Issuu on Google+


RUAH HADA[A

MAZAL TOV!

2

Mazal tov sretnim roditeljima Veri i Borisu povodom ro|enja sina Natana Havela.

Mazal tov sretnim roditeljima Lei i Anti Jeri~evi} povodom ro|enja male Hane.

Mazal tov sretnim roditeljima Petri i Roberu [taub povodom ro|enja male Rebeke.

Mazal tov sretnim roditeljima Vanji i Sini{i Prijatelj povodom ro|enja male Ele.

Mazal tov sretnim roditeljima Tijani i Robertu Tarle povodom ro|enja malog Gabriela.

Mazal tov sretnim roditeljima Naidi Mihal i Roniju Brandl povodom ro|enja malog Gideona.


RUAH HADA[A

SADR@AJ UVODNIK 4. JER ZAPOVIJED JE SVIJE]A... Sonja Samokovlija AKTUALNO IZ RABINATA 5. MO] JEZIKA Rabin dr. Kotel Da-Don 7. NISAN 5769. Rabin dr. Kotel Da-Don 8. ODR@AN PRVI SUSRET KR[]ANSKO-@IDOVSKOG ODBORA ZA SURADNJU Borut Ivanu{a UZ TEMU BROJA 9. SOUL TO SOUL Dimenzije vjere Rabin Dovid Goldwasser IZ BIBLIOTEKE NER MICVA 10. MEDITIRANJE KROZ [EMA Arije Kaplan NA[I MIOMIRISI 12. BESAMIM Jasminka Doma{ KOLUMNA 13. NA OBALAMA RIJEKA BABILONSKIH Tko je tko (ili {to) Dolores Bettini 14. PISMO VOLJENOJ I STARIJOJ BRA]I @ivijeti za druge Drago Pilsel

21. Mr`nja dovodi do novih pokolja V. Lalo{ 22. O antisemitizmu (2002. god.) Oriana Fallaci 24. Palestinski teroristi godinama se kukavi~ki bore – ubijaju}i civile Naida Mihal Brandl 25. Odabrano za Ruah Iz intervjua {to ga je ambasador Izraela Shmuel Meirom dao na radiju 101

46. Iza vidljivog Priredio Ante Jeri~evi} STRANICE ZA DJECU 47. 4 pri~e Priredila Tatjana Cvejin 48. Evo ide Purim Priredila Tatjana Cvejin 49. Kako su deca izmirila vo}e Priredila Tatjana Cvejin 50. VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI

AKTUALNOSTI

PUTOVANJA, POSJETE

25. Izdvojili smo za vas

54. Sarajevo – Seminar "Jevrejski identitet i naslje|e" Natanael i Samuel Ivanu{a

@ENA OD VRIJEDNOSTI 27. Mirjam Sa www.visionvoices.org DA SE NE ZABORAVE 30. Gilad Shalit Priredila Sonja Samokovlija VIJESTI IZ IZRAELA 31. Izbori u Izraelu Ernest Hercog 32. Izraelski izum omogu}ava hodanje paraplegi~arima Izabrala Sonja Samokovlija 32. Pametne u~ionice u izraelskim {kolama Izabrala Maya Cime{a-Samokovlija 34. Frederik Paul Widen

^ITATELJI PI[U 55. Za{to nema mira izme|u Izraela i arapskih zemalja Msc. Jozef Baruhovi} 56. Bela vi{e ne po~iva sam Ru`ica Galac Popovi} 57. Ovo su moje pri~e Svugdje su djeca ista Mira Spitzer Adir 58. Pod maslinom, za istim stolom Svetlana M. Spaji} ZBIVANJA U ZAJEDNICI 59. Saga o dekici, [oletu i jo{ koje~emu Jasminka Doma{

36. U IZLOZIMA KNJI@ARA

61. Me|unarodni Dan Holokausta 27. sije~nja Jasminka Doma{

15. Zborno pjevanje Boris Havel

38. Danilo Ki{ ili detinjstvo Andreas Sama Tatjana Cvejin

19. Obmana s Borovja Vatroslav @upan~i}

63. [tetl – `ivot kojeg vi{e nema Ernest Hercog

39. Eolska harfa Danilo Ki{

STAJALI[TA

OSVRTI 20. Rat i njegove posljedice Fran Vi{nar

KULTURA I UMJETNOST

40. Natje~aj za projekte Bejahad 2009

PUTOVANJE U PRO[LOST

65. Ostaci iz vremena Makabejaca... 66. Dvadesetak posto [panjolaca su geneti~ki nalik @idovima Sefardima

41. Mesijanizam i intelektualnost Ovnujski rog Jichaka Ba{evisa Zingera

Po{tivaju}i posebnosti, Uredni{tvo Ruah Hada{a prihvatilo je na~in pisanja samih autora i odlu~ilo je tekstove objavljivati u okvirima standardnih normi jezika kojima se autori slu`e.

IMPRESSUM RUAH HADA[A • GLASILO @IDOVSKE VJERSKE ZAJEDNICE BET ISRAEL • Godina IV., broj 10, o`ujak/nisan 5769. GLAVNI UREDNIK: Sonja Samokovlija UREDNI^KI SAVJET: go{}a urednica Morana Palikovi}-Gruden, Dolores Bettini i Jasminka Doma{ IZDAVA^: @idovska vjerska zajednica Bet Israel 10000 Zagreb, Ma`urani}ev trg 6/II., p.p. 880. TEL: +385 1 4851 008 • FAX: +385 1 4851 376 www.bet-israel.com UREDNI[TVO: samokovlija@hotmail.com

ZA IZDAVA^A: prof. dr. Ivo Goldstein LEKTURA I KOREKTURA: Ljiljana Cikota GRAFI^KO OBLIKOVANJE I PRIPREMA: @arko Jovanovski TISAK: Skaner studio d.o.o. Zagreb U OVOM BROJU SURA\IVALI SU: Rabini Isak Asiel, Kotel Da-Don i Dovid Goldwasser KOLUMNISTI: Dolores Bettini i Drago Pilsel

SURADNICI: Jozef Baruhovi}, Naida Mihal Brandl, Maya Cime{a-Samokovlija, Tatjana Cvejin, Jasminka Doma{, Ru`ica Galac Popovi}, Boris Havel, Ernest Hercog, Borut Ivanu{a, Natanel Ivanu{a, Samuel Ivanu{a, Ante Jeri~evi}, Carole Ksiazenicer-Matheron, V. Lalo{, Dubravka Ple{e, Mira Spitzer Adir, Fran Vi{nar, Vatroslav @upan~i} Izla`enje Ruah Hada{a financijski poma`e Savjet za nacionalne manjine RH.


RUAH HADA[A

UVODNIK

"Jer zapovijed je svije}a, a Tora je plamen" Knjiga Salomonova 6.23 Sonja Samokovlija Sonja Samokovlija

Dragi ~itatelji, kada sam razmi{ljala {to }u napisati kao uvodnik ovom broju, kako u~initi druga~ijom temu o kojoj "svi sve znamo", u~inilo mi se zanimljivim zapo~eti s malom analizom va`nih dana koji nam predstoje u mjesecu travnju i zna~aja njihovog reda, skoro bismo mogli re}i sedera, jer upravo seder zna~i red, a u ovom trenutku nema glavnije teme od Pesah sedera. Kod nas @idova, ka`e se da slu~ajnost kao takva ne postoji, sve je unaprijed predodre|eno i znano. Znanost psihologije tako|er nas tome u~i. Pogledajmo malo ovaj nadolaze}i mjesec, svakako }emo u njemu i danima koje ovoga mjeseca obilje`avamo prona}i potvrdu za takav pristup. U vrlo kratkom razmaku jedan do drugoga tu su se smjestili Pesah, Jom Ha{oa (Dan Holokausta), Jom hazikaron (dan Sje}anja) i Jom haacmaut (Dan nezavisnosti Izraela). Pesah obilje`ava dan na{eg duhovnog oslobo|enja, blagdan koji nas u~i zna~enju slobode i njene vrijednosti. Tih }e se dana @idovi {irom svijeta, pobo`ni i sekularni, tradicionalni i oni ve} gotovo asimilirani, na}i za Seder stolom s Hagadom u ruci i na kraju uskliknuti "Ha {ana habaa bi Jeru{alajim!" Jom Ha{oa nas iz godine u godinu opominje i upozorava u koje moralne ambise ljudski rod mo`e propasti i potonuti. Ovaj nas dan podsje}a kakve se sve crne jame nalaze u nekim glavama i koliko je malo potrebno da bi se ljude izmanipuliralo i gurnulo u zlo~in. Jom hazikaron, dan sje}anja na poginule borce za slobodu Izraela, sigurno ne dolazi slu~ajno prije Jom haacmauta dana nezavisnosti!

dan svoje nezavisnosti, najprije mora pokloniti sjenima onih koji su dali svoje `ivote za nju. No, ne mogu zavr{iti ovaj ~lanak a da se bar kratko ne osvrnem na zbivanja oko nas o kojima u ovom broju imamo pomno odabrane izvrsne tekstove. Zgrozila su me pona{anja i reakcije svijeta koji ne `eli prepoznati zlo koje se valja. Zaboljeli su me tekstovi u kojima se spo~itavalo kako ima malo mrtvih, naro~ito djece na izraelskoj strani. Valjda bi, da je bilo druga~ije, to zadovoljilo crne ambise. Vjerojatno im nisu bile dovoljne slike ubijene `idovske djece – od pamtivijeka na ovamo – da ne spominjem Holokaust, ali mo`da mogu bomba{e samoubojice u pizzerijama po Izraelu ili ciljana ubojstva djece s roditeljima u automobilima ili mo`da ubojstva djece u je{ivama. Veseli me da pripadam narodu koji svoju djecu ne u~i mrziti. Na{a su djeca ro|ena kao `eljena, mi ih volimo i njegujemo, mi ih pazimo i {titimo, i u~imo ih da jednoga dana izrastu u dobre i pametne ljude, kao nebrojeni pripadnici na{eg naroda, koji su svojim radom u svim znanstvenim granama, muzici, knji`evnosti, umjetnosti, tehnici i ostalim podru~jima zadu`ili ~ovje~anstvo i usprkos vje~nim progonima i pogromima pridonijeli svjetskom napretku kao ni jedan drugi narod na svijetu. Raduje me da smo i ovaj put dokazali kako nema te sile ili straha koji bi nas natjerao da se pona{amo poput onih iz crnih bezdana. Sa crnom smo mi bojom davno ra{~istili i zavr{ili. Na{a je boja plavo, plavo poput neba, plavo poput mediteranskog mora i poput trake upletene u talit (molitveni {al). Hag Pesah ko{er ve sameah! 

Poredani ovako, ovi nam dani jasno poru~uju i kazuju, da narod bez duhovne slobode ne mo`e posti}i onu fizi~ku. Da se ponekad iz mr`nje, bezna|a i o~aja mo`e roditi nada. Da se narod, koji slavi

Ovako govori svemogu}i Gospodin: A kad vas o~istim od svih bezakonja va{ih, napu~it }u opet va{e gradove i sagraditi razvaline; opustjela zemlja, neko} pustinja nao~igled svakom prolazniku bit }e opet obra|ena. Tada }e se re}i: "Evo zemlje {to bija{e pusta, a postade kao vrt edenski! Gle gradova {to bijahu pusti, same razvaline i ru{evine, a sada su utvr|eni i napu~eni!" 4


AKTUALNO IZ RABINATA

RUAH HADA[A

Nekoliko rije~i o La{on HaRa (doslovno, "zlom jeziku", ogovaranju)

Mo} jezika Rabin dr. Kotel Da-Don Rabin Kotel Da-Don

U spomen i za uzdizanje du{a hrvatskih @idova okrutno umorenih u u`asu Holokausta, mu{karaca i `ena, staraca i djece, koji su oti{li od nas i nema ih. Neka sje}anje na njih bude blagoslovljeno!

Potaknut nedavnim zbivanjima u Hrvatskoj, odlu~io sam promijeniti moj obi~aj pisanja o blagdanima te posvetiti ~lanak pitanju La{on HaRa ili zloga jezika. Mnogi ljudi misle da je za religiozne @idove najte`e ~uvati propise [abata ili ka{ruta. No, to nije to~no jer je najte`e dr`ati one zakone koje naj~e{}e kr{e svi ljudi, uklju~uju}i i religiozne, a to su propisi vezani uz neprikladan govor.

Definicija La{on HaRa La{on HaRa je bilo koja poni`avaju}a ili {tetna izjava usmjerena protiv nekog pojedinca ili grupe ljudi. Maimonides nam daje test kojim mo`emo provjeriti je li neka izjava La{on HaRa ili ne: Sve ono {to bi, da je objavljeno, glavnom protagonistu pri~e uzrokovalo tjelesnu ili financijsku {tetu ili trpljenje i strah, jest La{on HaRa. (Maimonides, Mi{ne Tora, Hilhot Deot 7:5. (Cijelo sedmo poglavlje bavi se La{on HaRa).

Izvori La{on HaRa Puno je zapovjedi u Tori iz kojih su na{i rabini u~ili o izvorima zabrane La{on HaRa. Ako netko ipak govori La{on HaRa, kr{i ih sve. Evo primjera 4 zapovijedi (2 aktivne i 2 pasivne): (1) Ne raznosi klevete me|u svojim narodom! (Lev 19:16). Ovo je temeljna zabrana protiv izno{enja La{on HaRa. (2) Nemoj pred slijepca stavljati zapreku! (Lev 19:14). Onaj koji se upu{ta u La{on HaRa poma`e drugima da tako|er prekr{e zapovijedi. (3) Sje}aj se {to je Gospod, Bog tvoj, u~inio Mirjami na putu kad ste izi{li iz Egipta. (Pz 24:9) – Kada je Mirjam negativno govorila o svom bratu Mojsiju, razboljela se od lepre (Cara'at). Cara'at je tipi~na kazna za La{on HaRa u cijelom Tanahu. Na{i rabini ~ak u~e da je ime kazne Cara'at dobiveno iz hebrejskog naziva za grijeh "Moci [em Ra" – onaj koji je govorio lo{e. (4) Ljubi bli`njega svoga kao samoga sebe (Lev 19:18,). – Ovo je izvor pravila "~ini drugima kako `eli{ da drugi ~ine tebi" koje nas u~i da se prema drugima pona{amo onako kako bismo `eljeli da se i oni pona{aju prema nama.

Judaizam je vrlo svjestan snage govora i {tete koja se govorom mo`e nanijeti. Rabini primje}uju da je sâm svemir stvoren govorom. Od 43 grijeha nabrojana u ispovijedi na Jom Kipur, njih 11 su grijesi koje ~inimo govorom. Talmud ka`e da je jezik tako opasan da se mora dr`ati skriven od pogleda, iza dva za{titna zida (usana i zuba) kako bi se sprije~ilo njegovo pogre{no kori{tenje. [teta koja mo`e biti u~injena govorom ~ak je gora od {tete izazvane kra|om ili financijskom prijevarom. Izgubljen se novac mo`e vratiti ali {teta nanesena govorom vi{e se nikada ne mo`e popraviti. Neki izvori ukazuju da se upravo zbog toga La{on HaRa ne mo`e oprostiti. Hasidska pri~a `ivo opisuje opasnost neprili~nog govora: neki je ~ovjek zajednicom {irio podmukle la`i o rabinu. Kasnije je shvatio da je pogrije{io te ga je po~elo mu~iti kajanje. Oti{ao je rabinu i preklinjao ga da mu oprosti, obe}avaju}i da }e u~initi sve {to mo`e kako bi okajao svoj grijeh. Rabin mu je ovako odgovorio: "Uzmi jastuk od perja, otvori ga i raspi perje u vjetar." ^ovjeku se ova naredba u~inila neobi~nom, ali kako je zadatak bio jednostavan, rado ga je izvr{io. Kada se vratio i ispri~ao rabinu {to je u~inio, rabin mu je odgovorio: "Sada idi i ponovo skupi sve perje. Ne mo`e{ se iskupiti za {tetu koju su tvoje rije~i nanijele jednako kao {to ne mo`e{ ni sakupiti sve perje." Govor se uspore|uje i sa strelicom: jednom kada su rije~i pu{tene, jednako kao i strelica, vi{e ne mogu biti opozvane, ne mogu biti zaustavljene a {teta koju }e izazvati ne mo`e se zaustaviti. [teta koju }e nanijeti ne mo`e se uvijek predvidjeti jer rije~i ~esto krenu svojim putem. La{on HaRa zna~i re}i bilo {to o drugoj osobi, ~ak i ako je istinito, ~ak i ako nije negativno, ~ak i ako nije tajna, ~ak i kada nikome ne nanosi bol i ~ak i ako bi doti~na osoba rekla potpuno isto ako bismo je o tome pitali! Na{ mudraci su rekli da ogovaranje vodi ka krvoproli}u zbog ~ega rije~i koje u Tori slijede za: Ne raznosi klevete me|u svojim narodom! jesu Ne izvrgavaj pogibli krv svoga bli`njega! (Lev 19:16). Pri~a o Doegu Edomcu (I Samuel, poglavlje 21-22) ~esto se koristi kako bi se objasnila {teta koja se mo`e po~initi tra~anjem. Doeg je vidio kako je Ahimelek Kohen (sve}enik) dao Davidu kruh i ma~. Njegov je ~in bio potpuno nevin jer je time `elio pomo}i vi|enom ~lanu dvora kralja [aula. Doeg je dojavio sve {to je vidio [aulu i premda je njegova pri~a bila potpuno istinita, premda u njoj nije bilo ni~ega negativnoga ili tajnoga i premda bi Ahimelek [aulu ispri~ao potpuno istu pri~u da je o tome bio pitan ({to je uistinu i u~inio kasnije), [aul je ipak pogre{no protuma~io ovu pri~u kao dokaz da Ahimelek podr`ava Davida u pobuni protiv njega, [aula, te je zato pobio sve kohene osim jednoga kod Noba. Najte`i od grijeha {irenja vijesti je La{on HaRa koji uklju~uje diskreditiranje osobe ili govorenje negativnih stvari o osobi, ~ak i 5


RUAH HADA[A

AKTUALNO IZ RABINATA

onda kada su te negativnosti istinite. Uistinu, istinite su izjave {tetnije od la`nih jer se ne mo`emo braniti pobijanjem negativnih izjava! Neki izvori (BT Makot 23a i Maimonides u Mi{ne Tora Zakoni Te{uva 3,6) ukazuju da je La{on HaRa po svojoj ozbiljnosti jednak ubojstvu, klanjanju idolima te incestu i preljubni{tvu (jedina tri grijeha koja se ne smije po~initi ~ak ni u svrhu spa{avanja `ivota). Zabranjeno je ~ak i natuknuti ili sugerirati ne{to negativno i osobi. Zabranjeno je re}i ne{to negativno o ~ovjeku ~ak i u {ali. Jednako tako, "sjenom La{on HaRa" se smatra govorenje pozitivnih stvari o osobi u nazo~nosti neprijatelja te osobe jer }e to ohrabriti neprijatelje da o osobi govore negativnosti samo kako bi nam proturje~ili! Onaj koji govori ru`ne stvari koje nisu istinite naziva se "moci {em ra", tj. prenositelj lo{ih vijesti. Takvu osobu smatramo najgorom od najgorih. Osoba koja slu{a tra~eve ~ak je GORA od osobe koja ih pri~a, jer tra~ ne bi bio poguban kada ne bi bilo slu{atelja. U tom kontekstu moram komentirati nedavni sramotni doga|aj kada je novinarka brutalno ponizila sje}anje na {est milijuna @idova ubijenih za vrijeme Holokausta. [okiran sam ~injenicom {to takve osobe djeluju u hrvatskim medijima. To su ljudi koji su svoj imid` i karijeru izgradili slu`e}i se niskim i nasilni~kim jezikom, psovanjem i drugim, sli~nim metodama kako bi povrijedili osje}aje jednih i ismijali druge. Sramotno je, kako za medije tako i za dru{tvo, da takvim ljudima daje makar i najmanje mjesto na kulturnoj sceni. Ako netko takve komentare `eli nazvati "kulturnim", onda s ponosom mogu izjaviti da ja nisam kulturan. Na{i Mudraci su u Talmudu rekli da troje ljudi stradaju zbog La{on HaRa: osoba koja ga {iri, osoba koja ga slu{a i osoba o kojoj se pri~a (Babilonski Talmud Arachin 15b). U `idovskom pravu sve {to netko ka`e je tajno osim ako je bilo izri~ito re~eno druga~ije. Zato u Tori, B-g stalno ka`e Mojsiju: "Govori djeci Izraelovoj i reci im." ili "Govori djeci Izraelovoj i ka`i im." Da B-g nije upravo ovim rije~ima uputio Mojsija, Mojsiju bi bilo zabranjeno ponoviti B-`je rije~i! Jednako tako, ne postoji vremensko ograni~enje ~uvanja tajni. Talmud (Babilonski Talmud Sanhedrin 35a) pri~a o u~eniku koji je poslije 22 godine otkrio tajnu i istoga trenutka bio izba~en iz je{ive.

Najpoznatija knjiga koja govori o zakonima La{on HaRa je Hafec Hajim, djelo rabina Israela Mejira Hakohena iz Radina, grada nedaleko Vilniusa u Bijelorusiji (1838. – 1933.). Ovaj veliki rabin, kojega su zvali jednako kao i njegovu knjigu Hafec Hajim, bio je jedan od predvodnika svijeta Tore u generaciji koja je prethodila Holokaustu. Svoju je knjigu objavio 1873. i nazvao je Hafec Hajim (ljubitelj `ivota) na temelju stiha iz Psalma: O ~ovje~e, ljubi{ li `ivot? @eli{ li dane mnoge u`ivati dobra? Jezik svoj oda zla suspre`i i usne od rije~i prijevarnih! Zla se kloni, a ~ini dobro, tra`i mir i za njim idi! (Psalm 34,12-14) Ova je knjiga najobuhvatnije i najpopularnije djelo koje se bavi pitanjem La{on HaRa. U knjizi je nabrojana 31 zapovijed vezana uz La{on HaRa, 17 pasivnih (zabranjuju}ih) i 14 aktivnih (govore o onom {to se mora u~initi). Svaki put kada netko govori La{on HaRa, on kr{i najmanje 8 zapovijedi. Kr{enje ostalih treba provjeriti za svaki slu~aj zasebno. Na kraju, postoji nekoliko izuzetnih slu~ajeva u kojima je La{on HaRa dopu{ten ili ~ak i nu`an. Na `idovskom sudu – micva je svjedo~iti a ta micva nadilazi op}enitu zabranu preno{enja vijesti. Zato je ~ovjek du`an otkriti podatak, ~ak i onda kada se radi o ne~emu {to je izri~ito re~eno u povjerenju i ~ak i onda ako }e to nekoga povrijediti. ^ovjek je obvezan razotkriti informaciju kako bi nekoga za{titio od direktne, ozbiljne prijetnje. Na primjer, ako netko ~uje za zavjeru u kojoj }e netko smrtno stradati, obvezan je otkriti ovu informaciju. U ograni~enim uvjetima tako|er je dopu{teno razotkriti podatak o ~injenici da se netko upu{ta u odnos u koji se ne bi upustio kada bi raspolagao odre|enim podacima. Na primjer, bilo bi dopustivo re}i ~ovjeku da je njegov budu}i poslovni partner nedostojan povjerenja ili da budu}i bra~ni partner ima neku bolest. Ova iznimka podlije`e va`nim i kompleksnim ograni~enjima; ipak, ako su ta ograni~enja ispo{tovana, osoba koja posjeduje informaciju obvezna ju je razotkriti. Bez obzira na sve ove iznimke, nije dopu{teno obznaniti informaciju, ako se isti cilj mo`e posti}i i bez otkrivanja te informacije. Na primjer, ako se nekoga mo`e odgovoriti od braka zbog drugih razloga, nevezanih uz bolest, onda se ne smije obznaniti postojanje bolesti. 

Zanimljivosti

Godine 1787. u Habsbur{kom Carstvu bio je donesen zakon o obveznim prezimenima: @idovi su morali prihvatiti njema~ko ime i prezime i sve su se mati~ne knjige morale voditi na njema~kom jeziku s upisanim njema~kim imenima i prezimenima. Nakon podjele Poljske, ta se uredba {iri i na Galiciju (1805.), s tim da je starom zakonu dodana jo{ jedna klauzula, koja ilustrira {to se u me|uvremenu doga|alo:

6

§ 3. @idovima nije dozvoljeno uzeti ime plemi}ke ili neke druge istaknute obitelji. Ako se tako ne{to ipak dogodi, takvo }e prezime biti odmah promijenjeno i `idovska }e obitelj, umjesto ovoga, dobiti neko drugo prezime na opisani na~in. Ovog bi se ubudu}e moralo uvijek i svugdje pridr`avati, a to se odnosi i na situaciju u kojoj bi se netko `alio, jer je njegovo prezime preuzeo @idov. 


AKTUALNO IZ RABINATA

RUAH HADA[A

Nisan 5769. Rabin dr. Kotel Da-Don

Dragi prijatelji, {alom! Tijekom ovih dana izme|u Purima i Pesaha `elio bih zahvaliti mnogima u ovom mojem pismu. Hvala svima koji su pridonijeli proslavi blagdana Purima, osobito organizatorici zbivanja, predsjednici na{eg Kulturnog odbora, gospo|i Sonji Samokovliji. Vrijeme je tako|er da uka`emo i na na{eg tajnika, Boruta Ivanu{u, koji na{oj zajednici predano slu`i ve} vi{e od godine dana. Mnogi su radili kako bi ove godine Seder Pesah bio uspje{an i poseban i za to vam svima hvala. Ne mo`emo zaboraviti niti prekrasnu proslavu Sedera Tu Bi{vata 5769. (2009.) tijekom kojeg smo u`ivali u janje}em ro{tilju. @elim zahvaliti i Yitsiku Baradu i njegovoj ekipi (Tamar, Vatroslav, Sa{a i Robert) koji su nam sve to omogu}ili. Me|unarodni dan Holokausta bio je obilje`en s puno po{tovanja u na{oj sinagogi i `elio bih zahvaliti svim uva`enim gostima koji su nas po~astili svojom nazo~no{}u na ovom zna~ajnom doga|aju, a osobito predsjedniku Republike, gospodinu Stjepanu Mesi}u, potpredsjednici Hrvatskog sabora, gospo|i @eljki Antunovi}, potpredsjednici Vlade, gospo|i Jadranki Kosor i gradona~elniku grada Zagreba, gospodinu Milanu Bandi}u. Ve~er prije samoga Dana Holokausta zbio se i jedan sramotni doga|aj koji je {okirao mnoge od nas kada je netko ponovo odlu~io zloporabiti i poniziti Holokaust i njegove `rtve te upotrijebiti vulgaran jezik u govoru o {est milijuna @idova koji su pobijeni samo zato {to su bili @idovi. Ni{ta drugo! Zato sam odlu~io svoj ~lanak u ovom broju posvetiti problemu La{on HaRa. Socijalni odbor na ~elu s g|om Emicom Svoren vrlo vrijedno radi i stalno misli na potrebite u na{oj zajednici, s time oni nastavljaju svetu `idovsku tradiciju oko brige za siroma{ne i bolesne. Neke od njihovih vrijednih ideja su nov~ana podr{ka i Mi{loah Manot za Purim, kao i darovi za Hanuku.

Veselim se mno{tvu aktivnosti koje se odvijaju u na{oj zajednici i koje oboga}uju na{ vjerski i kulturni `ivot. To su novo pokrenuti projekti u na{oj zajednici – Obiteljski [abat i [olet Cafe, Nomamas Ohel, Beteavon koji lijepo ukusno napreduju te s rado{}u i na tome ~estitam Vjerskom odboru, a tako|er i ve} dobro uhodane aktivnosti Kulturnog odbora kao {to su Knji`evni salon, izlo`be i predavanja. Na kraju, ali ne manje va`no, Schmooze Caffe je nedavno proslavio dvije godine svog uspje{nog djelovanja. Zahvaljujem svima na ulo`enom vremenu i trudu u pripremi i organizaciji. Isto tako `elim izraziti zahvalnost i na{oj doma}ici, gospo|i Biserki (Bibi) Kanceljak. Ovih smo dana osvje`ili i na{u ko{er listu na web stranicama Zajednice u suradnji s rabinatima iz Engleske i Njema~ke te sada na njoj mo`ete prona}i bogatu ponudu ko{er proizvoda. Silno me raduje i odaziv na tjedno prou~avanje Talmuda koje smo zapo~eli prije nekoliko tjedana. Uistinu, to je velik izazov ali ujedno i u`itak i izvor ponosa i zadovoljstva na{oj zajednici. Koristim priliku da vas sve pozovem na sudjelovanje i svim mojim tjednim predavanjima i {iurima (srijedom od 18 sati govorimo o tjednoj para{a i responsama a od 19.45 prou~avamo Talmud, traktat Berahot). Za sva pitanja vezana uz odr`avanje mojih {iura, molim vas da nazovete tajni{tvo. Ovo pismo `elio bih zaklju~iti sje}anjem da je ovoga mjeseca, 8. Adara bio jarcajt (obljetnica smrti) na{eg istinski poniznog prijatelja i ~lana na{e zajednice Nikole Gideona Jovanovi}a, Zihrono Livraha. Neka po~iva u miru sa svim pravednicima Izraela.

Va{ rabin, dr. Kotel Da-Don 

Vijesti – Venecuela

Oko petnaestero ljudi napalo je dvojicu ~uvara i upalo u sinagogu i urede zajednice, nave~er posljednjeg [abata u sije~nju, razbacuju}i inventar i svete knjige, te su za sobom ostavili grafite "Ne `elimo ubojice, @idovi van!" Zbog ovog upada {abatnje slu`be su otkazane. Abraham Levy predsjednik `idovskih zajednica Venacuele izjavio je da se osje}aju vrlo nelagodno, prepla{eno i nesigurno, te da se boje ako policija ne poduzme ne{to da }e ovaj atak okura`iti izaziva~e i dovesti do novih napada.

U Venecueli `ivi oko 15.000 ~lanova @idovske zajednice. Chavez je osudio napad na sinagogu u Caracasu, optu`uju}i opoziciju da to ~ini kako bi na{kodila njegovom ugledu. Zapitao se tko od toga mo`e imati koristi osim opozicije, kako bi onemogu}ila njegovo ostajanje na mjestu predsjednika nakon {to mu istekne mandat 2013. godine. Venecuelanski predsjednik Hugo Chavez otjerao je izraelskoga ambasadora i prekinuo diplomatske odnose s Izraelom u znak protesta zbog akcije IDF u Gazi. 

7


RUAH HADA[A

AKTUALNO IZ RABINATA

Odr`an prvi susret Kr{}ansko-`idovskog odbora za suradnju Borut Ivanu{a Zagreb, 1. 12. 2008.

U srijedu, 26. studenoga 2008., u prostorijama @idovske vjerske zajednice Bet Israel na Ma`urani}evom trgu 6 u Zagrebu, odr`an je prvi susret kr{}ansko-`idovskog odbora za suradnju. Inicijativa je potekla od austrijskoga odbora za kr{}ansko-`idovsku suradnju te je inicijativu i organizaciju susreta prihvatila i @idovska vjerska zajednica Bet Israel. Austrijski odbor za kr{}ansko-`idovsku suradnju osnovan je 1956. godine i od tada gradi mostove izme|u `idovske zajednice i crkava u Austriji. Podru~ja djelovanja su obrazovanje odraslih, obu~avanje u~itelja, potpora `upama te vjerska izobrazba. Jedina je organizacija u Austriji koja sura|uje s crkvama na ovom podru~ju i podupire obnovu kr{}ansko-`idovskih odnosa od II. vatikanskog koncila. @idovi i Kr{}ani raznih denominacija ~lanovi su upravnog odbora ove organizacije. Austrijski odbor za kr{}ansko-`idovsku suradnju ~lan je ICCJ (Me|unarodnog vije}a kr{}ana i @idova). U ime ICCJ-a odr`ava stalne veze sa partnerskim organizacijama u ^e{koj, Slova~koj Ma|arskoj i Rumunjskoj. @elja austrijskoga odbora bila je pokrenuti inicijativu za osnivanje ovakve udruge i u Hrvatskoj.

Ovom sastanku predsjedali su g. Himmelbauer i g. Greinert iz spomenutog austrijskoga odbora, te doma}in – Glavni rabin dr. Kotel-DaDon, a od nazo~nih su bili predstavnici Katoli~ke crkve, Srpske pravoslavne crkve, Makedonske pravoslavne crkve, Evangeli~ke crkvene op}ine Zagreb, Saveza Baptisti~kih crkava u Hrvatskoj, Jadranske unije konferencija Kr{}anske adventisti~ke crkve, Crkve svetaca Isusa Krista posljednjih dana, Reformirane kr{}anske crkve, te Crkve cjelovitog evan|elja. Svi prisutni ukratko su prokomentirali svoja gledi{ta po pitanju kr{}ansko-`idovskih odnosa u Hrvatskoj, te se slo`ili da je ovakva inicijativa dobrodo{la, te da se `ele vi{e anga`irati na me|usobnom dijalogu. Nagla{eno je tako|er da je za uspje{nu promjenu ponekih uvrije`enih, a pogre{nih mi{ljenja o pojedinim stavovima bilo kr{}ana bilo @dova, potrebno djelovati ne samo na razini razgovora i sastanaka vjerskih vo|a, nego ponajvi{e djeluju}i i razgovaraju}i sa svojim ~lanstvom. Svi sudionici slo`ili su se da u kratkom roku – od mjesec-dva – daju svoje mi{ljenje i potvrdu daljnje suradnje na ovom projektu – osnivanju odbora za kr{}ansko-`idovsku suradnju u Republici Hrvatskoj. Ured @idovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj 

Aktualnosti

Priop}enje HKK o Izraelu Hrvatska kr{}anska koalicija o{tro se obru{ila na medijsko pra}enje sukoba u pojasu Gaze; ka`u kako se koristi za izno{enje neistina o Izraelu i za opravdanje Hamasova teroriziranja te zemlje. Prema njihovom mi{ljenju, u nekim medijima su iznesene i grube antisemitske teze, a posebno je istaknuta "No}na mora" @eljka Malnara u kojoj je gostovao saborski zastupnik [emso Tankovi}, i Radio 101 zbog dvojice slu{atelja koji su s divljenjem govorili o Hitleru. Oni pozivaju hrvatske medije da se pozabave ~injenicama koje su na strani Izraela, te da se odmaknu od antisemitskih istupa i parola radikalnog islama.

8

bivosti prema Arapima, Palestincima. Optu`uju da Hamas stotine milijuna dolara me|unarodne pomo}i Gazi koristi za financiranje svoje teroristi~ke strukture, naoru`avanje i nasilje te tvrde da je za humanitarnu katastrofu u Gazi glavni krivac Hamas. "Hamas za svoje baze i skladi{ta oru`ja bira {kole, bolnice, d`amije i obiteljske ku}e, ciljano dovode}i u opasnost `ivote nedu`nih ljudi", pi{e u priop}enju te se dodaje kako s druge strane, Izrael nikada svjesno ne cilja civile. Napad Izraela na pojas Gaze opravdavaju du`no{}u izraelske dr`ave da za{titi svoje gra|ane od ubijanja i terora.

"Izrael nikada svjesno ne cilja civile."

Podr{ka Izraelu

Hrvatska kr{}anska koalicija tvrdi kako je glavni cilj Hamasa potpuno uni{tenje Izraela te da je njihov motiv iracionalna, vjerska mr`nja prema @idovima. Izraelsko napu{tanje pojasa Gaze iz 2005. godine nazvali su potezom radikalne mirolju-

"Stvarni, odr`ivi mir mogu} je kad se utemelji na pravednosti, dobroj volji i po{tivanju sva~ijeg prava na `ivot, vjeru i mi{ljenje", pi{e u priop}enju sa zaklju~kom kako Hrvatska kr{}anska koalicija izra`ava podr{ku Izraelu. 


UZ TEMU BROJA

RUAH HADA[A

Soul to Soul

Dimenzije vjere Rabin Dovid Goldwasser Rabin Dovid Goldwasser

Zahvaljuju}i ~injenici da se Ha{em otkrio kroz ~udesa u~injena u Egiptu, narod Izraela dobio je silnu emuna, kao {to je re~eno – "Vaya'aminu baHashem uv'Moshe avdo – i imali su vjeru u Ha{ema i Mojsija" ([emot 14:31). Rebe od Kelma komentira, "yesh emunah v'yesh emunah – ima raznih vrsta vjere". To zna~i da postoje dvije vrste emuna: jedno je vjera postignuta analizom, a druga je stvarna, intuitivna emuna utemeljena na iskustvu. Rebe od Kelma daje nam i primjer. Bio jednom ~ovjek koji nikada u `ivotu nije okusio kruha. Pri{ao mu filozof i objasnio mu pomo}u ispitivanja i razmatranja kako se ~ovjek mo`e nasititi kruhom. Nedugo poslije toga nai{ao je i drugi filozof te mu analizom i nau~avanjem pokazao kako kruh ne mo`e nasititi ~ovjeka. ^ovjek nije znao kome bi vjerovao. Ali, kada je ogladnio, pojeo je kruh i njime se nasitio, mogao se narugati filozofima jer je sada sâm, osobno razumio zahvaljuju}i vlastitim osjetima i iskustvu da se od kruha ~ovjek uistinu mo`e nasititi. Isto se mo`e primijeniti i na pitanja vjere. Ako je ~ovjek do vjere do{ao samo zahvaljuju}i filozofiji, mo`e nai}i neki drugi filozof koji }e mu poljuljati vjeru. Ali, ~ovjek koji vjeruje zahvaljuju}i iskustvu, ima vjeru koja je nepokolebljiva. Upravo je takvu vjeru dostigao Bnei Israel u vrijeme razdvajanja Mora trstikovog. Kao {to je re~eno:"Vayar Yisroel es hayad hagedolah – I Djeca Izralea vidje{e Veliku ruku" ([emot 14:31). Bnei Israel su, u stvari, vidjeli otkovenje [ehine i slavu Ha{ema. Poslu{no{}u Tori i izvr{avanjem micvot ~ovjek mo`e dosti}i takvu razinu vjere. Kada ga dostigne, njegova je vjera nepokolebljiva. ^ak i nakon {to su @idovi svjedo~ili ~uda kriyas Yam Suf te uni{tenje egipatske vojske, trebala im je emuna. Trebala im je vjera koja }e ih odr`ati u vremenu koje dolazi i prolazi.. Trebala im je vjera ~iji trenutni duhovni u~inak i bu|enje koje su iskusili ne}e nestati tijekom vremena nego }e zauvijek biti osna`eni svime {to su vidjeli. ^esto se u `ivotu susre}emo s nadnaravnim. Mo`da smo spa{eni od sigurne smrti, obdareni nevjerojatnim blagoslovom ili smo svjedo~ili nevjerojatnom doga|aju. Isprva mo`da osje}amo silan dug Ha{emu za sve {to smo pro`ivjeli i zato {to nam je dopustio da budemo djelom ~uda. Ali, pre~esto na{a zahvalnost Ha{emu po~inje blijedjeti jer iskustvo gubi svoju privla~nost novoga i na{e misli obuzima svakodnevi-

ca. Bitno je zapamtiti chasdei Hashem te zadr`ati na{u emunah, i jo{ dugo nakon {to se `ivot vrati u normalu nastaviti izra`avati svoju zahvalnost. Boboverski Rebe zt"l bio je ~ovjek koji nije dopu{tao da prolazak vremena umanji njegovu hakoras hatov za Ha{emova ~udesa. Kada je Rebe spa{en od nacista, osjetio je silnu zahvalnost i dug prema Ha{emu koju ga je po{tedio. Toga se trenutka zakleo slaviti melave malka sa svojim Chassidim svaki Motzei [abat kako bi se sje}ao ~udesa koje je Ha{em u~inio za njega. Svaki seudat melave malka, tijekom ostatka njegovog `ivota bila je proslava zahvalnosti kojom se Rebe osigurao da nikada ne}e prestati zahvaljivati Ha{emu za to {to mu je spasio `ivot. HaGaon HaRav Eliezer Gordon zt"l iz Telshe jednom je primijetio da ljudi misle kako sekularisti ne vjeruju ni u {to. To je pogre{no, rekao je. I oni su vjernici ali njihova je vjera pogre{na. Oni ne vjeruju u ono u {to smo mi obvezni vjerovati. Umjesto da vjeruju u prave nevi'im (proroke) oni vjeruju u la`ne proroke. Snaga vjere nalazi se u svakom ~ovjeku kao i svaka druga kochos hanefesh (ljudska sposobnost) koja se mo`e iskoristiti ili za pravedan razvoj i uspjeh ili se mo`e zloporabiti i pogre{no usmjeriti. Snaga vjerovanja je ono {to nas je odr`alo kroz sve ove generacije, ~ak i u najtamnijim trenucima… Onoga dana kada je oslobo|en logor Buchenwald, preko zvu~nika je objavljeno da }e se kasnije toga dana odr`ati posebne blagdanske molitve u jednom od bunkera i da su svi u njima pozvani sudjelovati. Jedan od pre`ivjelih, ~ovjek po imenu Mo{e, pitao se za{to bi ikome uop}e palo na pamet moliti se Ha{emu nakon svih onih u`asa koje su pretrpjeli. Oni to nije namjeravao! Bio je uvjeren da }e se na molitvi pojaviti tek {a~ica ljudi. Ali, kako se pribli`avalo vrijeme molitve, Mo{e je postajao sve znati`eljniji. Uhvatio je samoga sebe kako se prikrada dogovorenom mjestu ne bi li vidio {to se zbiva. Na njegovo silno iznena|enje, cijela je prostorija bila prepuna @idova koji su do{li Ha{emu zahvaliti {to su pre`ivjeli. Vidjev{i to, Mo{e je bio duboko potresen i sam je sebi rekao: "Iako vjera @idova mo`e biti poljuljana, nikada nije izgubljena." Svim prijateljima u Hrvatskoj `elim sretan, zdrav i smislom ispunjen Pesah. Gut Jom Tov! 

9


RUAH HADA[A

IZ BIBLIOTEKE NER MICVA

Meditiranje kroz [ema Arije Kaplan (New Traditions 2, prole}e 1985.) Preveo s engleskoga Voja Jovanovi}, odabrao Rabin Isak Asiel

Postoji obilje dokaza da je meditacija bila {iroko rasprostranjena me|u Jevrejima tokom njihove istorije. Ukazivanja na meditaciju nalaze se u ve}ini jevrejskih tekstova u svim periodima, od biblijskoga do dana{njeg. Talmud na{iroko govori o meditaciji i meditativnom iskustvu, nazivaju}i je "disciplinom ko~ija" (Maase Merkava). Postoje brojni zapisi o velikim talmudskim mudracima, uklju~uju}i i Johanana ben Zakaja, koji su bili posve}eni ovoj disciplini. Talmud tako|e govori o "prvim svecima" (Hasidim ri{onim), koji su provodili ceo sat govore}i "Amida". Iz tog odeljka je jasno da je re~ o meditativnom, a ne o konvencionalnom bogoslu`benom iskustvu. Ipak, od talmudskih vremena meditacija je postala tajna doktrina u judaizmu, koja je iskazivana kroz aluzije i alegorije. Samo kada je neko svestan meditativnih metoda, njemu sadr`ina aluzija i alegorija dobija smisao. Dva glavna dela o meditaciji najverovatnije su objavljena tokom talmudskog perioda. Prvo je Sefer Jecira (Knjiga stvaranja), najzagonetniji tekst jevrejskog misticizma i, tokom vekova, o njemu je napisano preko stotinu komentara. Pa`ljiva analiza pokazuje da je to izuzetno napredno delo o meditaciji. Drugo delo je Hehalot Rabatai (Knjiga ¢Bo`anskih£ odaja), tekst o merkava misticizmu, koji iznosi neke od tehnika u~enja kori{}enih u disciplini ko~ija. Ovo delo je prili~no jasno, me|utim, ukoliko ~italac nije ve} upoznat s meditativnim tehnikama, tekst ostaje u velikoj meri nedoku~iv. U srednjem veku meditacija je bila dobro poznata tehnika, o kojoj su na{iroko raspravljali jevrejski filozofi, posebno u vezi s proro{tvom. Majmonid i Ger{onid su duboko analizirali meditativno stanje, upore|uju}i tako nastale vizije sa onima iz snova. Na~in na koji su ti mudraci govorili o meditaciji svedo~i da je ona bila prihva}ena kao sastavni deo judaizma. Isto va`i za mistike i kabaliste. Mnogo toga je napisano tokom ovog perioda o iskustvima koje je neko mogao da dosegne u meditativnom stanju. Pominju se odre|ene tehnike, mada uvek s nejasnim uputstvima, tako da je sudbina ovog u~enja bila da ostane u uskim okvirima usmenog predanja. Preostale su nam samo izazovne aluzije, bez jasnih ~injenica, osim u jednom slu~aju. Izuzetak je Avraham Abulafija, iz trinaestog veka. Abulafija je bio sporna li~nost zbog brojnih razloga, ne samo zato {to je verovao u svoju mesijansku ulogu. On je u svojim delima izri~ito tvrdio da je prvi koji je zabele`io metode kabalisti~ke meditacije. Iako su mu se savremenici podsmevali, kasniji kabalisti su shvatili da su metode koje je on zabele`io bile prave. U periodu koji je sledio, tokom prva tri pokolenja hasidizma, gotovo da nema objavljenog dela koje ne pominje meditativna i misti~na iskustva. Me|utim, u kasnijim radovima uo~ava se da je misticizam u najve}oj meri izostavljan. I zaista, u brojnim oblastima nakon 1850. godine, razvio se vrlo sna`an antimisti~ki trend. Jedan od poslednjih bastiona jevrejske meditacije je pao i ~itava prakti~na znanja bila su zaboravljena du`e od jednog veka. ^ak je i osnovni re~nik meditacije bio izgubljen. Nau~nici su pisali o jevrejskom misticizmu, ali bez po10

minjanja izvora koji se odnose na meditaciju. Odre|ene re~i koje se na nju odnose bile su pogre{no prevo|ene ili pogre{no shva}ene. Ne samo da je meditacija bila izbrisana iz jevrejske svesti ve} je ona gotovo nestala iz jevrejske istorije.

[ema kao sredi{te meditacije Neko bi mogao pomisliti da [ema mo`e biti savr{ena mantra. Me|utim, Talmud to ne dozvoljava i ka`e da onog koji ponavlja [ema treba u}utkati. Koncept [ema je zamisao o jedinstvu i mora se izgovoriti bez ponavljanja. Iz samog smisla re~i proizlazi da je [ema predstavljala meditaciju. Da je njen cilj bio objava da je Bog jedan, tada bi po~etne re~i "Slu{aj, Izraele" bile suvi{ne. [ema, sama po sebi, ka`e nam da slu{amo – slu{amo i ~ujemo poruku svakom niti na{eg bi}a. Ona nam ka`e da otvorimo sve na{e opa`aje u potpunosti kako bismo do`iveli Bo`je jedinstvo. Tako|e, zna~ajno je da je ime Izrael kori{}eno na samom po~etku izjave. Ovo je ime koje je bilo dato Jakovu nakon rvanja sa an|elom na njegovom putu za Kanan. Prema Tori (Postanje, 32:29), ime Izrael zna~i "onaj koji se bori s Bogom". U Midra{u, kao i u Zoharu, postoje neka razmatranja o tome da li je Jakovljev an|eo bio dobar ili zao, ali su{tina je u slede}em: kada se pojedinac bori sa duhovnim, on sebe otvara prema dobru i prema zlu i mora da se rve sa obe ove sile. Neki tuma~i smatraju da se Jakovljevo iskustvo dogodilo u meditativnom stanju. Oni smatraju da se Jakov nije fizi~ki rvao sa an|elom ve} da je on video duhovno bi}e dok je meditirao. Ime Izrael, prema ovom ~itanju teksta, navodi na pomisao da je Jakov postigao duhovno stanje i da se borio sa svojim do`ivljajem. Zaista, upravo onda kada je neko u meditativnom stanju, on ima dodir sa duhovnim na nivou prisnosti. [ema se usmerava prema tra`iocu i naziva ga po imenu, Izrael. Na narednom nivou, [ema se obra}a "Izraelu" u svakom od nas. To je deo nas koji `udi da prevazi|e granice fizi~kog, deo nas koji tra`i duhovno iskustvo. [ema nala`e ovom "Izraelu" da slu{a – da u potpunosti smiri svoj um i da ga otvori za univerzalnu poruku o Bo`jem jedinstvu. I tek kada pojedinac mo`e savr{eno da slu{a, bez ikakvih smetnji, on se nalazi u meditativnom stanju. Tada [ema ka`e: "Adonaj, Bog na{." Mi shvatamo da je Bog u potpunosti odvojena celovitost koja postoji van oblasti prostora i vremena. Kada ka`emo "Adonaj", mi govorimo o onome {to um ne mo`e da pojmi. I pored toga, u prvoj narednoj re~i mi Njega nazivamo "Bog na{". Shvatamo da mo`emo biti u odnosu sa Bogom i osetiti Njegovu blizinu do te mere da Ga mo`emo nazvati na{im. [ema se zavr{ava sa "Adonaj je Jedan". Ovde ka`emo da bez obzira na koliko razli~itih puteva do`ivimo Boga – oni su svi Jedan i imaju jedan izvor. Shvatamo da postoji osnovno Jedinstvo u univerzumu i izvan njega, i da na{e traganje za transcendentnim jeste upravo to Jedinstvo


IZ BIBLIOTEKE NER MICVA koje tra`imo. U Bogu vidimo potpuno Jedinstvo, Jedninu koja ujedinjuje vascelo postanje. U {to ve}oj meri ovo shvatimo, to vi{e po~injemo da uvi|amo da na samom vrhovnom nivou nema mno`ine. I, ako nema mno`ine, tada smo mi tako|e jedno sa Bogom. Kada izgovorimo re~ "ehad" u [ema, po~injemo jo{ bolje da shvatamo ovaj koncept. Kada se [ema izgovara kao deo jutarnje slu`be, postoje brojni blagoslovi koji je okru`uju. Re~i koje prethode su: "Blagosloven si Ti, Adonaj, Koji izabire narod Svoj, Izrael, u ljubavi." Odmah ispred [ema stoji re~ "ljubav", deo blagoslova koji govori o ljubavi kojom Bog ljubi Svoj narod. I odmah nakon [ema dolazi zapovest, "Ljubi Gospoda Boga svog, svim srcem svojim, svom du{om svojom, svom snagom svojom" (Pon. zak., 6:5). Ovde se govori o ljubavi kojom mi uzvra}amo Bogu. [ema je stavljena izme|u dve ljubavi: Bo`je ljubavi prema nama i na{e ljubavi prema Bogu. Obe ove ljubavi opisuju jedinstvo koje se nalazi u [ema. [ema se mo`e izgovoriti kao molitva ili kao objava vere i nju kao takvu izgovaraju Jevreji {irom sveta. Me|utim, ako se re~i izgovaraju sasvim polako i ako se mentalno pripremimo, [ema mo`e biti krajnje sna`na meditacija. Zaista, sama Tora propisuje da se [ema izgovara dvaput dnevno i ja verujem da je prvobitna namera bila da to bude kratka dnevna meditacija za ceo Izrael. Tehnika se sastoji u tome da izgovaramo re~i vrlo polako, pribli`no jedna re~ svakih petnaest ili dvadeset sekundi. Tokom ti{ine izme|u re~i, zna~enje svake re~i ispunjava na{e unutra{nje bi}e. Lak{e je koristiti [ema za meditaciju nego Amida, jer se glavni deo [ema sastoji od samo {est re~i. Dok se izgovara [ema, najbolje je sedeti zatvorenih o~iju. Telo treba da bude u potpunosti mirno, bez ikakvih pokreta. [ema se mo`e koristiti kao meditacija, bilo da je deo redovne slu`be ili sama po sebi. Najbolje je izgovoriti je kao deo slu`be, jer naro~ito tokom jutarnje slu`be postoje odgovaraju}i redosled i uvod. Prvi od po~etnih blagoslova po~inje sa opisom astronomskog sveta. Um jedri ka suncu, mesecu i zvezdama i dalje, i razmi{lja o beskona~nosti prostora, veli~ini koja prevazilazi mo} poimanja. Um, zatim, prevazilazi astronomski svet i dose`e duhovnu oblast, kada se pridru`ujemo an|elima u njihovoj dnevnoj molitvi Bogu: "Svet! Svet! Svet je Gospod nad vojskama, puna je sva zemlja Slave Njegove!" (Isa., 6:3), i zatim, "Blagoslovena Slava Gospodnja s mesta Njegovog" (Ezek., 3:12). Misao se uspinje sve vi{e i vi{e, pridru`uju}i se najvi{im an|elima u njihovoj potrazi za Bo`anstvom. Zatim, prelazimo na drugi blagoslov, koji govori o svetu ljubavi. Ovde meditiramo o ljubavi kojom nas Bog ljubi i kako nas je pribli`io Sebi kroz Toru i zapovesti. Postajemo svesni ove ljubavi i meditiramo o njoj, uvla~e}i je u na{e unutra{nje bi}e. Tek tada kazujemo [ema. Kada se [ema izgovara kao deo jutarnje slu`be, mi automatski prolazimo kroz sve ove nivoe. Me|utim, ~ak i kada izgovaramo [ema samo kao meditaciju, mo`emo pro}i kroz iste nivoe kao kroz deo na{e pojedina~ne pripreme. U oba slu~aja, [ema postaje ne samo meditacija nego vrhunsko ose}anje ljubavi i bliskosti sa Bogom. Re~ koja odmah sledi u [ema obi~no je prevedena u zapovednom obliku: "Ljubi Adonaja, Boga tvog‌" Ista re~ mo`e se prevesti i kao jednostavna izjava: "Ljubi}e{ Adonaja, Boga tvog." Prema ovom ~itanju i razumevanju teksta, zna~enje re~i je u slede}em: ako poslu{amo i razumemo poruku da je Bog na{ i da On jeste Jedini, mi }emo automatski voleti Boga. Ljubav prema Bogu sledi kao prirodna posledica za ose}anje Njegovog su{tastva i jedinstva.

RUAH HADA[A

Postoji jo{ jedan va`an element u [ema kao meditaciji, koji se odnosi na pravilan izgovor prve re~i sastavljene od slova: {in, mem, ajin. U Sefer Jeciri, {in i mem su opisani kao dva od tri "maj~inska slova". Lako je razumeti za{to {in i mem. [in ima zvuk "s" ili "{"; od svih slova, ono ima zvuk koji je najbli`i belom {umu. Beli {um sadr`i sve talasne du`ine i obi~no se ~uje kao {u{tanje. Na osciloskopu, zvuk "s" }e se pojaviti kao potpuna haoti~na zbrka, bez ikakve strukture. Suprotnost belom {umu je ~ist harmoni~ni zvuk. To je zujanje, poput zvu~ne vilju{ke. Na osciloskopu, on }e se pojaviti kao savr{ena talasna linija, sadr`ina reda i pravilnosti. To je zvuk koji dolazi od mem. Drugim re~ima, {in predstavlja haos, dok mem predstavlja harmoniju. Sefer Jecira ka`e da {in predstavlja vatru, dok mem predstavlja vodu. [in ozna~ava uzavrelo, haoti~no stanje svesti, dok mem ozna~ava smireno, harmoni~no stanje. Ovo je va`no, jer u mnogim meditativnim predanjima zvuk "m" se smatrao kao onaj koji dovodi do smirenosti i unutra{njeg mira. ^ini se da sâm zvuk vodi ka harmoniji kojoj mi te`imo u meditativnom stanju. Zvuk od "s" ili "{", s druge strane, mnogo je bli`i na{oj svakodnevnoj svesti. Zanimljivo je da se "glas tih i tanak" (I Kraljevi, 19:12), kako Elija ~uje Bo`ji glas, prevodi u Sefer Jeciri kao "fini bruje}i zvuk". Stoga se ~ini da je zvuk "m" u bliskoj vezi s proro{tvom. Dve hebrejske re~i koje najbolje usmeravaju um na jedan objekat sa~injene su iz dva "maj~inska slova": {em (ime) i {am (tamo). Obe ove re~i nagove{tavaju prenos iz haosa op{teg ka harmoniji pojedina~nog. Ime razdvaja pojedina~ni objekat iz haosa svih objekata, dok "ovde" razdvaja jedno mesto od haosa na svim mestima. Obe re~i ozna~avaju prenos iz koncepta {in u koncept mem. Jedna ve`ba, o kojoj raspravljaju tuma~i knjige Sefer Jecira, efikasan je na~in za brz i lak ulazak u meditativno stanje. Ona se sastoji od naizmeni~nih promena zvukova {in i mem. Prvo se jedan zvuk izgovara u vremenu normalnog izdisanja. Zatim udahnemo i izgovaramo drugi zvuk u istom vremenskom periodu. Primer je "sssss", udisanje, "mmmmm", udisanje, "sssss", udisanje, "mmmmm" udisanje itd. Udisanje je tiho i predstavlja tre}e "maj~insko slovo" alef (koje predstavlja vazduh). Ovaj meditativni metod naizmeni~nosti izme|u "s" i "m" zvukova uvla~i nas dublje i dublje u zvuk "m". Ako s vremenom ve`bamo ovu tehniku, ostvari}emo sposobnost ulaska u meditativno stanje samo kroz bruj zvuka "m". ^injenica da su prva dva slova [ema, {in i mem, od velikog je zna~aja, po{to prva re~ [ema stvara mogu}nost za prelazak sa obi~ne "{in" svesti u meditativnu "mem" svest. Zohar tvrdi da je ajin iz [ema zna~ajan, jer ima numeri~ku vrednost od sedamdeset, predstavljaju}i sedamdeset razli~itih stvarala~kih sila, po deset za svaki dan. Ovih sedamdeset sila se iskazuje kroz sedamdeset naroda i jezika, kao i sedamdeset potomaka koji su pratili Jakova u Egipat. Uop{te, za sedamdeset se smatra da predstavlja mno`inu koja postoji u neduhovnom svetu. Slu{aju}i poruku jedinstva u [ema, mi dovodimo sve sile u uho i um i sjedinjujemo ih sa Bo`anstvom. [ema se stoga mo`e razumeti na mnogo nivoa. Me|utim, u meditaciji je glavna stvar omogu}iti da osnovno zna~enje svake re~i ispuni um. Tada mo`emo razumeti re~ ne samo intelektom ve} du{om. 

11


RUAH HADA[A

NA[I MIOMIRISI

Besamim Jasminka Doma{

Jasminka Doma{

Polako, ali sigurno ulazimo u prolje}e, mo`da tek s ne{to vi{e o`iljaka, mo`da tek s ne{to vi{e neugodnih do`ivljaja nego {to smo mogli predvidjeti. U svakom slu~aju valja se prisjetiti vremena kad je prije samo nekoliko godina val antisemitizma zapljusnuo Europu, ~ak do te mjere, da je tada{nji premijer, Ariel [aron, pozvao @idove u Francuskoj da presele u Izrael. Nakon toga uslijedilo je razdoblje u kome se sve ~e{}e pisalo i govorilo o protuizraelizmu na desnici i ljevici, kod globalista i protuglobalista. No rat u Gazi pokazao je zapravo {to se krilo iza tih pojmova. Naime, stara mr`nja prema @idovima stigla je u dobro poznatom paketu antisemitizma. Svatko tko je to htio mogao je prepoznati sadr`aj. Upravo u to vrijeme prisjetila sam se razgovora {to sam ga otprilike prije godinu dana imala s poznatim intelektualcem i borcem za ljudska prava @arkom Kora}em koji me tada upozorio na kolanje liste s imenima istaknutih @idova i novinara koji brane istinu i suprotstavljaju se raznim eufeminizmima koji bi trebali zamijeniti rije~i poput teror, nasilje, antisemitizam. Pitala sam se dokle }e te liste biti " samo" u Srbiji i Bosni, kad }e dospjeti do Hrvatske ? Nije trebalo dugo ~ekati. Pojedinci su pokazali vrlo otvoreno {to misle o @idovima, uvijek se tu na|e mno`ina, "oni su takvi ili oni su onakvi". Za neke bilo je i neugodnih iznena|enja i razo~aranja, vjerovali su, tko zna za{to, da neke od tih osoba nikada ne bi napisale ili izgovorili ne{to tako ru`no i gadno o @idovima. Ali, na`alost, prevarili su se. U me|uvremenu {irom svijeta sinagoge bivaju o{te}ene, razorene, zapaljene/spaljene. Postalo je pritom ve} gotovo uobi~ajeno da se `ali {to Hitler nije dovr{io svoj posao. Europa je tu prili~no nemu{ta i sti{ana, dobrim dijelom i zato {to ne zna {to bi sa {a~icom @idova, uvijek za nju malo neugodno razli~itih, nakon {oaha, gle nevolje i glasnih. A da peh bude ve}i u prosjeku i dobro obrazovanih. Ta ista Europa istovremeno ne zna ni {to bi zapravo s desetak milijuna pripadnika islamske vjere koji `ive po europskim gradovima. Oriana Falaci je prije svoje smrti dobacila Europi jednu kovanicu Euroislamija.

12

Williamsona za kojeg plinske komore pa ni {oah nisu postojali. Za tu bratov{tinu, samo je pokr{teni @idov – dobar @idov. Nekako je ispalo u stilu da Papa jedno govori, a drugo radi. No {to }emo? @ivot ide dalje i mo`e i}i dalje samo ako ne zbrajamo, neprekidno, prepreke. Ponekad je mudro napraviti se da ih i nema. To su ve} poznata iskustva pod nazivom: "Kako pre`ivjeti, a ne po{iziti." ^ovjeku do|e da po`eli imati psihoterapeuta, samo kod nas za takve ljude odmah ka`u da su "oti{li na kvasinu". Kako to onda obi~ni 'ljudeki' rje{avaju svoje frustracije i tegobe. Na primjer, voze se javnim prijevozom. Recimo va{a spisateljica svako jutro u|e u gradski autobus, naj~e{}e linija Travno. Gleda {to se doga|a i u~i. Ba{ neki dan, mladi} od tridesetak godina, pri~ao je voza~u kako je nesretan, jer je sino} vikao na svoju curu, ona se rasplakala, oti{la ku}i, a on se sada '`dere' i `ao mu je ne zna kako da to popravi. Nakon samo stanicu, dvije, cijeli se autobus uklju~io u patnje mladog Werthera. Bila je to neka vrsta kolektivne psihoterapije. Onda, recimo, ju~er, ba{ sam potro{ila zadnje kapi svog omiljenog parfema s mirisom boljih i ljep{ih vremena, frizurica je bila O.K., okice nafarbane, i evo me opet u autobusu. Ispred mene stoji ~ovjek u najboljim godinama, svje`e obrijan, s vunenom kapom na glavi. Tko zna za{to sam odmah pomislila na Let iznad kukavi~jeg gnijezda. Preko ramena imao je obje{enu pove}u putnu torbu i glasom ~vrstim i jasno artikuliranim re~enicama pitao je voza~a na kojoj stanici mora si}i jer "danas se moram javiti u zatvor". Nitko od prisutnih putnika ni da bi trepnuo. Tako vam je to u autobusu, jednostavni ljudi ne glume da idu na ludi provod kad su ba{ krenuli u re{t. Jedan drugi ~ovjek po~inje svima dijeliti 'rezance' od papira s odlomcima iz Biblije, da im se na|e, a plavu{a je odlu~no zgrabila prazno sjedalo do ~ovjeka koji sjedi nasuprot njoj i moli je i kumi: "Ostavite me na miru, gospo|o, ja sam prestar za vas."

I ona se sad vrti i vrti pred mudrim europskim glavama koje ~ekaju gdje }e se zaustaviti, ali zasad odgovora nema.

Tako sti`e i moja stanica na kojoj silazim.. Hodam po trnjanskim ledinama, psi ne laju na mene, crne i bijele ma~ke se usput maze, poznaju me, vidim sitne pupoljke, prolje}e samo {to nije. A onda me nasmijao, glavom i bradom iranski predsjednik Mahmud Ahmadined`ad ~ija je zemlja lansirala svoj prvi satelit u svemir s ciljem {irenja monoteizma, pravde i mira. "I sada je to slu`beno zabilje`eno", re~e on.

Papa Bendikt XVI. tako|er se u me|uvremenu pozabavio Holokaustom, ponovno ga osudio, ali i prigrlio lefebvreovsku Sve}eni~ku bratov{tinu sv. Pija X. a me|u njima i biskupa R.

Mo`da }e neki sada pomisliti "pa to je za plakati", a ne dragi moji, smijeh je zdrav, a zdravlja }e vam itekako trebati i to kako je krenulo, na dugi rok. 


KOLUMNA

RUAH HADA[A

Na obalama rijeka babilonskih

Tko je tko (ili {to) Dolores Bettini

Dolores Bettini

Priznajem da sam nakratko podlegla bijesu. Otrovnim percima i palacavim jezi~cima u meni su ga potaknuli raznorazni komentatori i "znalci" bliskoisto~ne problematike i "`idovskoga pitanja" u Hrvata. Namjeravala sam, pa ~ak i zapo~ela, pisati o tome, a onda odustala. Za{to im davati jo{ prostora? Ima ne`idova koji o @idovima i Izraelu imaju bitno druk~iji stav. O takvima treba govoriti. Me|u njima je [panjolka Pilar Rahola – ljevi~arka, politi~arka, novinarka, borac protiv antisemitizma i o{tar kriti~ar zagovornika antiizraelske politike. Pi{e za {panjolski i latinskoameri~ki tisak i dobitnica je zna~ajnih priznanja `idovskih organizacija. Za razliku od velikog dijela hrvatske ljevice, ~ije antiizraelstvo ima korijene u nekada{njoj velikoj ljubavi izme|u SFRJ i Jasera Arafata, ljevice koja se ne bak}e suvi{nim pitanjima, ve} bri`no njeguje svoj tradicionalni "tunel vision", i besramno relativizira sve {to bi moglo poljuljati i dovesti u pitanje njihove postavke, ljevi~arka Pilar Rahola s nekoliko jednostavnih pitanja raskrinkava {panjolske, europske (i na{e, naravno) ljevi~are: "Za{to u Parizu, Londonu ili Barceloni nema prosvjeda protiv islamisti~kih diktatura? Ili protiv diktature u Burmi? Protiv ropskog polo`aja milijuna `ena koje ne {titi niti jedan zakon? [to je s podr{kom `rtvama islamisti~ke diktature u Sudanu? Za{to nikada nema jasne osude teroristi~kih zlodjela po~injenih protiv Izraela? Za{to europska ljevica ne podi`e svoj glas protiv islamskog fanatizma? Za{to ne staje u obranu prava Izraela na postojanje? Za{to je ljevica Europe i svijeta opsjednuta dvjema naj~vr{}im demokracijama na svijetu, ameri~kom i izraelskom, a ne najgorim diktaturama na ovoj planeti?" [to se ti~e slobode i Palestinaca, Pilar Rehola jasno ka`e da se nitko od njih ne pita {to je sa slobodom sirijskoga, jemenskoga, iranskoga ili sudanskoga naroda. Za slobodu Palestinaca ka`e, da ih (ljevi~are) zanima samo kao oru`je protiv slobode Izraela.

Rezultat te "ideolo{ke patologije" je manipulacija medijima, ka`e Pilar Rehola, pa onda mediji ne informiraju, nego propagiraju, pa "svaki ~in izraelske samoobrane postaje pokolj i svaki sukob-genocid". U zaklju~ku Pilar Rehola ka`e da kao ne`idovka ima povijesnu odgovornost boriti se protiv mr`nje prema @idovima i prema njihovoj povijesnoj domovini, Izraelu. "Borba protiv antisemitizma nije du`nost @idova, nego ne`idova." Njezina novinarska du`nost je, ka`e, zalagati se za istinu, a kao ljevi~arka "obvezna sam braniti slobodu, kulturu, gra|ansko obrazovanje djece, su`ivot i zakone s plo~a Saveza koji su postali univerzalna na~ela – na~ela koja islamisti~ki fundamentalizam sustavno uni{tava. ¢...£ Kao ne`idovka, novinarka i ljevi~arka imam trostruku moralnu du`nost prema Izraelu jer ako Izrael bude uni{ten, sloboda, suvremenost i kultura tako|er }e biti uni{tene. Izraelske bitke, ~ak i ako to svijet ne `eli priznati, bitke su ovoga svijeta." Tako pi{e Pilar Rehola dok po europskim gradovima rulja pali izraelske zastave, razbija sinagoge, uzvikuje "@idove u plinske komore", a u Caracasu junaci borbe za "palestinsku stvar" juri{aju na Toru. Kakva hrabrost!! Za to vrijeme se neki doma}i prvaci pisane i usmene mudrosti (uz ~asni izuzetak Frana Vi{nara ~iji ~lanak Ruah u cijelosti prenosi) natje~u u ~ere~enju Izraela, `rtvama progla{avaju teroriste koji desetlje}ima ne uspijevaju u svojoj nakani da Izrael "bace u more", ali koji i te kako uspijevaju svoj vlastiti narod odr`ati u klopci bezumne mr`nje. Neki od tih de`urnih pljuckala nadme}u se i u tome tko }e vi{e isprostituirati pojmove Holokaust i genocid, pa da (na olak{anje mnogih) jednom zauvijek izgube na te`ini i da zlo~in nad 6,000 000 @idova napokon po~ne tonuti u zaborav. 

Vijesti

Rabin

Ovadia Josef, duhovni vo|a sefardske zajednice u Izraelu, donio je odluku na temelju koje je `enama dopu{teno ~itati – pjevati Esterin svitak u prisutnosti mu{karaca, ako nema mu{karca nadle`nog za ~itanje. U malim zajednicama, u kojima je mogu}e da nema mu{karaca koji bi znali na ispravan na~in ~itati tekst, dopu{teno je dovesti `enu koja }e to obaviti na propisan na~in.

Tako|er je dopu{teno `enama, ka`e rabin Josef, pisanje ko{er Esterina svitka. U prilog tome navodi da su u Jemenu prona|ene stare megile koje su pisale `ene. @enama je dopu{teno da se i danas bave time kako bi zaradile za svoju obitelj jer i "`ene su bile dio ~uda" koje megila opisuje. 

13


RUAH HADA[A

KOLUMNA

Pismo voljenoj i starijoj bra}i

@ivijeti za druge Drago Pilsel

Drago Pilsel

Na{ posao nije samo u tome da promoviramo ili obranimo od zaborava jednu kulturu ili interese jedne manjine. Na{ zadatak prima puni smisao kada poma`emo podi}i svijest i raspolo`enje ljudi u vi{i red.

Dugo sam se pitao kakvu korist imaju pisma koja {aljem maloj radiostanici u argentinskoj Patagoniji, u grad mojega djetinjstva, Comodoro Rivadavia, za tjedni program "Shabat Shalom" (emitira se subotom u jutro i traje dva sata), {to ga vode dvije prijateljice `idovskoga porijekla (ginekologinja dr. Regina Gaska i geologinja dr. Adriana Nillni), za svega tridesetak `idovskih obitelji u tome gradu. Sada, kada sam ih uspio posjetiti tijekom dugo odga|anog i jako potrebnog godi{njeg odmora (ovu kolumnu pi{em upravo u Patagoniji, a nisam u`ivao u godi{njem odmoru od 1997.), vidim koliko ta `elja za suradnjom, ta volja da budem solidaran i bratski raspolo`en, zbog ~ega, uostalom, pi{em i za ovaj ~asopis, ima vi{estruku korist i bogato zna~enje. Gostovao sam, naime, u radijskom programu, opisao djelovanje @idova u Hrvatskoj, posebno tuma~e}i sadr`aj na{ega ~asopisa i ciljeve, svima nama va`ne kulturne manifestacije s kojom tako|er sura|ujem – manifestacijom Bejahad, i ostao iznena|en koli~inom telefonskih poziva {to smo ih dobili i kvalitetom dijaloga kojeg smo uspostavili sa slu{ateljima. Po{to dolazim iz Europe i jer sam novinar, bilo je, naravno, jasno {to se od mene tra`ilo o~itovanje u vezi neprijateljstva izme|u izraelskih vlasti i palestinskoga teroristi~kog pokreta Hamas, koji vlada u pojasu Gaze. Bilo je osjetljivih, "{kakljivih", {to bismo rekli, provokativnih pitanja. Ali je bilo jasno da je navedena radioemisija – prisutna u eteru ve} petnaestak godina – uspjela zatomiti antisemitska raspolo`enja, jo{ uvijek, na`alost, aktualna u Argentini, i probuditi zanimanje za bogatu `idovsku kulturu. Posebno je bilo vidljivo da su se slu{ateljima dopale pripovijesti i svjedo~anstva (koja smo ~uli tijekom Bejahada u Opatiji 2007.) o muslimanskim obiteljima koje su tijekom Drugoga svjetskoga rata spa{avale `ivote @idova od nasrtaja nacista i usta{a – ne samo u Sarajevu – naj~e{}e po cijenu vlastite sigurnosti, da bi taj izuzetan izraz solidarnosti i sebedarja bio uzvra}eno presudnim gestama pomo}i kojima su se @idovi odu`ili Sarajlijama tijekom opsade grada u nedavnom ratu. Budu}i sam u pismima, koja {aljem toj radiostanici, pripovijedao i o drugim oblicima uzorne suradnje i sno{ljivosti izme|u @idova na{ega podru~ja i pripadnika drugih nacija i konfesija (s muslimanima, na primjer), imao sam "pripremljen teren" jer me slu{ateljstvo tjeralo da produbim teme koje su ve} na neki na~in poznavali, barem iz tih pisama. @elim re}i: pisma koja sam slao i koja }u i dalje, budem li mogao, slati, stvorila su u Patagoniji zainteresiranu publiku koja je pro{irila

14

vidike i pristala obogatiti vlastiti identitet, jer su neke emisije prenesene u tiskana i druga elektronska glasila, sadr`ajima koja su na po~etku bila namijenjena samo onima u doticaju sa @idovstvom. Dok sam bio gost emisije, ~iji sam svojevrsni europski dopisnik, tretiran sam kao netko tko ne samo poznaje `idovske teme, religiju, filozofiju i povijest toga naroda, ve} i kao onaj koji pripada `idovskom miljeu, kao netko tko je i sam @idov. Bilo mi je ugodno. To je iskustvo oja~alo moju odlu~nost da, ma koliko moj doprinos bio mali, ili ve}ini nepoznat, ostanem prijatelj @idova, da to prijateljstvo u~inim zrelijim i kvalitetnijim, da budem ono {to `elim biti i {to smatram da moram biti – most i poticatelj dijaloga i po{tivanja druga~ijeg. Kao slu~ajni ambasador @idovstva u Hrvatskoj i {ire u Argentini (iako ne vjerujem u slu~ajnosti kada ono ~ime se bavimo jest plod vjere i eti~kog `ivljenja), shvatio sam da su na{i svjetovi, neko} daleki i me|usobno nepoznati, itekako bliski i zanimljivi u svojoj raznolikosti ili egzoti~nosti, kao {to slutim da je mnogima koji ovo ~itaju sam pojam Patagonije privla~an, ili kao {to sam vidio da je stanovnicima argentinskoga juga vi{e nego intrigantno kako `ive i ~ime se bave hrvatski i drugi @idovi. Vi{estruka korist i bogato zna~enje suradnje s medijima na{ih manjina u kojima se poku{ava izgraditi model dijaloga i zagovarati sve ono {to valja u~initi da manjine opstanu i da ih ne proguta val asimilacije, mo`e biti spoznaja novinara koji ide u susret mjestima veseloga djetinjstva, a mo`e, smatram i mora, biti cilj svakoga koji po{tuje ustav na{e zemlje, koji razumije koliko je va`no obogatiti identitet s tradicijama i kulturama drugih i koji daje svoj prilog izgradnji dru{tva u kojem izgovorena ili pisana rije~ postaju znak prepoznavanja suputnika a ne razdvajanja me|u nepo`eljnima i suprotstavljenima. Ako se za Ruah Hada{a i za Bejahad, ~ulo i zna u dalekoj Patagoniji, i ako su na{i poslovi ovdje (odakle vam pi{em) zanimljivi, koliko bi jo{ vi{e to trebalo biti u na{oj domovini i u susjednim zemljama. Na{ posao, naime, nije samo u tome da promoviramo ili obranimo od zaborava jednu kulturu ili interese jedne manjine. Na{ zadatak prima potpuni smisao kada se okre}emo nakon prije|enog puta i vidimo da smo, naj~e{}e nehotice, darovima kojima raspola`emo, kao {to se kamen~i}i sla`u u lijepom mozaiku, podigli svijest i raspolo`enje ljudi u vi{i red. Tamo gdje se razlike cijene i tra`e. Gdje se `ivi za druge a ne samo pored drugih. 


STAJALI[TA

RUAH HADA[A

Zborno pjevanje Boris Havel Boris Havel je hrvatski predstavnik Me|unarodne kr{}anske ambasade u Jeruzalemu. Diplomirao je politologiju i povijest, a na Hebrejskom sveu~ili{tu u Jeruzalemu magistrirao komparativnu religiju. Boris Havel

Nedavna trotjedna izraelska ofenziva na Hamas u hrvatskim je medijima bila pra}ena kao ni jedan drugi sukob na svijetu. Skoro sve na{e novine svakodnevice su pisale o situaciji u pojasu Gaze, a na skoro svim vijestima na radiju i televiziji preno{ena su barem dnevna izvje{}a o broju stradalih. Ta medijska prikazivanja rata otkrila su – ne prvi put – veliku medijsku pristranost i neobjektivnost, alternativno nekompetentnost i neupu}enost, na {tetu Izraela. Novinari su listom, pod dirigentskom palicom politi~ke korektnosti, iznosili jednostran prikaz rata, ~esto citiraju}i izjave Hamasovih vo|a upu}ene europskoj javnosti, a ustrajno ignoriraju}i njihove zlo~ina~ke `ivotopise i poruke namijenjene doma}oj publici. Predla`em da se redakcijski odsjeci hrvatskih medijskih ku}a zadu`eni za pra}enje bliskoisto~nih kriza preimenuju u odsjeke za zborno pjevanje. Kad ve} pozornije prate dirigentsku palicu politi~ke korektnosti, nego tamo{nja zbivanja.

Bio je to pravi festival anticionizma i antiizraelskog sentimenta. Istupi Vedrane Rudan, Miljenka Jergovi}a, @eljka Malnara i saborskog zastupnika [emse Tankovi}a, tom su festivalu dali poseban ton i boju, kao istupi Pavla Kalini}a u vrijeme izraelskog rata s Hezballahom u ljeto 2006. Nikada prije u hrvatskim se medijima nije izlazilo s toliko `estine u kritici Izraela. Objavljeno je mno{tvo teza koje prelaze crtu razdvajanja legitimne kritike poteza dr`ave Izrael od kritike samog njenog postojanja i prava da se brani. Nikada se prije vo|ama teroristi~kih skupina – a Hamas je prvenstveno to – u hrvatskim medijima nisu davale naslovnice za izno{enje svojih propagandisti~kih teza, kao {to je to u~inio Jutarnji list s reporta`om Sandre Milkovi}. Od vremena Titova drugovanja s Arafatom, izvje{tavanje hrvatskih medija o nekoj vanj-skopoliti~koj temi nije bilo toliko pro`eto tanjugov{tinom. Usred toga novinarskog festivala, Hrvati su ostali uskra}eni za prikaz cjelovite slike zbivanja. Mnogima je, dodu{e, bilo svejedno, pokraj doma}e recesije, {to netko ratuje na drugom kontinentu. Od vanjskopoliti~kih tema mnoge je zanimalo samo ho}e li Rus pustiti plin a Slovenac nove ~lanice u NATO. Ipak, dio Hrvata `elio je znati {to se ondje zapravo zbiva, za{to se zbiva i je li Izrael mogao druk~ije postupiti. Ovo posljednje sam ~uo od mnogih s kojima sam razgovarao, i to ne kao retori~ko pitanje na koje se unaprijed zna odgovor. To pitanje u Hrvatskoj nije floskula. Za razliku od nekih drugih sretnih europskih naroda koji misle da se svaki spor mo`e rije{iti ljudskim dogovorom, Hrvati iz tragi~noga nedavnog iskustva znaju da se pokatkad ne mo`e druk~ije. Ono

{to UN proglasi disproporcionalnom reakcijom i prekomjernim granatiranjem ponekad je jedini na~in da se vlastito stanovni{tvo za{titi od terora.

Kompleksni Orijent Taj je, dakle, dio hrvatskih konzumenata medijskih izvje{}a i analiza ostao uskra}en za kvalitetan odgovor. Hrvatska medijska analiza rata u Gazi bila je katastrofalno povr{na, nepotpuna i neto~na. Pri tome ne mislim da su novinari bili nu`no zlonamjerni. Mnogi su, vjerujem, naprosto prepisivali iz izvora koje su smatrali autoritativnima, a autoritativni izvori nisu izlazili iz okvira politi~ke korektnosti. Europska politi~ka korektnost svodi se na raspodjelu krivnje, uz obavezno prozivanje imperijalizma (samo Zapadnog, bez spomena da je imperij s najdu`im bliskoisto~nim sta`em bio turski), ameri~koga unilateralizma u rje{avanju svjetskih sukoba i izraelske pretjerane zabrinutosti za `ivote svojih gra|ana, kao presudnih kriznih faktora, {to je tipi~no postmoderno, kvazimultikulturno ljevi~arsko vi|enje me|unarodnih odnosa. Tako su svi slo`no otpjevali zadane note, bez puno "talasanja". Uz to, mnogima je situacija bila odve} zamr{ena i prepuna kontradiktornih tvrdnja, a oni nisu imali vremena ili volje sami se upustiti u istra`ivanje. A situacija na Bliskom Istoku jest komplicirana. Nema jednostavnog obja{njenja ni jednostavnog odgovora na pitanje za{to je ondje rat, kao {to nema jednostavnog odgovora na pitanje za{to je igdje rat. Svaki crno-bijeli opis tamo{nje ili bilo koje druge stvarnosti bio bi neozbiljan. Op}enito u me|unarodnim odnosima, kao ni u me|uljudskim odnosima, nema crno-bijelih slika, aktera, doga|aja i rje{enja. Uvijek se radi o vi{e ili manje kompleksnim, vi{estranim, nijansiranim situacijama, prepunim isprepletenih pobuda, razloga, ciljeva, okolnosti i slu~ajnosti. Bliski Istok je osobito kompleksan kada se promatra iz suvremene europske perspektive. Kao prvo, ondje je u tijeku dugotrajan sukob u kojem sudjeluje mno{tvo neobi~nih aktera: Arapi, @idovi, Perzijanci, Turci, Kurdi, muslimani suniti, muslimani {ijiti, Alaviti, Arapi kr{}ani raznih denominacija (rimokatolici, pravoslavni, maroniti, protestanti), Kopti, Druzi, Beduini itd. Neki od tih aktera katkad mijenjaju strane. Na primjer, kad je osamdesetih godina Izrael ratovao s PLO-om u Libanonu, libanonski muslimani {ijiti i arapski kr{}ani bili su na strani Izraela. Danas libanonski {ijiti, organizirani u Hezballah, predstavljaju najve}u prijetnju sjevernom Izraelu, a potpoma`e ih Sirija i Iran. Zatim, nisu svi Palestinci Hamas (Hamas je na izborima u Gazi 2006. godine osvojio 76 od 132 zastupni~ka mjesta), a niti je Hamas jedina teroristi~ka skupina me|u Arapima-Palestincima. 15


RUAH HADA[A

STAJALI[TA

Kao drugo, mnogi Europljani imaju tendenciju tuma~iti Bliski Istok na temelju pretpostavke da se ondje razmi{ljaju sli~no kao u Europi. Koncepti kao {to su pragmatizam, sekularizam, racionalnost, demokrati~nost, transparentnost, reciprocitet, samokritika, uva`avanje razli~itosti ili d`entlmenski nastup, va`ni su faktori zapadnja~ke politike i diplomacije. Pa kad Europljanin, novinar, znanstvenik ili diplomat, pristupi Orijentu sa stavom da na istim na~elima po~iva politika i diplomacija Irana, Sirije, Hamasa, Hezballaha ili kleptokratske Palestinske uprave, to dovodi do grde konfuzije. Parafraziraju}i orijentalista Bernarda Lewisa, to je kao kad bi se nogometna utakmica prenosila terminologijom tenisa.

Izraelska okupacija, ameri~ki unilateralizam, zapadni kolonijalizam Kada se radi o Gazi, hrvatski su mediji usrdno slijedili taj politi~ki korektni pristup, koji je odavno kapitulirao pred zahtjevima islamskoga svijeta u tuma~enju arapsko-izraelskog sukoba. Bavili su se humanitarnom katastrofom u Gazi i preno{enjem palestinskih izvje{}a o broju stradalih civila i poru{enih civilnih objekata, od kojih su se mnogi kasnije pokazali neistinitima. Nitko, naravno, ne mo`e ostati neosjetljiv na slike poru{enih zgrada, ranjenih i mrtvih ljudi, a osobito djece. To da je Hamasova ratna strategija kori{tenje civila, pa i djece, kao `ivog {tita i uporaba obiteljskih ku}a, {kola, bolnica i d`amija za skladi{ta oru`ja i nasumi~no lansiranje projektila na izraelska naselja, rijetko se spominjalo. Vedrani Rudan, Miljenku Jergovi}u i ~lanovima zbora sasvim je promaklo da je to bio jedini razlog za `rtve me|u palestinskim civilima. Nakon slika razaranja, ~uli smo kako je razlog Hamasove beskompromisne borbe lo{a humanitarna situacija u Gazi koja je izazvana, poga|ate, izraelskom okupacijom, ameri~kim unilateralizmom i zapadnim kolonijalizmom i imperijalizmom. Mediji su znala~ki obradili i razne aspekte ekonomske, zdravstvene, obrazovne i soci16

jalne nazadnosti palestinskog dru{tva, kao klju~ne neposredne uzro~nike njihova nezadovoljstva. Za tu nazadnost je, politi~ki korektni izvjestitelji su Hrvatima objasnili, kriv svatko drugi osim samih Palestinaca. To {to Palestinci umjesto u ekonomiju, obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i energetiku ula`u u radikalnu religiju, krijum~arenje oru`ja i terorizam, nekako je ostalo nepovezano s razlozima njihove nazadnosti. Mnoga izvje{}a i analize bili su fokusirani i oko sintagme "spirala nasilja". Eh, kad bi samo jedna od zara}enih strana odlu~ila prekinuti je. Pa ipak svi ti aspekti – nazadna ekonomija, oskudno obrazovanje, lo{e zdravstvo, uru{ena infrastruktura i spirala nasilja – imaju svoje mjesto u {irokom spektru razloga iz kojih pojedini Arapi-Palestinci zadovolj{tinu nalaze u teroristi~kim aktivnostima. Zapravo, op}enito govore}i, te{ko bi bilo prona}i neki aspekt iz `ivota Arapa-Palestinaca, ili bilo koga drugoga uklju~enog u neki konflikt, koji bi se mogao proglasiti apsolutno irelevantnim glede motivacije za nasilje. ^ak i biometeorolo{ka prognoza, dnevni te~aj dolara, dan u tjednu, sva|a sa `enom, a pogotovo s nekoliko njih, ili glavobolja, na neki na~in utje~e na svakida{nje dono{enje odluka i postupanje. Barem koliko i prapradjedove nevolje s omra`enim imperijalizmom. Svaki od tih aspekta legitimna je tema novinarskog ~lanka. Istodobno, hrvatski su mediji skoro konsenzualno propustili uo~iti i imenovati apsolutno najva`niji aspekt rata izme|u Hamasa i Izraela; razlog pred kojim su ekonomska, obrazovna, zdravstvena i infrastrukturna situacija u Gazi, spirala nasilja, zapadni imperijalizam, ameri~ki unilateralizam, pa i sam cionizam, tek pri~e s periferije. Promaknuo im je razlog samog postojanja Hamasa; razlog njegove popularnosti me|u mnogim Arapima muslimanima (a ne i me|u Arapima kr{}anima koji `ive pod identi~nim okolnostima), razlog njegove fanati~ne mr`nje prema @idovima i njegova pokreta~ka ideologija: islamski vjerski radikalizam.


STAJALI[TA Neprimije}eni d`ihad Hamasovi dokumenti i propovijedi namijenjeni za internu konzumaciju otkrili bi iznena|enom zbornom pjeva~u – da ih je pregledao, kako je razlog njihove borbe ne{to sasvim neo~ekivano – religija. Hamas, {to je akronim za Islamski pokret otpora, dio je globalnog d`ihada kojim se nevjerni~ki teritorij – {to zna~i neislamski teritorij, koji osim `idovskoga uklju~uje i kr{}anski, hinduski, budisti~ki, ateisti~ki ili politeisti~ki – osvaja za islam. U Hamasovim se dokumentima navodi vjerski motivirano neprijateljstvo prema @idovima op}enito, a osobito prema politi~koj suverenosti @idova u Palestini, bez obzira na veli~inu njihova teritorija. Slijedom toga, Hamasov motiv nije postignu}e nekih pragmati~nih politi~kih ciljeva, primjerice osnivanje palestinske dr`ave na dijelu teritorija koji dr`i Izrael. Motiv je osvajanje ~itavoga Izraela za islam, koji }e jednom svakako zavladati svijetom. Alternativno, u slu~aju neuspjeha, osvajanje sedamdeset crnookih perpetualnih djevica i d`ennetskih prostranstava. Pojednostavljeno, Hamasova je borba motivirana iracionalnom mr`njom, utemeljenom na religijskim mitovima i apokalipti~nim vjerovanjima. Hrvatski novinari iz "ratom zahva}enog pojasa Gaze" nisu te porive ni spomenuli. Oni ne uklapaju u antiameri~ko i antiizraelsko ljevi~arsko vi|enje sukoba. No ima novinara i analiti~ara koji te porive, zbog njihove bizarnosti i morbidnosti, niti ne uzimaju ozbiljno. Takvi i dalje misle da normalan dvadesetogodi{nji palestinski mladi} odlazi u samoubila~ku islamikaza misiju jer si ne mo`e priu{titi iPhone. To su komentatori nogometne utakmice teniskom terminologijom. I jedni i drugi su pjeva~i istog zbora, i me|u njihovim glasovima vlada harmonija.

"Palestinski problem je vjerski problem" Hamas je sve relevantno o svom nastanku, organizaciji, svjetonazoru, stavovima, metodama i ciljevima sve do Sudnjega dana sro~io u svoju Povelju.1 U Hamasovu svijetu, daleko od Jutarnjeg lista i RTL televizije, autori Povelje se nisu morali skrivati iza floskula i eufemizama. Za vrbovanje ubojica-samoubojica u svoje redove, nisu se ni poku{ali pozivati na lo{u kanalizaciju u Gazi ili nemogu}nost kupnje iPhonea, jer zbog tih razloga nitko ne ide u samoubila~ku misiju. Povelju su osmislili kako bi potaknula radikalne vjerske osje}aje i celestijalne ambicije kod dijela muslimana, u kontekstu osvajanja teritorija od @idova. Hamasova krilatica definirana u ~lanku 8. epitomizira cjelokupnu njihovu ideologiju: "Allah je cilj, Prorok model, Kur'an je ustav, d`ihad je put, a smrt za Allahovu stvar je ¢na{e£ najuzvi{enije vjerovanje." U ~lanku 7. Povelje, citira se hadisa iz Buharijeve i Muslimove zbirke koja glasi: "Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok se muslimani ne budu borili protiv @idova. Pa }e ih muslimani ubijati, tako da }e se @idovi skrivati iza drve}a i kamenja. Kamen i drvo }e govoriti: 'O, muslimane, evo @idova iza mene, do|i i ubij ga.' Osim drveta Garkad, jer ono je `idovsko drvo."2 ^lanak 13. obja{njava da "Nema rje{enja za palestinski problem osim putem d`ihada", a ~lanak 15.: "U umove budu}ih nara{taja muslimana moramo utisnuti da je palestinski problem religijski problem, koji se na toj osnovi ima i rije{iti."

RUAH HADA[A

A ako tko ni do 28. ~lanka jo{ nije razumio {to ne valja s Izraelom, tu mu se definitivno otvaraju o~i: "Izrael, samim time {to je `idovski i {to je nastanjen @idovima, prkosi islamu i muslimanima." Osim vjerskih motiva, Hamasova povelja navodi i klasi~ne antisemitske optu`be, prema kojima @idovi, umre`eni u tajne i javne organizacije, {ire nemoral i potkopavaju dru{tva kako bi njima ovladali. @idovske su urote raskrinkane u ~lanku 22. Oni su stajali iza Francuske revolucije, a podigli su i komunisti~ku revoluciju. Izazvali su Prvi i Drugi svjetski rat, napisali su Balfourovu deklaraciju, kroz financijsku kontrolu imperijalnih dr`ava kolonizirali su druge zemlje te eksploatirali njihova bogatstva i donijeli korupciju, a uspostavili su i UN i Vije}e sigurnosti radi lak{eg upravljanja svijetom. Da sam @idov, ne znam bi li me pripisivanje ovako impresivnih postignu}a vrije|alo ili bi mi laskalo. Sve u svemu, zaklju~uje se u Povelji, cionizam "… se ne uste`e od podlih i gnusnih na~ina ostvarenja svojih po`uda. U svrhu infiltriranja i {pijuniranja, uvelike se oslanja na tajne organizacije koje je uspostavio, poput masona, Rotary i Lions klubova, i drugih {pijunskih udruga. Sve te tajne organizacije, od kojih su neke vidljive javnosti, djeluju u korist cionizma i pod njegovim vodstvom, te nastoje uni{titi dru{tva i njihove vrjednote, dokinuti odgovornost, uzdrmati vrline i iskorijeniti islam. On stoji iza raspa~avanja droga i svih vrsta opijata u svrhu nametanja svoje kontrole i ekspanzije" (~lanak 28.).

Hamasov stav prema pregovorima Hamasova je Povelja u svih svojih 36 ~lanaka vulgarno hu{ka~ko {tivo mr`nje prema @idovima, ali i ostalim nemuslimanima. Njome se ~lanovima te skupine nedvosmisleno poru~uje da je njihova vjerska du`nost ubijanje @idova ili mu~eni{tvo tijekom poku{aja. Povelja nije jedini i izdvojeni dokument takve vrste iz Hamasova ideolo{ko-duhovnog laboratorija. Uz nju postoji i mno{tvo propovijedi i pamfleta Hamasovih klerika, od Ahmeda Yassina, ubijenoga Hamasova "duhovnog vo|e" koji je osobno slao teroriste u samoubila~ke misije, do Waela Al-Zarada, Muhsena Abu Ite, ili Junisa Al-Astala koji je predvidio skoro muslimansko osvajanje Rima i pod~injavanje katoli~kog svijeta islamu.3 U svim tim propovijedima i pamfletima poziva se na iste religijske tekstove, poti~e na iste teroristi~ke metode, i zagovaraju isti ciljevi globalnog d`ihada.4 Istodobno se u Hamasovu programu nigdje ne predvi|a mogu}nost dogovora s Izraelcima, uspostava trajnog mira i su`ivot s izraelskom dr`avom, makar ona bila veli~ine Tel Aviva. Nema toga ekonomskog, obrazovnog i zdravstvenog napretka, humanitarnog blagostanja, infrastrukturnog ulaganja i cionisti~kog ustupka koji bi Hamas odvratili od d`ihada i terorizma. Naprotiv, Povelja je izrazito negativna prema mirovnim pregovorima i svakom tra`enju kompromisa. U ~lanku 13. pi{e: "Mirovne inicijative, takozvana mirovna rje{enja i me|unarodne konferencije za rje{enje palestinskog problema, kose se s vjerovanjem Islamskoga pokreta otpora. Odre}i se bilo kojega dijela Palestine zna~i odre}i se dijela religije…" Ako je osvajanje Palestine vjersko pitanje, onda nije ~udno {to se ne dopu{ta pregovaranje s neprijateljem. Ta tko je jo{ ~uo za pregovaranje s vragom? Tko bi normalan na~inio politi~ki ustupak radi postizanja ovozemaljskog mira, riskiraju}i njime onozemaljsku vje~nu osudu? Ne ulaze}i u teolo{ke premise toga argumenta, koji je 17


RUAH HADA[A

STAJALI[TA

@idovima i kr{}anima potpuno stran, objektivan bi analiti~ar ipak trebao prepoznati njegovu politi~ku posljedicu: Hamas, a ne Izrael, strana je koja ne `eli mir, dogovor i su`ivot dvaju vjera i naroda. Hamas je strana koja ne mari za ljudske `ivote izgubljene u sukobu. Hamasu odgovaraju razaranja, uni{tavanja i humanitarne katastrofe jer su sve to znakovi pribli`avanja Sudnjega dana i njihova savezni{tva s kamenjem i stablima u kona~nom obra~unu sa @idovima. No, za sve koji ne dijele Hamasovu viziju posljednjih vremena, Hamas je jedna golema zaprjeka miru u tom dijelu svijeta. Izraelska ofenziva Lijevano olovo je zaprjeka Hamasovim planovima – i zato je to u kona~nici mirotvorna akcija.

Dvostruki kriterij hrvatskih novinara Kad su Srbija i Crna Gora izvr{ile agresiju na Hrvatsku, ve}ina hrvatskih novinara je prepoznala da korijeni velikosrpske agresije le`e u teoriji velikosrpstva. Dokumenti te teorije, od kojih su najpoznatiji Na~ertanije Ilije Gara{anina i Memorandum SANU, postali su neizostavnim dijelom ve}ine analiza agresije na Hrvatsku. ^ak i mnogi novinari lijevo-liberalne orijentacije razumjeli su da razaranje hrvatskih gradova prvenstveno predstavlja ostvarivanje projekta Velike Srbije zacrtanog Memorandumom. Prepoznavanje presudne uloge Memoranduma, dakako, nije isklju~ivalo postojanje i drugih uzro~nika eskalacije rata, kao {to su iznenadna nesigurna materijalna, nacionalna i gra|anska situacija dijela srpskog stanovni{tva u Hrvatskoj, pa i spirala nasilja. I dok se po pitanju ovoga potonjeg vjerojatno moglo vi{e u~initi kako bi se smanjilo nepovjerenje i neprijateljstvo, Hrvatska po pitanju memorandumskog velikosrpstva nije mogla u~initi ni{ta drugo nego ga vojno poraziti. Upravo zbog toga iskustva, konsenzualno ignoriranje Hamasova Memoranduma i stvarnih ciljeva Hamasove borbe od strane hrvatskih novinara predstavlja te`ak propust. Ustvrditi da se nitko osim rijetkih izuzetaka (poput Vi{nje Stare{ine, kolumnistice Lidera, Frana Vi{nara u Vizi i Domagoja Margeti}a, urednika portala necenzurirano.com) nije sjetio istra`iti stvarne razloge Hamasove borbe i Hamasova postojanja, bila bi uvrjeda za njihovu inteligenciju, {to ne `elim. [to mi preostaje za zaklju~iti, osim da je festivalom anticionizma dirigirala politi~ka korektnost. Da su za sudjelovanje na festivalu postojali odre|eni okviri i kriteriji izvan kojih se nije moglo/smjelo/isplatilo iskora~iti ~ak ni po cijenu kompromitiranja novinarskog integriteta. U duhu tipi~ne moderne ljevi~arsko-liberalne agresivne monopolizacije medijskih tuma~enja svega {to se na svijetu zbiva, hrvatski su novinari tijekom rata u Gazi Hrvatima uprizorili kor umjesto nezavisnog novinarstva. S ne{to malo soliranja i improviziranja, slo`no su otpjevali oratorij o izraelskom disproporcionalnom granatiranju civilnih palestinskih ciljeva. Ti opaki Izraelci! Siroti Hamas!

Hrvatska i globalni d`ihad Lo{a informiranost hrvatskih gra|ana o arapsko-palestinskom sukobu nije jedini rezultat postojanja medijskih odsjeka za zborno pjevanje. Neke druge njegove posljedice su jo{ pogubnije. Kao prvo, u slu`benim priop}enjima za europsku javnost, razlozi koje Hamas navodi za svoje teroristi~ke napade su obi~ne la`i. Hamasovim politi~kim liderima je jasno da ukoliko `ele pridobiti europsku politi~ku, financijsku i medijsku podr{ku, ne mogu europskim medijima obja{njavati kako im je Allah zapovjedio da ubijaju @idove dok se ovi ne posakrivaju iza stabala koja }e ih denuncirati. Zato se pozivaju na materijalne, humanitarne i imperijalisti~ke nevolje, koje }e biti rije{ene ako obaspu raketama Sderot, A{kelon i A{dod. Novinari, ve} uvje`bani u potvr|ivanju tih teza – jer se na materijalne, humanitarne i imperijalisti~ke nevolje preko europskih medija `ali i Hezballah, AlKaida, Mahmud Ahmadined`ad i Ba{ar Al-Asad – spremno sve to ponove pred javno{}u koja ih pla}a da bi ju informirali. Time novinari umjesto informiranja javnosti nastupaju kao glasnogovornici teroristi~kih skupina i radikalnih re`ima. Kako opasnost od radikalnog islama ne prijeti samo Izraelu nego i ~itavom Zapadu, uklju~uju}i Hrvatsku, fokus javnosti svra}a se na nebitne stvari nau{trb bitnih. Sre}a je {to Hrvatska nikad nije bila kolonijalna sila pa da, poput Britanije, Nizozemske i Francuske, provede ~etvrt stolje}a u pokajni~kom preispitivanju daleke pro{losti, dok joj multikulturalne centre usred velikih gradova zaposjedaju skupine mud`ahedina. No zbunjena Hrvatska ipak mo`e pridonijeti ciljevima globalnog d`ihada. Mo`e za sve nevolje svijeta okriviti Ameriku i truli Zapad i vratiti se u ideolo{ko okrilje skupine nesvrstanih diktatura. Mo`e se u Vije}u sigurnosti svrstati uz Libiju a protiv Amerike. Mo`e poticati politi~ku, gospodarsku i sigurnosnu suradnju s Iranom i Sirijom. Mo`e jedan od svojih otoka izuzeti iz dr`avno-pravnog poretka Republike Hrvatske i predati ga Kataru. Za sve to potrebno je javno mnijenje cijepljeno protiv razumijevanja da globalni d`ihad uop}e postoji. Kao drugo, kad se za smrt civila koje Hamas koristi kao `ivi {tit, novinari obru{e na Izrael, negiraju}i mu pravo i da se brani i da postoji, oni Hamasovoj strategiji atribuiraju uspjeh. Osim {to ra~una na izraelsko humano postupanje u ratu, Hamas se iza nedu`nih palestinskih civila, `ena i djece skriva i zbog medijskog u~inka koji }e njihova eventualna smrt polu~iti u svjetskoj javnosti. Dio te javnosti je i Hrvatska. Ohrabren neupitnim uspjehom u ovom ratu, Hamas }e i u sljede}em postupiti na isti na~in. Tada }e, zbog svoga licemjernog, pristranog i/ili nekompetentnog pisanja, Vedrana Rudan, Miljenko Jergovi} i sav novinarski pjeva~ki zbor, na ljestvici odgovornosti za smrt palestinskih civila biti visoko ispred izraelskih politi~ara ili vojnika – tik iza Halida Me{ala i Ismaila Hanijea.  1. Stav, Arieh, Ed. Israel and a Palestinian State: Zero Sum Game? Ariel Center for Policy Research, Shaarei Tikva, 2001. (The Charter of the Hamas: 391.-405.). Navode iz Povelje s engleskog preveo B. H. 2. Usp.: http://islamski.net/index.php?option=com_content&task=view&id= 115&Itemid=28 (21. 2. 2009.) 3. Vidi: Hamas in Their Own Voices: http://www.memritv.org/video.html

Ja pak predla`em da se redakcijski odsjeci hrvatskih medijskih ku}a zadu`eni za pra}enje bliskoisto~nih kriza preimenuju u odsjeke za zborno pjevanje. Kad ve} pozornije prate dirigentsku palicu politi~ke korektnosti nego tamo{nja zbivanja.

18

4. Prevedene sadr`aje propovijedi Hamasovih klerika objavljuje MEMRI (www.memri.org) i Palestinian Media Watch (www.pmw.org.il).


STAJALI[TA

RUAH HADA[A

Obmana s Borovja Vatroslav @upan~i} Vatroslav @upan~i}, predsjednik udruge "Reforma za promicanje etike, morala, obiteljskih vrijednosti i ljudskih prava" Zagreb

Ispred Islamskog centra u zagreba~kom naselju Borovje nedavno je odr`an prosvjed zbog izraelske vojne akcije u pojasu Gaze.

osobno s Adolfom Hitlerom dogovorio suradnju u pogledu istrebljivanja @idova na svim podru~jima s muslimanskom ve}inom.

Organizatori su, kako tvrde, htjeli dati potporu Palestincima u pojasu Gaze koji su `rtve bombardiranja, a vrijeme prosvjeda se, slu~ajno ili ne, poklopilo s Hamasovim pozivom na iskazivanje gnjeva protiv Izraela.

Had`i Amin je stric poznatoga protivnika dr`ave Izrael, Yassera Arafata, koji je ~esto potpirivao mr`njom palestinski narod pozivima na sveti rat (d`ihad) protiv @idova.

Osim gnjevom obojenih poruka, ispred d`amije u Zagrebu, ~uli su se i govori ispunjeni neistinama i manipulativnom propagandom. [emso Tankovi}, saborski zastupnik bo{nja~ke manjine, podsjetio je okupljene na doba nacizma kada su @idove ubijali i stavljali u geta te je u govoru poku{ao napraviti poveznicu izme|u nacisti~kog Holokausta nad @idovima i akcije Izraela protiv Palestinaca. Na taj na~in gospodin Tankovi} (ponovno) poku{ava obmanuti hrvatsku javnost, pokazuju}i netrpeljivost prema dr`avi Izrael. No, {to je najva`nije, on namjerno pre{u}uje ulogu njegove vjerske i nacionalne zajednice u Holokaustu na hrvatskom tlu. U NDH je islamska zajednica u`ivala povla{teni polo`aj i veliki utjecaj u tada{njim vojnim snagama. Postrojba kojoj je antisemitizam bio jedan od pogonskih poriva bila je "Hand`ar divizija" koja je djelovala u sklopu SS-a. Postrojba je na tlu onda{nje NDH po~inila osobito brutalne zlo~ine. Osnovao ju je jeruzalemski muftija Had`i Amin el-Huseini, koji je

Potpisom mirovnog sporazuma u Washingtonu `ar te mr`nje pre{ao je s Arafatovog PLO-a na Hamas – teroristi~ku skupinu koja godinama prijeti @idovima istrebljenjem. Zapad je osudio ovu organizaciju od njenog osnutka zbog nebrojenih samoubila~kih i raketnih napada na `idovsko, najvi{e civilno, stanovni{tvo. Za{to gospodin Tankovi} i njemu sli~ni prosvjednici ne podsjete javnost i na nedu`nu izraelsku mlade` koja je u bezbri`noj svakodnevici bila `rtva bomba{a samoubojica istreniranih u kampovima Hamasa u Gazi? Izrael je izgradio zid i krenuo u vojne akcije upravo zbog takvih teroristi~kih napada. U trenutnoj akciji, na`alost, pogibaju civili, ali prvenstveno zato {to ih Hamas u sklopu svoje podmukle strategije koristi kao `ivi {tit. Tankovi}ev poku{aj obmane javnosti mora nai}i na neuspjeh zbog ozra~ja koje u hrvatskoj nije antisemitsko kao i zbog nedavne povijesti sli~ne izraelskoj, kada su hrvatski gradovi bili ciljevi teroristi~kih re`ima slomljenih u legitimnim vojnim akcijama Hrvatske vojske. 

Vijest – Sydney, Australija (JTA) Jewish Agency prihvatila rezolucije o rje{avanju pitanja konverzije, 18. 11. 2008.

U govoru pred federalnim parlamentom u Canberri, Michael Danby, australski zakonodavac `idovskoga podrijetla, zbog korupcije i pronevjere novca prozvao je agenciju UN-a; UNRWA. "Kra|a novca ili njegovo kori{tenje za kupnju oru`ja i poticanja mr`nje zna~i iznevjeriti velikodu{nost Australije", ka`e Danby i pri tome nagla{ava da nije protiv humanitarne pomo}i Palestincima "koji su zbog kroni~ne korupcije palestinske vlasti trpjeli pro{lo desetlje}e". Tako|er dodaje da spomenutu agenciju UN-a "podupire antiizraelska ve}ina u UN-u iz ~isto politi~kih razloga". "Ve}ina zapadnih zemalja donatora zbog o~itih politi~kih razloga nije voljna prozvati UN ili palestinsku upravu zbog kra|e i

pronevjere sredstava u "mo~vari" korupcije i politi~kog ekstremizma koja jest palestinska politika. "Britanska vlada je, me|utim, odnedavno najavila da vi{e ne}e tolerirati takvo stanje." I druge bi vlade trebali zauzeti sli~no stajali{te. 

19


RUAH HADA[A

OSVRTI

Rat i njegove posljedice Fran Vi{nar Preneseno iz Vjesnika

Fran Vi{nar

U Yom Kippur ratu, arapske vojske pobje|ivale su samo na stranicama jugoslavenskog tiska, pa se partija na{la u nezgodnoj situaciji kad su se nakon tri tjedna Izraelci na{li nadomak Kaira i Damaska

Kad god Izrael krene u rat, @idovi {irom svijeta to osje}aju na svojim le|ima. Dobro se sje}am 1967. godine. Izrael pobje|uje na bojnom polju, a antisemitizam di`e glavu negdje vi{e, negdje manje. U onda{njoj Jugoslaviji, dozirano i kontrolirano od vlasti, tajnih slu`bi i partijskih du`nosnika. Veliki Arapi su `rtve (uo~i rata, s pola milijuna vojnika prijetili su da }e zbrisati `idovsku dr`avu), a mali Izrael je agresor i zlo~inac kojeg treba kazniti.

jim tenkovima (predvodio ih je general Ariel Sharon) na{li stotinjak kilometara od Kaira i tridesetak kilometara od Damaska. Te, 1973., cijenu su (ali vrlo diskretno) platili neki @idovi u jugoslavenskoj diplomaciji (obavje{tajni sektor). Kad je Izrael 1978. i 1982. proveo velike operacije u Libanonu kako bi eliminirao vojsku Yassera Arafata od 30.000 ljudi, rijetko se tko usudio javno diviti izraelskim topovima.

Stra{ni poraz egipatske vojske na Sinaju i uni{tavanje kompletnog ratnog zrakoplovstva Egipta platili su i pojedini pripadnici JNA, osobito ako su radili u njezinom sigurnosno-obavje{tajnom aparatu ili kao vojni ata{ei. Premje{teni su na manje va`na mjesta ili su oti{li na dulje bolovanje. I to ne zato {to su se (umjesto }evap~i}ima i bureku) divili izraelskim pilotima, nego samo zato {to su bili @idovi.

U me|unarodne studentske kubove prijateljstva u Jugoslaviji (koja je vi{e napora ulo`ila bore}i se za arapsku i palestinsku stvar nego za vlastiti opstanak) stizala je ispod pulta antisemitska literatura (klasi~ni radovi iz doba Carske Rusije i Hitlerove Njema~ke) koju nisu donosili obi~ni studenti, nego agenti ira~kih i sirijskih tajnih slu`bi. To za jugoslavenski sigurnosni aparat nije bio problem, ali disidenti poput ^i~ka, Budi{e i Tu|mana jesu bili problem.

Dodu{e, tada{nji vojni birokrati ~esto su isticali kako su Izraelci vojno uspje{ni, jer su njihovi vode}i generali u Drugom svjetskom ratu bili partizani u okupiranoj Jugoslaviji, pa su stalno spominjali Moshu Dayana: "Sve {to zna nau~io je kod nas." Izmi{ljotina. Moshe Dayan je pravi "Sabra", @idov ro|en u Palestini i nikad nije imao veze s partizanima. Taj arheolog jednostavno je bio prirodno talentiran za vo|enje strate{kih vojnih operacija (1967. godine u Glavnom sto`eru izraelskih oru`anih snaga @idovi podrijetlom iz Jugoslavije bili su jedino generali David Elazar i Haim Bar Lev, ro|eni Zagrep~anin i kajkavac).

Danas, u hrvatskoj slu`benoj politici nema ni~eg sli~nog. Ali antisemitizma (i to onog psova~kog i politi~ki primitivnog) izvan dr`avnih institucija ipak ima. ^ak se i Sionski mudraci i Hitlerova Moja borba mogu legalno kupiti. Antisemitizam uvijek ja~a kad Izrael bombardira samoupravna palestinska podru~ja ili napada Gazu gdje su teroristi i civili izmije{ani poput {ara leopardove ko`e. U takvim situacijama izraelska vlada mora voditi ra~una o tome da lokalni @idovi i kao pojedinci i kao zajednica mogu biti izlo`eni neugodnostima koje nisu zaslu`ili. S obzirom na to da je izraelski ministar obrane Ehud Barak nedavno izjavio da postoji vrijeme za rat i vrijeme za mir, krajnji je ~as da i kvalitetni mir postane va`no sredstvo u suprotstavljanju antisemitizmu. 

[est godina kasnije u Yom Kippur ratu, arapske vojske pobje|ivale su samo na stranicama jugoslavenskog tiska, pa se partija na{la u nezgodnoj situaciji kad su se nakon tri tjedna rata Izraelci sa svo-

Vijesti

^ak i oni kojima nije ba{ najsimpati~niji Benjamin Netanyahu

nitko ne dvoji da je rat izazvan njema~kom agresijom.

mogli su osjetiti dobru dozu zadovoljstva prate}i njegov intervju na British Television u posljednjem tjednu mjeseca velja~e.

A kao odgovor na Njema~ki "blitz" na London, Britanci su zbrisali s lica zemlje ~itav grad Drezden, spaliv{i vi{e njema~kih civila, nego {to je broj poginulih u Hiro{imi.

Novinar: Kako je mogu}e da je u zadnjem konfliktu broj ubijenih Palestinaca mnogostruko ve}i od ubijenih Izraelaca? Netanyahu: Jeste li sigurni da `elite po~eti s pitanjima u tom smjeru? Novinar: (upadaju}i u klopku) Za{to ne? Netanyahu: Zato jer je u Drugom svjetskom ratu ubijeno puno vi{e Nijemaca nego Britanaca i Amerikanaca zajedno, no

20

Dapa~e, mogu vas podsjetiti da je RAF 1944. poku{avaju}i bombardirati centralu Gestapa u Copenhagenu, s nekoliko bombi proma{io cilj, a one su pogodile Dansku dje~ju bolnicu ubiv{i pri tom 83 male djece. Imate li mo`da neko drugo pitanje? 


OSVRTI

RUAH HADA[A

Mr`nja dovodi do novih pokolja V. Lalo{ U Subotici Nemci i Jevreji prvi put posle 64 godine zajedno obele`ili Dan se}anja na Holokaust

Subotica – Prvi put posle Drugog svetskog rata Nemci i Jevreji obele`ili su, u Subotici, zajedni~ki Dan se}anja na Holokaust. Nekoliko jevrejskih i nema~kih civilnih organizacija iz Vojvodine – Udru`enje Jevreja [alom Tora iz Pan~eva, Dru{tvo za o~uvanje se}anja na Holokaust iz Zrenjanina, Udru`enje Jevreja iz Bele Crkve i Nema~ki narodni savez iz Subotice, u okviru pre nekoliko meseci formiranog Foruma za me|uetni~ki dijalog, organizovalo je u Subotici tribinu posve}enu stradanjima Jevreja i pripadnika drugih naroda Vojvodine tokom Drugog svetskog rata. – Ovaj skup, odr`an u Nema~kom domu u Subotici, iako skroman po broju prisutnih, ima veliki simboli~ki zna~aj – istakao je Rudolf Vajs, predsednik Nema~kog narodnog saveza i potpredsednik Nacionalnog saveta Nemaca u Srbiji. – [ezdeset ~etiri godine je pro{lo i ovo je prvi put da se Nemci i Jevreji zajedno se}aju u`asnog zlo~ina Holokausta. Mi, ovda{nji Nemci, deo smo nema~kog naroda, i kako smo ponosni na sve ono {to je na{ narod stvorio u muzici, u nauci, kulturi, isto tako moramo biti moralno odgovorni i imati dovoljno snage da se suo~imo sa onim {to su Nemci uradili, a {to je zapisano crnim slovima u na{oj zajedni~koj istoriji. Sa zlo~inom se mora suo~iti, zlo~in se mora ozna~iti i zlo~in se mora kazniti. I hvala bogu, zlo~in je ka`njen. A oni koji su se mo`da izvukli, kad-tad }e biti ka`njeni – ni smrt ih ne}e osloboditi moralne odgovornosti i bi}e za sva vremena ozna~eni kao ono {to i jesu – zlo~inci, rekao je Vajs. Aleksandar Velji}, autor knjige o `rtvama "novosadske racije", govorio je okupljenima o mnogim pojedina~nim tragedijama i sudbinama `rtava iz tog vremena za koje se ne zna, ali i o plemenitim i hrabrim ljudima sa druge strane, koji su spasili u tim vremenima

mnoge `ivote, a za koje se tako|e ne zna. On je poru~io da ono {to se doga|alo u [ajka{koj svima ostaje kao velika opomena. – Holokaust je u Vojvodini obuhvatio i Slovene, i Rome, i Jevreje, i Nemce, i Ma|are, i sve one koji su ovde `iveli. Imamo jedan ceo grad u Tisi i Dunavu, u [ajka{koj, u tom trouglu Dunava i Tise. Ali `rtve te racije nas ne pozivaju na mr`nju i osvetu. One nas upozoravaju da svaka patolo{ka mr`nja – a u mnogim krugovima u na{oj sredini se mo`e primetiti patolo{ka mr`nja – dovodi uvek do novih racija, odmazdi, novih pokolja. Vreme je da se tome stane na put. Zato je dijalog jako bitan – ka`e Velji}. – Dijalog }e biti nastavljen, a klju~na tema, zajedni~ka istorija naroda Vojvodine, bi}e sagledana objektivno i uz po{tovanje istorijskih ~injenica – poru~io je Rudolf Vajs, jedan od organizatora ovog jedinstvenog skupa.

Udarac svima koji lo{e misle Tomislav Beker, predsednik Udru`enja [alom Tora iz Pan~eva, i sam nekada{nji logora{ kojeg je sigurne smrti u Jasenovcu spasao upravo nema~ki oficir, napomenuo je da je ovaj skup poruka budu}nosti i budu}im generacijama. – Mislim da smo mi danas jedan nukleus koji treba da se pro{iri po celoj Vojvodini, ali i {ire. Da na najbolji na~in poka`emo da su na{i pogledu uprti u budu}nost, a ne unazad, u vreme mr`nje, tragedije, genocida... Na{ zajedni~ki skup treba da bude udarac svima onima koji misle lo{e Srbiji i Vojvodini... Imamo mi kojekakve obraze, kojekakve frontove po Srbiji koji nas sve zajedno brukaju. Jer Srbija nikad nije bila genocidna. Osnovna misao svega ovoga treba da bude: genocid se ne sme ponoviti – rekao je Tomislav Beker.  21


RUAH HADA[A

OSVRTI

Oriana Fallaci o antisemitizmu (2002. god.) Prijevod sa engleskoga Dolores Bettini

Sramotno je, {to u Italiji povorke pojedinaca odjevene kao kamikaze, ogavno vrije|aju Izrael nose}i fotografije izraelskih vo|a na ~ijim su ~elima nacrtali kukaste kri`eve hu{kaju}i svjetinu na mr`nju prema @idovima. Prodali bi vlastite majke u harem samo da iznova mogu vidjeti @idove u logorima smrti, u plinskim komorama, u krematorijima Dachaua, Mathausena, Buchenwalda, Bergen-Belsena, itd. Sramotno je, {to Katoli~ka crkva dopu{ta biskupu, k tome nastanjenom u Vatikanu, "svetom" biskupu, koji je u Jeruzalemu zate~en s arsenalom oru`ja i eksploziva sakrivenim u posebnom odjeljku njegovog svetog mercedesa, dakle, {to mu dopu{ta da sudjeluje u toj povorci, da uzme mikrofon u ruke i zahvali, u Bo`je ime, kamikazama koje masakriraju @idove u pizzerijama i samoposlugama. On ih naziva "mu~enicima koji u smrt odlaze kao na zabavu". Sramotno je, {to se u Francuskoj – u Francuskoj "slobode, jednakosti i bratstva" – pale sinagoge, teroriziraju @idovi, a njihova groblja oskrvnjuju. Sramotno je, {to se gotovo na svim europskim univerzitetima studenti Palestinci zauzimaju za {irenje antisemitizma; {to su u [vedskoj tra`ili da se povu~e Nobelova nagrada dodijeljena Shimonu Peresu 1994., i da je se ostavi samo u rukama goluba s maslinovom gran~icom u kljunu, tj. Arafatu. Sramotno je, {to su uva`eni ~lanovi tog Odbora, ~iji se izbor, ~ini se, temelji na politici, a ne na zaslugama, uzeli zahtjev u razmatranje i razmi{ljali o njegovu prihva}anju. Do|avola s Nobelovom nagradom i hura za one koji je nisu dobili! Sramotno je, {to talijanske TV stanice, koje kontrolira vlada, pridonose o`ivljavanju antisemitizma pla~u}i samo nad mrtvim Palestincima, a umanjuju}i zna~aj mrtvih Izraelaca. Sramotno je, {to se u televizijskim raspravama nitkove s turbanima ili kafijehom, koji su ju~er hvalili pokolj u New Yorku, a danas veli~aju masakre u Jeruzalemu, Haifi, Netanyi i Tel Avivu, do~ekuje s toliko obzira. Sramotno je, {to je tisak jednako tako ozloje|en jer su u Betlehemu izraelski tenkovu opkolili crkvu Ro|enja, ali se nisu uzrujali kad su u toj istoj crkvi redovnici ugostili 200 palestinskih terorista (me|u njima i razne vo|e Hamasa i Al-Akse), dobro naoru`anih strojnicama i eksplozivom. Sramotno je, {to je jedan poznati dnevni list, na vijest o broju izraelskih `rtava (412) od po~etka 2. intifade, na{ao za shodno naglasiti, u naslovu, da vi{e Izraelaca umire u automobilskim nesre}ama (600 godi{nje).

Oriana Fallaci 22

Sramotno je, {to l'Oservatore Romano, novine onog istog pape koji je ne tako davno ostavio na Zapadnom zidu poruku s isprikom @idovima – optu`uje narod kojih je milijune ubijeno od strane kr{}ana, Europljana. Sramotno je, {to te iste novine pre`ivjelim pripadnicima tog naroda, od kojih mnogi jo{ uvijek nose broj utisnut na ruci, osporava pravo da reagiraju, da se brane, da izbjegnu ponovno istrebljavanje. Sramotno je, {to u ime Isusa Krista (@idova bez kojeg bi svi oni bili nezaposleni), sve}enici iz na{ih `upa ili socijalnih centara ili bilo od kuda, koke-


OSVRTI tiraju s ubojicama onih koji u Jeruzalemu ne mogu oti}i pojesti pizzu ili kupiti jedno jaje, a da ih se ne digne u zrak. Sramotno je, {to su izabrali biti ba{ na strani onih koji su zapo~eli s terorizmom ubijaju}i nas u avionima, na aerodromima, na olimpijadama; a danas se ti isti ljudi zabavljaju ubijanjem zapadnih novinara – strijeljaju ih, kidnapiraju, re`u im vratove, odrubljuju glave. (Poslije objavljivanja mog djela "Srd`ba i ponos" netko je u Italiji isto `elio u~initi i meni. Citiraju}i stih iz Kur'ana, on je u ime Alaha poticao svoju "bra}u" da me ubiju. Zapravo, da sa mnom umru. Budu}i da je to netko tko dobro govori engleski jezik, odgovorila sam mu na engleskom, "F-k you!") Sramotno je, {to je, doslovno, ~itava ljevica, ona ista ljevica koja je prije 20 godina dopustila povorci sindikalista da ostave lijes (upozorenje nalik onome kojim se slu`i mafija) ispred sinagoge u Rimu, zaboravila na doprinos @idova antifa{isti~koj borbi: zaboravila je, na primjer, Carla i Nella Rossellija, Leona Ginzburga, Umberta Terracinija, Lea Valianija, Emilija Seranija; `enu kao {to je bila moja prijateljica Anna Maria Enriques Angoletti, ubijena u Firenzi u 12. lipnja 1944., 74. od 335 `rtava Fosse Ardeatine; na bezbroj drugih ubijenih tijekom mu~enja ili strijeljanih; na prijatelje, u~itelje iz mog djetinjstva i rane mladosti. Sramotno je {to se djelomice krivicom ljevice – ne, upravo krivicom ljevice (mislim na ljevicu koja je zapo~ela svoj kongres pljeskom predstavnicima PLO-a u Italiji, koji ovdje predstavljaju Palestince koji tra`e uni{tenje Izraela) – @idove u talijanskim gradovima opet zastra{uje. A isto je i u nizozemskim, njema~kim i danskim gradovima. Sramotno je, {to, kad nitkovi odjeveni kao kamikaze mar{iraju, @idovi protrnu kao onda u Berlinu za vrijeme 'Krstallnachta', no}i kojom je Hitler zapo~eo lov na @idove. Sramotno je, {to, pokoriv{i se glupanima, podlacima, ne~asnima, i radi njih, krajnje oportunisti~ki oblik politi~ke korektnosti, uobi~ajeni oportunisti – ne, uobi~ajeni paraziti – eksploatiraju rije~ "mir". U ime svjetskog "mira", sada obezvrje|enijeg od rije~i "ljubav" i "humanost", oni osloba|aju upravo jednu stranu mr`nje i bestijalnosti. U ime pacifizma (~itaj: konformizma) kre{tavi glasovi istih onih koji su se ranije klanjali Polu Potu, sad hu{kaju zbunjene, naivne ili upla{ene ljude. Varaju ih, izopa~uju, vra}aju pola stoje}a unatrag, tj. u vrijeme `ute zvijezde na kaputu. Tim {arlatanima je stalo do Palestinaca koliko i meni do njih (do {arlatana), tj. nimalo. Sramotno je, {to je toliko mnogo Talijana i toliko mnogo Europljana za model odabralo gospodina – i ja namjerno koristim tu rije~ – Arafata, tu ni{tariju koja se, zahvaljuju}i novcu saudijske kraljevske obitelji, pona{a kao Mussolini i u svojoj megalomaniji vjeruje da }e u}i u povijest kao palestinski George Washington. Taj neuki ~ovjek, kad sam ga intervjuirala, nije mogao sastaviti ni

RUAH HADA[A

jednu jedinu re~enicu, jednu razgovjetnu misao. Sastaviti to, napisati i objaviti, bila je takva te{ka muka da u usporedbi s Arafatom ~ak i libijski lider Gadhafi postaje Leonardo da Vinci. Taj la`ni ratnik, koji hoda uokolo u uniformi kao Pinochet, koji nikad ne odijeva civilnu odje}u, nije nikad sudjelovao ni u jednoj bitki. On rat prepu{ta, i uvijek je prepu{tao, drugima, odnosno, onim nesretnicima koji u njega vjeruju. Taj pompozni, nekompetentni ~ovjek je, izigravaju}i {efa dr`ave, doveo do neuspjeha pregovore u Camp Davidu i Clintonova posredni~ka nastojanja. "Ne, ne, ja `elim ~itav Jeruzalem." Taj vje~iti la`ac ima trenutke iskrenosti samo kad (privatno) odri~e Izraelu pravo na postojanje, a kao {to sam u svojoj knjizi napisala, la`e svakih pet sekundi. Uvijek igra dvostruku igru; la`e ~ak i kad ga se upita koliko je sati i zato mu se nikad ne mo`e vjerovati. Nikad! Taj vje~iti terorist koji zna samo kako biti terorist (sa sigurne udaljenosti) i koji je 70-ih godina kad sam ga intervjuirala, tako|er uvje`bavao teroriste Baader-Meinhofa. A sada uvje`bava palestinske desetogodi{njake. Jadna djeca. (Sad ih se uvje`bava da postanu kamikaze. Stotina djece-kamikaza spremna je za akciju: 100!) Taj oportunist ~uva svoju `enu u Parizu, brine za nju i obo`ava je kao kraljicu, a svoj narod dr`i u govnima iz kojih ih vadi samo kad ih {alje u smrt. Da ubiju i da umru, kao ona 18-godi{njakinja koja je, kako bi ostvarila jednakost s mu{karcima, opasala se eksplozivom i raznijela zajedno sa svojim `rtvama. Pa ipak toliko mnogo Talijana ga voli – da, ba{ kao {to su voljeli i Mussolinija. I toliko mnogo ostalih Europljana tako|er. Sramotno je, i u svemu tome vidim rast jednog novog fa{izma i novog nacizma – fa{izma i nacizma koji su mnogo zlokobniji i ogavniji jer ga provode i njeguju oni koji licemjerno igraju na strani dobrih momaka, naprednih, komunista, pacifista, katolika i {tovi{e, kr{}ana koji imaju drskosti prozivati ovakve kao ja koji tim ratnim hu{ka~ima treskaju istinu u lice. Da, vidim ih i zato }u kazati sljede}e: tragi~nog i {ekspireanskog Sharona nikad nisam ostavljala na miru. ("Znam da si do{la dodati jo{ jedan skalp svojoj ogrlici", progun|ao je gotovo tu`no kad sam ga do{la intervjuirati 1982.) S tim sam se Izraelcem prepirala ~esto i `u~no, a u pro{losti sam pomalo i branila Palestince, mo`da vi{e nego {to su zavrijedili. Ali ja sam uz Izrael. Ja sam uz @idove. Ja sam s njima sad, kao {to sam bila uz njih kao djevojka – drugim rije~ima, od vremena kad sam s njima bila u rovovima i kad je Anna Maria ubijena. Ja stajem u obranu njihova prava na postojanje, prava da se brane, da izbjegnu drugo istrebljenje. I zga|ena antisemitizmom brojnih Talijana, brojnih Europljana, ja se sramim te sramote koja sramoti moju zemlju i Europu, u najboljem slu~aju, ne zajednicu naroda (tj. Europu), nego nasljednike Poncija Pilata. ^ak i ako svi stanovnici ovog planeta misle druk~ije, ja }u nastaviti misliti ovako. 

Vijesti – Caracas

Venecuelanske vlasti uhapsile su jedanaestoricu mu{karaca, me|u kojima i sedam policajaca, pod sumnjom da su izvr{ili napad na sinagogu u Caracasu, {to je znatno utjecao na porast antisemitizma u Venecueli, re~eno je u nedjelju 8. velja~e 2009. godine.

Iz vladinog ureda javljeno je da me|u 11 osumnji~enih napada~a bio i jedan policajac iz osiguranja sinagoge. Elias Farache, predsjednik venecuelanskog udru`enja @idova, pohvalio je vlasti za brzu akciju i uhi}enja. 

23


RUAH HADA[A

OSVRTI

Palestinski teroristi godinama se kukavi~ki bore – ubijaju}i civile Naida Mihal Brandl ^lanak je objavljen u Ve~ernjem listu

Najnovija epizoda arapsko-izraelskog sukoba odvija se ovih dana u Gazi, a predstavlja izraelski odgovor na osmogodi{nje raketiranje izraelskih civila na jugu Izraela, koje se intenziviralo pred i nakon izraelskom povla~enja iz Gaze, 2005. Upravo je ciljano ubijanje civila glavno obilje`je borbe teroristi~kog Hamasa, koji je tu svoju praksu zapo~eo jo{ 1994. samoubila~kim napadima po gradskim autobusima, 7 mjeseci nakon potpisivanja mirovnih sporazuma iz Osla. Na isti na~in Hamas djeluje i danas, skrivaju}i se iza civila u Gazi. Ka`em arapsko-izraelski sukob, jer smatram kako je precizna terminologija neophodan preduvjet za pravilno shva}anje problematike, a to je opet preduvjet za iznala`enje mogu}eg rje{enja. Tako medijska simplifikacija prikazivanja sukoba kroz palestinskog Davida s pra}kom nasuprot izraelskom Golijatu iza tenkovskog oklopa ustupa mjesto pogledu na zemljopisnu kartu na kojoj se si}u{ni Izrael (otprilike tre}ina Hrvatske) smjestio u Golijatovom naru~ju, odnosno arapskom moru. Islamisti~ki Hamas, u kontekstu ideologije islamisti~kih pokreta u svijetu, ovaj sukob poku{ava podi}i na razinu vjerskog rata s obvezom na d`ihad za oslobo|enje Palestine. Taj sukob sa sobom je donio i razmjenu stanovni{tva: oko 720.000 Palestinaca napustilo je Izrael, u ratu koji su pokrenuli, a izme|u 800.000 i milijun @idova napustilo je arapske zemlje. Danas u Izraelu ve}inu stanovnika ~ine upravo potomci @idova protjeranih iz arapskih zemalja. Sli~no se istih godina doga|alo u Indiji/Pakistanu i diljem Europe – desetine milijuna ljudi pomicalo se preko modificiranih ili granica novostvorenih dr`ava. Danas jo{ jedino arapske zemlje svoju arapsku bra}u dr`e po izbjegli~kim logorima, obja{njavaju}i im da im je jedini izlaz uni{tenje Izraela; ne smiju napu{tati izbjegli~ke logore, nemogu}e im je dobiti dr`avljanstvo, u Libanonu su ograni~ena zanimanja, kojima se smiju baviti... lista je poduga~ka. Palestinske izbjeglice imaju i svoju posebnu UN agenciju – UNRWA-u. Za sve ostale odgovoran je UNHCR. Promatraju}i ovaj najnoviji rat iz perspektive @idova u dijaspori, zabrinuti smo za na{e sestre i bra}u u Izraelu. Zabrinuti smo za njih kao i proteklih osam godina, zbog svakodnevnog granatiranja iz Gaze. Prije nekoliko dana raketa Grad (kineska verzija 'ka}u{e') pala je na dje~ji vrti} u A{dodu i potpuno ga uni{tila, a to nije prvi put. Kasami su ve} padali na vrti}e, {kole i fakultet u Sderotu. Ka`u da se nije dogodilo, ako nije bilo u medijima. Na`alost, jest. U ~etvrtak je na sjeveru Izraela raketom pogo|en stara~ki dom. Hrvatski mediji objavili su samo da je ga|an sjever Izraela. Istovremeno, intenzivirali su se napadi na `idovske pojedince i institucije u Europi. Zajedni~ko granatiranju izraelskih gradova i 24

ovim napadima je – {to su ciljevi civili. Mi u Europi godinama slu{amo tezu kako oni, koji napadaju na{e sinagoge, {kole, pozivaju na bojkot `idovskih trgovina... ka`u da izra`avaju svoj anticionisti~ki stav i kako nemaju ni{ta protiv @idova. Zato su, valjda, islamisti u Belgiji i Velikoj Britaniji radili spiskove `idovskih intelektualaca za odstrel. [to Bernard-Henri Lévy ima s okupacijom? Kakve veze s tim ima sinagoga u Toulousu? U Danskoj, ravnatelji {kola dobili su naputak da u {kole s odre|enim brojem imigrantske djece ne upisuju `idovsku djecu iz sigurnosnih razloga. Kakve uop}e ima veze izme|u terorizma, ~iji su cilj @idovi u Europi, ili Izraelci u Izraelu s okupacijom, kad je terorizam 47 godina stariji od okupacije (zapo~eo je jo{ 1920.), a Fatah 8 te PLO 3 godine stariji od [estodnevnog rata, ~ija je posljedica izraelska uprava Spornih teritorija Judeje, Samarije i Gaze, odnosno Zapadne obale i Gaze. Jo{ jednog rata u kojem se Izrael uspje{no obranio. Zanimljivo je i to da u razdoblju od 1948. do 1967. godine arapska dr`ava u Palestini nije ni osnovana, ve} su ta podru~ja anektirali Transjordan/Jordan, odnosno Egipat, a PLO se tih teritorija u svojoj povelji odrekao. Bilo bi smije{no da nije tragi~no vidjeti spregu islamista i ekstremne ljevice na navodno antiizraelskim prosvjedima diljem Europe, jer su pripadnici ekstremne ljevice prve mogu}e `rtve re`ima modeliranog po islamisti~kim idealima – kao ateisti, za razliku od nas ostalih monoteista, oni nisu u mogu}nosti biti gra|ani drugoga reda, ve} je pred njima jednostavan izbor – konverzija na islam ili smrt. Tim postaje jasno da se i takve razlike mogu prebroditi kad je zajedni~ki nazivnik u pitanju, a to je netrpeljivost prema @idovima. Ka`em navodno antiizraelski prosvjedi jer parole na istima zvu~e malo druga~ije: From the river to the sea, Palestine will be free; Palestina je na{a zemlja, @idovi su na{i psi; Hamas, Hamas, @idove u plin... Hrvatska na sre}u ne slijedi europske trendove kad je o ovakvim trendovima rije~; ipak, neophodno je spomenuti izjavu saborskog zastupnika iz redova SDA, [emse Tankovi}a, iz 2006. da su ameri~ki @idovi kreatori teroristi~kog napada na Svjetski trgovinski centar u New Yorku 2001. kao i najnoviju, istog autora, od 2. sije~nja 2009. kad je usporedio Hitlerov Reich s dana{njim Izraelom rekav{i kako je u Var{avi taj Hitler napravio geto u kojem se dogodio otpor lokalnih @idova te da se ista stvar, koja se doga|ala u Var{avskom getu, danas doga|a u Palestini te zaklju~io kako je onaj, koji je u Var{avskom getu bio `rtva, danas je zlo~inac. Prema definiciji antisemitizma od strane Europske komisije, koja je poku{ala razgrani~iti legitimnu kritiku Izraela od antisemitizma, usporedba izraelske politike s onom nacisti~ke Njema~ke – jest antisemitizam. 


OSVRTI

RUAH HADA[A

Odabrano za Ruah Iz intervjua {to ga je ambasador Izraela Shmuel Meirom dao na radiju 101 3. velja~e 2009.

Shmuel Meirom

@elim vjerovati da gospo|a Rudan, koju osobno ne poznajem, nije lo{a osoba. Tako|er mislim da nije svjesna ~injenice da ono, {to je rekla u TV emisiji, predstavlja o~it antisemitizam. Jer, kakva veza postoji izme|u politike Dr`ave Izrael tijekom operacije u Gazi i Auschwitza? Usput re~eno, dvadeset posto stanovni{tva Izraela nisu @idovi. Izraelski vojnik koji je ubijen pro{loga tjedna na granici s Gazom (i to je opet bila provokacija jedne islamisti~ke organizacije), bio je musliman. Stoga, da li svaki put kada Izrael u~ini ne{to {to se nekome ne svi|a, za to smijete optu`iti sve @idove i pozvati u sje}anje Auschwitz i Holokaust? Oni koji imaju prigovore na Dr`avu Izrael slobodno se mogu obratiti slu`benim izraelskim predstavnicima. Ne}u kriviti nikoga tko misli da je moja zemlja u~inila ne{to lo{e. Bit }e mi drago da razjasnim detaljnije kompliciranu problematiku Bliskoga istoka onima kojima ona nije poznata. Kada pove`ete ono {to Izrael ~ini sada s Holokaustom i koncentracijskim logorima, vi ste antisemit jer u povijesti ne postoji presedan etni~koga ~i{}enja kakvo su nacisti u~inili nad @idovima. Izrael nema namjeru, i nikada nije imao namjeru eliminirati Palestince kao narod.

Za vrijeme TV emisije, gospo|a Rudan ispri~ala je vrlo dirljivu i tragi~nu pri~u o palestinskome dje~aku po imenu Yechia koji je ubijen tijekom operacije u Gazi. Ja osobno duboko `alim zbog ove stra{ne tragedije kao i svih izgubljenih `ivota civila koji nisu umije{ani u sukob. Da li gospo|a Rudan zna koliko je izraelskih "Yechia", koliko malene djece i tinejd`era ubijeno kada je Hamas slao bomba{e samoubojice u izraelske autobuse i disko klubove? Da li je njihova krv manje va`na? Da li je to manje tragi~no? Da li je itko ~uo gospo|u Rudan u to stra{no vrijeme? [to se ti~e strahova gospo|e Rudan za svoju djecu, svoj dom i sebe, kao {to je izjavila u lokalnim medijima, mogu joj re}i: "Opustite se. Niti jedan Izraelac, i, dajem si slobodu re}i, niti jedan pripadnik `idovskoga naroda, ne}e vam nauditi. Me|utim, ne bih vam preporu~io da o Hamasu ili Hezbolahu govorite na na~in kako ste govorili o `idovskome narodu. U tome slu~aju, stvarno biste imali razloga bojati se za svoju djecu, svoj dom i za sebe osobno. Mo`da ste ~uli za pisca po imenu Salman Rushdie. Eto, `idovski narod ne izdaje fatwu za one koji govore protiv njega." 

AKTUALNOSTI

Izdvojili smo za vas Iz Jerusalem posta prevela Dolores Bettini

Dvojica vojnika prolaze vijugavim ulicama grada Gaze, vode}i ra~una o skrivenim minama. Njihov je cilj hvatanje Hamasovih terorista i pronala`enje spremi{ta Kassam i Grad raketa i ostalog oru`ja. Dolaze do raskri`ja, dogovaraju ho}e li krenuti lijevo ili desno i pred njima se odjednom pojavi `ena od glave do pete odjevena u crno. "Idite onim putem", re~e pokazuju}i nadesno. Iz nekog razloga, vojnici je poslu{aju. Nakon nekoliko sekundi za~uju iza sebe, iz pravca kojim su zamalo krenuli, sna`nu eksploziju. Eksplozija je raznijela ku}u i uni{tila sve u njenoj blizini. Dvojica vojnika pitaju `enu u crnom tko je. "Ja sam pramajka Rahela", re~e, misle}i time na voljenu Jakovljevu `enu.

Ta pri~a, bila ona istinita ili ne, po~ela je kru`iti internetom, SMS-ovima, e-mailovima i od usta do usta. Ubrzo je postala urbana legenda. Vjernici su skloni pripisati metafizi~ku dimenziju borbama u Gazi. Dva i pol tjedna provedena u operaciji "Lijevano olovo", vjera je bila sastavni dio morala mnogih vojnika. "Obasipali su nas molbama, i religiozni i sekularni, kibucniki, studenti je{iva, Sefardi i A{kenazi", i imenima vojnika za koje je trebalo moliti, ka`e rabanit Grossman, ravnateljica @idovskog informacijskog centra iz Mea [e'arima. Haredi organizacija je otvorila za vojnike poseban, "vru}i telefon". Inicijativa koju su podr`ali Bostoner rebe, rabin Levi Jichak Hrovitz i Glavni rabin Rehovota, rabin Simha Hakohen Kook, povezala je vojnika, koji sudjeluje u borbama u Gazi, s osobom koja moli za njegovo zdravlje i dobrobit. 25


RUAH HADA[A

AKTUALNOSTI

Samo vojnici sudionici u borbi ili oni ~iji su ~lanovi obitelji ili prijatelji sudionici u borbama, dobili su tu posebnu duhovnu za{titu od terorista Hamasa. "Tisu}e su se javile Centru koji je usmenim putem i slanjem e-mailova obznanio uslugu", ka`e Grossman. "Ljudi iz vjerskih zajednica rali~itih struja, od pripadnika zajednice religioznih cionista Bnei Akiva do onih iz zajednice anticionista Eda Hahereidit, volonterski su molili za vojnike", dodaje Grossman. "Me|u na{im 'moliteljima' ima studenata je{iva Mir, Kol Tora, Ponevezh i Hebron, stanovnika Mea [e'arima, studenata Beit J'a'kov seminara kao i polaznika vjerskih {kola i ulpanot", ka`e Grossman koja nije `eljela re}i ime jer "dobra djela je najbolje ostaviti skrivenima". "Vojnici svih `ivotnih opredjeljenja i razli~itog porijekla, vjernici i sekularni, tra`ili su da za njih molimo", rekla je. "Ba{ neki dan ~itav bataljun vojnika, netom prije ulaska u Gazu, dao nam je sva imena. Dodavali su jedan drugome telefon, sekularni i vjernici – ni jedan od njih nije odbio. Ljudi se mogu neslagati politi~ki ili ideolo{ki, ali nitko nema ni{ta protiv molitve." Prema rije~ima jednog rabina IDF-a, stacioniranog s vojnicima Golani i Kfir brigada u blizini Ce'elima u Negevu, gdje se pripremaju za ulazak u Gazu, me|u vojnicma vlada strahovita potreba za bilo ~ime duhovnim. Rabin, koji je `elio ostati anoniman jer mu glasnogovornik IDF-a nije dao dopu{tenje da govori s novinarima, ka`e da je vi{e od 1.500 setova cicita (komada odje}e s resama na sva ~etiri ugla koju mu{karci vjernici odijevaju ispod ko{ulje) raspodijeljeno vojnicima koji su `eljeli da ih obavija segula (duhovna za{tita) micve". "Cicit je nebeski neprobojni prsluk", dodaje rabin. Novac za nabavku cicita je prikupio Radio kol Haj, religiozna radiostanica. "Razumljivo je {to se mnogi vojnici, suo~eni s ratovanjem okre}u Bogu", ka`e rabin. 26

U Golani brigadi velik je postotak vojnika Sefarda koji mo`da ne nose kipa stalno, ali koji se sna`no uzdaju u Boga. U vremenima kao {to je ovo, kad se suo~avaju s ratnim opasnostima, njihova religioznost dolazi do izra`aja. Desetine vojnika ovdje nose sa sobom u borbu psalme kao jo{ jedan oblik duhovne za{tite. Neki ~ak nose dvije knjige za dvostruku za{titu", ka`e on. Rabin dodaje da su brojni gostuju}i predava~i i rabini posjetili vojnike kako bi im podigli moral prije odlaska u borbu. Na njih je to ostavilo dubok dojam. Rabin Aharon Pruss, koji vodi podru`nicu Habada namijenjenu vojnicima IDF-a, ka`e da se posebnu pa`nju pridaje poticanju vojnika da izvr{avaju micvu t'filin. "Rebe (pokojni rabin Menahem Mendel Schneerson) je rekao prije [estodnevnog rata da t'filin vojniku u opasnim vremenima pru`a posebnu za{titu protiv naroda", ka`e Pruss koji navodi biblijski stih u kojem se ka`e da narodi svijeta strahuju od @idova kad stavi t'filin. "Kad na{i emisari do|u k vojnicima, ogromna je potra`nja za stavljanjem t'filina. Stoje u redu kako bi izvr{ili micvu, iako ga u ina~e ne stavljaju." Ka`e da se kao jo{ jedan oblik duhovne za{tite svakom vojniku namjenjuje jedno slovo iz svitka Tore – {to je u postupku pisanja – a koje odgovara njegovom imenu. Pruss ka`e da se to vjerovanje zasniva na stihu iz Knjige Danijelove. Grossman dodaje da se iz prve ruke uvjerila kako su molitve za vojnike pomogle. "Jedan vojnik iz sekularnog kibuca za kojeg smo molili, bio je pogo|en u le|a", prepri~ava Grossman. "Ali zrnio je pro{lo kroz njegovo tijelo, a da nije pogodilo kralje`nicu. Ve} je otpu{ten iz bolnice. Uop}e ne sumnjam da su sve te molitve pomogle na{im vojnicima", ka`e. "I daj, Bo`e, da to {to smo se unato~ svim razlikama ujedinili u molitvi, pomogne pribli`iti kona~no izbavljenje i dolazak Mesije brzo i za na{eg `ivota. 


E[ET HAJIL – @ENA OD VRIJEDNOSTI

RUAH HADA[A

Mirjam Sa www.visionvoices.org prevela Dubravka Ple{e

Za razliku od proro~anstava svojih kolegica-proro~ica, Deborina su proro~anstva pomalo amorfna. U komentarima – Suci 4:6 – R. David Kimhi (Radak) tvrdi da je Deborina proro~ka poruka vjerojatno bila va`na samo slu{ateljima njezina vremena te da se nije bavila predvi|anjem zbivanja budu}ih vremena. Time mo`emo objasniti i primjetan Deborin izostanak iz biblijskog teksta. Ipak, proro{tvo je pitanje vizije i svih sedam `ena nabrojanih u Talmudu bile su `ene vizije. Svaka od njih se izdigla iznad svojih osobnosti te je uz sebe podigla i druge. Ovakvo pona{anje vo|e upravo ih i ~ini najpoznatijim proro~icama. Debora predstavlja jedinstven i veli~anstven primjer takvoga vo|e. Bila je proro~ica, sutkinja i predvodnica vojske, ona koja je pozvala Baraka, zapovjednika izraelske vojske na mobilizaciju trupa u svrhu pobjede. Rabini su imali problema sa sve tri dimenzije Deborina polo`aja, ali su zaklju~ili da je njezina vrijednost izdvaja u potpuno novu, samo njezinu kategoriju te na taj na~in potvrdili njezinu vrijednost. Debora je `ena, proro~ica. Kakva je narav Deborinih proro~anstava? Debora je prorokovala sudbinu Izraela i sudila Izraelcima. Ali, nije li uz nju bio i Pinhas, sin Eleazara? Pozivam nebesa i zemlju za svoje svjedoke… prema djelima ~ovjeka, duh sveti po~iva na njemu (Seder Eliahu Rabbah 10:1). Deborina blizina Bo`anskom dodatno je nagla{ena u izvorima koji govore o ~udesima {to su se zbila pod njezinim okriljem:

je Barak pozvao Zebuluna i Naftalija. Deset tisu}a ljudi po|e za njim, a i{la je s njim i Debora (Suci 4: 6-10). Rabinska literatura raspravlja o pitanju je li Barak bio Deborin mu` i prevladava mi{ljenje da jest. Zahvaljuju}i tome, mo`emo postaviti pitanje koje je o~ito – za{to u ovom trenutku nisu bili zajedno? Radak (Suci 4:6) odgovara da se ona odijelila od svog mu`a kako bi mogla primiti dar proro{tva. Debora je, kao i ostali velikani proro{tva, svoj privatni `ivot morala `rtvovati u korist proro~ke karijere.

Mirjam Mirjamini ritmovi Uvod Drama Izlaska svoj je vrhunac dosegnula dijeljenjem Mora trstikovog i sigurnim prelaskom naroda Izraela kroz podivljale valove. Taj je trenutak slavlja u Petoknji`ju zabilje`en u pjesmi koja se harmoni~no pjeva dvoglasno: glasom Mo{ea i njegove sestre Mirjam. Mo{eovu dobro poznatu "Pjesmu mora" u cijelosti navodi Petoknji`je dok se na prvi pogled ~ini da je Mirjamina pjesma samo refren koji ponavlja Mo{eovu odu: "Tada Aronova sestra, proro~ica Mirjam, uze bubanj u ruku, a sve `ene pridru`e joj se s bubnjem u ruci i ple{u}i. Mirjam je za~injala pjesmu: 'Zapjevajte Jahvi jer se slavom proslavio! Konja s konjanikom u more je survao'" (Izlazak 15:20-21).

"Ba{ kao {to je Presveti, da je blagoslovljen, ~inio ~udesa uz pomo} plemena Jude i Benjamina na Moru trstikovu, tako je ~inio ~udesa i uz pomo} glavara plemena Zebuluna i Naftalija pod vodstvom Debore" (Zohar, Beshalach 5).

Iako ograni~en samo dvama stihovima Petoknji`ja, portret Mirjam koja pobjedonosno predvodi `ene izlaska u pjesmi i plesu, zauvijek je ostala utisnuta u kolektivnoj svijesti izraelskoga naroda.

Kohelet Rabbah dalje potvr|uje uklju~enost Debore u ~udesa nagla{avaju}i njezino partnerstvo s Barakom.

Mirjamino vodstvo

Debora i Barak pretvorili su no} u dan, kao {to je re~eno: "Toga dana Debora i Barak, sin Abinoamov, zapjeva{e ovu pjesmu." Rabi Pinhas i Rabi Hilkiah u ime Rabina Simona reko{e: "[est se ~uda zbilo u taj dan: toga su dana stigli, toga je dana ona (Debora) poslala po njega i poslala ga za poslom, toga su se dana borili u bitci, toga je dana ubijen Sisera, toga su dana podijelili ratni plijen i toga su dana zapjevali pjesmu" (Kohelet Rabbah 3:17). Ovaj Midra{ isti~e da se njihovo zajedni{tvo u ~injenju ~udesa vidi u njihovom zajedni{tvu u samom tekstu Petoknji`ja. "Pozvala je Baraka, sina Abinoama iz Kede{a Naftalijevog i rekla mu: 'Gospod, B-g Izraelov zapovjedio je: Idi, uspni se na goru Tabor i povedi sa sobom deset tisu}a ljudi Naftalijevog i Zebulunovog plemena. A ja }u namamiti Siseru, vojnog zapovjednika Jabinove vojske s njegovim kolima i postrojbama prema tebi uz Wadi Ki{on i dat }u ti ga u ruke'." Ali, Barak joj odgovori: "Ako ti po|e{ sa mnom, i ja }u po}i; ako ne po|e{ ti, ne}u ni ja." "Dobro, po}i }u s tobom", odgovorim ona. "Ali, na putu kojim }e{ po}i slava ne}e tebi pripasti jer }e Jahve `eni predati u ruke Siseru." Tada Debora ustane i po|e s Barakom u Kede{. Onamo

Ne samo da kratki prikaz Petoknji`ja to~no navodi Mirjamin napjev, on nagla{ava njezinu ulogu vo|e. Ba{ kao {to je Mo{e poveo djecu Izraela u pjesmi, tako je Mirjam povela `ene u pripjevu. Njezinu je ulogu u procesu oslobo|enja potvrdio i prorok Mihej koji je rekao: "Ja sam tebe izveo iz zemlje egipatske, izbavio te iz ku}e ropstva; poslao sam pred tobom Mojsija, Arona i Mirjam" (Mihej 6:4). To~na uloga koju je Mirjam imala u trijumviratu iz doma Levijevog podlo`na je interpretaciji. U Izlasku (15:20) Mirjam se predstavlja kao prva proro~ica u Petoknji`ju i taj epitet nam mo`da `eli ukazati na bo`ansko nadahnu}e koje ju je navela na pjesmu. Ipak, Targum Jonathan op{irnije govori o Mirjaminoj ulozi i Mihejeve rije~i tuma~i tako da je prikazuje kao u~iteljicu Izraela. "Jer sam te izveo iz zemlje egipatske, iskupio te iz doma su`anjstva i pred tebe poslao Mojsija da te pou~i zakonu, Aarona da iskupi narod i Mirjam da pou~i `ene" (Targum Jonathan, Micah 6:4). Rabini talmudskih vremena u Taanit (9a) ka`u da je svaki od tri vo|a iz ku}e Levija pridonio odr`anju i dobrobiti naroda tijekom 27


RUAH HADA[A

E[ET HAJIL – @ENA OD VRIJEDNOSTI

njegova boravka u pustinji. Mojsije je bio odgovoran za manu, Aaron za stup oblaka a Mirjam za izvore.

Mirjam proro~ica Ali kada se vratimo Mirjaminoj veli~anstvenoj izvedbi na obali Trstikovog mora, Petoknji`je je vrlo jasno – ono Mirjam naziva proro~icom. ^ime je zaslu`ila takvu ~ast u Petoknji`ju te ulazak u dru{tvo slavnih u Talmudu koji je smje{ta me|u sedam `ena izabranih da budu proro~ice Izralea? Poslu{amo li pa`ljivije Mirjamin glas, shvatit }emo da se radi o {irem tuma~enju proro{tva. Mirjamin se glas ne ~uje prvi put u trenutku rastvaranja Trstikovog mora, nego ranije, u kontekstu pri~e o ro|enju i spasu novoro|enog Mojsija. Dok gleda kako njezina majka gradi ko{aru u kojoj }e dijete pustiti niz Nil, kraji~kom oka vidi faraonovu k}er koja se kupa. Svjedo~i i trenutku kada egipatska princeza otkriva i ve`e se uz njezinog mla|eg brata te joj Mirjam prilazi i nudi joj svoju pomo} u pronala`enju prikladne dojilje za dijete. Razmislimo na trenutak o tijeku zbivanja. Joheved, Mojsijeva majka, nije mogla podnijeti pogled na kona~nu propast svog djeteta. Mirjam, malena djevoj~ica, bila je zadu`ena da bolne detalje prepri~a majci. Kada je vidjela da je dijete spasila sama faraonova k}erka, mogla je otr~ati ku}i i podijeliti svoju radost i olak{anje s obitelji. Stra{na sudbina djeteta bila je izbjegnuta. Usprkos tu`noj ~injenici da Mojsije ne}e odrasti kod ku}e, postat }e ~lan kraljevskog dvora. Mirjam je mogla obitelji dojaviti ove neo~ekivane vijesti i tako ispuniti svoj zadatak. Ali, Mirjam je nadi{la sve to. Odva`ila se i pribli`ila princezi i genijalnim potezom dijete vratila njegovoj obitelji. Iako se njezini postupci mogu promatrati kao osobni i pragmati~ni, oni, ustvari, ukazuju na postojanje dugoro~ne vizije. Mirjam nije brinula samo za tjelesnu dobrobit djeteta, vodila je ra~una i o njegovoj duhovnoj dobrobiti. ^ak i tako rano, njezine proro~ke sposobnosti – jo{ u za~ecima – nisu za svrhu imale predvi|anje zbivanja u klasi~nom smislu rije~i, nego su se odnosile na njezinu dalekovidnost. Zato i nije nikakvo ~udo da ju Phyllis Trible naziva alfom i omegom izbavljenja. Upravo je ona omogu}ila sva zbivanja, njezine su rije~i pokrenule proces iskupljenja. Upravo su njezine rije~i – Pjesma mora – i zaklju~ile iskupljenje u posljednjem ~inu Izlaska iz Egipta.

Amrama i Mirjam i kako bi osna`ili Mirjamin ugled kao proro~ice. Nije se radilo samo o ~injenici da su se njezina predvi|anja ostvarila, nego – kao {to nam ova pri~a kazuje – i o njezinoj sposobnosti izdizanja iznad okolnosti te sposobnosti da druge izdigne iznad nesigurne sada{njosti i poka`e im vrlo jasnu budu}nost. Ovaj rabinski portret prikazuje Mirjam kao `enu izuzetne vizije. "Tada Aronova sestra, proro~ica Mirjam, uze bubanj u ruku, a sve `ene pridru`e joj se s bubnjem u ruci i ple{u}i" (Izlazak 15:20). Mo`da se pitamo otkuda svim `enama bubnjevi? Bje`e}i pred neprijateljem, sigurno nisu imale vremena spremiti u svoje torbe sve {to su `eljele. Iz neprobojne tame Egipta nisu mogle predvidjeti sutra{nje slavlje. Ali, Mirjam, dalekovidna predvodnica `ena, tako im je naredila. Upravo je ona ohrabrila svoje pratiteljice da podignu o~i i svoje du{e, te se priprave na pjevanje veli~anstvene pjesme otkupljenja.

Mirjamina pjesma Mirjam – predvoditeljica molitve Mirjamina se pjesma na prvi pogled ~ini kao refren uzet iz pjesme njezinog brata Mojsija. "Zapjevajte Ha{emu jer se slavom proslavio! Konja s konjanikom u more je survao" (Izlazak 15:20-21). Ali, zna~ajni su i narav pjesme i njezin sadr`aj. Rije~ 'vataan lahem Miriam' ('i Mirjam je za njih pjevala') kazuju da je Mirjam bila i predvoditeljica molitve. Komentatori smatraju da je predvodila `ene u pjesmi odgovora na "Pjesmu mora". Rukopis koji se pripisuje Rabinu Saadyi Gaonu tvrdi da je Mirjamin na~in odredio i kazivanje ostalih molitava: I Mirjam je rekla puna razumijevanja. Izrekla je jednu strofu a oni su je ponovili slu`e}i se ovom metodom za cijelu pjesmu. Upravo je ovo Mihejeva namjera kada ka`e: "I pred tebe }u poslati Mojsija, Aarona i Mirjam"; sve nam to ukazuje da je Mirjam bila poslana da ispjeva pjesmu Ha{emu. Va`no je primijetiti da je Mirjam izrekla osamnaest redaka na {to su joj `ene odgovorile, jednako kao {to hazan izri~e {mone esre a cijela mu zajednica s rije~ju Amen odgovara na svaki blagoslov. Jednako tako, na Pesah, kada se govori Halel, zajednica nakon nekih izri~aja odgovara: "Blagoslivljajmo Gospodina", dok nakon nekih drugih ka`e: "Veli~ajmo Gospodina jer je dobar."

@ena s vizijom Rabinska knji`evnost Mirjam pripisuje i sposobnost uvida i predvi|anja. Rabini njezin portret dodatno dopunjuju u ovom Midra{u: "Kada je Amram ~uo zapovijed faraona (da se sva mu{ka novoro|ena djeca utope u Nilu), odvojio se od `ene smatraju}i da daljnje dono{enje djece na svijet nema svrhe. Mirjam se suprotstavila o~evoj odluci, smatraju}i da je njegov postupak gori od kraljevske odluke. Faraon je odlu~io, tvrdila je ona, pobiti samo mu{ku djecu, ali ne i `ensku. Njegova je namjera bila uni{titi dje~ja tijela, ali ne i du{e. Faraonov zao plan se mo`da ne}e ostvariti ali pravedne odluke njezinog oca }e vrlo vjerojatno biti plodonosne (Babylonian Talmud, Sotah 12a). Neki smatraju da Midra{ ukazuje na jasnu razliku izme|u pravocrtnog razmi{ljanja mu{karaca i cikli~nog razmi{ljanja `ena. Mirjamino neslaganje s ocem za svrhu je imalo rje{avanje kognitivnog nesklada izme|u mu{ke logike i `enske nade i vjere. No, rabini su se poslu`ili raspravom 28

Poruka Pjesme Ali, {to je Mirjam, ustvari, rekla? Jedan jedini stih {to ga je izgovorila sadr`i klju~nu poruku Mojsijeve pjesme. Ona govori o veli~anstvenom trijumfu B-ga koji je porazio egipatske konjanike i njihove konje na Moru: 'Ashira l'Hashem ki Gao Gaah sus verochvo rama bayam' – "Pjevajte Ha{emu jer se slavom proslavio; Konja s konjanikom u more je survao." Rabinska je knji`evnost poku{ala shvatiti teolo{ku poruku sadr`anu u ovih nekoliko rije~i. Pjevat }u Ha{emu jer se slavom proslavio. Pisano je: "Ogrni se sjajem i veli~anstvom, dostojanstvom se odjeni i slavom" (Job 40:10). Sve se stvari uzvisuju iznad nekih drugih; tama se uzvisuje iznad dubine zato {to je iznad nje, vjetar se uzvisuje iznad vode jer je iznad nje; vatra se uzvisuje iznad vjetra jer je iznad njega, a nebesa se uzvisuju iznad vatre jer su iznad nje. Ipak, samo je Ha{em uzvi{en iznad svega – otuda i dolazi 'Jer se slavom proslavio'" (Izlazak Rabbah 23:13).


E[ET HAJIL – @ENA OD VRIJEDNOSTI Pobjeda slabih Za razliku od Mirjamine sa`ete pjesme, zabilje`ene u Knjizi izlaska, otkri}e Svitaka s Mrtvoga mora sadr`avalo je op{irniju kompoziciju poznatu pod nazivom "Mirjamina pjesma". Sedam strofa ove pjesme dijelom je sa~uvano u prera|enom Petoknji`ju (4Q365): "Prezreo si (ili oplijenio si)… Za trijumf… Ti si velik, spasitelj… Nada neprijatelja nestaje i on je… Poginuli su u mo}nim vodama, neprijatelj… I on ju je podigao do njihovih visina… ti si dao… Trijumfiraju}i." George J. Brooke u svom ~lanku "Power to Powerless: The Long – Lost Song of Miriam" ("Mo} bespomo}nima – Mirjamina davno izgubljena pjesma"), primje}uje da je sredi{nja tema Mirjamine pjesme uvjerenje da pobjeda pripada bespomo}nima i da je posti`u upravo slabi i obespravljeni. Brooke pretpostavlja da je Mirjamina pjesma mo`da bila dio rituala Pesaha kojeg je zabilje`io Filon u Aleksandriji u prvom stolje}u. Ritual je izvodila `idovska egipatska grupa poznata pod nazivom Therapeutae, koji su sa zajednicom iz Kumrana dijelili velik broj uvjerenja i rituala. Ponekad ih se naziva i egipatskim Esenima. Ovako ih opisuje Filon: "Nakon obroka, oni ¢Therapeutae£ slave cjelono}ni

RUAH HADA[A

sveti blagdan koji se ovako obilje`ava: svi ustaju zajedno i usred gozbe oblikuju dva zbora, jedan se sastoji od mu{karaca a drugi od `ena. Za svaki od njih bira se vo|a i upravitelj – osoba koja je naj{tovanija i koja se smatra najprikladnijom. Zatim pjevaju pohvalnice B-gu, sastavljene u raznim tonalitetima i raznih ritmova ponekad pjevaju}i zajedno a ponekad harmonijski antifonalno, ritam daju rukama i nogama te odu{evljeni i entuzijasti~no hodaju u procesiji ili mirno stoje te ~ine okrete ili poluokrete kao {to je to uobi~ajeno pri plesu. Zatim, kada se svaka grupa dovoljno naplesala kao da se radi o ritualu u ~ast Bahka u kojem su opijeni bo`anskom ljubavlju, mije{aju se i stvaraju jedinstvenu grupu kojom prikazuju ono {to se zbilo davno pokraj Mora trstikovog te ~uda koja su se tamo zbila. Jer more se na B-`ju zapovijed razmaknulo na spas jednih i uni{tenje drugih. Kada su vidjeli i iskusili ta zbivanja, ve}a nego {to se uop}e mogu opisati, zamisliti ili kojima se mo`e nadati, mu{karci i `ene su se toliko obradovali da su se svi izmije{ali i zajedno zapjevali zahvalnicu B-gu spasitelju, Mojsije prorok koji je vodio mu{karce i Mirjam proro~ica koja je vodila `ene. U najbli`em opona{anju zbora, Therapeutae, kako mu{ki tako i `enski, pjevaju i duboki se glasovi mu{karaca mije{aju s visokim glasovima `ena. Rezultat je harmoni~na simfonija, ~ista glazba. Lijepe su njihove zamisli, lijepe su i rije~i i plemeniti zboristi jer je cilj misli i rije~i zborista pobo`nost".(Filon, O kontemplativnom `ivotu 83, 88). Ovaj zadivljuju}i ritual Therapeutae mo`da se ogleda u Mirjaminoj pjesmi prona|enoj u Svicima s Mrtvoga mora. 

Zanimljivosti

Mezuza u svemiru Ofri Ilani, dopisnik Haaretza, prevela i prilagodila Sonja Samokovlija

SAD astronaut Dr. Garett Reisman pitao je djeci u {koli u Ramat Ganu 26. 1. 2008. – Tko je postavio mezuzu u svemiru ? Astronaut @idov. Da ne postoji dr. Garrett Reisman, Mel Brooks ili Woody Allen trebali bi ih izmisliti. Astronaut veteran, koji je proveo tri puna mjeseca u svemiru, izgleda kao lik iz komedija o @idovima. On je nizak, in`enjer je i duhovit na svoj ra~un {to ~esto nedostaje astronautima. Reisman, ro|en u New Jerseyu, prvi je @idov koji je `ivio na Me|unarodnoj svemirskoj stanici. "Misija je pro{la prili~no dobro, nisam razbio ni{ta {to je bilo jako skupo." Kada je stigao na stanicu, pomo}u space shuttle Endeavor, po`urio je staviti mezuzu kod le`aja gdje je spavao. "Nisam se savjetovao ni sa jednim rabinom, pa se nadam da nisam upao u neki problem." Reisman je do{ao u Izrael na ~etvri Illan, Ramon International Space Conference, koju organizira Ministarstvo znanosti i Fischer Brothers Institut for Air and Space Strategic Studies. Delegacija NASA-e predstavit }e napredak u njenom najambicioznijem projektu: slanje ljudske posade na Mars. Predvi|eno je da ljudska posada ode na tu misiju 2030.godine

Ipak, u ovoj fazi jo{ postoje problemi koje treba rije{iti. O~ekuje se da }e putovanje trajati najmanje tri godine i zahtijeva enormne koli~ine hrane, vode i goriva. Ne manje zabrinjava na koji je na~in najbolje za{tititi zdravlje posade dok su od Zemlje udaljeni milijune kilometara. Dr. Johnston Smith, medicinar iz NASE, koji je tako|er u posjetu Izraelu, jedan je od onih koji se bavi tim izazovom. "Ukoliko se kod nekoga pojavi standardni medicinski problem, poput apendicitisa (upale slijepog crijeva)", ka`e on, "morat }e se donijeti odluka {to poduzeti." Zbog toga na putu prema Marsu jedan ~lan posade bit }e svakako lije~nik koji }e mo}i izvoditi jednostavnije operacije. Oni koji }e putovati na Mars bit }e godinama udaljeni od obitelji i prijatelja. Prema Johnsonovim rije~ima, odlasci ljudi na International Space Station slu`e i tome da se stekne iskustvo u suo~avanju i rje{avanju psiholo{kih dilema. Zbog toga je, na primjer, indikativna situacija od prije godinu dana, kada je NASA morala obavijestiti astronauta Daniela Tania, koji je bio na Stanici, da mu je majka poginula u nesre}i. Svaki astronaut prije odlaska u misiju odlu~uje da li `eli ~uti vijesti poput ovakve odmah ili ne. No na putovanju za Mars ovakva }e pitanja biti od puno ve}eg zna~enja i mora se dobro razmisliti kako postupati u takvim slu~ajevima.  29


RUAH HADA[A

DA SE NE ZABORAVE

Gilad Shalit Priredila Sonja Samokovlija Obe}anje premijera Ehuda Olmerta da }e nastaviti raditi na pu{tanju na slobodu otetog vojnika Gilada Shalita, kojega Hamas dr`i od lipnja 2006. godine, nije zadovoljilo obitelj i prijatelje zato~enog dvadesetdvogodi{njaka koji se bore za njegovo osloba|anje. mislili kako nije dobro pri~ati o tome u javnosti za vrijeme dok su se vojnici borili u pojasu Gaze. No sada, po{to se sastaje Kabinet ne spominju}i Gilada, oni vi{e ne mogu {utjeti. Ovo je trenutak da se Gilad vrati ku}i nakon dvije i pol godine zato~eni{tva i mi{ljenja su da se ovakva prilika ne}e ponovno uskoro pru`iti. Rekli su da su vodili mnoge razgovore i da se ve}ina sla`e da bi taj zahtjev trebao biti dio dogovora.

Noam i Aviva Schalit na konferenciji za tisak. Foto: Channel 1

Shalitovi roditelji pozvali su Vladu da ne odustane i da ne napusti njihovog sina prilikom sporazuma o jednostranom prekidu vatre, koji ne uklju~uje Giladov povratak iz zato~eni{tva u Gazi. Noam i Aviva Shalit odr`ali su konferenciju za tisak prije objavljivanja prekida vatre, tra`e}i da Vlada ne ignorira njegovo pu{tanje na slobodu i po drugi put. Pitanje osloba|anja Gilada nije bilo ni u lipanjskom potpisivanju primirja s Hamasom. Giladovo osloba|anje trebalo bi biti nedjeljivi dio bilo kog primirja ili bilo kog dogovora oko zavr{etka rata, rekao je Noam na konferenciji u Mitzpe Hila – mjestu gdje `ive. Noam i Aviva nisu se pojavljivali u javnosti niti su govorili o Giladu u vrijeme dvadesetdvodnevne ofenzive u Gazi. Izjavili su da su

"Mi jesmo za sporazum, i ono {to govorimo jest da u bilo bilateralnim ili unilateralnim razgovorima, bilo da se to radi sa Egip}anima ili Amerikancima, ili s bilo kime drugim, mora biti uklju~en i Gilad", rekli su Shalitovi. Noam je naglasio kako je bio potresen kada su vojnici izjavljivali novinarima da idu u borbu kako bi oslobodili Gilada. Izrael je krenuo u rat sa dva otvorena ra~una sa Hamasom – jedan da sprije~i raketiranje a drugi da oslobodi Gilada. Od lipnja, obitelj nije dobila nikavu naznaku o Giladovom stanju; posljednje je bilo pismo u kojemu je napisao da je lo{eg zdravlja (objavljeno u Ruahu br. 9, primjedba autora). Giladovi su roditelji naglasili da odga|anje Giladovog povratka ku}i ima lo{ utjecaj na moral u IDF-u. Dana 17. 1. 2009., stotine ljudi se okupilo ipred Ministarstva obrane u Tel Avivu, zahtijevaju}i od Vlade da ne zaboravi i ne napusti Gilada.  ...i dalje ~itamo Tehilime 20,130 i 142

Nastavak pregovora o Giladovom osloba|anju Nakon neizvjesnog tjedna razli~itih poruka, Izrael je kona~no u srijedu 18. 2. 2009. poslao Hamasu poruku da }e prelazi za Gazu ostati zatvoreni, osim za humanitarnu pomo}, dok se oteti vojnik Gilad Schalit ne vrati ku}i, te da Izrael bez toga nema namjeru zaklju~iti mirovni sporazum. Nakon ~etverosatnog sastanka jedanaesto~lanog Kabineta za sigurnost, ured premijera dao je izjavu da je postignut dogovor o pu{tanju na slobodu terorista u zamijenu za Giladovo osloba|anje. U izjavi nije specificirano koga i koliko njih }e biti pu{teno, ve} je re~eno da }e se to uraditi kasnije uz suglasnost relevantnih slu`bi.

Noam Schalit, otac otetog vojnika Gilada. Foto: AP

30

Hamas je odluku nazvao "kolcem po le|ima" egipatskim nastojanjima da se olak{a razmjena zatvorenika i dogovori primirje. Njihov je glasnogovornik, Ismail Radwan, izjavio da se Hamasu niti ne `uri sa potpisivanjem primirja. 


VIJESTI IZ IZRAELA

RUAH HADA[A

Izbori u Izraelu Ernest Hercog

Izraelski predsjednik Shimon Perez dao je mandat za sastavljanje vlade vo|i stranke Likud Benjaminu Netanyahuu, usprkos ~injenici da je Stranka centra Kadima ministrice vanjskih poslova Tzipi Livni osvojila 28 zastupni~kih mjesta – jedno mjesto vi{e od Likuda. Benjamina Netanyahu je dobio mandat zahvaljuju}i plasmanu ostalih stranaka desnice – Yisrael Beitenu (15), Ujedinjeno `idovstvo Tore (5), Nacionalna unija (4) i HaBeit HaYehoudi (3). Me|utim, do danas kada je odluka pala, ~inilo se da ni ve}ina ne}e biti dovoljna za formiranje vlade. EU i SAD vrlo su jasno istakli, a s tim se slo`io i sam predsjednik Perez, da im vi{e pogoduje da Kadima i Likud zajedni~ki vode Izrael u narednom periodu, nagla{avaju}i da bi sna`na desna opcija predstavljala prepreku mirovnom procesu te je koalicijska vlada "bolja" u ovom trenutku. Naravno, bilo je upitno koliko bi takav epilog zaista odra`avao `elju glasa~a, a koliko kalkuliranje i interese mo}nih koji po ovom unutarnjem pitanju za Izrael ne bi trebali imati pravo glasa. Klju~ne prekretnice u dono{enju odluke su bile izjava Avigdora Libermana, osniva~a stranke Yisrael Beitenu, kojom daje podr{ku Likudu te odluka Tzipi Livni da bi radije bila u opoziciji nego u vladi pod vodstvom Netanyahua. Sada lider Likuda ima rok od {est tjedana da formira koalicijsku vladu u ~emu }e najvjerojatnije biti uspje{an.

Shimon Perez i Benjamina Netanyahu

Svidio se ovakav slijed doga|aja nekome ili ne, moramo zaklju~iti da je ovo odraz istinske demokracije u Izraelu, u kojem nije bilo mjesta za povla|ivanje vanjskim faktorima na {tetu glasa~a ili pak poku{aja da svi u politi~kom vrhu Izraela dobiju poneku fotelju, {to je kod nas u Hrvatskoj, na`alost, ~esta pojava. 

Prijetnja atentatom Visoko pozicionirani iranski klerik pozvao je na ubojstvo ministrice vanjskih poslova Tzipi Livni, u svom govoru pred molitvu, javljeno je u subotu. "Svaki put kada se poka`e slika te `ene, ja zbilja `elim da netko potro{i metak na nju", rekao je, prema zabilje{ci Associated Pressa. Kopija tog govora prevedena je i objavio ju je Middle East Media Reserch Institute, novinarski monitoring servisa na Bliskom Istoku. Jannati je ~elnik sna`ne tvrdolinijske struje Vije}a iranskih ~uvara, koja se brine o tome da vlada ostane vjerna principima Iranske revolucije. Njega je na to mjesto direktno postavio ajatolah Ali Khamenei, iranski top lider. U krugovima reformista njega vide kao najja~eg protivnika demokratskih promjena u Iranu. Jannatijevo je vije}e diskvalificiralo tisu}e reformisti~kih kandidata u vrijeme izbora u Iranu. Tzipi Livni prilikom jedne od konferencija za tisak u Jerzalemu

Ajatolah Ahmad Jannati rekao je u vrijeme molitve kako `eli da netko ubije Livni.

Jannati je kritizirao i predsjednika Baraka Obamu, da se ne brine o propasti svijeta kada je ovaj, smije{e}i se, izjavio da tra`i mezimca za svoju k}er. Rije~i koje je Jannati upotrijebio su sljede}e: "Sram bilo i tebe i one koji su glasali za tebe." 

31


RUAH HADA[A

VIJESTI IZ IZRAELA

Izraelski izum omogu}ava hodanje paraplegi~arima Izabrala Sonja Samokovlija Smje{ten u Haifi, Argo Medical technologies', na kome se razvija ReWalk, objavio je da je izum u finalnom eksperimentalnom stupnju. Ovaj }e izum omogu}iti paraliziranim osobama da stoje i hodaju, a sve uz pomo} kompjuterizirane pomo}i njihovim nogama.

Dr. Itay Gay, objavio je 20. 1. 2009. da je to vjerojatno najva`niji medicinski izum sada{njeg doba. Argo Medical Technology smje{ten je u Haifi i razvio je projekt ReWalk, vrstu exoskeletona koji }e omogu}iti paraplegi~arima da se rije{e kolica. Jedan od prvih koji }e isprobati novi izum je Radi Kaiof, biv{i vojnik IDF-a koji je nastradao u vrijeme slu`enja vojske. Kayof je prikovan za kolica zadnjih 20 godina. I iako jo{ uvijek nema nikakvih osje}aja u nogama, on mo`e hodati uz pomo} roboti~kog odijela. Ova nova pomo}na naprava izum in`enjera je Amita Goffera, osniva~a Argo kompanije. Ideju za izradu ovakvoga odijela Goffer je dobio prije desetak godina kada je nakon prometne nesre}e ostao paraliziran.

A evo i kako to odijelo radi: roboti~ko odijelo prijanja svojim kompjuteriziranim trakama uz noge, a korisnik nosi naprtnja~u u kojoj je smje{tena lagana kontrolna kutija. Na zapovijed, roboti~ki kontrolor podi`e korisnika iz stolice, a na pritisak dugmeta, korisnik pravi svoje prve korake. Drugo dugme omogu}ava korisniku da ponovno sjedne. Razvoj ovoga projekta jo{ je uvijek u eksperimentalnoj fazi u Izraelu, a pro{irenje eksperimenata na SAD i Europu je u skorom planu. Ako se ostvare o~ekivanja u vezi dobivanja potrebnih dozvola za upotrebu, izumitelji vjeruju da bi se ReWalk mogao pojaviti na tr`i{tu po~etkom idu}e godine. Iako tek treba izra~unati cijenu pomagala, u odjelu za razvoj obe}avaju da }e ono biti dostupno i onima koji nisu imu}ni. 

Pametne u~ionice u izraelskim {kolama Izabrala Maya Cime{a-Samokovlija

Na konferenciji IDC-a u Herzliji ministrica obrazovanja Yuli Tamir objavila je plan za potpunu umre`enost u~ionica u {kolama {irom Izraela. Govore}i na forumu, izjavila je da digitalna revolucija tra`i promjene u obrazovnom sustavu. Ministrica Tamir je izjavila da je ve} pro{le godine postavljeno 25.000 kompjutera po {kolama {irom zemlje. Tako|er je najavila da je njezino ministarstvo u procesu postavljanja 1.000 "pametnih" (smart classrooms) u kojima }e studenti i profesori biti povezani tako da im se omogu}uje interaktivno u~enje, posebno iz predmeta matematike i znanosti. Pametne }e u~ionice prvenstveno biti postavljene u disclociranim i udaljenim regijama, omogu}uju}i {kolama, kojima je to potrebno, da obrazovanje ne klizne na ni`i stupanj zbog udaljenosti od centara znanosti. Svi }e testovi biti standardizirani i {kole }e imati mogu}nost pravovremene komunikacije, savjetovanja i instruiranja kako osoblja tako i |aka. Plan predvi|a postavljanje oko 1.000 takvih u~ionica u dvije godine. Planirano je da }e svaka {kola imati dvije do ~etiri takve u~ionice, zavisno od broja |aka. Uspostavljena je {kolska Web stranica koja omogu}ava jednostavnu komunikaciju me|u {kolama, a ona je povezana i sa stranicom ministarstva obrazovanja, sa kojom se tako|er komunicira 32

vrlo jednostavno. Tamir ka`e da je uspostavljen interno baziran program pod nazivom "Grate Portal" koji sadr`i materijale za u~enje svih predmeta, a slo`en je prema uzrastu djece. Prema njenom mi{ljenju, vrlo je va`no educiranje i do{kolovavanje nastavnog kadra, kako ne bi zaostajali za novostima, te je i zbog tih razloga va`no da su {kole povezane me|usobno i s ministarstvom, kako bi svi bili u toku i kako bi se uspje{no provodio plan do{kolovavanja i seminara. Ovakvom komunikacijom br`e se i uspje{nije rje{avaju eventaulana pitanja ili dogovori i nije potrebno da se nastavnici fizi~ki okupljaju izvan radnog vremena radi razrje{avanja aktualnih pitanja. Razgovori se vode kroz kompjuterizirane forume. 

Vijesti

Standard and Poor podigli su kreditni rating Izraela na razinu "A". Izjavili su da je ocjena "A" odraz jake izraelske ekonomije i ekonomskog rasta u posljednjih pet godina. Ministar financija Roni Bar-On je kazao da }e ta odluka poja~ati investitorsko povjerenje u izraelski ekonomski razvoj, {to }e svakako utjecati i na fondove koji }e pomo}i funkcioniranju vlade. 


VIJESTI IZ IZRAELA

RUAH HADA[A

HAMAS KRADE POMO] NAMIJENJENU STANOVNICIMA GAZE

IDF KORISTI "JAMES BOND " NAPRAVE

Osim {to otimaju kamione sa humanitarnom pomo}i koji su na putu za Gazu, hamasovci su po~eli napadati i plja~kati skladi{ta UN-ove pomo}i.

Neke od naprava kojima se slu`i IDF kao da su iza{le iz filmova

Po~etkom velja~e, Hamasova se policija stu{tila na skladi{te UN u Gazi i pokrala 3.500 deka, preko 400 paketa hrane i ostalih potrep{tina koje su bile namijenjene stanovnicima Gaze. Glasnogovornik UNRWA, Christopher Gunness, je izjavio da su bili naoru`ani i nasilni. Neki donatori izrazili su sumnju u svrhu prikupljanja sredstava za obnovu Gaze jer misle da bi novac vrlo lako mogao zavr{iti u Hamsovim d`epovima. 

ZANIMLJIVOSTI

Palestinski ministar vanjskih poslova, Riad Malki, optu`io je 9. 2. 2009. Hamas da poku{ava utjecati na rezultate izraelskih izbora, ciljaju}i na nastavak palestinskoga raketiranja juga Izraela. Riad Malki je naglasio da Hamas `eli nestabilnost u regiji jer samo na taj na~in mo`e kontrolirati Gazu. *********

Haneen Zoubi iz Nazareta, mogla bi postati prva izraelska Arapkinja u Knesetu, koja bi zastupala jednu arapsku partiju. Zobi je na tre}em mjestu Baladove liste, a posljednja ispitivanja pred izbore su pokazivala da }e ta arapska nacionalna partija dobiti tri mjesta u Knesetu, kao {to je ve} imala nakon izbora 2006. Druga izraelska Arapkinja Asma'a Agbariya-Zahalkai vodi malu arapsko-`idovsku partiju koja se zove Da'am. Kao i u pro{lim izborima, ne predvi|a se da bi ova partija mogla prije}i prag potreban za ulazak u Kneset. 

JERUZALEM

Jad Va{em memorijalni centar Holokausta u Izraelu odobrio je da se kapetan Wilm Hosenfeld proglasi Pravednikom me|u narodima. Kapetan Hosenfeld spasio je `ivot pijanistu Wladyslawu Szpilmanu koji je pobjegao iz Warszawskog getta. Prema `ivotu Wladyslawa Szpilmana, re`iser Roman Polanski snimio je poznati film "Pijanist". Me|u 22.000 ljudi progla{enih Pravednicima samo je nekoliko biv{ih njema~kih oficira. Do predlaganja i odobrenja medalje, pretra`ena su sva dostupna dokumenta o Hosenfeldu kao i dnevnici koje su vodili Szpilman i jo{ jedan pre`ivjeli @idov, pobjegao iz vlaka za Treblinku, a kojemu je Hosenfeld dao posao i prakti~ki mu na taj na~in spasio `ivot. Ustanovljeno je da je kapetan Hosenfeld od 1940. do 1944. u Warszawi bio zadu`en isklju~ivo za sport i kulturu i da ni jednog trenutka nije bio anga`iran u bilo kojim drugim vidovima njema~ke vojske. Hosenfeld je pru`io uto~i{te Szpilmanu, te ga sve vrijeme snabdijevao hranom, {to mu je omogu}ilo pre`ivljavanje. Crvena Armija je zarobila Hosenfelda i od 1952. godine gubi mu se svaki trag. Medalju Pravednika preuzet }e nasljednici kapetana Hosenfelda u Njema~koj. 

Jamesa Bonda. Izme|u ostalih tu je i kamera u obliku mekane loptice koja se mo`e baciti u sumnjivu ku}u iz koje emitira podatke. 'O~na jabu~ica' {to je slu`beni naziv kamere okruglog oblika, izumljena je u kompaniji ODF Optronic u Tel Avivu. Loptica je malo ve}a od baseball loptice i vrlo se lako baca u podru~je koje treba ispitati. Ona se mo`e postaviti i na izbo~ene vrhove, a jednostavno se mo`e primjenjivati i u tunelima. Drugi proizvod iste kompanije je Eydrive, lagano vozilo s ~etiri kota~a na daljinsko upravljanje, minirobot koji omogu}ava pregled i slanje audio i vizuelnih podataka u radijusu od 360 stupnjeva. Zbog svoje izdr`ljivosti, robota se mo`e bacati na sve vrste podloga, ide uz i niz stube, prevr}e se i nastavlja put. IDF je ispitao i HTR 2000 novu snajper pu{ku kojom }e u budu}nosti biti snabdjeveni svi pje{a~ki bataljuni. Ima domet do preko 1.000 metara i mo`e se koristiti no}u. Za razaranje hamasovih pozicija unutar njihovih ku}a prvi je put kori{ten Matador, baca~ s ramena, koji ima dvojake mogu}nosti, mo`e praviti rupe u zidovima, no mo`e i uni{tavati unutra{njosti prostorija. 

SAD Jedna Izraelska kompanija u suradnji sa kalifornijskom priprema povijesni solarni projekt. SCE (Southern California Edison) i Bright Source Energy iz Izraela potpisali su ugovor – do sada najve}i na svijetu – u polju solarne energije. ^eka se potpisivanje a kada se ugovor ispuni, pretpostavlja se da }e to biti do 2013. godine, izraelski CA sun~ani projekt snabdjet }e energijom oko milion kalifornijskih domova. Israel Kroizer {ef operative i predsjednik Bright Source u Izraelu rekao je da }e po zavr{etku projekta, to biti najve}i sun~ani energetski projekt. Proizvodit }e oko 1.300 megawati energije, a najprije }e izgradnja po~eti u Ivanpah California, te se pretpostavlja da }e generirati oko 286.000 megawat sati godi{nje. Ovaj }e projekt otvoriti i mnoga radna mjesta u regiji. Planira se da }e se projektiranja i izgradnje nastaviti u Arizoni i New Mexicu. Krozer je istaknuo da sun~ana energija mo`e pomo}i u razvoju mnogim osun~anim zemljama i omogu}iti im jeftiniju i ~i{}u energiju. 

IZRAEL

Glasnogovornik Jewish Agency u Izraelu, Michael Jankelowitz, izjavio je 20. 2 .09. da je tajnom akcijom obavljenom dan-dva ranije preba~ena grupa od deset Jemeni}ana u Izrael. Grupa koja je pobjegla iz svojih domova u Sani nakon {to su im prijetili iz Al Qaide brzom je akcijom dovedena u Izrael. Nakon akcije dovo|enja Jemeni}ana u Izrael 1948., u Jemenu je ostalo jo{ oko 280 @idova.  33


RUAH HADA[A

VIJESTI IZ IZRAELA

Frederik Paul Widen, slobodni novinar koji `ivi u Jeruzalemu Prevela i prilagodila Maya Cime{a-Samokovlija Frederik je nedavno zavr{io trening u 51. bataljunu Golani brigade. Zajedno s tisu}ama drugih vojnika ~eka u bazi u blizini Gaze, spreman za akciju u slu~aju propasti krhkog primirja. Jedina razlika izme|u njega i ostalih vojnika je u tome {to on nije izraelski dr`avljanin, nije ~ak ni @idov. On je dvadeset devetogodi{nji [ve|anin, ~lan {vedske pentakostalne kr{}anske zajednice. Uskoro nakon njegovog povratka, u diskoteci u Tel Avivu, samoubojica se raznio bombom, ubiv{i pritom jo{ dvadeset jednu mladu osobu. Frederik je uvidio da nisu svi dobronamjerni. U [vedskoj je bio pozvan u vojsku ali je odbio nositi oru`je, no kada je iz blizine upoznao terorizam, prestao je biti pacifist, shvativ{i da postoje situacije u kojima se mora{ braniti oru`jem. Takva su ga razmi{ljanja 2001. odvele u IDF gdje je poku{ao objasniti za{to se `eli pridru`iti obrambenim snagama. Odbijen je s obja{njenjem, kako nije ni Izraelac, niti je @idov, a ~ak nema ni dozvolu legalnog boravka, nego je samo turist. Tu se prvi put susreo sa Sar-Elom, programom za volontere, ali za IDF. Od 2002. do 2005. proveo je godinu i pol kao Sar-El volonter, uglavnom kao mehani~ar na tenkovima. S vremena na vrijeme odlazio bi u [vedsku kako bi zaradio ne{to novca za svoje izdr`avanje u Izraelu. Nakon nebrojeno pisanja i peticija, kona~no je dobio privremenu dozvolu boravka, te se odmah oti{ao prijaviti u vojsku. Tamo je saznao da mu za slu`enje u IDF-u treba stalna dozvola boravka.

Photo: Paul Widen

je natrag u 51. bataljon.

U o`ujku je krenuo na obu~avanje, a kolika je bila njegova `elja i entuzijazam dovoljno govori podatak da je izabran za Egoz jedinicu, koja slovi za elitu elite.

Prvi je put do{ao u Izrael prije devet godina kao turist. Bila je to ljubav na prvi pogled, kazao je Frederik. "Iza{ao sam iz aviona, pogledao oko sebe i osjetio da je to zemlja za koju bih mogao umrijeti."

Obdaren je mnogim vrlinama, i mnogim rijetkim osobinama ka`u za njega oficiri kod kojih je prolazio obuku. Nagla{avaju da bi svaki oficir po`elio imati takvog vojnika kod sebe, ~ovjeka koji marljivo radi i nikada se ne tu`i ni na {to.

Vratio se ku}i u [vedsku gdje je njegov otac pastor u lokalnoj Pentakostalnoj crkvi; objasnio je obitelji svoju `elju i osje}aje i vratio se u Izrael.

Vrlo je skroman na svom putu. Ka`e da je samo slijedio svoje uvjerenje, te ne o~ekuje nikakvu nagradu. Va`no mu je da Izraelci vide da nisu sami na svijetu.

Frederik je dobio svoju beretku u elitnoj Egoz jedinici, no poslat

34

Zapo{ljavao se na svim mogu}im mjestima samo da bi dobio pravu dozvolu i ostvario svoj san – da postane vojnik IDF-a. U vrijeme kada je trebao produ`iti dozvolu boravka, pisao je na sve strane, iskoristio sve svoje poznate i sve one s kojima je radio u Sar-Elu. Kona~no, u ljeto 2007. odobren mu je stalni boravak u Izraelu. Ravno iz Ministarstva unutarnjih poslova oti{ao je u ured za regrutaciju. Upornost i vrijedan rad, kao i njegova odanost, nagra|eni su upisom u Golani, brigadu kojoj je pomagao i s kojom je bio vezan godinama.


VIJESTI IZ IZRAELA Situacija u [vedskoj je neusporediva. Proturatne demonstracije u nekim su slu~ajevima prerasle u nasilne napade na sve {to je povezano s Izraelom. Zbog brige za svoju obitelj u [vedskoj, nije `elio re}i svoje pravo ime i slikati se za novine, jer ka`e da u [vedskoj neki misle da je on fanatik koji je oti{ao ubijati Arape, {to je potpuno neto~no. Ne `eli komentirati politiku ili razgovarati o budu}im granicama, no ka`e da je siguran da Bog `eli da Izrael postoji ba{ ovdje i da je on tu da ga {titi. U svakoj situaciji Frederik spominje Boga i ka`e da mu je On usadio ljubav prema Izraelu i da je on `eli {iriti dalje. Ta ljubav je njegova motivacija. Nagla{ava da je on uvijek odan kr{}anin i da nikada ni{ta nije tajio svojim kolegama, nikada nije niti on, niti bilo tko drugi, izazvao bilo kakav problem kad se radi o pitanju vjere. Posebnu naklonost osje}a prema religioznim @idovima, a s osmijehom govori o tome

RUAH HADA[A

kako oni njemu ka`u da ima vrlo zanimljiv odnos s Bogom. Smatra da se me|usobno dobro razumiju i nadahnjuju, razmjenjuju}i znanja iz Talmuda i Biblije. Frederiku je to izazov da vi{e u~i, a i kolege ga slijede. Subotom uve~er na ispra}aju [abata u`iva pjevati s kolegama – pjevaju zajedno Bogu iz svojih srdaca. Osje}am duboku duhovnu povezanost kada im se pridru`im. Na pitanje koliko }e dugo slijediti svoj put, odgovorio je da je to vjerojatno dok bude `iv. Ne{to `alosnijim glasom je rekao kako zapravo nikada ne}e biti potpuno dio ovog dru{tva, ali to ni ne o~ekuje, rekav{i kako on ne ka`e hayinu na Pesah, jer nikada nije bio rob u Egiptu. Na to je slegnuo ramenima i nije mogao dalje nastaviti. Razumio sam ga, jer nema rije~i koje bi objasnile ovakvu ~istu ljubav koja ni{ta ne tra`i u zamjenu. 

Zanimljivosti

Nastavlja se psihometrijski uspjeh haredi religioznih Cheshvan 26. 5769., 24. studenog 2008. Aruz Sheva Israel NationalNews.com Napisala Maayana Miskin, prevela Dubravka Ple{e

Tri skupine haredi religioznih mladi}a iz Jeruzalema ostvarile su nedavno rekordne bodove na psihometrijskom ispitivanju odr`anom prije upisa na fakultete. Tako je uspjeh ove grupe dokazao da postignu}e grupe od tridesetoro haredi religioznih u~enika, koja je ranije ove godine sudjelovale na istom ispitivanju, nije bio slu~ajan. Prva skupina koja je sakupila znatno vi{e bodova od nacionalnog prosjeka dospjela je ovoga ljeta u nacionalne novosti. U~enici potje~u iz {kola koje djeluju izvan nadzora dr`ave, u tim se {kolama engleski jezik uop}e ne pou~ava, a matematika tek na osnovnoj razini. Njihov je uspjeh do{ao nedugo nakon {to su vlasti odlu~ile nastaviti financijski podr`avati haredi religiozne {kole koje ne pou~avaju temeljni program matematike, engleskoga i prirodnih znanosti. Dvanaest posto u~enika, koji su se nalazili u jednoj od posljednjih skupina, postigli su vi{e od 700 bodova ~ime su u{li u dr`avnih pet posto najboljih. Prosje~an zbroj bodova u toj grupi iznosio je 575, {to je za 40 bodova vi{e od dr`avnog prosjeka. Niti jedan od u~enika nikada ranije nije pristupio ovakvoj vrsti testa. U drugoj grupi, 15 posto ispitanika postiglo je vi{e od 700 bodova, a 45 posto je postiglo vi{e od 610 bodova. Diljem dr`ave pribli`no je 27 posto ispitanika postiglo vi{e od 610 bodova.

Hareidi religiozni u~enici pristupili su testiranju poslije ~etveromjese~nog ubrzanog te~aj namijenjenog upravo onima koji pristupaju psihometrijskom testiranju. Te~aj koji je oblikovao EZ Way, predvi|en je za u~enike s vrlo malo prija{njeg znanja engleskoga ili matematike, upravo dva predmeta koji su, uz hebrejski, i bili testirani na prihometrijskom testu. "U~enici su zapo~eli te~aj s prosje~nim uspjehom od 400 bodova (na probnim testovima), ali toliko su napredovali da su odstupili od dr`avne ljestvice", rekao je ~elnik EZ Waya, odvjetnik Ehud Zeltner. "Tijekom ~etiri mjeseca u~enici su uspjeli postati boljim od svojih kolega koji su u~ili engleski tijekom cijelog svog {kolovanja", rekao je Zeltner. Zeltner njihov uspjeh pripisuje izvrsnom razumijevanju hebrejskoga i vje{tini jezi~ne analize ste~enoj prou~avanjem Talmuda. "Uvijek se tvrdilo da je haredi religiozni sustav poguban za u~enike i njihovu mogu}nost uklju~ivanja na tr`i{te rada. Me|utim, pokazalo se da je sposobnost pam}enja i beskrajnog u~enja poma`e u~enicima je{ive te im daje ve}e vje{tine u~enja i na drugim poljima", rekao je Zeltner. Ve}ina u~enika na Zeltnerovim te~ajevima starija je od prosje~nih ispitanika na psihometrijskim testovima. Obi~no su to u~enici koji su ve} u braku, imaju djecu te ih ve}ina namjerava nastaviti studirati na nekim in`enjerskim studijima ili studirati programiranje na sveu~ili{tu kako bi mogli uzdr`avati svoje obitelji. 

35


RUAH HADA[A

KULTURA I UMJETNOST

U izlozima knji`ara

Branko Poli}: Pariz u srcu studenta izdava~: Durieux, Zagreb, 2008. • broj stranica: 446

Svima koji su pro~itali Vjetrenjastu klepsidru, a zatim i Imao sam sre}e i pitali se {to je bilo dalje, mogu to otkriti u nedavno objavljenom tre}em dijelu autobiografije. U sredi{tu ove najnovije knjige autobiografskih zapisa Branka Poli}a nalaze se njegove pari{ke godine studija. Ovdje Poli} pripovijeda, do sada uglavnom nepoznatu, pri~u o sudbini prve poratne grupe jugoslavenskih studenata u Parizu te o svom eufori~nom susretu s velikim svijetom Sorbone, najpoznatijim svjetskih opernim i kazali{nim ku}ama i koncertnim dvorana, o prijateljstvima s Francuzima i studentima iz cijelog svijeta koji su se nakon Drugoga svjetskog rata stekli u oslobo|enom Parizu. S nekima od njih prijateljstva }e ga vezati do dana{njih dana. Istodobno, autor donosi i sliku mladih ljudi koji su studijske godine provodili i izme|u izazova slobode i politi~ke kontrole koja se nad njima nastojala provoditi, o dvojbama ostati ili vratiti se. S ovom tre}om knjigom, Poli}ev autobiografsko-spisala~ki pothvat pretvorio se u veliku fresku vremena. Svojom akribi~no{}u, osobnim tonom i pogledom, otvoreno{}u i ironi~nom distancom on je u hrvatskoj knji`evnosti jedinstven. "Odlasci su ve}inom podjednako tjeskobni, ne samo za putnika, nego i za njegovog pratitelja. Ponekad me podsje}aju na "Sonet opro{taja", {to ga je, odavna ve}, uglazbio danas posve zaboravljeni Isidore de Lara; zapo~eo je stihom Partir, c"est mourir un peu. Ali ni{ta od toga. Naprotiv, bio je to put u `ivot. Put mladih ljudi `eljnih znanja, novih saznanja, pa ujedno – budimo iskreni – i uspjeha. No moram priznati: nisu nas mo`da ni zaokupljale lako dubokoumne misli. Pogotovo vjerujem da na povratak tada uop}e nismo pomi{ljali. Uostalom, za neke je to predstavljalo naprosto – put u nepovrat. Jer ljudske su sudbine nepredvidive."  Mario Su{ko: Obznana postojanja (antologija) izdava~: Meandar, Zagreb, 2006. • prijevod: Mario Su{ko • broj stranica: 392

Knjigu Obznana postojanja priredili su Mario Su{ko i Myron Schwartzman, prvi i kao prevoditelj, a potonji i kao pisac predgovora. U knjizi su pored nama ve} znanih Bernarda Malamuda i Saula Bellowa ~elna imena ameri~ke proze danas, Grace Paley, Cynthia Ozick, Daniel Stern, Lynne Sharon Schwartz, Max Apple, Francine Prose, Melvin Jules Bukiet, Marjorie Sandor, Bruce Jay Freidman, Edith Pearlan, Mark Mirsky, Steve Stern, Leslea Newman i Allegra Goodman. Tematski spektar je raznolik, od Holokausta, uloge `idovskoga misticizma u ameri~kom okru`ju danas, do drugoga pokoljenja `idovskih emigranata, mje{ovitih veza i lezbijstva. Pripovijesti tako|er se`u od realisti~nog kazivanja do postmodernisti~kih tekstualnih inovacija, gotovo uvijek s prizvukom crnog humora. O bitnom odre|enju ove knjige – u (pod)naslovu Moderna `idovsko-ameri~ka pripovijest – jedan od autora, Myron Schwartzman, napisao je: Naslov ove antologije, koji sadr`i izraz "moderna `idovsko-ameri~ka", kazuje dosta toga. "Moderna" nas upu}uje na zaklju~ak kako su svi ovi pisci, od Bellowa pa nadalje, stanoviti "ba{tinici" Virginije Woolf, T. S. Eliota, W. B. Yeatsa, Jamesa Joycea, Franza Kafke, Williama Faulknera, Ernesta Hemingwayja i F. Scotta Fitzgeralda. (Ostavit }emo po strani pitanje koliko su htjeli, ili nisu htjeli, doista ba{tiniti od njih.) Oni imaju sveu~ili{nu naobrazbu, ~esto i diplomu iz engleskoga jezika, i sami su ~esto puta u ovom ili onom obliku dio akademske zajednice. "@idovsko-ameri~ka" nagovje{}uje kako se oni smatraju prvo @idovima, potom Amerikancima. To ¢...£ nije ~vrsto stajali{te Saula Bellowa, Bernarda Malamuda, Philipha Rotha ili Cynthije Ozick. Primaju}i Nobelovu nagradu za knji`evnost, Saul Bellow se odredio prvo kao ameri~ki, potom `idovski pisac.  Jacques Attali: Kratka povijest budu}nosti izdava~: Meandar, Zagreb, 2008. • prijevod: Vanda Mik{i} • broj stranica: 308

Kratka povijest budu}nosti objavljena je 2006. godine. Autor donosi scenarije razvijanja ili propadanja na{eg planeta u sljede}ih pedeset godina, i to na temelju povijesno i znanstveno provjerenih ~injenica koje su nam danas dostupne. Nakon pou~nog i jezgrovitog povijesnog presjeka iz prizme kretanja kapitala, autor analizira dana{nju situaciju u svijetu, te predvi|a u kojem bi se smjeru mogle razvijati (ili propadati) dr`ave, kakav }e se omjer snaga uspostaviti izme|u tr`i{ta i demokracije, kako }e evoluirati odnosi izme|u nacija i kako }e demografske promjene, kretanja stanovni{tva, promjene u radu, novi oblici tr`i{ta, terorizam, nasilje, klimatske promjene te sve ve}i utjecaj vjere, iz temelja izmijeniti na{u svakodnevicu. Tako|er otkriva kako bi iznena|uju}i tehni~ki napredak mogao utjecati na rad, dokolicu, obrazovanje, zdravstvo, kulturu i politi~ke sustave. Naposljetku pokazuje da usprkos mogu}im pesimisti~nim scenarijima sveop}eg rata i kaosa, postoji i mogu}nost da svijet, predvo|en "transljudima", odnosno altruisti~kom, prosvije}enom elitom, eliminira siroma{tvo i krene prema dru{tvu izobilja, u kojemu }e svatko ravnopravno koristiti mogu}nosti tehnologije i tr`i{ne ma{te, koje }e njegovati slobode, budu}im nara{tajima ostaviti u naslje|e bolje za{ti}eni okoli{ te izna}i nove na~ine su`ivota i zajedni~kog stvaranja.  36


KULTURA I UMJETNOST

RUAH HADA[A

U izlozima knji`ara

Naomi Wolf: Mit o ljepoti izdava~: Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008. • prijevod: Tamara Sli{kovi} • broj stranica: 408

Rije~ je o mitu o ljepoti, opsjednutosti fizi~kim savr{enstvom, koji moderne `ene zarobljava u beskona~noj spirali nadanja, preispitivanja i samoprezira. Ovu kontroverznu knjigu koja je u gotovo dva desetlje}a otkako je prvi put objavljena bila predmetom polemika, ~itamo prvenstveno kao pri~u o kulturi, esejisti~ki ali i argumentacijski ekskurs. Podvojenost koju protagonisti medija, kozmeti~ke industrije i drugi stvaratelji mita o ljepoti sve vi{e do`ivljavaju u svome poslu, dvojba je i samih `ena: atraktivna `ena na naslovnici ~asopisa ili lijepa vanj{tina `ene sama po sebi isplativa je i dru{tveno po`eljna, ali se, u smislu nametnutih ideala, radi o konstrukciji.... 

Paul Auster: ^ovjek u tami izdava~: Izdava~ka ku}a Novela, Zagreb, 2009. • prijevod: Marko Maras • broj stranica: 155

^ovjek u tami prva je knjiga u izdanju Novele, nove izdava~ke ku}e na hrvatskom tr`i{tu. Sedamdeset dvogodi{nji knji`evni kriti~ar August Brill u dugoj no}i, mu~en depresijom i nesanicom, pripovijeda pri~u o Americi koja se nije dogodila; u kojoj 'Blizanci' jo{ uvijek ponosno stoje, koja ne vodi rat u Iraku, ali vodi drugi gra|anski rat nakon izbora 2000. koji nisu donijeli pobjednika. ^ovjek u tami roman je na{eg vremena, knjiga koja nas beskompromisno suo~ava s tamom no}i, ali koja istovremeno slavi svakida{nje radosti `ivota u svijetu sposobnom za najgrotesknije nasilje. 

Paul Auster: Levijatan izdava~: V.B.Z., Zagreb, 2008. • prijevod: Ivana [ojat-Ku~i • broj stranica: 204

Slavni Austerov romana Levijatan, prvi put objavljen jo{ prije petnaest godina, fascinira ponajprije sna`nom proro~kom dimenzijom. U novijoj ameri~koj knji`evnosti ne postoji roman koji bi bolje opisao mehanizme ameri~ke politike koja neumitno na sebe privla~i sjeme terorizma. Glavni lik je Benjamin Sachs koji knjige zamjenjuje eksplozivom. Kao i u svojim drugim romanima, Paul Auster je u Levijatanu ponovno ispremije{ao fikciju i fakciju, stvarne doga|aje je umotao u celofan izma{tanih `ivota, a realne likove doveo u situaciju da oblikuju sudbine izmi{ljenih ljudi. Jo{ spretnije koristi tragove stvarnosti kako bi ispri~ao pri~u koja je do 11. rujna mnogima izgledala sasvim nevjerojatna. No ovaj je roman ponajprije velika metafora o ~udovi{nom, tragi~nom dru{tvu koje neumitno propada. 

Lauren Weisberger: U lovu na Harryja Winstona izdava~: Algoritam, Zagreb 2008. • prijevod: Leira Harabalja • broj stranica: 324

Neokrunjena kraljica takozvanog chicklita, Lauren Weisberger svojim se tre}im romanom na velika vrata vratila u sredi{te knji`evne pozornosti, te zasjela na vrhove top-lista prodaje. Emmy je novope~ena singl-cura, iako ne vlastitim izborom. Leigh je nova zvijezda na izdava~kom nebu New Yorka i gotovo se domogla dugo snivanog mjesta najmla|e urednice u presti`noj izdava~koj ku}i. Adriana je prelijepa k}i biv{e superuspje{ne manekenke i bogatog biznismena, a njezinim venama te~e vru}a brazilska krv. Iako prezadovoljne onim {to su postigle u pro{losti, tri najbolje prijateljice nisu ba{ sigurne da im se svi|a ono {to donosi budu}nost, pa }e jedne ve~eri pasti posve neobi~na oklada. Kakva? Na vama je da otkrijete. 

Lauren Weisberger: Vrag nosi pradu izdava~: Algoritam, Zagreb 2004. • prijevod: Ana Batini} • broj stranica: 280

Trendseterska i na prvi pogled povr{na pri~a u kojoj sve djevojke nose Gucci nao~ale i manolice, a mu{ki izgled odaje opsjednutost teretanom, Vrag nosi Pradu Lauren Weisberger, ipak je puno vi{e od toga. Lauren jako dobro zna o ~emu pi{e. Naime, Anna Wintour, svemo}na urednica Voguea, godinu dana bila je njezina {efica iz snova, pa svaka sli~nost s Mirandom vjerojatno ba{ i nije sasvim slu~ajna. Nakon {to je dala otkaz u Vogueu, Lauren je napisala roman koji je upravo pred vama. Vrag nosi Pradu preveden je na dvadeset sedam jezika.  37


RUAH HADA[A

KULTURA I UMJETNOST

Danilo Ki{ ili detinjstvo Andreas Sama Subotica 22. februar 1935. – 15. oktobar 1989., Pariz Tatjana Cvejin izdaleka u~inio mi se poznat. Ro|eni smo u istom gradu, ali ne u isto vreme. "Na mom uzglavlju izrasla jabuka. Jedno kvrgavo, povijeno stablo bez ploda. Soba mog detinjstva pretvorila se u leju sa lukom, a na mestu gde je stajala singerica moje majke – bokor ru`a…" – zapisao je Andreas Sam ili Danilo Ki{. Prezime Sam ili Ki{ {to bi u prevodu moglo da zna~i mali i sam, kao jedan od najzna~ajnijih pisaca svih vremena "koje sam hteo da presko~im jednim lirskim skokom unapred", u svojoj devetoj godini imao je harfu. "Ona se sastojala od elektri~ne drvene bandere i {est pari `ica vezanih za porcelanske izolatore nalik na rasparen komplet za ~aj..." Detinjstvo, de~a{tvo, odrastanje i spektar duginih boja koji nas izme|u po~etka i beskraja zadr`ava. To je ta veza izme|u ~itaoca i pisca, izme|u stvaraoca i knjige, izme|u pro{log i budu}eg. O vremenu pro{lom, o svetu tog vremena, nasuprot patnji pro{losti, izmi{ljeno budu}e vreme, budu}i doga|aj putem posrednika ili u potrazi za detinjstvom koje ne napu{ta, Sam – u potrazi za korenom.

Danilo Ki{

... jedan visoki stari mladi}, o~e{ljan kao oblak, vidovit kao mudrac, bezazlen kao dete, hrabar kao mladi orao i pisac kao {to se di{e... "Vi biste hteli, gospodo, da vam poka`em svoju rodnu ku}u? Ali moja se majka porodila u bolnici u Fijumi, i ta bolnica je ve} sru{ena. Ne}ete uspeti da stavite plo~u na moj dom, jer je i on valjda sru{en. Ili biste morali staviti tri-~etiri plo~e sa mojim imenom u raznim gradovima i raznim dr`avama, ali ni tu vam ne bih mogao pomo}i, jer ne znam koja je bila moja ku}a, ne se}am se vi{e gde sam `iveo u detinjstvu, jedva znam na kojem sam jeziku govorio..." Andreas Sam, njegov otac Eduard Sam, njegova majka Marija Sam, njegova sestra Ana Sam, uspomene ili se}anje na detinjstvo i svih ranih jada odrastanja jeste Danilo Ki{. Izme|u ulice divljih kestenova, Pogroma ili Livada, u jesen i Konja – ^ovek koji je dolazio 38

"Mislim da je tatina gre{ka bila napravljena time {to sam za razlog izostanka upisao u tu kontrolnu knji`icu, po savetu svoje majke, ne{to {to mi se nije ~inilo dovoljno ubedljivim, neku bolest, magare}i ka{alj, boginje ili sli~no, a meni se vi{e svidela gola-golcata istina (stvar koju sam, barem u knji`evnosti, i do dana dana{njeg sa~uvao)" – autobiografska fikcija ili zabele{ka Andreasa Sama koja se pamti. Svima nama koji u traganju za ulicom divljih kestenova u zajedni~kom rodnom gradu prolazimo kroz park pored statue Danila Ki{a i prise}amo se pro~itanog, sa pogledom izme|u knji`are i biblioteke, opisani prizor ru`a, slobodan saobra}aj preko vremenskih granica, du{evni mehanizam de~aka, glavnog junaka Ranih jada ose}amo. Svojim ma{tarijama ili nepouzdanim pam}enjem iz sveta detinjstva: de~ak prepoznaje sebe u strujanju o~eve sudbine, imena i datume, tragove... uvek nedostaju}e godi{nje doba odrastanja. S jeseni, kada po~nu vetrovi i kada divlji kestenovi iska~u iz svoje dlakave lju{ture {to bi u prevodu moglo da zna~i da je to vreme izme|u de~aka i de~a{tva ili izme|u dva sveta nastajanja i nestajanja, u~imo o muzi~koj kompoziciji plemenitih mirisa, tajni prolaza stvarnosti, detinjstvu, ku}i u kojima je Sam `iveo i radio. Izme|u literarnog, biografskog i autobiografskog jesu rani jadi i jeste detinjstvo koje poput krika ili vapaja vodenog boga ili pak urlika izme|u tihe tuge i radosti savremenog ~oveka traje. Traje i detinjstvo i ne zaustavlja se. Traje i Danilo Ki{ izme|u Beograda, Pariza, Subotice. Mo`da i nije va`no u kojoj je ku}i ro|en, u kojim je ku}ama `iveo... "Moje detinjstvo obele`eno je strahom i stidom, vezanim za Jevrejstvo. Jo{ kao dete pitao sam se – ko smo mi i za{to je na nas palo prokletstvo?" ... zapisao je. "Uvek sam se vra}ao iskustvu svog sna iz svoje biblijske literature..." 


KULTURA I UMJETNOST

RUAH HADA[A

Eolska harfa Danilo Ki{

Harfa je instrument koji vi{e od bilo kojeg drugog instrumenta sjedinjuje u sebi srednjovekovnu formulu lepog (perfectio prima); da bude dakle lepa na oko, {to }e re}i napravljena po pravilima formalne harmonije; ali, iznad svega, da bude prilago|ena svojoj osnovnoj svrsi: da daje prijatan zvuk. U svojoj desetoj godini imao sam harfu. Ona se sastojala od elektri~ne drvene bandere i {est pari `ica vezanih za porcelanske izolatore nalik na rasparen komplet za ~aj. (Jedan sam izolator okrnjio pra}kom, pre nego {to sam otkrio, u okviru mog eolskog instrumenta, muzi~ku funkciju tog kompleta od kineskog porcelana.) Kako je ovim opisan sistem za {timovanje, mogu pre}i na ostale delove. Da bi se, dakle, dobila eolska harfa, potrebno je jo{ (pored pomenutih porculanskih dugmadi za {timovanje `ica) imati najmanje dve elektri~ne bandere od obi~nog nakatranisanog jelovog stabla. Idealna razdaljina izme|u stabala iznosi pedeset metara. Bandera treba da bude dugo izlo`ena (od 5 do 10 godina najmanje) naizmeni~nom uticaju ki{a, mraza i sun~ane `ege, tako da se, pod naglim promenama temperature (izme|u +36 °C i –22 °C) drvo raspukne, uzdu`. A raspuknu}e se, kao `alosno srce, kad shvati da je kona~no i neopozivo prestalo biti stablo, drvo, zelenbor, i da je, kona~no i neopozivo, postalo elektri~na bandera. Tada, kao ranjeno, napuklo stablo shvati da je zauvek tu ukopano do kolena i iznad kolena, i da mu, dakle, nema bekstva, tada mu ne ostaje ni{ta drugo nego da gleda u daljinu, ka {umama koje mu ma{u glavom. I da shvati da su mu najbli`i prijatelji, prijatelji i drugovi, ona druga dva stabla na nekih pedeset metara od njega, levo i desno; isto tako oja|ena i ukopana do kolena u crnu zemlju. Kada se, dakle, bandere spoje `icama i namesti im se na glavu, umesto zelenih grana, taj kineski komplet za ~aj ({est pari prevrnutih {olja iz kojih ne}e mo}i piti ni ptice), tada }e propevati, tada }e po~eti da sviraju u svoje `ice. Treba samo nasloniti uvo na banderu; no to nije vi{e nikakva bandera, to je sad harfa. Neki neiskusni ~itaoci (koji nikad nisu naslanjali uvo na drvenu elektri~nu banderu) pomisli}e da je tu sad potreban vetar. Ne. Idealno vreme za takvu harfu je vreli julski dan, kanikule, kada jara treperi u vazduhu a "baba tera kozli}e", kad je stablo suvo i zvonko kao da je {uplje. Umalo da zaboravih: idealno mesto za postavljanje takve harfe jeste uz obronke nekog prastarog druma. Ova o kojoj pri~am bila

je postavljena uz Po{tanski put, izgra|en jo{ u doba kada su Panoniju naseljavali Rimljani. Zahvaljuju}i toj ~injenici, stub harfe, poput antene, hvata zvuke i iz davnina; melodije dopiru iz pro{losti i iz budu}nosti. Jedan komplet `ica hvata celu oktavu u molskoj skali i, preko dominante, lako prelazi u dur. Toliko o samom instrumentu. Sad se samo treba osvrnuti da se uverite da nema nikog na Carskom drumu, nikog u `itu, nikog u jarku, nikog na horizontu. Ukoliko nailaze kola natovarena senom, lucerkom ili `itom, hitro se sakriti u odvodni kanal ispod druma i sa~ekati da kola pro|u. Jasno vam je; tu je potrebna samo}a. A i {ta }e vam to da pri~aju o vama da ste ludi kao va{ otac i da se pitaju {to li to naslanjate glavu na elektri~nu banderu. Neko }e jo{ pomisliti da ste toliko blesavi da verujete da se u suvoj, napukloj elektri~noj banderi roje p~ele, pa ste se polakomili na med; neko }e mo`da re}i da oslu{kujete dolazak savezni~kih aviona i da o tome izve{tavate nekog; a neki mogu i}i u svojim fantazijama tako daleko da }e pomisliti kako primate neke tajanstvene poruke iz etera. Zato je (izme|u ostalog) najbolje proveriti da nema nikog na Carskom drumu, nikog u `itu, nikog u jarku, nikog na horizontu. Priznajem, kada bi neko neupu}en u muziku naslonio uvo na banderu, zaista bi pomislio da ~uje daleko brujanje aviona i odmah bi pobegao s druma i sakrio se u jarak; ili bi potr~ao glavom bez obzira da obavesti selo da nailazi eskadrila bombardera. No to je samo prvi (pogre{an) utisak; to je samo pratnja, basovi, u kojoj sluh de~aka prepoznaje zvuk vremena; jer iz dubine vremena i istorije dopiru zvuci kao sa kazara, dalekih zvezda. (Miris istopljene smole tu je samo nadra`aj, kao kad se u hramu pale miri{ljave trave, sandalovo drvo ili tamjan.) Evo, dok dr`i sklopljene o~i, evo {ta mu peva harfa na uvo: da }e uskoro prestati da radi kao sluga kod gospodina Molnara; da se njegov otac ne}e nikad vratiti; da }e napustiti ud`ericu sa nabijenom zemljom umesto poda; da }e dospeti nazad u Crnu Goru kod dede; da }e imati nove knjige; da }e imati 1.500 olovaka, 200 nalivpera, 5.000 knjiga; da }e mu majka uskoro umreti; da }e sresti devojku koju }e ve~no voleti; da }e putovati; da }e videti mora i gradove; da }e – prodiru}i u daleku istoriju i u biblijska vremena – istra`ivati svoje mutno poreklo; da }e napisati pri~u o eolskoj harfi od elektri~nih bandera i `ica. 

Be {amajim menuhanu – Sau~e{}a Obitelji Deutsch iz Pore~a Miri Wolf iz Zagreba i obitelji u Sloveniji i Izraelu 39


RUAH HADA[A

KULTURA I UMJETNOST

Organizacijski odbor @idovske kulturne scene Bejahad 2009 raspisuje

NATJE^AJ ZA PROJEKTE koji }e biti prezentirani tijekom manifestacije Bejahad 2009, 25. 8. – 1. 9. 2009., Opatija, Hotel "Adriatic" Na natje~aj se mogu prijaviti projekti `idovskog/jevrejskog sadr`aja ili `idovskih/jevrejskih autora: – izlo`ba umjetni~kih djela (slike, skulpture, fotografije i dr.) – scenski nastup (muzi~ki, dramski, plesni i dr.) – film – kazali{na predstava – koncert – predavanje – workshop – promocija knjige i – druge vrste projekata. Za natje~aj je potrebno dostaviti: – Ime projekta – Kratki opis projekta – Adresu, telefon, fax, e-mail kontakt osobe – Popis svih sudionika i odgovornih osoba – Kompletan projekt (tekst, snimke eksponata, VHS video zapis ili CD-ROM). Projekti }e se primati do 15. 6. 2009. na adresu: BEJAHAD – @IDOVSKA KULTURNA SCENA Trg Marka Maruli}a 18, 10000 ZAGREB S naznakom Natje~aj – Bejahad 2009

Radove }e pregledati i ocijeniti natje~ajna komisija, te odabrati 12 (dvanaest) projekata koji }e biti realizirani tijekom prva dva dana rada scene. Autorima izabranih projekata, kao i sudionicima projekta, organizator pokriva tro{kove dolaska i odlaska te boravka za vrijeme trajanja projekta. U velikoj ve}ini slu~ajeva financirat }e se 2-3 dana boravka u Hotelu "Adriatic" u Opatiji (puni pansion). Rezultati natje~aja bit }e objavljeni do 15. 7. 2009. na www.bejahad.com, www.bet-israel.com, www.makabijada.com, te u ~asopisima SaLon, Ruah Hada{a, Most i Bilten. Autori prihva}enih projekata bit }e direktno kontaktirani. Radovi poslani na natje~aj, ne vra}aju se.

Organizacijski odbor @idovske kulturne scene Bejahad 2009 raspisuje

''SIMHA KABILJO'' – natje~aj za kratku pri~u sa `idovskom/jevrejskom temom koji }e biti prezentirani tokom manifestacije Bejahad 2009, 25. 8. – 1. 9. 2009., Opatija, Hotel "Adriatic" Pri~e mogu biti napisane na jezicima biv{e Jugoslavije. Natje~aj je anoniman. U obzir dolaze pri~e koje nisu dosada objavljene. Rad obilje`en {ifrom i pisan pisa}im strojem ili na drugom mediju (MS WORD format) treba poslati u dva primjerka s naznakom Za nagradni natje~aj Bejahad 2009 i s naznakom {ifre.

Radove }e ocijeniti `iri i dodijeliti prvu, drugu i tre}u nagradu. Nagra|ene pri~e bit }e objavljene u knji`evnom prilogu Bejahad 2009.

Rezultati natje~aja bit }e objavljeni na www.bejahad.com, www.bet-israel.com, www.makabijada.com, te u ~asopisima SaLon, Rje{enje {ifre – puno ime autora i adresa – treba prilo`iti u zasebnoj, Ruah Hada{a, Most, Bilten. Nagrade }e se zatvorenoj omotnici – pismu. dodijeliti na kulturnoj manifestaciji Bejahad Krajnji rok za slanje radova je 15. 6. 2009. Radovi se mogu slati na adresu: 2009 koja }e se odr`ati od 25. 8. – 1. 9. 2009. BEJAHAD – @IDOVSKA KULTURNA SCENA u Hotelu "Adriatic" u Opatiji. Trg Marka Maruli}a 18, 10000 ZAGREB Radovi se ne vra}aju. S naznakom Natje~aj – Bejahad 2009 40


KULTURA I UMJETNOST

RUAH HADA[A

Mesijanizam i intelektualnost Ovnujski rog Jichaka Ba{evisa Zingera Carole Ksiazenicer-Matheron Preneseno iz Lameda S francuskoga izvornika preveli Radojka Stipi{i} i Josip Nik{i} iz ~asopisa Yod

Roman Jichaka Ba{evisa Zingera Sotona u Goraju (Der Sotn in Goray), napisan tridesetih godina 20. stolje}a u Poljskoj, prije odlaska njegovog autora za Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave, nije samo povijesni roman pro`et fantastikom. On se, tako|er, odlikuje svojom interpretativnom slo`eno{}u i stalnom stilisti~kom mimikrijom, pozivaju}i se na vi{estruke podatke iz starijih tekstova. Daleko od toga da bude puki ukras nadodan mjesnoj boji, ili ku{nja erudicije koja }e ozakoniti romanesknu ma{tu, ta sunazo~nost vi{estruke gra|e u prostoru pripovijesti je utemeljiteljica postupka, zamisli pisanja i fikcije, klju~a za razumijevanje (~esto te{kog i slo`enog) razli~itih razina zna~enja zingerijanskog teksta. Tako da ju sustavno pronalazimo prigodom svake od navedenih tema, bilo da je to povijesno nasilje, mesijanska pustolovina ili kolektivni neredi nakon prizora egzorcizma u Goraju, `idovskom poljskom gradu-prototipu gdje se odvija pripovijest izme|u 1648. i 1666. godine, u Lublinskom kraju opusto{enom koza~kim pokoljima u razdoblju Potopa. Ovnujski rog uklju~uje vi{e tematskih razina, ali sve su ~vrsto povezane. Cijeli se roman mo`e ~itati kao razmi{ljanje o nasilju, povijesnom nasilju, nasilju u zajednici, tjelesnom i psihi~kom nasilju. Ti razli~iti slojevi komuniciraju vje{tinom zapleta i izgradnje pripovijesti, na taj na~in da se pojavljuju kao da jedne poti~u druge. Isto tako oni imaju stalnu zajedni~ku intertekstualnost.

vojskom, ogromnim brojem ljudi kao {to pijeska ima na obalama mora, da bi opsjedao Zamosc. To je bila tvr|ava kojoj nije bilo sli~ne, s dvostrukim zidinama okru`enim jarkom punim vode ¢...£. Za to vrijeme neprijatelji su se razmiljeli po svim zajednicama u okolici, ~ine}i ne~uvene pokolje: u Tomaszowu, Hribieszowu, Tarnigrodu, Szczebreszynu, Turbinu, Bilgoraju, Krasniku, Gori, oni su poubijali na tisu}e i desetine tisu}a @idova"; to je Zinger preuzeo na sljede}i na~in: "Godine 1648. okrutni ukrajinski hetman Bogdan Hmieljnicki na ~elu svojih trupa opsjeo je grad Zamosc, ali ga se nije uspio do~epati jer je bio ~vrsto utvr|en; razbje{njeli seljaci, haidamaki, napustili su opsadu i po{li u razaranje Tomaszowa, Bilgoraja, Krasnika, Turbina, Frampola. Nisu po{tedjeli ni Goraj, grad skriven me|u obroncima na kraju svijeta." Ako izuzmemo ~injenicu da je prostor koji je Zinger odabrao, me|u mno{tva drugih mogu}nosti, rodni kraj njegove obitelji (Tomaszow s o~eve strane i Bilgoraj s maj~ine), primje}ujemo ponajprije sli~nost oblikovanja: tradicionalno odre|ivanje vremena u tekstu na jidi{u (godina 408.), kori{tenje izraza na jidi{u ro{ za opis Hmieljnickog na tipolo{ki na~in, u skladu s tradicijom i upotrebom istog izraza kao kod Natana, "progonitelj": ovdje se radi o jezi~nom i kulturolo{kom sje}anju u~vr{}enog specifi~nim izrazima koji se ponavljaju tijekom vremena, zajedno sa semanti~kim vrijednostima i jednom zami{ljenom slikom prenesenom pomo}u jezika.

Roman zapo~inje sa`etom povijesnom kronologijom, dovoljnom za prisje}anje na katastrofalno razdoblje Potopa, jednog od velikih trenutaka protu`idovskih progona u Ukrajini 1648. godine, kada su za vrijeme pobune ukrajinskog hetmana, Bogdana Hmieljnickog, protiv poljskog plemstva izginule ~itave zajednice `idovske populacije. Dakle, na prostoru od pola stranice otvara se ~itav slijed navoda, koji bi mogao pro}i nezamije}en, ali se pokazuje kao neosporan u pogledu skupljenih izvora, naro~ito pri~anje Natana Hannovera, o~evica tih doga|aja. Kod Hannovera, pripovijest progona postupa ne samo kao povijesni dokument, nego kao svjedo~enje, {tovi{e i potvrda nadnevka razli~itih progona, da bi se omogu}ile njihove godi{nje komemoracije. Ustanovljuje se svetost `rtava, umrlih zbog Posve}enja Imena* (kiddu{ ha{em), i zavr{ava se idealiziranom slikom pobo`nosti i zaslugâ poljske `idovske zajednice prije tih pokolja.

Nastavak teksta svjedo~i kod Zingera o postupku odabira i sa`imanju izvora tako da se istaknu ne neodr`iva razli~itost, {tovi{e okrutna domi{ljatost muka koje su podnijele `rtve, nego prije trijezno i nemilosrdno kretanje Povijesti, nasilje koje u uzastopnim valovima preplavljuje ukupnost zajedni~kog `ivota i vrijednosti: tjelesno zlostavljanje, moralno i simboli~no, obuhva}eno u svojim djelovanjima i posljedicama na dugo razdoblje. Mo`e se re}i da Zinger sintetizira Povijest u jednu sliku velike plasti~ne djelotvornosti i punu zna~enja. Ono {to je kod starog kroni~ara skrb za detalj, koja slabi s nadmetanjem u preciznosti, to postaje kod Zingera element jedne slike cjeline, simboli~no sje}anje na `idovsku povijest u njezinom okrutnom ponavljanju. Tako nalazimo kod Hannovera: "Jednima su oderali ko`u, a njihova su tijela ba~ena psima, drugima su odrezali noge i ruke i bacili ih na cestu: preko njih su prelazila kola, konji su ih gazili. Nekima su zadali mnogobrojne rane koje nisu bile namijenjene neposrednom ubijanju: bacili su ih van da umru polagano, uvijali su se od bolova u svojoj krvi, sve dok ne bi izdahnuli. Mnogobrojni su bili `ivi zakopani, djecu su klali u maj~inu krilu; druge su razrezali na komade kao ribu; trudnim su `enama sjekli utrobu i odatle vadili fetuse, i bacali ih `enama-majkama u lice; drugim su `enama otvarali trbuhe da bi u njih stavljali `ive ma~ke:

Zinger je uporabio dva vrlo kratka isje~ka u uvodu u svoju pripovijest. O progonu u Zamoscu, kod Hannovera nalazimo: "Progonitelj [emiel krenuo je od tamo sa svom koza~kom i tatarskom * Prezime pisaca, bra}e Singer, na jidi{u (hebrejskim slovima) pi{e se "fonetski" Zinger, sa slovom "zajin", stoga smo se i mi povodili za izvornikom (op. prev .)

41


RUAH HADA[A

KULTURA I UMJETNOST

one su bile jo{ `ive dok su im ma~ke greble utrobu, a ruke bi im sjekli da `rtve ne mogu izvaditi ma~ke iz svoje utrobe ¢...£. Mnoge su Tatari odveli u ropstvo. @ene i djevice su silovali, lijegali su sa `enama pred njihovim mu`evima; lijepe djevojke i `ene uzeli su za svoje slu{kinje i kuharice, neke od njih za supruge ili ljubavnice. Radili su to isto kuda su god pro{li." Kod Zingera nalazimo sljede}i oblik, eufemiziran, usprkos {to je sa~uvao najupadljiviji primjer kona~ne paradigme ljudske ludosti: "Poklali su sve {to im je palo pod ruku, derali su ko`u `ivim ljudima, ubijali su malu djecu, silovali su `ene i otvarali im utrobe da bi tamo za{ili ma~ke. Mnogi su @idovi pobjegli u Lublin, mnogi su pristali na nametnuto kr{tenje ili su bili prodani kao roblje." Unato~ svemu, obzirna posudba od Hannovera otvara prostor za pripovijedanje o jednom izvornom nasilju. Izgleda da je Zinger odatle sa~uvao nagla{avanje, isticanje, da bi ponovno na{ao ovu minucioznost, ovo stupnjevanje u`asa na kraju romana, da bi podsjetio na ispade sekte [abataja Cvija, la`nog mesije, a isto tako i patnje koje je podnijela Re{ele, proro~ica koju je opsjeo Sotona. Zatim dolazi slika napu{tanja Goraja, podsje}a na nasilje u~injeno najsvetijim vrijednostima zajednice ("Sinagoga i ku}a za u~enje su bile uprljane konjskim izmetom jer su vojnici tu smjestili konje, kao u neku {talu."), na gospodarsko i kulturolo{ko propadanje ("Goraj, nekad poznat po svojim u~enjacima, zaslu`nim ljudima, bio je potpuno napu{ten. Tr`nica, gdje su se susretali seljaci koji bi do{li na sajam iz svih sela toga kraja, bila je obrasla korovom."), na prljav{tinu nametnutu `idovskom prostoru smrtonosnom i oskvrniteljskom povije{}u ("trupla su le`ala napu{tena, u svakoj ulici, a da nikoga nije bilo da ih sahrani"). Dno ponora, pro`eto apokalipti~nim misticizmom, stalno vra}a svojeg ~itatelja na biblijske ili talmudske odjeljke putem jasnih navoda. Sam Zinger neizravno priziva slike proro~kih tekstova, opisuju}i napu{teni Goraj kao Jeruzalem izlo`en bo`anskom bijesu, predan divljim `ivotinjama i svemo}noj prirodi koja ponovno preuzima svoju vlast. Uporabom tih prauzora i navoda, Zinger, kao i Hannover, ponovno unosi nepodno{ljivo podsje}anje na nasilje u simboli~nom `idovskom okviru, koje je nositelj smisla u ~inu ponovne kulturolo{ke prilagodbe na bolnu nesuvislost Povijesti. Kod Hannovera, okrutno obilje`je otrpljenih patnji ozna~ava bit mesijanskog isku{enja, najavu dolaska Mesije i otkupljenja. Zinger preuzima to tuma~enje onda kada ~ini da se promatra povijesno sje}anje jednog drugog "po~etka" pripovijesti, smje{tenog u 1666. godinu, godinu mesijanske djelatnosti [abataja Cvija. Taj }e @idov iz Smirne, bez sumnje bolesne ali neosporno karizmati~ne osobnosti, doista o`ivjeti tisu}ljetni plamen `idovske utopije, za kojom je uskoro slijedilo stra{no razo~arenje, kad se "mesija" preobratio na islam. Najtvrdokorniji "vjernici" }e ipak – kriomice – odr`ati svoje hereti~ke obrede, dok }e sje}anje na pro{lost pokreta biti skriveno i izba~eno iz kolektivnog sje}anja. Izgradnjom svoje pripovijesti, Zinger povezuje progone i mesijanizam, ~ak ako na drugi na~in zadivljeno pokazuje slo`enost interakcija izme|u povijesti doga|anja i povijesti kulture, kada spominje izvanrednu rasprostranjenost lurijanske kabale u Poljskoj, koja je jama~no udarila temelj mesijanskim pu~kim umovanjima. Tako, sje}anje na koza~ke pokolje doslovce obuzima mesijansku scenu. Tu je najprije grad Goraj, koji je popri{te veze izme|u dviju povijesti: umno`avanjem slika sje}anja, Zinger mu u svakom va`nom trenutku pripovijesti daje vrijednost obrasca: na hannoverovski na~in, okruniv{i svoju kroniku razaranjem, preko 42

prizivanja ve} nostalgi~nog i idealiziranog zlatnog doba `idovskog `ivota u Poljskoj, Zinger priziva "stari" Goraj pod duhovnim vodstvom gorajskog rabina Beni{a, ne, naravno, kao nekakvo rajsko mjesto, nego kao simboli~an prostor, s ustaljenim navikama utvr|enim `idovskim Zakonom. Najizravnija posljedica pokolja je individualizam, hladni uzmak, gubitak smisla za zajednicu. U krilu te zajednice, moralno propale, umetnut }e se sekta{ka vjera koja }e dopustiti ponovno pojavljivanje starih demona Povijesti. Zinger simbolizira na stilisti~ki na~in inertnost jedne katastrofalne povijesti kroz sje}anja koja vodi tijekom pripovijesti: ponajprije bolnom tu`aljkom badhana (tradicionalni zabavlja~ na `idovskim vjen~anjima), za vrijeme Re{eline svadbe. "Hajdamaki su nas poklali i mu~ili Ubili su malu djecu, odveli su `ene Hmieljnicki je sjekao utrobe i za{ivao unutra ma~ke (zbog na{ih grijeha!) Eto za{to se `alimo i preklinjemo te tako jako, Osveti, Gospode, krv svojih poklanih svetih!" Ovdje pronalazimo doslovne navode starinskog na~ina izra`avanja, tradicionalno shva}anje bo`anske kazne Izraelovih prijestupa pomo}u sredstava koje je izabrao Bog, ovdje su to hajdamaki, ~ija okrutnost, tako jasno izlo`ena, izgleda da zaziva popravljanje. Navod izravno pokazuje tradicionalni mentalitet, bez ikakvog autorovog komentara i ocjene, bez ikakvog zauzetog stava koji bi sudio ili promi{ljao o tomu. Jedan drugi odlomak spominje poljskog plemi}a Wisnowieckog, s uobi~ajenim nazivom "prijatelj @idova", ~ija je okrutnost prema kozacima bila legendarna, {to je ve} spominjao i Hannover: "Pripovijedali su isto tako o juna~kom dr`anju bogatih vlastelina i vitezova, kao i o poljskom plemi}u Wisnowieckom, prijatelju @idova, koji je davao hajdamake nabijati na kolce"; mo`emo to pro~itati u jeki sljede}eg odjeljka iz Dna ponora: "Usred tog mete`a nalazio se vojvoda Wisnowiecki (neka uspomena na njega bude blagoslovljena) sa svojim snagama s onu stranu Dnjepra. On je bezgrani~no volio Izrael." Tako|er primje}ujemo da se aluzija kod Zingera nalazi u to~no odre|enom kontekstu pripovijedanja, pored zamagljenog navoda u Josiponu ("Drugi, koji su se razumijevali u svjetske poslove, govorili su o pro{lim ratovima, o kojim su ~itali opise u djelima Josipa Flavija, koji se u ono doba smatrao povijesnim kronikom razdoblja Drugog Hrama.) O~ito je da Zinger ponovno sa svojim navodima prelazi zamr{eni put povijesne pripovijesti slo`enim meandrima prijenosa. Jednim drugim detaljem on pokazuje pojavu rasprostranjeniju od prijenosa sje}anja, kroz obrednu komemoraciju koja te`i za tim da istisne povijesnu pripovijest i da se koristi sna`nijim simbolizmom utjelovljenim u pona{anjima i obi~ajima: "U dvori{tu Sinagoge mnogobrojna brda{ca ozna~avaju grobove u~enika umrlih 1648. godine, a koje su mu~ili hajdamaki i Tatari, vi{e zato da nije~u njihovu vjeru i da budu svedeni na roblje. Na uspomenu tog kobnog dana, `enik se obukao u bijelu haljinu kao u neku plahtu." Posljednje ponavljanje motiva vezano je za uspomenu iz 1648. i za melankoli~no ozra~je koje je pratilo propast mesijanske nade dosta godina poslije, kao da se razo~aranje ticalo isto tako i pro{losti, svih tih uzaludnih pro`ivljenih patnji, kao i budu}nosti i propasti obe}anja: "Zrak je postajao plav kao stranice neke stare knjige; ku}e su bile prljave, napola u ru{evinama i moglo se povjerovati da smo ponovno u 1648. godini"; malo dalje, poslije objave otpadni{tva od vjere [abataja Cvija: "Svi su ~lanovi zajednice pognuli ramena, kao


KULTURA I UMJETNOST pod te`inom velikog tereta. Pokazivali su isti izgled kao i kobnog dana godine 1648. kada su im tekli}i javili da su Kozaci i Tatari okru`ili Goraj." Tako se krug zatvara, jer propast mesijanskog obe}anja je i te kako sukob sa stvarno{}u gubitka i tuge, koja se nadvila nad stanovni{tvo Goraja. Odricanje od nade, da su njihove patnje mogle imati misti~ni smisao, slutnja je skupnog otkupljenja, to je ponovno do`ivljavanje starih bolova, li{eno svake uzvi{enosti, s kojima se moraju suo~iti. I to~no od tog trenutka demonska tematika dobiva pun zamah u pripovijesti, kada, da upotrijebimo rije~i [olema Alejhema, velika masa naroda odbija prihvatiti prazninu svojeg unutra{njeg osje}aja i presude Povijesti. To je u`asan trenutak pada u ponor, u mu~no blato povijesti, koja ponovno izvire u halucinantnom i ko{marnom obliku u Re{elinom mu~eni{tvu i kolektivnom ludilu. Me|utim, ako izgleda da se Zinger prilagodio obrascima sje}anja odre|enih tradicijom, da bi izrekao tugu i napu{tenost, treba tako|er primijetiti da on neprimjetno ru{i njihov smisao kako bi dao maha ogor~enju zbog izopa~enog nasilja, odolijevaju}i simbolizaciji i njegovim pro~i{}uju}im mogu}nostima. Ponajprije moramo utvrditi da pripovjeda~ki obrasci kod Zingera, ako su doslovno preneseni iz starog teksta, preuzimaju njegov duh na nepotpun, {tovi{e osaka}en na~in. Ni{ta posebno ne upu}uje na kidu{ ha{em (posve}enje imena, hebr.) u sje}anju na `rtve pokolja. Pobo`nost Hannoverova teksta uop}e se ne pojavljuje u ponovnom prikazu koji donosi suvremeni tekst. Vizija stanovnika koji se vra}aju u Goraj, naravno, u po~etku je u sebi imala pokajni~ko i stereotipno izra`avanje, u kojem mo`emo pro~itati moralna i simboli~na stajali{ta svojstvena za pou~nu basnu. Me|utim, stvarnost prevladava u zingerovskom oslikavanju `ivota poslije pokolja, stvarnost prikazana sljede}im obrascem, proiza{lim iz dugog iskustva izgona i progona: "Me|utim, to je na~elo ovog svijeta da, kada do|e trenutak, sve bude ponovno kao i prije." Preko pobo`ne legende, koju je jedan [olem A{ ponovno opisao u svom romanu o istom razdoblju, Posveta imena, Zingera zanima da to~no ispita na stvaran i psiholo{ki na~in tu "sivu zonu" prividnog vra}anja u normalu; jer, jednom kada vrijeme, priroda, obnova nara{taja dovr{i svoj prividni oporavak koji se nakon traume pokazuje u svoj svojoj veli~ini u`asa, tim povodom mesijanska nada odobrava ponovno izbijanje zla s odustajanjem od potiskivanja. Vrlo brzo su dvije zna~ajne osobe iz starog Goraja, bogati Eleazar Babad i rabi Beni{, isklju~eni iz pripovijesti, ostavljaju}i slobodan prostor zajednici prijem~ivoj na zavodljive la`i sabatijanske hereze, koju su u Goraj unijeli I~e Mates i Gedalja, dva budu}a Re{elina mu`a. Naro~ito }e Re{el utjeloviti nesvjesno sje}anje na traumatizam, prije nego ju podvrgnu `estokom ~i{}enju posredstvom egzorcizma. Zinger tada odlu~no prelazi sa sinteti~kog i tipiziranog sje}anja na vanjsko nasilje, na nemilosrdni opis nasilja zajednice, od koje on pravi jedno od glavnih utjelovljenja zla. Mesijanska objava, sredi{nji predmet pripovijedanja, slu`i to~nom izno{enju na vidjelo, putem intertekstualnosti na koju se poziva, brutalno nasilje koje se doga|a u Goraju. Zinger koristi kronologiju sabatijanskog pokreta kao strukturnu osnovu na vremenskom planu, daju}i zapletu pravocrtnu dimenziju, oja~anu mnogobrojnim navodima iz svjetovne sfere u skladu s Povijesti: tekst uprizoruje pretpovijest sabatijanskog pokreta, ushi}eno ozra~je pra}eno mnogo-

RUAH HADA[A

brojnim glasinama, zatim razmatra glavne etape mesijina "puta": objava njegovog mesijanstva, slanje pisama i tekli}a koji su {irili novu "vjeru", putovanje u Konstantinopol, u namjeri da ga ustoli~e umjesto sultana, zatvaranje u tvr|avu Galipolje i, napokon, otpadni{tvo koje je prouzro~ilo raskol izme|u onih koji su se tvrdoglavili u hereti~koj vjeri i onih koji su se vratili @idovstvu. Ta povijesna potka izvje{tava o dolasku u Goraj raznih izaslanika, poraz rabina, preuzimanje vlasti od strane ~lanova sekte okupljenih oko sredi{njih likova kao {to su I~e Mates, Gedalja i Re{ele. Unutra{nja je kronologija uskla|ena sve~anostima i proslavama, kao {to su zaruke, vjen~anja, `idovske sve~anosti, sve do datuma predvi|enog za otkupljenje, u mjesecu elulu 1666. godine, u kojem se vidi okrutno razo~aranje kolektivne nade, zatim objava mesijinog otpadni{tva. Izgleda da je zingerijanska kronologija po{tovala nu`an raskorak u {irenju novosti i hodanje tekli}a na velike udaljenosti. To~ne meteorolo{ke obavijesti, koje nemaju samo za cilj da stvore ozra~je, nego i da poka`u izuzetni karakter, {tovi{e "nadnaravni" karakter doga|aja, stalno prate opise radnje pripovijesti. Pored tog linearnog kretanja zapleta, u Ovnujskom rogu pronalazimo postupak usporedne radnje i kontrapunkta, koji se to~no temelji na suprotnosti izme|u "legendarne" intertekstualnosti mesijanskog pokreta i njegovog svakida{njeg utjelovljenja, gotovo politi~kog, u okvir gradi}a. Taj je kontrast bitan, jer }e poslu`iti isticanju unutarnjeg nasilja u zajednici, koje }e se odraziti na mimikrijski na~in na cjelokupnu povijest. Pripovijest je, prema tomu, izgra|ena na dvostrukom modelu, na dvostrukom prostoru i ima u sebi propast nerazdvojivu njezinoj samoj zamisli: prizor Povijesti, legendaran zahvaljuju}i intertekstualnosti koja je dolazila iz spisa o sabatijanskom pokretu, iz kojeg Zinger crpi podatke s velikom vjerodostojno{}u i s vrlo finim osje}ajem za povijest; a prizor iz Goraja, preko kojeg prelaze odjeci pokreta, prete`no je opisan kao zatvoren prostor prepu{ten interesima, strastima, i napokon, "demonima". Na taj je na~in mesijanska scena uvijek izvan prostora, daleka, egzoti~na, kojom bruje legende i koja je puna boja, ukratko "isto~na". Ona podsje}a na `idovsku pro{lost, na postojanje dijaspore s vi{e sredi{ta i posebno na tekst stalno protkan tradicijom vlastite povijesti. Povijesne ~injenice, koje se usprkos svemu mogu odrediti i rekonstruirati kroz niti spletke, izgleda da nestaju u krilu legendarne ma{te, dobiv{i u starim i novim mitovima, Zoharu, kabali i hereti~koj teologiji ro|enoj iz neumorne aktivnosti tuma~enja Natana iz Gaze, "proroka" i teoreti~ara pokreta po~ev{i od osobnosti mesije. Izgleda da je ovdje Zinger uhvatio jednu izvorno apsolutnu dimenziju sabatijanskog pokreta u isto vrijeme kad se on i osniva, i kojeg [olem opisuje ovim rije~ima: "U tim tekstovima, koji su gotovo izravna svjedo~anstva, prijelaz povijesnog u legendarno nastaje nevjerojatnom brzinom. Najstariji spisi ve} mije{aju datume i kronologije i obiluju legendarnim pri~ama i ~udima... Nagla pojava, gotovo eksplozivna, pripovijesti o ~udima predstavlja veliku zanimljivost, vi{e nego u jednom pogledu. [to se stvarna osoba mesije vi{e udaljavala i tamnjela, to je vi{e prepu{tala prostor mesijanskim legendama: Ove su zamjenjivale [abatajeva stvarna djelovanja s fantasti~nim pri~ama i ~udima koje su se, jo{ k tomu, mnogo manje sukobljavle s vjerskim osje}ajem. Mesija je postajao slika, krilatica a ne vi{e `iva osoba. Oslobo|en svoje tjelesne osobe, pokret se brzo razvio slijede}i tragove pu~ke apokalipti~ke tradicije." Izmi{ljena mo} religioznog pokreta tako je razlomljena zingerijanskom fikcijom, koji istra`uje 43


RUAH HADA[A

KULTURA I UMJETNOST

ono {to [olem naziva "mra~na pozadina Povijesti" pomo}u svoje ma{te i posu|enih navoda. "Knji`evni" u~inak zingerijanskog teksta je stalno kori{tenje vlastitih imena, imena sudionika, gradova ili doti~nih zemalja, ali i osoba ili mitskih mjesta, koje stalno priziva, poslu`uju}i se tekstovima Midra{a, kabale i sabatijanske mistike. Zapanjuje nas egzotika, sa svojim udjelom slika, boja, `ivotinja, tkanina, kovina. Tako|er je prisutna apokalipti~ka ma{ta, s podacima o dvostrukom liku mesije, o sinu Josefovom ili Davidovom, o ratovima Goga i Magoga, o prirodnim kataklizmama na Zavr{etku Vremena, o povratku prognanih na Cion, o posljednjem iskupljenju i o svijetu koji dolazi. Nada u nacionalnu obnovu, kao i vizija ponovno na|enog duhovnog jedinstva koja dovodi do odbacivanja zapovijedi i obrednih proturje~ja sabatijanizma, uspostavljaju u prostoru romana stanovitu utopijsku dimenziju koja se o~ituje pove}anjem obujma pripovijesti, ispri~anim ~udesima, mitolo{kom zasi}eno{}u. Pravilo istinitosti izgleda da je kona~no odstranjeno iz pri~e ~ija krivulja spaja kolebljive pu~ke razgovore, dok rastu}i zanos obuzima ~itav narod. Propast se obznanjuje ubacivanjem pseudospisa, kao pismo nekog antisabatijanskog rabina i kori{tenjem opona{anja jezika koji je svojstven govoru vjeruju}ih, sa slikama i slikovitim izrazima jednog ve} formaliziranog jezika. Najo~itiji je primjer, naravno, epilog svega toga, koji prekida glavnu pripovijest i zatvara roman u jedan drugi tekst, napisan prema arhai~nom stilu tradicionalne pobo`ne knji`evnosti i gdje tobo`e iznosi "~udesnu pripovijest" o jednoj `eni opsjednutoj dibukom: "To se dogodilo te stra{ne godine kada su zemljine stupove uzdrmale obmane [abataja Cvija (Neka se uspomena na njega izbri{e!)." Taj tekst, o~ito antisabatijanski, ima ~ak izmi{ljeno porijeklo (pripovijest je "izvu~ena iz prekrasne knjige: Djela s ovoga svijeta"), i njezina verzija na jidi{u igra svoju tradicionalnu ulogu vulgarizacije `ena i neznalica ("da bi mlade djevojke i narod mogli savr{eno razumjeti ~udesno svojstvo tih doga|aja i da mogu svojim srcima staviti kao cilj pronala`enje puta k Bogu"). Prva pripovijest, sa svojim slo`enim likovima i svojim `ivim zna~enjem tada je ponovno napisana, prema gledi{tu izri~itog revizionizma: bezrezervna osuda hereze i njezine poplave, manihejska podjela uloga osoba, s Pravednikom koji tajanstveno umire, Pokvarenjakom koji postaje otpadnik od vjere, Pokajnikom koji zapo~inje egzorcizam, @rtvom koja slu`i kao `rveni jarac ~itave zajednice i, na posljednjem mjestu, osoba iz mesijanskog scenarija dovodi nas do kraja pripovijesti: "Sotona }e umrijeti bez vjere, i svi }e ga mrziti! Lilit }e nestati u no}i. Progonstvo }e prestati i sve }e postati svijetlo. Amen, selah." Tom promjenom to~ke gledi{ta, Zinger se ne zadovoljava zbunjivanjem interpretativnih naivnih obi~aja nekog ~itatelja ~ije je neznanje jo{ k tome tra`eno! On iznosi, na na~in mo`da tako|er dvoli~an, razgovor o tradiciji povodom doga|aja ~ija je mo} korjenite negacije bila op{irno pokazana inventivno{}u pripovijesti. Prizor iz Goraja je dovoljno jasna slika kaosa u pona{anju i u vrijednostima prouzrokovanih sabatijanskim protuslovljem. Glede po~etnog pripovjeda~a, izgleda da ga je sasvim lijepo progutala vlastita pripovijest, kao da je i njega dostigla smrtonosna mo} pripovijesti. Prizivanje sabatijanskih prijestupa pra}eno s nadom u iskupljenje dosti`e svoj vrhunac podsje}anjem na demonski [abat koji je zavladao Gorajem poslije novosti o mesijinom otpadni{tvu; najgore povrede ljudskog morala 44

dogodile su se tada: op}enito dopu{tenje spolne slobode, incest, zoofilija, idolopoklonstvo, jedenje svje`eg mesa i jo{ `ivih `ivotinja, prokazivanje, huljenje imena Bo`jeg... Groteskna se Zingerova ma{ta potpuno oslobodila i izgleda dovela do vrhunca sotonsku fantastiku oduvijek povezanu s pojmom vje{ti~arenja i crne magije. Ta vizija razbje{njelog, folkloriziranog zla se suprotstavlja drugim umjerenijim prizorima, u~vr{}enim u jedan psiholo{ko i dru{tveno-povijesni kontekst u kojem se primje}uje apatija koja slijedi iza `estokih o~itovanja fanatizma i borbe interesa i raznih suprotstavljenih strana: oportunizam jednog Gedalje nije uostalom ka`njiviji od vjerskog zanosa jednog Mordekaja Josefa, ~ija je pobo`na nepomirljivost prema uzoru na stare haside iz Njema~ke povezana sa sekta{kim i asocijalnim pona{anjima na granici patologije. O~itovanje zla pokazuje tada dvostruko lice pretjerivanja i lo{ih postupaka: razuzdanost sekta{ke mr`nje, neslaganje unutar zajednice uvijek prijem~ive da se izopa~i u anti`idovsku pobunu, prekomjerna klasna borba unutar samog naselja, izazivaju}i brutalne promjene dru{tvenog tkiva, dolazak na vlast novih lica i novih vrijednosti; ali isto tako i te`nja u izjedna~avanju imovina unutar op}eg propadanja, u okviru jedne duboke moralne krize, iz koje se ra|a kaos i anarhija, koja zavr{ava u praznini i napu{tenosti: "Ljudi iz Goraja spavali su u svojoj odje}i, otvorenih usta, prazna srca, kao u doba progona, kad @idovi nikad nisu bili sigurni ho}e li pro`ivjeti do sutra." Kao da je posljednje utjelovljenje zla dostiglo vlastito iscrpljenje, na kraju tog brutalnog doga|aja o~itovanja i o~i{}enja postavljaju}i figuru ni{tavila na svr{etku karnevalskog bijega iz anonimnosti. Me|utim, sredi{nji lik Rehele, stjeci{te, znak i `rtveni jarac krize koja se razvija simbolizacijom zla, u uskoj je simbiozi izme|u krivnje i pretvaranja u `rtvu. Tjelesno i psihi~ko nasilje do`ivljavaju tada vrhunac kroz pojedina~ni put, uz to `enski, jedini koji mo`e uspostaviti jasan kontinuitet izme|u svih razina teksta. Rehel je dijete pokolja, k}i Elazara Babada, ro|ena 1648. godine, siro~e bez majke od svoje pete godine, dijete koje je zanemarivao vlastiti otac a odgojio ujak iz Lublina, obredni kla~, koji je `ivio s nekom starom ro|akinjom u blizini groblja. Zastra{uju}e prizivanje djetinjstva, izmu~enog u`asom i krvlju, kulminira opisom trenutka smrti stare `ene u jomkipurskoj no}i, kad je Rehel imala dvanaest godina. Kada se narodnom praznovjerju pridru`i vjerovanje u lutaju}e patni~ke du{e, ta no} puna strave zna~i za Rehel ulazak u bolest i izop}enje. "Od te ve~eri ona vi{e nije bila ista." Snaga bole}ive zavodljivosti, u~ena kultura koju je primila u suprotnosti s obi~ajem, njezino izop}enje i njezina histerija, najvjerojatnije pra}ena epilepti~kim napadajima, pridonijeli su neobi~nosti ove osobe; ona je vezana uz mnogobrojna intertekstualna pozivanja, du` ~itavog tijeka pripovijesti: uz Jefteovu k}er zbog njezine predodre|enosti da bude `rtva, uz Lilit zbog njezine putenosti, njezine zelenkaste boje ko`e i njezine duge crne kose, uz Saru, `enu [abataja Cvija, te Rahelu, najdra`u Jakovljevu `enu. Kada je napokon dostigla polo`aj sabatijanske proro~ice, tu je pozivanje na Samuela koji posreduje u propasti: "Govori, za svoju slu{kinju koja je napela uho", odgovori Rehele koja je prou~avala pripovijest o mladom Samuelu i o Eliji sve}eniku. Poslije su je usporedili s kipom Djevice i, napokon, postaje Sotonina ili Samaelova `ena, budu}a majka potomstva demona i opsjednuta mu{kim dibukom. Kroz ta izvije{}a, to je doista utjelovljenje jedne te iste nepokretnosti koje se izra`ava tako {to odobrava izbor kao {to je pad i, napokon, smrt osobe. Smrt izvanredno sim-


KULTURA I UMJETNOST boli~na, jer su s njom istovremeno i pokolji iz 1648. i sabatijanska hereza podvrgnuti egzorcizmu. Kona~ni prizor egzorcizma, iznijet s to~ke gledi{ta tradicionalnog pripovjeda~a, sintetizira svojim nasiljem i svojim navo|enjem sve razine ve} prije spomenutog zna~enja. On odgovara na nasilje utvara koje se dogodilo u Goraju, na okrutnost kozaka kao i na okrutnost pobo`nih fanatika ili sljedbenika [abataja Cvija. Taj prizor se o~ituje kroz nasilje u su~eljavanju dibuka i egzorcista, u nazo~nosti zajednice koja smatra da }e prisustvovati kona~nom ~udu, neodre|enom trijumfu reda uspostavljenog nasiljem i smr}u `rtvenog jarca. Intertekstualnost skuplja sli~ne pripovijesti egzorcizma i kabalisti~ke teorije gilgula, prijenosa du{창, koja u 17. stolje}u u pu~kim poljskim krugovima stvara lik dibuka. Svi detalji opsjednutosti kao i egzorcizma imaju svoje odgovore u tekstovima u~ene ili pu~ke kulture: u suglasju s tim pripovijedanjima dibuk, koji je opsjeo Rahelu, je du{a nekog grje{nika koji je, zbog svoje ispraznosti, svoje pohote i svojih bogohuljenja prisiljen na reinkarnaciju pod prijetnjom da }e ga progoniti i mu~iti an|eli ru{itelji i demoni. Tako on prelazi iz jedne inkarnacije u drugu, u bilje, u `ivotinje, kamenje, sve dok nije zaposjeo Rehelino tijelo, kojemu daje nadnaravnu snagu, stanovitu mo} karnevalske poruge koja mo`e i}i sve do negacije Providnosti, mu{ki glas koji izra`ava raspad i uni{tenje osobe. Opscenost, ateisti~ki racionalizam, skepti~na filozofija dibuka izra`avaju se pod pogledom i uz znanje gradi}a sakupljenog pred nepomi~nim i kao ra{~etvorenim tijelom Rehele, onesvije{tene i u napadu padavice. Intervencija egzorcista doga|a se posredstvom sve~anog obreda kojemu su nadodane i neke vrad`bine i ekskomunikacija, kerem. Prijetnje glede dibuka i obe}anja da }e poraditi na miru njegove du{e napokon su ga urazumili i njegov izlazak iz tijela `rtve, o~ito kroz spolni otvor, je potvr|en okruglom rupom na staklu Sinagoge. Svi ovi detalji sakupljeni su od mnogobrojnih pripovijesti, a isto tako i o smrti mlade `ene poslije zadnjeg poku{aja dibuka da prodre u njezino tijelo. Vjerski obred, upraba ka|enja, ovnujskog roga, crnih svije}a, stola za pro~i{}enje, jednog svitka Tore, nazo~nost minijana (skupine od deset punoljetnih @idova potrebnih za obred) i sakupljena zajednica vjernika za ekskomunikaciju su isto tako potvr|eni podaci. Zinger samo pove}ava surovu stvarnost opisa, zaustavljaju}i se na njezinom dramati~nom i teatralnom aspektu. On naro~ito dovodi prizor u pogibelj sa svojim stiliziranim o~itovanjem, isti~u}i njezino knji{ko i preneseno svojstvo: "Ako bi mi trebali ispripovijediti tisu}iti dio onoga {to je napravio taj demon, tisu}i dio njegovog cinizma i njegove bestidnosti, jezik bi bio prekratak da to iznese, a ovaj list premali da se to napi{e." Poanta pripovijesti sti`e odmah poslije scene egzorcizma i prikazuje se kao "pouka" odgojne pri~e, namijenjene tomu da poka`e narodu pravi put u {tovanju bo`anskih zakona i odbacivanja krivovjerja. Stilisti~kom zavr{nicom "Takav je kraj i djelo je zavr{eno", {alje nas u podru~je Knjige i prijenosa. Mo`emo se zapitati kakvo zna~enje dati tom stalnom procesu intertekstualnosti u zingerijanskom romanu, glede trostrukog prizivanja nasilja: povijesnog, u zajednici i psihi~kog. Romaneskno djelo tada poprima specifi~an karakter, gdje se pi{~eva ma{ta, znatna na svim razinama kulturolo{kih navoda, oslanja na sam fenomen prijenosa, i {tovi{e prijevoda. Povijesni se roman odre|uje na osnovi drugih knji`evnih oblika, kao {to su pripovijetka, basna ili ~ak parabola. Pripovijest je o`ivljena kroz staru kroniku upravo kroz okoli{anje jedne udaljene,

RUAH HADA[A

bezli~ne pripovijesti, sa stanovitim epskim crtama koje idu za izjedna~avanjem i uop}avanjem. Povijesna objektivnost, potvr|ena pomo}u izvora, napokon stavlja na vidjelo njihovo kulturolo{ko obilje`je, njihovo legendarno ili mitsko pro`imanje. Pribjegavanje fantasti~nom, zatim i nadnaravnom, stvara zami{ljenu sliku Povijesti koja smje{ta pisca u zahtijevan slijed s opisanim kulturnim vjerovanjima. Zadovoljavaju}i se time da ih prevede, on odbija zauzeti znanstveni i odmaknut stav i tako se smje{ta u niz aktivne tradicije pripovijetke i basne. Me|utim, nestanak po~etnog pripovjeda~a i ~injenica da su zaklju~ak i "zna~enje" pripovijesti preneseni na tradicionalnog pripovjeda~a, dovodi u pitanje polo`aj autora koji, kako izgleda, izmi~e jednostavnoj i ~istoj asimilaciji svog polo`aja prema onom posebnog pripovjeda~a. Tradicionalni zaklju~ak vr{i preure|enje zna~enja za koje sumnja da bi mogao u potpunosti prekriti gledi{te glavnog pripovjeda~a. [to se ti~e pisca, on nema nikakvog razloga da se poistovjeti vi{e s ovim ili onim gledi{tem i da pribjegava na~elnom suzdr`avanju. ^itatelj je isto tako pozvan da preuredi svako naivno poistovje}ivanje. On ne mo`e jasno i jednostavno osuditi vjerovanja koja su, koliko se god fantasti~nim pokazuju, na koncu tek udaljena posljednjom pripovjeda~kom smicalicom, tako {to ih smje{ta u pro{lost ali otvorene prema bezvremenosti zna~enja. Ako je moderno ~itateljstvo gomila neznalica kojoj treba prevesti i podu~iti povijest, sa svim svojim smislom i poukom, ono je ipak upu}eno na posljednju dvosmislenost prividnosti i zna~enja. Prividan moralizam zaklju~ka mo`e, dakle, podsjetiti na {ifrirano stanje, iza kojeg cvjeta nasilje sukoba koje je prouzro~ila Povijest, koju tradicija pojednostavnjuje i utvr|uje kako bi pre{la preko tih sukoba. Zingerijanska ironija suprotstavlja, glede te Povijesti, tom {ifriranom i simboli~kom shematizmu realisti~no nadimanje i psiholo{ku dvosmislenost kojima osvjetljuje tamne zakutke du{e koji potpuno sa~inajavaju dio "mra~ne pozadine Povijesti". Brisanju lika pisca mo`emo isto tako suprotstaviti skrivene autobiografske podatke kojima je obasut njegov prvi roman. Osim njegovog prostora, u tom romanu mo`emo prepoznati odre|eni broj autobiografskih crta. Rabi Beni{ podsje}a na oca pi{~eve majke, kao {to i Rehele ima stanovita obilje`ja koja podsje}aju na njegovu majku i sestru. Napokon, Zingerove pripovijesti autobiografskih naklonosti ponovo }e preuzeti mesijanska op}a mjesta, da bi od njih napravili klju~ni element u ma{ti njegova autora, koji se smatra kao duhovno ukorijenjen u svijetu pro{losti, pisac izme|u dva svijeta, izme|u tradicije koja ga odbacuje kao bogohulnika i suvremenosti koja mu zamjera zbog njegove sklonosti misticizmu i psihi~koj nastranosti. Glede nas, koji ga ~itamo pri egzoti~noj svjetlosti njegove velike erudicije, mi mo`emo potvrditi primjedbu Thomasa Manna, povodom parodijskog romana kao posljednje metamorfoze legende: "Kultura i parodija su susjedni koncepti." Ovnujski rog, gorka parodija na propast iskupljenja ume}e se u povijest kulturolo{kog `idovskog prijenosa i u suvremenost njezinih u~enih fikcija, koji nas nastoje probuditi iz ko{mara Povijesti.  Carole Ksiazenicer-Matheron je izvanredna profesorica na katedri komparativne knji`evnosti Sveu~ili{ta Paris III. Posebno se bavi izu~avanjem suvremene jidi{ knji`evnosti (op. prev.).

45


RUAH HADA[A

KULTURA I UMJETNOST

Iza vidljivog Priredio Ante Jeri~evi} Proslavljeni izraelski umjetnik Yaacov Agam, koji radi na Tajvanu, nedavno je dovr{io najnoviju skulpturu, Iza vidljivog: vi{edimenzionalni okoli{. Sagra|ena je za Svjetske igre koje }e se odr`ati u Kaohsiungu u srpnju 2009. godine

Skulptura Iza vidljivog Yaacov Agama

Interaktivno istra`ivanje. Yaacov Agam nastoji prenijeti ideju o stalnoj promjenjivosti vremena. Skulptura, postavljena pred ulazom u gradski stadion, jo{ je jedna u nizu Agamovih istra`ivanja o tome kako se umjetnost mo`e sagledati kroz dimenziju vremena vi{e nego izvan nje. Za razliku od pro{lih ostvarenja, me|u kojima je poznata skulptura Dizengoff fontane, nekih 300.000 posjetilaca stadiona }e, hodaju}i kroz skulpturu, biti u prilici neposredno istra`ivati kineti~ku umjetnost. Y. Agam je stigao na Tajvan prije dva mjeseca na poziv tajvanske uprave da sagradi 12 metara visoko djelo u ~ast nadolaze}ih igara. Me|utim, pretpostavljao je da su se mnogi iznenadili {to je on izabran kao pobjednik natje~aja. 46

" Vrlo su uzbu|eni, nisu to o~ekivali. Ovo djelo ima sna`an, novi koncept koji se razlikuje od tajvanske umjetnosti", rekao je Y. Agam za The Jerusalem Post: "Stvoreno je da izrazi vrijeme, izraelsko i `idovsko poimanje vremena." Agam dodaje da je skulptura vrlo pozitivno prihva}ena i da su posjetitelji iznena|eni njenim interaktivnim aspektom. "Natjerao sam ljude da u|u u umjetni~ko djelo. Svakim korakom nailaze na ne{to novo." Odvjetnik Ari Syrquin, predstavnik Y. Agama, nagla{ava da je za izraelskoga umjetnika, posebno u ovo vrijeme, ~ast gradnje spomenika za tako znakovit doga|aj od jedinstvene i posebne va`nosti. 


STRANICE ZA DJECU

RUAH HADA[A

Ure|uju hamora Maya Cime{a-Samokovlija i u~enici {kole "Lauder-Hugo Kohn"

Mala La i Kohav

4 pri~e Priredila Tatjana Cvejin PRI^A O HILJADU I JEDNOJ NO]I

ZELENA PRI^A

Iza tri brega, iza ~etiri mora, iza pet {uma i na {estom proplanku nalazi se sedmo carstvo jednog osmog cara koji je imao devet k}eri i deset sinova. Imao je taj car i jedanaest palata sa dvanaest visokih tornjeva na kojima se nalazilo trinaest zlatnih zvona sa ~etrnaest predivnih bisera. Te bisere danono}no su ~uvale {koljke koje su se svakog petnaestog dana otvarale i zatvarale. [ta se nalazilo u {koljkama niko nije znao, a to nije znao ni sam car koji je svakog {esnaestog dana postavljao isto pitanje i svakog sedamnaestog dana spavao takvim snom koji se uvek osamnaest puta ponavljao, devetnaest puta zaboravljao, a kada je nastupio dvadeseti put, prestali su da broje.

�Pretvori}u te u nevidljivo stvorenje", rekao je vetar jednoj malenoj `ivotinji koju je devoj~ica danima pazila, mazila i negovala. @ivotinjicu je devoj~ica donela na rukavu izvezene zelene bluze i, na ru`i~astom jastuku, ona joj je zna~ila veoma mnogo.

Ispod prvog brega nalazila se jedna devoj~ica u jednom `utom cvetu na jednoj plavoj obali. Iza drugog brega nalazio se tre}i breg ispred ove pri~e ponad koje su letele ptice koje je carica neprestano brojala i zapisivala i hiljadu i jedan dan. Svake no}i carica je sanjala novu pri~u, {koljke su se otvarale i zatvarale...

DOMA]I ZADATAK

Imala sam olovku koja ne}e da pi{e doma}e zadatke. ^esto sam se ljutila na moju olovku. I jo{ nisam rekla da je moja olovka mnogo gre{ila i da je zbog toga moja gumica za brisanje imala pune ruke posla. Kada se moja olovka odmarala, pored nje je uvek le`ala snu`dena gumica za brisanje i u tom zajedni~kom besposli~arenju, manje su se tro{ile. Moj zareza~ za olovke sasvim je otupeo! Ni sam ne zna {ta bi vi{e mogao da uradi. Slomio je srce mojoj olovci koja ne}e da pi{e.

@ivotinjica je poverila devoj~ici tajnu vetra. Kada je narednog dana `ivotinjica sa ru`i~astog jastuka i{~ezla, devoj~ica je ve} znala gde mo`e da je na|e. @ivotinjica je bubica, si}u{na bubica {to poput brojnih raznobojnih mu{ica podilaze i mile uvek kada vetar fiju~e. Znala je to devoj~ica! Vetar je bivao sve sna`niji i sve hladniji. Devoj~ica je cvokotala, tresla se i drhtala, i ve} posve pretvorena u daljinu, najednom je i{~ezla put ru`i~astog pokriva~a pod kojim je malena `ivotinja spavala. "Pretvori}u te u vetar", reklo je nevidljivo stvorenje malenoj `ivotinji koju je devoj~ica danima pazila, mazila i negovala ispod pokriva~a pod kojim je zaspao njen san koga je svakoga prole}a sa~ekivala sa svakojakim bojama me|u obraslim zelenim travkama.

DEVOJ^ICA SA KRIVIM NOSEM

Toga dana se devoj~ici iskrivio nos. Gledala je sebe u ogledalu sa ru`nim krivim nosem i toga dana je sve na svetu bilo krivo. Devoj~ici je bilo krivo {to joj je sve na svetu krivo i ba{ toga dana i ba{ tada, donela je odluku da ode nekud, mo`da u neki drugi svet, daleko od ovog sveta. Spremila je svoje neophodne stvari i oti{la. Sve vi{e se udaljavala od tog dana, a kada je stigla do no}i, ni{ta se vi{e nije videlo. I{la je jednim krivudavim i krivim putem. Svitalo je. Jutro se pred devoj~icom nakrivilo sa isto takvim suncem iz nekog krivog grada. Devoj~ica je poverovala da joj se sve krivo doga|a zbog njenog krivog nosa. Narednog dana se poverila samoj sebi. Sve je ispri~ala sasvim iskreno i sasvim u poverenju i sasvim lagano vratila se tom danu i svom ogledalu. Osetila je bla`enstvo! Krivi nos se ispravljao od naj~udnijeg mirisa mudrosti toga dana. "Nikada vi{e ne}u lagati", poverila je sama sebi. Sve devoj~ice koje su imale krivi nos, pro~itale su ovu pri~u. One se sada bezbri`no ogledaju i pred bilo kojim ogledalom, jedna drugoj ispravljaju nos.  47


RUAH HADA[A

STRANICE ZA DJECU

Evo ide Purim Nepoznati autor Priredila Tatjana Cvejin

Reko{e da je to bilo veoma davno, u ona vremena kada su kralje-

^egrtaljke, bombone i slatki{e,

vi bili narodni sinovi, najbolji me|u najboljima, sa svojim narodom radovali se i tugovali, `enili se k}erima svojih podanika.

Deli}u svima sve vi{e i vi{e.

Bilo je to veoma, veoma davno, a pri~a pri~a...

DECA:

Mordehaju, divne su re~i tvoje. Tvoje odelo nebeskog plavetnila boje.

Od Indije do Etiopije svojim velikim Kraljevstvom vladao je kralj Aha{vero{. Imao je dvor u gradu Susanu u zemlji Persiji. Zbog njegove dobrote svi narodi koji su `iveli u njegovom Kraljevstvu, voleli ga i po{tovali, a me|u njima i Jevreji. Ali, jednoga dana, a bilo je to zaista toga dana i ba{ tada i tada kada je Jevrejima na svim ulazima i izlazima pretila opasnost... Na prestolu sedi kralj, dve robinje hlade ga lepezama, pred njim kne`evi u polukrugu sede dok ih devojke poslu`uju sve`im vo}em i napicima. Svi posmatraju devojke koje uz zvuke harfe i lire pevu{e i igraju. Purim je.

^egrtaljke, bombone i slatki{e Svima razdeli sve vi{e i vi{e ... HAMAN:

Na konju vranom sam dojahao. S Mordehajem caru hodim, Da car ga kazni, ja ga dovodim. DE^ACI:

Haman on je, znajte to, Konja svog je doveo.

Na ulici sluga stoji sa velikim pergamentom u rukama na obi~nom visokom kamenu. Oko njega se okupili gra|ani, a me| njima su tu Estera i Mordehaj... (Tatjana Cvejin)

Ja sam Haman, znajte to,

S Mordahajem caru hodi, Da car ga kazni, on ga dovodi. SVI.:

Purim je dan {ale i pesme, Na Purim `alostan niko biti ne sme.

LAKRDIJA[:

AHA[VERO[:

DE^ACI:

Cin, cin, cirim,

Purim je praznik svetla i radosti!

Evo ide Purim.

Purim je praznik bu~ne veselosti!

Imam divne prapor~i}e,

Kad Purim po~ne darovi se dele!

Pri~a}u vam stare pri~e!

Na dan Purima svi se vesele!

Jedan, dva, tri,

Slave}i Purim svako se smeje,

Veseli smo svi.

Tuga nestaje poput snega dok sunce greje.

Kralj Aha{vero{ sam ja,

Kad Purim do|e svi }emo pevati

Nosim `elezo i krunu koja sja.

Da blagoslov Ester i Mordehaja prati!

Mi smo svi de~aci,



Veseli obe{enjaci. S ven~i}ima na glavi, Pevamo o kraljevoj slavi. ESTER:

Kraljica Ester to sam ja, Kruna mi poput zlatnog plamena sja. Hrabri Mordehaj ujak je moj, Jevrejin koji je slavom oven~ao `ivot svoj.

DEVOJ^ICE:

Devoj~ice sve smo mi, Krunama su nas okitili. Na Esteru da li~imo, Njenom slavom da se di~imo.

MORLEHAJ:

Mordehaj ime je moje, Ode`da plavetnila neba boje.

48


STRANICE ZA DJECU

RUAH HADA[A

Kako su deca izmirila vo}e Priredila Tatjana Cvejin O Tubi{vatu bi}e da nikada ne znamo dovoljno. Dogodilo se da sam ~itaju}i i preturaju}i po starim knjigama i rukopisima, natrapala na pri~u koja bi se dogodila nekome od budu}ih stvaralaca, pa, {ta drugo nego ponuditi Sonji Samokovliji i re}i: bilo bi lepo da je jo{ neko pro~ita.

Jednoga dana me|u vo}em koje uspeva u Izraelu, do{lo je do o{tre prepirke i sva|e. Svaka vrsta vo}a `elela je da bude na istom mestu i ispred drugih. Da bi se to ipak nekako re{ilo i znalo kome pripada primat, sazvan je zajedni~ki sastanak. Po~ela je vrlo `iva diskusija. Niko nije hteo da popusti. Svi su isticali svoje vrednosti. Banana je bila najbu~nija. Izazivala je druge vrste vo}a, isticala kako ona ve} u prvoj godini `ivota daje ljudima plodove. Druge se godine njene grane lome pod te`inom plodova. Narand`a joj re~e: Za}uti! U tre}oj godini umire{ i ni spomena od tebe nema, a ja istom tada dajem ljudima plodove i nosim ih nebrojano godina. Mojim okruglim i zlatnim plodovima dive se svi ljudi. Svojim plodovima le~im bolesne, osve`avam zdrave i ja~am njihovu snagu. Cele me godine ljudi jedu i hvale. Kada misle da vi{e nema mojih plodova, ja im ove ponovo nudim. Rasko{ni miris mojih cvetova o~arava ljude. Leptirovi, kukci, a ponajvi{e p~ele, svakoga ~asa miluju me i ljube. Badem je isticao kako na svim gozbama i sve~anostima mogu njega videti. Vole ga i siroma{ni i bogata{i, i kod svih je na ceni. Ljudi ga jedu za{e}erena i zasoljena. Od njega se prave najluksuzniji kola~i, a {to je jo{ va`nije, badem cveta pre svih drugih.

Njegovi su cvetovi vesnici prole}a. Maslina re~e da je od svih njih skromnija. Uspevam tamo gde niko od vas ne bi mogao! Iz kamena isisavam hranu. Zbog toga mi je stablo tvrdo, puno ~vorova i ru`no. Ipak! Obilujem plodovima svake godine. Bez mene se ni u jednoj ku}i ne bi mogla pripremiti hrana. @ivim stotinak i vi{e godina. Kada je sve ovo ~uo, stari se roga~ nasmejao. Re~e: Kada su va{i o~evi i dedovi ve} odavno pokojni, kada ja imam dve stotine godina i jo{ plodim, ko se od vas mo`e pohvaliti poput mene `ivotnom du`inom? I kada budem imao osam stotina godina, ra|a}u! Deca, koja su negde iz prikrajka slu{ala ovu diskusiju, rastu`ila su se i po~ela plakati. Ako se ne izmire, presta}e da nam daju plodove... jadikovala su. Tu`ni i ne`ni zvuci de~jeg pla~a i jadikovanja bili su sna`niji od prepirke vo}a. Deca obe}a{e da ne}e praviti razliku me| vo}em i da }e jednako voleti sve njihove vrste. ^uv{i ovo, vo}e se izmiri obe}a da }e svake godine na Hami{a asar bi{vat, deci slati svoje plodove. Tako je i danas!  49


RUAH HADA[A

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI

Razne vijesti s raznih strana Priredili Dolores Bettini, Dubravka Ple{e, Ante Jeri~evi} i Sonja Samokovlija

U

izraelskom tisku pojavili su se, po~etkom velja~e, naslovi: "Vatikanske i izraelske knji`nice objavile podroban katalog hebrejskih rukopisa iz vatikanske knji`nice". Stolje}ima su europski kraljevi i pape spaljivali `idovske rukopise, {to je bio dio njihove kampanje preobra}anja @idova na katoli~anstvo. Tako je 1244. god. Luj IX naredio spaljivanje 20.000 primjeraka Talmuda, papa Grgur XI je 1376 je naredio spaljivanje knjiga i progon @idova iz Engleske, Francuske, [panjolske, Njema~ke... Papa Pavao IV tra`io je da se sve hebrejske knjige zaplijene. Njihovo posjedovanje se ka`njavalo. Tako se stolje}ima nastavilo sa spaljivanjem i otimanjem hebrejskih rukopisa i knjiga. Ipak, jedan dio je zavr{io u vatikanskoj knji`nici i do danas ostao sa~uvan.

Poslije deset godina intenzivnih pregovora i dogovora, napokon je objavljen katalog s vi{e od 800 hebrejskih rukopisa koji su se stolje}ima nalazili u vatikanskoj knji`nici. Neki od njih napisani su u 9. stolje}u. Kolekcija sadr`i: 100 Biblija i biblijskih komentara; oko 100 filozofskih radova (radovi `idovskih autora ili prijevodi na hebrejski jezik); oko 70 rukopisa o astronomiji, matematici ili medicini; 90 rukopisa o kabali ili `idovskom misticizmu; prozne radove i poeziju. * * * * * *

@idovska zajednica u australskoj pokrajini Victoria i brojne `idovske organizacije diljem zemlje, pokrenule su veliku akciju prikupljanja pomo}i stanovnicima opo`arenog podru~ja koji su ostali bez svojih ku}a. U suradnji s organizacijama Magen David Adom i Jewish Aid Australia, pobrinuli su se da se `rtvama po`ara osim pomo}i u novcu, odje}i, hrani i sl., pru`i i duhovna pomo}. Povodom blagdana Tubi{vat, Jewish National Fund je ponudio ~lanovima `idovskih zajednica da doniraju stabla koja }e biti posa|ena u po`arom opusto{enom podru~ju. * * * * * *

Premda su Izrael i Hamas 18. sije~nja proglasili neku vrstu primirja, rakete iz Gaze i dalje povremeno padaju na jug Izraela. Palestinski ministar vanjskih poslova, Riad Maliki, optu`io je Hamas da ispaljivanjem raketa nastoji omesti izraelske izbore. * * * * * *

Haneen Zoubi (39) bi mogla postati prva izraelska Arapkinja zastupnica neke arapske stranke u izraelskom Knesetu u kojem }e se, ka`e, boriti protiv rasisti~ke politike u Izraelu i za prava palestinskoga naroda. Pro|e li na izborima, zalagat }e se za zapo{ljavanje Arapkinja u Izraelu i za njihovo ekonomsko osamostaljivanje. Ka`e da je Hamas demokratski izabran i da je borba Izraela protiv Hamasa, borba protiv Palestinaca. Premda je protiv ubijanja civilnog stanovni{tva, Zoubi vjeruje da je legitimno pravo okupiranog naroda boriti se protiv okupacije. 50

Meip Geis, jedna od onih koji su pomagali pri skrivanju Anne Frank i njezine obitelji, u velja~i je proslavila 100. ro|endan. Upravo je ona bila ta koja je pokupila Annin dnevnik i zabilje{ke razbacane po podu skrovi{ta i spremila ih u ladicu da ~ekaju Annin povratak. Poslije rata ih je predala Anninu ocu Ottu, jedinom pre`ivjelom od osmero ~lanova skrovi{ta. * * * * * *

Mjesec dana nakon zavr{etka vojne operacije u Gazi, IDF je identificirao vi{e od 1.200 poginulih Palestinaca iz Gaze. Na 200 stranica izvje{taja nalaze se njihova imena, osobni identifikacijski broj, okolnosti u kojima su izgubili `ivot i jesu li bili civili ili pripadnici neke teroristi~ke skupine. U izvje{taju se navodi da se od 1.200 ubijenih, za njih 850 sumnja da su bili pripadnici Hamasa ili neke druge teroristi~ke skupine. Sljede}ih 300 osoba su `ene, djeca do 15 godina starosti i mu{karci stariji od 65 godina. Premda su svi stavljeni u kategoriju neboraca, u toj skupini su i `ene za koje se zna da su bile teroristice, kao i `ene i djeca Nizara Rayyana, vojnog zapovjednika Hamasa, koji svojoj obitelji nije dopustio da napusti ku}u unato~ tome {to ga je Izrael obavijestio da }e mu ku}u bombardirati. Za klasifikaciju je preostalo jo{ 320 imena (mu{karaca); prema podacima IDF-a procjenjuje se da su 2/3 njih teroristi. Za neke od poginulih, za koje su Palestinci tvrdili da su bili ~lanovi lije~ni~ke ekipe, ustanovljeno je da su bili borci Hamasa. Me|u takvima je Anas Naim, ne}ak Hamasova ministra zdravstva Bassema Naima, za kojeg je re~eno da je poginuo kao pripadnik palestinskog Crvenog polumjeseca. Me|utim, na Hamasovoj internetskoj stranici nalazi se fotografija Anasa Naima s kala{njikovim u rukama. Me|u brojnim dezinformacijama koje je Hamas odaslao u svijet, jest i ona o 40 i vi{e poginulih (uglavnom civila) u blizini UN {kole u Jabalyi 6. sije~nja. Utvr|eno je da je u tom incidentu ubijeno 12 Palestinaca: 9 hamasovaca i 3 civila. UN je potvrdio da je izraelska vojska uzvratila na napad i da nije ga|ala {kolski kompleks.

Nizozemska

Dva hica iz vatrenog oru`ja ispaljena su na "Sinai" @idovski centar u Amstelveenu u Nizozemskoj. Dogodilo se to u no}i s drugoga na tre}i velja~e. Nitko nije ozlije|en, a rupe od metaka su ustanovljene tek u srijedu prije podne, kada je do{ao ~uvar. Nadav Hardov, osoba koja radi kao {alijah Bnei Akive i ~lan Jewish Agency, izjavio je da je policija po~ela istra`ivati slu~aj. Jo{ nije sigurno radi li se o protuizraelskom ili jednostavno protu`idovskom aktu. U Nizozemskoj `ivi oko 30.000 @idova. 


VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI

Ove su godine odnosi izme|u Katoli~ke crkve i `idovskoga naroda va`niji nego ikad. Crkva zna da je prije Islamske revolucije 1979. u Iranu `ivjelo ~etvrt milijuna katolika. Sad ih ima manje od 15.000. Netrpeljivost rigidnog re`ima otjerala je velik broj katolika iz zemlje. To je ista ona netrpeljivost koja nastoji osloboditi Bliski Istok od `idovskoga naroda. Unato~ nastojanjima iranskoga re`ima, papa Benedict je odbio susresti se s Ahmadinejadom. O iranskoj `elji za nuklearnim naoru`anjem rekao je da je vrlo zabrinjavaju}a i pozvao je islamisti~ki re`im da poradi na mirnom su`ivotu s ostalim bliskoisto~nim zemljama. Izra`avanjem pune i neupitne solidarnosti s Izraelom i `idovskim narodom, Benedikt XVI pokazao se kao jedan od najve}ih zagovornika Izraela u svijetu. * * * * * *

Ekstremno desna scena u Austriji povezana je s neonacististima u Njema~koj, utvrdila su najnovija istra`ivanja stru~njaka. Povremeno, neonacisti zajedno sa skinhedsima organiziraju koncerte. Nekima se sve to mo`e u~initi obi~nim mladena~kim nesta{lukom; me|utim, kada je rije~ o lokalnim izborima i u Austriji i u Njema~koj, ne ba{ mali broj desnih ekstremista sve vi{e zauzima va`ne pozicije. Neonaci scena Austrije i Njema~ke izuzetno je aktivna i dobro umre`ena. * * * * * *

@idovski muzej u Be~u bio je pokrovitelj mjuzikla pod nazivom Jewish Brodway koji se bavi temom `idovskih useljenika. U mjuziklu mnogi su se obradovali melodijama Leonarda Bernsteina. Gaza

Ginekolog , dr. Ezzeldeen Abu al-Aish, pedesetpetogodi{nji lije~nik iz Gaze, otac osmero djece, koji je svoju specijalizaciju zavr{io u Izraelu i govori hebrejski, dobio je po~etkom velja~e slu`beni izvje{taj IDF-a, u kojem se obja{njava kako je do{lo do ispaljivanja tenkovske granate na ku}u s koje su pucali snajperisti, a u kojoj su poginule njegove tri k}eri i ne}akinja. U obja{njenju se izra`ava `aljenje, detaljno opisuje situacija te se nagla{ava da su stanovnici ne samo te zgrade, ve} i cijelog susjedstva bili obavje{tavani stotinama letaka, pa ~ak i telefonom da napuste objekte. Dr Ezzeldeen Abu al-Aish, pozvan je da d창 intervju za TV Canal 2, gdje je u prvoj re~enici naglasio kako se zahvaljuje svima koji su smogli snage i napisali i objavili takav izvje{taj, te na sebe preuzeli odgovornost za smrt djece. U intervjuu je tako|er rekao da svi grije{imo i da se tragedije doga|aju. Iako u dubokoj boli za djecom, imao je snage objasniti da postoje dvije opcije. Jedna je put mraka, a druga put svjetla. Izabrati put mraka, prema njegovu mi{ljenju je izbor koji vodi u depresiju i mr`nju, a put svjetla je usredoto~enje na budu}nost i njegovu preostalu djecu. Rekao je da mu taj put daje snagu i da }e nastaviti njime, te da ne}e odustati. 

RUAH HADA[A

Egipat

U govoru koji je egipatski predsjednik Hosni Mubarak odr`ao u povodu obilje`avanja Dana policijskih snaga Egipta, o{trim se rije~ima obru{io na Hamas, optu`uju}i islamisti~ki palestinski pokret kao krivca za prolijevanje arapske krvi. U svom govoru Mubarak je naglasio da "pokret otpora" mora preuzeti odgovornost za svoje ljude. "Otpor mora uzeti u obzir i gubitke i pobjede. Oni su odgovorni za ljude koji }e ih slaviti u dostignu}ima, ali jednako tako i podnositi `rtve za njih, za njihovu bol i za ru{enja koja iz toga proizlaze." Tako|er je naglasio da Hamas i druge militantne palestinske skupine slijede direktive Irana, pogotovo nakon zavr{etka akcije u Gazi. Mubarak je istaknuo da je odbio poziv za zamrzavanje pregovora Izraela s drugim arapskim zemljama predlo`enim u Saudijskoj mirovnoj inicijativi. Egipat je s Izraelom u diplomatskim odnosima javno i otvoreno, dok se mnogi od onih koji kritiziraju Egipat sastaju sa Izraelom iza zatvorenih vrata, ili silno pri`eljkuju mir sa Izraelom, zaklju~io je Hosni Mubarak. 

Austrijski ~asopis Die Gemainde javlja da }e se me|unarodna Makabijada odr`ati u Be~u 2011. godine. @idovske organizacije u Austriji smatraju to velikim priznanjem doma}em klubu "Makabi" i "Hakoahu". Za nas u Bet Israelu, posebice za mlade, to bi mogao biti poticaj da se osnuju sportske sekcije. Lijepo je prou~avati Talmud, u~iti iz Tore, ali duh i tijelo moraju biti u ravnote`i. * * * * * *

Danska bi mogla donijeti zakon kojim se zabranjuje brit mila.Tim pitanjem sada se bavi i danski parlament. Taj danski prijedlog podr`ava Nacionalno vije}e skandinavskih zemalja. Smatraju da dijete samo za sebe ne mo`e odlu~iti i izabarti `eli li ili ne takav zahvat na svom tijelu. Protestirale su `idovske i muslimanske organizacije u Danskoj. 95 posto mu{ke `idovske djece u Danskoj je obrezano. U toj zemlji `ivi sedam tisu}a @idova. * * * * * *

Ultra ortodoksni @idovi stavljaju sada{nju izraelsku ministricu vanjskih poslova Tzipi Livni u neravnopravan polo`aj u izbornoj utrci. U ~emu je problem? U tome da ta grupacija brani da se javno pokazuje, objelodanjuje `ensko lice. Nedavno su s autoputa za Tel Aviv uklonjeni svi plakati s fotografijom Tzipi Livni. Dakle, ako Tzipi izgubi izbore za predsjednicu izraelske vlade, bar }e se mo}i tje{iti time da je mu{ka konkurencija u svakom pogledu bila, me|u bira~ima, ja~a ili sna`nije prisutna likom nego ona sama. 51


RUAH HADA[A

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI

Turska

U Istambulu, predsjednik Musevi Cemaati (`idovske zajednice), Silvio Ovadya, tra`io je od dr`ave da po~ne ka`njavati antisemitska djelovanja koja se povezuju s operacijom IDF-a u Gazi. Iz turske `idovske zajednice ka`u da neke novine i drugi mediji nastavljaju s podjarivanjem antisemitizma, otvoreno upotrebljavaju}i uvredljive rije~i na ra~un @idova, kritikuju}i ujedno i Toru. Gospodin Ovadya u razgovoru na TV stanici Haberturk i izjavio je da je nekoliko stotina antisemitskih tekstova objavljeno u vrijeme trajanja akcije u Gazi. NATO je ratificirao dokument suradnje s Izraelom, posebice kada je rije~ o pitanjima sigurnosti, razmijeni informacija i sigurnosne politike, naro~ito ako se radi o borbi protiv terorizma,ali i uporabi nuklearnog oru`ja. Suvremeni svijet, pa tako i politi~ari u Bruxelessu, sve su svjesniji da samo jedna zemlja, sama za sebe, ne mo`e rije{iti problem terorizma nego je potrebna stalna suradnja na {irem me|unarodnom planu. 

Poljska

Radikalni islamisti~ki Hamas ima svoju verziju "You Tube" pod nazivom "Aqsa Tube". Na tom webu mogu se vidjeti razni d`ihad programi ~iji je izvor i mjesto unutar teroristi~ke mre`e AlQuiade. A mogu se pogledi i treninzi za obuku terorista pra}eni pjesmom terorista samoubojica. 

Izrael

Izraelski dr`avni izvori za arheologiju i starine, objavili su u ponedjeljak 23. 2. 2009. da su rutinska arheolo{ka iskapanja na privatnom posjedu u arapskom susjedstvu, na rubnom dijelu Jeruzalema, otkrila seriju pe~ata iz doba vladavine biblijskoga kralja Hezekiah od prije 3.000 godina. Ovo vrijedno nalazi{te u jugoisto~nom dijelu Jeruzalema Umm Tuba, otkriveno je tijekom iskapanja u sije~nju, a za potrebe planirane izgradnje u tom dijelu grada. Serija otisaka pe~ata iz doba Hezekiah kralja Judeje (se`e u kraj osmoga stolje}a prije nove ere), uklju~uje dvije visoko pozicionirane osobe po imenu Ahimelekh ben Amadyahu i Yehokhil ben Shahar, koje su slu`ile u vladi Kraljevstva. Nalazi{te je otkriveno u iskopinama velike zgrade iz doba Prvoga i Drugoga Hrama. 

Italija Elementi eksplozivne naprave na|eni su na ulazu u Habad House u Firenci.

Ulaz u logor Auschwitz

64

godine nakon oslobo|enja nacisti~kog logora smrti Auschwitza, stru~njaci su ustvrdili: ako Europa ne ulo`i 70 milijuna eura u restauraciju, logor vi{e ne}e postojati jer se nalazi u ru{evnom stanju. Posjetitelji koji dolaze razgledati logor i odati po~ast `rtvama, mogu vidjeti samo polovicu objekata. ^injenica da se na udaljenosti od samo 50-ak metara od bodljikave `ice nalazi novo stambeno naselje, zna~i da se mo`e o~ekivati da }e nove zgrade zatrti ostatke logora. Nekima bi to sigurno bilo u interesu, osobito onima koji tvrde da Holokausta nikada nije ni bilo. Zaklada Ronalda Laudera jedna je od rijetkih koja zdu{no poma`e da se taj spomenik na u`ase {oaha ne zatre. I doista, boli saznanje da u Izraelu i svijetu ima jako puno vrlo uspje{nih izraelskih i uop}e `idovskih tvrtki koje bi mogle izdvajati bar mali postotak zara|enog novca za spomen podru~je logora u Poljskoj. Svaki daljnji komentar je suvi{an. 

Saudijski novinar koji pi{e za dnevne novine Aschark al Awsat (London) javno je kritizirao dr`anje arapskih zemalja prema Izraelu. Naime, on smatra da arapske zemlje imaju dovoljno i novca i vremena da razore Izrael. U svom komentaru Masc'al al Sudai potpuno je jasan u ispoljavanju `elje i datom prijedlogu arapskim zemljama, uvjeravaju}i ih da bi samo deset posto njihovog novca, investiranog u oru`je i vojsku, bilo dovoljno da Izrael prestne postojati. 52

Firenca

Naprava, oblikovana od plinskog spremnika kakav se koristi za kampiranje, otkrivena je pred [abat u sije~nju, no prijavljena je policiji tek po zavr{etku [abata. Habad House se nalazi u neposrednoj blizini glavne gradske sinagoge. Prema informacijama, papirni fitilj je bio zapaljen, no izgorio je bez aktiviranja eksploziva i nije izazvao nikakvu materijalnu {tetu. Glavni rabin Firence, Joseph Levy, je rekao da je epizoda vrlo ozbiljan potez koji pokazuje kako je bliska povezanost izme|u neodgovornih izjava i realizacije ovakve akcije. Izraelske obrambene akcije u Gazi podigle su tenzije i u Italiji, te je sinagoga u Pisi ga|ana crvenom bojom, a u subotu su stotine ljudi, me|u njima najve}i broj muslimana odr`ale propalestinski mar{ u Rimu. Mnogi su nosili svastike ukomponirane u magen David. 


VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI

RUAH HADA[A

Arheolo{ka istra`ivanja

Turistkinja otkrila 1.300 godina staro blago u jeruzalemskom Davidovom gradu Nadav Shragai, www.haaretz.com 23. 12. 2008. Prevela Dubravka Ple{e

Britanska turistkinja koja je radila na arheolo{kom nalazi{tu u Jeruzalemu u nedjelju je otkrila blago koje se sastoji od 264 zlatnika stara 1.300 godina. Arheolozi ovaj pronalazak nazivaju "jednim od najdojmljivijih nalaza u glavnome gradu". Kovanice je prona{la Nadine Ross koja je do{la u Izrael na mjesec dana kako bi volontirala na arheolo{kom nalazi{tu Davidovog grada. Sve kovanice nose portret rimskog cara Heraklija koji je Carstvom vladao izme|u 610. i 641. godine. Na jednoj strani kovanice Heraklije je prikazan odjeven u odoru dok u desnoj ruci dr`i kri`. Druga strana kovanice tako|er prikazuje kri`. Prema arheolo{kim podacima, ove su kovanice nastale tijekom ranih godina Heraklijeve vladavine, izme|u 610. i 613. godine – svakako prije perzijskog osvajanja Jeruzalema 614. godine. Dva arheologa

Izraelske slu`be za starine koji su nadgledali iskapanja, Doron Ben-Ami i Yana Tchekhanovets, rekli su kako vjeruju da je blago bilo smje{teno u skrivenu ni{u u zidu zgrade. "Kada se zgrada sru{ila, kovanice su ostale zakopane pod kamenjem", pretpostavlja Ben-Ami koji je dodao da njegovi kopa~i nisu prona{li nikakve znakove koji bi govorili o tome da je blago bilo smje{teno u glineni }up, kao {to je u to vrijeme bio obi~aj. Ipak, dvoje istra`iva~a ka`u da ne mogu ~ak ni pretpostaviti za{to se zgrada sru{ila i je li se to zbilo u vrijeme perzijske invazije. Slu`ba za starine je po~ela iskapanja u tom podru~ju prije dvije godine u suradnji s Upravom za parkove i uz financijsku potporu Fondacije Ir David – neprofitne organizacije posve}ene o~uvanju i razvoju biblijskog Davidovog grada i njegove okoline. 

Vijesti – Italija

Rim

Krajem velja~e u Italiji se dogodilo ne{to {to su svjetski mediji pre{utjeli. Fiamma Nirenstein, novinarka i ~lanica talijanskog Parlamenta, opisuje prizor na Piazza Montecitorio, ispred zgrade Parlamenta u Rimu: na trgu se vijore izraelske zastave dok ~lanovi parlamenta (otprilike njih 100) puna tri sata okupljenima govore o ulozi Izraela, njegovom pravu na samoobranu, civilizacijskim vrijednostima i divlja~koj mr`nji d`ihadista ~iji je predstavnik Hamas. Prvi put u duga~koj povijesti arapsko-izraelskoga sukoba, u Italiji je, obja{njava Fiamma Nirenstein,

postignut konsenzus: to je napad na Zapadni svijet, a iza njega stoji Iran. "Danas je do{lo, barem u Italiji, do propasti ljevi~arske ideologije: ideologije koja je opravdavala najgore nasilje i najodvratnije verbalne napade... Nitko ne vidi Hamas kao rje{enje problema... S novog, neideolo{kog stanovi{ta, jasno je da nema mira tamo gdje ga jedan od protivnika ne `eli. ^ak iako svijet tra`i kratkoro~no primirje, dugoro~no se nada da }e Hamas biti pora`en." I ne samo to, brojni su parlamentarci i ministri na trgu ispred Parlamenta javno rekli: 'Volim Izrael'".  53


RUAH HADA[A

PUTOVANJA I POSJETE

Sarajevo – Seminar "Jevrejski identitet i naslje|e" Natanael Ivanu{a Od 23. – 25. sije~nja 2009. godine, u Jevrejskoj op{tini Sarajevo bio je odr`an seminar pod nazivom "Jevrejski identitet i naslje|e". Seminar je bio namijenjen `idovskoj omladini iz BiH, Srbije, Hrvatske, Makedonije‌ u dobi od 15 do 18 godina. Bet Israel na tom seminaru smo predstavljali Samuel Ivanu{a i ja, Natanael Ivanu{a.

U Sarajevo smo doputovali u ~etvrtak oko 9 nave~er. Nakon napornog puta do~ekao nas je jedan od vo|a seminara, Vladimir Andrle, te nas odvezao do hotela. Nakon {to smo se raspakirali, odveo nas je na ve~eru gdje smo se svi skupa upoznali. Nakon ve~ere imali smo zabavu u stilu karaoka i zajedni~kog dru`enja. Sljede}eg jutra oti{li smo u razgledavanje Sarajeva. Posjetili smo Zemaljski muzej gdje smo vidjeli Sarajevsku Hagadu i ~uli predavanje o njoj. Tako|er smo posjetili i `idovsko groblje koje je po veli~ini drugo najve}e `idovsko groblje u Europi. Posjetili smo i jednu vrlo staru sinagogu. Po povratku smo imali predavanje Aria Grinspana o obi~ajima @idova sa svih strana svijeta, a nakon toga predavanje Shmuela o `idovskom misticizmu, odnosno o kabali. Ovo posljednje predavanje se posebno svima svidjelo jer je malo tko od nas prije znao toliko toga o kabali. Poslije ru~ka imali smo tako|er izvrsno predavanje Dine [osberger o seksualnosti. Po{to je to bila vi{e diskusija nego predavanje, svi smo se uklju~ili, zabavili i puno toga nau~ili. Nave~er smo imali slu`bu u sinagogi te zajedni~ku ve~eru nakon koje smo gledali film (Me Sevdad de Oro) o djelovanju "La Benevolencije" na ovim podru~jima za vrijeme ovog posljednjeg rata. U subotu smo imali mnoga zanimljiva predavanja. Prvo je bila diskusija sa Vedranom Vajnbergerom i Vladom Andrleom o `idovskoj ljepoti. Zatim smo opet slu{ali jedno odli~no predavanje Shmuela o sli~nostima i razli~itostima `idovstva i drugih religija. Nave~er smo sa Elmom Softi}-Kaunitz gledali film (Freedom Writers) o toleranciji me|u mladima te kasnije diskutirali o istoj temi. Po{to je to bila zadnja ve~er, u motelu "Sokak" smo nakon toga imali dru`enje do ranih jutarnjih sati. 

Sinagoga u Sarajevu

Samuel Ivanu{a

Kada smo stigli u Sarajevo, padala je ki{a. Po nas je na autobusni kolodvor do{ao Vlado taksijem. On i Vedran su ina~e najbolji madrihi iz Sarajeva. Dobri su jer su nam puno stvari nastojali prilagoditi. Dok nas je taksi vozio, vidjeli smo dio grada koji je stra{no lijep, i starinski. U njemu ima puno znamenitosti. Ima jako puno razli~itosti izme|u Zagreba i Sarajeva, no isto tako ima i dosta sli~nosti. Hrana je bila uredu. Dru{tvo ba{ i nije bilo dru`eljubivo, mislim, nitko se nije htio upoznati s nama osim nekolicine njih, ali dobro.

54

Dru{tvo je bilo iz raznih dijelova biv{e Jugoslavije, a to su Beograd, Osijek, Sarajevo, Subotica, i naravno mi iz Zagreba. Od predavanja najzanimljivija su mi bila ona o misticizmu i o `idovstvu i drugim religijama koje je vodio Shmuel, a isto tako mi je bilo zanimljivo i predavanje o ratu u Izraelu. U ve~ernjem programu svidio mi se film Freedom Writers jer govori o slozi i Holokaustu. Kada smo razgledavali grad, posebno me se dojmila Sarajevska Hagada. O njoj je kustos mnogo toga znao re}i. Op}a slika seminara, mislim, bila je: dobro i zanimljivo i pou~no. 


^ITATELJI PI[U

RUAH HADA[A

Za{to nema mira izme|u Izraela i arapskih zemalja Msc. Jozef Baruhovi}

Na Bliskom Istoku nema mira! Razlog je vrlo jednostavan – arapskoj strani jo{ uvek ne odgovara mir. Mir izme|u dve dr`ave podrazumeva pre svega i iznad svega priznanje prava dr`ave na opstanak, a zatim i uspostavljanje diplomatskih i ekonomskih odnosa. Ali i danas kao i pre 6o godina mnoge arapske zemlje jo{ uvek nisu spremne da prihvate postojanje dr`ave Izrael. Njihova se politika u pogledu priznavanja prava na postojanje Izraela nije izmenila za poslednjih 60 godina, tj. od trenutka kada je UN 1948., ve}inom glasova izglasao stvaranje dr`ave Izrael na teritoriji onda{nje Palestine. Sve arapske dr`ave glasale su protiv te rezolucije UN-a. I samo nekoliko dana posle progla{enja dr`ave Izrael, udru`ene vojne snage susednih arapskih zemalja – Jordana, Egipta, Sirije i Iraka napale su mladu novoprogla{enu dr`avu. Cilj rata bio je jasan: baciti "cionisti~ku tvorevinu" u more, i zavr{iti posao jednom za svagda! Procene arapskih dr`ava u njihovu brzu i laku pobedu bile su sasvim realne. Protivnik je bio tek formirana dr`ava, slabo naoru`ana, siroma{na, teritorijalno vrlo mala. [irina Izraela na srednjem delu iznosila je svega 12 km a, na naj{irem delu u pustinji Negev, 54 km. Ukupno stanovni{tvo "I{uva" brojalo je, te, 1948. godine jedva 700.000 du{a, a jedinu odbranu ~inili su borci Hagane, poluvojni~ke dobrovoljne ilegalne organizacije koja se borila pod britanskim mandatom – protiv Britanaca. Ali desilo se "~udo". Tek osnovana dr`ava uz velike `rtve i u te{kim borbama koje su trajale skoro 6 meseci uspela je da se odr`i. Ratna sre}a se okrenula. Arapske zemlje i Izrael sklopile su primirje. Surova logika rata ima svoje posledice: razaranje, uni{tenje privrednih dobara zemlje, ljudske `rtve, reke izbeglica, glad, nema{tinu i ponekad te{ke namete vezane za otplatu ratne {tete. Fenomen rata iz 1948. je i taj {to su arapske zemlje uverene u brzu i laku pobedu pozivale svoje sunarodnike da napuste Izrael i da se zatim sa pobedni~kim arapskim armijama vrate na teritoriju Palestine. Nekoliko stotina hiljada arapskih izbeglica prihvatilo je taj poziv, napustilo je svoja ognji{ta – domove i vi{e nikada se nisu vratili. U novostvorenu dr`avu Izrael sada su potekle reke jevrejskih izbeglica iz arapskih zemalja – Maroka, Al`ira, Libije, Jemena, Iraka, Sirije, napu{taju}i svoja vekovna ognji{ta. Oni su u tim zemljama `iveli vekovima pre arapske invazije, jo{ iz vremena kada su tim prostorima vladali Rimljani! Jevreji u tim zemljama bili su tolerisani ali nikad ravnopravni! Uvek su bili gra|ani drugog reda. Egzodus Jevreja iz arapskih zemalja trajao je od 1948. do skoro 1952. godine i zavr{io se preseljenjem oko 800.000 du{a u novu dr`avu Izrael. Mlada dr`ava prihvatila je ovaj ogromni talas izbeglica i nastojala je da ih {to pre apsorbuje u staro-novu domovinu. Pona{anje arapskih zemalja-suseda bilo je potpuno suprotno. Arapske izbeglice iz rata 1948. godine sme{tene su u izbegli~ke logore, formirane na samim granicama sa dr`avom Izrael. Izbegli~ki logori formiranu su u Libanonu, Jordanu, Siriji, Egiptu, pojasu Gaze, ostavljene na milost i nemilost od svoje bra}e i donacija UN-a. Arapske izbeglice su trebale da predstavljaju `ivi zid, "bure baruta", i stalnu pretnju bezbednosti dr`ave Izrael. Tvrdokorni stav za koji su se arapske dr`ave opredelile jo{ 1948., posle prvog Arapsko-izraelskog rata jo{ uvek donosi

gorke plodove. Dobar primer za ovu tvrdokornu politiku su nedavni sukobi (2008. godine) u pojasu Gaze. Za stanovnike Gaze, sabijene u "getu", uz jak demografski pritisak, te{ko se mo`e predvideti bolja budu}nost. U sukobu u Gazi (2008. god.) palestinske izbeglice su izmanipulisane od jo{ surovijeg i jo{ fanati~nijeg neprijatelja – teroristi~ke organizacije Hamas. Arapske dr`ave poku{ale su jo{ dva puta da bace "cionisti~ku tvorevinu" u more: 1967. i 1973. Procene o ishodu ratnog sukoba sa arapske strane i sada su bile realne. Arapske zemlje a posebno Egipat i Sirija, dobile su savremeno naoru`anje od tada{njeg Sovjetskog Saveza. Ali u oba sukoba, sada ve} oja~ana dr`ava Izrael, uspela je da se odr`i, odbrani i da pre`ivi. Posle drugog Jomkipurskog rata iz 1973. dve arapske drzave – Egipat i Jordan sklopile su mir sa Izraelom i uspostavile diplomatske odnose. Ali to je bio samo vrh ledenog brega. Ve}ina arapskih dr`ava i dalje nije priznavala i jo{ uvek ne priznaje dr`avu Izrael, ina~e ~lanicu UN. Posle Jomkipurskog rata 1973. protiv Izraela usvojen je novi vid borbe – terorizam. Usledili su samoubila~ki bomba{ki napadi, upadi terorista na teritoriju Izraela, otmica vojnika, raketiranje civilnih ciljeva itd. Cilj je ostao isti: naneti {to ve}u {tetu, destabilizovati Izrael i na kraju baciti Jevreje u more. Na bliskoisto~nu scenu nastupile su dve nove teroristi~ke organizacije Hezbolah u Libanonu i Hamas u pojasu Gaze. Obe organizacije jasno i glasno izjavljuju da ne priznaju dr`avu Izrael i da im je krajnj cilj uni{tenje Izraela. Podr{ku, finansijsku, materijalnu i logisti~ku dobijaju od druge dr`ave fanatika – Irana. Iranska Islamska Republika sa svojim predsednikom Ahmadined`adom {alje zastra{uju}e signale! Izjavljuje da }e po~istiti Izrael, "cijonisti~ku tvorevinu", sa mape sveta i uzgred ne priznaje postojanje Holokausta. Iran i Izrael nemaju zajedni~ke granice, udaljene su nekoliko stotina kilometara, nemaju problem izbeglica, ni problem Jerusalima. Iranci nisu ni semiti, oni pripadaju drugoj arijskoj grani naroda. Prose~nom ~itaocu dnevne {tampe, koji nije upoznat sa slo`enim igrama visoke diplomatije, nije jasno koji su koreni takve mr`nje, koja izgleda potpuno iracionalno. Da li se izjave daju za unutra{njo-politi~ku upotrebu – da bi se u~vrstila vlast mula – ili je u pitanju neki drugi cilj. Iran pokazuje ambicije i u drugim pravcima. Razvija savremenu tehnologiju naoru`anja, razvija raketnu i nuklearnu tehnologiju koje u rukama fanatizovane vlasti, mo`e biti pretnja ne samo Izraelu nego i drugim dr`avama Evrope. UN je nametnuo Iranu me|unarodne sankcije, ali izgleda dosta neefikasno jer Iran i dalje nastavlja sa svojim nuklearnim programom. Koje su prave namere Irana – pitanje za sada, bar za ve}inu, ostaje bez odgovora. I danas, 60 godina posle osnivanje dr`ave Izrael, njen opstanak je "na ivici no`a". Nad Izraelom nadvila se nova opasnost – fanatizovana Islamska Republika Iran.Tako da izjava Benjamina Natanijahu, sada predsednika vlade, i danas dobija svoj puni zna~aj: "Ako Izrael polo`i oru`je, vi{e ga ne}e biti, ako Arapi polo`e oru`je, uspostavi}e se mir." Verujemo da }e i sada, kao mnogo puta u dugoj jevrejskoj istoriji, mali David obuzdati velikog Golijata.  55


RUAH HADA[A

^ITATELJI PI[U

Bela vi{e ne po~iva sam Ru`ica Galac Popovi}

Posramljeno sam u}utala, a Julija je ustala, nestala iza police sa naslovima na mnogo jezika. Pre no {to sam uspela da o bilo ~emu mislim, pojavila se nose}i beli karton me|u prstima koji su drhtali. Obrazac ~lanske karte stavila je pred mene u potpunoj ti{ini, vidno uzbu|ena o~ekuju}i reakciju. Slova su zaigrala preda mnom, soba se zaljuljala. Kroz otvoren prozor ~ula se buka grada u nekom sasvim neobi~nom ritmu otkucavanja. Pritisla sam rukom srce koje je izgubilo ritam, ~ula sam ga u u{ima. "Prvi put u svom `ivotu vidim Belino ime a da ga nisam svojom rukom napisala", izgovorila sam poluglasno. "Ah, ah, ovu re~enicu morate odmah zapisati", veselo mi se obra}aju}i, Julija me je prizvala stvarnosti, smanjuju}i mi razdaljinu izme|u srca i glave, emocija i razuma. Po~ele smo, obe, brzo i nezadr`ivo da govorimo, skoro u jedan glas, a pomno slu{aju}i jedna drugu, prolaze}i svoje `ivote, porodi~ne ispovesti, samo u naznakama, munjoliko, kao u trenutku utapanja, kao da nam je na{ slu~ajni susret jedini i najbitniji. Obe potpuno svesne tek proteklog emotivnog stresa i va`nosti otkrivenog. Napetost je splasnula u dugom razgovoru o knjigama, o "~upavoj" situaciji u na{im JO. Bela [er (Scheer) , Ispred o~eve prodavnice "Divota" (?), 1939, Zagreb, Ilica

Znam da }e zvu~ati neverovatno, ali u biblioteku @idovske op}ine Zagreb, u{la sam prvi put, neobi~no ki{nog, hladnog i vrelog, }udljivog leta 2005. Srda~ni osmeh dobrodo{lice Julije Ko{ u~inio je da nelagoda nestane sa pozdravom, kao da se znamo oduvek, kao da je ulazak u tu divnu prostoriju – pro`etu mirisima starih i novih knjiga, sa onim tajanstvenim brujanjem slova koja se do{aptavaju u jo{ nepro~itanim knjigama, ~ekaju}i strpljivo da na njih do|e red – ne{to sasvim uobi~ajeno uza sve one sitne i lako prepoznatljive simbole koji i namerniku odmah poka`u gde je u{ao: drvo `ivota, plavo-bel, suvenir dr`avna zastavica, simbol me|ure~ja i plodnice Ereca izme|u dve mo}ne vode sa Davidovim {titom u sredini, krhkim a tako stamenim simbolom aposolutne ravnote`e i trajanja. Trougao, drevni egipatski simbol bo`anstva i pitagorejski znak mudrosti, `enski element, koji ~vrsto po~iva na zemaljskom, ali ~ezne za vi{im stvarima, pro`et drugim trouglom, postavljenim na jedan od uglova, mu{ki element, koji po prirodi pripada nebeskoj sferi i te`i istini. Oba trougla, pro`eta jedan drugim, zadr`avaju svoj prvobitni integritet, u savr{enom braku, spajaju}i mu{karca i `enu, nebo i zemlju. Dotakla sam svoj bodljikavi {estougaoni medaljon, crpe}i hrabrost i stamenitost iz njega te izgovorila: "Ja zapravo tra`im nemogu}e. Moja je mama 57 godina uzalud tragala za svojim starijim bratom... Morate razumeti, bila je skoro dete, rat, zatvori i logori... nijednog se podatka u vezi sa njim nije se}ala. Ja, evo ve} 13 godina nastavljam njen uzaludni trud..." "A ujak se zove?" ... "Zvao se Bela Scheer ili [er u zavisnosti od transkripcije i ro|en je pre 1924. ali ne znam ta~no gde..." 56

Polako i razumno analizirale smo bibliote~ku ~lansku kartu mog ujaka. Bela [er. Sve je bilo tu i po~etak i kraj njegovog kratkog `ivota, u samo nekoliko obaveznih rubrika na obrascu koji nosi {tamparski datum 23. – 28. V. 1941. I po~etak i kraj. Ro|en 1917. u Be~u, dr`avljanstvo ma|arsko, radnik bez name{tenja. Ime oca, adresa stana, broj `idovske legitimacije. Po celom {tampanom obrascu neko je nekada intervenisao jedva ~itljivim, mu{ki ispisanim rukopisom, crnim mastilom. U gornjem desnom uglu, iznad margine je dopisano "otsutan", "logor J. III 41"; krsti} uz ime, "ukucan" broj ~lanova obitelji: 2, zaokru`en je, i kona~no pri dnu obrasca: "Popis `rt fa{ br 6442". Preda mnom je stajala potvrda. Bela jeste bio! @iveo je u Zagrebu u jednom periodu pred rat i za vreme rata. Ali i zagonetka. Ko je drugi ~lan njegove obitelji? Mama je spominjala Ilicu kao porodi~nu adresu u Zagrebu, ne ovu ovde zapisanu. Da li podebljano i podvu~eno slovo "J" zna~i Jasenovac, Jadovno? Julijin topli dlan, u prijateljskom stisku rukovanja za rastanak, izravni pogled, "do skorog vi|enja" i stalo`en osmeh koji uliva poverenje i uveravanje da }e imati vremena, koliko god meni bude trebalo, meni, bilo kom drugom slu~ajnom sagovorniku. O~ima samo, pro~itala sam, na brzinu, jednu re~enicu iz njene knjige Alef, Bet @idovstva, str. 14.: "Nadam se da }e (ova knjiga) biti korisna svima koji su `eleli postavljati pitanja o @idovstvu ali nisu imali kome." Bio je to odgovor na dilemu mog odrastanja "koga da pitam?"


^ITATELJI PI[U

RUAH HADA[A

Da, sada ve} znam {ta treba da pitam i koga mogu da pitam, sve ono {to nisam imala hrabrosti ikoga da upitam.

Osam (8 !) redova teksta. Istorija i sudbina jedne porodice od 11 ~lanova.

Iza{li smo u vetrovito zagreba~ko jutro, moj uvek prisutni, }utljivi a tako re~iti dragan Dragan, da popijemo espesso, ruku ~vrsto spojenih u ute{ni, umiruju}i stisak pun razumevanja. On je nosio mali dokument, svestan da bi meni bilo prete{ko.

A ja sam 2001. godine u svojoj knjizi Tircina slikovnica ispisala 33 stranice pitanja bez odgovora, ne znaju}i zasigurno ni jedan od podataka. Pone{to iz se}anja na mamine peglerske pri~e, pone{to napabir~eno posle njene smrti, od prijatelja i poznanika, pone{to tek pretpostavljano.

Na jo{ jednom posve}enom mestu, u biblioteci @OZ imamo prijatelja. Juliju Ko{. Sve posle ovoga odvijalo se brzo. Na pismeni upit, Israelitische Kultusgemeinde, Wien 27. juna. 2005., po{tom mi je poslao Confirmation. Bela [er ro|en 22. Dec. 1917. u Be~u, od oca Geze [er, rodenog 1887. Avg. 28. u Ujvideku, sina Filipa i Cecilije Zipser. Belina majka Margarethe Gollerstepper, ro|ena 1889., Marta 22. u Be~u, bila je k}i Leopolda i Luise ro|ene Hartman. Leopold, ro|en u Nikolsburgu, Ju`na Moravija i Luise, ro|ena u Brnu, ven~ali su se u Brnu 1884., Feb. 24. u Brnu, a kasnije `iveli u Be~u, 6. distrikt, Mariahilferstr. 113. Pretpostavljamo da je bilo 6. dece izmedu 1886. i 1899. godine. Margarete je 27. Marta 1935. napustila religiju. Ne vidimo ni jedan podatak o njima posle 1945.

U onih 8 redova bile su i dve internet adrese. Na jednoj sam prona{la da je moj pradeda Leopold (dopada mi se zvuk tog imena, i sla`e se sa dragim likom sa slike uz koju mogu sada da ga dopi{em), umro mirno u dostojanstvenoj 77. godini `ivota 23. 12. 1929. te sahranjen na Zentralfriedhof IV u Be~u. Bar jedan od 11. Ponovo sedim, smirena, nad porodi~nim slikama. Nada je `ivot, nada je sve! U nadi se `ivi bez nje se mre!, bruje mi u u{ima mamine re~i. Ja sam tragala. Nisam izgubila nadu. I sada mnogo vi{e, mada jo{ uvek ne sve, ipak znam. Baruh Ha[em! Bela vi{e ne po~iva sam! Znam kamo da uputim svoje misli i molitvu kada `elim da mu se}anjem ugrejem du{u. Ru`ica Galac Popovi}, 19. 8. 2005. 

Ovo su moje pri~e Svugdje su djeca ista Mira Spitzer Adir

Pri~a ima "ko u pri~i", samo odre|ena zbivanja ipak utje~u na sadr`aj. Naime, kada se toliko toga zbiva u svijetu, a pogotovo u na{em Arecu, onda ~ovjek poku{ava barem pribli`no ostati kod odre|ene teme. Mislila sam da je tema o psima pro{lost, no ona se opet name}e, jer je duboko povezana i s tada{njom i sa sada{njom situacijom u Izraelu. Dakle, nakon {to je Miki zavr{io karijeru u Talpiotu, donijela sam jednog dana, malog mje{anca, dugodlakog, crno-bijelog, malo i sivog. Ime nije bilo diskutabilno, jer je preko jednog oka imao crnu fleku, {to je u ono vrijeme (1968. godina) bilo vrlo "in", zna se po kome. No, psi} je ipak dobio vrlo neuobi~ajeno i rijetko ime – Pusi. Ne znam koje je {kole bio zavr{io, ali je gimnaziju sigurno imao, jer ga knjige i novine uop}e nisu zanimale, naime ta je literatura ve} sigurno bila pro~itana. Vrlo je lijepo nau~io dva do tri puta dnevno i}i u {etnju, bilo sa mnom ili mojim suprugom. Naro~ito je volio {etnje na [abat, kada su {etnje bile dulje i zanimljivije od onih kada se meni `urilo na posao. U to vrijeme stanovala sam u starom Talpiotu. Bila je to posljednja od ~etiri ~etverokatnice u naselju prema Betlehemu, na samom okreti{tu autobusa broj 6. Od prilike {est kilometara dalje bio je Betlehem. Izme|u toga ni{ta! Kamenje, ne{to pijeska i mak-

ija. Danas je tamo naselje Gilo, vrlo ~esto napadano, te, na`alost, po tome poznato. U to vrijeme radila sam u laboratoriju jedne od najve}ih i najbolje opremljenih bolnica Bliskog istoka, u Hadasi. Uvijek sam imala dje~je odjele na svom programu i pune d`epove bombona, pa su dje~ica sama dolazila k meni na va|enje krvi i bila bi jako razo~arana ako nisu bila na popisu, jer tada ne bi dobila bombone. Pi{em to zato jer sam isto tako s punim d`epovima bombona odlazila u {etnje s Pusi. Neobi~no je – kada danas mislim o tim {etnjama – koliko je male arapske dje~ice bilo na toj tzv. ni~ijoj zemlji. Jako su voljeli mog malog psi}a i upravo su ~ekali da iza|emo u {etnju, a oni bi tr~ali za nama. Ja sam se poku{avala nekako s njima sporazumijevati. Arapski jezik mi ni danas nije ja~a strana, no s djecom se uvijek lako sporazumjeti, pogotovo kada se ima bombona. Za mene je stvarno bila nevjerojatna slika, kada sam jednog [abata iza{la iz ku}e, a na tom praznom prostoru stajala su djeca, njih desetak, svi sa buketi}ima cvije}a u rukama. Dotr~ala su do mene i rekla: "Ovo je za tebe!" Bilo je to prije nego sam im podijelila bombone. [to mi je drugo preostalo, nego da vas opet upitam: "[to mislite da li sam se rasplakala?", a stvarno nisam neka cmizdravica.  57


RUAH HADA[A

^ITATELJI PI[U

Pod maslinom, za istim stolom Svetlana M. Spaji} Sanjam gde Jovan, Isak i Abdul, Za istim sede stolom Pod maslinom; I onaj {to se klanja, I onaj kr{ten vinom, I onaj sa zvezdom Davidovom. Vidim, Gde par~e hleba dele, Bilo da je toga dana U slavu Bo`i}a, Pesaha il Ramazana. Gde istu `elju `ele: Mir. Selam. [alom. Tri Boga ko jedan se sme{e, na oblaku belom, Umesto da pla~u gorko, Nad Izraelom. * * * 29. 1. 2009., Zemun 

Izraelski izum: "Nos za otkrivanje raka" Priredila Sonja Samokovlija

Na klini~kom odjelu Tehniona, osmi{ljena je i napravljena sprava koja omogu}uje rano otkrivanje raka, uklju~uju}i i vrstu kojoj tumor pripada, kao i mjesto na kome se nalazi. Rezultati provedeni na pacijentima pokazuju to~nost dijagnoza u 92 posto slu~ajeva. "Nos" koji nanju{i rak izumili su istra`iva~i i znanstvenici Tehniona na Izraelskom institutu za tehnologiju. U suradnji s Medicinskim Centrom Rambam u Haifi otkri}e je dalo obe}avaju}e rezultate. Istra`ivanja su ra|ena na 40 uzoraka zdravih pacijenata i 62 uzorka onih oboljelih od raka. Bolesni pacijenti koji sudjeluju u ovom projektu, boluju od karcinoma plu}a, debelog crijeva, prostate, prsiju, vrata i glave. Pokus je izveden tako da su pacijenti pohranili dah svojih izdisaja u vre}ice koje su onda ispitivane na Tehnionu. U 92

58

posto slu~ajeva, rezultati analiza su se poklopili s medicinskim bolni~kim dijagnozama. Suradnju s pacijentima vodio je direktor Rambam Medicinskog Centra, profesor Abraham Kuten. Istra`ivanje je jo{ uvijek u eksperimentalnoj fazi, a dr. Hossan Haick sa Russel Berrie Nanotehnolo{kog Instituta na Tehnionu, fakulteta za kemijski in`injering, vo|a je tima za razvoj "nosa". Znanstvenici ve} neko vrijeme znaju da psi mogu nanju{iti i otkriti rak u najranijem stadiju, kada jo{ postoje ve}e i raznolikije mogu}nosti lije~enja. Ustanovljeno je da psi mogu nanju{iti odre|ene molekule koje se stvaraju u organizmu oboljelih, koje – kolaju}i kroz krv – dolaze u plu}a, te se nalaze u izdahu. Umjetni nos za nju{kanje ra|en je prema tom uzorku i saznanjima, a ka`u da }e finalni proizvod biti vrlo sli~an izvornom principu. 


ZBIVANJA U ZAJEDNICI

RUAH HADA[A

Saga o dekici, [oletu i jo{ koje~emu Jasminka Doma{

Samo `ivom ~ovjeku sva{ta se doga|a. U knjizi koju mi je Sa{a S. nedavno posudio, ~itala sam kako na{a du{a mo`e u razli~itim svojim aspektima `ivjeti u razli~itim ljudima. I eto, ba{ u tijelu u kojem se jedna du{ica ba{ sada nalazi, ona do`ivljava na veoma neobi~an na~in svoj tikun osobito {to se ti~e kuhanja. Istine radi, u ovom svom `ivotu najvi{e sam struje u{tedjela – u kuhinji! A onda sam jednoga dana na satu u~enja s na{im Itzhikom {apnula Vatroslavu: "Pozovi me na pripremu {oleta." [to mi je bilo u tom trenutku ni danas ne znam, osim da se du{a (opet) otela kontroli. Ali, rije~ je rije~, korekcija du{e, korekcija. I nije pro{lo dugo kada me Vatroslav nazvao i rekao da u ~etvrtak nave~er do|em u Bet Israel na pripremu {oleta. "Ja }u fotografirati, a ti }e{ pisati." No, to je bio samo vrlo kratak i {armantan uvod iza kojeg je slijedio poziv na mljevenje papra u znatnijim koli~inama, sjeckanje mesa, guljenje krumpira, luka i geldta{la. Zdvojna i uznemirena zovem u pomo} Roberta, a koga }e{ ako ne}e{ prijatelja. I nakon {to smo dogovorili za sutradan odlazak na tr`nicu negdje iza vrata u {pajzi iskopala sam torbu za tr`nicu na dva kota~i}a. To otkri}e ravno je zna~ajnijem arheolo{kom pronalasku u Hrvatskoj! Za svaki slu~aj uzela sam i veliki ki{obran, jer je ki{ilo ve} satima i danima. No, kad smo se pojavili sa svom tom opremom na tr`nici ve} je bilo pro{lo podne. I to odavno. Robert me u~i: "Moramo kupiti velike krumpire za {olet, mali se ska{aju." Ja nemo}no slije`em ramenima i brojim ne vi{e od {est na|enih velikih krumpira na cijelom placu, dok mi se ki{a s kumekovog {estinskog ki{obrana cijedi po kragni od nerca-norca i mokre dlake po~inju me daviti i stezati oko vrata uz pakostan osmijeh jednog borca protivnika no{enja moje narodne no{nje u zimskim mjesecima – pelca. Ne znam za{to, ali nekad se govorilo da bedastom seljaku rastu veliki krumpiri, a {to mo`emo kad se ovi na{i Zagorci svi ve} ra|aju z velikom maturom. Nedostaje nam za {olet jo{ dvanaest golemih krumpira. Trebalo je kupiti i grah, ba`ul i sve se ~inilo prije dolaska na Dolac, kao {to bi rekli na{i drugari u prijateljskim, jevrejskim op{tinama biv{e nam Juge "prosto ko' pasulj". Ali, i ba`ul treba znati izabrati. Inzistirala sam na kupovini jaja i luka, kako bih ostavila dojam da sve konce ~vrsto dr`im u svojim rukama, ponavljaju}i stalno na glas recept za {olet kako ne{to ne bismo zaboravili. Onda je Robert nosio u jednoj ruci mobitel, u drugoj ki{obran sve do svojeg Orienta (l) u Berislavi}evoj, a ja sam za njim vukla torbu na kota~i}e. Ali, vrag nikad ne spava! Ne znam kako, ali to ~udo od torbe odjednom se istrgnulo iz ruke i fljasnulo ravno u mutnu i blatnu lokvetinu. Neka brkata

zagreba~ka gospoda hap tap su je podigla i vratila mi mog "pesa" kojeg sam nastavila vu}i razmi{ljaju}i kako to da mi nikada, ba{ nikada iz ruke nije ispala damska torbica, ~ak ni onda kada bih na prijemima `onglirala s tanjurom, escajgom, vizitkom i ~a{om {ampanjca. Ima li ne{to o tome u Zoharu??? Robert se zatim izgubio me|u zidovima i tepisima Orienta, a ja sam se dovukla do Ma`uranca. Na vratima ve`e opet je stajalo ono ne{to: "Ne stvaraj buku, ne pljuckaj po podu!" i sl. Ali, {to mogu, kolica za plac koja godinama nisu bila u uporabi {kripala su, zavijala, skvi~ala dok sam se ja hvatala kao utopljenik za ogradu stubi{ta i na glas ste-njala, vuku}i jedva i sebe i torbetinu do na{eg uto~i{ta. I kada sam u{la u kuhinju Bet Israela, Borut je zenovski mirno i sabrano dovr{avao svoj ru~ak s ri`om, da drage dame i gospodo, bilo je i ne{to povr}a pride. Po~ela sam na stol slagati lovinu, ali gle iznena|enja! Kad sam otvorila kutiju s jajcima jedno je bilo kvrcnuto i to znatno. "[to }e{", ka`em Borutu, "zato uvijek treba kupiti malo vi{e." Onda sam hrabro i odlu~no uvaljala grah u zdjelu i utopila ga. Borut, koji je u me|uvremenu zavr{io s ri`om i svojim bla`enim predahom u nekoj vrsti meditacijskog ozra~ja (koje mu savr{eno pristaje) obe}ao je da }e provjeriti sutradan ujutro je li grah treba jo{ dodatno mu~iti i mo~iti. Smjela sam ku}i. I tako smo stigli do ~etvrtka. Ho}u dan bez stresa, ali ~ovjek snuje, a Svemogu}i odre|uje. Robert me zove i u svom mobitelskom reporta`nom izvje{taju s Dolca saop}ava: "Nema ni danas velikih krumpira" i ne da mi da se od u`asa onesvijestim te odmah dodaje: "Misli konstruktivno." I odjednom uzvik olak{anja! Zabu{io se ba{ u klupu na kojoj su ga ~ekali sve veliki, divni krumpiri. Spa{eni smo. To se zove Providnost na djelu. Jer, {to bi nam rekao Itzhik? Mo`da bi posumnjao da se nismo dovoljno trudili. I kao da mu ~ujemo glas: "Jesmo li ekipa ili nismo?" Oj, vavoj! Rani mrak je pao i odoh prema Ma`urancu. No prije izlaska iz sweet homa, ~asak sam se jo{ dvoumila da li da si odmah zataknem olovku za (v) uho ili da si nataknem kuharsku kapu. Jedan dio moje du{ice {apnuo mi je pomirljivo: "[to je, tu je", a drugi mi je umilno pjevu{io u stilu "Ne daj se Ines", jo{ stigne{ u kino, a po~ele su i rasprodaje. I to jo{ kakve! A glas s moje tre}e razine ne{ame bio je neumoljiv: "Budi sna`na i u|i u kuhinju." Ba{ mi je trebala podr{ka. Zamalo sam napisala zapr{ka. Eto, dokle sam dogurala. Vizualizirala sam u glavi nacrt i tlocrt kuhinje. U svakom slu~aju ponovila sam gradivo: ulaz u nju ujedno je i izlaz. I tako u 19 sati i koju minutu ranije opet se uspinjem stepenicama, sada polako i sabrano pribli`avam se vratima Bet Israela, a odozgo stu{tio se Sa{a i pita me: "Pa gdje si ti? Trebala si do}i prije sat vremena?" 59


RUAH HADA[A

ZBIVANJA U ZAJEDNICI

Ajme, {to }u sad? Ispri~avam se na{em u~itelju koji je opu{ten i dobre volje. Jasenka je ve} ogulila sve krumpire i luk. No ipak ima jo{ posla. I zdu{no se prihva}am pranja raznovrsnih povr}ki, vo}ke jo{ nisu na redu. Izhtik pored mene re`e i pere komade smrznuto odmrznute piletine i ka`e: "Boja im je takva kao da su ih utamanili u doba tanaita." Na{li su mi i kuha~u pa sam mije{ala luk da ne pregori u loncu u kojem bih se mogla udobno smjestiti kao u pove}oj garsonijeri. Ekipa za {olet, tako mi se ~inilo, gledala me s povjerenjem, ali ja sam stalno strepila od iznenadnih nevolja. Sjetila sam se i lekcije o Jakovu i kako uvijek treba dobro otvoriti o~i. Za svaki slu~aj. I kad je Itzhik gurnuo u lonac gomilu papra uspio mi je na vrijeme {apnuti: "Ne naginji se, ma ne kroz prozor, nego nad lonac da ne po~ne{ kihati." Onda(k) se pojavila plata koju je Zev dovukao ~ak iz Izraela. Toda' raba' Zev, {to }emo mi sad bez tebe kad si se vratio u Erec? Ali, trebalo je na plati hitno promijeniti utika~ ili {teker kako bi to rekli na lijepom zagreba~kom. U tili ~as Vatroslav, Sa{a i Itzhik rastavili su platu. U povjerenju, neki su se dijelovi odmah otkotrljali pod stolce. Neke poslije nisu ni tra`ili, a one koje su tra`ili nisu prona{li. Ali, ~uda se doga|aju i tamo i ovdje. "Platu su ponovno sastavili. Nevjerojatno. I pritom im ni{ta nije nedostajalo. Kada su je u{tekali, ona je grijala! Ah, ti vrli `idovski mu`evi! Da l' prou~avaju Talmud, da l' se bave tehnikom, da l' tamane janjce za Tu bi{vat, nema im ravne. Tamar i ja, dok ~ekamo u kuhinji da {olet (napokon) zavrije, pri~amo, sr~u}i ko{er maraskino, de~ki su se odlu~ili za votku, kako bi neke od njih trebalo klonirati. Kojeg mu{karca od spomenutih? E, ne}ete saznati, jer to ve} spada u male, `enske, no}ne razgovore. Bli`i se pono}, {olet je na plati bri`no umotan u `utu dekicu. I ba{ kad smo trebali iza}i iz Betz Israela u mrak i hladno}u, Tamar se sjetil: "Zaboravila sam klju~eve." Ali i to se sredilo. Naravno, uz

pomo} vrlih `idovskih mu`eva. Preostaje mi jo{ subotnje jutro dok {olet kr~ka li kr~ka i umilno prede na plati pod mehkom dekicom. Sutradan ujutro, u vrijeme kada jo{ obi~no meditiram u svojem omiljenom le`e}em polo`aju (joga nidra), ustajem po mraku, od nirvane ni{ta. Pravac? Bet Israel. ^im sam u{la u poznate nam prostore, odmah sam se uputila prema kuhinji. Odgovornost je odgovornost. Namje{tam pa`ljivo {oletu dekicu, vidim nije se po no}i otkrio i prehladio. Bilo mi je lak{e pri du{i. I onda sam se tiho uvukla u sinagogu. Odjednom, usred molitve, neka mi Ha[em oprosti, pomislim: "Itzhik, Itzhik, zamr{ena ti je ta formula kao deset sfirot zajedno s acilutom i jo{ tri univerzuma k tome. Prvo ~ovjek do|e na sat Zohara. Onda ga se po{alje na tr`nicu, s tr`nice u ko{er kuhinju, a sve to samo zato da bi se u subotu ujutro pojavio na jutarnjoj molitvi." Nema {to, dobili smo pravog, pravcatog hahama! Ru~ak je protekao u veseloj i razdraganoj atmosferi. Obitelj Bet Israela zadovoljna je i radosna. [olet svi obo`avaju. Uskoro se ~uje samo "rad" vilica i no`eva. Na kraju smo i kuhinju ostavili urednom da na{a draga Biba, koja se zdu{no i strpljivo brine za red u Ku}i Izraelovoj, ne bi u nedjelju pri pogledu na gomilu neopranog posu|a dobila ubrzano lupanje srca. Odlazim ku}i prili~no `ustra koraka unato~ duploj porciji {oleta, jer znam da me tamo `udno i `eljno ~eka gosp. A. Steinsaltz. [to vi{e, ve} se ispru`io po stolu. Hm, Hmmm…. U hodniku skidam na brzinu cipele i jurim u sobu i po~injem gutati stranicu po stranicu, slovce po slovce, sve dok na kraju nisam halapljivo progutala cijelu THE THIRTEEN PETALLED ROSE i to zajedno sa svim, ne samo laticama, nego i peteljkama. U me|uvremenu nitko nije zvao od ljubitelja {oleta i `alio se da mu je zlo ili da ima gr~eve u `elucu. Zahvatio me pravi mabul sre}e. Ali sre}i se uvijek mo`e dodati jo{ malo sre}ice. I tako sam se iznenada sjetila da tamo negdje mora biti sakrivena jo{ koja bajaderica. Pro{etat }u se ja za (ko{er) bajadericu ako treba i u opasnu zonu. Gdje je to? Pa u mojoj kuhinji, naravno. Ali ako ni{ta drugo, nakon iskustva s kuhanjem {oleta sada ipak znam da u nju mogu u}i i hvala Svemogu}em, zdrava i `iva iza}i! 

Gilad Shalit, vijesti od 21. 2. 2009.

Prema panarapskim novinama Al Hayat, Mahmoud Zahar, Hamasov zvani~nik, izjavio je da }e neki od terorista koji budu pu{teni na slobodu u razmjeni za Schalita biti naseljeni u Siriju. Komandant popularnog Komiteta za otpor, Abu Abir, je za iste novine izjavio da je Gilad Schalit bio ranjen za vrijeme izraelske obrambene akcije protiv Hamasa u Gazi. Abir je odbio dati bilo kakvo poja{njenje o njegovom sada{njem stanju izjaviv{i da “svaki dio informacije o Schalitu ima svoju cijenu.” Jeruzalemski izvori navode da je Izrael sa~inio novu listu palestinskih zatvorenika koje je spreman pustiti na slobodu, te da }e lista biti dostavljena Hamasu {to je skorije mogu}e. Ova je lista sa~injena nakon {to je Kabinet u srijedu 18. 2. 2009. odlu~io da pu{tanje Gilada Schalita bude uvijet potpisivanju primirja u pojasu Gaze. Obitelj otetog vojnika IDF-a Gilada Schalita, obznanila je novi na~in protesta kojim `ele skrenuti pa`nju Vladi, da u mogu}e 60

pregovore s Hamasom svakako uklju~i osloba|anje Gilada u zamjenu za zato~ene teroriste. Protest koji je zapo~eo 15. 3. 2009. u 10 sati, uklju~uje audiosnimku Giladovog poziva u pomo}. Od pisama koje je obitelj Schalit primila od Gilada od kada je otet i zato~en u Gazi ispisana je rije~ HELP. Obitelj je postavila {ator ispred zgrade Kabineta i u njemu }e boraviti do kraja Olmertovog mandata. Organizacioni odbor kampanje za Schalita izjavio je da je do{ao presudni moment te da }e u dva tjedna koliko je ostalo do kraja Olmertovog mandata biti donesena odluka o tome da li }e se Gilad u skoroj budu}nosti vratiti ku}i `iv ili }e ostati na milost budu}oj Vladi bez neke konkretne nade u povratak. Kampanja poziva Izraelce da im se pridru`e u ovom kriti~nom momentu “jer Gilad je jo{ uvijek `iv.” 


ZBIVANJA U ZAJEDNICI

RUAH HADA[A

Me|unarodni Dan Holokausta 27. sije~nja Jasminka Doma{

I

ove godine u Bet Israelu obilje`ili smo Me|unarodni dan sje}anja na `rtve Holokaust i sje}anje na povijesni trenutak u Drugom svjetskom ratu kada su saveznici oslobodili zato~enike logora smrti Auschwitz-Birkenau. Poslije 63 godine mo`emo samo re}i da je razdoblje {oe bio povratak civilizacije u barbarstvo s programskom dogmom antihumanosti. I da }e Auschwitz, to najve}e groblje u povijesti ~ovje~anstva, ostat zauvijek urezano u sje}anje svijeta kao simbol patnje i uni{tenja ~ovjeka i kao upozorenje kamo mo`e odvesti mr`nja, zlo i nasilje. Na`alost, 21. stolje}e nije postalo, kao {to su mnogi o~ekivali i nadali se, stolje}e duhovnosti, jer ratovi nisu nestali, nije nestala patnja ljudi izazvana sukobima, nasiljem, terorom, mr`njom "Holokaust se doga|ao i u Hrvatskoj, a u njegovu provo|enju sudjelovali su, na`alost i pripadnici hrvatskoga naroda. Narod nije kriv, ali se povijesne ~injenice ne smiju zaboravljati", rekao je predsjednik Mesi} na Ma`urani}evom trgu u prostorijama Bet Israela. Nazo~ne su pozdravili i govorili o Holokaustu i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, potpredsjednica Sabora @eljka Antunovi} i gradona~elnik Milan Bandi}.

U prigodnom programu sudjelovala su i djeca `idovske osnovne {kole "Lauder-Hugo Kon" : ~itala su pismo "Slu~aj Sofije Singer". U prostorijama zajednice otvorena je i izlo`ba posve}ena zagreba~koj Ani Frank – Lei Deutsch koju je priredio prof. Ton~i Vladislavi} u sklopu projekta "@idovi na fotografijama". ^lan Simfonijskog orkestra HRT-a, Jonathan Zlusky, izveo na cellu melodiju " Kol nidrei", a prikazan je i dokumentarni film nacisti~ke propagande iz 1940. godine "Vje~ni @id". U povodu obilje`avanja Me|unarodnog dana sje}anja na `rtve Holokausta, ~lan zajednice Slavko Goldstein, tako|er je odlu~io obratiti se prisutnima s nekoliko rije~i. Povod nije bio nimalo bezazlen. Naime, tog jutra, 27. sije~nja 2009., u vrijeme dok su u~enici zagreba~ke osnovne {kole bili na{i gosti, stigla je uz psovke i obavijest, sre}om la`na, da je u Bet Israelu bomba. Djeca su morala hitno napustiti prostorije zajednice. Ali, kraj ljudskoj mr`nji i gluposti ne nazire se kraj. Ivo Goldstein, dobio je anonimno pismo prepuno najgorih mogu}ih uvreda i prijetnja, a potom toga se na internetu pojavila i lista s imenima @idova, nazvana lista za odstrel. Sve je to pokazalo da, na`alost, antisemitizam nije nestao. 

Sve je u ime Bet Israela pozdravio predsjednik zajednice Ivo Goldstein, a uvodno izlaganje o {oa odr`ao je prof. dr. @arko Puhovski.

61


RUAH HADA[A

ZBIVANJA U ZAJEDNICI

Vijesti iz zajednice Jasminka Doma{

Dana 13. sije~nja 2009. u prostorijama Bet Israela odr`ana je tribina pod nazivom "Sukob na Bliskom Istoku" u povodu Dana solidarnosti s Izraelom, na poticaj Europskog `idovskoga kongresa. Tom prilikom, politolog i stru~njak za komparativne religije, Boris Havel, govorio je o povijesnim uzrocima i nerije{enim problemima u tom dijelu svijeta koji su, naposljetku, doveli i do nedavnog rata u Gazi. Prema njegovu mi{ljenju, vojna akcija izraelske vojske bila je neophodna kao odgovor na terorizam islamskih radikala. Na tribini je, u nazo~nosti brojnih posjetitelja i velikog broja novinara, govorio i predsjednik Bet Israela Ivo Goldstein. On je, pored ostalog, spomenuo i ulogu Irana u ratu u Gazi i dodao kako su Teheran i Damas itekako odgovorni za naoru`avanje Hamasa. Tom prilikom izrazio je duboko `aljenje zbog stradanja palestinskih civila i dodao kako, na`alost, palestinski ekstremisti koriste djecu kao {tit u sukobima s izraelskim vojnicima, a problem dovla~enja tajnim kanalima i tunelima oru`ja u Gazu, uglavnom preko Egipta, i danas ostaje goru}i problem na tom podru~ju i stalna opasnost za Izrael. 

62

U~enici su posebno bili zainteresirani za sudbinu Lee Deutsch, a jedan je u~enikpitao: "Ja imam deset godina, koliko je imala Lea kad je umrla?" I kad mu je re~eno da je imala petnaest godina i tri mjeseca, nastao je tajac i nevjerica. Tako se jo{ jednom pokazalo da djeca najbolje razumiju Holokaust kroz pri~e o sudbinama svojih vr{njaka.  ********

Povodom stupanja na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije, u Hotelu "Regent Esplanade", odr`ano je 26. sije~nja 2009. predstavljanje Zakona u nazo~nosti brojnih stru~njaka iz Hrvatske i inozemstva, a bili su pozvani i predstavnici Bet Israela. O va`nosti Zakona govorio je i pu~ki pravobranitelj Jurica Mal~i} te predstojnik Vladina ureda za ljudska prava Luka Ma|eri} koji je izrazio `elju da do|e u na{u zajednicu, upozna se s nama i onim {to radimo. Tom prilikom bili su prikazani i filmovi dr`ava ~lanica EU-a o suzbijanju diskriminacije.  ********

U povodu Dana vjerskih sloboda odr`ana je tribina u sjedi{tu

********

SDP-a. Ove godine Bet Israel zastupao je i sudjelovao u izlaganju o vjerskim slobodama rabin Kotel Da-Don.

U~enici osnovne {kole " Isidor Kr{njavi" posjetili su zajedno s vjerou~iteljicom na{u zajednicu 4. 2. 2009. Tom prilikom pozdravili su ih u sinagogi rabin Kotel Da-Don i potpredsjednica Bet Israela Jasminka Doma{.

Posebice je istaknuo da pri dono{enju novih zakona svakako treba konzultirati i manjinske vjerske zajednice i paziti na to da ve} sada u svim segmentima doma}e zakonodavstvo bude uskla|eno sa zakonodavstvom EU-a. 


PUTOVANJE U PRO[LOST

RUAH HADA[A

[tetl – `ivot kojeg vi{e nema Ernest Hercog

koje bi se kola zaglavila. I u ratu i u miru plja~ke iz zasjeda bile su vrlo ~este. No, usprkos lo{im uvjetima `ivota i manjku moderne infrastrukture, `ivot u {tetlu bio je ugodan (Ganes, 1998.). Pored samog koncepta {tetla, razlog za ugodan `ivot bila je i nemjerljiva kvaliteta, koja je razlikovala {tetl od drugih malih gradova. Ta je kvaliteta bila jedinstvena kombinacija religije, filozofije, na~ina `ivota, sustava vrijednosti, legendarne pro{losti, povjesne sudbine i misti~ne nade u bolju budu}nost (Shulman, 1947.). Stanovnici {tetla bavili su se svim mogu}im djelatnostima od prodava~a, trgovaca i razli~itih zanatlija do provodad`ija i mohela (obreziva~a). Svrha je rada bila – zaraditi za `ivot. Me|utim, za ve}inu @idova u {tetlu zarada za `ivot nije bila prioritetna svrha `ivota (Shulman, 1947.).

Edukacija u {tetlu

Definicija rije~i "{tetl" je jednostavna i enciklopedijski dosadna: "... mali gradovi u Isto~noj Europi, postojali su u doba prije Holokausta, ve}insko stanovni{tvo bilo je `idovsko..." (Wikipedia, 2009.). [tetl je, me|utim, za neke ljude mnogo vi{e od samog pojma. To je na~in `ivota. Cilj ovog ~lanka nije da ~itaocu prenese zemljopisne, povijesne i statisti~ke podatke o ovim naseljima koje je zadesila stra{na sudbina, ve} upravo da do~ara njihov svakodnevni `ivot.

[to je to {tetl? Kako je izgledao? Nije lako odgovoriti na pitanje – {to je {tetl? Tijekom vremena ovaj pojam je odlutao od svojeg prvotnog zna~enja. Lingvisti~ki gledano "{tetl" zna~i mali grad. Ali svaki "mali grad" nije bio {tetl (Shulman, 1947.). Mo`da je lak{e opisati kako je {tetl izgledao. U centru se uvjek nalazio Yarid (tr`nica) sa bunarom u sredini ili pumpom za vodu ukoliko je {tetl bio moderniji. Vodu su crpili sami stanovnici ili ~e{}e vodono{a – koji bi na ramenima vodu nosio do svojih mu{terija, ili, ako je {tetl bio ve}i, na konju. Bogatiji @idovi `ivjeli su uz samu tr`nicu, ~esto su to bile ku}e na kat s trgovinom u prizemlju: bili su to mesnica, {peceraj ili alatnica (Shulman, 1947.). Sretnici su bili stanovnici onih {tetla koji su `ivjeli na obali rijeke, jer je opskrba vodom bila jedan od najve}ih problema toga doba (Hindus, 1971.). Nije bilo ni vodovoda ni cijevi. Ogromna ba~va s ki{nicom ili vodom donesenom s bunara ili rijeke, stajala je uz vrata ku}e. Transport se obavljao konjima i kolima, pra{njavim putevima, koji su tijekom ki{nih sezona pretstavljali veliki problem zbog blata u

Najvrjednija stvar u ku}i bilo kojeg @idova bila je polica ispunjena svetim knjigama. U~eniji i bogatiji bi imali stotine knjiga u skupim ko`nim povezima, ali ~ak bi se i u ku}i prosjaka na{ao stari molitvenik. U doba kada u vanjskom svijetu kraljevi, plemstvo, pa ~ak i sve}enici nisu mogli ~itati i pisati, svako `idovsko dijete u {tetlu je u~ilo alef-bet od svoje tre}e godine (Rapoport, 2002.). Nitko nije poricao da je `ivot u {tetlu bio siroma{an, jadan i na granici pre`ivljavanja. Me|utim, to je bio {tetl gledan izvana. Iznutra – svaki {tetl je bio kraljevstvo duha. Edukacija nikad nije imala prakti~nu i materijalnu vrijednost. Ona je bila u`itak sama po sebi i mogu}nost bjekstva iz svakodnevnog `ivota (Shulman, 1947.). Dje~aci su po~injali s u~enjem u Hederu vrlo rano (u dobi od tre}e ili ~etvrte godine). Tamo bi svaki dan provodili 9 do 10 sati u~e}i, uz strogu disciplinu. Na prvoj razini u~ilo se ~itanje hebrejskog jezika (ne i razumijevanje). Na drugoj razini u~ena je Tora, uz komentare Rashija. Na najvi{oj, tre}oj razini, izu~avao se Talmud (Rapoport, 2002.).

Tradicija i vjerski `ivot Sve u {tetlu je odisalo @idovstvom. Pri~alo se da su i biljke i `ivotinje osje}ale da se bli`io neki veliki praznik. Pjesnici su pisali kako su "ribe drhtale u vodi" uo~i Jom Kipura. Za njih – uspravno je drve}e stajalo "poput @idova za vrijeme Amida" (molitve od osamnaest blagoslova), a isto to drve}e na vjetru "klanjalo se poput @idova na Jom Kipur". Rijeka Visla, za poznatog pisca Shaloma Ascha, prolaze}i svojim koritom uz {tetl, "{aptala je na Jidi{u..." (Shulman, 1947.). Petak je nave~er. Jedan sat prije paljenja svje}ica. Zvuk `eljeznih vrata koja se zatvaraju na stotinama prodavnica odzvanja ulicama. Atomsfera nadolaze}eg [abata se osje}a u svakom trenu. Stotine 63


RUAH HADA[A

PUTOVANJE U PRO[LOST protagonista: bogata{a i prosjaka, {kolovanog i neukog ili osobu visokog dru{tvenog statusa i obi~nog vjernika. Bogata{ je uvjek bio prora~unat i {krt, dok je prosjak mudar i prijatan. [kolovani je prepreden i licemjeran, a neuki je ~ist i spretan. Onaj od statusa je uobra`en, a obi~ni vjernik iskren i jednostavan. Nijedna anegdota nije pokrenula revoluciju. Ali humor, koliko god bio blag, o{tro je ukazivao na probleme i nepravde u dru{tvu (Shulman, 1947.).

Dru{tveni i politi~ki pokreti Stolje}ima je Bog bio u rukama u~enih ljudi koji su ga dr`ali u apstraktom svijetu izu~avanja svetih knjiga i na taj Ga na~in dr`ali nedoku~ivim za mnoge. U osamnaestom stolje}u, me|utim, pojavio se pokret koji je zahtijevao intimniji odnos sa Svevi{njim. Stanovnici {tetla `eljeli su se vratiti vjeri na drugi na~in u povratiti entuzijazam kojeg je nedostajalo. Stari na~ini izu~avanja predstavljali su prepreku. Strast prema vjeri se akumulirala stolje}ima i bila je potrebna promijena. Taj novi pokret bio je hasidski pokret... @idova `ure u pravcu mikvi (obrednog kupali{ta). Neki u`urbano hodaju sa posudama u kojima su {olet i kugel kako bi ih ostavili kod pekara koji }e im odr`ati hranu toplom zahvaljuju}i velikim pe}ima (Zalman, 1997.). Kako su minute prolazile, sve je manje ljudi bilo na ulicama i ubrzo su ulice bile sasvim puste. @ene u ku}ama pale svje}ice, pokrivaju}i lice rukama i zatvaraju}i o~i, izgovaraju dvije molitve: jednu na hebrejskom, koju izgovara svaka k}er Izraela, a druga je na jidi{u, jeziku koji su svi u ku}i mogli razumijeti (Hindus, 1971.). Po~eo je [abat. Shul (ili sinagoga) bila je centar zbivanja u {tetlu. Ona nije slu`ile samo za regularne i prazni~ne vijerske slu`be ve} i kao centar edukacije za odrasle. [tetl nije imao mjesta za javnu zabavu poput kazali{ta i plesnih dvorana. Beis Midra{ ("ku}a za u~enje") i shul bili su vezivno tkivo i srce zajednice i njenih aktivnosti, od proslava festivala i praznika, do organizacije i dono{enja odluka tjekom tragi~nih doga|aja, opasnosti i pogroma, koji su se doga|ali ne tako rijetko (Ganes, 1998.). Humor je u {tetlu imao posebno mjesto i {ale su pri~ane i prepri~avane svakodnevno. Svaka je dosjetka imala uvijek dvoje

Vrlo brzo pojavio se jo{ jedan pokret – Haskala, koji je ismijavao Haside, i optu`ivao ih za {irenje sujeverja i poganstva. Haskala, koja je nastala na Zapadu, poku{ala je da okrene lice {tetla prema vanjskom svijetu. Osje}ali su potrebu da injektiraju modernu filozofiju i misao u @idovstvo i da "oslobode" `idovsku edukaciju "lanaca" teologije, podu~avaju}i sekularne predmete. Njihov slogan bio je: "Budi @idov kod ku}e, budi ~ovjek na ulici." To je bio pokret reforme, ne asimilacije (Shulman, 1947.). U isto vrijeme, prvi put u {tetlu javili su se i politi~ki pokreti: cionizam i socijalizam. Pojavili su se skoro u isto vrijeme i premda suprotstavljeni jedan drugome, oba su u sr`i nosila osnovne vrijednosti `ivota u {tetlu. Glavnia pokreta~ka snaga cionizma vi{e je bio temperament i nestrpljenje nego politi~ka logika. Cionisti su promijenili tradicionalnu `elju koja se izgovarala na Pesah "Dogodine u Jeruzalemu" u polit~ki slogan svojeg pokreta (Shulman, 1947.).

Odnosi s ne`idovima U danima kada bi tr`nica bila otvorena, @idovi i ne`idovi bi se mije{ali, komunicirali i trgovali. Me|utim, {tetl je zapravo `ivio u izolaciji. @idovi i goji su `ivjeli u istome gradu, ali u razli~itim svjetovima. Ipak, dnevnih kontakata bilo je i kao i svaki drugi bili su gra|eni na zajedni~kom povjerenju, ili, katkad, nepovjerenju. Odjednom, sva ta mjesta u kojima su @idovi `ivjeli stotinama godina – sravnjena su sa zemljom. Pomislio sam da }e u godinama koje dolaze, dugo nakon pogroma, pokolja i uni{tenja, @idovi `eljeti ~uti i ~itati o mjestima koja su nestala, o `ivotu koji je postojao, a kojeg vi{e nema. (Roman Vishniac, 1990.)  – Ganes, A. (1998): Childhood in a Shtetl. Cupertino, CA: Canton Books. – Hindus, M. (1971): A World at Twilight. New York: The Macmillan Company. – Rapoport, S. (2002): Yesterdays and then Tomorrows – Holocaust Anthology of Testimonies and Readings. Jerusalem: The International School Of Holocaust Studies – Yad Vashem.

64


PUTOVANJE U PRO[LOST

RUAH HADA[A

Ostaci iz vremena Makabejaca prona|eni nedaleko Jeruzalema bacaju novo svjetlo na drevne `idovske ratnike Haaretz Service 16. 2. 2009. Prevela: Dubravka Ple{e

Tri djeli}a natpisa na gr~kom jeziku za koje se vjeruje da su dijelovi Stele Heliodorosa nedavno su prona|eni u nacionalnom parku Beit Guvrin prilikom iskopavanja od strane Izraelske slu`be za starine. Stela Heliodorosa, koja potje~e iz 178. godine pr. n. e., i sastoji se od 23 retka isklesana u vapnencu, smatra se jednim od najva`nijih pronalazaka iz drevnog doba Izraela. Dr. Dov Gera, koji je prou~io natpise, ustvrdio je da su to, u stvari, donji djelovi Stele Heliodorosa. Ovaj je pronalazak potvrdio pretpostavku da je Stela izvorno stajala u jednom od hramova smje{tenih na mjestu dana{njeg nacionalnog parka Maresha-Beit Guvrin. Novi su fragmenti otkriveni u podzemnom kompleksu a prona{li su ih sudionici programa "Dig for a Day" Instituta za arheologiju. Kao {to su objavili profesori Cotton i Wรถrrle 2007. godine, ova Kraljevska stela nosi proglas kralja seleukidske dinastije Seleuka IV

(oca Antioha IV). Sadr`aj Stele objasnio je utjecaj koji je vlast Seleukida imala na lokalne hramove, spominje ~ovjeka po imenu Olympiodoros koji je bio postavljen za "nadglednika" hramova u Siriji, Feniciji i Judeji. Kraljevska je naredba poslana Heliodorosu koji je vjerojatno ista osoba spomenuta u Knjizi o Makabejcima. Prema pri~i iz Knjige o Makabejcima, Heliodorus je kao predstavnik kralja Seleuka IV poku{ao ukrasti novac iz jeruzalemskog Hrama ali je, zahvaljuju}i bo`anskoj intervenciji, bio te{ko pretu~en. Tri godine kasnije, Seleuk IV je ubijen i naslijedio ga je sin Antioh IV, prema Knjizi o Makabejcima, upravo onaj vladar koji je izdao edikt o progonu `idovskoga naroda i obe{~astio Hram u Jeruzalemu {to je i uzrokovalo ustanak Makabejaca. Ukratko, mo`e se sa sigurno{}u odrediti da je Stela nastala u gradu Mareshi i da pru`a zna~ajne arheolo{ke dokaze i povijesniu situiranost za razumijevanje vremena prije ustanka Makabejaca {to ga svake godine slavimo u blagdanu Hanuke. 

Cedaka box Miro Marinovic

1.000 kuna

Kotel Da Don 10.000 kuna U spomen dragih roditelja majke Simha bat Rahma Da Don z''l i oca Shlomo ben Eliyahu Da Don z''l Obitelj Ben~i}

500 kuna

Evaine Le Calve Ivi~evi}

1.900 kuna 65


RUAH HADA[A

PUTOVANJE U PRO[LOST

Dvadesetak posto [panjolaca su geneti~ki nalik @idovima Sefardima www.haaretz.com, 12. 7. 2008. Reuters

Od 15. stolje}a nadalje, {panjolski su @idovi uglavnom protjerani ili prisiljeni na pokr{tavanje, ali danas otprilike dvadeset posto [panjolaca imaju gene sli~ne @idovima Sefardima. Ovo je otkri}e objavljeno u ameri~kom ~asopisu za humanu genetiku (American Journal of Human Genetics). Studije pokazuju da gotovo petina [panjolaca ima gene sli~ne Sefardima, dok ih 11 posto ima genetsku vezu s muslimanima sjeverne Afrike. "Genetski sastav trenutne populacije je ostav{tina na{e raznolike kulturne i vjerske pro{losti", rekao je jedan od tvoraca studije, Francesc Calafell, koji dolazi sa Odsjeka za evolucijsku biologiju Sveu~ili{ta Pompeu Fabra u Barceloni. Uz istra`iva~e sa Sveu~ili{ta Leicester u Engleskoj i Wellcome Trusta, studija je analizirala uzorke DNA 1.140 mu{karaca iz [panjolske, Portugala, Balearskog oto~ja te ih usporedila sa postoje}im podacima Marokanaca, Al`iraca i Sefarda iz Istambula i Izraela. "Ovaj rad pokazuje da su pokr{tavanja i kasniji brakovi izme|u ljudi razli~itog porijekla imala zna~ajan utjecaj na moderne populacije kako Baleara tako i Portugala", izjavila je jo{ jedna autorica ispitivanja, Elena Bosch.

Otkri}a koje je najvi{e iznenadilo istra`iva~e jest postotak [panjolaca koji nose gene sli~ne Sefardima iako je [panjolska, u usporedbi s populacijom Maura, imala relativno malu `idovsku populaciju. Razlog tome mogla bi biti i ~injenica da se genetske osobine Sefarda koje su kori{tene u studiji mogu prona}i i kod drugih naroda kao {to su neoliti~ki ljudi i Feni~ani te su ih zato dana{nji [panjolci mo`da mogli naslijediti od razli~itih populacija. Mauri su osvojili Iberski poluotok 711. godine i na njemu su ostali sve dok ih u bitci nisu porazili takozvani katoli~ki kraljevi 1492. godine. Maurski su utjecaji jo{ uvijek jasno vidljivi u {panjolskom jeziku, arhitekturi, glazbi i drugim aspektima kulture. @idovi su `ivjeli u [panjolskoj i prije dolaska Maura, te su usprkos malom broju igrali zna~ajnu ulogu u njezinom kulturnom u ekonomskom `ivotu. Neke sefardske zajednice i danas govore ladino, jezik sli~an srednjovjekovnom {panjolskom kojeg dana{nji [panjolci mogu razumjeti. 

INTERNIST – GASTROENTEROLOG [alamon dr. Vladimir • kompletan internisti~ki pregled i EKG • suvremen tretman oboljenja jednjaka, `eluca, crijeva, jetre, `u~i i gu{tera~e • ultrazvuk abdomena • gastroskopija, kolonoskopija, polipektomija • zaustavljanje krvarenja iz probavnog trakta RADNO VRIJEME Radnim danom: od 8.00 – 17.00 sati 10000 ZAGREB, Trg M. Maruli}a 17, Tel.: 01/ 482 96 52

66


RUAH HADA[A

Tradicionalni deseti [olet u Novom Sadu

67



Ruah Hadaša br. 10