Page 1


Predgovor Mudra priča nastala je u OŠ Netretić tijekom šk. godine 2015./2016. kao dio projekta Čitajmo zajedno, čitajmo naglas: zaboravljene knjige. Učenici 1. i 3. razreda matične škole pročitali su zajedno sa svojom učiteljicom Mirom Sutlić i knjižničarkom Brankom Dojčinović „zaboravljenu“ knjigu Tata, ti si lud američkog pisca Williama Saroyana. Ne samo da su knjigu spasili od zaborava nego su nadahnuti njome stvorili dva nova djela Mudru priču i Piščevu kuharicu. U Mudroj su se priči učenici 3. razreda stavili u ulogu djeteta koje nakon razvoda roditelja dolaziti živjeti s ocem. U njihovoj se mašti isprepliću detalji dječakova života iz romana s detaljima, osobama i okusima iz njihove svakodnevice. Uz dječje ilustracije i sastavke, u knjigu smo uvrstili i značenje nepoznatih riječi koje smo bilježili tijekom čitanja. Učenici su tako naučili da se jezik mijenja s vremenom jer se današnji jezik i pravopis razlikuje od jezika i pravopisa u romanu Tata, ti si lud, koji je objavljen u Hrvatskoj 1969. godine. Stoga smo mudre misli iz romana prepisali u originalu, kako su i zapisane u knjizi. Kao i u Piščevoj kuharici, i ovdje donosimo Zavičajni dodatak u kojem su zapisane pomalo zaboravljene riječi iz netretićkog kraja s njihovim današnjim značenjem. U namjeri da vas zainteresiramo za čitanje tog „zaboravljenog“ djela donosimo i dramatizaciju dijaloga između oca i kćeri, koju smo pripremili za predstavljanje našeg projekta u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i obilježavanje Međunarodnog dana dječje knjige. I za kraj, uzmite knjigu u ruke i sjetite se kako je „ludo“ biti dijete! I pomislite kako je dobro ako su i očevi malo „ludi“!

Urednice: Mira Sutlić, učiteljica RN i Branka Dojčinović, knjižničarka u OŠ Netretić Naslovnu stranicu ilustrirala: Gabrijela Cvitak, 3. r. OŠ Netretić 2


Osvrni se nježno… (učenici o projektu) Mislio sam da će knjiga biti dosadna Na početku školske godine učiteljica je rekla učenicima 3. razreda da će čitati knjigu u školskoj knjižnici. Knjigu će čitati knjižničarka. Otišli smo u knjižnicu i odabrali knjigu Tata ti si lud. Mislio sam da će mi biti dosadna, ali što smo je duže čitali, postajala je sve zanimljivija. Slušali smo gramofon. Knjižničarka nam je postavljala pitanja, a mi smo odgovarali. Najviše mi je ostalo u sjećanju kad su dječak i tata odlazili na obalu mora. Toliko mi je bilo zanimljivo da bih je još jednom pročitao, što ću sigurno i učiniti. Josip Dukovčić

Zaboravljene riječi Ove smo godine svaki petak u knjižnici slušali knjižničarku kako čita zaboravljenu knjigu Tata ti si lud. Svaki je put drugi učenik zapisivao zaboravljene riječi, a učiteljica ih je objašnjavala kako bismo lakše pratili tekst. Jedan petak dočekao nas je gramofon. Uz Mozartovu glazbu slušanje je postalo zanimljivije kao i dogodovštine iz života tate i sina. Kad je došao kraj knjige, bio sam tužan jer mi se ova knjiga jako svidjela. Želio bih sve to opet ponoviti s nekom drugom knjigom. Patrik Fištrović

Kad tata i sin kuhaju Na početku prvog polugodišta u knjižnici smo počeli čitati zaboravljenu lektiru Tata, ti si lud. Knjižničarka je često prekidala čitanje pitanjima i onda smo razgovarali. Imali smo još jedan zadatak. Trebali smo zapisivati stare riječi. Dok je knjižničarka čitala, mi smo slušali gramofon i tako smo prelazili poglavlje za poglavljem, sve do kraja knjige. Meni je bilo najdraže kad su tata i sin kuhali razna jela. Gabrijela Cvitak 3


Putovanje mene i moga oca Za moj deseti rođendan tata mi je poklonio svoju knjigu. On je pisac. Mama je pošla u kupovinu, a tata je ostao sa mnom i sekom. Igrali smo društvene igre dok nije došla mama. Mama je rekla tati da nema odakle hraniti mene i seku. Tata je rekao da ja mogu ići kod njega. Pošao sam s ocem do njegove kuće u Malibu. Do stanice Malibu došli smo velikim kamionom koji nas je usput pokupio. Otišli smo na obalu mora i okupali se. U vrijeme zalaska sunca vratili smo se u kuću. Tata je podložio u kaminu drva koja je skupio na plaži. Uzeo je cigaretu i popušio je, a ja sam pošao spavati. Kada sam se probudio, bio sam tužan jer nema majke, ali sam to prebolio. Josip Dukovčić

Dolazak u tatinu kuću Došlo je vrijeme da živim kod tate. Došao sam s tatom u njegovu kuću. U njegovoj kući ima puno romana

i

puno

priča.

Od

namještaja ima: mali stolić, male stolice, udoban kauč i malu televiziju. Ima i jedan stari gramofon na kojem često sluša Mozarta. Hrane nema previše. U smočnici od povrća ima mrkve, kupusa i krumpira, od voća banana, jabuka i naranča, a od mesa ima pršuta i kobasica. I soba u kojoj ću neko vrijeme spavati izgleda skromno, ali jako zanimljivo. Sve u svemu, kuća je skromna, ali lijepa i udobna za život. Patrik Fištrović 4


Sama s tatom Kada bih živjela s tatom, bila bih sretna. Išla bih u školu, a tata na posao. Došla bih iz škole i nahranila perad. Kad bi se tata vratio s posla, ručali bismo zajedno pa izveli pse u šetnju. Voljela bih život s tatom. Stela Jakovčić

Kod očeve kuće Napokon smo stigli do plaže Malibu i očeve kuće. Ušli smo u kuću i otac počne spremati ručak, a ja sam otišao u svoju novu sobu. Odložio sam prtljagu do kreveta, kad me otac počeo dozivati na ručak. Na stolu u kuhinji dočekao me grah s kobasicom. Bilo je to divno jelo. Emanuela Cvitak

Život s tatom Zovem se Marko. Živim samo sa svojim tatom. On ponekad radi cijeli dan, tako da sam kod kuće sam. Poslije škole malo se igram, a onda pomognem tati i pospremim sobu. A skuhat ću i jaja. Tata će još pripremiti kobasice i večerat ćemo. Napisat ću i zadaću tako da mogu s tatom igrati šah. Tata voli šah. Prije spavanja još malo razgovaramo. Tako prolazi jedan naš dan. Marko Kostelac 5


Božić Dječakovi roditelji su rastavljeni. Dječak živi s tatom, a sestra s mamom. Božić su proveli zajedno. Hrane su imali u izobilju. Dječak i tata jeli su kolače, meso i sve što je mama spremila. Radovali su se poklonima. Gabrijela Cvitak

Luda obitelj Ja i moj tata smo se šetali. Bio sam iznenađen kad mi je rekao da je kupio kuću na moru. Htio sam je vidjeti. Tatina kuća bila je jako lijepa. Nas dvojica smo po cijele dane igrali igrice, izležavali se, jeli kokice, pizzu i pili Colu. Došao je Božić. Cijela obitelj opet je bila na okupu. Ispod bora sam dobio: loptu, reket, dres. Ja sam mami kupio češalj i špangice za kosu. Tati sam kupio majicu i set za tuširanje. Svi smo bili jako sretni sa svojim darovima. Dorotea Maradin 6


TUMAČ (NAMA) NEPOZNATIH RIJEČI artičoka ------- povrće Brooklyn ----- gradska četvrt u New Yorku drum ----- cesta džezva ------- posuda za kuhanje kave ili čaja džokej ------ trener konja đubar ------ gnojivo galon ------- mjera za obujam gunj ------ pokrivač hljeb ------- kruh hrđav ----- zao kanda ------ kao kajsija ------- marelica migranti---stanovnici neke zemlje koji se sele u drugu zbog gladi, rata… otrcano ------- izlizano pelikan ------- vrsta ptice pijanola ------ klavir remorker ------- teretni brod sasa -------- biljka skunk ------- tvor sveska ------ bilježnica svitanje ----- izlazak sunca šatra ------ šator tezga------ stol, pult tovar ----- teret tričarija ------- sitnica tucet ------ 12 komada nekog predmeta tuljan ------ životinja ugnuta -------- spuštena ustrajati ----- ponašati se na isti način zabavište --- igraonica, dječji vrtić

7


ZAVIČAJNI DODATAK – RJEČNIK

Jutri....... sutra Jelva........ jela

A K B Boks--- pregrada za životinje Britko ...... oštro Buharka ....... spavaćica C Cicvara ..... kolaĉ od kukuruznog Cucak ..... pas Cunje ..... djeĉje pelene Cigan........ štednjak Ĉ Ĉesan ....... ĉešnjak Ĉrislo ..... krunica Ć

Kablica….baĉvica Kaća ..... zmija Kalati ...sjeći drva Kašika .... žlica Kištra ... sanduk Kiklja ... haljina Kletva....... psovka Komorica ..... mala sobica Kopice .... ĉarape Kotac ..... svinjac Kotaĉ ...... bicikl Kredenac ..... kuhinjski ormarić Krigljin ..... pehar iz kojeg se pije Krljak .... šešir Kruv...... kruh

D Doli .... dolje Dvorišće...... dvorište Dž Đ E F Farba....... boja Flaša..... boca Frižider ....... hladnjak Firunga...... zavjesa G Gajba .... sanduk Gica .... svinja Gege .... muške gaće Gnojnica....... gnoj Gori ..... gore

L Lajt .... baĉva Lapat........ njiva Lasi ..... kosa Lajbak......... prsluk Lojtre........ ljestve

H Hamper ...kanta Hiža .... kuća Hućka ..... izraslina od udarca

LJ M Mišćak ...... lopatica za smeće More........ može

I J Jama .... rupa

N 8


Šatoflin .... novčanik Ščer....... jučer Štinge ..... ljestve Špajza ....... smočnica Špital .... bolnica Štumfe ..... ţenske čarape Šupa ...... drvarna Štala ...... staja Šporet ..... Štednjak

NJ O Očale .... naočale P Pegalj .... glačalo

T Tancanje....... ples Tanjir..... tanjur Tapret ... vlak Teka...... biljeţnica Teh ..... Čaj Torak........ utorak Tranzistor ......radio

Pipa .... slavina Prasilnjak ..... svinjac Poščice ..... poţuriti se Poplun .... pokrivač Pumparice ...... duge gače Pećarna ...... peć Pomada ..... šminka Pompa....... tava Pivnica..... podrum PomaranĎe....... naranče

U Ugorak ...... krastavac V Vanjkuš..... jastuk Vitica ..... prsten Vuho...... uho

R Rafung ..... dimnjak Ranjika ...... lonac Racman .... patak Raštvo ... lijek Rigalj ..... drvena letva za zatvaranje vrata Ripa ..... repa Roglje ..... vile Rubača ...... košulja Rub .... stolnjak Ruška ...... kruška

Z Zipka ..... krevetić Ţ Ţaga …pila

S Sliva .... šljiva Sprta ...... košara s ručkom Sokne........ svečane čarape Š Špegalj ..... ogledalo Štokljin ..... Stolac Šrtukalj ..... štrukli

Ţandari ... policija 9


Mudre misli – prepisane iz knjige Tata, ti si lud, objavljene u Zagrebu 1969. godine u izdanju Izdavačko-knjižarskog poduzeća Mladost

Nikad ne mora biti samo ovako, a ne i onako. – Ako možeš voljeti – rekao je – možeš i mrziti. Najčešće voliš, naravno, ali nije moguće ne mrziti. Mržnja je veoma koristan osjećaj, ako je čovjek razumije. – Znaš, reče otac – ti i ja – otac i sin – ma koji otac i ma koji sin –skoro smo isti čovjek – jedan star, a drugi mlad, u isto smo vrijeme stranci, veći stranci negoli da smo se sreli na ulici. Prilike su rijetko kad povoljne – pa je bolje da odmah počneš učiti, kako se živi kad je teško. Biblija – bestseler svih vremena. Imati Bibliju u svojoj kući isto je kao imati priču o ljudskoj rasi. (…)To je priča o ljudima. Čovjek i žena, koji su postali otac i majka novom čovjeku i novoj ženi, eto to ti je ta priča. Znat ćeš što je saznanje, kad ga budeš stekao. Korov trpi velika sakaćenja, ali dok se okreneš on je opet nikao, raste kao i prije, tih i beznačajan, bez trunka ponosa ili drskosti i nimalo se ne ljuti, što ga toliko puta napadaju.

10


Učenje je gledanje, a da bi vidio, potrebno ti je što više svjetlosti. Pisac mora voljeti ovaj svijet, inače ne može pisati. (…)Zato, što sve što je dobro dolazi iz ljubavi. Ako netko voli ovaj svijet, onda voli sve, i ako zbilja na nečemu radi, onda tek može pisati. Uvijek se sjećaj hljeba i sira. Kad ti se sve učini rĎavo, sjeti se hljeba i sira i bit će ti dobro. Svaki živ čovjek zna da će umrijeti, ali nikad nikoga ne vidite da se zbog toga zabrinjuje. Umjetnost je: – Gledati poznate stvari kao da ih nikada ranije nisi vidio. O ljubavi: – Pa – reče otac – ljubav je sve – pa kad sam vidio, da se ljubav može pretvoriti ni u šta, to me uplašilo. To me uplašilo unazad do dana prije no što sam se rodio i plašit će me do sutradan poslije moje smrti. O moru – Ništa nije kao more, to je sve. Najveće i najbolje, i nikad ne staje. Cijelo se vrijeme kreće naprijed i nazad i jutrom, o podnevu, noću, godinu za godinom. Ako čovjek ode, more ostaje. Izgubiti je nešto, što čovjek mora naučiti i to što prije. (…) Ako se to desi, moraš znati da je to sasvim u redu i moraš biti na to spreman. Ako si namislio kockati se, moraš biti spreman na gubitak, jer čovjek ili stvar s kojom se kockaš, uvijek ima isto toliko izgleda da dobije kao i ti, bez obzira kakva je to igra ili kocka. Čovjek neprestance saznaje o sebi sve više, i što više saznaje, u njemu postaje još izmješanije. 11


TATA, TI SI LUD – dramatizacija: Branka Dojčinović;

– redateljica: Mira Sutlić; – izvođači: Dorotea Maradin i Patrik Fištrović

-

-

-

-

-

Sretan rođendan – reče otac. On izvuče jednu knjigu iz džepa i pruži je djevojčici. Hvala, tata. Baš to sam željela. Tata, ti si lud. Moj najnoviji – i moj posljednji roman. Uzmi je, a s njom uzmi i moj posao. Djevojčica ogleda knjigu izvana. Potom okrene prvu stranicu, a onda posljednju. Divi se. Kakav posao? Posao pisanja romana. Ja ne znam kako se piše. Uostalom, o čemu da pišem? O sebi, naravno. O sebi? A tko sam ja? Napiši roman pa ćeš otkriti. Što se mene tiče, ja ću pisati Kuharicu. Zašto? Pa, Kuharica govori o jelu, a jelo je najosnovnija stvar u životu čovjeka. Budem li mogao urediti hranjenje, mislim da ću moći preurediti i sve ostalo. Tata, jedenje je prosto jedenje, eto to je. Ne, nije to tako jednostavno, iako se tako čini. Mora biti nečega da bismo jeli, da počnemo s tim, ali jedan čovjek ima uvijek suviše mnogo, a drugi i suviše malo. Problem uskoro napušta usta i želudac, stol i ostavu i utječe na cijelo društvo. A koja je sljedeća najosnovnija potreba? Krov. Svaki čovjek mora imati mjesto gdje će skloniti glavu ili gdje će spavati. A što mu je poslije toga potrebno? Posao. Pošto čovjek ima stan i hranu, mora raditi kako bi sebi omogućio i sve ostalo – obitelj, vrijeme, zdravlje, raspoloženje; prva stvar koju mora ostvariti jest zdravlje, koje stječe saznanjem da je zaradio svoje pravo i da jede i da stanuje u kući. Ako čovjek ne radi, on se razboli. A zašto? Zato što bolest dolazi od beskorisnosti, svaki čovjek mora biti koristan. Ali, za ime božje, tata, hajde da oboje pišemo nešto što će nasmijati ljude, čak i ako ništa time ne zaradimo, jer što vrijedi ovaj život ako se ljudi ne budu smijali? Ništa ne vrijedi!

OŠ Netretić: Mudra priča  
OŠ Netretić: Mudra priča  

Projekt Čitajmo zajedno, čitajmo naglas: zaboravljene knjige; Tata, ti si lud - William Saroyan; šk. god. 2015./16.

Advertisement