, a mali dioničari 47 posto. "S cijenom održavanja zelenila u Varaždinu od 4,14 kuna po kvadratu Parkovi su najpovoljniji u Hrvatskoj. Varaždin već desetak godina dobiva nagrade kao najuređeniji grad, kvalitetom se dokazujemo diljem Hrvatske, a uskoro i izvan nje. Vjerujem da su to naše glavne reference za dobivanje poslova i u metropoli", rekao nam je Miljenko Ptiček, direktor Parkova.

Prihod s tržišta

Miljenko Ptiček, direktor Parkova, najavljuje osnivanje tvrtke u Tetovu foto hajdinjak / cropix

Lani su Parkovi ostvarili 23,8 milijuna kuna prihoda, a čista dobit bila je blizu milijun kuna. Parkovi iz varaždinskoga proračuna dobivaju 45 posto prihoda ako se uzmu sve proračunske uplate, uključujući i održavanje groblja. "Parkovi više prihoda ostvaruju na tržištu", ističe Ptiček. "Da se ne razvijamo i ne disperziramo prihode, imali bismo osam milijuna kuna prihoda iz proračuna i to bi bilo sve. No, željeli smo što manje ovisiti o proračunu, pa zato imamo resto-


OGLAS

zbog i Parkovi Crosco Lamjane dao uti Zrinjevac otkaz Pacaku PODUZETAN INŽENJER

ran, kafić, prodaju pogrebne opreme, klesarstvo, vrtni centar, usluge u hortikulturi te proizvodnju bilja. Nekad smo s velikim strahopoštovanjem kupovali bilje u MBM-u, najvećem distributeru i proizvođaču bilja u Hrvatskoj. No, lani smo s njima potpisali prvi pravi ugovor te im prodali 50 posto svoje proizvodnje, a njihova je ideja da već iduće godine to udvostručimo. Ovih dana potpisan je ugovor s BIOS-om koji će distribuirati naše začinsko bilje u velike trgovačke centre", kaže direktor Parkova. Svega toga, međutim, ne bi bilo bez ulaganja, kaže Ptiček, dodajući da ulažu otkad je on prije osam godina došao u Parkove. "Najveća ulaganja bila su 2008., više od 12 milijuna kuna. Tada smo prodali zemljište Mercatoru. Sagradili smo novu poslovnu zgradu, kupili novi rasadnik od 4,5 hektara i prvi put pokrenuli organiziranu proizvodnju gotovo cijelog biljnog materijala koji nam treba", kaže Ptiček.

Veza s Čehokom

"Kreditno smo zaduženi oko šest milijuna kuna. Investicije, naravno, nismo uspjeli ostvariti iz dijela koji daje Grad jer većina cijena nije

REAGIRANJE DAVORA JELAVIĆA:

Varaždinci prejudiciraju cijene i prave nered "Zasad smo tek prikupili ponude kojima tvrtke iskazuju interes za obavljanje komunalnih poslova. Slijedi javni poziv za iskazivanje cijena prema određenim normativima. Ako u varaždinskoj tvrtki tvrde da imaju najnižu cijenu, to je prejudiciranje i stvaranje nereda u informacijama jer tek slijedi prikupljanje cijena i pregovaranje", kaže Davor Jelavić, pročelnik zagrebačkog Ureda za graditeljstvo i komunalne poslove, koji s Uredom gradonačelnika pri-

mijenjana od 2002. Međutim, moglo bi do toga doći ako će se gospodarske djelatnosti morati izdvajati iz komunalnih tvrtki, što smatram neozbiljnim jer se dobit iz gospodarske djelatnosti prelijeva u komunalnu. Upravo zahvaljujući dobrom radu imamo zadržanu dobit od gotovo 17 milijuna kuna, a iz godine u godinu operativnu dobit oko četiri milijuna kuna, pa je normalno da pažljivim kontroliranjem rashoda ostaje mogućnost za investicije",

prema javni natječaj kojim će se odabrati tvrtke za održavanja javnih površina. Vrijednost radova iznosi 700 milijuna kuna, a interes za njihovo obavljanje iskazale su 42 tvrtke. Među njima su i tri tvrtke, podružnice Zagrebačkog holdinga, Čistoća, Zrinjevac i Zagrebačke ceste koje su dosad poslove u Zagrebu dobivale automatizmom. U Zrinjevcu nisu željeli komentirati cijenu koju je istaknuo varaždinski Park, niti boje li se konkurencije. M. G.

upozorava Ptiček. Često se na varaždinskom Gradskom vijeću čuje da svega toga ne bi bilo bez veze s gradonačelnikom Ivanom Čehokom. "Gradonačelnik nam koristi kada daje preporuke jer na tržištu vas drži ugovaranje poslova te kvalitetno odrađivanje. U postupku je realizacija ugovora u Tetovu koje nam nudi osnivanje zajedničke tvrtke u omjeru 51 prema 49 u korist Parkova", kaže Ptiček. Ivica Kruhoberec

Inženjer Miroslav Pacak odlazi iz Crosca zbog povrede radnog odnosa, potvrdili su nam u Croscu

"U vezi sa statusom Miroslava Pacaka u tvrtki Crosco d.o.o. možemo vas izvijestiti da mu je, zbog povrede radnog odnosa u travnju 2010. godine, počeo otkazni rok", odgovoreno nam je iz Inina Sektora korporativnih komunikacija na upit o statusu inženjera prozvanog na stranicama Business.hr-a zbog umiješanosti u aferu nastalu prilikom obnove američke platforme Kay Manhattan, kad je prilikom radova započetih u rujnu 2009., a dovršenih u ožujku 2010. navodno nastala šteta od 120 milijuna kuna.

Crosco je oštećen

"U tom je poslu Crosco pretrpio materijalni gubitak te smo bili primorani pokrenuti sudski postupak protiv tvrtke R.I.G.-T.G.S. d.o.o.", optužuju u Ini glavnog izvođača radova, tvrtku u vlasništvu Petra Elkaza. "Crosco je, kao kompanija u sastavu Ina grupe, temeljem ugovora o izvođenju radova obavljao poslove vezane uz rekonstrukciju platforme Kay Manhattan. Radilo se o izvođenju isključivo dijela operativnih radova, dok je za obavljanje drugih

MIROSLAVU PACAKU počeo je otkazni rok, potvrdio je Crosco  arhiva business.hr

radova ta kompanija angažirala druge kooperante", stoji u odgovoru Ina grupe. Nismo dobili odgovor na pitanje zašto Pacak nije smijenjen s mjesta voditelja projekta već sredinom veljače, kad su od izvođača radova stigla ozbiljna upozorenja da s poslom obnove platforme nešto nije u redu.

Međunarodna prijevara

Kako je Business.hr ranije pisao, postoje indicije da je Pacak dio međunarodne prijevare povezane s tvrtkom Lamprell s kojom je Pacak dogovarao posao obnove američke platforme Kay Manhattan, na čijem je računu "zapelo" 10 milijuna dolara koje je vlasnik platforme platio, a taj novac nikad nije proslijeđen izvođačima. S. Paparella


dogaaji

ZG HOLDING

Šef Čistoće kazneno prijavljen zbog nemara

14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

Marko Melčić, voditelj podružnice Čistoća Zagrebačkog holdinga  Snimio saša ĆETković

SJEDNICA VLADE

Telekomi ostaju bez još 50 mil. kn Iskorištavanjem postojeće telekom infrastrukture javnih i državnih tvrtki, umjesto dosadašnjeg unajmljivanja kapaciteta od komercijalnih operatera, Vlada će uštedjeti novih 50 milijuna kuna, jedna je od konkretnih mjera s jučerašnje sjednice Vlade Umjesto najavljene rasprave o Zakonu o radu, Vlada je na sjednici u četvrtak samo ponovno pozvala sindikate na razgovore u resorno ministarstvo ili u Vladu, naglasivši opet da su novi amandmani na tragu sindikalnih zahtjeva. Premijerka Jadranka Kosor ponovila je i da živimo "u ozbiljnom trenutku koji od socijalnih partnera zahtijeva prihvaćanje obaveza i određenog tereta" te da "teška vremena traže odgovorne odluke pa ako moraju biti teške, neka budu teške".

Mirovinska reforma

Kosor je izrazila zadovoljstvo promjenama Ustava i naglasila da nikakve trgovine nije bilo, a promjene Ustava sada omogućuju da Vlada već na sljedećoj sjednici u saborsku proceduru pusti većinu zakona koji su čekali "sređivanje" Ustava. A uskoro bi nas mogle dočekati promjene u sustavu mirovinskog i socijalnog osiguranja jer je Vlada osnovala međuresorno

povjerenstvo čija je glavna uloga analizirati zakonodavstvo tog područja, što je nužno da bi se provele mjere zacrtane Programom gospodarskog oporavka. Vlada je najavila da će i postojećih 46,6 milijuna kuna, trenutačno deponiranih u HBOR-u, utrošiti za financiranje kopnene ribarske infrastrukture, što je sljedeći važan korak nakon provedene obnove i rekonstrukcije ribarske flote.

Zagreb. Zagrebačka policija prijavila je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu šefa zagrebačke Čistoće Marka Melčića da je tu tvrtku oštetio za oko 740 tisuća kuna, ali ne iz "niskih pobuda" već nemarom. U prijavi stoji da Melčić kao odgovorna osoba nije obračunao i naplatio povećan obujam usluge

posebno policijske izviješće nastalo na temelju anonimne prijave. "Kad se policija bude bavila vođenjem poslovanja tvrtki, izaći ćemo iz krize", bio je ironičan Melčić, naglasivši da Čistoća posluje izvrsno i da je tvrtka u prvom kvartalu bila u plusu 19 milijuna kuna usprkos recesiji i velikim davanjima koje imaju zbog nabave novih kamiona. Smatra da niz napada na njega nije slučajnost, osobito u situaciji kada se za njegovu poziciju direktora Čistoće natječe čak 18 kandidata. N. D./H

Porezna uprava zatvorila AP Tours PATI PROMET U MEĐIMURJU Čakovečki poreznici odbili su stečajni plan AP Toursa i ponudu da tvrtku preuzime Presečki grupa čime su državi uskratili naplatu potraživanja i ugrozili linijski promet u Međimurskoj županiji MARKO LAPAINE, stečajni upravitelj AP Toursa, zatečen je potezom lokalnih poreznika i smatra da je riječ o čisto političkoj odluci

Olakšanje izvoznicima

Pronađen je i način da se na godišnjoj razini uštedi novih 50 milijuna kuna. To bi se trebalo postići iskorištavanjem postojeće telekom infrastrukture javnih i državnih tvrtki, umjesto dosadašnjeg unajmljivanja kapaciteta od komercijalnih operatera. Ukupno je moguće 15 milijuna kuna godišnje uštedjeti na zakupu prostora, a još 35 milijuna na telefoniji i internetskom prometu. Vlada je u okviru mjera vezanih uz program gospodarskog oporavka izmijenila i uredbu o osiguranju izvoza koja bi trebala olakšati rad izvoznicima. Ta uredba definira i minimalni udjel hrvatskih tvrtki u izvoznom poslu (40 posto), s time da je moguće da udjel bude i manji ako je riječ o posebnom hrvatskom interesu. Iva Ušćumlić Gretić

skupljanja i odvoza komunalnog otpada od ožujka prošle do kraja ožujka ove godine. Naime, otpad iz 41 zagrebačkog naselja odvozio se dva puta tjedno, a usluga se naplaćivala kao da se odvozio samo jednom tjedno. U policiji, koja nije otkrila identitet prijavljenoga, kažu da je prijavljen zbog zloporabe položaja i ovlasti. Melčić je za Business.hr potvrdio da je prije dva tjedna bio na policiji na razgovoru. Kazao je da ovo nije kaznena prijava već zapravo takozvano

Snimio josip gr–an

Međimurska porezna uprava odbila je stečajni plan čakovečkog prijevoznika AP Tours čime je prestalo poslovanje tvrtke, ali se i zakomplicirao linijski prijevoz u Međimurskoj županiji jer je ta tvrtka jedina koja uz Presečki grupu ima koncesiju za obavljanje te djelatnosti. "AP Tours prestao je poslovati zato što je čakovečki područni ured Porezne uprave odbio stečajni plan i dao pristanak za ponudu Presečki grupe, koja je bila spremna preuzeti AP Tours u stečaju, odnosno nastaviti autobusni prijevoz u Međimurskoj županiji. Riječ je o čisto političkoj odluci za koju nema

poslovnog objašnjenja, a bojim se ni pravnog", istaknuo je Marko Lapaine, stečajni upravitelj AP Toursa, koji je ostao zatečen potezom poreznika.

Nemaju imovine

Kako pojašnjava, odbijanjem stečajnog plana, odnosno odbijanjem ponude krapinskog prijevoznika za preuzimanje poslovanja poreznici su se doveli u situaciju da država neće naplatiti baš ništa od svojega potraživanja. "Ministarstvo financija, odnosno čakovečki područni porezni ured, prijavio je u stečaju AP Toursa potraživanja koja nešto veća od tri mi-

lijuna kuna, što je 10-ak posto ukupnih potraživanja. Unatoč tome, nije dalo suglasnost na stečajni plan i preuzimanje tvrtke. S obzirom da AP Tours nema nikakve imovine, ne postoji mogućnost podmirivanja dug njezinom prodajom", ističe Lapaine dodajući da će novac na računu tvrtke biti dostatan samo ta zatvaranje stečajnog postupka.

Kršenje koncesije

Kako već danas ne bi bilo problema u prijevozu putnika na županijskim linijama, međimurski čelnici odlučili su hitno okupiti nekoliko manjih lokalnih prijevoznika koji bi trebali početi prometovati između Čakovca i ostalih međimurskih mjesta. Međutim, Lapaine upozorava na problem: "Valjanu koncesiju za linijski prijevoz u Međimurskoj županiji sada ima samo Presečki grupa pa bi prometni inspektor trebao zaustaviti sve autobuse koji nemaju odgovarajuću dozvolu, kao što to redovito čine u Varaždinskoj županiji". Ivica Kruhoberec


business plus

Uran je prošlo stoljeće, dolazi torij Kako je EU jednim potezom pojeftinio servis automobila Kolumna

Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

švedska ponuda

Za 8 aviona 2 milijarde u offset programima


> energija > autoindustrija > zrakoplovstvo > kolumna

16-17 business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

OBAMA I NJEGOV SAVJETNIK CHU odabrali su nuklearnu energiju u nacionalnom programu razvoja

ZABORAVLJENO ZEMLJINO BLAGO Torij je jeftiniji, efikasniji i u njegovu iskorištavanju nema nusproizvoda za masovno ubijanje, što je slučaj s uranom. Čak je i ekološki prihvatljiviji. No početak eksploatacije nije ni jeftin ni brz

Uran je prošlo sto Od jedne kugle torija veličine ping-pong loptice može se dobiti električna energija potrebna za životni vijek jednog čovjeka pa je proizvodnja struje iz njega neusporedivo jeftinija nego iz urana. Usto, kuglica torija može se bez opasnosti od zračenja nositi, primjerice, u džepu, a uran se zbog sigurnosnih razloga mora posebno skladištiti i čuvati. Procjenjuje se da će održavanje pogonske snage jednog gigavata električne energije iz nuklearke s torijem godišnje koštati 10.000 američkih dolara, a za istu količinu energije u nuklearkama koje pogoni uran potrebno je od 50 do 60 milijuna. Stoga nije čudo što torij jedan od njegovih najvećih zagovornika u svijetu, Kirk F. Sorensen, naziva zaboravljenim Zemljinim blagom. Njegove su potencijale uvidjele najveće svjetske korporacije za nuklearnu energiju i vlasnici te sofisticirane tehnologije. Za torij se zainteresirao i jedan od najboga-

tijih ljudi svijeta, osnivač Microsofta Bill Gates. Nekada suprotstavljene svjetske sile SAD i SSSR pedesetih su godina prošloga stoljeća, na početku civilne nuklearne ere, mogle birati između razvoja dviju vrsta nuklearnih elektrana -onih koje koriste torij i onih koje koriste uran. Nakon što su odvagnuli prednosti i nedostatke obiju opcija, odlučili su se za uran prije svega zbog nastanka plutonija koji se koristi u proizvodnji nuklearnog oružja. Projekti nuklearnih elektrana s torijem ostali su samo prototipovi. Inačice takvih reaktora iskoristile su se kao pogonska rješenja tehnički naprednijih vojnih zrakoplova SAD-a te za nuklearne podmornice.

Nuklearke spašavaju

Istraživanja s torijem ipak nisu prestala 50-ih godina prošloga stoljeća, a posljednjih su godina intenzivirana. Richard Martin, urednik u VON-u, napisao je nedav-

no u znanstvenom magazinu Wired opširan članak o sve izvjesnijoj šansi da radioaktivni element torij zamijeni uran u nuklearnim elektranama. Na početku teksta on navodi da su još 1958. godine u objavljenoj zbirci istraživanja američkog Oak Ridge Nacional Laba, čiji je tadašnji direktor bio Alvin Weinberg, pod nazivom Fluid Fuel Reactors na 978 gusto kucanih stranica teksta navedene sve mogućnosti i prednosti torija za dobivanje električne energije u nuklearkama. U nuklearkama koje pogoni torijem prije svega ne bi bilo nusproizvoda koji bi se mogli koristiti kao oružje masovnog uništenja, kao što je to slučaj s uranom. Weinberg, koji je direktor laboratorija postao 1955., i njegovi kolege dokazali su učinkovitost torijskog reaktora u stotinama testova u Oak Ridgeu od 50-ih do ranih 70-ih godina. Procjenjuje se da je SAD već tada imao oko 300 metričkih tona zali-

Energija iz torija Kako torij postaje uran 233

mineral torij 232 apsorbira neutrone u fisiji i postaje torij 233 uran 233 oslobađa energiju u nuklearnoj fisiji, a oslobođeni neutroni nastavljaju proces ponovnog stvaranja torija 232 proaktinij 233 gubi još jedan elektron i postaje uran 233


Kako radi reaktor s torijem? 1. Torij i uran 233 su topivi u rastaljenoj soli florida litija u reaktoru. U fisiji se oslobađaju toplina i neutroni koji pretvara� ju torij u uran 233

2. Toplina iz reaktora prenosi se na rastaljene soli koje onda ne mogu primiti radijaciju

��������������� se pre� 3. Toplina nosi na helij, koji po� kreće turbine koje generatore pune energijom

4. Kao sigurnosna mjera u slučaju da se pregrije zbog viška topline sustav se au� tomatski zaustavlja ulaskom rastopljene soli u reaktor

5. Zbog toga što je sol koja uđe u reaktor tečna ona može biti uklonjena, a reak� tor se nakon toga može ponovo uključiti

bill gates, osnivač Microsofta, zainteresirao se za torij

oljeće, dolazi torij torij 233 gubi jedan elektron i postaje proaktinij 233

ha torija, a njegova je obrada mnogo jeftinija od oplemenjivanja urana i djelotvorniji je kao nuklearno gorivo. Godine 1965. Weinberg je sa suradnicima sagradio eksperimentalni nuklearni reaktor, ali su političari u Washingtonu već donijeli odluku i on je 1973. morao prekinuti sva istraživanja. Ta je godina bila ključna za nuklearni program SAD-a jer su arapske zemlje prijetile prestankom isporuke nafte zapadnim zemljama. Iste je godine Washington donio odluku o gradnji 41 nuklearke koje pogoni uran. Od hladnog rata i nuklearnih prijetnji te utrke u naoružanju oružjem masovnog uništenja svijet se itekako promijenio. Prijeteće klimatske promjene i njihove posljedice iziskuju što više tzv. zelene energije. Zemlje poput Norveške, Kine i Indije, pa i Švedske i Rusije imaju velike planove s nuklearnim elektranama pogonjenim torijem. Nužnost smanjenja emisije CO2 jedan je od glo-

balnih prioriteta. Dosadašnji nuklearni otpad nuklearki s uranom veći od 50.000 tona, koji je nerazgradiv u idućih stotinjak tisuća godina, previše je opasno i skupo gomilati. SAD, odnosno predsjednik Barack Obama i njegov savjetnik za energiju Steven Chu, u nacionalnom programu energetskog razvoja opredijelili su se za nuklearnu energiju. Sam je Obama rekao da će nuklearna energija u stalnom rastu za novom energijom drugi put spasiti planet.

Neiscrpno gorivo

Nuklearna energija dostupna je samo manjem krugu tehnološki najrazvijenijih zemalja, a njezin prijenos jedno je od najvažnijih sigurnosnih pitanja zbog kojih reagira i Vijeće sigurnosti UN-a. Postojeća nuklearna tehnologija zasniva se na fisiji urana. Njezina najvažnija mirnodopska primjena je u dobivanju električne energije, što se može postići i s torijem. Ta-

kva tehnologija mogla bi biti dostupna svima, bez sigurnosnih problema jer se iz te tehnologije ne može proizvesti plutonij za nukelarno oružje kao u slučaju korištenja urana, a te su elektrane i mnogo manje. Usto, torija u prirodi ima u mnogo većim količinama i nema opasnosti da se iscrpi kao uran, mnogo se lakše iskapa i skuplja nego uran. Uran je rijedak element i njegovo korištenje može trajati otprilike kao i crpljenje nafte, a prilikom odvijanja procesa fisije u reaktorima nuklearki velika je opasnost od neželjenih posljedica, odnosno od prevelike količine radioaktivnog zračenja pa je kontrola vrlo složena. Jedan od najvećih svjetskih zagovornika zamjene urana torijem je Kirk F. Sorensen, koji ističe kako je nedostatak torija koji je sredinom 60-ih godina američke dužnosnike vodio opredjeljenju za uran sada njegova prednost. Nekolicina uglednih svjetskih znanstvenika oku-

pljenih u organizaciju Thorium Energy Alliance preko internetskog portala IThEO. org uporno objašnjava kako torij može poslužiti kao neiscrpno gorivo nuklearki, može omogućiti jeftinu proizvodnju struje u velikoj potražnji za novom energijom, a usto njegova tehnologija ne zagađuje okolinu. Svojim utjecajem pridobili su najvažnije tvrtke koje u svojem portfelju imaju većinu nuklearnih reaktora u svijetu. Najveće nuklearne korporacije te vlasnici nuklearne tehnologije već su postigli sporazume s različitim vladinim organizacijama, prije svega u Indiji, Kini, Norveškoj, Švedskoj i Rusiji, o pretprojektima gradnje nuklearki s torijem. I sami zagovornici torija kao nuklearnog pogonskog goriva priznaju da su za njegovu komercijalnu upotrebu potrebni golemi novac te mnogo vremena i truda znanstvenika. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr


kriza je natjerala vozače da dulje voze isti automobil - posljedica je više popravaka

> energija > autoindustrija > zrakoplovstvo > kolumna

18-19 business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

DEBLJI NOVČANIK Europska se unija brine za potrošače. Najnoviji primjer je odluka u kojoj Europska komisija jača konkurentnost slobodnih radionica za automobile, a potrošači će od toga imati veću korist zbog jeftinijih usluga. Dok su cijene novih automobila zbog međunarodne konkurencije niže, cijene popravka vozila ostale su vrlo visoke

EU razorila brak au i 'njihovih' autoserv Europska komisija ponovo je svojom odlukom pokazala da vodi računa o potrošačima. Ovaj put Bruxelles je osnažio slobodne radionice koje nude popravke automobila za manje novca od službenih radionica. Tako će samo u Njemačkoj 19.000 radionica koje imaju ugovore s pojedinim proizvođačima automobila dobiti konkurenciju 20.000 slobodnih radionica koje su bile u podređenom položaju jer, kako navode, teško su dolazile do informacija o

popravcima koje može dati samo proizvođač automobila. Takva situacija odrazila se negativno na konkurentnost slobodnih autoradionica koje su se teško mogle nositi s radionicama koje su imale ugovore s proizvođačima automobila. Slobodnim radionicama bilo je teško doći do jeftiniji autodijelova, što je je bio dodatni nedostatak u tržišnoj utakmici. Kritičari su već duže upozoravali da takvo stanje predstavlja monopol proizvođača i radionica koje

su pod ugovorom. Od 1. lipnja sve je drukčije, a tako je odlučila Europska komisija (za nove automobile odredbe stupaju na snagu tek od 2013. godine). Cilj EK je više konkurentnosti među autoradionicama, što je na dobrobit neovisnih radionica, ali na kraju donosi prednosti i za potrošače. "Uvjeren sam u smanjenje troškova popravka i održavanja automobila", pohvalio je reformu član EK Joaquin Almunia, povjere-

nik za tržišno natjecanje. Za vozače automobila reforma bi trebala imati velik učinak. Europska komisija smatra da oko 50 posto tržišta za popravke automobila drže autoradionice koje imaju ekskluzivne ugovore s proizvođačima. Tu je i podatak da se 40 posto svih troškova održavanja automobila odnosi upravo na popravke.

Svima garancije

Ubuduće će garancija za automobile vrijediti za po-

pravke u svim vrstama radionica. Na taj način Europska komisija želi spriječiti da proizvođači automobila svoju garanciju za vozilo vežu uz korištenje samo službenih i ovlaštenih radionica. Time Komisija sprječava da proizvođači automobila dosadašnjom "određenom praksom" izbacuju s tržišta neovisne autoradionice. Takve radionice imale su problema s dobivanjem informacija o popravcima i nabavi odgovarajućih


UMANJIT ĆE SE TROŠKOVI uvjeren je Joaquin Almunia, EK povjerenik za tržišno natjecanje

utokuća visa autodijelova. Posljedica je bila to da je klijent morao popravljati svoj auto u ovlaštenoj radionici, i to često po znatno višoj cijeni. Ubuduće su proizvođači obvezni pružiti opširne tehničke informacije i neovisnim autoradionicama kako bi vlasnici vozila dobili optimalnu uslugu i kod slobodnih radionica. Za potrošače promjene će se prije svega odraziti u novčaniku. Pregled automobila bit će jeftiniji. O točnoj uštedi Europska ko-

misija još je suzdržana i ne iznosi podatke, ali u Bruxellesu je poznat podatak da službene autoradionice kod jednostavnih popravaka i promjene motornog ulja obračunavaju dvostruko veću cijenu od neovisnih radionica. Kod rezervnih dijelova situacija je još dramatičnija. Autodijelovi od proizvođača kupljeni i postavljeni u službenim radionicama često su četiri do pet puta skuplji nego odgovarajući proizvodi na tržištu, upozorava Europ-

ska komisija. Ako se slobodne radionice sada nađu u jednakoj i ravnopravnoj poziciji kao i službene radionice, vozači automobila mogu izabrati povoljnije ponude, a da pri tome ne strahuju da neće imati garanciju proizvođača. Osim toga, u takvoj situaciji trebalo bi doći i do pada cijena rezervnih autodijelova. Ipak, moguće je da će biti iznimaka, a to je u slučaju ako je potreban popravak vozila za čiju garanciju jamče sami proizvođači.

U tom slučaju tvornice automobila mogle bi zatražiti da radove ili popravke na vozilu mogu obaviti samo službene i ovlaštene radionice.

Sve starija vozila

Važnost ove promjene vrlo je bitna, posebice u vremenima gospodarske krize. Upravo u kriznim vremenima rjeđe se mijenjaju vozila pa je posljedica to da su automobili sve stariji i da im treba sve više popravaka. Stoga je ova odredba

dobrodošla svima koji žele zadržati svoje sadašnje vozilo. Novom direktivom Europska komisija je ukinula i pravilo iz 2002. godine. Tada je Komisija odredila da prodajni saloni automobila pod istim krovom mogu prodavati modele različitih proizvođača ako to žele. Ubuduće automobilske kompanije ponovno od svojih trgovaca mogu tražiti da nude samo jednu marku automobila.

Alen Legović, Bruxelles


PONOS ŠVEDSKE Jas 39 Gripen u CD verziji, koja je neformalno ponuđena i Hrvatskoj

> energija > autoindustrija > zrakoplovstvo > kolumna

20-21 business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

Švedska ponuda:

za osam Gripena nu offset program od 2 NESVRSTANI PROIZVOD Na globalnom tržištu lovaca u 162 zemlje, osim SAD-a, Rusije i Kine, postoji više od 13.000 aktivnih letjelica. Više od 5000 njih čeka umirovljenje, a polovica te brojke treba se zamijeniti novim lovcima. Saab je krenuo u agresivnu kampanju zauzimanja tržišta. U Hrvatskoj, zemlji tradicionalno rastegnutoj između Istoka i Zapada, Gripen se nudi kako nesvrstani proizvod... Povodom 100. obljetnice zrakoplovstva u Švedskoj Business.hr posjetio je Linköping, glavni grad švedske zrakoplovne industrije. Linköping, gradić u srcu

nikola sučec, novinar Business.hr-a, na press touru u bazi Malmen

Švedske, poznat je po dugoj tradiciji proizvodnje vojne opreme, a njegovi se stanovnici posebno diče tvornicom suvremenih ratnih aviona — Gripen. Gripen International posluje unutar Saab grupe, tvrtke koja osim letjelica proizvodi čitav niz vojne opreme — ratne brodove, radare, komunikacijsku opremu te sigurnosna rješenja za granične pro-

laze, luke, aerodrome i zatvore.

Glavni grad avijacije

Šveđani smatraju Linköping glavnim gradom zrakoplovstva jer se pokraj grada, osim pogona za završno sastavljanje Gripena, nalazi niz drugih Saabovih i Volvovih tvornica koje proizvode bespilotne letjelice i dijelove zrakoplova. U spomenu-


ude 2 mlrd. ¤ Saab 340aew, sistem za rano uzbunjivanje i radarski nadzor švedske proizvodnje

Iako hrvatska Vlada službeno nije raspisala natječaj za nabavu novih lovaca, Saab je neformalno predstavio svoj program, uz koji ide dvije milijarde eura vrijedan offset


NEURON, eksperimentalna bespilotna letjelica koju zajednički proizvode Francuska, Švedska, Italija i Grčka

VISBy Prve korvete smanjenog radarskog odraza Švedska ratna mornarica proizvela je još 2000. godine

Osim proizvodnje putničkih i borbenih aviona, Saab u suradnji s europskim partnerima uspješno proizvodi i bespilotne letjelice tim tvornicama zaposleno je oko 13.000 mještana, što je oko 15 posto ukupne populacije grada. Treba napomenuti da je diljem Švedske u zrakoplovnoj industriji zaposleno oko 80.000 ljudi. U samoj blizini grada nalazi se vojna baza Malmen, u kojoj je Saab ove godine organizirao press tour za četrdesetak zainteresiranih novinara iz cijelog svijeta. Naravno, Saab se orijentirao na novinare iz Hrvatske, Rumunjske, Bugarske, Indije i Brazila, zemalja koje su načelno zainteresirane za kupnju Gripena. Naime, na globalnom tržištu lovaca u 162 zemlje, osim SADa, Rusije i Kine, postoji više od 13.000 aktivnih letjelica. Više od 5000 njih čeka umirovljenje, a polovica te broj-

ke treba se zamijeniti novim lovcima. Saab je tako krenuo u agresivnu kampanju zauzimanja tržišta kroz tri faze. Prva je ohrabrivanje novih članica NATO saveza da svoje sovjetske flote zamijene Gripenima — u tom poglavlju Šveđani su usmjereni na Mađarsku, Češku, Bugarsku, Slovačku i Hrvatsku. Druga faza je prepoznavanje Gripena kao nesvrstanog proizvoda u zemljama gdje je do sada tradicionalno dominirao francuski Mirage, tj. u Indiji, Brazilu i Argentini. Treća, najambicioznija faza je zauzimanje tržišta kojim su dominirali američki F-5, F-16 i F-18, a to su u prvom redu Tajland, Danska, Grčka, Malezija, Nizozemska i Švicarska. U tim zemljama Saab bi mogao prodati čak

384 Gripena, no s obzirom na žestoku konkurenciju iz Europe, SAD-a i Rusije, ta bi brojka na kraju mogla biti znatno manja.

Bez političke snage

S obzirom na to da Švedska, globalno gledano, nema značajnu političku snagu, njihov proizvod predstavlja se kao najbolji omjer cijene i kvalitete. Jeftin za održavanje i let, sa svim značajkama modernog lovca, Gripen bi trebao postati "nesvrstani odabir" zemalja poput Hrvatske koje su tradicionalno rastegnute između Istoka i Zapada. Švedski su dužnosnici gotovo sigurni da će Hrvatska, ako raspiše natječaj za nabavu novih lovaca koji bi trebali zamijeniti MIG 21, biti oduševljena

JAS 39 Gripenom. Naime, osim kratkog roka isporuke aviona, obučavanja pilota i osoblja, Šveđani nude i bogati offset program, koji bi u nekoliko godina nadmašio vrijednost same nabave flote Gripena. Offeset, koji nude Šveđani, prema njihovim riječima otvorio bi brojna nova radna mjesta i na taj način u državni proračun donio novac za otplatu aviona, koja bi se provodila kroz 15 godina, uz dvije godine počeka nakon potpisivanja ugovora. Iako hrvatska Vlada službeno još nije raspisala natječaj za nabavu nove lovačke flote, Saab je Hrvatskoj neformalno ponudio paket od osam Gripena u C/D verziji, uz koji dolazi offset vrijedan čak dvije milijarde eura, što je 300 po-

sto veći iznos od vrijednosti aviona, pomoćne infrastrukture te treninga pilota i osoblja. Osim toga, Saab u Hrvatskoj vidi i druge prilike, poput izgradnje patrolnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu, osiguranja graničnih prijelaza, zračnih i pomorskih luka nakon ulaska u EU te rješavanja problema s obalnim radarima Paragrin. Slični aranžmani dogovoreni su i Češkoj, Mađarskoj i Južnoj Africi, gdje je vrijednost offseta u samo nekoliko godina dosegnula 400 posto vrijednosti prodanih aviona. Vrijednost offseta u Mađarskoj iznosi 140 posto vrijednosti narudžbe, i to četiri godine prije zacrtanog roka.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr


ivan šuker, ministar financija Snimio darko marić

> energija > autoindustrija > zrakoplovstvo > kolumna

23 business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

PREGLED TJEDNA

Oporezuj nas, ali nježno Ante Babić, direktor Business.hr-a

Porezne reforme se rade kada BDP raste i kada država ima ili suficit ili jako blagi deficit i nisku razinu javnog duga. Hrvatska u ovom trenutku ima i pad BDP-a i velik deficit opće države. Međutim, 2007. imala je najveći rast realnog BDP-a u posljednjih deset i više godina (5,5%) te drugi najmanji deficit opće države (-2,3% BDP-a). Potkraj 2005. i početkom 2006. domaći i strani stručnjaci izradili su za HUP prijedlog reforme poreza za rast i zapošljavanje, a financirao ga je USAID. Reforma je predstavljena 2006. na Danu poduzetnika i stručnjaci su je dobro ocijenili, ali javno ju je napalo Ministarstvo financija, koje je kao i u mnogim pokušajima oporbe da predloži svoje zakone i reforme reklo da radi svoj prijedlog porezne reforme. Već je tada konstatirano da se Hrvatska ubraja među zemlje s visokim porezima. Zbog tih visokih poreza posebne interesne skupine počele su nagrizati znatni napredak postignut 90-ih godina zahtijevajući posebne olakšice i poseban tretman poreznih obveznika prema raznim kriterijima, a da se pritom nije razmatrao sveobuhvatan koncept oporezivanja. Druge su zemlje, poput Srbije, Rusije, Slovačke i Crne Gore, povećale svoju konkurentnost poreznim reformama koje su pojednostavnjivale porezni sustav, što je poticalo njihov ekonomski rast i zapošljavanje, ali i vodilo k smanjenju prijevara i korupcije. Konstatirano je i da je porezni sustav Hrvatske previše orijentiran na oporezivanje dohotka. Utvrđeno je sljedeće: ● najveća stopa poreza na dohodak veća je nego u većini drugih zemalja, ● sustav poreza na dohodak vrlo je složen, što troškove oporezivanja čini visokim i pogoduje prijevarama, ● složeni sustav poreza na dohodak u državnu blagajnu donosi razmjerno male prihode, ● oporezivanje dohotka obrtnika složeno je i puno rupa pa vodi do niskog stupnja poštovanja propisa i gotovo nikakvih prihoda, ● visoke su stope socijalnih doprinosa, ali slične drugim tranzicijskim zemljama, ● porezna stopa na dobit tvrtki vrlo je konkurentna u usporedbi sa svijetom, ● porez na dobit ima brojne odbitke i iznimke čija je korist za društvo i tvrtke upitna, a smanjuju prihode države, ● sustav izravnog oporezivanja ide na štetu zapošljavanja i potiče rast temeljen na kapitalno-intenzivnim (ili radno-štednim) ulaganjima umjesto ulaganja koje zapošljava više radne snage, ● hrvatska stopa PDV-a je među najvišima u svijetu, ● sustav PDV-a ima mnogo iznimki koje kompliciraju proved-

bu i smanjuju priljev prihoda u državnu blagajnu. Što je sukus tada predložene reforme, koja je pokušala ispraviti mnoge distorzije uvedene tijekom godina, zadržati fiskalnu stabilnost, povećati konkurentnost, uskladiti se sa EU? Usto, svi njezini efekti simulirani su kako na mikro, tako i na makrorazini. Prijedlog paketa pojednostavnjenja Ovaj paket reformi uključuje sljedeće glavne točke: ● pojednostavniti strukturu poreza na dohodak uvodeći samo jednu stopu od 15% na prihode srednje visine te stopu od 25% ili 35% na visoke prihode, ● povećati osobni odbitak na 51.840 kuna, ● ukinuti sve posebne i obiteljske odbitke iz poreza na dohodak, ● uključiti dohodak od kapitala i imovine u osnovicu poreza na dohodak, ● ujediniti razna porezna i kvaziporezna davanja na lokalnoj razini (komunalna naknada, do poreza na neobrađeno zemljište) u porez na imovinu, ● omogućiti jednostavnije oporezivanje dohotka obrtnika i drugih dohodaka od samostalnih djelatnosti, ● oporezivati mala poljoprivredna i turistička imanja na isti način kao i druge male obrtnike i samostalne djelatnosti, ● smanjiti ukupne socijalne doprinose na plaću sa 37,2% na oko 30% te podići maksimalnu godišnju osnovicu sa 458.000 kuna na 600.000 kuna, ● ukinuti sve posebne poticaje za ulaganja za tvrtke iz Zakona o poticanju ulaganja, a sadržana su u članku 26. Zakona o porezu na dobit, ● ukinuti poticaje za područja od posebne državne skrbi, ● ukinuti poticaje za zapošljavanje, ● ukinuti oslobođenje od poreza za tvrtke u slobodnim zonama, ● smanjiti stopu PDV-a sa 22% na 20% i ukinuti sve međustope kako bi se izjednačila stopa PDV-a i poreza na dobit, ● ukinuti nultu stopu PDV-a, osim za izvoz, ● ukinuti oslobođenje od PDV-a za slobodne zone, ● povećati trošarine na naftne derivate, druge energente i duhanske proizvode. Prema mikro i makrosimulaciji, taj je prijedlog imao neutralan efekt na fiskus, a povećao bi konkurentnost, zaposlenost, proizvodnju i BDP za dva do tri postotna boda. Zanimljivo, zar ne? I aktualno i u današnje vrijeme.


dogaaji 24-25 > svijet > lokalno

business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

regija/svijet

KOREJCI OSTALI BEZ VIZA

Plaćeni glumci iz Kine 'vatreno' navijaju za Sj. Koreju S obzirom na to da iz Sjeverne Koreje sebi praktički nitko ne može priuštiti put u Južnu Afriku, a ionako malo tko može dobiti vizu da napusti zemlju, Sjeverna Koreja je svoj paket ulaznica prepustila jednoj kineskoj agenciji za odnose s javnošću.

1000 susjeda

PROFESIONALNI NAVIJAČI su za diktatora Kim Jong-ila bili bolje rješenje od slanja svojih podanika u Južnu Afriku, gdje bi zapadni svijet mogao 'pogubno utjecati na njihov moral' 

Ukupno će iz Kine, osim 'profesionalnih navijača', na korejske ulaznice u Južnu Afriku doći 1000 posjetitelja, a kineska novinska agencija potvrdila je da su kao navijači 'angažirane' i poznate tamošnje pjevačke i glumačke zvijezde Iako je posjećenost navijačkih skupina Južnoj Africi iz cijeloga svijeta podbacila u odnosu na očekivanja organizatora, među kostimiranim i zapjevanim navijačima

arhiva business.hr

sa svih kontinenata našla se, na opće iznenađenje, i grupa od stotinu sjevernokorejskih navijača. Ili zapravo nije, otkriva Telegraph.co.uk.

PR agencija

Naime, čini se da su ljubav prema reprezentaciji Sjeverne Koreje u Južnu Afriku došli izraziti plaćeni glumci iz Kine, dok Korejci, u najboljem slučaju, svoju reprezentaciju bodre iz zemlje koja je pod strogim diktatom komunističkog vođe Kim Jong-ila.

Ukupno će iz Kine, osim "profesionalnih navijača", na korejske ulaznice u Južnu Afriku doći 1000 posjetitelja koji ionako nemaju za koga drugoga navijati osim prvog susjeda jer se njihova reprezentacija nije plasirala na SP. Kineska novinska agencija potvrdila je da se među Kinezima kojima su podjeljene korejske ulaznice nalaze i poznate tamošnje pjevačke i glumačke zvijezde. Iako je režim Sjeverne Koreje sebi mogao priuštiti slanje vlastitih navijača, to se na Olimpijskim igrama u Seulu pokazalo kao loše rješenje jer se navijači nakon povratka nisu sustezali u opisivanju svih divnih čuda koje su vidjeli s južne strane granice, a to je bilo pogubno za moral ostalih. D. B.

Ako Crna zadržati e PREGOVORI S EU Vlada u Podgorici očekuje da će u pristupnim pregovorima s EU Crna Gora naći način kako zadržiti sadašnji monetarni režim. No, za svaki slučaj, novim zakonom o centralnoj banci dopušta se emitiranje vlastite valute. Najviše pristaša pritom ima obnavljanje stare valute perpera

D Gordana Đurović, crnogorska ministrica za europske integracije  arhiva b.hr

ok se u svijetu vode rasprave treba li euro kao valuta nestati, Crnu Goru brinu druge brige. Kako je većina izvoza u dolarima (aluminij), pad eura u odnosu na američku valutu Crnoj Gori dobro dođe, ali se sve češće postavlja pitanje hoće li u procesu pristupanja Europskoj uniji imati problema zato što je ta zemlja prvo kao sredstvo plaćanja 1999. uvela njemačku marku, a potom 2002. prihvatila euro bez formalnog dogovora s Bruxellesom.


ČLANSTVO U UNIJI

EU PARLAMENT

EU otvara pregovore s Islandom 'Prestanite živjeti na karticama' Čelnici zemalja članica Europske unije odobrili su u četvrtak na summitu u Bruxellesu kandidatski status Islandu, ali bez određivanja datuma o početku pregovora, doznaje se iz diplomatskih izvora. Čelnici EU prihvatili su preporuku Europske komisije da se pregovori s Islandom trebaju otvoriti. Šefovi država ili vlada pozvali su Vijeće EU da pripremi pregovarački okvir za otvaranje pregovora, ali bez navođenja datuma kada će oni početi. U pregovaračkom okviru trebalo bi, među ostalim, biti navedeno da Island mora ispuniti obveze prema Velikoj Britaniji i Nizozemskoj koje su isplatile štednju koju su njihovi građani izgubili u islandskoj banci Icesave. Island bi mogao postati 29. članica EU, nakon Hrvatske, ako to prihvate na referendumu islandski građani. H

Predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek zauzeo se u četvrtak u Bruxellesu na sastanku čelnika 27 zemalja članica EU za to da se europskim građanima otvoreno kaže da se više ne može živjeti zaduživanjem na kreditnu karticu. "Kada poduzimamo reforme, moramo biti potpuno otvoreni prema našim građanima. Moramo im reći istinu - da se mora okončati kultura življenja na kreditnu karticu, s posuđenim novcem", rekao je Buzek. "Moramo platiti račun, u suprotnom ukrast ćemo našoj djeci nasljedstvo, a vjerojatno i njihovoj djeci. Moramo reći našim građanima da ćemo morati imati dulji radni dan, kasnije odlaziti u mirovinu i živjeti u skladu s mogućnostima", istaknuo je Buzek u svom govoru čelnicima.

30

milijardi eura mogla bi izdvojiti Španjolska iz fonda za restrukturiranje banaka kako bi pokrila njihove potrebe za financiranjem, kazala je u četvrtak ministrica gospodarstva Elena Salgado

a Gora ne uspije euro, uvest će perper Europska komisija je prethodnih godina nekoliko puta istaknula da je Crna Gora jednostrano uvela euro, mimo formalnog pristupanja eurozoni. Dobro upućeni smatraju da Crna Gora zbog toga neće imati problem prilikom dobivanja statusa kandidata za članstvo u EU, što se očekuje do kraja godine, ali da će se to pitanje postaviti u procesu pregovora o pridruživanju koji bi mogli početi sljedeće godine.

Legalizacija

Procjenjuje se da će otvaranjem pregovora o Poglavlju ekonomske i monetarne politike EK sigurno postaviti pitanja korišnjenja eura, odnosno pitanje ispunjava li Crna Gora sve uvjete za "legalizaciju” upotrebe europske valute. Ministrica za europske integracije Gordana Đurović tvrdi da Crna Gora tijekom pretpristupnih pregovora neće imati problem zbog jednostranog uvođenja eura, ali i da je važno da se domaći pregovarački tim dobro pripremi za obranu takve odluke. Ona smatra i da će Crna Gora imati podršku Europske komisije da se nađe prihvatljiv model za pristupanje Crne Gore EU u okviru postojećega mo-

netarnog režima. Đurović je izjavila da će Crna Gora kao argumente za zadržavanje eura prije formalnog ulaska u eurozonu koristiti dobre makroekonomske indikatore i mjerljive kriterije konvergencije u periodu prije ekonomske krize koji potvrđuju stabilnost. Ispostavi li se da Crna Gora ne ispunjava stroge zahtjeve eurozone, kao preventiva u novom zakonu o centralnoj banci, koji je vlada nedavno prihvatila, stoji odredba da Crna Gora može emitirati svoju valutu. Prije se pak spominjalo uvođenje perpera (valuta pod tim imenom korištena je u Crnoj Gori početkom prošlog stoljeća), za koji se zauzimaju pojedini ekonomisti. A kakvi su zapravo makroekonomski pokazatelji?

Dug 36,6% BDP-a

Dug Crne Gore u prvom kvartalu iznosio je 1,13 milijardi eura, odnosno 36,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je blago smanjenje u odnosu na kraj prošle godine. Obuhvate li se javna poduzeća, državni dug iznosi 1,35 milijardi eura ili 43,5 posto BDP-a. Konsolidirana javna potrošnja u prvom ovogodišnjem kvartalu procijenjena

SLAB EURO odgovara Crnoj Gori s obzirom na to da je većina njezina izvoza u dolarima arhiva business.hr

je na 291,4 milijuna eura, što je 16,4 milijuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Vlada je u prvom kvartalu ove godine potrošila 47,11 milijuna eura više nego što je ušlo u proračun, a lani je u prvom kvartalu potrošila 6,9 milijuna eura više nego što je ušlo u proračun. Rejting agencija Standard and Poor's smanjila je ovog proljeća kreditni rejting Crne Gore za dugoročno zaduživanje uz prognozu da zemlju očekuje porast javnog duga za jednu razinu, sa BB+ na BB, i to uz negativnu procjenu daljnjeg kre-

tanja rejtinga. Crna je Gora, po procjeni rejting agencije, još izložena makrofinancijskom riziku zbog smanjenja aktivnosti bankarskog sektora i povećanog pritiska na javne financije. "Negativni izgledi odražavaju mogućnost povećanja javnog duga iznad sadašnjih očekivanja", smatraju analitičari S&P-a i ukazuju da smanjenje ekonomske aktivnosti može dovesti do pada bruto domaćeg proizvoda 2,5 posto u 2010. godini. Stručnjaci smatraju da se samim slabljenjem eura neće riješiti pitanje slabe konku-

retnosti crnogorskih proizvoda i visokog deficita tekućeg računa platnog bilansa. "Slabljenje eura pogoduje Kombinatu aluminija, Brodogradilištu i nekim poduzećima, ali događanja oko tečaja eura neće riješiti naše probleme vezane uz gospodarsku konkurentnost", kaže glavni ekonomist Centralne banke Nikola Fabris. On tvrdi i da su Crnoj Gori trenutačno potrebna eksterna sredstva i da bi bilo mnogo bolje da je vlada, koja to uporno izbjegava, prihvatila aranžman s MMF-om. Vesna Rajković


investor

NAJAVA POLUGODIŠTA

Atlantskoj 3,5 mil. USD od brodarstva

26 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

Business tv Kapital Network, Petak 18. 6.

20:00 20:15 21:00 22:25 22:40 22:50 23:20 23:30

VIJESTI / burzovno izvješće Zagreb / burzovno izvješće Beograd / pregled fondova / poslovni kalendar / News in English) KN INTERVJU ZBOGOM GRACE Igrani film PREGLED TJEDNA KN REPORT POGLED UNATRAG VIJESTI / burzovno izvješće Zagreb / burzovno izvješće Beograd / pregled fondova / poslovni kalendar / News in English) ZNANSTVENI FORUM

Kapital Network, Subota 19. 6. 19:30 KN REPORT 19:45 GLAM LX ( reportaža ) 19:50 KN REPORT 20:00 KAPITAL ZNANJA 20:15 GLAM LX Magazin 20:30 ZNANSTVENI FORUM 21:00 KN REPORT 21:05 - PREGLED TJEDNA 21:15 KN INTERVJU 22:00 ZONA ( 15 ), igrani film 23:35 STRANCI ( 18 ), igrani film 01:00 - ZONA ( 15 ), igrani film

Ante Jerković, predsjednik Uprave Atlantske plovidbe, najavljuje bolje rezultate u temeljnom poslovanju arhiva b.hr

Brodarstvo, temeljna djelatnost Atlantske plovidbe, u prvih šest mjeseci ove godine ostvarit će oko 3,5 milijuna dolara neto dobiti, a u istom prošlogodišnjem razdoblju zabilježen je 7,1 milijun dolara gubitka, otkrio je za Business.hr Ante Jerković, predsjednik Uprave dubrovačkog brodara. Najavio je i da će

KN EDUKACIJA KN REPORT KN AUTO MAGAZIN OBJEKTIV SUDAR NA SLIJEPO ( 12 ) , igrani film ZBOG GRACE, igrani film

brojka

36

milijuna kuna iznosi vrijednost dokapitalizacije Banco popolare Croatije, koju planira provesti većinski vlasnik Banco Popolare Societa Coopertativa iz Verone

Ericsson stornirao 126 mil. kuna potraživanja BRŽA NAPLATA OSTATKA Zagrebački Ericsson Nikola Tesla morao je zbog restrukturiranja kazahstanske banke BTA otpisati potraživanje, a objava loše vijesti na ZSE-u rezultirala je padom cijene dionice 3,58 posto

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle, učinila je dobar potez pravodobnim obavještavanjem ulagača snimio saša ćetković

no uz potraživanja koja proizlaze iz financiranja kupca u Kazahstanu koja su 31. ožujka ove godine iznosila 298 milijuna kuna napravljeno umanjenje vrijednosti potraživanja za 126 milijuna kuna.

BTA se restrukturira

Kapital Network, Nedjelja 20. 6. 19:30 19:55 20:00 20:30 21:00 22:35

njihov Dubrovnik Airline zbog manjeg prometa izazvanog islandskim vulkanom zabilježiti pad oko 13 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Hotelijerstvo, koje je usko vezano uz turističku sezonu, nije zahvalno za relevantne usporedbe jer većinu prihoda ostvaruje u drugom polugodištu, naglasio je Jerković. Kaže da će Hilton Imperial ostvariti otprilike isti rezultat kao u prvom polugodištu prošle godine, a Dubrovnik Lapad povećat će rezultat 15 posto u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. J. J.

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla objavila je u četvrtak preko Zagrebačke burze da je napravljeno umanjenje vrijednosti potraživanja za financiranje kupca u Kazahstanu za 126 milijuna kuna, sa 298 milijuna na 172 milijuna kuna, a predviđa da će se znatno ubrzati vrijeme naplate tog umanjenog iznosa.

"U aktualnoj ekonomskoj klimi povećan je rizik i nesigurnost konačne naplativosti nekih potraživanja od kupaca, o čemu je kompanija već informirala u svojim objavama rezultata poslovanja počevši od trećeg tromjesečja prošle godine", navodi se u priopćenju tvrtke. Ističu pritom da je veza-

"Vijest nije dobra ni za tvrtku ni za dioničare i tek ćemo vidjeti koji će biti njezin konačni utjecaj. Međutim, pozitivno je u cijeloj priči da je Ericsson na vrijeme obavijestio dioničare i javnost o cjenovno osjetljivoj vijesti, što dovoljno govori o transparentnosti njihova poslovanja", prokomentirao je Vjeran Fillipi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala. "Ta potraživanja proizlaze iz ugovora sklopljenog 2005. godine kojim je Ericsson Nikola Tesla ugovorio financiranje kupca, u potpunosti pokriveno instrumentima osiguranja koje je izdala tada vodeća banka u Kazahstanu — BTA. BTA trenutačno prolazi kroz proces financijskog

restrukturiranja zbog nemogućnosti da u potpunosti izvršava svoje obveze", objašnjava se u priopćenju.

Smanjuju rizike

Iz Ericssona Nikole Tesle ističu da su pažljivo pratili situaciju na kazahstanskom tržištu i poduzeli sve moguće mjere kako bi smanjili rizik i povratili najveću moguću vrijednost. Napominju da su već poduzeli određene korake u partnerstvu s bankama i drugim financijskim institucijama kako bi osigurali da budućom značajnom izloženošću kreditnim rizicima po poslovima financiranja kupaca upravljaju financijske institucije, bez izloženosti Ericssona Nikole Tesle. Tijekom trgovinskog dana na ZSE-u na dionicu Ericssona potrošeno je više od 2,4 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena pala 3,58 posto, na 1420 kuna. Najniža dnevna cijena Ericssona iznosila je samo 1400 kuna. Nikola Sučec


investor 27 > kolumna

POVIJESNE LEKCIJE

Manji deficit za makrostabilnost

Iako razlog za zabrinutost postoji, pozornost bismo trebali obratiti na određene teoretske teze i povijesne primjere koji nam govore o rastu gospodarstva unatoč povlačenju stimulacijskih mjera. Naime, reduciranje deficita vodilo je višem rastu 80ih i 90-ih godina prošlog stoljeća. Stimulativne mjere vode većem deficitu, a deficit bi se trebao percipirati u negativnom kontekstu. Naime, proračunski manjak neposredno

business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

smanjuje konkurentnost izvoza, potiče deficit vanjske trgovine, utječe na rast kamatnih stopa, istiskuje privatna ulaganja pa tako združeno gledano utječe i na privredne aktivnosti. Stabilizacijom javnih prihoda i rashoda utječemo na efikasnije upravljanje državnom upravom i postavljamo temelje za buduća pozitivna kretanja. Smanjenjem potrošnje izbjegavamo prelijevanje problema u realni sektor, a kvalitetnim upravljanjem državnih financija u smislu efikasnijeg ulaganja novca postižemo makroekonomsku stabilnost.

MARKET INSIGHT

Fiskalna štednja držat će kamate niskima

Marin Ferić, neovisni financijski analitičar

Burzovna kretanja posljednjih su tjedana determinirana problemima vezanim uz dug niza zemalja. Problemi bi se mogli raščlaniti na one zbog mogućeg nepodmirivanja obveza pojedinih zemalja te one zbog sve izvjesnije fiskalne konsolidacije. Obje skupine problema odražavaju izvjestan rizik na kapital investitora. Iako ne bi trebalo zanemariti probleme koje nosi nepodmirivanje obveza prezaduženih zemalja, smatram da investicijska javnost više pozornosti posvećuje budućim kretanjima na fiskalnoj sceni. Takav bi se zaključak mogao donijeti na osnovi političke volje, pa i konkretnih programa kojima je cilj smanjiti mogućnost nepodmirenja obveza država Europske unije. Kako bi se smanjila mogućnost bankrota niza zemalja, prijeko je potrebna promjena u pogledu fiskalnih kategorija. Dakle, fiskalna problematika veže se uz moguće povećanje poreza i smanjenje fiskalnih stimulacija. Takva bi kretanja mogla ostaviti trag na agregatnoj potražnji i na gospodarskom rastu zemalja dužnika, ali i drugih. Upitno je koliko je globalno gospodarstvo spremno ostvariti gospodarski rast bez fiskalnih stimulacija, tj. je li trenutačni gospodarski rast samoodrživ. Podijeljena su mišljenja koliko su stimulacijski paketi fiskalne pomoći utjecali na gospodarstvo, ali se gotovo svi slažu da su polučili pozitivan efekt. Niz je sektora koji su imali koristi od stimulativnih mjera i upitno je kakva će ekonomska kretanja u tim sektorima biti nakon smanjenih stimulacija. Dakle, dosadašnja ekonomska kretanja govore nam o ovisnosti gospodarske aktivnosti o fiskalnim kretanjima. Fiskalna ograničenja ne moraju nužno utjecati na pad aktivnosti gospodarstva. Utjecaji će biti određeni načinom na koji se provodi fiskalna konsolidacija. Nadalje, bude li manjak stimulativnih mjera uzrokovao znatnija negativna kre-

tanja, ona će se reflektirati srednjoročno. Utjecaji nužnosti fiskalne konsolidacije odrazit će se na odluke vezane uz monetarna kretanja pa se u skladu s time očekuje produljeno razdoblje primjene niskih kamatnih stopa. Iako je ključna kamatna stopa na povijesno niskim razinama i njezino je daljnje

utjecaja povlačenja fiskalnih stimulansa. To su često izvozno orijentirane zemlje. Cilj fiskalne politike bit će smanjiti potrošnju i efikasnije je usmjeriti. Bitno je razlučiti koja je mjera pozitivno utjecala na tržište rada od one koja to nije. Poticanje investicija, inovacija, zaposlenosti za razliku od usmjerenosti prema izrav-

Ključna kamatna stopa je na povijesno niskim razinama i njezino daljnje smanjenje je limitirano, a niske razine kamatnih stopa i dalje će poticati investicije, zapošljavanje i gospodarski rast smanjenje limitirano, niske razine kamatnih stopa i dalje će poticati investicije, zapošljavanje i gospodarski rast. Sigurno je da će se kapital usmjeravati u zemlje čiji je dug unutar referentnih vrijednosti zbog makroekonomske stabilnosti i izbjegavanja mogućih negativnih

noj potrošnji moglo bi dati dobre rezultate u segmentu proizvodnje, pa i gospodarskog rasta. Svakog investitora vjerojatno zanima može li agresivna monetarna politika biti dovoljan razlog za gospodarski rast s ograničenim stimulacijama.


investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Dukata već drugi dan bilježi rast po velikim stopama. Ukupni promet u četvrtak bio je tri puta veći nego dnevni prometi prethodnih dana. Obavljeno je ukupno sedam transakcija te je protrgovano 276 komada dionica. Cijena Dukata raste već četiri dana, a bit će zanimljivo vidjeti po kojoj će cijeni završiti tjedan. oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

+

Na oštar pad cijene dionice Ericssona Nikole Tesle u četvrtak utjecala je objava da je na poslu u Kazahstanu izgubio 126 milijuna kuna. Gubici su vezani uz potraživanja koja proizlaze iz financiranja kupca u Kazahstanu i koja su 31. ožujka 2010. iznosila 298 milijuna kuna te je napravljeno umanjenje vrijednosti tog potraživanja za 126 milijuna kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla, Dalekovod Atlantska plovidba d.d. Institut IGH Ina-industrija nafte d.d. Auto Hrvatska Ingra Fima validus Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Petrokemija AD plastik Uljanik plovidba Kraš, prehrambena industrija Adris grupa Dukat Končar Slatinska banka Jadroplov d.d. Zagrebačka banka Ledo Podravka prehrambena industrija, d.d. Atlantic grupa Croatia lloyd Belje Istraturist Umag d. d. Jamnica Jadranska banka Luka ploče Tankerska plovidba Fima proprius d.d. Belišće Hrvatska poštanska banka HTP Korčula Hoteli Maestral Liburnia riviera hoteli Končar - elektroindustrija Čakovečki mlinovi Magma d.d. Božjakovina Đakovština Tisak Viro tvornica šećera d.d. Jadranski naftovod Dom holding Đuro Đaković holding Franck prehrambena industrija, Banka splitsko-dalmatinska Erste&Steiermärkische banka Slavonski zatvoreni investicijski fond Končar Chromos agro Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Tvornica istegnutih metala Konzum Nava banka Saponia Badel 1862 Adris grupa Agromeđimurje Tvornica duhana Zagreb HG Spot Plava laguna OT-optima telekom d.d. Atlas nekretnine Tehnika Zvijezda HUP - Zagreb Luka Rijeka Hidroelektra niskogradnja Split tours Riviera poreč Borik Apartmani Medena Finvest Corp

Najniža

Najviša

Zadnja

261.05 1,400.00 320.30 923.57 2,185.01 1,697.01 400.00 29.52 13.31 36.00 122.24 82.30 587.00 370.03 266.24 400.00 2,100.00 113.00 151.05 214.03 5,906.00 281.54 682.02 3,100.00 67.25 330.10 35,001.00 2,860.00 1,710.00 1,400.00 20.83 450.00 1,675.00 86.03 70.01 2,167.00 457.50 3,249.00 53.10 110.01 8.26 200.00 318.20 2,541.00 32.40 28.52 751.37 143.00 436.16 25.17 2,389.98 300.51 19.96 100.00 160.50 80.00 168.00 63.00 300.08 1,000.00 2,300.00 21.50 1,502.20 30.00 27.50 1,122.14 3,411.00 1,420.00 175.00 196.99 110.00 153.00 70.00 85.01 105.00

262.90 1,460.00 325.00 932.87 2,245.00 1,724.99 400.00 30.69 14.99 36.00 125.00 85.00 590.00 375.00 273.00 400.00 2,100.00 115.00 153.97 217.00 6,285.00 290.00 695.00 3,100.00 69.25 354.99 35,001.00 2,860.00 1,721.00 1,400.06 22.07 450.00 1,675.00 91.00 70.01 2,170.00 463.00 3,249.00 55.99 110.01 10.34 207.00 320.00 2,541.00 33.50 30.34 751.38 164.00 436.16 26.00 2,389.98 300.51 19.98 100.00 160.50 80.00 168.00 66.08 319.96 1,000.00 2,300.00 21.90 1,502.20 34.08 27.50 1,177.76 3,411.00 1,420.00 175.00 196.99 110.00 153.00 70.00 85.01 105.00

262.39 1,420.00 320.30 930.50 2,200.00 1,701.00 400.00 30.11 14.99 36.00 125.00 85.00 590.00 375.00 267.33 400.00 2,100.00 115.00 151.05 214.03 6,285.00 290.00 684.00 3,100.00 67.25 354.98 35,001.00 2,860.00 1,710.00 1,400.00 22.07 450.00 1,675.00 86.03 70.01 2,167.00 457.50 3,249.00 54.99 110.01 8.26 200.00 320.00 2,541.00 32.40 30.34 751.37 164.00 436.16 25.17 2,389.98 300.51 19.98 100.00 160.50 80.00 168.00 66.08 319.96 1,000.00 2,300.00 21.50 1,502.20 34.08 27.50 1,177.76 3,411.00 1,420.00 175.00 196.99 110.00 153.00 70.00 85.01 105.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 18.554.771,95 Kn Promjene Količina Promet Cijene 0.15% -3.58% -1.31% 0.05% -1.30% -0.53% 0.00% -0.23% 11.45% -2.70% 3.18% 3.60% 0.00% -0.79% -0.62% 14.29% 0.00% 1.77% -0.82% -2.66% 4.75% 1.75% -0.87% 0.00% -3.79% 1.42% -5.38% 0.00% -0.64% -0.53% -1.78% 0.00% 1.52% -4.40% -22.21% -3.26% -1.19% -0.03% -3.10% 0.02% -21.33% 0.00% 0.31% -3.60% -1.82% 4.62% -3.67% 13.89% 0.01% 0.64% 0.00% 0.17% 17.18% 0.00% -0.31% 0.00% 4.35% 4.89% 0.00% 0.00% 0.00% -4.74% 0.00% 4.89% 3.46% 5.06% -1.13% -0.56% 1.04% 6.48% 0.00% -4.38% 0.01% 0.01% 5.00%

35,601 1,725 3,776 858 346 439 766 9,165 14,464 5,500 1,332 1,905 263 366 496 276 45 646 478 330 11 236 99 14 633 103 1 12 20 23 1,500 58 15 262 331 10 41 5 286 140 1,776 64 40 5 379 406 15 70 24 405 4 30 415 81 50 100 42 106 20 5 2 210 3 142 133 3 1 2 15 12 15 7 10 7 1

9,323,588.24 2,473,206.57 1,224,958.64 796,718.40 762,890.05 750,157.40 306,400.00 275,860.83 207,445.62 198,000.00 165,620.98 161,110.13 154,717.00 136,316.43 133,383.07 110,400.00 94,500.00 73,896.70 72,378.99 70,801.64 68,756.00 68,075.91 67,877.67 43,400.00 42,923.49 35,940.52 35,001.00 34,320.00 34,283.00 32,200.88 31,865.00 26,100.00 25,125.00 23,572.08 23,173.31 21,682.00 18,864.00 16,245.00 15,594.61 15,401.40 15,159.84 12,996.69 12,762.80 12,705.00 12,355.94 11,772.94 11,270.65 11,270.00 10,467.84 10,326.65 9,559.92 9,015.30 8,287.00 8,100.00 8,025.00 8,000.00 7,056.00 6,681.08 6,200.40 5,000.00 4,600.00 4,559.00 4,506.60 4,423.20 3,657.50 3,435.89 3,411.00 2,840.00 2,625.00 2,363.88 1,650.00 1,071.00 700.00 595.07 105.00

Trž. kap. (mil kn) 21,486.73 1,890.94 734.71 1,298.53 348.88 17,010.00 264.70 225.82 40.50 12.05 417.64 356.96 342.20 515.11 1,813.59 1,200.00 64.50 105.68 247.22 13,708.28 1,383.77 1,571.80 1,689.48 449.74 552.49 1,659.53 774.43 342.12 380.67 876.94 44.21 523.94 996.35 36.69 36.11 655.82 1,176.74 341.14 268.03 22.55 8.70 477.32 443.73 1,887.57 241.94 98.21 320.96 77.35 7,407.82 84.23 232.05 36.21 38.38 28.54 3,643.81 34.16 110.64 49.70 3,076.70 41.39 747.06 7.01 820.68 96.11 91.73 223.14 341.98 669.35 1,046.58 122.90 35.02 558.99 28.08 65.06 64.86

CROBEX: -0,42 365 dana Najniža Najviša 212.53 1,112.01 312.00 900.00 2,165.00 1,249.99 350.00 27.30 12.77 15.17 100.00 38.00 507.60 250.05 192.00 223.00 1,266.00 93.60 147.80 170.00 3,500.00 220.00 489.00 3,050.00 65.10 270.00 31,500.00 2,006.00 1,017.07 1,340.00 19.19 290.00 1,355.00 72.61 60.00 1,413.01 312.00 2,107.10 48.11 103.74 6.01 190.00 248.00 1,700.00 30.55 28.52 726.00 143.00 300.00 15.15 1,330.02 200.01 17.05 99.00 101.00 50.00 100.00 60.00 228.50 999.00 2,300.00 20.08 1,125.00 21.28 18.50 1,051.00 3,390.00 1,220.00 159.00 165.00 110.00 100.00 69.99 50.00 93.50

332.84 1,777.00 443.00 1,196.99 4,375.00 1,940.00 578.99 61.49 29.01 87.99 192.99 109.30 746.00 390.00 318.99 400.00 2,151.00 135.00 209.00 310.00 7,679.00 400.00 760.00 3,400.00 108.00 410.00 44,494.00 3,100.00 2,093.00 2,028.89 48.75 580.00 1,989.00 185.00 200.01 2,890.00 517.00 3,799.21 78.00 200.00 47.01 369.00 505.00 3,750.00 54.00 59.95 944.00 190.00 447.00 40.00 2,450.00 441.50 37.05 100.01 185.00 248.00 186.00 144.00 373.00 1,000.00 2,300.00 109.19 1,800.00 56.00 34.99 2,769.99 5,898.00 1,860.00 246.00 370.00 129.00 197.50 119.00 85.01 174.06


RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG SOS2E PETG SALR TLSG AELG LKPG NLB17 MELR PBGS NF1N AB12 PBS7 FB09

KRKA GORENJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL SALUS TELEKOM SLOVENIJE AERODROM LJUBLJANA LUKA KOPER NLB 17. IZDAJA MERCATOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD ABANKA VIPA 12. IZDAJA POSTNA BANKA SLOVENIJE 7. IZDAJA FACTOR BANKA FB09

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-B NOVB-R-A TLKM-R-A APBL-R-A TEKM-R-A INVP-R-A VBIP-R-A KRIP-R-A RITE-R-A EKBL-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 NOVA BANKA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA TEKOM AD TESLIC ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA ZIF VB FOND AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA R I TE GACKO AD GACKO ELEKTROKRAJINA AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHKF FBIHKB JPESR BHTSR SPKMR IKBZRK2 BSNLR BRGVRK1 POPMRK2

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO SIPAD KOMERC DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BREGAVA D.D. CAPLJINA (K1) POLJOOPREMA D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA A2015 AIKB A2014 ALFA GRMK MKAL TRBG BMBI ENHL A2011 A2013 JESV A2016 SJPT A2012

Obveznice RS serije A2015K AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2014K Alfa plam a.d. Vranje Grmec a.d. Krajišnik Mika Alas a.d. Beograd Termika a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2013K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2016K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2012K

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 MPT KMB SBT ALK TEL TNB GRNT BESK TPLF STIL

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKPETROL SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog Besko a.d. Vlasotince TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo

+

Oznaka

Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

67,05 12,30 105,80 256,00 425,50 97,00 25,90 18,50 100,00 151,00 0,70 0,86 100,00 100,00 92,50

68,00 12,50 106,00 260,60 427,00 98,70 26,75 19,00 100,00 155,50 0,71 0,88 100,00 100,00 92,50

67,60 12,40 105,91 260,55 425,94 98,07 25,90 18,64 100,00 151,23 0,70 0,88 100,00 100,00 92,50

Promet

valuta: EUR - euro 67,42 12,50 37,65 259,63 425,97 97,66 26,05 18,81 417,28 154,97 0,71 0,86 41,73 417,27 925,00

-0,03 % -0,96 % 0,01 % 2,14 % -0,71 % 1,01 % -0,38 % -4,65 % 0,00 % -2,43 % -0,85 % 1,39 % 0,00 % 0,00 % -0,54 %

12202 10123 2711 324 130 477 1179 1603 64 172 32920 25157 398 37 15

822.606,38 126.505,61 102.058,05 84.119,40 55.376,00 46.584,55 30.713,75 30.158,91 26.706,56 26.655,30 23.213,77 21.663,64 16.608,54 15.439,73 13.875,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 32,00 32,00 980,00 1,39 0,00 0,28 0,04 3,70 4,15 0,12 0,35

33,00 32,50 980,00 1,41 0,00 0,28 0,04 3,70 4,15 0,12 0,35

32,84 32,50 980,00 1,41 0,00 0,28 0,04 3,70 4,15 0,12 0,35

0,33 0,32 980,00 1,41 0,00 0,28 0,04 3,70 4,15 0,12 0,35

-0,33 % 208399 1,56 % 68971 -2,10 % 6 1,44 % 3778 0,00 % 1250745 12,00 % 7836 -4,65 % 50000 -8,64 % 427 0,00 % 310 0,00 % 9834 0,00 % 1900

68.082,40 22.222,08 5.880,00 5.313,10 2.501,49 2.194,08 2.050,00 1.579,90 1.286,50 1.180,08 657,40

valuta: BAM - konvertabilna marka 22,00 70,00 98,00 26,00 21,50 3,00 78,00 15,80 1,50 2,00

22,00 70,00 98,00 26,01 21,50 3,02 78,00 16,00 1,50 2,00

83,41 2.805,00 86,45 9.000,00 570,00 500,00 1.720,00 13.000,00 838,00 96,56 89,59 6.000,00 80,30 940,00 93,10

83,63 2.821,00 86,67 9.001,00 570,00 500,00 1.720,00 13.500,00 850,00 96,60 89,70 6.000,00 80,32 945,00 93,10

77,50 27.000,00 3.000,00 2.650,00 3.810,00 500,00 3.800,00 660,00 7.850,00 3.650,00 190,00

77,50 27.000,00 3.001,00 2.700,00 3.900,00 500,00 3.800,00 675,00 7.858,00 3.651,00 190,00

22,00 70,00 98,00 26,00 21,50 3,00 78,00 15,80 1,50 2,00

22,00 0,00 % 103150 2.269.300,00 70,00 1,00 % 27311 1.911.770,00 98,00 0,38 % 823 80.654,00 26,00 0,00 % 2604 67.704,30 21,50 0,00 % 436 9.374,00 3,00 0,00 % 2782 8.354,90 78,00 0,00 % 100 7.800,00 15,94 -1,25 % 203 3.236,20 1,50 0,00 % 1529 2.293,50 2,00 -20,00 % 1086 2.172,00

valuta: RSD - srpski dinar 83,63 2.820,00 86,66 9.000,00 570,00 500,00 1.720,00 13.447,00 847,00 96,60 89,60 6.000,00 80,31 941,00 93,10

83,63 2.819,89 86,66 9.000,26 570,00 500,00 1.720,00 13.447,23 847,26 96,60 89,65 6.000,00 80,31 941,22 93,10

0,17 % 249614 20.874.201,37 0,71 % 6255 17.638.383,00 0,24 % 183394 15.892.663,87 -0,04 % 586 5.274.151,00 0,00 % 7586 4.324.020,00 -10,71 % 3730 1.865.000,00 0,00 % 1003 1.725.160,00 8,11 % 118 1.586.773,00 1,07 % 1498 1.269.194,00 0,09 % 10302 995.161,12 -0,06 % 7246 649.618,25 0,00 % 103 618.000,00 0,10 % 7692 617.768,46 0,43 % 642 604.261,00 0,03 % 5602 521.546,20

valuta: MKD - makedonski denar 77,50 27.000,00 3.000,07 2.686,76 3.852,50 500,00 3.800,00 673,14 7.855,76 3.650,78 190,00

47,66 27.000,00 3.000,07 2.686,76 3.852,50 500,00 3.800,00 673,14 7.855,76 3.650,78 190,00

-0,42 % 150470 7.172.067,93 2,98 % 23 621.000,00 0,00 % 137 411.010,00 1,39 % 139 373.460,00 1,45 % 90 346.725,00 0,02 % 678 339.000,00 0,66 % 65 247.000,00 1,99 % 295 198.575,00 0,67 % 21 164.971,00 0,35 % 45 164.285,00 2,70 % 749 142.310,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Telekom Teslić Makpetrol Skopje Stil Kraljevo Alkaloid Skopje Soja protein

+12% +2,98% +2,70% +1,45% +0,43%

Petrol

Luka Koper Sava Bosnalijek Gorenje Salus

+

Powered by

business.hr

-4,65% -2,97% -1,25% -0,96% -0,71%

Agrobanka Beograd

+2,14 -1,65 Cijena dionice slovenske naftne kompanije porasla je u četvrtak 2,14 posto, a sa 84.119 eura prometa bila je treća na popisu najlikvidnijih izdanja u Ljubljani. Tijekom dana cijena se kretala od 256 do 260,6 eura, a zadnja zabilježena iznosila je 260,55 eura. Rasle su i dionice Telekoma Slovenije te Zavarovalnice Triglav, i to 1,01 i 2,51 posto. Blue chip indeks SBITOP bio je u plusu 0,09 posto, a LJSEX je pao 0,40, na 3551,39 bodova.

Samo je 40 dionica Agrobanke na Beogradskoj burzi promijenilo vlasnika, a ukupan zabilježeni promet iznosio je samo 312.255 dinara. Najviša cijena bila je 7820 dinara, a zadnja zabilježena iznosila je 7806. Prva na popisu najlikvidnijih bila je dionica AIK banke sa 17,6 milijuna dinara prometa, a njezina vrijednost je rasla 0,71 posto. Najveći skok cijene od 8,11 posto zabilježio je Bambi Banat, čijom se dionicom trgovalo u iznosu 1,5 milijuna dinara.

REGIONALNI indeksi BIRS -0,23% 882,72 +0,09% 854,34 LJSEX -0,40% FIRS -0,74% 3.551,39 1.456,43 Belex15 MBI10 +1,34% 625,70 +0,03% 2.358,54 Belexline +0,17% MOSTE -0,60% 1.220,31 496,03 SASX10 NEX20 -0,29% 13.079,53 -0,60% 943,53 SBITOP

Europski indeksi +0,17% WIG20 -0,05% 2.383,24 5.246,95 DAX BUX -0,07% 21.434,20 -0,10% 6.186,44 CAC40 -0,32% ATX -0,58% 2.396,78 3.664,07 MICEX indeksa na zatvaranju u -0,68% Stanje 1,360.22 četvrtak 17. lipnja 2010. FTSE100

američki indeksi DJIA +0,05% S&P500 -0,06% 10.409,46 1.114,61 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ 0,00% srijeda 16. lipnja 2010. 2.305,93


investor 30

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Powered by

+

Ime fonda

Dionički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

89,3373

Platinum Blue Chip

89,4234

24,02

130,1400

23,11

60,8100

21,47

6,4218

21,26

FIMA Equity

81,7507

-21,22

ST Global Equity

49,2391

-18,21

Erste Total East

31,3900

-16,14

KD Victoria

14,6173

-11,96

C-Zenit

53,9734

-5,04

ZB trend PBZ I-Stock KD Nova Europa

26,43

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

143,4200

14,81

Raiffeisen Balanced

150,4300

11,49

9,8668

8,69

Allianz Portfolio

107,8695

7,58

OTP uravnoteženi

109,4272

6,73

HI-balanced

ICF Balanced

119,6949

-24,05

ST Balanced

180,1940

-14,85

HPB Dynamic

49,9167

-14,53

ST Aggressive

66,7456

-12,21

Erste Balanced

116,4700

-2,59

+ OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

125,0702

13,07

Raiffeisen Bonds

169,0000

12,98

ZB bond

159,6800

12,40

Capital One

154,5700

8,59

PBZ Bond fond

126,2700

6,75

HI-conservative

11,1934

2,45

Select Eurobond

13,0579

2,65

Erste Bond

125,7600

3,27

ICF Fixed Income

137,0154

6,13

HPB Obveznički

122,0778

6,69

AC Rusija MP-Mena HR Erste Adriatic Equity Prospectus JIE OTP Europa Plus PBZ Equity fond KD Victoria OTP meridian 20 A1 KD Nova Europa Raiffeisen C. Europe Ilirika Azijski tigar Raiffeisen Emerging M. Ilirika BRIC KD Prvi izbor MP-Bric HR Raiffeisen HR dionice ZB aktiv Platinum Blue Chip NFD BRIC Raiffeisen World HPB Dionički ZB trend Capital Two Erste Total East NFD Nova Europa Ilirika JIE Select Europe HI-growth ST Global Equity

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

€ kn € kn € kn kn € kn kn € € € € kn kn kn kn € € € kn € kn € kn € € € kn

42,0816 444,0844 88,2600 58,3709 108,1349 79,9300 14,6173 83,3224 81,7800 6,4218 61,8400 59,4546 57,3800 110,7398 12,1951 341,9615 70,3300 98,4600 89,4234 29,0168 100,2100 87,9113 130,1400 71,7700 31,3900 119,1592 162,6693 10,4082 8,3267 49,2391

0,88 0,87 0,67 0,63 0,58 0,55 0,54 0,47 0,44 0,40 0,37 0,37 0,37 0,37 0,33 0,33 0,33 0,32 0,28 0,26 0,25 0,25 0,20 0,20 0,19 0,18 0,17 0,15 0,15 0,10

-5,45 10,46 -6,92 -10,38 3,08 -7,35 -7,39 -7,83 -5,47 -0,15 -8,59 8,08 -1,22 10,64 0,45 -1,30 -5,91 1,15 6,56 2,74 0,20 -3,29 1,89 -1,37 -5,34 -3,75 -4,48 -2,73 -2,38 -4,89

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

4,01 13,36 -4,25 -8,16 0,77 -3,06 -5,12 -3,60 -3,87 4,14 -4,79 12,24 3,91 N/A 6,29 2,58 -0,51 3,15 15,15 8,91 5,17 -3,73 7,73 2,93 -6,13 0,85 -1,77 0,65 0,19 -11,07

15,53 15,42 -4,92 -1,16 N/A 2,20 -11,96 9,76 3,32 21,26 3,14 16,55 19,97 N/A 9,07 21,19 7,39 9,47 24,02 21,09 17,22 7,00 23,11 7,42 -16,14 7,47 0,84 6,58 8,93 -18,21

-23,25 4,70 -2,63 -14,74 N/A -4,58 3,48 -8,19 -9,23 -15,28 -8,89 -15,59 -20,01 N/A 2,74 -6,69 -18,08 -0,39 -4,46 -15,60 0,03 -2,70 3,51 -9,94 -34,79 11,47 9,01 0,45 -2,18 -7,08

3,47 13,82 -2,82 -7,79 0,47 -3,27 -4,04 -3,79 -2,57 1,80 -4,83 10,60 1,38 10,74 5,88 0,61 1,44 1,29 12,82 7,16 4,01 -2,90 6,96 1,70 -7,76 -1,75 -0,91 1,67 -0,28 -8,32

Imovina

Starost

Datum

9,557 7,451 218,968 24,750 8,589 434,326 63,602 20,852 24,069 18,922 239,136 5,408 24,884 15,008 5,069 12,526 15,144 527,530 5,597 11,619 38,534 41,433 170,686 7,386 49,506 8,782 104,368 23,417 70,613 4,551

3,27 2,28 4,68 3,38 0,91 4,78 11,11 2,13 2,08 2,67 5,16 3,07 2,49 0,45 7,35 2,27 1,76 3,98 2,45 3,21 6,71 4,70 7,64 3,16 2,71 1,62 5,64 9,00 8,31 9,65

16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010

www.investor.business.hr Mješoviti fondovi PBZ Global fond Erste Balanced ZB global Raiffeisen Balanced Aureus Balanced Agram Trust Ilirika JIE Balanced C-Premium OTP uravnoteženi HPB Global HI-balanced ICF Balanced ST Balanced AC G Balanced EM KD Balanced Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio ST Aggressive HPB Dynamic

kn € € € kn kn € kn kn kn € kn kn € kn € kn kn kn

100,2000 116,4700 143,4200 150,4300 80,1326 68,7561 143,6173 5,7530 109,4272 104,0543 9,8668 119,6949 180,1940 10,8722 8,1966 104,4200 107,8695 66,7456 49,9167

0,41 0,40 0,40 0,38 0,31 0,27 0,22 0,20 0,19 0,15 0,11 0,10 0,09 0,04 0,02 0,02 -0,03 -0,04 -0,05

-3,27 -3,66 1,95 -2,90 -1,50 -3,43 -2,34 -4,46 -3,81 -1,51 -0,84 -8,52 -4,59 0,91 -1,29 3,51 -0,07 -3,07 -1,90

-0,04 -0,21 5,00 2,64 -2,01 -3,64 0,36 -2,88 -4,85 -2,21 2,37 -11,28 -8,99 5,95 -0,41 N/A 3,21 -8,33 -8,06

5,65 -2,59 14,81 11,49 -1,70 -1,58 5,37 -2,36 6,73 5,39 8,69 -24,05 -14,85 5,03 5,88 N/A 7,58 -12,21 -14,53

4,98 -0,62 4,11 5,37 -5,50 -2,65 8,59 -15,13 2,02 0,85 -0,16 2,58 8,24 6,71 -4,41 N/A 7,15 -8,18 -16,70

-0,25 0,86 4,60 2,42 -0,38 -1,23 0,42 -2,49 -4,13 -2,31 0,80 -6,73 -6,36 5,49 -0,68 4,42 2,81 -6,07 -9,11

308,303 110,080 745,778 337,191 16,022 13,000 45.531 13,597 43,793 123,693 66,329 13,152 13,456 12,848 12,702 92,845 6,994 4,551 22,683

8,76 9,41 8,96 7,80 3,92 1,93 4,40 3,37 4,51 4,70 8,31 8,13 7,44 1,29 4,42 0,27 1,10 4,74 3,80

16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 

Select Eurobond ZB bond HI-conservative HPB Obveznički PBZ Bond fond ICF Fixed Income Erste Bond Raiffeisen Bonds Capital One OTP euro obveznički

€ € € € € € € € kn €

13,0579 159,6800 11,1934 122,0778 126,2700 137,0154 125,7600 169,0000 154,5700 125,0702

0,09 0,08 0,07 0,04 -0,02 -0,04 -0,04 -0,05 -0,06 -0,20

0,40 2,74 1,66 0,41 0,57 0,94 0,88 1,28 1,57 0,52

1,44 5,23 3,85 2,16 3,58 2,48 5,12 5,13 5,51 2,16

2,65 12,40 2,45 6,69 6,75 6,13 3,27 12,98 8,59 13,07

3,23 5,36 1,37 4,33 4,49 3,85 4,20 6,73 8,03 5,09

1,40 5,12 4,19 2,23 4,92 2,35 5,03 5,04 4,10 2,23

1,320 175,046 6,076 46,906 81,406 46,453 98,050 294,831 12,593 9,880

8,40 8,96 8,31 4,70 7,27 8,34 7,04 8,06 5,64 4,51

16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010

PBZ Euro Novčani OTP novčani fond PBZ Novčani fond ICF Money Market HPB Novčani Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash VB Cash PBZ Dollar fond

€ kn kn kn kn kn € kn kn € kn € kn kn kn kn kn kn $

123,8300 120,8902 130,9300 138,9575 130,1015 11,1500 10,5018 106,8039 100,9504 103,8300 160,8086 138,4806 142,2500 135,8868 136,1700 136,7258 133,0752 115,1247 123,7100

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01

0,87 0,65 0,79 0,75 0,85 0,85 0,80 0,84 0,09 1,19 0,45 0,66 0,84 0,26 0,95 0,50 0,76 0,82 0,78

2,27 1,59 1,82 8,23 2,46 2,03 1,93 2,05 0,07 2,51 1,30 1,55 2,23 0,70 1,94 1,17 2,05 1,75 1,89

4,91 4,42 5,81 6,44 6,44 5,03 4,74 5,94 N/A N/A 5,12 3,59 6,67 3,70 5,33 3,90 5,19 5,13 3,16

4,46 4,33 6,52 4,37 5,76 6,53 4,84 6,18 N/A N/A 4,91 3,34 4,94 4,44 4,48 4,76 4,53 5,54 4,19

2,06 1,44 1,61 1,85 2,19 1,84 1,74 1,81 -0,27 2,30 1,09 1,43 1,95 0,62 1,77 1,08 1,84 1,55 1,84

229,002 74,710 1163,271 103,322 220,574 68,600 34,500 132,832 5,212 385,768 2358,611 88,454 1145,748 7,645 620,409 102,626 37,598 143,831 46,204

7,90 4,48 11,22 7,70 4,70 1,72 1,04 1,10 0,88 0,73 9,90 9,90 7,31 7,06 7,04 6,73 6,46 2,62 5,18

16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010 16.06.2010

Obveznički fondovi

Novčani fondovi

+


investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/6/2010 Subota 19/6/2010

REGIJA

Nastavak rasprodaje u Sarajevu Četvrti trgovinski dan zaredom sarajevski indeks SASX-10 zabilježio je pad vrijednosti, koji je u četvrtak iznosio 0,29 posto, a osim njega u minusu su bili i beogradski BELEX 15 i banjalučki BIRS.U Sarajevu se najviše trgovalo dionicom Elektroprivrede koja je zabilježila 67.704 konvertibilne marke prometa, a to je ujedno bila jedina dionica ko-

jom se trgovalo iznad 10 tisuća maraka. U susjednoj Banjoj Luci dionica Nove banke bila je najlikvidnija s prometom od 5880 konvertibilnih maraka, dok je Telekom Srpske bio drugi s prometom od 5313 KM. Najveći regijski plus zabilježio je makedonski MBI 10, koji je rastao 1,34 posto, na 2358,54 boda. Nijednom se dionicom u Skoplju nije trgovalo u iznosu većem od milijun denara, a najlikvidnija je bila dionica Makpetrola sa 621.000 denara prometa. B. S.

FUTURESI NAJESEN

4,47 POSTO

Bečka burza je preuzela 20postotni udjel u Srednjoeuropskom plinskom čvorištu (CEGH), objavio je u četvrtak OMV, suvlasnik CEGH. CEGH omogućuje da se plinom trguje na različitim točkama austrijskog plinskog tranzitnog sustava. Na Bečkoj burzi se trenutačno trguje plinom na spot tržištu, a trgovanje futures ugovorima ta burza najavljuje za drugu polovinu godine. B.hr

Hrvatski fond za privatizaciju prenio je Fondu hrvatskih branitelja Domovinskog rata 85.894 dionica, odnosno 4,47 posto glasačkih prava varaždinskog Varteksa na osnovi odluke Vlade. Nakon ovog otpuštanja dionica HFP ima 3351 dionicu izdavatelja Varteks d.d. Varaždin, što je 0,17 posto ukupnog broja dionica koje daju 0,17 posto glasačkih prava. J. J.

Bečka burza HFP prenio kupila 20% CEGH Varteks FHB-u

BP mora platiti minimalno 20 millijardi dolara odštete DOGOVOR U BIJELOJ KUĆI Uprava British Petroleuma pristala je uplatiti 20 milijardi dolara u fond za odštetu žrtvama naftne katastrofe u Meksičkom zaljevu, ali je američki predsjednik Obama upozorio da je to minimalan iznos

Carl-Eric Svanberg, predsjednik Uprave British Petroleuma, izazvao je podsmjeh izjavom da se BP brine za male ljude arhiva business.hr

ULAGAČI ODAHNULI

Rasle dionice i obveznice

rigorozniji. Uprava British Petroleuma - Carl-Eric Svanberg, predsjednik Uprave, glavni izvršni direktor Tony Hayward i šef američkih operacija Lamar McKay - u srijedu su bili na sastanku s američkim predsjednikom Barackom Obamom, s čijom su administracijom pregovarali o uvjetima odštete i sanacije. British Petroleum pristao je uplatiti 20 milijardi dolara u fond iz kojeg bi trebali biti financirani odštetni zahtjevi građana i tvrtki koji žive i posluju na obali Meksičkog zaljeva te sanirana šteta nastala u okolišu, čime je barem nakratko utišan bijes dioničara kompanije koji su se bojali da će zahtjevi američkog predsjednika Baracka Obame za odštetu biti još

Nema dividende

BP ove godine neće isplaćivati dividendu i prodat će vlastitu imovinu u vrijednosti deset milijardi dolara za sanaciju štete. Dioničari su na ime kvartalne dividende ove godine trebali dobiti dvije i pol milijarde dolara. Obama je istaknuo kako nije riječ o konačnom iznosu jer bi on mogao rasti, ovisno o troškovima sanacije. Kompanija će do kra-

ja ove godine u fond morati uplatiti prvih pet milijardi dolara i ostatak iznosa u sljedeće tri godine, a fondom će upravljati Kenneth Feinberg, tzv. cezar za plaće, koji je srezao plaće uprava banaka i financijskih institucija koje su spašavane

››

državnim novcem tijekom 2008. i 2009. godine. BP se dodatno obvezao osnovati sto milijuna dolara vrijedan fond za pomoć radnicima na bušotini koji su zbog zatvaranja platforme ostali bez posla. J. Jagić

Iako je kasnio s reakcijom, Barack Obama ima podršku Amerikanaca u kažnjavanju BP-a

Dionice British Petroleuma zabilježile su u četvrtak ujutro na Londonskoj burzi najveći skok u posljednjih 19 mjeseci nakon objave vijesti o dogovoru za osnivanje fonda. Skok cijene iznosio je čak 9,67 posto, na 361,25 penija. Skok cijene u četvrtak, ocijenio je Colin Morton, fond menadžer engleskog Rensburg Fund Managementa, sasvim je dovoljan ako kompanija neće morati plaćati dodatne odštete iznad iznosa dogovorenog za fond. Porasla je i cijena obveznica BP-a, s time da se spread za njihove obveznice sa 4,5 posto kamate spustio na 555 sa 696 baznih bodova. Nakon eksplozivnog rasta spreada na credit defaut swapove samo dan prije, i njihovi su prinosi pali na 535,5 sa 1075 baznih bodova.


NAJAVA POLUGODIŠTA

KAZAHSTANSKI POSLOVI

Ante Jerković, predsjednik Uprave Atlantske plovidbe, najavljuje bolje rezultate u temeljnom poslovanju, brodarstvu, pad od 13 posto za Dubrovnik Airline i 15 posto bolji rezultat hotela Lapad 26

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona NT, učinila je dobar potez pravodobnim obavještavanjem ulagača, ali je dionica kažnjena minusom od 3,58 posto  26

Atlantska će zaraditi 3,5 mil. dolara na brodarstvu

Dobitnici dana (ZSE) Validus +11,45% Ledo +4,75% AAD Plastik +3,6% Petrokemija +3,18% Slatinska banka +1,77% 29 Raste

Ericsson Nikola Tesla stornirao 126 mil. kuna potraživanja

Gubitnici dana (ZSE) HTP Korčula -4,4% Belje -3,79% Magma -3,1% Elektropromet -2,7% Zagrebačka banka - 2,66% Fima proprius -1,78%

13 Nema promjene

31 Pada

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. Prom. 1,252.86 0,67% 148,34 0,06%

Sirova nafta 77,67 Prirodni plin 5,11 Zlato 1.229,21 Srebro 18,48 Goveda 91,00

0,95% 0,20% 0,42% 0,52% 1,09%

Dukat i Validus iznenadili rastom CROBEXI U MINUSU Znatan pad Ericssona i građevinara u crveno je zavio indekse, dok su solidan rast postigli varaždinski Validus i Dukat Iz letargičnog trgovanja na Zagrebačkoj burzi u četvrtak izdvojio se samo Ericsson Nikola Tesla, koji je pao zbog problema u Kazahstanu. Indeks Crobex pao je 0,42 posto, na 1945,39 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,59 posto, na 1047,19 bodova. Redovan promet dionicama, iako slab, bio je dvostruko veći od prometa u srijedu. Na dionice je potrošeno čak 18,5 milijuna kuna, a pola tog iznosa odnosi se na trgovanje dionicama Hrvatskog Telekoma. “Nastavlja se letargija na domaćem tržištu, kao i protekla dva trgovinska dana. Prometi su nešto veći, no praktički se trgovalo s tri dionice — HT-om, Ericssonom Nikolom Teslom i Dalekovodom. Po gubitku se izdvaja dionica Ericcsona Nikole Tesle zbog vijesti o otpisu potraživanja”, rekao je Roman Rinkovec, broker i investicijski

komentar

Povjerenstvo? Ma, dajte!

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

H

savjetnik u investicijskom društvu Credos.

Tri milijunaša

Najlikvidnija je bila dionica HT-a kojom je ostvareno 9,3 milijuna kuna prometa. Pritom joj je cijena ojačala 0,15 posto, na 262,39 kuna. Milijunski promet ostvarila je još i dionica Ericssona Nikole Tesle, i to u visini 2,4 milijuna kuna. Cijena joj je tijekom jutra pala 4,1 posto, na 1400 kuna, no trgovinski je dan završila u minusu 3,58 posto, na 1420 kuna. Znatniji promet ostvaren je još jedino dionicom Dalekovoda, u visini 1,2 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena oslabila 1,31 posto, na 320 kuna. Više od jedan posto cijene izgubila je i dionica Instituta IGH, koja je završila na razini od 2200 kuna. Pola posto pala je i Ina, koja je završila na 1701 kuni. Više

www.business.hr

VLADIMIR ŠELEBAJ SELLIER, predsjednik Uprave Validusa, čija je dionica u četvrtak porasla više od deset posto snimio hrvoje dominić

od pola milijuna kuna ulagači su potrošili i na dionice Atlantske plovidbe. Dubrovački je brodar porastao simboličnih 0,05 posto, na 930,05 kuna. Više od deset posto plusa uhvatila je dionica Validusa, koja je dan zaključila na razini od 14,99 kuna. Na Validus je potrošeno oko 200.000 kuna.

Skače Dukat

Dionica Dukata već drugi dan bilježi rast po velikim

stopama. Ukupni promet u četvrtak bio je tri puta veći nego dnevni prometi prethodnih dana. Obavljeno je ukupno sedam transakcija te je protrgovano 276 komada dionica. Cijena Dukata raste već četiri dana, a bit će zanimljivo vidjeti po kojoj će cijeni završiti tjedan. U četvrtak je dionica skočila gotovo 15 posto, na 400 kuna.

Nikola Sučec

Hoće li se sindikati približiti (ne)dostižnoj granici od 450.000 potpisa za referendum, pratite na

rvatska bi sama trebala osnovati istražno povjerenstvo koje bi se bavilo sumnjivim kreditima koje je dijelila Hypo banka, tvrdi šef koruškog istražnog povjerenstva za Hypo banku Rolf Holub. Od 200 do 300 milijuna eura sumnjivih kredita podijeljeno je u Hrvatskoj, procjenjuje Holub. No, ako je ključni čovjek za pokretanje poslova Hypo grupe u Hrvatskoj bio Ivo Sanader, a davali su kredite Iviću Pašaliću, Tomislavu Horvatinčiću, trgovali nekretninama u čemu su sudjelovali i Slavko Linić, Ivan Jakovčić, Damir Kajin i Stevo Zufić, ako je preko Hypo banke odrađeno poklanjanje Adriatica.neta Europapress holdingu Stipe Oreškovića i Nina Pavića, šanse za to su ravne nuli. Jer, tko bi se drznuo protresti to najnižim političkim interesima i gramzivim strastima istkano osinje gnijezdo? Jadranka Kosor, koju je instalirao Ivo Sanader, ili Zoran Milanović, koji svoj uspon duguje Slavku Liniću? Povjerenstvo? Mo’š si mislit!

www.business.hr


Business.hr broj 661