Page 1

Green Garden • broj 76 • rujan / listopad 2011. • godina XI • cijena 3,50 KM

Jesenje lukovice Ozimi češnjak Jesenja zaštita masline Čašicom do zdravlja Pčelinjak u listopadu

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com


3

Editor’s word

Nakon toplog i sušnog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovima, voćnjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni, početkom jeseni u vinogradima počinje berba grožđa, u voćnjacima berba jabuka, krušaka i drugih voćnih vrsta, a u vrtovima sjetva i sadnja mnogih povrtnih kultura. Tako, sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasila donosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu za period jeseni. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica koje će početkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa. Koje lukovice odabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napraviti kombinaciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim cvjetnim vrstama. Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivih priloga od kojih izdvajamo prilog o leći, brokuli, luku i ozimom češnjaku. Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovom broju glasila, tako da i oni mogu saznati više o jesenjoj obradi tla u voćnjacima, podlogama za trešnju ali i puno više toga. Stranice posvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pčelari u svojim pčelinjacima početkom jeseni. Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našeg ali i vašeg glasila. Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitate sve priloge ovog, jesenjeg broja Green Gardena, koji uistinu obiluje mnoštvom korisnih i zanimljivih priloga. Uredništvo

After a hot and dry summer during which all activities in gardens, orchards and vineyards were temporarily stopped, beginning of autumn is time when vintage, harvest of apples, pears and other fruits begin, and in gardens it is time to sow and plant different vegetable crops. So, according to calendar period of a year, this issue of Green Garden brings you many interesting articles about autumn season in garden. By all means, autumn is the right time for planting flower bulbs that will show all their richness of colour and smell in the beginning of spring. Which flower bulbs to choose for planting, how to plant and how to make combination of flower bulbs? The answers to these questions you can find in article dedicated to this topic. There is also a lot of interesting articles about vegetable crops like articles about lentil, broccoli, onion and winter garlic. Fruit growers will also find interesting information about autumn tillage in orchards, cherry rootstocks and much more. Pages dedicated to bee keepers also provide you insight in activities in apiaries in autumn. And this is only a part of everything that you can find in this issue of our and your Green Garden newsletter. So, we recommend that you read carefully all articles in this autumn issue of Green Garden and enrich your knowledge with lots of new comprehensions. Editor’s office

Sadržaj

Urednikova riječ

Jesen u znaku lukovica.......................................................................... 4 Maćuhice ljepotice jeseni......................................................................6 Blitva - omiljeno lisnato povrće............................................................7 Ozimi češnjak...........................................................................................8 Brokula - atraktivna i ljekovita kupusnjača........................... 9 Luk - idealan za jesensku sadnju...................................................... 10 Fruttorto bio..............................................................................................11 Leća - najkvalitetnija mahunarka.....................................................12 Tušt – korovska biljka ili povrtnica...................................................13 Jam – ljekovitost i uzgoj........................................................................14 Crni ribiz - voće za deserte...................................................................15

Jesenska obrada tla u voćnjacima.................................................... 16 Izbor podloge za trešnju..........................................................................18 Opojni miris dunja....................................................................................19 Pitanja i odgovori.....................................................................................20 Jesenja zaštita masline od paunova oka.........................................22 Berba plodova aktinidije.....................................................................23 Čašicom do zdravlja..............................................................................24 Kukuruzni moljac sve češće napada povrće i cvijeće..................25 Pčelinjak u listopadu............................................................................26 Oprez kod prihranjivanja pčela........................................................ 27 Zanimljivosti...........................................................................................30

I u ovom broju glasila donosimo mnoštvo novosti i obavijesti: Obavijest za sve naše članove Kluba: Najavljene NOVE MAGNETNE KARTICE koje zamjenjuju dosadašnje članske iskaznice su spremne i svi članovi Kluba Green Garden mogu doći u naše Agrocentre u Mostaru i Širokom Brijegu i preuzeti svoje nove ČLANSKE MAGNETNE KARTICE. Obavijest za sve naše kupce: Otvara se novi Agrocentar Sjemenarne – AGROCENTAR U GRUDAMA!!!!! Novi Agrocentar od ove jeseni i u Grudama, kako bi Vam bili još bliže te kako bi i Agrocentar Grude postao mjesto okupljanja poljoprivrednih proizvođača, hobista i stručnjaka iz oblasti poljoprivrede kao i prethodna dva (u Mostaru i Širokom Brijegu). Bez obzira da li ste hobist koji uživa provoditi vrijeme u vlastitom vrtu, okućnici, ili se bavite pčelarstvom, ili ste profesionalni proizvođač povrća, krumpira ili vina, ili možda imate kućnog ljubimca, u Agrocentru Grude ćete pronaći sve što vam je potrebno, a i više od toga. Ali to nije sve – sve naše kupce očekuje poklon dobrodošlice u novom Agrocentru u Grudama. Otvaranje je predviđeno za 01. 10. 2011. POSJETITE NAS!!! Kako postati član Kluba Green Garden i koristit razne pogodnosti kao njegov Sjemenarna d.o.o. član: Jednostavno - preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite Podružnica - Agrocentar Grude prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Hrvatskih branitelja 46 Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25KM, a članstvo u klubu (u sklopu Bilo Trade d.o.o.) Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva 88340 Grude Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na Tel.: 039 661 255 e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com Fax: 039 661 254 B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.


4

5

cvjetove. Na jednom mjestu lukovica može ostati 4 – 5 godina.

prostor ili staklenički, biljke mogu cvjetati u gotovo cijelom godišnjem razdoblju. Veoma mnogo se koriste u proizvodnji rezanog cvijeća. Irisu ne odgovaraju teška glinovita tla jer mu je korijen osjetljiv na jaču koncentraciju soli. Ako je tlo dobro pripremljeno ne treba ga prihranjivati tijekom vegetacije, osim ako ne očituje tragove nedostatka pojedinog hranjiva. Za razliku od prethodno opisanih vrsta Irisi tijekom razvoja i cvjetanja traže mnogo svijetlosti, a također i obilno zalijevanje.

IRIS (Iris sp.)

LJILJAN (Lilium sp.)

Zumbuli različitih boja

U Sjemenarna Agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama u prodaji se nalazi veliki izbor lukovica različitih vrsta namijenjenih jesenskoj sadnji.

Jesen u znaku lukovica

biljke. Prilikom odabira lukovice za sadnju bitno je voditi računa da ona bude jedra i kompaktna, tj. da bude zdrava.

NARCIS (Narcissus sp.) Narcis je biljka izrazito lijepih dekorativnih cvjetova i opojnog mirisa, sadrži alkaloide po čemu je dobila i ime. Raširena je na više kontinenata, čemu je doprinijela njezina sortna prilagodljivost na različite klimatske uvjete, od tropskih do planinskih. Selekcijski se veoma dobro križaju pa je selekcionirano preko 10.000 različitih sorti. Cvjeta od veljače do travnja.

Stara je narodna izreka da je vrt ogledalo kuće. Ukoliko već u rano proljeće želite imati predivan vrt prepun cvijeća različitih boja, pravo je vrijeme za sadnju jesenjih lukovica. Ova vrsta cvijeća se sadi u jesen zato što im je potrebno razdoblje prilagođavanja na niske temperature. Optimalan rok za jesenju sadnju lukovica je od sredine rujna pa do kraja listopada. Josip Brkljača, ing.

O

d lukovica otpornih na zimske uvjete spomenut ćemo najraširenije: Tulipan, Iris, Narcis, Crocus, Ljiljan, Muscari, Zumbul, Visibaba, Ukrasni luk. Prije sadnje lukovica potrebno je pripremiti tlo za sadnju. Najop-

timalnije tlo za sadnju je plodno, rastresito tlo, mrvičaste strukture, tj. pjeskovita ilovača bogata humusom. Gnojidbu tla je poželjno obaviti goveđim stajnjakom ili pak mineralnim gnojivima, a tijekom vegetacije prihranjivati mineralnim gnojivima. Lukovice pozitivno reagiraju na gnojidbu putem “malčiranja” organskim materijama.

Najoptimalniji termin za jesenju sadnju lukovica je od sredine rujna pa do kraja listopada. Sadnja se obavlja u pripremljeno tlo na dubinu dva puta veću od širine lukovice. Krupnije lukovice sade se dublje sa širim razmakom, a sitnije pliće sa kraćim razmakom. U laka pjeskovita tla se po pravilu sadi dublje, a u teška glinovita tla pliće. Razmak sadnje između lukovica odgovara dubini sadnje. Nakon sadnje lukovice se obavezno moraju zaliti vodom. Zalijevanje tijekom vegetacije obavlja se rjeđe, ali obilnije.

TULIPAN (Tulipa sp.)

Gredica s tulipanima

Tulipani su najraširenija vrsta lukovičastog cvijeća i do sada je opisano više tisuća sorti. Imaju širok interval cvjetanja, ovisno o vrsti, od prosinca do svibnja. Optimalna reakcija tla za tulipane je pH 6,0 7,5. Tulipani se razmnožavaju generativno iz sjemena i vegetativno dijeljenjem lukovica. Generativno

razmnožavanje obavlja se samo u laboratorijima, dok je vegetativno ustaljeno u praksi. Bitno je napomenuti da tlo oko lukovice treba kontinuirano biti vlažno, da ne bi došlo do pucanja ljuske lukovice. Tulipani su najveću primjenu pronašli u proizvodnji rezanog cvijeća, ali se sade i za dekoraciju vrtova, parkova i balkona.

Biljka sadržava duginu boju cvjetova po čemu je i dobila ime,

Postoje podaci da su Ljiljani bili poznati u vrijeme starih Grka i Ri-

Iris za rezano cvijeće

tove i okućnice. Ako se uzgajaju u staklenicima, tijekom zime traže dosta svjetlosti, dobro provjetravanje i grijanje toplom vodom, dok je ljeti kad temperatura pređe 22 oC potrebno vršiti zasjenjivanje i rashlađivanje prostora u kojem se gaji. Ne podnose jaču koncentraciju soli u tlu. Dobro reagiraju na folijarno prihranjivanje.

OXALIS (Oxalis sp.) Rod Oxalis – cecelj iz porodice djetelina (Oxalidaceae) sadrži gotovo 100 različitih vrsta koje rastu po cijelom svijetu. Neke od njih su trajnice, pa čak i grmovi. Posebno zanimljiva vrsta je Oxalis adenophylla, porijeklom iz Južne Amerike, koji vrt uljepšava svojim svilenim ružičastoljubičastim cvjetovima. Presađujemo ga koncem kolovoza ili u rujnu u standardno zemljište u koje možemo dodati malo pijeska. Pijesak će poboljšati propusnost supstrata, što je bitno kod uzgoja biljaka u posudama. Na dno stavljamo drenažni sloj od razdrobljenih posuda. Od početka stvaranja pupoljaka pa sve do prestanka cvjetanja, svakih deset dana u vodu stavljamo malo tekućeg gnojiva. Pred kraj vegetacijskog razdoblja, kada listovi polako odumiru, postupno ograničavamo zalijevanje, a korijen održavamo stalno vlažnim.

Narcisi uglavnom u žutoj boji

ZUMBUL (Hyacinthus sp.)

Oxalis –dug period cvatnje

Potječe iz područja oko Sredozemnog mora i Male Azije, ali se najviše udomaćio u Nizozemskoj. Najčešće se sadi u vrtovima i okućnicama za dekoraciju okoliša, može se kombinirati s drugim cvijećem ili pak samostalno jer je cvijet biljke izražajnih dekorativnih boja. Cvjeta od prosinca do travnja, ovisno od sorte. Ima višegodišnju lukovicu koja može preživjeti i do 20 godina. Korijen je veoma osjetljiv i slabo se regenerira, te ukoliko je značajnije oštećen dolazi do propadanja

Narcis ima međupauzu u vegetaciji, tako da korijen tijekom ljeta odumire i ponovno se regenerira u jesen iste godine. Najčešće se koriste za proizvodnju rezanog cvijeća, ali se također sade i u cvjetnim gredicama u vrtovima i okućnicama. Imaju osobnost da na starijim zasadima daju kvalitetnije, obilnije i krupnije

B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

Atraktivni cvjetovi ljiljana

što datira iz Grčke mitologije. Rasprostranjena je na različitim klimatskim zonama, od mediteranskih do planinskih. Možemo ih podijeliti na skupinu s lukovicama i s rizomima. Ovisno od sorte i uvjeta u kojima se uzgaja, otvoreni

mljana. Rasprostranjeni su između 10 i 55 o sjeverne geografske širine. Primjenjuju se za proizvodnju rezanog cvijeća, jer u povoljnim umjetnim uvjetima cvjetaju, ovisno od vrste, tijekom cijele godine. Mogu se saditi na otvorenom gdje svojim raznobojnim, bogatim cvjetovima ukrašavaju kuće, vr-


6

MAĆUHICE

ljepotice jeseni

Završetkom ljeta mnoge sezonske biljke prestaju s cvatnjom te izgledom stvaraju ružnu sliku. Maćuhice su cvjetnice koje tijekom jeseni i zime uvelike održavaju šarenilo boja vrtova i okućnica.

BLITVA

7

BLITVA S KRUMPIROM

omiljeno lisnato povrće Ivan Perić, dipl. ing.

Listove blitve od kojih ste odvojili zeljaste dijelove kratko obarite (pofurite) vrelom vodom, toliko da omekšaju, ali se ne počnu raspadati. Vrijeme stajanja u vreloj vodi je također ovisno o vrsti blitve. Zeljasti dijelovi su također jako ukusni samo ih morate duže držati namočene u kipućoj vodi. Krumpir nasjeckajte na kocke veličine 5x5 cm i skuhajte ga u posoljenoj vodi u koju ste dodali ružmarin, peršin i ½ dcl maslinova ulja. Kad krumpir omekša ocijedite ga, zamiješajte s blitvom. Posipajte paprom, solju sjeckanim bijelim lukom, te zalijte ostatkom maslinova ulja. Servirajte mlako.

B

Maćuhice dobro podnose niske temperature

Josip Brkljača, ing.

D

anas popularna maćuhica, Viola x wittrochiana ime je dobila prema švedskom botaničaru Veitu Brechneru Wittrochu. Nastala je križanjem između četiri europske vrste: Viola tricolor i Viola lutea podrijetlom iz središnje Europe, Viola cornuta s Pirineja, te Viola altaica podrijetlom iz Grčke. Gotovo se ne može ući u trag putovima uzgoja i križanja maćuhice. Na tržištu je prisutan velik broj sorata, neke od njih grupirane su i čine tzv. serije. Serije se sastoje od nekoliko sorata koje se razlikuju u boji cvijeta, ali imaju iste značajke, npr: oblik, otpornost i sl.

Dobro podnose niže temperature Maćuhice se uzgajaju kao jednogodišnje ili dvogodišnje biljke, a zapravo se radi o kratko živućim trajnicama. Mnogobrojne vrste su

otporne na mraz i cvatu u brojnim tonovima od jeseni do proljeća, a u svježijoj klimi čak i ljeti. Prikladne su u cvjetnjacima i gredicama, na terasama i balkonima, u posudama i prozorskim kutijama, te kao obrubne biljke uz staze. Kompaktne sorte su prikladne za hladnija i vlažnija mjesta u kamenjaru, a puzeće su skromni pokrivači tla ispod drveća i grmova. Cvjetovi su joj veliki, sastavljeni od pet baršunasti latica plosnato poredanih, široka je paleta boja cvjetova maćuhica u raznim kombinacijama: crvene, purpurne, plave, brončane, ružičaste, tamnoljubičaste, žute, bijele, boje breskve i lavande. Postoje sorte s “okom” i “bez oka”. Veličina cvjetova varira, a na cijeni su maćuhice čiji je promjer cvjetova oko 10 cm. Cvjetovi nekih sorata imaju blag miris . Listovi su naizmjenično duguljasti i nazubljeni, dugački od 5 – 25 cm zelene boje. Stabljika uglata i lo-

mljiva. Visina biljke je od 15 – 30 cm.

Vrijeme sjetve Maćuhice se siju u srpnju za jesensku cvatnju i kolovozu–rujnu za proljetnu cvatnju. Sije se najčešće u sandučićima, a kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu treba pikirati. Klija pri temperaturi 15 – 20˚c u mraku, s dovoljno vlage. Za nicanje treba 8-10 dana. Temperatura nicanja ne smije prijeći 22˚C. Da bi se spriječilo izduživanje tek izniklih biljčica potrebno je osigurati dovoljno svjetla. Gnojidba se vrši različitim formulacijama CIFO gnojiva: - u prvim fazama rasta koriste se formulacije s naglašenim sadržajem dušika - nakon ukorijenjivanja Idrofloral 20 : 20 : 20 - nakon formiranja prvih cvjetnih pupoljaka Idrofloral 8:5:44

Vrtna maćuhica je osjetljiva na vjetar, koji isušuje cvijet. Dobro je koristiti sredstvo za „kočenje rasta“ (ALAR), da biljke budu kompaktne s kraćim cvjetnim peteljkama. Da bi se produljila cvatnja, ocvale cvjetove valja redovito odstranjivati.

litvu su uzgajali još u antičkoj Grčkoj. Samonikla blitva raste u širem obalnom pojasu Sredozemnog mora odakle je u ostalim europskim zemljama uvedena u kulturu u srednjem vijeku. Inače, blitvu ubrajamo u lisnato povrće od kojeg se spravljaju barene salate i razna jela. Cilj uzgoja predstavljaju bujni zeleni listovi koji se nalaze na snažnim drškama te imaju vrlo izražen rebrasti središnji živac. Zapravo, za pripravu jela rabe se lišće ili izdvojene, sočne peteljke i rebra. Najčešće se priprema «na lešo» i to začinjena maslinovim uljem, češnjakom i peršinom. Na taj način pripravljena blitva, osim što je ukusno jelo, iznimno povoljno djeluje na izlučivanje urina a i sama krv se vrlo dobro pročišćava. Ukoliko je mlada, njezini se listovi mogu spremati i svježi, za salatu. Poput kupusa, može poslužiti i za pripravljanje sarmica, a u kombinaciji s tijestom od nje se mogu praviti razne ukusne pite. Inače, konzumiranje blitve povoljno djeluje na probavu a za jačanje organizma priprema se kao varivo s porilukom. Jednom riječju blitva predstavlja pravi izvor zdravlja.

Uzgoj blitve je moguć i u kontinentalnoj klimi! Blitva se tijekom jeseni redovito uzgaja u Hercegovini, gdje se sije koncem ljeta i rano u jesen, točnije u kolovozu i rujnu. Na taj način možemo planirati njezinu potrošnju rano u proljeće. Sije se u redove razmaknute 25 do 40 cm a sjeme se pokrije slojem zemlje od oko 3 cm. Kad biljčice niknu, razrjeđuju se na razmak 10-30 cm, ovisno o sorti. Berba blitve se obavlja u više navrata, i to tako da se otkidaju vanjski listovi, što osigurava normalan razvoj unutarnjih listova u rozeti.

Većina ljetnog cvijeća početkom jeseni završava s cvatnjom. Kako vrtovi ne bi ostali bez cvijeća, početak jeseni idealno je vrijeme za sadnju maćuhica. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama nude velik izbor ove cvjetne vrste. B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

Nasad blitve u plasteniku

Međutim, malo je poznato kako se blitva može uspješno uzgojiti i u kontinentalnim uvjetima, premda je uvriježeno mišljenje kako ona uspijeva tek u mediteranskim vrtovima. Istini za volju, u južnoj je Hercegovini zbog svojih gurmanskih odlika, blitva daleko zastupljenija i vrlo cijenjena u prehrani ljudi. No, ona dobro uspijeva i na tlima kontinentalnog dijela zemlje zato što je otporna na niske temperature, te je stoga u unutrašnjosti Bosne i neopravdano zapostavljena.

Uz blitvu do boljeg zdravlja Zeleno lisnato povrće sadrži oko

0,1 do 0,2 miligrama luteina na 100 grama i najbolje ga je jesti termički obrađeno jer će se tako osloboditi veća količina nutrijenata. Odrasla osoba treba otprilike sedam miligrama luteina dnevno, ali ne morate se bojati za liniju jer blitvu ubrajamo u izrazito niskokalorične namirnice – samo sto grama listova blitve (pola šalice) sadrži 20 kcal. Blitva je bogat izvor luteina i zeaksantina, te štiti oči od procesa starenja. Ova zelena lisnata biljka najpoznatije se servira uz kuhane krumpire i ribu, no to ne znači da ju jedino tako morate jesti. Pirjajte ju u malo maslinova ulja, posolite

i popaprite, dodajte malo nasjeckanog češnjaka, prošeka i vinskog octa. Pirjajte sve dok se povrće ne smanji za pola prvotne veličine. Osim što se brine za dobar vid, lutein također čuva našu kožu jer pruža zaštitu od UV zraka. Analizom je ustanovljeno kako lice sadrži najveće koncentracije luteina od cijelog našeg tijela jer je ono najviše izloženo suncu. Antioksidans lutein pokazao se jednako učinkovitim u očuvanju zdravlja srca, vrata maternice i jačanju obrambenih funkcija imuniteta.


8

9

Češnjak je jednogodišnja biljka karakteristična mirisa i okusa, bogata proteinima, mineralnim tvarima i specifičnim eteričnim uljem alicinom. Potječe iz srednje Azije, točnije pustinje Kirgizije, odakle se proširio na ostala područja

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama u jesenskoj ponudi nekoliko sorti luka, nude i sjeme češnjaka.

Ozimi češnjak Josip Brkljača, ing.

Č

ešnjak predstavlja jednu od najstarijih i najaromatičnijih gajenih vrsta. Tako je zanimljiv i podatak da su u starom Egiptu robovi graditelji Keopsove piramide konzumirali češnjak radi zaštite od rana i infekcija tijekom 20 godina njezine gradnje. S druge strane, Grci su ga mrzili i prezirali zbog neugodna mirisa, ali je znano, da su ga na starogrčkim olimpijadama, atletičari ipak koristili kao prirodni doping. A i dan danas se u mostarskoj kotlini često može čuti uzrečica kako «saransak» liječi trideset šest bolesti i trideset sedmu - gripu. Zbog svega toga, češnjak se već 5000 godina smatra savršenim lijekom te je znanstveno dokazano da pomaže u borbi protiv uzročnika bolesti, normalizira crijevnu floru, čini krvne žile elastičnim, potpomaže prokrvljenost, snižava kolesterol, te štiti od prehlade a što je dovoljan razlog da ga što više koristimo u prehrani, osobito u nadolazećim hladnijim danima.

kupusnjača, krastavaca, salate, tikvica, mrkve i peršina. Na istu površinu može doći tek nakon 3-4 godine. Inače, jesenska sadnja se obavlja na dubinu od 4 cm, a kod uzgoja na gredicama razmak između redova iznosi 15-20 cm, dok je pak razmak u redu 10 cm. Međutim, kod sadnje je važno pravilno posaditi češanj, i to vrhom prema gore. U protivnom, «naglavačke» posađen češanj teže ili uopće nikako ne niče. U praksi, po četvornom metru sadimo oko 50 češnjeva ili u prosjeku šest lukovica. To znači da nam za površinu od 100 četvornih metara treba oko 15 kg sadnog ma-

terijala. Češnjak se vadi kada lišće požuti i kada polegne 50 % biljaka, te nije preporučljivo čekati da se zelena masa potpuno i osuši.

Češnjakjednostavnost proizvodnje Slobodno možemo ustvrditi kako proizvodnja češnjaka nije skupa a sama tehnologija je jednostavna i prosta. Drugim riječima, i najveći laici u ovom poslu, mogu bez većih poteškoća proizvesti dovoljno bijelog luka za potrebe domaćinstva. Tako je s pola kilograma zdravih česni i svega 5-6 četvornih metara kvalitetnog zemljišta, moguće ostvariti prinos koji će

zadovoljiti potrebe jednog domaćinstva. A kod manje proizvodnje (za vlastite potrebe) najbolje je češnjak uplesti u vijence i ostaviti na propuhu da se potpuno osuši. Dakle, češnjak se obično skladišti na suhom i prozračnom mjestu, upleten u vijence ili razastrt u tankom sloju, na mjestu predviđenom za njegovo skladištenje. Međutim, ljubitelje i potrošače ove biljke zasigurno će oraspoložiti vijest kako su u novije vrijeme engleski genetičari uspjeli uzgojiti češnjak koji nakon konzumacije ne ostavlja oštar, dobro poznat neugodan miris. Japanci su za ovaj češnjak pokazali veliko zanimanje, te su danas oni njegovi najveći potrošači i proizvođači. Ali, bez obzira na činjenicu kako se radi o iznimno ljekovitoj biljnoj vrsti trebate znati kako je češnjak zdrav samo u umjerenim količinama, te da prevelike količine češnjaka također mogu štetiti ljudskom organizmu. Dakle, u umjerenosti je spas - barem što se češnjaka tiče!

Češnjakov sirup protiv plućnih bolesti Preliti litru kipuće vode preko 45 dag oljuštenog i na kriške narezanog češnjaka, te ostaviti da stoji dvanaest sati u dobro zatvorenoj posudi. Dodavati toliko šećera i meda dok ne postane gusto. Zatim dodati i malo octa, te zgnječenog kima i kuhanog komorača, kako bi se smanjio neugodan miris.

BROKULA - atraktivna i ljekovita kupusnjača Brokula je povrtlarska kultura vrlo srodna cvjetači. Ukusnija je od ostalih kupusnjača, a odlikuje se i sadržajem najmoćnijega prirodnog antikancerogenog sastojka. Znanstvenici su tako izračunali da dva bogata obroka brokule tjedno, mogu značajno zaštititi od pojave nekih oblika raka. Zato je s pravom možemo svrstati između hrane i lijeka. Velimir Lasić, dipl. ing.

N

ekoliko posljednjih godina i kod nas se na tržnicama i u prodavaonicama koje trguju povrćem, može nabaviti “nova” vrsta povrća-brokula. Pojavila se vrlo stidljivo, u vrlo malim količinama, cvjetne glavice uvijene u celofan (uvoz iz Italije), da bi ih danas usvojili vrijedni povrtlari iz doline Neretve. Valjda po uzoru na “rođake” iz Italije, i naša brokula je po cijeni u gornjem vrhu tablice, a ponekad i “prvak” što se cijene tiče. Međutim, po nekim svojim osobinama trebala bi se naći i na našim trpezama. Spomenut ćemo samo dvije: dijetetsku vrijednost i ukusnost. Što se tiče dijetetske vrijednosti, važno je istaknuti da novija istraživanja dijetetskih stručnjaka pokazuju da povrće zelene boje, osobito kupusnjače, sadrži tvari koje su važna preventiva u borbi protiv kancerogenih bolesti (bolesti raka). Među njima brokula je na prvom mjestu! Smatra se da su učinkovitije biljke kod kojih je tamnija zelena boja. Kod brokule je toliko tamna

Češnjakov sirup protiv promuklosti Oljuštiti češnjakove česne i narezati ih, te staviti u duboki tanjur za juhu. Svaki pojedinačni kolutić prekriti medom. Za sat i pol, iz toga će nastati sirup koji treba konzumirati više puta dnevno.

Sadnja ozimog češnjaka Ozimi češnjak zahtijeva mnogo svjetla, pa su za njegov uzgoj pogodna sunčanija plodna i duboka tla koja dobro drže vlagu. Uzgaja se u plodoredu i to nakon krumpira,

Brokula –izuzetno ljekovita kupusnjača

Nasad češnjaka B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

da prelazi u tamno ljubičastu, poprimajući nijanse mrke boje. Drugi važan element je okus. Brokula je ukusnija od svih svojih “rođaka”- raštike, kelja, cvjetače, kelja pupčara i glavatog kupusa.

Klimatski uvjeti potrebni i povoljni za uzgoj brokule Što se tiče klimatskih uvjeta, cvjetača će najbolje rezultate pružiti u uvjetima prohladne i vlažne klime. Cvatovi će biti lošiji ako se uzgajaju na visokim temperaturama. Zato se uzgaja u našim krajevima ujesen i zimi, tamo gdje zime nisu preoštre. Brokula se kao bliska rođakinja cvjetače ne razlikuje mnogo od nje po zahtjevima prema klimatskim uvjetima. No, ipak nije tako osjetljiva na vrućinu. Uzgaja se kao rani usjev, ali bolje će uspijevati u jesenskom uzgoju.

Sjetva i sadnja Način uzgoja brokule nije posebno kompliciran, a sastoji se u slijedećem: Sjeme se sije u tople lijehe (u u dobro usitnjeno i pažljivo poravnato tlo, i prekriva s nekoliko milime-

tara zemlje, u ovisnosti od veličine sjemena. Ne smije biti gusto, u protivnom ga treba prorijediti. Nije poželjno remetiti površinu tla da bi se izbjegao negativan utjecaj na razvoj biljčica neposredno nakon klijanja. Za 40 dana biljčice narastu oko 8 cm, nakon čega se obavlja rasađivanje. Rasađivanje se vrši na rastojanje od 50 cm u redu, dok međuredno rastojanje treba biti 60 cm. Za rasađivanje se koriste kišni dani, a u protivnom je neophodno odmah nakon rasađivanja obaviti zalijevanje. Najbolji rezultati u uzgoju postižu se ukoliko su biljke stalno vlažne i bez prisustva korova. Brokula je iznimno otporna i treba je ostaviti na biljci sve do uporabe. Nakon berbe neće izdržati dulje od nekoliko dana,iako može stajati u posudi s vodom ili u hladnjaku. Na dulje vrijeme može se pohraniti zamrzavanjem, što je posebno bitno kada imamo višak cvjetnih glavica koje se uvijek mogu brati umjesto da se ostave da procvatu na biljci.

Berba se obavlja uklanjanjem vršne glave, prije cvjetanja, a zatim redom-kako prispijevaju pazušne glave. Berba traje 30-40 dana.

Plodored U plodoredu brokula najbolje uspijeva nakon celera, graha mahunara, luka (kapule), češnjaka, ranog krumpira, salate, špinata. Ne valja ponavljati proizvodnju brokule na istoj površini barem za 3 - 4 godine. Brokula se može proizvoditi kao međukultura između redova rajčice, salate, graha mahunara ili graha zrnaša, jer uspravnim rastom ne zauzima mnogo prostora, a dospijeva za berbu kasnije od navedenih kultura.


10

11

FRUTTORTO BIO

PRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO ZA POVRĆE, VOĆE I VINOVU LOZU N:P:K 4:4:4 + 66% organske tvari

Nasad luka

LUK - idealan za jesensku sadnju

crvenu varijantu srebrenjaka. Dakle, glavice imaju crvenu boju ali i lagan slatkast okus. Zbog toga ova sorta luka nalazi sve veću primjenu u obiteljskim povrtnjacima i kuhinjama. Kao i srebrenac pretežno se koristi za pripremanje salata.

U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka Matea Pehar, dipl. ing.

L

uk je stekao status vrlo zdravog i ljekovitog povrća koje se tijekom cijele godine koristi kao mladi luk, mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela lukovica. Osim toga, u prehrani se može koristiti na razne načine: svjež ili konzerviran, kao temeljna namirnica ili kao dodatak jelima. S druge strane, narodna medicina luk smatra više nego korisnim povrćem koje se koristi kao lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno, općenito bolesti koje izazivaju bakterije, zatim za poboljšanje rada srca, za reguliranje šećera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i reumatizma.

Koju sortu luka odabrati? U poljoljekarnama može se pronaći nekoliko različitih sorti luka. Koju sortu odabrati, najčešće ovisi od vlastitih prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i samog djelatnika poljoljekarne. Ipak, kako bismo vam olakšali izbor odgovarajuće sorte predočit ćemo vam osnovne zna-

čajke najčešćih sorti luka koje se sade u ovom razdoblju.

Holandski žuti (Stuttgarter) je najčešća sorta koja se odlikuje čvrstim plosnatim glavicima, slamnatožute boje, s dobro zatvorenim vrhom. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 grama. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. Navedena sorta se svakako preporuča za sadnju u jesenskom razdoblju. • Sjemenarna Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama za predstojeću sezonu pripremili su velik izbor sorti luka namjenjenih za sadnju tijekom jeseni.

Dobro spremljene glavice mogu se koristiti duže vremensko razdoblje.

Majski srebrenjak je sorta koja se za ranu proizvodnju najviše uzgaja. Sorta je prepoznatljiva po bijelim plosnatim glavicama. Najviše se rabi za pripremanje salata. Glavice su slatkastog okusa i prosječne težine 80-90 grama. Nije pogodan za dulje skladištenje.

Red Baron je kvalitetna sorta luka koja jednostavno predstavlja

Izborak predstavlja lučice krupnije kalibraže sorte Stuttgarter koji se uzgaja isključivo za korištenje u zelenom stanju. Zbog svojih značajki, uz jednu od gore navedenih sorti luka, redovito se uzgaja u obiteljskim vrtovima. U toplijim krajevima (južna Hercegovina) Izborak se može koristiti za konzumiranje već koncem prosinca.

Sturon je sorta luka čije se glavice mogu čuvati dulje vremensko razdoblje. Glavice imaju duguljast oblik što je i osnovni razlog njegova manjeg uzgoja. Pošto se u našim krajevima tradicionalno uzgajaju sorte s plosnatom glavicom (tzv. pogačari) izbija u drugi plan. Međutim, treba znati da se radi o također kvalitetnoj sorti za koju ima prostora na tržištu. B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

FRUTTORTO BIO je prirodno organsko gnojivo dopušteno u ekološkoj poljoprivredi. Sastoji se od mješavine goveđega i kokošjeg gnoja te sušenog tropa, bogata kalijem, koji ostaje nakon prerade grožđa. Koristi se za uravnoteženu prehranu u voćarskoj, vinogradarskoj i povrtlarskoj proizvodnji. FRUTTORTO povećava sadržaj organske tvari tla i poboljšava njegovu plodnost. Posebno je pogodno za manje proizvođače. Sastav: - ukupni dušik (N) – 4% - organski dušik (N) – 4% - fosfor u obliku (P2O5) – 4% - kalijev oksid (K2O) topivo u vodi – 4% - magnezij oksid (MgO) – 0,5% - organski ugljik biološkog porijekla (C) – 38% - organska tvar – 66% - huminske kiseline 5% - fulvo kiseline 10% - vlažnost 10% - pH 7 B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

Formulacija: pelete Ø 3,5 mm Rok upotrebe: neograničen Neto: 25 kg Primjena: Organsko gnojivo Fruttorto se koristi za osnovnu gnojidbu prije sjetve, ili kod presađivanja, te prilikom jesensko – zimske gnojidbe voćaka, vinove loze i povrća, a posebice tamo gdje tlo pokazuje simptome „umora“ i nedostatak organske tvari. Može se koristiti tako da se unese u tlo na oko 15 cm dubine, ili se može rasuti po površini tla, te naknadno zaorati. Veličina i oblik pelete omogućavaju gnojidbu primjenom traktorskih rasipača za mineralna gnojiva.


12

13

LEĆA - najkvalitetnija mahunarka Uzgoj leće poznat je od davnina, a dokaze o tome imamo čak iz kamenog doba. Tisućljećima se jede uz bob i slanutak kao glavne mahunarke. Posebice je cijenjena u vegetarijanskoj prehrani premda bi je i svi ljubitelji mješovite hrane trebali češće uključivati u jelovnik kao varivo, juhu ili na salatu Mario Ćubela, dipl. ing.

L

eća se prvenstveno koristi za ljudsku prehranu. Sjeme se najčešće priprema kao prilog drugim jelima ili se od njega proizvodi brašno ili prekrupa, tako da se nerijetko koristi i za pripravljanje posebnih pekarskih proizvoda. Zrno se dobro raskuhava, a sama leća je probavljivija od graha zrnaša. A kao i sve ostale mahunarke i leća je niskokalorična (110 kcal na 100 grama), bogata je bjelančevinama (24 posto) a od 60 posto ugljikohidrata na vlakna otpada 11. Zanimljivo je da suha leća sadrži puni sastav vitamina i minerala pa se sa 100 grama leće mogu zadovoljiti osnovne dnevne potrebe organizma, osobito za željezom. S druge strane, za prehranu domaćih životinja i industriju nema veće značenje jer se proizvodi na manjim površinama a ima puno krmnih kultura koje mogu dati neusporedivo više i kvalitetnije krme od leće. Osim toga, prinosi leće u našoj zemlji vrlo su niski pa se zbog toga ona vrlo sporo i teško širi. Stoga je njezin uzgoj ograničen i kod nas je isključivo prilagođen za potrebe domaćinstva.

A kako je riječ o biljci dugog dana, najbrže cvate pri duljini dana od 1516 sati. Duljina vegetacije kod ranih kultivara iznosi 80 do 110 dana, a kod kasnih 125 do 180 dana. Dobro uspijeva na različitim tipovima tala pa podnosi i bazična te malo zaslanjena tla. Osim toga, može uspijevati i na kamenitim-krečnim tipovima tala, na kojima druge kulture veoma teško ili gotovo nikako ne uspijevaju.

Rokovi sjetve Pri određivanju rokova sjetve leće ne mogu se mimoići temperature. Naime, najniža temperatura

klijanja sjemena iznosi od 3 do 5 stupnjeva C. Na toj temperaturi klijanje sjemena i nicanja biljaka vrlo je sporo, pa se sjetva leće obavlja kad temperatura tla dosegne barem 7 stupnjeva C. Drugim riječima, sjetva se vrši tijekom ožujka pri čemu se sije na uži razmak redova (oko 12 cm), a sve kako bi se smanjilo gubljenje vode iz tla i njegovo prekomjerno zakorovljavanje. Dubina sjetve treba biti 3-4 cm. Količina utrošenog sjemena za sitnosjemenu leću iznosi 1 dekagram na četvorni metar, dok je on za krupnosjemenu leću nešto veći i iznosi oko 1,2 dekagrama.

• Leća (Lens culinaris) je jednogodišnja biljka kratke vegetacije iz skupine zrnatih mahunarki, čiji uzgoj potječe još iz daleke prošlosti. Ime je dobila po lako prepoznatljivim sjemenkama konveksnog oblika, koje izgledom podsjećaju na leću.

Žetva Pošto leća dugo cvjeta tako je i dozrijevanje njezina sjemena dosta razvučeno. Prezrele mahune pucaju i zrno iz njih ispada. Pored toga, sjeme u prezrelim mahunama dobiva crvenkastu boju, teže se kuha i ima manju hranjivu vrijednost. Međutim i žetva nedovoljno zrelog usjeva nije poželjna zato što zrno gubi vlagu te se brzo smežura. Zbog svega toga, sa žetvom treba otpočeti kada listovi i mahune na donjoj polovici stabla dobiju mrku boju. Tada će zrna u mahunama, na gornjoj polovici stabla, biti u optimalnoj zrelosti. Iako se na većim površinama žetva vrši kombajnima, zbog sporadičnog uzgoja, u praksi se to obično radi ručno i to srpom ili kosom.

Leća-biljka tople klime Radi se o kulturi koja je iznimno osjetljiva na niske temperature, pa već za blagog mraza ugiba. Tako leća podnosi niske temperature do minus 6 stupnjeva C, dok je za optimalni rast i razvoj biljaka potrebna srednja temperatura od 24 stupnja C. S druge strane, leća dobro podnosi sušna razdoblja te je na nedostatak vode osjetljiva samo u vrijeme cvatnje i nalijevanja zrna.

Ivica Doko, dipl. ing.

T

ušt (Portulaca oleracea, L.) je niska, najčešće po zemlji prilegnuta i razgranata jednogodišnja biljka. Stabljika je okrugla, mesnata i sočna, svjetlo zelene ili crvenkaste boje i do 30cm duga. Listovi su mesnati i sočni, 1-2 cm dugi sjajni i glatki, svjetlozeleni i jajoliki. Cvjetovi su sitni žućkasti i zvjezdasti, otvoreni samo u prijepodnevnim satima. Potiče iz Azije. Može se sresti kao uzgajana biljka, ili samonikla kao korov. Kao samonikla raste uz kuće i putove, na osunčanim mjestima, kao korov po vrtovima i vinogradima, osobito na pjeskovitom i plodnom tlu. Uspijeva samo do 800 m nadmorske visine. Veoma brzo raste i već nakon 3-4 tjedna se može brati. Što ga više berete, više se razraste. U našim južnim krajevima tušt je ljeti omiljen u salatama. To je biljka blagoga kiselkasto-slanog okusa, aromatičan je, a koristi se na razne načine, od pripreme svježih sirovih salata do kiseljenja u octu. U Njemačkoj i Engleskoj tušt se tradicionalno koristi ukiseljen za zimnicu, kao pikantan začin dodaje se raznim jelima, i to uvijek svjež, jer sušenjem gubi svoju vrijednost Sastav: Tušt sadrži veliku količinu antioksidansa a najbolji je biljni izvor omega -3 masnih kiselina. Naime, sadrži alfa-linolensku kiselinu koju ubrajamo u grupu omega-3 masnih kiselina i značajna je za je za rast i razvoj organizma, regulira razinu kolesterola i sprječava bolesti srca i krvotoka. U sebi ima još i fenilalanin, triptofan i biofenole koji su djelotvorni u vezivanju slobodnih radikala u organizmu i time štite od mnogobrojnih bolesti. Biljka je bogata vitaminom C a sadrži i nešto manje količine vitamina A, B i E, minerala i elemenata u tragovima magnezija, kalcija, kalija, željeza, cinka, kao i alkaloida, flavonoida, kumarina, saponina, glutaminske kiseline, oksalne kiseline sterin beta-sitosterol i sluzavu tvar Ljekovita svojstva: omega-3 masna kiselina je značajna za rast i razvoj organizma, štiti stanične opne, regulira razinu kolesterola i sprječava bolesti srca i krvotoka. Preporuča se jesti sirov i svjež, a ako se kuha onda samo vrlo kratko u vreloj vodi ili kratko prodinsta na maslacu.

Biljka leće

TUŠT – korovska biljka ili povrtnica Tijekom ljetnih mjeseci, posebno u južnim područjima, tušt se često koristi kao omiljena salata ili kao dodatak mnogim salatama. S druge strane tušt (Portulaca oleracea, L. )je korov koji pričinjava velike probleme u mnogim poljoprivrednim kulturama. Zbog sluzave tvari koju sadrži, preporuča ga se protiv žgaravice, gastritisa, ali i zatvora. U narodnoj medicini pripisuju mu se i brojna druga svojstva, kao na primjer da djeluje antibakterijski, kao čistač krvi i diuretik, a navodno pomaže i kod kašlja, temperature, upale desni, hemoroida, proljetnog umora, slabosti bubrega, arterioskleroze, glavobolje i oboljenja živaca. Što bi stručnjaci rekli, ova je biljka prirodni antihelmetik, antipiretik,

antiskorbut, depurativ, dermetik, diuretik, laksativ, regulator, roborans, tonikum i vermifug. U kulinarstvu: Jestivo je sve osim korijena. Koriste se mladi sočni listovi i izdanci visine 3-5 cm. Ubrane izdanke odvojiti od tvrdih stabljika. U prehrani se koristi za pripremu salata, juha, variva, đuveča, u tijestu za palačinke ili kao hrskavi začin u salatama. Kuha se najviše do 15 minuta, kuhanjem oslobađa sluz koja blago zgušnjava

Sve veća primjena u različitim salatama B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

juhe i daje im kremast izgled. Pogodan je i za kiseljenje, ali ne i za sušenje. U svježim salatama lijepo se slaže s krastavcem i rajčicom, krumpirom, graškom i bijelim lukom, dinjama i breskvama. Služi se i kao prilog za začinjena jela od mesa ili ribe.

Upozorenje: neumjerena uporaba ima negativno učinak na organizam. Oksalna kiselina opterećuje bubrege, glikozidi djeluju na srce.


14

15

JAM – ljekovitost i uzgoj Cimetni ili kineski jam (Dioscorea batatas Decne ili Dioscorea opossitifolia L.) je trajnica čije se vriježe mogu popeti i do 3 m visine. Jam ubrajamo u porodicu Dioscoreaceae, a biljke iz roda Dioscorea imaju veliku ekonomsku vrijednost – značajne su za prehranu. Kod jama se konzumira jestivi gomolj koji može težiti do 2 kg, a može doseći i do 2 m u dužinu. Doc. dr. sc. Bruno Novak Ljekovita svojstva Jam je od davnina korišten kao lijek, zahvaljujući velikom sadržaju fitonutrijenata, esencijalnih aminokiselina, vitamina i minerala. Vrlo je značajan u preventivnoj zaštiti od krvožilnih bolesti. Velik je izvor vitamina B6, koji je izravno odgovoran za jačanje krvnih stijenki (osobito značajno kod ljudi koji su imali infarkt). Gomolj jama mase 150 g sadrži oko 24% dnevne potrebe za vitaminom B6. Iznimno je značajan za regulaciju krvnog tlaka, jer svojim korisnim djelovanjem omogućava lakši protok krvi kroz bubreg, čime snižava tlak. U kineskoj se medicini vrlo uspješno koristi kod liječenja upalnih procesa u želucu i crijevima (gastritis i sl.). Jam djeluje na smanjenje problema kod gastritisa i drugih želučanih tegoba. Stimulira endokrine žlijezde i pojačava imunitet. Sadrži fitohormon diosgenin, koji se u organizam ugrađuje kao progesteron. Ugljikohidrati i dijetalna vlakna iz jama održavaju osjećaj sitosti, a ujedno usporavaju razlaganje šećera u krvi, što je od velike koristi u prehrani dijabetičara. Antikancerogena svojstva: diosgenin – ima antioksidativna svojstva, i djeluje preventivno te antikancerogeno. Djeluje pozitivno na funkcije slezene, pluća i bubrega, a osobito povoljno djeluje na kosu i kožu (dobar ten i jaka kosa). Antioksidansi iz jama kontroliraju i sprječavaju slobodne radikale da napadaju mozak.

Uzgoj Jam se može uzgajati na dva načina: „zračnim gomoljčićima“ ili sadnjom dijelova gomolja. Koji način izabrati ovisi o veličini uzgoja i uzgojnom prostoru. „Zračni gomoljčići“ koji se mogu uvjetno smatrati sjemenom, siju se u grijani

CRNI RIBIZ voće za deserte Plodovi crnog ribiza

Mladen Karačić, dipl. ing.

N Jestivi gomolji Jama

zaštićeni prostor u ožujku. Nakon 40-tak dana biljke se sade na otvoreno. S obzirom na to da je jam biljka koja razvija gomolj jako duboko u zemlji, otežana je berba i zbog lomova gomolja smanjeni su prinosi. Da bi se olakšala berba i omogućili veći prinosi, koriste se nove tehnologije berbe jama. Jam je moguće saditi u velike posude, lonce, žardinjere, u „žljebove“ ili u „bazene“, odnosno drvene sanduke (kutije). Jam je penjačica i jako je važno da se kraj biljke postavi armatura, odnosno visoki kolci na koju će se jam penjati. Berba jama može početi već u rujnu, ali se može produljiti na listopad ili studeni. Prinosi se kreću od 4 do 6 kg/m2 ovisno o načinu uzgoja.

ajviše se uzgaja crni ribiz. Poljska je najveći proizvođač ribiza, a za njom slijede Njemačka, Rusija, Češka, Austrija, Norveška, Ukrajina. Na našem području nema većih komercijalnih zasada, ali uz okućnice mogu se pronaći grmovi ove nadasve zanimljive voćne vrste.

Uvjeti uzgoja

(članak prenesen iz Gospodarskog lista)

Crni ribiz dobro uspijeva i rađa u humidnom području, koje se odlikuje «hladnijim» ljetom, većom količinom padalina i visokom vlažnošću zraka. Crni ribiz je biljka sunca, ne podnosi sjenu, ali ni prejaku insolaciju. Ne preporuča se uzgoj ribiza kao međukulture, jer u takvim uvjetima osnovne grane brzo ogole, pa s smanjuje rodnost. Crni ribiz ubrajamo u skupinu voćaka koje dobro podnose zimske temperature. Primjerice sibirske forme crnog ribiza izdrže i –40oC. S druge srane crni ribiz je osjetljiv na visoke temperature i sušu tijekom ljeta, pa u tim uvjetima vrlo često

B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

Plodovi ribizle su ljekovito i hranjivo voće jer sadrže velike količine vitamina, minerala, šećera, organskih kiselina te mnogih drugih sastojaka koji povoljno utječu na organizam ljudi. Osim primjene u svježem stanju plodovi se koriste za ukrašavanje mnogih slastica u različitim desertnim i pikantnim jelima. dolazi do paleži i prijevremenog opadanja lišća. Ribiz traži srednje ljetne temperature zraka 17-18oC, a to su uglavnom područja iznad 700 metara nadmorske visine. Ribiz je hidrofilna voćka, koja ne podnosi sušu. U pogledu izbora tla ribiz traži duboka, srednje- teška tla, dobro drenirana s pH reakcijom 5,5-7. Tlo mora biti bogato humusom te posebno kalijem i fosforom. Često se zna reći da ribiz traži tla ista ona koja se koriste za uzgoj krumpira.

Sadnja Ribiz se najviše uzgaja po sustavu grmova s razmakom sadnje 2 x 2 ili 3 x 3 metra. Sadnja se obavlja rano u jesen. Ako se sadnja obavlja u proljeće, onda mora biti što ranije-kraj veljače ili početak ožujka. Za sadnju se koriste sadnice sa 1-3 razgranata izbojka i dobro razvijenim korjenovim sustavom. Prije sadnje korijenje se skrati na ¼ duljine te se preporuča potapanje u smjesu od kravlje balege, ilovače i vode. Tehnika sadnje bitnije se ne razlikuje od sadnje drugih voćaka, s

tom razlikom što sadnice ribiza treba saditi dublje za 4-5 cm. Nakon sadnje preporuča se zalijevanje.

Njega i održavanje nasada Ribiz u zasadu ostaje 15 pa i više godina. Od sadnje pa do kraja eksploatacije, svake godine u nasadu ribiza treba nizom agro i pomotehničkih mjera utjecati na brži porast, veći urod te dulji vijek trajanja biljaka. Od mjera koje se primjenjuju najvažnije su: održavanje tla u nasadu, gnojidba, navodnjavanje, rezidba i zaštita. Najčešći način održavanja tla je jalovi ugar, odnosno stalna obrada tla. Ribiz traži obilnu i redovitu gnojidbu organskim ali i mineralnim gnojivima. Tijekom jeseni obavlja se osnovna gnojidba NPK gnojivima s naglašenim sadržajem fosfora i kalija. Prihranjivanje dušičnim gnojivima obavlja se u dva navrata. Prvi put u rano proljeće, neposredno pred kretanje vegetacije, a drugo nakon berbe plodova s ciljem potpunijeg diferenciranja cvjetnih pupoljaka. Ribiz traži umjerenu vlažnost tla tijekom cijele vegetacije.

Nedostatak vlage u tlu posebno se negativno odražava u fenofazi razvoja cvjetova i cvatnje, zatim u doba zrenja plodova te u razdoblju diferenciranja cvjetnih pupoljaka. Zalijevanje se najčešće obavlja sustavom kap po kap. Rezidba ribiza je specifična i veoma značajna pomotehnička mjera, od koje uveliko ovisi pravilno formiranje grma, rodnost, kvaliteta plodova i dugovječnost nasada. Uklanjanjem starijih grana, podstiče se izbijanje novih bujnijih prizemnih grana, što pridonosi većoj bujnosti, boljoj rodnosti ali i trajnosti samog nasada. Rezidba na rodnost obavlja se u doba mirovanja, a nikako kasnije od sredine ožujka.

Berba plodova

Ribiz ima nježne i osjetljive plodove, koji poslije berbe nemaju sposobnost naknadnog dozrijevanja. Zbog toga je vrlo bitno odrediti pravo vrijeme berbe. Berba se obavlja tako da se beru cijeli grozdovi koji se stavljaju u ambalažu i tako idu na tržište. Mogu se brati i pojedinačne bobice. U većim nasadima obavlja se i strojna berba.


16

17

JESENSKA OBRADA TLA U VOĆNJACIMA Najčešće se plodnost tla u voćnjacima održava na sljedeće načine: trajnom obradom tla, obradom – jalovi ugar, radi uništavanja korova i popravljanja strukture tla, a uz to se u tlo unose organska (stajski gnoj i drugo) i mineralna gnojiva (osobito fosforna i kalijeva), te sjetvom djetelinsko travnih smjesa, koje se sukcesivno tijekom vegetacije kose i ostavljaju u voćnjaku u obliku zelenog malča (mulch). Prof. dr. sc. Ivo Miljković

U

prve dvije-tri godine nakon sadnje preporučuje se tlo obrađivati kako bi se utjecalo na dublje rasprostiranje korijenja, a nakon toga se tlo zatravi djetelinsko travnom smjesom. Dobro je poznato da su toplija obrađena nego neobrađena tla. To se najbolje vidi u proljeće kada kopni snijeg. Snijeg prije okopni s obrađenih površina nego s neobrađenih ledina.

Značajke jesenske obrade tla U voćnjacima se u jesen treba obaviti obrada tla jer ona ima višestruk koristan učinak: • bolje nakupljanje (akumulacija) vlage i njezino bolje čuvanje u tlu; • povećava se volumen tla (površinskog sloja često i za 20%), a na taj se način utječe na bolju izmjenu (difuziju) plinova, disanje tla, mikrobiološku aktivnost, vodopropusnost i toplinski režim tla;

• povećava se aktivacija hranjivih tvari i nakuplja ugljični dioksid disanjem korijenja i mikroorganizama, a nazočnost ugljičnog dioksida djeluje na aktivaciju tekuće faze tla; • uništavaju se korovi u voćnjaku; • uništava se velik broj štetnika na taj način što se izlažu niskim temperaturama; • povećava se vezanje (fiksacija) dušika od strane mikroorganizama; • poboljšavaju se uvjeti rasta i rasprostiranje korijenove mreže; • naoravanjem tla na korijenje prema deblu štiti se korijenova mreža od utjecaja niskih temperatura, a to je važno, jer je korijenova mreža osjetljivija prema niskim temperaturama od nadzemnog dijela; • razoravanjem sredine međurednog prostora, otvara se brazda u koju se skuplja i odvodi suvišna voda; • obavi se zaoravanje mineralnih i

Plitka jesenska obrada tla u nasadu breskve

organskih gnojiva u pravo vrijeme i na veću dubinu tako da se tijekom zime izvrši razgradnja i pretvorba (transformacija) u povoljnijem smjeru itd. Najpovoljnije je vrijeme za jesensku obradu prije početka učestalih jesenskih kiša. Ovdje treba odmah napomenuti da se obrada ne smije obaviti svake godine do iste dubine, jer takva obrada izaziva nepovoljne promjene, tzv. „bolest tabana pluga“, odnosno smanjenje

plodnosti tla. U ratarskoj proizvodnji obavlja se jesensko duboko oranje. I u voćarstvu bi bila vrlo korisna duboka obrada, odnosno duboko oranje tla, ali to uvijek nije moguće iz više razloga. Ti su razlozi općenito poznati, pa ćemo se na njih samo letimično osvrnuti. Voćke kao višegodišnje kulturne biljke razvijaju jaku korijenovu mrežu, koja se prostire u dubinu i širinu ovisno o svojstvima tla, načinu uzdržavanja plodnosti tla, vrsti voćke, podlozi pa i sorti.

Obradom se ne smije ozlijediti korijenje

Plitka jesenska obrada tla u starijem nasadu breskve

Svrha je jesenske obrade da osigura povoljnija fizikalna svojstva tla, a da bi se to postiglo, potrebno je obradu obaviti do što je moguće veće dubine. Međutim, dubina obrade tla ograničena je, odnosno, određena dubinom prostiranja korijenja, koje se obradom ne smije ozlijediti. Općenito se smatra da se obradom ne smije ozlijediti skeletno korijenje debljine olovke (promjera iznad 8 mm), jer se teže obnavlja. Naime, ratilima se korijenje obično iskida, pa su presjeci nepravilna oblika, a rane znatno veće nego kad se prerežu oštrim predmetom. Tako velike rane nepravilna oblika s puno povrijeđenog (nagnječenog) B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

staničja teško zacjeljuju, te se na njima u uvjetima vlažnog tla brzo razmnožavaju razne štetne gljivice (truležnice – paraziti). Malo-pomalo trulež korijenja sve se više povećava, gljivice se umnožavaju pa poslije napadaju i zdravo korijenje. Dakle, rane na korijenju mogu poslužiti kao izvor zaraze. Ako se obradom povrijedi deblje korijenje, tada rana sporo ili nikako ne zacijeli, a obnavljanje korijenja izostaje u neposrednoj blizini rane, te se od nje sve više udaljuje. Pokusima je ustanovljeno da se povrijeđeno korijenje ne obnavlja podjednako u svim tlima. Tako se u tlima glineno – ilovaste građe (teksture) u jabuke nakon povrede debljeg korijenja s promjerom iznad 8 mm često korijenje ne obnavlja niti rane zacjeljuju, već počinje trunuti. Na pjeskovito-ilovastim tlima smanjeno je obnavljanje, odnosno, obraslost tanjim obrastajućim korijenjem na ozlijeđenom skeletnom korijenju, ali se ipak rjeđe događa da nastupi trulež. To je rijetka pojava, osobito u tlima koja dobro propuštaju vodu (drenirana tla). Utvrđeno je da se tanje korijenje s promjerom ispod 3 do 5 mm nakon ozljede vrlo dobro obnavlja, pa se obradom smije oštetiti, ali opet samo u razumnoj mjeri, što je ovisno i o podlozi. Općenito možemo reći da je prema povredi ratilima osjetljivije korijenje generativnih podloga, tj.onih koje su proizvedene iz sjemena, nego korijenje vegetativnih podloga, tj.onih koje su proizvedene ukorjenjivanjem dijelova stabljike.

Dubina obrade tla u voćnjaku Na dubinu rasprostiranja korijenja velik utjecaj ima način uzdržavanja plodnosti tla. U voćnjacima gdje se tlo zatravljuje, nastire (mulch) ili navodnjava, voćke pliće rasprostiru korijenje. Podsjetimo se još da mlade voćke iz godine u godinu sve više rasprostiru korijenje u širinu i da im korijenje znatno prelazi izvan oboda krošnje. U starijih voćaka korijenje prožimlje (obuhvaća) sav razmakom sadnje raspoloživ prostor. Velik je broj čimbenika koji odreB RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

đuju dubinu rasprostiranja korijenja voćaka, a time i dubinu obrade tla u voćnjacima. Budući da postoje velike razlike u potrebi dubine obrade tla u voćnjacima, zapodjele su se različite polemike i postoje različita shvaćanja o tome kako duboko treba ili kako se duboko smije obrađivati tlo u voćnjacima. Da bismo pridonijeli boljem rješenju toga problema, predlažemo metodu rada koja će nam pomoći da s većom točnošću odredimo do koje se dubine smije provoditi obrada tla u voćnjacima ispod jezgričavih, koštičavih, lupinastih i suptropskih voćaka. Primjena te metode posebno je važna za slučajeve kod kojih se prije nije obrađivalo tlo, već je voćnjak bio zatravljen. Suština metode sastoji se u tome da se otvaranjem profila u tlu na raznim udaljenostima od debla utvrdi dubina na kojoj se prostire deblje skeletno korijenje, odnosno, korijenje s promjerom iznad 8 mm. Dubina profila ne treba biti veća od 30 cm u sredini međurednog prostora, a prema deblu može biti manja. Ukoliko već u prvim profilima u sredini međureda utvrdimo da se skeletno korijenje prostire plitko, tada smanjujemo dubinu profila idući prema deblu. Širina profila može iznositi 60 do 100 cm. U profilima ili presjecima očitamo broj i debljinu presječenog korijena, a na temelju podataka o razmještaju korijenja s promjerom od preko 8 mm odredimo do koje će se dubine tlo obrađivati. Broj profila odredi se prema potrebi, odnosno, prema razlikama u svojstvima tla. Ukoliko je tlo jednoličnih svojstava i nema većih variranja u dubini prostiranja korijenja, dovoljno je da se otvori 5 do 10 profila. Variraju li svojstva tla u pojedinim dijelovima voćnjaka, tada će biti potrebno otvoriti veći broj profila. Pomoću iznesenog postupka ne treba svake godine određivati dubinu obrade tla, već svake 3 do 4 godine, a s obzirom na način uzdržavanja plodnosti tla čak i rjeđe. Smatramo da će biti znatno ma-

nje štete od kopanja profila u voćnjacima nego od ozljeđivanja korijenja uslijed loše odabrane dubine obrade. Vrlo se često u praksi događa da traktoristi uslijed neznanja i neopreza obradu tla u voćnjacima poistovjećuju s obradom za ratarske kulture. Duboko oranje, koje je uobičajeno za ratarske kulture prije njihove sjetve, ne može se izvoditi u voćnjacima, jer bi se oštetilo puno debljega skeletnog korijenja. Katkada se korijenje ozlijedi do te mjere da se voćke počnu sušiti ili slabije razvijati. Poslije preduboke obrade na proljeće usporen je rast mladica, zametanje plodova, a u tijeku vegetacije uslijedi jače opadanje već zametnutih plodova. Ozljedom korijenja narušava se ravnoteža između razvijenosti nadzemnog sustava voćaka i razvijenosti korijenove mreže. Sve to ima za posljedicu slabiji rast, razvitak i rodnost voćaka.

Obnavljanje oštećenog korijenja Ovdje treba napomenuti da, ako se u jesen ili rano u proljeće tanje

Jesenska obrada tla u nasadu trešnje

korijenje povrijedi, ono će se dobro i brzo obnoviti (regenerirati), jer u to vrijeme korijen intenzivnije raste nego tijekom vegetacijskog razdoblja, u kasno proljeće i ljeto kad intenzivno rastu mladice, lišće i plodovi, ili tijekom zime kada je tlo hladnije. Ukoliko bi se tijekom vegetacije u ljetnim mjesecima korijenje osjetljivije povrijedilo, tada bi šteta na voćkama bila veća nego ako se to učini u jesen. Općenito treba reći da se tlo najpliće obrađuje ispod krošanja uz deblo (5 do 8 cm duboko), a idući prema periferiji krošnje i sredini međurednog prostora povećava se dubina obrade tla (od 10 do 15 cm, a u pojedinim slučajevima i 20 cm). U mladim voćnjacima, gdje korijenje još nije osvojilo sav prostor raspoloživ razmakom sadnje, može se provoditi i dublja obrada u sredini međureda. Redovitom i pravilnom jesenskom obradom tla u voćnjacima pridonosimo boljem rastu, razvitku, te boljoj i redovitoj rodnosti voćaka. (članak prenesen iz Gospodarskog lista)


18

19 Mladen Karačić, dipl. ing.

D

Kako se u našem podneblju trešnja tradicionalno uzgaja tako se i sami voćari sve više zanimaju za njezinu proizvodnju. Pri tome važnu kariku, osim odabira sorte, čini i pravilan izbor podloge. Matea Pehar, dipl. ing.

N

emali broj voćara, bez obzira je li riječ o amaterima ili velikim proizvođačima, pri nabavi jednogodišnjih sadnica traže i dodatne informacije o podlozi na koju je nakalemljena odgovarajuća sorta. Oni malo stariji, većinom odabiru stare, provjerene i standardno primjenjivane podloge. Međutim, s osuvremenjivanjem tehnologije intenzivnog uzgoja trešanja posljednjih 10-tak godina učinjeni su veliki pomaci u selekciji i istraživanju prikladnosti podloga za trešnju. Jednostavno rečeno, danas se u razvijenim voćarskim zemljama sve više primjenjuju podloge koje omogućuju gušći sklop tj. veći broj stabala po jedinici površine a što se ogleda kroz patuljasta, niskorastuća voćna stabla. Dakle, novije podloge dovele su do “nastanka” sadnica koje se bez poteškoća mogu kvalitetno obrati sa samog tla. Na taj način bitno su smanjeni troškovi berbe na koju otpada čak 70 posto od ukupnih troškova proizvodnje. Upravo ove tzv. patuljaste voćke najviše i traže mlađi voćari koji su, doslovce rečeno, željni prihvatiti i primijeniti suvremene, svjetske trendove u proizvodnji voća.

Listovi i plodovi rašeljke

Koje su to najčešće primjenjivane podloge za trešnju?

Divlja trešnja - vrapčara najviše se koristi za podlogu trešnje. Raste na različitim tipovima tala te formira bujno razvijena stabla piramidalne krošnje. Međutim, glavna prednost navedene podloge leži u dobro razvijenom, snažnom korijenovom sustavu koji prilično duboko prodire u tlo. Osim toga, dobro podnosi niske zimske temperature kao i teža tla, čime još više dobiva na vrijednosti. Ipak, možda glavna prednost leži u činjenici da je ova podloga pogodna za sve sorte trešanja, odnosno, odlikuje je potpuni kompatibilitet. Ipak, trešnje kalemljene na vrapčaru kasnije dolaze na rod što je i njezin najveći nedostatak. Ukoliko u svom voćnjaku imate nasad trešanja na ovoj podlozi, za utjehu podatak, da stabla po ulasku u produktivnu dob ostvaruju redovite i obilne prinose. Rašeljka - je možda i najraširenija podloga u mediteranskom klimatu. Ovu podlogu odlikuje posjedovanje vrlo snažna korijenova sustava. Zbog toga vrlo dobro podnosi nedostatak vlage u tlu, premda korijenje ne prodire u dublje slojeve tla. Međutim, rašeljka je prilično osjetljiva na višak vlage o čemu treba voditi

• Kod trešnje se najviše koristi kao podloga rašeljka (Prunus mahaleb), a uz nju i njezin klon Santa Lucia 64. Kao srednje bujna podloga Santa Lucia 64 danas je jedna od najraširenijih podloga u zemljama čije klimatske prilike odgovaraju našem dijelu zemlje. Naša istraživanja su pokazala da je podloga Santa Lucija-64 vrlo dobra podloga za uzgoj trešnje u hercegovačkim agroekološkim uvjetima jer sorte trešanja uzgojene na ovoj podlozi imaju značajno ujednačeniji rast, raniji početak rodnosti i veću produktivnost. računa kod sadnje trešanja na ovoj podlozi. Stoga kod sadnje na težim glinenim tlima, uslijed stagnacije vode, može doći do ugušenja korijenja a što se očituje kroz njegovo trulenje kao i sušenja stabala. Ustanovljeno je i da su prema navedenom gušenju korijenja otporniji tipovi s većim lišćem (Miljković). Zanimljiv je i podatak da su sorte trešanja cijepljene na rašeljci slabije bujnosti u odnosu na divlju trešnju, ali ranije dolaze na rod. Ipak, stabla imaju prilično kraći životni vijek nego na divljoj trešnji. Colt - je podloga trešnje koja ima svojih dobrih i loših osobina. Dobre osobine leže u činjenici da se može

Listovi i plodovi divlje trešnje

koristiti na površinama na kojima su ranije uzgajane trešnje i druge koštunjave voćke. Dakle, dobro podnosi tzv. izmorenost tla te trešnje cijepljene na ovu podlogu ranije prorode. Međutim, nedostatci podloge Colt leže u velikoj osjetljivosti na sušu što je čini prilično nepodesnom za aridnije krajeve Hercegovine.

Podloge dobivene novijim tehnologijama U ovu grupu ubrajamo podloge Gisela 5, Gisela 6 i Gisela 7, a riječ je o podlogama koje se uglavnom koriste za proizvodnju “patuljastih sadnica trešanja”. Spomenute podloge imaju dosta slične značajke a prva je da su proizvedene na Sveučilištu Justus Liebig u Giessenu-Njemačka. Pored toga, podloge imaju dobar afinitet s brojnim sortama trešanja i mogu uspijevati na različitim tipovima tala. Ipak, kako bi ostvarile svoj maksimum poželjno ih je saditi plodnim tlima koja su dobro opskrbljena vodom. Podloge su otporne na pojavu truljenja korijena koje nastaje kao posljedica stagnacije vode. Za kontinentalne uvjete najpodesnija je Gisela 7 koju odlikuje velika otpornost na hladnoću. Inače, trešnje na podlogama iz ove skupine ranije ulaze u rod s tim da imaju kraći životni vijek. Ipak, jedna od vodećih prednosti Gisela podloga jest mogućnost sadnje trešanja u prilično gustom sklopu. Primjera radi, trešnje na Giseli možemo saditi u sklopu od 800-1000 stabala po hektaru dok na Rašeljki i podlozi Colt ta norma po hektaru varira od 300-400 stabala. Na taj način postiže se puna iskorištenost proizvodnog prostora. B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

unjino Stablo je poznato i uzgajano milenijima. Njezino botaničko ime Cydonia potječe od negdašnjeg imena grada na otoku Kreti koji se danas zove Kanea. Međutim, i u našim krajevima dunja nije nepoznata voćka što potvrđuju i brojna, pojedinačna stabla u vrtovima. Zbog toga slobodno možemo reći da je u našim južnijim hercegovačkim krajevima postala priličino “udomaćena” voćna vrsta. Razlog možda leži u činjenici što se ova vrijedna voćka dobro prilagođava različitim uvjetima i uzgojnim područjima. Ipak, najviše joj odgovaraju lagana tla i topliji položaji. Ali, ne smijemo zaboraviti da se dunja u našim vrtovima ponajviše nalazi zbog svoje dekorativnosti. Posebno do izražaja dolaze lijepi veliki cvjetovi kao i veliki listovi, a u jesen dozreli plodovi na stablu pretstavljaju pravi ukras kućnih vrtova ali i parkovskih površina u urbanim gradskim središtima

Dunjino stablo predstavlja simbol ljubavi i plodnosti a njezine mirisne plodove osobito su cijenili Grci i Rimljani. Plodovi se rijetko koriste sirovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota, marmelada i želea

Može li se dunja uzgajati i u kontinentalnoj klimi? To što je dunja redovito prisutna u mediteranskim područjima ne znači da se ne može uspijevati i u hladnijim, kontinentalnim uvjetima. Pošto je dunjino stablo vrlo prilagodljivo različitim uvjetima uzgoja bez većih poteškoća može izdržati i visoke ljetne kao i priličito oštre zimske temperature. Ispitivanja su pokazala da dunja u zimskom razdoblju bez većih oštećenja može izdržati temperature od čak – 250 C. Međutim, puno su opasnije tzv. provocirajuće temperature, odnosno, pojedinih godina zna se dogoditi da se nakon toplijeg siječnja i kraja veljače biljka na svojevrstan način “opusti” pa

• Na portugalskom jeziku naziv za dunju je marmelo. Odatle potiče naziv marmelada, koja se prvobitno pravila od dunje. • Dunja se rabi u proizvodnji džemova, pekmeza, sokova i kompota, a zbog sadržaja sluzi povoljno djeluje na probavne organe. Čaj od sjemenki dunje se koristio za smirenje, nesanicu i protiv lošeg zadaha. Kora dunje se pripremala kao sredstvo protiv gihta. • U Španjolskoj se dunja kuha zajedno sa šećerom kako bi se dobila voćna poslastica (sir od dunja) membrillo, koja se zatim hladi i reže na ploške te poslužuje samostalno kao slastica ili uz mekane sireve. Inačica ove poslastice postoji u Francuskoj, ali i kod nas, u Dalmaciji, posebice u Dubrovniku gdje se naziva kotunjata. B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

uslijed nešto nižih temperatura tijekom ožujka dolazi do pozebe stabla.

Berba Plodovi se trebaju brati s dosta pažnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed kojeg su oštećena, nagnječana mjesta podložna propadanju. Inače, berba počinje u rujnu (vrlo rane sorte) i traje sve do studenog. U pravilu, plodovi se skupljaju kada postanu intenzivno žute boje i kada izgube fine dlačice koje ih prekrivaju, odnosno, plodovi se beru tek kada se u njima potpuno razvije aroma. I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi, dok naredne potpuno podbaci. Znanstvenici dunji pripisuju fenomen izmjene prinosa tj. nakon

svake rodne dolazi nerodna godina. Ali, samo formirano i dobro održavano stablo može ostvariti punu rodnost a ona se kod dunje mjeri, u rodnim godinama, s desetcima kilograma.


20

Vrhunska tehnika do posljednjeg detalja - STIHL puhači i usisni sjekači

Jednostavno rješenje za opalo lišće Presađivanje kaktusa

U svom domu imam velki broj različitih kaktusa. Znam da njihov uzgoj nije težak ali me ipak zanima trebaju li se presađivati i koliko često ih je potrebno prihranjivati. Osim toga, postoji li pravilo koliko često se kaktusi trebaju zalijevati? U pravu ste kada kažete da uzgoj kaktusa nije težak jer dobro je poznato da ovi bodljikavi ljubimci mogu preživjeti i na neodgovarajućem mjestu, bez gnojiva i svježe zemlje. Međutim, ukoliko želite da vam kaktusi dobro rastu i cvjetaju potrebno im je pružiti odgovarajuću njegu. Pod tim podrazumijevamo njihovo povremeno prihranjivanje namjenskim Flortis gnojivima za kaktuse. Međutim, kaktusi se prihranjuju samo u proljeće i ljeto i to u razmacima od 14 dana. Što se tiče zalijevanja - važno je ne pretjerati s količinom vode, čiji višak kaktusi nikako ne podnose. Nešto veće količine vode zahtijevaju tijekom cvatnje i za intenzivnijeg rasta dok se u vrijeme mirovanja posude s kaktusima gotovo doslovce trebaju isušiti. Kao i sve ostale biljke i kaktusi zahtijevaju presađivanje koje je identično kao i kod ostalih ukrasnih vrsta, s tim da se kaktusi u pravilu presađuju svake treće godine. Josip Brkljača, ing.

Skladištenje krumpira

Proizvodim krumpir samo za vlastite potrebe. Međutim, svake godine dolazi do propadanja gomolja koji prilično izgube na težini a dobar dio krumpira podložan je i truleži. Inače, za njegovo skladištenje koristim podrum a do sad nisam koristio sredstvo protiv klijanja. Može li se krumpir sačuvati na neki drugi način tj. ne bih želio vršiti zaprašivanje gomolja jer je riječ o dosta malim količinama krumpira? Krumpir za jelo možete sačuvati dulje od mjesec dana samo u odgovarajućim skladištima s optimalnom temperaturom i osiguranom ventilacijom. Međutim, za njegovo čuvanje obično se koriste podrumi i trapovi u kojima ne vladaju optimalni uvjeti temperature i vlage. Stoga krumpir pušta klice koje se skidaju i po nekoliko puta. Uslijed toga gomolji gube na težini, a mjesta na kojima je rasla klica idealna su za prodor bakterija i gljivica koje prouzroče gnjilenje krumpira. Zbog toga, preporučio bih vam primjenu pripravka TUBERITE

koji služi za zaprašivanje gomolja. Osim što onemogućava klijanje spomenuti pripravak štiti gomolj od gubitka vlage i hranjivih tvari zbog čega će vaš krumpir ostati svjež i ukusan sve do uporabe. Pored toga, jedno zaprašivanje zaštićuje gomolje čak tri mjeseca a za 100 kg krumpira dovoljno je svega 100 grama TUBERITA. Karenca iznosi 42 dana a gomolje je prije uporabe za jelo poželjno dobro oprati vodom. Mario Ćubela, dipl.ing.

Održavanje motorne pile

Nabavio sam motornu pilu STIHL. Ove godine s pilom sam napravio veliki broj radnih sati pa me zanima na koji način je potrebno obaviti njezino održavanje. Održavanje motornih pila podrazumijeva redovito čišćenje pročistača zraka, održavanje vodilice i održavanje lanca. Kod svakodnevnog rada motorne pile se nalaze pod velikim opterećenjem. Osim nečistoća i vremenskih prilika, pile dodatno opterećuje piljevina i ljepljivo ulje. Međutim, posebnu pozornost svakako trebate posvetiti održavanju lanca jer tupi lanac troši snagu motora ali i nepotrebno umara korisnika pile. Ipak, održavanje motorne pile najbolje je prepustiti specijaliziranim servisima koji ujedno u svom asortimanu roba raspolažu sa svim potrošnim dijelovima. Svakako da vam se najbolje obratiti stručnjacima u ovlašteni Green Garden servis koji se nalaze u krugu AGROCENTRA SJEMENARNE na Bišću polju. Anel Marić

vak jest Arrat, koji se koristi nakon nicanja pšenice, u fazi od početka do kraja busanja, a korovi su u fazi 4-6 listova. U ozimoj pšenici koristi se u dozi od 0,1- 0,2 kg/ha. Ivica Doko,dipl.ing.

Limun bez plodova

U kućnom ambijentu uzgajam limun ljubičastih cvjetova s nešto dužim plodom a koji svake godine gubi plodove. Napominjem da je riječ o mladoj sadnici pa me zanima je li navedena pojava uobičajena za limun koji redovito i obilno prihranjujem? Riječ je o limunu sorte Lisbon koja je dosta česta u našem podneblju. Međutim, puno je važnije znati kako svaka mlada voćka pa tako i vaš limun prvenstveno treba ostvariti ravnotežu između korjenova sustava koji se brzo razvija i krošnje koja se također vrlo brzo i bujno razvija zato što je prihranjujete često i obilno. Stoga će vaša mlada limunova stabla

V. Kladuša Gradiška Cazin

Parcela na kojoj planiram obaviti sjetvu pšenice dosta je zakorovljena. Kako se riješiti korova i kada obaviti zaštitu pšenice. Postoji li herbicid kojim zaštitu mogu obaviti u jesen jer na proljeće teško mogu ući na njivu. U vašem slučaju prije bilo kakve obrade zemlje potrebno je obaviti suzbijanje korova jednim od totalnih herbicida, primjerice pripravkom Herkules ili Ouragan system 4. Nakon uništenja korova možete pristupiti pripremi tla za sjetvu pšenice. Što se pak tiče zaštite pšenice od korova u jesen, na tržištu pesticida postoje dosta učinkoviti pripravci koji osiguravaju dobru zaštitu pšenice od korova. Jedan od takvih pripra-

Orašje

Gradačac Doboj

Banja Luka

Sanski Most

Usora

Žepče

Drvar

Jajce

HRVATSKA

Vitez Busovača

Gornji Kupres Vakuf Uskoplje Livno

Split

Tomislavgrad Posušje

Upravo za takav zadatak su dizajnirani STIHL usisni sjekači te puhači velike snage, koji u vaše vrtove, posjede, parkove, te staze za pješačenje donose svježi vjetar, koji brzinom zraka do 90 m/s , preračunato ca. 320 km/h, otpuhuju mokri tepih od lišća. I to sve bez puno galame. Jer STIHL uređaji za čišćenje stvaraju malo buke i pri punoj snazi.

Bijeljina

Živinice

Tuzla

Zenica

Novi Travnik

Bugojno

Brčko

Maglaj

Travnik

Kakanj

Nakon ekstremnih ljetnih vrućina, napokon je stiglo olakšanje u pogledu temperatura, ali je sa sobom donijelo i nove izazove – opalo lišće. Tom debelom pokrivaču dodajte još i vlagu i ugoda koju jesen donosi bi lako mogla splasnuti, jer se taj teški vlažni tepih na vašem prilazu teško uklanja, a lako ponovno stvara.

SRBIJA

Odžak

Prijedor

Bihać

Šibenik

Jesenska zaštita pšenice od korova

u početku formirati mlade plodove koji će otpadati. Tek kada stabla uspostave navedenu ravnotežu donosit će plodove koji će se dalje razvijati i dozrijevati na stablu. Puno je važnije da su stabla bujna i da bacaju nove izdanke jer je to znak da ne boluju od bolesti i štetnika. Osim toga, kada bi takva stabla zadržala formirane plodove onda bi to ostavilo štetne posljedice na razvoj krošnje . Drugim riječima , takva stabla bi formirala kržljavu krošnju , što znači da je navedena pojava odbacivanja plodova itekako poželjna za vaše mlado stablo. Dakle, ukoliko limunovo stablo ne bi odbacilo zametnute plodove vaša bi dužnost bila da ih sami otklonite, a sve u cilju formiranja zdrave i bujne krošnje. A vi se samo trebate malo strpjeti jer će se stabla s rastom krošnje tako dobro razviti da ćete narednih godina obilno ubirati lijepe i krupne limunove plodove. Mladen Karačić, dipl.ing.

Vareš

Kiseljak Fojnica Kreševo Sarajevo Rama Goražde

Konjic

Široki Brijeg

Mostar Čitluk

Grude

Motorni puhač BG 86 D sa udobnim STIHL antivibracijskim sistemom, namijenjen je čišćenju većih površina, a pomoću dogradnog seta se jednostavno može pretvoriti i u usisni sjekač.

Ljubuški Čapljina

POSLOVNE JEDINICE

Stolac

CRNA GORA Neum Dubrovnik

Leđni puhač BR 500, sa ugrađenim prigušivačem zvuka, osmišljen je za profesionalnu uporabu na područjima osjetljivim na razinu buke.

Podgorica

Direkcija Podružnica Prodajno mjesto

Izdvajamo: www.croatiaosiguranje.ba

B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

Električni usisni sjekač SHE 71, koji bez buke sakuplja lišće i ostatak trave oko vašeg doma, a serijski se može koristiti i kao puhač.

Bitno je samo da odaberete uređaj koji će u potpunosti odgovarati vašim osobnim potrebama, pa ćete ove jeseni moći više vremena provesti uživajući u jesenskim blagodatima, umjesto da se nervirate oko, uz STIHL puhače, malog problema s lišćem.


22

23

Berba plodova aktinidije Mladen Karačić, dipl. ing.

V Simptomi paunova oka na listu masline

Uništeni list masline od paunova oka

Jesenja zaštita masline od paunova oka

ječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu, koja traje već tridesetak godina, jest kada brati plodove aktinidije. Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni aktinidije u Mostaru (1977. godine), stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe aktinidije, obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća.

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bolesti osobito su podložna maslinova stabla, koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni.

Simptomi bolesti Simptomi se uglavnom javljaju na gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veličine 10-12 mm. Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simptomi podsjećaju na oči po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas, već i u drugim zemljama gdje se uzgaja maslina. Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na ostalim organima masline, pr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke a simptomi se uočavaju kao smeđe pjegice.

Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dvaput godišnje, i to u jesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju s dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljeće se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lišća, koje obično traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim dolaskom kiša započele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju

na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima. Ako se bolest ne suzbija, zaraza iz godine u godinu iscrpljuje biljku, pa može prouzročiti sušenje cijelih stabala maslina, osobito mladih biljaka. Iscrpljena stabla maslina mogu napasti i potkornjaci, što još pridonosi bržem propadanju biljaka.

Suzbijanje bolesti Suzbijanje ove bolesti provodi se dvaput, prema vremenu početka infekcija, i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Champ Formula 2 FL SC, Kocide DF i dr.) u jednopostotnim koncentracijama. U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba, dodina, mankoze-

ba i drugih, ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u našoj zemlji jedini imaju dopuštenje za suzbijanje ove bolesti. Bakreni fungicidi preporučuju se za korištenje, jer i dobro djeluju na neke druge bolesti masline, kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica). Prvo prskanje mora biti u jesen, i to potkraj rujna i početkom listopada, a drugo u proljeće, potkraj veljače i početkom ožujka. Prema istraživanjima, jesensko prskanje je najvažnije. Od preventivnih zaštitnih mjera važno je provoditi pravilnu rezidbu i prozračivanje krošnje stabala, da bi se smanjili razvojni uvjeti. Također, treba obratiti pažnju na izbor otpornijeg sortimenta maslina. Prema nekim podatcima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Dužica. Od talijanskih sorti otporne su pr. Leccino, Pendolino, Carboncella i dr., a osjetljive Ascolana i Moraiolo. Dr. sc. Tihomir Miličević, Zavod za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

Vrijeme berbe plodova aktinidije ima presudan utjecaj na organoleptičke osobine te na duljinu čuvanja plodova. Plodove aktinidije treba brati kada dostignu fiziološku zrelost. Kod aktinidije je dosta teško odrediti vrijeme berbe jer se na plodu s vanjske strane ne događaju promjene što je to pak slučaj kod drugih voćnih vrsta. Na osnovu israživanja koja su rađena na području Hercegovine, najranije se bere sorta Abbott, a vrijeme berbe pada krajem listopada i u prvim danim studenog. Optimalno vrijeme za berbu sorte Monty je krajem listopada i u prvoj dekadi studenog. Sortu Bruno najbolje je brati u prvoj dekadi studenog. Najkasnije se bere sorta Hayword, čiji rok berbe pada u drugoj dekadi studenog. Plodovi se beru u drvene sanduke (gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvjetima. Na našem području najdulje se čuvaju plodovi sorte Hayword, sve do svibnja mjeseca.

Plodovi aktinidije spremni za tržište

d.o.o. POTRAŽIVANJA PRETVARAMO U NOVAC Osnovna djelatnost naše kompanije jeste finansiranje na osnovu ustupa potraživanja, a dodatne vrijednosti koje nudimo su:

LIKVIDNOST – prilikom ustupanja potraživanja možete dobiti novac na račun odmah tako da Vam nije potrebno čekati na prilive od bududih pladanja. SIGURNOST – Prvi Faktor d.o.o. besplatno provjerava bonitete kupaca te se na tom osnovu odlučuje za finansiranje pojedinih otkupa potraživanja.

SARAJEVO

033 767 210

VREMENSKA I NOVČANA UŠTEDA – faktor preuzima na sebe svu administraciju u vezi sa preuzetim potraživanjem preduzeda

MOSTAR

036 334 090

Sa upotrebom faktoringa dobijate prilagodljiv i cjenovno ugodan izvor finansiranja koji nede teretiti Vaše limite na bankama čime dete Vašoj firmi omoguditi nesmetan rast poslovanja

BANJA LUKA

051 346 870

B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

www.prvifaktor.ba


24

25

Čašicom do zdravlja Vjerojatno ni jedno piće nije pobudilo toliko zanimanje moderne medicine kao vino. Tako mu se pripisuje zaštitna uloga kod nekih bolesti srca, demencije i drugih bolesti starenja. Upitno je samo, koliko u svemu tomu ima istine, a koliko želje da se u to vjeruje.

• Zanimljiv je i podatak kako vino sadrži oko 400 sastojaka no njihova je hranjiva vrijednost od 600-700 kalorija po litri, zbog čega se u nekim zemljama ono ubraja u prehrambene artikle. Bilo kako bilo, činjenica je da su sastojci vina preporučljivi za ljudski organizam, jer upravo neki od njih umanjuju toksičnost alkohola. To je ujedno i razlog zašto lakše podnosimo alkohol vina u odnosu na ostala žestoka alkoholna pića. Ali oprez. Ipak treba znati kako je u umjerenosti spas- barem što se vina tiče! • Vino djeluje kao blago sredstvo za smirenje, smanjuje napetost i anksioznost. Kao sastavnica prehrane ono poboljšava probavu i stimulira apetit. umjereni dnevni unos crnog vina. Tako statistički podaci navode kako prosječan Francuz popije oko 60 litara vina, i to većinom crnog, a za usporedbu prosječni Amerikanac samo 15 litara vina godišnje. Zato se jednostavno nametnuo odgovor kako crno vino «štiti Francuze».

Izuzetna ljekovitost crvenog vina

Ivan Perić, dipl. ing.

Č

ovjekova ljubav prema grožđu, ne samo zbog pretakanja u plemenitu kapljicu, traje više od 8000 godina. O tome govori više od 60 vrsta i 8000 sorti vinove loze. Vinogradi se pak protežu na svim kontinentima pokrivajući površinu od oko 101.200 četvornih kilometara. Godišnje se u njima ubere cca 72 milijuna tona grožđa, i to za vino te razne sokove i jelo. Inače, grožđe se preporuča za konzumaciju jer je bogato lako probavljivim šećerom (16 posto), vitaminima A i C, vitaminima B skupine, a sadržava i značajne količine kalija i željeza. Bez obzira na to, je li bijelo ili crno, u 100 grama sočnih bobica nalaze se oko 62 kalorije. Osim toga, grožđe je poznat čistač organizma zato što pomaže u uklanjanju štetnih tvari, a pošto sadržava znatne količine željeza pomaže i u suzbijanju anemije.

Vino i zdravlje Posljednjih godina puno se priča o tome kako ljudi koji umjereno konzumiraju vino imaju manju

učestalost srčanih udara te žive dulje u odnosu na potpune apstinente. Tako, najnovija istraživanja pokazuju da ljudi koji piju od 1,5 do tri decilitra vina dnevno imaju najniži rizik obolijevanja. Pored toga, postoji nepisano pravilo koliko čovjek može popiti vina bez štetnijih posljedica za organizam, a da to bude i korisno. Naime, bez posljedica za zdravlje, čovjek može konzumirati 1 gram alkohola po svakom kilogramu težine tijekom 24 sata. Drugim riječima, čovjek prosječne težine od 80 kg koji je uz to izložen tjelesnim naporima, može dnevno uz objed i večeru po-

piti jednu butelju vina (0,75 l), jačine između 10 i 12 vol % alkohola. Za onoga tko se ne izlaže tjelesnim naporima bit će dovoljno 0,3 l vina dok je za žene i mlađe ljude dovoljno svega 0,2 litre.

Učimo od Francuza! Iako se u idiličnom nam imenu Hercegovina, krije pojam vino, njegova konzumacija i potrošnja ne zauzima ni deseti dio francuske potrošnje. Zbog svega toga, znanstvenici su desetljećima upravo i istraživali navike Francuza te su time došli i do zanimljive teorije. Dakle, istraživači su godinama pokušali odgonetnuti kako je moguće da Francuzi jedu toliko masnoća, a opet nemaju srčanih problema. Pokazalo se da je samo mali i pomalo upitan dio odgovora na pitanje tog «francuskog paradoksa» resveratrol pronađen u crnom vinu. Naime, prehrana u Francuskoj bogata je mastima i po svojim značajkama rizična za pojavu kardiovaskularnih bolesti. No, pažljivim proučavanjem značajki i razlika francuske i američke prehrane, znanstvenici su zaključili da je osnovna razlika

Vino pomaže kod srčanih problema Mnoga istraživanja pokazuju kako optimalna konzumacija vina, što znači dvije čaše dnevno za muškarce i jedna za žene, smanjuje rizik od srčanog udara za osobe srednje životne dobi od 3050%. Pokazalo se da vino može spriječiti i ponavljanje srčanog udara ukoliko je osoba jedan već doživjela. I bijelo i crveno vino djeluju blagotvorno na zdravlje srca i kardiovaskularnog sustava. Harvardski su znanstvenici uključili optimalnu konzumaciju vina kao jedan od osam dokazanih načina za smanjenje opasnosti od srčanih bolesti, uključujući i srčani udar. Crveno vino pomaže tijelu da ne proizvodi kolesterol, jer je osobito bogat izvor antioksidanata, flavonoida, koji se nalaze u kožici grožđa i u sjemenkama, oni snižavaju kolesterol i čuvaju arterije. Crveno vino sadrži više antioksidanata od bijelog. Određeni sastojci vina pomažu smanjiti posljedice prehrane bogate masnoćama. U umjerenim količinama vino ne samo da nam daje osjećaj mladosti, ono zbilja produljuje naš život! B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

Kukuruzni moljac sve češće napada povrće i cvijeće dr. Ivan Ostojić

Oštećenja na plodovima paprike

K

ukuruzni moljac pripada skupini najvažnijih štetnika kukuruza, a smatra se i najvažnijim štetnikom hrvatske poljoprivrede. Uzrokuje sniženje prinosa 2-25 %, prosječno 7 %. Također i u Bosni i Hercegovini pričinjava ozbiljne štete, posebno u područjima uzgoja kukuruza (Lijevče polje, središnja i sjeverna Bosna). Na području Hercegovine štetnik je također prisutan, ali zbog vrlo malih površina pod kukuruzom njegova populacija nije tako

velika. Zbog niza tehničkih poteškoća pri suzbijanju ovaj štetnik se nedovoljno ili gotovo nikako ne suzbija. Osim kukuruza štetnik pričinjava štete i na povrtnim kulturama (paprika, rajčica, grah, celer i dr.), ali i na cvijeću –krizantema. Na povrću pravi štete na način da se gusjenice ubušuju u plod, primjerice paprike, u kojem nastavljaju razvoj. Na ulaznim mjestima ubrzo dolazi do truleži i takvi plodovi brzo propadaju. Štete na krizantemama vidljive su na cvjetnoj stabljici koja vene i suši se. Naime, gusjenica kukuruznog moljca ubušuje se u stabljiku krizanteme, buše hodnike i na taj način dovode do njezina propadanja. Tijekom kolovoza i rujna na području Hercegovine zabilježene su veće štete na paprici, koja se najčešće uzgaja na otvorenom. Veće štete zabilježene su kod proizvođača koji proizvode papriku za kiseljenje ili za proizvodnju ajvara- crvena boja ploda. Osim toga, početkom rujna, zabilježene su štete i na krizantemama.

• Za suzbijanje kukuruznog moljca danas se koriste različite mjere koje se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine – preventivne (agrotehničke i mehaničke mjere te uzgoj otpornih hibrida) i kurativne (biološke, biotehničke i kemijske). Osnovna mjera suzbijanja kukuruznog moljca je mehaničko uništavanje gusjenica za vrijeme prezimljavanja u kukuruzincu. Nekada je postojala i naredba o obvezatnom uništavanju kukuruzinca do 1. ili 15. svibnja.

Oštećenje vršnog djela stabljike krizanteme od gusjenice kukuruznog moljca B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

Iako se ubraja u najvažnije štetnike kukuruza, kukuruzni moljac pričinjava štete i povrtnim kulturama posebice paprici. Osim povrtnih kultura tijekom, kolovoza i rujna pričinjava štete i na krizantemama.


26

27

Pčelinjak u listopadu U listopadu je sve manje posla za pčelara, ali se pčele intenzivno pripremaju za zimovanje. S hladnijim danima dolaze znatne promjene u životu i radu pčelinjih zajednica. Kruno Lažec, dr. vet. med.

U

kontinentalnom dijelu zemlje listopad je posljednji mjesec kada pčelari još imaju posla oko samih košnica. U krajevima uz more pčele će još neko vrijeme biti aktivne i izlaziti iz košnica. Tijekom listopada potrošnja meda je oko 2 kg. Toplijih dana može biti još u prvom dijelu mjeseca, što će omogućiti završetak svih radova s košnicama u ovoj kalendarskoj godini i nadoknadu propuštenog. U slučaju hladnog i kišovitog vremena, osobito ujutro, u drugoj polovici mjeseca pčele će se sve češće početi skupljati u zimsko klupko. Zbog toga već sada trebamo misliti na utopljavanje košnica i pripremiti potrebne materijale. Lijepi dani nam omogućavaju završetak radova iz rujna. Još uvijek pčele stignemo dohraniti ako je potrebno, a posebnu pažnju posvećujemo ovogodišnjim prirodnim ili umjetnim rojevima i nukleusima. U slučaju da će meteorolozi kroz dulje razdoblje predvidjeti toplo i lijepo vrijeme dohranu možemo obaviti gušćim šećernim sirupom, a u slučaju loše prognoze

najbolje je koristiti med ili standardne medno šećerne pogače (bez stimulatora) u koje može biti dodan pripravak protiv nozemoze. Obično u drugoj polovici listopada u košnici nema legla ili ga ima vrlo malo pa je to vrijeme kada obavljamo i jesensko tretiranje protiv varoe. Sada leta zatvaramo češljevima ili vratašcima od matične rešetke kako bi spriječili ulazak miševa i rovki.

Zbivanja unutar košnice Kako odmiče jesen tako je na pčelinjaku sve manje posla za pčelara, naravno, pod uvjetom da je sve potrebno napravljeno na vrijeme. Isto se ne bi moglo reći i za zbivanja unutar košnice. Sve hladniji dani donose značajne promjene u životu pčela u košnici. Nektarne i peludne paše nema u nekoj vidljivoj količini. Pčele rjeđe izlijeću iz košnice čemu pogoduju i sve kraći i hladniji dani. Za lijepa sunčana vremena može se vidjeti poneka pčela kako se vraća s oskudnim grudicama peluda na nogama. Uz pelud, pčele donose i propolis kojim zatvaraju i posljednje pukotine kroz koje bi mogla ulaziti hladnoća ili se stvarati propuh. Lijepo vrijeme značajno

je i za jesenske pročisne izlete kako bi pčele ušle u zimsko klupko sa što manje opterećenim crijevima. Tijekom listopada, u većini zajednica, izlazi posljednje ovogodišnje leglo. Zna se da zimu prežive pčele izležene krajem kolovoza, te u rujnu i listopadu. Većina matica prestaje polagati jajašca već koncem rujna iako mlade matice u jakim zajednicama mogu produžiti zalijeganje i kasnije čemu pogoduje toplo vrijeme. Ako je zima blaga, leglo se u takvim zajednicama može u manjoj količini neprekidno razvijati. Odrasle pčele raspoređuju hranu uz mjesto na kojem će se oblikovati zimsko klupko. To je u većini slučajeva saće u sredini košnice iz kojeg je izašlo posljednje leglo. Kada temperatura okoline padne ispod 12 °C, pčele se počinju skupljati u klupko. Na većoj hladnoći se jače zbijaju, a za toplijeg vremena se klupko razrahljuje ili u potpunosti raspušta.

Suzbijanje varoe Tijekom mjeseca košnice više ne bi trebali otvarati osim u drugoj polovici kada zajednice počinjemo tretirati protiv varoe. Taj zahvat

Uginule ličinke pčela

nastojimo obaviti što je brže moguće. Pogodno je da su topliji dani uz sunčano i mirno vrijeme. U ovom razdoblju smijemo primijeniti sve pripravke koji su registrirani za ovu namjenu jer nema opasnosti od zagađenja meda, ali treba biti oprezan zbog zaostataka (rezidua) u vosku pa je dobro tretirati samo plodišne okvire, a izbjegavati one u medištu na kojima ionako ne bi smjelo biti pčela. Ako se preparat za suzbijanje primjenjuje prskanjem po pčelama unutar košnice (kao organske kiseline), temperatura zraka svakako ne bi smjela biti ispod 10 °C. Za primjenu bilo kojeg pripravka moramo se držati uputa proizvođača o koncentraciji i načinu primjene. Unatoč oprezu, pri primjeni sredstava protiv varoe uvijek strada određen broj pčela i to u prvom redu starije i slabije pa je suzbijanje varoe za toplijih dana poželjno obaviti i iz tog razloga. To je bitno s higijenskog gledišta jer kada su pčele aktivne i izlijeću iz košnica mogu iznijeti van uginule pčele s podnice i leta, nasuprot tretiranju za hladnijih dana. (članak prenesen iz Gospodarskog lista)

Varoa – izgled odrasle jedinke B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati jajašca, moramo često dohranjivati. Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež na pčelinjaku.

Oprez kod prihranjivanja pčela prestane izlijetanje pčela, nikako danju. - Prihranjujemo uvijek predvečer s ispravnih hranilica koje ne smiju propuštati ni kap sirupa. Ako se sirup ipak prolije, obrišemo ga i isperemo vodom da se izgubi miris šećera, a osobito ako smo hrani dodali med.

Kruno Lažec, dr. ved. med.

U

jesen prihranjivanje zajednice, osobito one s mladim maticama, nesmetano će i dalje razvijati leglo pa će ući u zimu s više mladih pčela koje nisu radile izvan košnice. U ranom proljetnom razvoju bit će hraniteljica novog legla i jezgra uspješnog razvoja. Jesensko podražajno prihranjivanje obavljamo manjim količinama tekuće hrane dulje razdoblje. Najvažnije je da hranu dajemo navečer kad prestaje izlet pčela, tako da je do jutra svu prenesu u saće. Pri prihranjivanju valja imati na umu da prokuhana šećerna otopina lakše izaziva grabež od nekuhane. Pri prihranjivanju, kao i svakom drugom otvaranju košnica, treba biti vrlo oprezan, a svako pojačano zujanje pratiti, da ne izazovemo opći metež u cijelom pčelinjaku.

Grabež ili napad tuđica Ako nema dovoljno pčelinje paše, kao što je čest slučaj u rano proljeće ili potkraj ljeta te ujesen, može se dogoditi krađa meda iz različitih košnica koju nazivamo grabež ili tuđica. Kad prirodna paša oslabi, naime prestane, pčele sabiračice i dalje izlijeću na sakupljanje nektara. Kad ga u prirodi nema ili nema dovoljno, nastoje pronaći nove izvore. U tom oblijetanju znaju na svojem ili susjednom pčelinjaku pronaći slabije zajednice bez matice na kojima stražarice na brane dovoljno leto. Ulaze u košnice, nasisaju se meda i prenose ga u svoju košnicu. Pronalazak izvora hrane prenose i drugim sabiračicama iz svoje zajednice, i one u većem broju navaljuju na napadnutu košnicu. Kad isprazne jednu traže iduću koja je slabija i ne može se oduprijeti napadu. Ponukane posebnim zujanjem napadačica priključuju se B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .

Borba protiv grabeži

pčele iz drugih košnica i na pčelinjaku nastaje opći metež. Napadnutu košnicu prepoznajemo po veliku broju pčela na letu. U početku napada pčela iz napadnute košnice se brane, pa na podu ispred košnice vidimo pčele koje se bore ili više mrtvih pčela. Jake zajednice se obrane od kakvih napada, i to tako da izađu iz košnice u većem broju, uhvate se i tjelesno onemoguće ulazak napadačica. Slabije zajednice ostanu bez meda i s izgriženim i oštećenim saćem pa su osuđene na propast, osobito ako je grabež ujesen. U toj borbi često strada ili nestane matica. Nastavku ove nepoželjne pojave pogoduje velika razlika u jačini zajednica istog pčelinjaka kao što su kasni rojevi, nukleusi ili slabe zajednice. Čest uzrok je neoprezno prihranjivanje ili otvaranje košnica.

Uzroci koji dovode do grabeži - Uoči svršetka paše, odnosno u svako bespašno doba potrebno je zatvoriti sva dodatna leta ili otvore za prozračivanje. Ostavljeno leto potrebno je suziti ovisno o jačini zajednice. Kod slabijih zajednica leto sužujemo

tako da ostane prolazak samo za jednu pčelu. Sva oštećenja na košnici zatvorimo da pčele ne mogu prolaziti. Ventilaciju rješavamo preko mreža, i to je najbolje mračna ventilacija gdje pčele izvana ne mogu doći u dodir s pčelama u košnici. - Košnice otvaramo samo po potrebi, i to najbolje predvečer. Pregled uoči zime, koji moramo obaviti u ovo doba, napravimo brzo i košnicu po košnicu, na što udaljenijim stranama pčelinjaka, a nikako susjedne. Ako kod otvaranja košnice primijetimo pojačano zujanje ili napad pčela, prekidamo pregled i košnicu odmah zatvaramo. Nakon toga neko vrijeme promatramo zbivanje na letu. - Pri vađenju okvira s medom pčele moramo stavljati u košnicu kroz limeni sipaonik, a nikako stresati pred košnicu. Izvađene okvire s medom držati u dobro zatvorenim nastavcima, košnicama, najbolje u udaljenim prostorijama u koje pčele ne mogu nekontrolirano ulaziti i izlaziti. - Izvrcano saće vraćamo u košnice na čišćenje predvečer, kad

Ako se unatoč poduzetim mjerama ipak pojavi napad tuđica i grabež, potrebno je poduzeti mjere sprječavanja njegova širenja na ostale košnice pčelinjaka. Čim na letu primijetimo borbu i razaznamo da je riječ o napadu tuđica i pokraj suženog leta, na leto nabacamo mokru travu da onemogućimo provlačenje pčela. Uz to se preporuča okolinu leta premazati petrolejem ili nekom drugom tekućinom odbojnog mirisa. Ako to ne pomogne, leto napadnute košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je držimo dva do tri dana. Na njezino mjesto postavimo praznu košnicu bez pčela u koju stavimo jedan do dva prazna okvira koje možemo blago premazati medom. Tuđice, naime očiste napadnutu košnicu i smatraju taj izvor hrane potrošenim pa se više ne vraćaju na to mjesto. Nakon toga možemo vratiti sklonjenu košnicu. Jedan od boljih načina je ako sklonjenu košnicu možemo odvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5 km) i ondje otvorimo leto. U tom slučaju pčele se iz košnice i one koje su se zatekle kao napadačice ujedine i ponašaju kao zajednica. Osim vidljive pojave grabeža, može se dogoditi i tihi grabež kada tuđice dulje, ali u manjem broju, ulaze u košnicu i polako kradu med. Štete od pojave grabeža su u uništavanju napadnutih zajednica i njihovoj propasti, mogućem uništenju gotovo cijelog pčelinjaka, ali je važna i šteta od širenja bolesti među zajednicama i pčelinjacima nekog kraja. (članak prenesen iz Gospodarskog lista)


30

Nagradna križaljka

Zanimljivosti Kraljevska palma s listovima teškim preko 20 kg Kraljevska palma naraste do 25 m visine. Listovi su dugački do 3,5 metra. Ova palma ima neobično glatka stabla a to zahvaljuje sposobnosti da svoje staro lišće tako odbaci da ne ostanu nikakvi ostaci. To dovodi s jedne strane do dobro njegovane krošnje a s druge strane ugrožava prolaznike jer list teži preko 20 kg.

Luk u brojkama Prema podacima FAO, luk se u svijetu uzgaja na oko 2400 tisuća hektara, s prosječnim prinosom od 17,2 t/ha. U Europi se uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosom od 17,0 t/ha. Po površinama najviše je zastupljen u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj, a najveće prinose po ha imaju Nizozemska (39,1 t/ha), Španjolska (41,0 t/ha) i Italija (28,2 t/ha). U Hrvatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha, s prosječnim prinosom od 7,6 t/ha.

Četveronošci za milijunaše Haskiji su psi za milijunaše, često čujemo. Zašto? Pseća zaprega od osam haskija vlasnika za života stoji 270 do 500 tisuća eura: (štenci svaki 800 eura), veterinar, cjepivo, ogrlice, povodnici, orme, igračke, saonice, izgrižena sjedala u autu, povišena ograda i odšteta susjedima, odvjetnici i parnice, nova kuća na periferiji grada s velikim dvorištem, veliki auto za transport, utrke, treninzi, osiguranje, spasioci kad se sa psećom zapregom izgubite u divljini…. Zbog haskija ćete ostati i bez prijatelja kažu, ali ćete zato dobiti najboljeg prijatelja za uzvrat – haskija.

Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića Neobično drvo, lat. Pandanus tectorius, naraste do 10 m visine, sa svjetlosivim prstenastim stablom. Listovi su plavkastosivi dugački i do 3 m, a široki 5-10 cm. Muški i ženski cvatovi rastu na zasebnim biljkama. Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima ali najčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja. Biljka ima više naziva, a primjerice na Havajima je zovu «Hala». Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim pacifičkim otocima osnovna živežna namirnica. Selekcijom je dobiveno mnoštvo sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na listovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća plele košare i mreže. Osim plodova, biljka se koristila i u druge svrhe. Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kao sredstvo za mamljenje mladića.

Autor: Mariofil Soldo

1

Radij

Engleski glazbenik i pjevač, Ringo

Stabljika vinove loze Oružani sukob velikih razmjera Austrija Italija

2

Smrtnost, pomor Najmoderniji dio Rima Ratko Rudić

Češka Tava, tiganj, Noćna ptica manekenka grabljivica Herzigova prosulja (pučki)

3

Joseph ... Blatter Nezaslađen

Preporuka Ponašanje poput age (pren.) Vlado Šola Marka japanskih računala

Američka glumica Reid “Amalgam”

“Ribonucleic acid”

Emilija Kokić “Zapad” Slikarska tehnika

Isposnik “Various years” Rožnate pločice na nepcu kita

Brazilski nogometaš Imalo, išta Ukopani streljački zaklon Draž

Mjesto gdje se voda slijeva Ćiril Iveković Ćelava glava

Areta Ćurković Urugvaj

Roman Umberta Eca

Postanite i Vi član Kluba Green Garden te ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža. Za sve informacije obratite se na broj telefona 039/700-000 ili na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com


O V NO

Uvoznik i distributer za BiH: Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 Ĺ iroki Brijeg BiH tel./fax: 039 700 000; info@sjemenarna.com; www.sjemenarna.com

glasilo%20br.76%20za%20web  

http://www.sjemenarna.com/download/glasilo%20br.76%20za%20web.pdf