Issuu on Google+

Broj 9 // Godina 6 // List učenika Osnovne Škole „VITEZ“

i l a z M e t i V

NAŠOJ ŠKOLI S LJUBAVLJU •

TEMA BROJA • •

Učenički literarni i likovni radovi

Povijest školstva u Vitezu 50-ta obljetnica - Tko misli unaprijed - taj podiže škole

INTERVJU

• Vlado Alilović • Sofija Blaž • S VAMA Anka Štrbac 50. GODINA

1


Našoj školi sretan rođendan žele svi učenici i djelatnici!

50.

IMPRESSUM Voditelj projekta: Slavica Šerbetić, ravnateljica Suradnici:

Milena Pranjković, nastavnica hrvatskog jezika Ankica Ćato, nastavnica hrvatskog jezika Vanda Blaž, prof. hrvatskog jezika Ivana Prić, prof. hrvatskog jezika Alojz Gučanin, nastavnik hrvatskog jezika Neda Palavra, dipl. novinar Marko Grbavac, prof. hrvatskog i engleskog jezika Anto Pranjković, nastavnik likovnog odgoja Borka Matić, prof. razredne nastave Anka Štrbac, recenzent

D.T.P.:

Borislav Sučić

Fotografije:

Foto studio „Brzoka“

Izdavač:

Osnovna škola „Vitez“ u Vitezu

Naklada:

1000 kom, SUTON Široki Brijeg

Adresa: Telefon:

Josipa Kurevije bb, 72250 Vitez +387 30 710 579

2

50. GODINA S VAMA


UVODNA RIJEČ

Dragi čitatelji!

Kao ravnateljici izuzetno mi je zadovoljstvo pozdraviti sve čitatelje školskog lista, ali i sve one koji su na bilo koji način doprinijeli obilježavanju jubileja naše škole Osnovne škole „Vitez“ u Vitezu.

Ovogodišnji „Mali Vitez“ izlazi u povodu pedesetogodišnjeg edukativnog i odgojnog djelovanja škole i sadrži kronološki pregled povijesnih događanja, intervjue s učenicima prvih generacija, danas utjecajnim građanima grada Viteza. Također, sadrži i druge načine iskazivanja učeničkih sposobnosti, kako su obilježavani bitni datumi (praznici i blagdani) te literarne i likovne radove učenika. Naša je škola pod okriljem Ministarstva znanosti, kulture i športa za Srednjobosanski kanton, s ministricom Gretom Kuna i njenim stručnim

suradnicima. Svi oni brižno prate i unaprijeđuju rad naše škole te im se ovom prigodom i zahvaljujemo.

Ovih pedeset godina nastavom su koordinirali stručni i adekvatno opredijeljeni nastavnici i odgajatelji. Svojim su humanim, brižnim i požrtvovanim radom izveli brojne generacije i načinili savjesne, prije svega ljude, a zatim i građane. Škola je zahvaljujući njihovom odgovornom radu i doživjela svečani jubilej.

Od 2009. godine u sustav obrazovanja uveden je i novi projekt, a to je devetogodišnje obrazovanje za Osnovnu školu s ciljem unaprijeđenja obrazovanja budućih generacija. Nadamo se da će se ovaj projekt pokazati uspješnim, ali i svi drugi projekti koje provodi škola, počevši od onih temeljnih – odgoja i obrazovanja.

Ravnateljica: Slavica Šerbetić

50. GODINA S VAMA

3


TEMA BROJA

Povijest školstva u Općini Vitez

P

rva državna osnovna škola u Vitezu je otvorena početkom ovog stoljeća, tj. 28 godina nakon uspostavljanja Austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini. Početkom školske 1906./07. godine počinje sa radom Prva državna osnovna škola u Vitezu. Njenim otvaranjem prestala je raditi Katolička osnovna škola pri župnoj crkvi. Nova školska zgrada imala je dvije učionice i stan za učitelje tako da je to do danas najstariji sačuvani školski objekt. Sva dokumentacija ove škole je uništena tijekom Drugog svjetskog rata. Školske 1914./15. godine u školi je u sva četiri razreda bilo 90. učenika. Formirani su mješoviti odjeli (muška i ženska djeca), a nastavu su pohađali učenici svih vjeroispovijesti. Školu su pohađala djeca službenika koji su bili uposleni na željezničkom kolodvoru, Impregnaciji te Pilani u Kruščici. Četrnaestog siječnja 1925. godine otvorena je nova četverorazredna osnovna škola u Vitezu (Željeznička Stanica), a nastava se odvijala u zgradi Sarajevske pivare i u njoj je ostala sve do 1960. godine.

Osnovna škola u Vitezu - 1906. godine (snimljeno 1980. godine)

4

50. GODINA S VAMA

Nova četverorazredna osnovna škola u Biloj počinje sa radom školske 1928./29. godine. Na cijelom području općine urazdoblju između dva svjetska rata otvorene su samo dvije osnovne škole, koje nisu mogle zadovoljiti potrebe. Po završetku Drugog svjetskog rata i neophodnih popravki na objektima u kojima se izvodila nastava, počinju sa radom tri osnovne škole. Nakon toga dolazi do otvaranja novih škola u Gornjoj Večeriskoj (1945.), Krušćici (1946.), Preočici (1947.) te u Počulici (1948.). U jesen 1950. godine nastava počinje u novootvorenoj školi u Bukvama te u Talovićima 1961./62. godine. Vremenom su neke područne škole zatvorene zbog smanjenja broja učenika. Školske zgrade se renoviraju, a učionice moderniziraju suvremenim učilima. Na području Općine Vitez danas rade tri osnovne škole: - Osnovna škola „Vitez“ u Vitezu, - Osnovna škola „Dubravica“ u Dubravici, - Osnovna škola „Bila“ u Staroj Biloj. Osnovna škola „Vitez“ danas broji 848 učenika i 64 djelatnika te proslavlja svoj pedeseti rođendan.

Osnovna škola u Gornjoj Večeriskoj


TEMA BROJA

Tko misli stoljeće unaprijed taj podiže škole Osnovna škola je bila nositelj napretka i obrazovanja u cijelom gradu. Mnogi učenici su naučili prva slova u našoj školi, a kasnije postigli zavidnu karijeru. Škola je sudjelovala na natjecanjima različitih razina (od općinskih do državnih). Česte su bile posjete književnika i istaknutih umjetnika. Neki učenici koji su pohađali školu 70-ih i 80-ih godina, postali su učitelji i nastavnici ove škole. Generacije su s ponosom pronosile ime naše škole

Učiteljica Munevera Čajnić - Ritmička sekcija

O

snovna škola „Vitez“ u Vitezu je počela sa radom daleke 1960. godine pod nazivom „Bratstvo i jedinstvo“, sa područnim školama u Zaselju, Gornjoj Večeriskoj i Kruščici. Prvi ravnatelj škole je bio Franc Kranjčić, a škola je brojala 1059 učenika i 22 prosvjetna radnika, koji su bili smješteni u 15 učionica, kabinetima za fiziku, kemiju i likovnu kulturu. Druga faza školske zgrade sa 4 učionice i pomoćnim prostorijama predata je na uporabu 10.3.1964. godine, a treća faza se završava 21.12.1965. god. te su na raspolaganju bile i radionica za OOTO, glazbeni kabinet, kino-sala, sala za tjelesni odgoj, knjižnica i ostave.

Kako se škola razvijala tako je rastao broj učenika i uposlenih. Školske 1970/71. god. naša škola je imala 1665 učenika te 55 nastavnika i učitelja. Učenici su sudjelovali na natjecanjima iz matematike, fizike, kemije i saobraćajne kulture. Osobito su se u tom razdoblju isticale literarna i ritmička sekcija te zbor. Školske 1978/79. godine škola broji 1694 učenika, raspoređenih u 53 odjela. Te godine, točnije 20.10.1979. školi je dodjeljena ‘’Srebrena plaketa za izuzetne zasluge i postignuti uspjeh u razvoju odgoja i obrazovanja’’ 50. GODINA S VAMA

5


TEMA BROJA Naša škola je 1980. godine proslavila 20 godina svoga rada i postojanja, a naredne je izvršena i adaptacija školske zgrade. Od 1983. do 1990. godine broj učenika je u prosjeku iznosio 1650. Područna škola u Zaselju se ukida školske 1981./1982. god. U svibnju 1991. god. prestaje raditi Radna organizacija predškolskog i osnovnog obrazovanja i odgoja. Osnovne škole i vrtići od tada funkcioniraju kao zasebne ustanove.

Među istaknutijim rezultatima na školskim natjecanjima iz ovod perioda su: • liga mladih lingvista • mladi matematičari, fizičari i kemičari • športska natjecanja u košarci, odbojci, stolnom tenisu, nogometu, skijanju i u krosu. Djelatnici škole su nagrađivani za 10, 15, 20 i 30 godina svog rada u školi. Škola mijenja naziv u OŠ ‘’VITEZ’’ 1992. god. Zbog izvanredne situacije u Vitezu i okolici (1992.-1993.) Osnovna škola ‘’Vitez’’ privremeno prestaje s radom.

Zora Luković - učiteljica (nagrada za 10 godina rada)

6

50. GODINA S VAMA


TEMA BROJA Prolaznost na kraju školske 1982./83. godine

Odjel učenika I. razreda Osnovne Škole u Gornjoj Večeriskoj sa učiteljicom Nadom Ružić, 1961./62. školska godina 50. GODINA S VAMA

7


TEMA BROJA

ne Odjel učenika III. razreda Osnov gom Škole u Tolivićima sa učiteljem Dra ina god Bošnjakom, 1961./62. školska

8

50. GODINA S VAMA


TEMA BROJA

Zbornica nekad...

50. GODINA S VAMA

9


TEMA BROJA

Ratni period

N

ajteže razdoblje u životu naše škole je svakako ratni period. U vrijeme ekstremnih uvjeta kao što su: raseljavanje stanovništva, granatiranje, različiti psihički pritisci i strahovi, odlazak kadra, oduzimanje školskog prostora, bez udžbenika i školskog pribora trebalo je organizirati i izvoditi nastavu na što bolji način. Iako se ne volimo prisjećati, osvrnut ćemo se na neka bitnija događanja iz ovog perioda: - U školskoj 1991./92. godini prvi prekid nastave bio je 17. travnja 1992. zbog mogućnosti bombardiranja Viteza od strane JNA. Tih dana dolazi do naglog iseljavanja stanovništva u Republiku Hrvatsku. Božićni blagdani su prvi put proslavljeni 25.12.1991. godine., a školska godina je završena nakon višestrukih prekida nastavnog procesa te odlazaka nastavnog osoblja. - Školska 1992./93. godina počinje tek 1. prosinca 1992., a 7.12.1992. Odlukom Skupštine Općine Vitez u škole se uvodi hrvatski jezik. Zbog ratnog stanja u Vitez dolazi mnogo izbjeglica i prognanika koji se smještaju u školsku zgradu. Od 18.1.1993. prostorije škole koriste i učenici OŠ ‘’Bila’’, budući da su se u njihovoj školskoj zgradi nalazile postrojbe UNHCR-a. Postavljanjem barikada na više mjesta u općini nastava se prekida 27. siječnja (učenici i djelatnici nisu mogli dolaziti u školu). Poslije smirivanja stanja nastava počinje 15.2. te se prvo obrazovno razdoblje završava 6. ožujka 1993., što je ujedno bio i kraj godine.

10

50. GODINA S VAMA

Školska 1993./1994. godina je bila ratna i najteža za izvođenje nastavnog procesa. Treba napomenuti da je školska zgrada je bila meta konstantog granatiranja. Radilo se u najekstremnijim uvjetima, bez plana i programa, po iskustvu, bez prostora, učila, udžbenika, pribora, kadra. Broj djelatnika, kao i učenika se i dalje mijenjao. Kadar su činile uglavnom najhrabrije djelatnice, budući da su muškarci bili u rovovima. Veliko priznanje za održavanje nastavnog procesa u ratnom poriodu treba svakako odati tadašnjoj pedagoginji Miri Marić. U nastavni proces je bilo uključeno 495 učenika, a predmetna nastava je počela bez tjelesne, likovne i tehničke kulture. I. obrazovno razdoblje završava 29. travnja 1994. Nakon djelomične sanacije nastava se u II. obrazovnom razdoblju organizira u školskoj zgradi sa svim nastavnim predmetima. Školska 1994./ 95. počinje 5. rujna. Nastava se izvodi u samo 16 učionica. Radi se po novom nastavnom kalendaru sa tri obrazovna razdoblja. Uvedeno je opisno ocjenivanje iz vladanja. Pedagoginja Mira Marić prelazi u srednju školu, a poslove pedagoga obavlja učiteljica Mandica Drmić. Rad se izvodio po nastavnom planu i programu Republike Hrvatske, a udžbenici su stigli iz Zagreba zahvaljujući župniku Anti Gariću. Uvedena je i dodatna nastava te slobodne aktivnosti, a za blagdan Sv. Nikole prvi put su podijeljeni paketići za učenike nižih odjela. Prvi put poslije rata održan referendum i usvojen STATUT škole, a 2.6. 1995. konstituira se i školski odbor od 9 članova.


TEMA BROJA

Spomen dječijim žrtvama rata 1. Sanja Garić 2. Milan Garić 3. Dragan Ramljak 4. Dragan Čečura 5. Boris Antičević 6. Sanja Križanović 7. Augustina Grebenar 8. Velimir Grebenar

Spomen žrtvama u Križančevom Selu

50. GODINA S VAMA

11


TEMA BROJA

Period od školske 1995./96. do 2003./04. godine Uvijeti za održavanje školskog procesa postupno su se poboljšavali, uređivao se školski prostor pa je školske 1996./97. godine sportska dvorana dobila novi izgled, ali i vanjski zidovi škole zablistali su novom stolarijom. Iz godine u godinu broj učionica se povećao, no to je bilo skoro pa neznatno, jer su korisnici školskog prostora u ovom periodu bili i Osnovna glazbena škola iz Novog Travnika ‘’Jakov Gotovac’’ te PU Vitez. Nastavni kadar je uglavnom stručan i adekvatno zastupljen osim nastavnika engleskog i njemačkog jezika. Broja učenika u poslijeratnom periodu je bio u porastu, jer se bilježio i velik priliv djece povratnika iz inozemstva.

Š

kolske 1995./1996. godine se poboljšavaju uvjeti za rad kada je osposobljeno 20 učionica za nastavu. Uveden je i vjeronauk kao izborni predmet. Prvi put nakon rata održana su razna natjecanja iz matematike za učenike IV. i VIII. razreda, za III. razrede iz hrvatskog jezika, matematike i tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Prije početka nastave organizirani su stručni seminari u Vitezu za razrednu nastavu, a u Mostaru za predmetnu nastavu. U ovom periodu ravnatelj škole je bio Anto Miketa, pedagoginja Mandica Drmić. Broj i sastav djelatnika se mijenjao zbog raseljavanja stanovništva. Pokrenut je školski list „Mali Vitez“. Prvi broj je izašao u prosincu 1995. na čelu sa glavnom urednicom Ivanom Strukar, našom učenicom. Inače Ivana je postala vrsna novinarka FTV- a, uređuje i vodi treći Dnevnik. Pripreme za početak narednih školskih godina su uglavnom bile obavljane na vrijeme te je i nastava počinjala prvog ponedjeljka u rujnu.

12

50. GODINA S VAMA

U razdoblju od 1996./97. – 2000./01. školom je upravljao ravnatelj Anto Miketa uz pomoć doravnateljice Dragice Ružić. Rad je bio organiziran u dvije smjene, kao i danas, a godišnji plan i program bio je po uzoru na Republiku Hrvatsku odakle su i stizale brojne donacije u vidu udžbenika za djecu poginulih branitelja. Knjižni fond školske knjižnice je obnovljen 1996./97., sa 905 novih knjiga za lektiru, a 1997./98. osnovan je i sindikat. Te godine je zabilježeno i natjecanje „Zaštita djece u prometu“ izlažući brojne učeničke literarne radove. Također se po prvi put u našoj školi organiziraju Dani kruha. Ova školska godina je počela sa zakašnjenjem od deset dana zbog štrajka djelatnika. Razlozi štrajka su brojni (loš standard, borba za hrvatski plan i program u nastavnom procesu, dotrajalost školske zgrade, manjak prostora,...). Školska 1998/99. donosi novinu u razrednoj nastavi IV. razreda pa su učenici tada u svoje rasporede dobili i engleski jezik, a njemački je


TEMA BROJA

Adaptacija školske dvorane ravnatelj Anto Miketa potpuno izbačen iz nastave svih razreda. No, ono što je zasigurno obradovalo sve učenike ove škole jest to da je od 1998./’99. veliki odmor produžen na 15 minuta. 1999./2000. školska godina obilježena je brojnim učeničkim izletima (Krašić, R H, Bakovići – Humanitarni posjet...), natjecanjima (‘’Lijepom Našom’’) zabavama (maškare, Valentinovo...), kulturnim obilježavanjima (Dani kruha i plodova zemlje, Predstava za roditelje prvašića...) Školska 1999./2000. godina je obilježena prekidom nastave zbog izgradnje kotlovnice za potrebe grijanja Srednje i Osnovne škole u Vitezu. Gradnju je donirao nizozzemski bataljun, ali pomogli su i imućniji Vitežani te roditelji. 2001./02. školska godina je godina u kojoj je školom počela ravnati Jelena Nuk uz pomoć doravnateljice Dragice Ružić, u ovoj godini škola ulazi u projekt škola ‘’Dvije škole pod istim krovom’’. Škola je 2000./01. obrazovala i odgajala 1058

učenika u 40 odjela od I. – VIII. Razreda te kombinirani odjel u G. Večeriskoj i kombinirani specijalni odjel od sedam učenika koji je osnovan 1996./97. u kojima je koordiniralo oko 70 djelatnika škole. U 2001./02. godini djelatnici su se opet pokušali izboriti za bolji standard štrajkom pa je nastava bila prekinuta od 10.12.2001. do 15.1.2002. Ono što je u ovoj godini donijelo napredak u obrazovanju bila je donacija japanske vlade za športsku dvoranu. Kako su Vitežani uživali humanost drugih ljudi, nisu se ni oni mogli oglušiti pa su djeca ove godine posjetila dječiji dom ‘’Egipat’’ u Sarajevu te Dom u Bakovićima. 2002./03. godina bilježi obnavljanje školskog interijera (mokri čvorovi i toplotne instalacije), uvodi se informatika kao nastavni predmet, a pripreme i izvođenje ovog školskog predmeta materijalno je potpomoglo Općinsko Vijeće. Od 17.-21-8.2003. provedena je edukacija djelatnika na Jahorini projektom ‘’Prijatelji djece’’. U cilju što boljeg obrazovanja donacijom HR uređeni su i kabineti kemije i fizike. 50. GODINA S VAMA

13


TEMA BROJA

Period od školske 2003./04. godine do danas

Š

kolska godina 2003./04. je počela na vrijeme zahvaljujući donacije hrvatske vlade opremljen je kabinet biologije i kemije, a knjižnica je obogaćena prozirnicama za iste predmete i različite vrste časopisa. Izvršena je i sanacija amfiteatra te lakiranje parketa u nekoliko učionica. I ove školske godine obilježeni su Dan škole, Dani kruha, poklade, Sveti Nikola i Valentinovo prigodnim sadržajima i programima. Izmjena vanjske stolarije (2004./2005.) sredstvima prikupljenim od Hrvatske vlade, Općine Vitez i same škole počela je 30.4.2005. godine. Šahisti škole predvođeni nastavnikom Antom Pranjkovićem odnijeli su u Neumu ekipnu

14

50. GODINA S VAMA

pobjedu, a naš učenik Dejan Marjanović postao je prvak države u šahu u kategoriji do 10 godina. Učenica generacije za ovu školsku godinu je Vedrana Šarić VIII.4. (Foto sa str. 12 u prijelomušah) 2005/2006. šk. godine učenici su posjetili dječiji dom ‘’Egipat’’ u Sarajevu (10.4.’06.) s kojima su ostvarili posebnu suradnju i prijateljstvo. Na Županijskom natjecanju iz matematike učenica Jelena Vidović, pod mentorstvom nastavnice Slavice Vujica, osvojila je 2. mjesto. (foto – str. 14 i str.14-2) Učenica generacije ove šk. godine je Paula Jandrić, a Školski odbor je 31.8.’06. imenovao novog ravnatelja, gospođu Slavicu Šerbetić.


TEMA BROJA

1. generacija devetogodisnjeg obrazovanja v

50. GODINA S VAMA

15


TEMA BROJA Sa školskom 2006./2007. god. umirovljena su dva djelatnika: gospodin Anto Miketa, nastavnik zemljopisa i gospođa Anđa Bevanda, spremačica. Novoimenovana ravnateljica gospođa Šerbetić izabrala je pomoćnicu gospođu Irenu Čerkez, nastavnicu matematike i fizike. Učenici generacije ove šk. godine su Andrea Didak, Antonela Čalić, Ivan Čerkez, Jelena Vidović i Ana Matić, a sportski ponos generacije je učenik Ivan Bobaš VIII.1, već proslavljeni stolnotenisač. Povodom dana škole održana su mnoga sportstka natjecanja, a Dan učitelja proslavljen je u Hotelu Vitez svečano i veselo, gdje su se okupili djelatnici svih škola s užeg područja. Naši su učenici ove godine posjetili i komunu u Međugorju, gdje im je održano poučno predavanje od bivših ovisnika. Sa školskom 2007./08. godinom umirovljene su učiteljice gospođa Gordana Margel i gospođa Mandica Drmić. U ovu školsku godinu se ušlo sa dosta poboljšanja u samoj zgradi škole i njezinu okružju, npr. srušen je dotrajali stari predulaz u školu i napravljen novi; od stare kotlovnice napravljene su 4 nove učionice, asfaltiran je

predulaz u školu te obnovljena školska kuhinja. Djelatnici škole su gotovo tradicionalno posjetili Međunarodni sajam knjiga i učila Interliber u Zagrebu, a obilježeni su i značajni datumi (Dan škole, maškare, Valentinovo, Dan kruha ...). Učenici generacije ove školske godine su: Karlo Vidović, Antonela Križanac, Luka Pejović i Nikola Grabovac. U školskoj godini 2008./09. u nastavi radi ukupno 48 djelatnika, a 13 djelatnika izvan nastavnog procesa. Dvije su djelatnice otišle u mirovinu: gospođa Dragica Ružić – nastavnica matematike i gospođa Ljiljana Mlakić – učiteljica. Na kraju nastavne godine djelatnici su posjetili Sajam knjige u Zagrebu u trajanju od 3 dana. Od školske 2009./2010. godine radi se po novom nastavnom planu devetogodišnje obrazovanje. Upisane su 2 generacije: posljednja generacija učenika koja ide po starom osmogodišnjem planu (3 odjela) i generacija devetogoišnjeg obrazovanja (3 odjela) koji vode učitelji: Borka Matić, Dario Matić i Magdalena Pranjković. U nastavni proces uključena su 53 djelatnika, a ukupno 942 učenika raspoređena u 39 odjela. Prikladno su obilježeni svi značajni datumi kao i svake godine. Dan škole 2006./07.

16

50. GODINA S VAMA


TEMA BROJA

Mali maturanti

U

čenici su ogledala svoje škole. U školi se obrazuju, odgajaju, vole, druže, tuguju i raduju. Osnovna škola traje 8-9 godina, a to je period kad učenik od malenog prvaša prerasta u sigurnog tinejdžera. Svaku godinu na kraju 8./9. razreda se upriliči prigodan program i svečana sjednica za sve naše

osmaše, njihove roditelje, učitelje i nastavnike. Na svečanoj sjednici učenicima se podijele svjedodžbe, a najboljim se dodijeljuju priznanja za uzorno vladanje i odličan uspjeh. Zadnjih godina se organizira zabava, gdje razrednici i nastavnici sa svojim učenicima zabavljaju i uživaju u plesu i pjesmi. Ove zabave su vesele, ali završe i s pokojom suzom zbog rastanka.

Učenici generacije Andrea Didak, Antonela Čalić, Ivan Čerkez, Jelena Vidović i Ana Matić.

Školske 2003./2004. godine uveden engleski jezik za IV. razred osnovne škole. 50. GODINA S VAMA

17


TEMA BROJA Jajce 2009./2010.

Eko kviz Moja škola Pet desetljeća ona stoji, i mnogo, mnogo učenika broji. Ponosna je, zašto ne bi bila, mnogo pravih ljudi, ona je stvorila. Rušilo je vrijeme, rušili je ljudi, al se nije dala, čvrsto je stajala. Pedeset godina, pedeset generacija, još se nije potrošila, još je puna znanja. Luka Pandža VI:3

18

50. GODINA S VAMA


TEMA BROJA

Još neke zanimljive činjenice o našoj školi Prvi ravnatelj škole je jčić. bio Josip-Franc Kran elji škole Ravnateljice / ravnat bili su: .), Vasilije Jovović (1962 .), Safet Muhamed Karić (1966 ojka Kulenović (1968.), Rad Knezović, Bisić (1970.), Marko Mandica Šaćir Suljić (1975.), jajević Drmić (1981.), Milan Kl anin (1985.), (1984.) Zahid Medunj lena Anto Miketa (1991.), Je Šerbetić Nuk (2000.), Slavica (2006.)

Mandica Drmić

Jelena Nuk Anto Miketa

Milan Kljajević

50. GODINA S VAMA

19


TEMA BROJA

Djelatnici Osnovne škole “Vitez” od 1960.-2010. DŽANANOVIĆ JOVANKA

KOLOŠINAC NUSRETA

RATKOVIĆ JANA

VARUPA MUHAMED

VELJOVIĆ DIMITRIJE

LOLIĆ MILICA

RUŽIĆ NADA

ŠALJIĆ ZAIM

RIZVANBEGOVIĆ ISMET

AGOVIĆ VAIZ

ŠANTIĆ LJUBICA

ZLOTRG SABAHETA

TROGRLIĆ ANICA

JUNUZOVIĆ SALIH

KAJIĆ MILKO

MURADBEGOVIĆ MILKA

MATKOVIĆ ANKICA

GRABOVAC KATA

MANOJLOVIĆ MIRA

JOCKOVIĆ BORISLAVA

IDRIZBEGOVIĆ FAHIRA

VUJICA MIRKO

ŠARIĆ KATARINA

SELIMOVIĆ ENISA

ČENGIĆ HAKIJA

LUKOVIĆ ZORA

MIŠKOVIĆ PAVLE

VUJADINOVIĆ MARIJA

MUSTABAŠIĆ MUHAREM

KARAJNOVIĆ SLOBODAN

SAJEVIĆ RUŽICA

GLAVAŠ MARICA

ZUKAN FATIMA

ŽDERIĆ BILJANA

MLAKIĆ LJUBICA

KOLASEVIĆ HIDAJET

MITROVIĆ VERKA

BEŠLAGIĆ EMINA

GRABOVAC NIKO

BOŠKOVIĆ LJUBICA

VARUPA SULEJMAN

MLAKIĆ VERONIKA

KARADŽA AHMET

ALAGIĆ FERID

GOLUBOVIĆ DRAGOLJUB

CICVARA REDŽO

BABINJAC EMINA

BOŠKOVIĆ ŠIMUN

TOLJUŠIĆ MATO

BRADARIĆ SELIM

ĐIDIĆ NAFIZ

NESIMI NURA

SEKULIĆ NIKOLA

KRAJINA MILAN

GEGIĆ RAZIJA

VASKIĆ ANKICA

SLIŠKOVIĆ STIPO

TOROMAN DUDA

ŠTRBAC ANKA

MARUKIĆ NADA

MLAKIĆ LJUBA

RADOŠ MARICA

BATALIJA LUCA

TRNINIĆ DRAGAN

MARIĆ JOSIP

MLAKIĆ ANA

ČANDRLIĆ STANKO

CERA HASAN

LABUS JELENA

CVETKOVIĆ DRAGOSLAV

DEBELJAK JELA

ČANDRLIĆ DANICA

MIŠKOVIĆ JUKA

REBIHIĆ NIHAD

TODOROVIĆ MILANKA

KNEZOVIĆ MILKA

TRIPKOVIĆ RADOMAN

LOZOVIĆ NIKOLA

DELIBAŠIĆ ENVER

JOTANOVIĆ SREDO

HADŽIJA BOJANA

RANGELOV ALEKSANDAR

TOMAŠEV RADISLAV

TODOROVIĆ BOŽICA

HODŽIĆ JASMINKA

ALAUPOVIĆ EVICA

RANGELOV MERIMA

JAREDIĆ MANOJLO

MARIĆ MIRA

MANDIĆ RADOJKA

DŽELATOVIĆ MIRJANA

SALKIĆ HAJRA

DVIZAC NIKOLA

ALILOVIĆ NADA

MIŠKOVIĆ IVO

GARIĆ MARIJA

ŠAFRADIN MARICA

PRANJKOVIĆ RUŽICA

RUŽIĆ-GARIĆ LJUBICA

SULJIĆ ŠAĆIR

KARLICA MIRJANA

ŠIŠKIĆ MATILDA

MULAHALILOVIĆ NURAGA

ĆATO MILKA

CVETKOVIĆ MIROSLAV

ŠETA MUSTAFA

ŠESTIĆ NAFIJA

KULENOVIĆ SAMIJA

MASTILOVIĆ VLADIMIR

ŠPANJEVIĆ SLOBODAN

ŠETA ZILHA

KOJOVIĆ VERA

KALČO HATA

DROBNJAK SLOBODANKA

TODOROVIĆ VESELINKA

PETROVIĆ NIKOLA

LAZIĆ DAFINA

PAŽIN MARICA

KNEZOVIĆ LJUBICA

TODOROVIĆ RADOJICA

ČAJNIĆ MUNEVERA

VUJICA JASMINKA

MILISAV ĐORĐE

GLAVAŠ ŠTEFICA

KRALJEVIĆ DOBROSLAV

ČOLPA FIKRETA

ŠAFRADIN LUCIJA

OBRADOVIĆ DMITAR

RADOŠ JELENA

CVETKOVIĆ HAJRIJA

ORLJAK EVLIJA

PRANJKOVIĆ ANTO

VASKIĆ LUCA

MARIJANOVIĆ ANA

SULJIĆ EVICA

KREZIĆ ANTO

LEŠĆANEC DRAGICA

BAREŠIĆ IVKA

ZLOTRG NEDIM

ŠAPINA SLAVKA

BISIĆ VELINKA

BOTIĆ MIRA

SEKULOVIĆ NIKOLA

CEROVINA MLADEN

SLIŠKOVIĆ LJUBA

MAJDANAC ĆAMIL

DABOVIĆ PAULA

MILIĆ MILAN

TOMAŠEVIĆ MIRJANA

MUZUROVIĆ MUZAFER

MAJDANAC LJILJANA

DIMITRIJEVIĆ DRAGOLJUB

MAGERL GORDANA

BAREŠIĆ FINKA

OSMANI HAZIR

BRKOVIĆ JAVORKA

VUJADINOVIĆ BORISLAV

MUTILOVIĆ SMAJO

BOBAŠ MILKA

ZAHIROVIĆ MILICA

SADAGIĆ NAFIJA

GALIJAŠEVIĆ MEHMED

MLAKIĆ LJILJANA

GARIĆ RUŽICA

TOPČIĆ RUZMIRA

ČAMDŽIĆ RADMILA

GALIJAŠEVIĆ FIKRETA

GAZIBARA SALKO

OMANOVIĆ IDRIZ

JUNUZOVIĆ MIRSAD

KORLAT MIRA

RATKOVIĆ LJUBISLAV

ZOKIĆ BRANIMIR

RAJKOVIĆ SLAVKO

NENADIĆ RATKO

20

50. GODINA S VAMA


TEMA BROJA

KRALJEVIĆ DRAGICA

OMANOVIĆ NAĐA

BOTIĆ LUCIJA

FRANJIĆ-BAREŠIĆ ANKICA

ŠERBETIĆ KATA

BUŠIĆ MARIJANA

ŠAFRADIN SUADA

BUHA ILIJA

RAMLJAK MARICA

ŽIGONJIĆ ANTO

MLAKIĆ ANKICA

DEDIĆ BENINA

PRANJKOVIĆ VERICA

BOŠNJAK ZDENKA

MIRJANA ŠAMIJA

ZUKAN IBRAHIM

AHMIĆ ĐULA

PRANJKOVIĆ MILENA

MIŠKOVIĆ MIROSLAVA

MIŠKOVIĆ JELA

MIKULIĆ LJUBICA

ZLOTRG DELVETA

MARIĆ LJILJA

DANKIĆ MIRO

MLAKIĆ ANITA

ŽDERO ROSA

STIPINOVIĆ ANKICA

ŠANTIĆ MATO

STOJAK DIJANA

MATIĆ DARIO

ŠANTIĆ RADENKA

MUJEZINOVIĆ NEKIRA

ALEKSOVSKI VESNA

MATIĆ BORKA

JEZILDŽIĆ DARKO

RUŽIĆ DRAGICA

SALKIĆ REĐIBA

DRAGOVIĆ ANĐA

ŠTRBAC DANIJELA

ŠANTIĆ MARTINA

NIKOLIĆ MILOVANKA

SKOPLJAK IVANA

KRIŠTO PERO

ČERKEZ IRENA

VINAC IVONA

ANIĆ VINKO

MLAKIĆ RUŽICA

VREBAC MIRA

MIKETA KREŠIMIR

KESTEN ZORE

MATOŠEVIĆ IVO

DEMIROVIĆ IRENA

PETROVIĆ IVKA

ZEC ANA

NIKOLIĆ TANJA

KOVAČEVIĆ MILOŠ

AHMIĆ KADA

GRGIĆ KATA

MARKOVIĆ IVONA

PETRUŠIĆ IVICA

MULAHASANOVIĆ NIHADA

VARUPA GANIBA

LJUBOS TOMISLAV

PRANJKOVIĆ DANIJEL

PLAVČIĆ MIROSLAVA

KARANOVIĆ ČEDOMIR

IVANKOVIĆ DRAGICA

BAREŠIĆ JOSIPA

VUJICA SLAVICA

ČEKO IVANKA

MIŠKOVIĆ ANKICA

DOBRIĆ SAMIR

BOBAŠ MILENA

TOLJUŠIĆ RENATA

BADROV DIJANA

ČILIĆ MARICA

TUNOVIĆ ARIFA

OPAČAK VERA

BONIĆ KRISTINA

BLAŽ VANDA

KARAHODŽA BAKIR

KRIŠTO KOSJENKA

LONČAREVIĆ KATA

ŠAFRADIN DRAGAN

KRIŠTO ANTONIJA

ĐEMIDŽIĆ FATIMA

HUREM ZAHIDA

KUJUNDŽIĆ LJERKA

NIKOLIĆ MONIKA

MLAKIĆ ANA

RADONČIĆ HAJRIJA

ŠERO DIJANA

MILIČEVIĆ MIRJANA

ŠAPIANA IVANA

PERIĆ IVANA

HODŽIĆ MUSTAFA

RAJIĆ ANA

LEKIĆ ANKICA

VUKADINOVIĆ GABRIJELA

POPOVIĆ MARJANA

DELIĆ DŽENANA

BLAŽ DELFA

BRKOVIĆ IVANELA

MIŠKOVIĆ LIDIJA

KLJAKIĆ MARIJANA

JUNUZOVIĆ AMIRA

FRANJIĆ LUCE

MILIČEVIĆ MIROSLAV

MIŠKOVIĆ ŠTEFICA

POPOVIĆ DRAGAN

ABDIĆ FIKRETA

PRIPOLJAC SEVLETA

VUKOVIĆ ZORICA

ILIČIĆ NEVENKA

GRLIĆ ANA

MULIĆ MARICA

AHMIĆ SAMIJA

ŠAKIĆ LUCIJA

BLAŽ IVAN

KREZIĆ VESNA

ŠEHIĆ PAŠO

RADOŠ MARKO

RAJIĆ-MIŠKOVIĆ IVKA

ĆATO ANKICA

ZNAHOR VESNA

PENKO ANĐA

KUREVIJA OLGA

MLAKIĆ ANA

ŠTRBAC ANITA

POLJANICA ANITA

RAJIĆ LJUBICA

STOJKOVIĆ DRAGOSLAV

BOŠNJAK MARICA

JANDRIĆ IVO

PALAVRA NEDA

BOŠNJAK SLAVICA

SILIĆ ZDENKA

TUCO EMINA

BARBIĆ DANIJELA

ROKIĆ BOJAN

ČAVIĆ SANJA

IVANKOVIĆ IVANA

TOMAŠEV SABAHETA

BRKOVIĆ ANTONIJA

GRBAVAC MARKO

GRABOVAC ŽARKO

BRKOVIĆ ANĐELKA

LJUBAS NADA

VALJAN SVJETLANA

ŠANTIĆ HELENA

FERHATOVIĆ ERVINA

PAVLOVIĆ SREĆKO

STIPINOVIĆ VIKICA

KOJADIN JADRANKA

PAVLOVIĆ MIRA

GUČANIN ALOJZ

MAROS BOŽANA

JURIĆ DANIJELA

RAMIĆ EDINA

VUJICA VIKICA

BOŠATLIĆ JOVANKA

MARKOVIĆ IRENA

BEVANDA ANĐA

PRANJKOVIĆ ANTO

MAROS KATA

PRANJKOVIĆ MAGDALENA

MIHALJEVIĆ SVJETLANA

KRIŠTO MIRKO

KRIŽANAC ŽELJKA

BOŠNJAK-MATIĆ MARIJO 50. GODINA S VAMA

21


INTERVJU

Intervju s načelnikom Viteza g. Vladom Alilovićem

Redakcija: Dobar dan, g. Aliloviću! Vjerojatno ste upoznati sa činjenicom da OŠ ‘’Vitez’’ u Vitezu ove godine slavi jubilarnu pedesetu godišnjicu djelovanja. Budući da ste Vi jedan od učenika prve generacije učini nam se prigodnim da ovom prigodom sa svojim sugrađanima podijelite i školske uspomene. Molimo Vas da nam kažete nešto o Vašim prvim školskim danima. G. Alilović: Dobar dan! Rado se sjećam školskih dana pa mi je zadovoljstvo vratiti se u dječačke dane. U prvi razred osnovne škole krenuo sam sa 8 godina, odnosno školske 1956./57. i to u novootvorenoj školi u Ahmićima. Razlog mog zakašnjelog polaska u prvi razred vjerojatno je materijalno stanje mojih roditelja. Naime, potječem iz obitelji sa desetero djece. Školu u Ahmićima sam pohađao do završetka IV. razreda. 1960. godine krenuo sam u V. razred u Osnovnu školu ‘’Bratstvo jedinstvo’’ u Vitezu. Iz meni nepoznatih razloga polovinom školske godine sam sa još nekoliko učenika prebačen u Osnovnu školu u Dubravici. Tu sam završio V. razred i prvo polugodište VI. razreda, kada se ponovo vraćam u Osnovnu školu ‘’Bratstvno jedinstvo’’ u Vitezu, gdje sam i završio osnovnu školu. Redakcija: Kojim uspjehom ste završili osnovnu školu? G. Alilović: Do VI. razreda sam bio odlikaš, a VII. i VIII. razred sam završio vrlodobrim uspjehom. Redakcija: Sjećate li se prijatelja iz školskih klupa? G. Alilović: Da, nekih se sjećam, jer ih imam priliku susretati u Vitezu, a na neke me podsjete zajedničke školske fotografije. Redakcija: Možete li nam reći neka imena i prezimena svojih školskih prijatelja i prijateljica?

22

50. GODINA S VAMA

G. Alilović: Da, sa mnom u razred su išli: Sofija Skopljak, Nevenka Vuleta, Nevenka Pranjković, Čazim Ahmić, Nikola Vujica, Nikola Matković, Ankica Šantić, Danica Vidović, Suada Ahmić, Ankica Šafradin, Muhamed Mujazinović, braća Šemso i Hamza Kavazović, Šerif Haseljić, Milica Livančić, Mićo Reljković, Abaz Čaušević, Ivan Josipović, Borka Jozić i dr. Redakcija: Tko Vam je bio razrednik/ca? G. Alilović: Jedan dio V. i u VI. razredu razrednica mi je bila Borka Jocković, a u VII. i VIII. razredu imao sam razrednika Adema Kotorića. On mi je predavao i hrvatskosrpski jezik, a rado ga se sjećam, jer je bio odgovoran, brižan i dobar nastavnik. Redakcija: Sjećate li se još nekih nastavnika? G. Alilović: Naravno. Likovno mi je predavao Živorad – Žica Stević, biologiju Evlija Orljak, kemiju Hamdo Karić, francuski Milka Knezović, matematiku Ljubica Garić, fiziku Ćamil Majdanac, tjelesnu i zdravstvenu kulturu Hijokijet Kokusović. Redakcija: Koji Vam je bio najdraži školski predmet? G. Alilović: Najviše sam volio slušati predavanja iz biologije, jer je nastavnica Evlija Orljak bila najdojmljivija predavačica mojih školskih dana. Redakcija: Koju ste srednju školu završili i gdje? G. Alilović: Završio sam Srednju ekonomsku školu u Travniku. Redakcija: Što ste studirali, gdje i kada? G. Alilović: Studirao sam ekonomiju od 1969./70. do 1974./75. na Sarajevskom sveučilištu. 1975. godine sam odlučio diplomirati na Ekonomskom fakultetu „Komercijalnu školu ekonomista za viši promet“. Redakcija: Gdje ste se zaposlili po završenoj školi? G. Alilović: 1976. godine počeo sam raditi u UNIS-ovoj tvornici VITEZIT na službi za komercijalne poslove. 1979. prešao sam u radnu organizaciju „Vjetrenice“‘ koja se bavila raznim vrstama trgovine. Bio sam i direktor RO „GRADIN-a“ – poduzeća koje se bavilo prometom prehrambene i mješovite robe u Vitezu i šire. 1981. godine prešao sam u veleprodaju istog kolektiva te radio do 1990. Od 1990.-1992. radio sam privatno, a 1994. ušao sam u HVO vladu u Vitezu te praktično do danas ostao aktivan u Općini Vitez. Poslije 1995. sam radio na referatu zaposlenih u inozemstvu, a od 1999. god. kao pomoćnik načelnika za imovinsko – pravne poslove i katastar.


INTERVJU 2004. sam se kandidirao za načelnika i obnašam tu dužnost već drugi mandat. Redakcija: Koji je najuspješniji period Vašeg života? G. Alilović: To je zasigurno period unatrag 10 godina, jer sam uz pomoć drugih učinio velike pomake u Općini Vitez u svim oblastima života i rada. Redakcija: Koji su to pomaci? G. Alilović: Riječ je o određenim kapitalnim projektima planiranim još 80-tih godina, a to su: gradska sportska dvorana, rekonstrukcija i izgradnja putne infrastrukture, rasvjeta, vodoopskrba, posebno viših zona općine na lijevoj strani, poboljšanje vodoopskrbe u svim dijelovima, regulacija korita rijeka (posebno Lašve), stvaranje pretpostavki za razvoj gospodarstva, razvoj infrastrukture u PC-u, upošljavanje građana... Općina Vitez je jedna od rijetkih koje su uspjele dignuti brojku zaposlenih na prijeratnu.

Redakcija: Je li Vam netko bio podrška na ovom putu do uspjeha? G. Alilović: Da, to je svakako moja supruga kojoj se ovom prilikom zahvaljujem na pruženoj potpori i razumijevanju. Redakcija: Što biste izdvojili iz obiteljskog života? G. Alilović: Rođenje naše djece. Tek u dvanaestoj godini braka dobili smo prvo dijete; sina Marka (1987.), kasnije i Stjepana (1988.) te Borisa (1995.). Marko i Stjepan su studenti, a Boris je gimnazijalac. Djeca su Božji dar, a sudbina naše djece je u našim rukama. Škola je često najbolji put kojim se dijete uvodi u društveni, kulturni i intelektualni život. Zato, najiskrenije čestitke povodom jubileja naše škole. Redakcija: Zadovoljstvo mi je bilo razgovarati s Vama, jer ulijevate optimizam, a svojim školskim danima i životom dajete primjer za uspjeh svim generacijama ove škole. Zahvaljujem u svoje ime te u ime organizacijskog odbora za obilježavanje jubileja ove škole.

Intervju s uglednim članom zajednice - Sofijom Blaž Sofija Blaž, rođena Skopljak, prešla je 1960. god. u OŠ ‘’Vitez’’ iz OŠ ‘’Dubravica’’ te je na taj način postala jedan od prvih učenika ove škole. U to doba bila je peti razred, jer je počela osnovno školovanje s 5 godina života. Danas je ugledni član zajednice i član Školskog Odbora ‘’Vitez’’.

Redakcija: Tko vam je bio razrednik i koji ste predmet voljeli u osnovnoj školi? Gđa. Blaž: Razrednica mi je bila Borka Jocković, poznata nastavnica matematike, a jako sam voljela francuski jezik i smatram da me moja nastavnica Milka Knezović Savić dobro naučila taj jezik. Redakcija: Koju srednju školu ste završili i što ste nastavili nakon toga? Gđa. Blaž: Završila sam Srednju medicinsku školu u Zenici 1968. god, u dobi od 17 godina te se iste godine zaposlila u Bolnici Travnik na dječjem odjelu gdje sam radila do 1982. god. kad prelazim u Dom Zdravlja Vitez. Te godine sam se upisala na Defektološki fakultet u Beogradu kao vanredni student tako da sam ostatak radnog vijeka radila kao defektolog. Redakcija: Koji biste značajan trenutak izdvojili svog (privatnog) života? Gđa. Blaž: Uvijek ću pamtiti 1993. god. kad smo osnovali Ratnu bolnicu u Vitezu, gdje sam radila kao glavna sestra. 50. GODINA S VAMA

23


INTERVJU

Intervju s nastavnicom Ankom Štrbac

R

azgovarali smo s nastavnicom hrvatskog jezika Ankom Štrbac koja je u našoj školi provela 38. godina radnog staža, nastavnicom koja je generacije učenika naučila gramatiku, pravopis, književnost, nastavnicom koja je bila omiljena među učenicima i svojim kolegama.

Redakcija: Vi niste Vitežanka, ali ste najveći dio života proveli u Vitezu. Odakle dolazite i gdje ste se školovali? Gđa. Štrbac: Rođena sam u Širokom Brijegu. Osnovnu i srednju školu sam završila u rodnom mjestu, a Višu pedagošku školu u Mostaru, grupa hrvatski jezik i povijest. Redakcija: Kada ste počeli raditi i u kojoj školi? Gđa. Štrbac: Počela sam raditi 6.9.1968. godine u Staroj Biloj, predavala sam povijest i hrvatski jezik. Redakcija: Kada dolazite u našu školu? Gđa. Štrbac: U ovu školu sam došla 6.3.1970. godine i predavala sam samo hrvatski jezik. 8.10.2008. godine sam otišla u mirovinu nakon 40 godina rada s djecom. Osim u redovitu nastavu bila sam aktivno uključena u vannastavne aktivnosti, vodila sam dugi niz godina dramsku i literarnu sekciju. Redakcija: Recite nam nešto o svome privatnome životu. Gđa. Štrbac: 1969. godine sam se udala za Vitežanina Marka Štrpca, imam dva sina: Žan (1971.) i Leo (1973.). Stariji sin Žan je doktorirao sociologiju u Norveškoj i radi na fakultetu, a mlađi sin Leo je diplomirani inžinjer elektrotehnike, on živi i radi u Splitu. Ponosna sam baka troje unučad: Marka, Klare i Lukasa. Oba sina su bili učenici ove škole, ovdje su usvojili osnovno znanje i primili dobre temelje za svoj daljnji uspjeh. Redakcija: Koliko je nastavnika predavalo hrvatski (hrvatsko-srpski) jezik kada ste došli u ovu školu? Gđa. Štrbac: Kada sam ja došla, šest nastavnika je predavalo hrvatski jezik i tako je bilo sve do rata. Škola je bila velika. Redakcija: Po čemu se razlikuju sadašnji učenici od onih od prije 30 ili 40 godina? Gđa. Štrbac: Nekadašnji učenici su imali drugačiji odnos prema školi, čini mi se da su bili na satu pažljiviji

24

50. GODINA S VAMA

i poslušniji, pokazivali su više poštovanja prema nastavnicima. Današnji učenici su slobodniji i govorljiviji. Redakcija: Što Vas je najviše oduševljavalo u Vašem poslu? Gđa. Štrbac: Dobar rezultat na testiranju, uspjesi na natjecanjima, ljubav prema knjizi... Oduševljavali su me učenički pismeni radovi na kojima se posebno mogla istaknuti njihova pismenost. Opismeniti nekoga je veliki uspjeh i pričinjava veliko zadovoljstvo. Obradujem se svakoj pohvali svojih učenika, sada već odraslih ljudi, koji kažu da su dobro naučili hrvatski jezik od mene i da bez problema mogu pomoći svojoj djeci u učenju. Uvijek su me oduševljavali rezultati rada i ljubav prema djeci. Redakcija: Znamo da je rad s djecom često i zahtjevan i težak. Što Vam je izazivalo najveću ljutnju u radu s učenicima? Gđa. Štrbac: Najviše me ljutila nedisciplina, neodgovornost, površnost, nezainteresiranost, laži, podvale... Ljutila sam se na učenike ako ne pročitaju lektiru i prepisuju s interneta. Nekada su učenici puno više čitali, danas se to svodi na internet i „skidanje“ sažetaka s interneta. Čak se dešava da i roditelji čitaju i pišu umjesto djece, a nisu svjesni da im čine samo loše. Redakcija: Koje učenike najbolje pamtite? Gđa. Štrbac: Pamtim dosta učenika i rado ih se sjetim. Neki od djelatnika škole su bili moji učenici: Slavica Šerbetić, Borka Matić, Renata Toljušić, Gabrijela Vukadinović, Željka Bobaš,... Redakcija: Što biste preporučili mladim nastavnicima koji tek počinju s radom u školi? Gđa. Štrbac: Za rad s djecom treba puno ljubavi i strpljenja, treba im biti prijatelj, jer ako učenici zavole nas, zavoljet će i naš predmet. Preporučujem mladim nastavnicima da surađuju sa svojim kolegama i da se pripremaju za svaki sat, jer bez dobre pripreme nema ni dobrog sata. Treba se služiti i stručnom literaturom, sam udžbenik nije dovoljan za dobru pripremu. Za svaku nejasnoću neka bez ustručavanja i srama potraže pomoć. Svi smo mi bili početnici i svima nekada pomoć treba. Poslu treba odgovorno prisupiti, tako ćemo steći povjerenje učenika i kolega. Redakcija: Sada ste u mirovini. Nedostaje li Vam škola? Gđa. Štrbac: Već tri godine sam u mirovini i danas rado radim s učenicima, pružam pomoć djeci svojih prijatelja i to mi pričinjava veliko zadovoljstvo. Gospođi Anki smo se zahvalili na razgovoru, poželjeli joj dug i sretan život, kao i uživanje u društvu svojih unuka.


OBILJEŽILI SMO

Maškare karneval

O

d 1999. godine u školi organiziramo karneval, tj. maškare na pokladni utorak. Tog najveselijeg i „najluđeg“ dana učenici se skupe pred školom prezentirajući maštu i originalnost svojih kostima. Povorka krene od škole, kroz grad do gradskog trga praćena smijehom i pjesmom. U prigodnom programu koji se organizira na trgu učestvuju i naši učenici sa svojim točkama. Najbolji i najorginalnije maske i kostimi budu nagrađeni, a nakon toga slijedi paljenje fašnika.

50. GODINA S VAMA

25


OBILJEŽILI SMO

Dani kruha plodovi zemlje

Š

kolske 1997./98. godine po prvi put u našoj školi je organizirana izložba peciva i kruha u holu naše škole. Sudjelovali su učenici i nastavnici prve i druge smjene. Najljepše uređeni stolovi (odjela) su nagrađeni. 1.10.1999. godine održana je školska i općinska manifestacija „Dani kruha – plodovi zemlje“. Školska manifestacija je održana u školskom dvorištu, a općinska na gradskom trgu. 10.10.1999. godine učenici naše škole su sudjelovali na završnoj smotri ‘’Plodovi zemlje“ u Krašiću (RH). Naši učenici i nastavnici (Milena Bobaš, Milena Pranjković, Alojz Gučanin i Anto Miketa) predstavljali su ŽSB – osnovne škole. Škola se predstavila pučkim jelima i običajima. Predstavljena je narodna nošnja, glazba i kultura našeg zavičaja. 16.10.2001. godine obilježeni su ‘’Dani kruha i plodova zemlje’’ u prostorijama škole zbog lošeg vremena. Obavljena je posveta plodova zemlje i kruha, zatim su odabrani najljepša peciva i kolači. Općinska manifestacija je održana ispred Hrvatskog doma. Izložbi je nazočio i veliki broj roditelja. Najmlađi učenici naše škole su bili najkreativniji. 10.10. 2003. godine na manifestaciji ‘’Dani kruha i plodova zemlje’’ napravljena je prodajna izložba, a skupljeni novac namjenjen je za

26

50. GODINA S VAMA

pomoć bolesnim učenicima naše škole. Bake i majke su pomogle da peciva i kolači budu ukusni i lijepo izgledaju. 10.10.2004. godine našu županiju na manifestaciji ‘’Dani zahvalnosti za plodove zemlje’’ u Republici Hrvatskoj zastupala je naša škola kao predstavnica osnovnih škola i Srednja škola Uskoplje iz Uskoplja. Centralna manifestacija je održana u Čakovcu. Domaća šljivovica, pšenična pogača i pita su oduševile domaćine u Čakovcu. Tradicionalna manifestacija se održava i 13.10. 2005. godine kada je pripremljena priredba, izložba peciva i provedena humanitarna akcija prikupljanja dobrovoljnih priloga za Dnevni centar za djecu s posebnim potrebama u Novom Travniku. Učenici naše škole su s korpama peciva i voća načinili posjetu Domu zdravlja, Bolnici u Novoj Biloj, Staračkom domu i našim donatorima u Vitezu. Svake godine, pa tako i ove, naša škola obilježava manifestaciju ‘’Dani kruha – plodovi zemlje’’ gdje učenici pokazuju svoju kreativnost, domišljatost i smisao za lijepo i korisno. Prvaši prvi put uređuju svoje stolove s pecivima, kolačima i plodovima jeseni. Neka im je sretno i neka u slast pojedu ono što su vrijedne ruke napravile!


OBILJEŽILI SMO

Sveti Nikola

S

vakako jedan od najveselijih dana u našoj školi je 6. prosinac. Svake godine u našoj školi 6. prosinca sveti Nikola posjeti učenike škole. Kako su u našoj školi svi učenici jako dobri sveti Nikola svake godine ima „pune ruke“ posla dok podjeli prigodne darove učenicima. Naravno, najviše se posjeti svetog Nikole obraduju najmlađi učenici naše škole koji uz pjesmu, ples i naravno čistih čizmica dočekuju svog omiljenog zaštitnika.

T

Humanost na djelu

eško je živjeti sam. Trebamo pomagati jedni drugima. Naši učenici su dobar primjer kako biti human i kako pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Kroz školu je provedeno mnogo humanitarnih akcija kao pomoć pri liječenju naših učenika i sugrađana. Svakoj od tih akcija se rado odazovemo. Zadnjih godina radovno posjećujemo Zavod za štićenike u Bakovićima, Sirotište Malog Isusa u Sarajevu, Sthadlerov dječji dom „Egipat“ u Sarajevu, Centar za djecu i mladež s poteškoćama u razvoju „Duga“ Novi Travnik donirajući im hranu, obuću, odjeću, školski pribor, novac. Redovito pomažemo i siromašnim učenicima naše škole da dobiju potrebne udžbenike i školski pribor, a za blagdan Svetog Nikole dijele se i prigodni paketići.

V

Božićna priredba

eć tradicionalno svake godine nizom prigodnih aktivnosti obilježavamo božićne blagdane u našoj školi. Članovi svih sekcija s voditeljima aktivno sudjeluju u obilježavanju ovog velikog blagdana. Svake godine krajem mjeseca prosinca održava se božićna priredba. Priredbu pripremaju vrijedni članovi recitatorske, dramske, plesne skupine, zbora i orkestra naše škole. Ne smijemo izostaviti vrijedne članove naše likovne sekcije koji ukrase školu, kao i foto-sekcija koja sve to vrijedno prati i zabilježi. Kako je Božić vrijeme darivanja, svakako vrijedno spomena da svake godine u školi organiziramo niz humanitarnih akcija kojima pomažemo bolesnim i onima kojima je pomoć najpotrebnija. 50. GODINA S VAMA

27


NAGRADE I POHVALE

Vlada Republike Hrvatske

P

o završetku rata pa do danas našoj školi je velika podrška bila Vlada Republike Hrvatske kojoj dugujemo veliku zahvalnost. Svojim novčanim prilozima je uveliko doprinijela da Osnovna škola „Vitez“ ima današnji izgled. Ove godine se prisustvovalo svečanom potpisivanju ugovora o donaciji za ovu godinu i nadamo se i daljnjoj suradnji. Još jednom veliko hvala! (ravnatelji srednjih i osnovnih škola sa područja Županije Središnja bosna)

O

Zlatna plaketa OŠ „VITEZ“

snovna škola „Vitez“ je tijekom svog dugogodišnjeg rada i postojanja osvjojila mnogo nagrada i priznanja. Radujemo se svim svojim uspjesima i nagradama, ali smo osobito ponosni na Zlatnu plakatu, koju je grad Vitez u povodu Dana općine 28.04.2010. godine dodijelio Osnovnoj školi „Vitez“ za zasluge u odgoju i obrazovanju učenika kroz 50. godina.

28

50. GODINA S VAMA


INTERVJU

Školska knjižnica od početka do danas

O

d početka rada ove škole, započela je s radom i njena knjižnica. Školska knjižnica je središnje mjesto i sastavni dio odgojnoobrazovnog rada. To je glavno svratište kako za učenike tako i za učitelje i nastavnike. Tu se čuvaju i nabavljaju, a potom posuđuju i iznajmljuju knjige za lektiru i druge knjige, časopisi i ostalo. Ovdje se čuvaju i potrebna stručna literatura za učitelje i nastavnike (udžbenici, priručnici, rječnici, leksikoni i enciklopedije), kao i druga pomagala koja su vezana uz nastavni proces. Naša knjižnica sadrži i beletristiku, knjige zabavnog sadržaja kako za učenike tako i za odrasle. Knjižnica je iz godine u godinu je sve bogatija novim knjigama. Tako je u predratno vrijeme, točnije do 1990. godine knjižnica imala oko deset tisuća knjiga za lektiru i oko 2-3 tisuće stručnih knjiga te knjiga za odrasle. Stvarno stanje knjižnog fonda nakon rata je sasvim drugačije. Veliki broj knjiga je nestao na razne načine. Mnoge su otuđene, nisu vraćene, a mnoge su dotrajale i zbog velikih oštećenja nisu više za korištenje. Tako je u knjižnici ostalo oko 2 tisuće knjiga za lektiru. Također je sačuvano i oko tisuću i pol knjiga stručne literature te ozbiljne književnosti. Po završetku rata počelo se raditi na prikupljanju knjiga koje su još bile u programu i koje nisu bile toliko oštećene. Ubrzo su počele pristizati razne donacije iz Hrvatske od škola i pojedinaca. Prva velika donacija bila je već 1994. godine, dar „Bijelog puta“oko 300 knjiga. Nakon toga je brzo stigla i nova

donacija od 200 knjiga. Prvu veću poratnu narudžbu knjiga za lektiru izvršio je ravnatelj Anto Miketa, kada je kupljeno 905 knjiga, drugu veću narudžbu obavila je ravnateljica Jelena Nuk 1055 knjiga. Jedna vrlo draga donacija je dar obitelji Martinović 2006. godine kada je gospođa pokojnog Marka Martinovića, našeg velikog i dragog književnika i mještanina, darovala je našoj školskoj knjižnici oko 400 knjiga iz njegove ostavštine. Među darovateljima treba spomenuti i našu kolegicu Milenu Bobaš, koja je dosad darovala preko 50 knjiga. Od prvog obilježavanja Dana školskih knjižnica 2004. godine uvedena je aktivnost među učenicima: jedan učenik – jedna knjiga za školsku knjižnicu. Vrijedno je spomenuti da je od rata do danas nabavjeno oko četiri i pol tisuće knjiga za lektiru tako da bi danas naša knjižnica mogla imati preko 7 tisuća knjiga za lektiru (oko 2 tisuće starih knjiga, oko tusuću doniranih i oko 4 i pol tisuće novih). Za nastavno osoblje, učitelje i nastavnike, kupljeno je i donirano oko tisuću i pol naslova stručne literature (nastavnih pomagala, učila, priručnika, i ostalih sredstava). Druga velika donacija je dobivena početkom 2004. godine od Hrvatske Vlade tri velike vizualne enciklopedije i to Vizualna enciklopedija fizike (1 komplet), 6 tomova – 450 prozirnica, Vizualna biologija (1 komplet) 2 toma – 304 prozirnice, Vizualna geografija (1 komplet) 6 tomova- 421 prozirnica te 55 videokazeta. 50. GODINA S VAMA

29


ISPRAĆAJ DJELATNIKA /

Borka Jockovic nastavnica matematike

v

Anka Strbac, nastavnica

hrvatskog jezika v

Delfa Blaz tajnik

v

skole

/

Zdenka Silic, v

uciteljica

v

/

Ivka Baresic, v

spremacica

30

50. GODINA S VAMA


Putovanja, izleti, seminari

D

jelatnici naše škole su veliki ljubitelji putovanja. U proteklih nekoliko godina zbilja se puno putovalo. Izdvojit ćemo samo neka od brojnih putovanja i izleta. Prije svega su to putovanja u Mariju Bistricu i na slapove Krke koje su nam organizirale nakladničke kuće „Alfa“ i „Školska naklada“. Sada već tradicionalno na kraju nastavne godine se organiziraju višednevna putovanja prema različitim destinacijama. Tako smo do sada imali prigodu posjetiti Igalo, Neum, Dubrovnik, Rim, Beograd, Novi Sad, Varaždin,…

Svake godine se organizira posjet Međunarodnom sajmu knjige i učila Interliber u Zagrebu. Najveća ljubiteljica putovanja u našem kolektivu je svakako učiteljica Borka Matić. Iz mnoštva njenih putovanja diljem Europe pa i šire izdvojit ćemo samo dva zasigurno najzanimljivija putovanja, a to su posjet Japanu i Norveškoj. Tijekom tih posjeta je pohađala višemjesečne seminare, gdje je imala prigodu upoznati se bolje sa strukturom obrazovnih sustava tih država. Nadamo se da će se u slijedećih 50. godina pružiti prigoda da se putuje još i više.

Interliber Zagreb

Igalo

Japan

Norveška

Rim Slapovi Krke

50. GODINA S VAMA

31


PONOSNI SMO

Naši vrijedni djelatnici

D

jelatnici naše škole su uistinu vrijedni, kvalitetni i stručni. U prilog tome svakako govori i sljedeći podatak.

Nastavnica hrvatskog jezika Milena Pranjković, koja već dugi niz godina radi u našoj školi autorica je udžbeničkih kompleta Moj hrvatski 5, Moj hrvatski 7 i Moj hrvatski 8 u izdanju nakladničke kuće „Alfa“. Pomoć pri pisanju su joj svakako bile nastavnica Anka Štrbac, recenzentica udžbenika

32

50. GODINA S VAMA

i profesorica Renata Toljušić, koautorica jednog od udžbenika. To što je nastavnica Milena izabrana da bude autor navedenih udžebnika je svakako veliko priznanje za njezin kvalitetan i stručan rad, jer je teško zanemariti činjenicu da učenici u FBiH hrvatski jezik uče baš po udžbenicima koje je napisala naša vrijedna nastavnica Milena.


ŠKOLI S LJUBAVLJU 50. rođendan

Prvi dan kada smo kročili u tu prekrasnu zgradu bilo je veoma ugodno. Svi su nas dočekali s osmjehom na licu, a mi smo se osjećali kao doma jer iz svakog kuta i zida sjale su ljubav i sreća. Škola nam je bila drugi dom, učiteljica druga majka, a prijatelji iz razreda kao braća i sestre. Već šest godina smo jedna obitelj koja se uvijek držala zajedno u najvećim olujama našeg života. Ta predivna zgrada, naša škola slavi već pedeseti rođendan. Puno je generacija primila pod svoj krov, gdje su mnogi provodili najljepše trenutke svoga života. Ah, koliko Božića, Uskrsa i rođendana smo zajedno proslavili u ovih šest godina! Naša škola nije samo zgrada od cigle! Ona ima dušu, a ta njezina duša smo mi, njezini učenici, učitelji, nastavnici i svi ostali djelatnici. Njezini hodnici prepuni cvijeća i slika u spomen na prošle generacije, ispunjeni smijehom i žamorom djece, melem su za moju dušu. Draga školo, hvala ti za sve ove godine u kojima sam doživjela najljepše trenutke svoga života, hvala ti što si moj ispunila toplinom. Hvala ti za nova znanja koja sam stekla unutar tvojih zidova. Draga školo, sretan ti pedeseti rođendan! Matea Čuturić VI.3

Moja škola Na raspustu kad smo bili, razne stvari smo radili. Čitali mudre knjige i dijelili s drugima brige. U tišini ljeta bujna, škola se nije probudila do rujna. Ona voli sve đake, a pogotovo prvake. U njoj svaki učenik vrijedan može biti i peticu dobiti. Neki đaci prepisuju kontrolne važne, pa dobivaju ocjene lažne. U njoj se uče brojke, slova i druga gradiva nova. Razred po razred i mi školarci postajemo pravi znalci. Karla Buhić 50. GODINA S VAMA

33


ŠKOLI S LJUBAVLJU Moja škola Moja je škola velika i jaka u njoj ima na stotine đaka. Mnogi u njoj marljivo rade da na desetine petica zarade. Ja volim ići u školu i imam prijatelje mnoge s kojima se svakodnevno dešavaju vesele zgode. Škola je važna za sve nas jer bez ne ne nalazimo spas. Filip Mišković VI.3

Rođendan Danas naša škola slavi svoj dan svoj 50. rođendan. Puna škola đaka, učitelja, nastavnika, raduju se svi, a ponajviše mi. Vedran Garić VI.1

34

50. GODINA S VAMA


ŠKOLI S LJUBAVLJU Naša škola Vika, galama, cika, prijateljstva, ljubavi prve hodnici puni vesele djece raznih boja, smijeha i igre. Odjednom oglasi se zvono te nasta žurba i buka, svi žele brzo stići do svojih školskih klupa. Nastade mir, učiteljica je stigla, otvorila dnevnik i nekog digla. Zna se zašto – da ga pita, da vidi uči li il’ se skita. Gradiva je puno, moraš znati sve, i dok se nastavnici trude djeci je svejedno znaju li ili ne...

Moja škola Moja škola je u centru grada, bez drveća i bez hlata. Škola je za svakog dobrog đaka, u njoj se uče brojke, slova i druga gradiva nova. Razred po razred i mali školarci postaju pravi znalci.

Tada prodike slijede: Ništa ne znate, morate učiti, biti dobri i ostale stvari... Ali malo djece za prodike njihove mari. Mi samo čekamo da veliki odmor dođe, jer tada već skoro pola školskog dana prođe. Ivona Čerkez VIII.1

Kada ne bih išla u školu ne bih imala znanja, živjela bih bez prijatelja sama. Škola je sreća, što više đaka, to je veća! Ivona Šantić VI.1 50. GODINA S VAMA

35


ŠKOLI S LJUBAVLJU Moja škola Ljudi moji, što da vam kažem, ja školu volim neću da lažem. Moja je škola već stara dama i mnogima je bila kao druga mama. Ima i suza, ima i smijeha, učenja puno, to se zna, od neukog djeteta pretvorih se u sveznalicu ja. I zato ti, školo, puno hvala za sve što daješ i što si meni i drugima dala. Doris Đoja VI.1

Škola Dan za danom prolazi u školi dragoj. Školom zadivljena sam ja što nam učionice da. Škola je velika knjiga u kojoj sve piše, ljubav, a ne mržnja, to nitko ne može da izbriše. Učitelji i nastavnici u njoj stoje i djeci znanje kroje. Loši đaci smiju biti, jedinice se ne smiju kriti. Škola je sreća, što je više đaka, to je veća! Stefani Šamija VI.1

36

50. GODINA S VAMA


ŠKOLI S LJUBAVLJU Moja škola

Škola

Pedeset je godina otkad škola moja postoji, u nju su išli i roditelji moji.

Škola je mjesto gdje se uči i piše, kada škola završi onda se lakše diše. To je mjesto gdje se uči matematika to je mjesto gdje se ocjenjuje gramatika.

Tetka moja i moji stričevi u njoj su učili, neki su se od njih dobro i mučili.

Mnogi se učenici sa školom muče, a bilo bi im lakše da bolje uče. Ako sa slabom ocjenom dođemo kući, čut ćemo riječi: ,,Uči, uči!’’

Ali opet oni kažu meni, da im je škola ostala u lijepoj uspomeni.

To je mjesto koje se škola zove. To je mjesto gdje učimo lekcije nove. Mislav Šafradin VI.1

A ja ću nekada, školo moja voljena, pričat o tebi s koljena na koljena. Lovro Šakić VI.1

Naša škola Pedeset godina ovdje stoji ta viteška škola mala ponosito đake broji kojima je znanje dala. Kad prvi put u nju uđeš, sa godina šest ili sedam, tad smiješkom te škola hrabri: ‘’Ja te čuvam, ja te ne dam.’’ A kad nakon osam ljeta prepun znanja kreneš dalje, ponosno se škola smješka, i u živote tebe šalje! Marija Varešković VIII.1 50. GODINA S VAMA

37


ŠKOLI S LJUBAVLJU

Sretan rođendan Sretan rođendan, školo moja! Neka moju ruku uhvati ruka tvoja. Pa zapjevajmo svi u jedan glas, do bola: ‘’Živio naš Vitez! Živjela naša škola!’’ I još jednom zahvaljujemo ti se na svemu i čestitamo rođendan svi, i kad nas ne bude budi jako sretna ti. Pa zapjevajmo, još jednom, svi u jedan glas, do bola: ‘’Živio naš Vitez! Živjela zauvijek naša škola!’’ Petra Filipović VII.4

Jubilarnih pedeset Imaš pedeset godina, ali još nisi stara, iako vanjski izgled jako često vara. Imaš učenike svoje koji te puno vole, imaju i oni tebe daju ti dio sebe. Riječi su samo riječi, pretvorimo ih u djela, neka ti ova pedeseta bude sretna i vesela. Petra Filipović VII.4

38

50. GODINA S VAMA


ŠKOLI S LJUBAVLJU

Dan škole Ima jedno mjesto najdraže je meni, i njemu se ja, posebno veselim. To je naša škola puna dječjih želja sticanja znanja i lijepog ponašanja. Kad zazvoni zvono za početak sata; samo se čuje škripa školskih vrata.

Moja škola U mome gradu ima jedna dama,

Moja je škola, najljepši cvijet a ja u njoj pčelica spremna za let. Melani Petrović

Pomalo oronula lice ali uvijek mlado srce. To je velika zgrada s puno prozora i vrata i nekad su u njoji učili i moji mama i tata. Svašta je znala i mnogo prošla i čuva mnoge tajne, ali glavno je njeno zanimanje - da djeci ulijeva znanje. Željka Grabovac VI.3 50. GODINA S VAMA

39


DJELATNICI DANAS


Mali Vitez 2010