Issuu on Google+

ISSN 1800-9840

ANTIKORUPCIJA

Bilten Uprave za antikorupcijsku inicijativu (UAI), jul 2013. godine

15


Sadržaj: Uvodna riječ............................................................................................................................................................................................. 3 Usvojen AP za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala 2013-2014........................................................... 4 Četvrti i Peti Izvještaj Nacionalne komisije................................................................................................................................. 6 Nastavak kampanje „Ni centa za mito”.......................................................................................................................................... 8 Statistički izvještaj o prijavama korupcije za 2012. godinu................................................................................................. 8 Sa okruglog stola „Prevencija korupcije – sprovođenje planova integriteta”............................................................10 Gost UAI: Christian Daniel de Fouloy, predsjednik AALEP.................................................................................................11 Edukativne aktivnosti UAI................................................................................................................................................................15 Kampanja Uprave carina Crne Gore............................................................................................................................................16 Crna Gora ponovo u ulozi države evaluatora..........................................................................................................................17 Crna Gora ratifikovala sporazum sa Međunarodnom Akademijom za borbu protiv korupcije........................17 GRECO: Trinaesti izvještaj o radu (2012. godina) .................................................................................................................18 Uloga žena u borbi protiv korupcije i promociji dobre prakse u sektoru odbrane i bezbjednosti.......................21 OECD Izjava: Jačanje političke volje za borbu protiv korupcije u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji................22

ISSN 1800-9840

ANTIKORUPCIJA

Bilten Uprave za antikorupcijsku inicijativu (UAI), jul 2013. godine

15

IZDAVAČ: Uprava za antikorupcijsku inicijativu UREDNIK: dr Vesna Ratković WEB: antikorupcija.me E-MAIL: aci@daci.gov.me ADRESA: Rimski trg 46 Podgorica DIZAJN I ŠTAMPA: M Print

ISSN 1800-8712

TIRAŽ: 800 primjeraka

2


Uvodna riječ Dr Vesna Ratković, direktor Poštovani čitaoci, Sa zadovoljstvom predstavljam 15. broj biltena „Antikorupcija“, prvi u ovoj godini. To je istovremeno i prilika da podsjetim na brojne aktivnosti na planu sprovođenja zakonodavnih i strateških dokumenata u oblasti borbe protiv korupcije naše Uprave, ali i najavim najvažnije planirane aktivnosti do kraja ove godine.

o realizaciji mjera iz Inoviranog Akcionog Plana za sprovođenje Strategije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala 2010-2012. g. Izvještaje, koji se odnose na 2012. godinu, pripremila je Uprava za antikorupcijsku inicijativu, kao Sekretarijat Nacionalne komisije. Sekretarijat će Među najznačajnijim aktivnostima uskoro početi da priprema VI Izvještaj izdvajamo izradu Akcionog Plana za o realizaciji mjera iz Akcionog plana borbu protiv korupcije i organizova- 2013-2014. g. nog kriminala 2013-2014. g, koji je pripremila međuresorska radna grupa, Važno je istaći da su predstavnici Uprave koju su činili predstavnici državnog i u proteklom periodu dali doprinos nevladinog sektora, a u kojoj su bili i u pripremi pregovora o pristupanju predstavnici Uprave za antikorupcijsku Crne Gore Evropskoj uniji za oblast incijativu. Akcionim planom, koji je pravne tekovine EU koja se odnosi na usvojen na sjednici Vlade od 16. maja, pregovaračko poglavlje 23: Pravosuđe operacionalizuju se prioriteti Crne Gore i temeljna prava. Konkretno, bili su na nacionalnom i međunarodnom intenzivno uključeni u izradu i koordiplanu, a koji su utvrđeni Strategijom, naciju Akcionog plana za pomenuto preporukama Nacionalne komisije, pregovaračko poglavlje, u okviru popreporukama međunarodnih orga- glavlja Borba protiv korupcije, oblast nizacija i institucija, kao i relevant- Preventivne radnje protiv korupcije. nih institucija Crne Gore, a koje imaju element kontinuiranog praćenja u Kada je u pitanju zakonodavni okvir, borbi protiv korupcije i organizova- Uprava je, kao organ u sastavu Minisnog kriminala. S obzirom na to da se tarstva pravde, bila uključena u izradu radi o složenom i multidisciplinarnom Smjernica za izradu planova integriteta, dokumentu, kao rukovodilac MRG izuzetno važnog preventivnog sredstva posebno ističem posvećenost i koop- u borbi protiv korupcije. Podsjećamo, ertivnost svih članova MRG, a posebno Crna Gora je u svoju legislativu uvela članova iz NVO sektora, što je potvrđeno obavezu usvajanja planova integriteta činjenicom da je postignut visok stepen za sve državne organe, što je rezultiralo saglasnosti oko predloženih mjera u AP, i mjerom u Akcionom planu 2013te da je na samoj sjednici NK Akcioni 2014. koja podrazumijeva donošenje plan jednoglasno usvojen. i sprovođenje planova integiteta u javnom sektoru. Smjernice preciziraju Uporedo sa usvajanjem Akcionog pravni, institucionalni i etički okvir, te plana, Vlada je usvojila IV i V Izvještaj postupak za izradu plana integriteta, a

krajem januara objavljene i na internet stranici Uprave, koja pruža stručnu podršku državnim organima u pripremi i izradi planova integriteta. Zakonom je takođe propisano da državni organ odredi službenika, menadžera integriteta, odgovornog za pripremu i sprovođenje plana integriteta, što je do sada uradilo oko 70 organa. Uprava je tokom aprila i juna 2013. g, uz pomoć eksperta iz Federalne kancelarije za administraciju SR Njemačke (BVA), sprovela niz obuka za menadžere integriteta za ukupno 75 predstavnika iz 52 crnogorskih institucija. Obuke se sprovode u sklopu projekta IPA 2010 „Podrška implementaciji antikorupcijske strategije i Akcionog plana”, čiji je glavni korisnik naša Uprava, kroz komponentu koja se odnosi na pripremu i implementaciju analize rizika od korupcije i planova integriteta u crnogorskim institucijama koje su najizloženije korupciji. Naša su očekivanja da će donošenje planova integriteta, kao i dosljedna primjena zakona i strateških antikorupcijskih dokumenata dodatno doprinijeti etičkom i profesionalnom obavljanju službenih poslova. Takođe, u okviru komponente IPA projekta koja se odnosi na podizanje nivoa javne svijesti o integritetu i antikorupcijskim mjerama, nastavljena je antikorupcijska kampanja „Ni centa za

3


Uvodna riječ mito“. Cilj kampanje je podizanje nivoa javne svijesti o problemu korupcije i ohrabrivanje građana da korupciju prijavljuju nadležnim organima. U okviru kampanje pripremljen je video spot, koji se emituje na velikom broju TV stanica, a dizajnirane su i četiri vrste flajera u obliku „novčanica sa nultom vrijednošću”. Na IV zasijedanju Grupe za ocjenu primjene Konvencije UN za borbu protiv korupcije (UNCAC), razmatrani su rezultati završenih postupaka evaluacije u proteklom polugodišnjem periodu, među kojima je i onaj za Crnu Goru. Kao organ zadužen za koordinaciju i realizaciju aktivnosti koje proizilaze iz primjene UNCAC-a, UAI je tokom postupka evaluacije bila veza između evaluacionog tima i nadležnih domaćih organa, sa kojima je radila na obezbjeđivanju što potpunijih informacija evaluatorima o zakonima i praksi kojima se u Crnoj Gori u visokom stepenu harmonizovanosti ispunjavaju standardi UNCAC-a. Pred Upravom će i u narednom periodu biti posebni izazovi, kako na domaćem tako i međunarodnom planu. Uprava će nastaviti sa sprovođenjem preventivnih aktivnosti, kao i ispunjavanjem obaveza kao centralnog tijela za prikupljanje podataka o antikorupcijskim aktivnostima i njihovom obradom u analitičke svrhe. Očekuje nas i ispunjavanje mnogih međunarodnih obaveza, kroz članstvo Crne Gore u tijelima –RAI, GRECO, OECD, EPAC. Na kraju, Uprava za antikorupcijsku inicijativu će nastojati da i u narednom periodu bude partner građana na putu kreiranja opšteg društvenog ambijenta u kojem se, kao što kaže slogan naše aktuelne kampanje, ne smije dati „Ni centa za mito”.

4

Usvojen Akcioni plan za 2013-2014. Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 16. maja 2013. godine utvrdila Akcioni Plan za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala za period 2013-2014. godine, koji je pripremila međuresorska radna grupa, koju su činili predstavnici državnog i nevladinog sektora, a u kojoj su bili i predstavnici Uprave za antikorupcijsku incijativu. Međuresorska radna grupa (MRG) je intenzivno i sa posebnom pažnjom pristupila izradi teksta Akcionog plana i pripremila kvalitetanu radnu verziju dokumenta koja na sveobuhvatan način objedinjuje i konkretizuje antikorupcijske aktivnosti na preventivnom i represivnom planu u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori. Zadatak MRG je bio da do kraja februara 2013. g. pripremi Predlog AP za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala za period 2013-2014. g. Radna grupa je nakon šest sastanaka dostavila Nacrt Akcionog plana svim obveznicima izvještavanja na eventualne komentare, koje su bili dužni da dostave zaključno sa 22. februarom. Članovi MRG su razmatrali sve dostavljene komentare nadležnih organa i nakon predviđenog roka do 8. marta, kada je Radna verzija AP dostavljena članovima RG za izradu navedenog dokumenta. Svi pristigli komentari su potom u originalu, kao prilog dostavljeni uz AP, članovima Nacionalne komisije. Komentare na AP su dostavile 23 institucije od toga 3 NVO, MANS, CEMI i Institut Alternativa; 81 komentar je prihvaćen u

cijelosti, 41 djelimično i 38 je odbijeno. Na sjednici NK, Predlog AP je jednoglasno usvojen na sjednici 29. aprila 2013. g, nakon čega je Vlada Crne Gore razmartara i usvojila AP 16. maja o.g. Akcionim planom su utvrđeni ciljevi, mjere, nadležni organi, rokovi, i indikatori za mjerenje uspjeha pri realizaciji aktivnosti resornih ministarstava, organa uprave i institucija nadležnih za sprečavanje i suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala. Novi AP sadrži 230 mjera (372 mjere u IAP), čime su u znatnoj mjeri ispoštovane preporuke eksperata koje su se odnosile na obimnost AP. Istovremeno, broj nadležnih organa povećan je sa 66 na 74, uz preciznije određenje primarno nadležnog organa, u slučajevima kada se mjera izvršava od strane više nadležnih organa. U izradi teksta novog AP, MRG je osim preporuka eksperata razmatrala i brojna relevantna dokumenta poput Izvještaja EK o napretku CG za 2012. g; Plana aktivnosti na ispunjavanju preporuka iz Izvještaja EK o napretku CG za 2012. g. (oktobar 2012); AP za ispunjavanje preporuka iz Izvještaja o analitičkom pregledu crnogorskog zakonodavstva za Poglavlje 23 i 24) i Analize i izvještaje NVO sektora. Takođe, za članove MRG, u organizaciji UAI i UNDP, organizovana je obuka posvećena upravljanju zasnovanom na rezultatima (Result Based Management), kao stručna priprema za rad na AP. U


Strateški dokument za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala

sklopu Twinning projekta IPA 2010 „Podrška implementaciji antikorupcijske strategije i akcionog plana”obezbijeđen je nezavisni ekspert, koji je članovima Sekretarijata NK pružio stručnu pomoć prilikom definisanja indikatora za AP. U cilju podrške izradi ovoga veoma važnog strateškog dokumenta, Misija OEBS u Podgorici je takođe dala dopri-

nos kroz obezbijeđenje potrebnog i pripremi izvještaja nadležnih organa prostora za rad MRG i prevod ovog i njihovo integrisanje u šestomjesečni dokumenta na engleski jezik. izvještaj za Nacionalnu komisiju. Inače, kontrolu sprovođenja Strategije u periodu praćenja Akcionog plana 20132014. vršiće Nacionalna komisija, dok će Sekratrijat Nacionalne komisije obavljati stručne zadatke u prikupljanju, obradi

Akcioni plan na crnogorskom i engleskom jeziku moguće je preuzeti na sajtu Uprave za antikorupcijsku inicijativu, www.antikorupcija.me.

5


Nacionalna komisija

IV i V Izvještaj Nacionalne komisije Četvrti i Peti Izvještaj o realizaciji mjera iz Inoviranog Akcionog Plana za sprovođenje Strategije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala za period 2010-2012. godine, usvojeni su na sjednici Vlade Crne Gore, održanoj 16. maja 2013. godine. Izvještaji, koji se odnose na 2012. godinu, pripremila je Uprava za antikorupcijsku inicijativu, kao Sekretarijat Nacionalne komisije.

organa i to: Monitoring i Regionalna i Međunarodna saradnja iz oblasti Organizovanog kriminala, Preventivni mehanizmi za suzbijanje korupcije u policiji, Koordinacija i razmjena podataka, te poglavlja koja se odnose na rad organa koji su zaduženi za sprovođenje preventivnih antikorupcijskih zakona, Javne nabavke, Sprječavanje sukoba interesa, Tržište kapitala, Javne finanPeti izvještaj odnosi se na drugu sije itd. Četvrti Izvještaj obuhvata rezultate i polovinu 2012. godine. Realizovana Izvještaji su pripremljeni na osnovu analizu aktivnosti u periodu 1. januar je 161 mjera (43,28%), djelimično je pojedinačnih izvještaja obveznika iz vještavanja, a sačinjeni su korišćenjem informacionog s i s t e m a . Pr o ces prikupljanja pojedinačnih izvještaja obveznika, njihove kvantativne i kvalitativeanalitičke obrade, obavio je Sekeratrijat NK. Ocjene iz izvještaja usaglašavane su sa predstavnicima NVO MANS i CEMI, što je bio slučaj i prilikom izrade prethodnih - 30. jun 2012. godine. Od ukupno realizovano 109 (29,30%) mjera, a izvještaja. Izvještaji NK kao i pojedinačni 372 mjere, u navedenom periodu je nerealizovano je 102 (27,42%). Zbir izvještaji obveznika izvještavanja obpredviđena realizacija 363 mjere, od realizovanih i djelimično realizovanih javljeni su na internet stranici UAI, kojih je realizovano 129 (35,54%). mjera je 270 (72,58%). na crnogorskom i engleskom jeziku. Djelimično realizovanih mjera je 115 Takođe, Izvještaji Tripartitne komisije (31,68%), a mjera koje nijesu real- Procentualno posmatrano, najveći o analizi predmeta iz oblasti organizovane je 119 (32,78%). Zbir real- stepen realizacije, u broju realizovanih izovanog kriminala i korupcije sastavni izovanih i djelimično realizovanih mjera mjera, ostvaren je u poglavljima koja se su dio IV i V Izvještaja i dati su u Anekje 244 (68,32%). prevashodno odnose na rad represivnih sima, uz navedene izvještaje.

6

Najveći stepen realizacije realizovanih dospjelih mjera u poglavljima: Preventivni mehanizmi za suzbijanje korupcije u policiji, Monitoring i Regionalna i međunarodna saradnja iz oblasti Organizovanog kriminala, Javne nabavke, Međunarodna saradnja i Obrazovanje, Javne finansije, Koordinacija i razmjena podataka, Integritet i Urbanizam.


Peti izvještaj o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala (jul – decembar 2012)

Inovirani Akcioni plan za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (372 mjere) IV izvještaj (januar – jul 2012.)

V izvještaj (jul - decembar 2012.)

27,42% 43,28%

32,78%

35,54%

29,30%

31,68% Najveći procenat mjera koje su realizovane: Regionalna i međunarodna saradnja iz oblasti Organizovanog kriminala Preventivni mehanizmi za suzbijanje korupcije u policiji Kordinacija i razmjena podataka Javne nabavke Obrazovanje Integritet Javne finansije Međunarodna saradnja Sprječavanje sukoba interesa Tržište kapitala Civilno društvo, mediji i sport

Najveći procenat mjera koje nijesu realizovane: 83,33% 76,92% 71,43% 68,75% 64,29% 58,82% 56% 50% 50% 50% 50%

REALIZOVANO ● U cilju razvoja integriteta i transparentnosti u javnom sektoru donijeta Uredba o mjerilima i načinu ocjenjivanja državnog službenika i namještenika i urađen prijedlog Smjernica za izradu planova integriteta, koji je dostavljen nadležnom ministarstvu na usvajanje ● Etički kodeks za oblast obrazovanja usvojen decembra 2012. godine ● IT sistem u oblasti zdravstva, radi unaprijeđenja i kontrole podataka, uveden u 18 domova zdravlja, 7 opštih bolnica, FZO, IJZ i JU apotekarska ustanova Montefarm ● Zakon o unutrašnjim poslovima usvojen jula 2012. godine ● Sprovedeno i objavljeno ispitivanje javnog mnjenja o radu sudova, od strane partnera Vrhovnog suda - potpisnika memoranduma o saradnji (nevladine i međunarodne organizacije) ● Imenovana Komisija za etički kodeks sudija ● U tužilaštvu uspostavljena centralna baza podataka o izboru, ocjenjivanju, disciplinskom kažnjavanju i napredovanju nosilaca tužilačke funkcije ● Pripremljena radna verzija Analize za potrebe racionalizacije pravosudne mreže ● Usvojene dvije analize koje je sačinila UAI: Analiza antikorupcijskog insitucionalnog okvira u Crnoj Gori i Analiza efekata obrazovanja Agencije za borbu protiv korupcije ● Sačinjena Analiza primjene Zakona o zaštiti svjedoka, sa preporukama za izmjenu i dopunu Zakona ● Uspostavljen sistem praćenja primjene međunarodnih standarda u oblasti suzbijanja organizovanog kriminala i usvojen SLEIPNIR 2.0 metod rangiranja organizovanih kriminalnih grupa ● U pogledu usklađivanja zakonodavstva u oblasti osiguranja i ostalih finansijskih usluga sa međunarodnim standardima, donijeti su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju i Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju

Proces privatizacije Slobodan pristup informacijama Finansiranje političkih partija i izborni procesi 4 Kontrolna uloga Skupštine i implementacija međunarodnih instrumenata i standarda Državna imovina Civilno društvo, mediji i sport Urbanizam Preventivni mehanizmi za suzbijanje korupcije u pravosudnim organima

66,67% 54,55% 2,11% 40% 40% 38,39% 36,84% 31,03%

● Donijet novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave za javne nabavke i objavljen na sajtu Uprave za javne nabavke ● Donijet Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita za rad na poslovima javnih nabavki

NIJE REALIZOVANO ● Nije donijet podzakonski akt o zabrani korišćenja državnih resursa za vrijeme predizborne kampanje ● Nije sačinjena analiza o potrebi prijavljivanja imovine rukovodilaca UP, ANB, UC, PU i organa u čijoj su nadležnosti inspekcijski poslovi ● Nije praćeno zapošljavanje u državnoj upravi u izbornoj godini ● Nije formirana lista investitora i izvođača radova za koje je utvrđeno da krše propise koji regulišu oblast uređenja prostora ● Nije uspostavljena jedinstvena baza podataka za potrebe VDT-a sa informacijama o vlasništvu nad nekretninama, akcijskim kapitalom, pravnim licima, pokretnom imovinom i ostalim relevantnim podacima ● Nije sačinjena Analiza ključnih prepreka u predistražnom, istražnom i sudskom postupku u dijelu koordinacije i saradnje ● U izvještajnom periodu nema podataka o trajno oduzetoj imovini ● Nije potpisan operativni sporazum sa Europolom ● Nije uspostavljen Registar državne imovine ● Nijesu uspostavljena nezavisna tijela za kontrolu poslovanja privatizovanih monopolskih kompanija

7


Kampanja Goran Durutović

NI CENTA ZA MITO Uprava za antikorupcijsku inicijativu, kao organ zadužen za prevenciju, nastavila je sa sprovođenjem antikorupcijske kampanje „Ni centa za mito“, koja je pokrenuta u oktobru prošle godine.

Cilj kampanje je podizanje nivoa javne svijesti o problemu korupcije i ohrabrivanje građana da korupciju prijavljuju nadležnim organima. U okviru kampanje u pripremljen je

Carev most, Nikšić

video spot, koji se emituje na velikom broju TV stanica. U više opština postavljeni su Citylight-ovi, a dizajnirane su četiri vrste flajera u obliku„novčanica sa nultom vrijednošću” koji su distribuirani širom Crne Gore. Pripremljen je i liflet sa osnovnim informacijama o korupciji, načinima prijavljivanja, kao i kontaktima svih državnih organa kojima se može prijaviti korupcija. Krajem septembra u nekoliko gradova će biti postavljeni bilbordi sa porukama iz kampanje „Ni centa za mito”. Kampanja je proistekla iz IPA 2010 projekta pod nazivom „Podrška implementaciji antikorupcijske Strategije i Akcionog plana”, koji finansira EU. Kampanju je finansijski podržala i Misija OEBS-a u Crnoj Gori.

Statistički izvještaj Dalibor Šaban

PRIJAVE KORUPCIJE U 2012. GODINI Jedna od nadležnosti Uprave za antikorupcijsku inicijativu je i saradnja sa državnim organima u vezi sa postupanjem po prijavama koje Uprava dobija od građana. U 2012. godini Uprava je primila ukupno 85 prijava koje je proslijedila nadležnim državnim organima na dalje postupanje. Upravi za antikorupcijsku inicijativu građani mogu da podnose prijave telefonom, faksom, poštom, posredstvom interneta (e-mail-om, on line na portalu E-uprava i internet stranici Uprave za antikorupcijsku inicijativu) ili neposredno u prostorijama Uprave).

8

Po instituciji koja je primila prijavu 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Uprava za antikorupcijsku inicijativu

Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore

Uprava policije

Ministarstvo zdravlja

Uprava carina

Ministarstvo prosvjete

Uprava za javne nabavke


Statistički izvještaj Od ostalih institucija koje primaju prijave, Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je primilo ukupno 82 prijave, Uprava policije 23 prijave, Ministarstvo zdravlja 11, Uprava carina 5, Ministarstvo prosvjete 2 i Uprava za javne nabavke 1 prijavu.

Po načinu podnošenja prijave

Kotora (18). U Baru je bilo 9 prijava(8), dok je u Beranama bilo 8 prijava (6) dok je u Žabljaku bilo 5 prijava(1). U Andrijevici je bilo 2 prijave (1). Manji broj prijava u odnosu na 2011. godinu bilo je u Herceg Novom 13 (22) i Rožajama 15 (16),a isti broj je bio u Tivtu (5). U Mojkovcu i Plužinama bila je po jedna prijava, dok u 2011. u ovim opštinama nije bilo prijava.

120

Po oblasti

100

60

80

50

60

40

40

30

20

20 10

0

0 poštom

neposredno

pravosuđe

državna uprava

lokalna samouprava

telefonom

internetom

zdravstvo

privatni sektor

promet nekretninama

obrazovanje

drugi

javne nabavke

kutija za pritužbe građana

Tokom 2012. godine, najviše prijava stiglo je putem pošte. Veliki broj prijava građani su podnijeli i neposrednim putem i putem telefona. Oko 11% prijava podnijeto je putem interneta.

Po opštini

Oblast koja je najviše obuhvaćena prijavama u 2012. g. je pravosuđe sa 52 prijave (u 2011. g. - 19). Više prijava je bilo i za lokalnu samoupravu - 30 (19), promet nekretninama 16 (14), obrazovanje 14 (13) i javne nabavke 6 (3). Manje prijava u 2012. g. je bilo u oblasti državne uprave 45 (70) i zdravstva 19 (29),kao i u privatnom sektoru 17 (27).

70

Da li je podnosilac prijave želio da ostane anoniman?

60 50 40

200

30 20

150

10

100

0 Podgorica

Nikšić

Pljevlja

Budva

Rožaje

Tivat

Herceg Novi

Bijelo Polje

Ulcinj

Cetinje

Kotor

Bar

Berane

Žabljak

Plav

Andrijevica

Plužine

Mojkovac

Što se tiče zastupljenosti prijava po opštinama, u 2012. godini najviše prijava pristiglo je iz Podgorice i to 62 (2011. godine-77). Iz Nikšića je bilo 20 prijava(15), iz Pljevalja 19 (2), dok je iz Budve bilo 16 prijava (10), a iz Bijelog Polja 12 (11) i Ulcinja 11 (7). Iz Cetinja je bilo 10 prijava (4), kao i iz

50 0 da

ne

Građani imaju mogućnost da slučajeve korupcije ili druge nezakonite radnje prijave anonimno. Broj lica koji je željelo da pri podnošenju prijave ostane anonimno je u 2012. godini manji nego u odnosu na 2011. godinu. U 2012. godini bilo je 51 anonimnih prijava, dok u 2011. godini taj broj bio 68.

9


Okrugli sto

PREVENCIJA KORUPCIJE – SPROVOĐENJE PLANOVA INTEGRITETA Planovi integriteta i lobiranje su relativno nove aktivnosti u Crnoj Gori kao i u zemljama regiona od kojih se očekuje da doprinesu preventivnom djelovanju u borbi protiv svih zloupotreba pa i koruptivnog ponašanja. U cilju razmjene iskustava o pomenutim temama, Uprava za antikorupcijsku inicijativu je u saradnji sa Centrom za bezbjednosnu saradnju RACVIAC, 5. i 6. juna organizovala u Podgorici okrugli sto pod nazivom “Prevencija korupcije- sprovođenje planova integriteta”. Okrugli sto je održan pod pokroviteljstvom Kancelarije za tehničku pomoć i razmjenu informacija Evropske komisije – TAIEX-a.

RACVIAC-a. Tom prilikom dr Ratković je istakla da „sprovođenjem plana integriteta državni službenici i namještenici jačaju svoje pravne, stručne i etičke sposobnosti u obavljanju poslova, svoj i ugled državnog organa, nepristrasnost u radu i otklanjaju svaku sumnju Okrugli sto je imao za cilj da okupi vi- u mogućnost nastanka i razvoja kosoke predstavnike specijalizovanih an- rupcije, drugih oblika nezakonitog ili tikorupcijskih tijela i drugih relevantnih neetičkog postupanja. Istovremeno, institucija zemalja članica RACVIAC-a i jača se povjerenje građana, civilnog posluži kao platforma za razmatranje društva i demokratske javnosti u pravnu trenutnog stanja, izazova i najbolje državu, njene institucije, službenike i prakse u prevenciji i suzbijanju korup- namještenike.“ Dr Ratković se osvrnula cije, sa posebnim akcentom na izradu i i na postojeći zakonodavni i strateški sprovođenje planova integriteta. okvir koji propisuje obavezu usvajanja i sprovođenja planova integriteta za sve U uvodnim izlaganjima prisutnima su se državne organe. Uz pomoć njemačkih obratili direktor Uprave za antikorupcijsku eksperata u okviru IPA 2010 projekta inicijativu dr Vesna Ratković, Alberto „Podrška implementaciji antikorupcijske Cammarata iz EU Delegacije u Podgorici strategije i akcionog plana”u toku je i Ambasador Branimir Mandić, direktor priprema analize rizika u četiri institucije:

10

Upravi policije, Upravi carina, VDT-u i Osnovnom sudu u Podgorici. Na osnovu urađenih analiza, uz pomoć slovenačkog eksperta biće urađeni i planovi integriteta za te institucije i služiće kao model za izradu planova integriteta u drugim institucijama. Dr Ratković očekuje „da će donošenje planova integriteta, kao i dosljedna primjena zakona i strateških antikorupcijskih dokumenata dodatno doprinijeti etičkom i profesionalnom obavljanju službenih poslova. Time će se dati jak doprinos našem zajedničkom cilju, društvu netolerantnom na korupciju.“ Prvog dana okruglog stola održani su paneli: “Pregled antikorupcijske politike EU- razvoj i dostignuća” i „Planovi integriteta i mjere u javnom sektoru: pravni okvir u zemljama Evropske unije i Jugoistočne Evrope”. Tokom drugog dana, panelisti su govorili o jačanju kapaciteta javne uprave kroz izradu i sprovođenje planova integriteta, kao i o pravnom okviru za lobiranje u cilju jačanja integriteta institucija.


Gost UAI Intervju: Christian Daniel de Fouloy, Predsjednik Udruženja akreditovanih zastupnika javnih politika pri Evropskoj uniji (AALEP)

Pripremila: Marita Tomas Tomović

tima uglavnom negativni. Skandali se dobro prodaju i mediji se više okreću „lošim pričama“ o lobistima umjesto da izvještavaju o dobrim stranama lobiranja. S toga ne čudi da su lobisti u javnosti često okarakterisani kao „loši momci“.

što konkretniji.Ukoliko nam zatraže dodatna pojašnjenja dostavljamo im propratni materijal.

 Lobiranje je djelatnost koju dovoljno ne poznaje šira javnost. Laička javnost često poistovjećuje taj pojam sa manipulacijama, korupcijom, davanjem mita itd. Na koji način se može uticati na promjenu negativne percepcije o lobiranju?

 K ako izgleda svakodnevni posao lobiste, sa kojim izazovima se suočava? Postavili ste interesantno pitanje. Tačno je da se lobiranje veoma često povezuje sa korupcijom. Ali, korupcija je krivično Mnogo vremena provodimo u kancelardjelo, lobiranje nije. Smatram da je s iji istražujući, analizirajući određenu toga potrebna edukacija o tome šta je situaciju, pratimo hronologiju događaja, lobiranje. Proveo sam mnogo vremena upoređujemo podatke, procjenjuedukujući ljude o tome šta je korupcija, jemo, vršimo evaluacije. Naš zadatak a šta nije. Poistovjećivanje korupcije i je i da dogovaramo sastanke sa javnim lobiranja je uglavnom bilo vezano za službenicima. Sastanci nam oduzimaju Centralnu i Istočnu Evropu. To znači veoma malo vremena, tako da se 70% da je za njih lobiranje značilo vršenje vremena odnosi na istraživanje, dok nezakonitog uticaja na organe javne 30% na neposredno lobiranje. vlasti. Neko ti da novac da bi dobio dozvolu, licencu. Navešću primjer kada Uglavnom, ljudi sa kojima se sastajemo sam bio zaustavljen na putu za Moskvu. nemaju više od 15 min da ih ubijedite. Stavio sam 20 eura u moj pasoš i prošao Kada se sastajete sa parlamentarcima sam bez problema. Moja žena, koja je imate ne više od 15-20 min da razgoRuskinja, pitala je tog čovjeka zbog vorate sa njima i dobro je za njih da su u čega to radi. Odgovorio je da mu je pratnji asistenta, a isto tako poželjno je i neprijatno, da su mu primanja niska i da lobista bude u pratnji nekog. Nakon da je to način da dopuni svoj budžet. sastanka lobista šalje rekapitulaciju sa sastanka, dužan je da prati nastavak To je za mene korupcija. komunikacije. Čitav naš posao se svodi S druge strane, u rijetkim trenucima na pisanje pozicione platrforme od ćete čuti nešto o lobiranju i to uglavnom maksimalno dvije strane, jer ljudi ne putem medija čiji su izvještaji o lobis- vole opširne priče i očekuju da budete

Kao odgovor na drugi dio pitanja, smatram da u ovom poslu nema uspjeha bez formiranja efikasnog saveza između više grupa i to je najteži dio posla. Problem sa savezom je ko podstiče njegovo formiranje, koje je zadužen sa savez, ko koordinira aktivnosti unutar njega. Drugi problem je da nailazite na ljude koji nisu lobisti. Stoga je savez veoma složeno pitanje, jer na početku svi dijele iste stavove, a ubrzo nakon nekoliko sastanaka dolazi do razmimoilaženja stavova. Takođe, svi članovi saveza ne ulažu podjednak napor.  Zastupate stav da državama ne trebaju posebni zakoni o lobiranju? Tačno. Ne dijelim mišljenje kolega koji zastupaju stavove o donošenju posebnog zakona o lobiranju. Niti jedan zakon koji sam do sada proučavao nije bio efikasan. Na ovu temu se mnogo raspravlja. Postoje različite definicije lobista, javnih službenika i nećete naići na isto mišljenje. Pri regulisanju lobiranja imate oprečne stavove tako da je ovo zaista zamršena oblast. S druge strane, postoje i izuzeci- ko se ne smatra lobistom. Ali, važno je da uspostavite registar lobista. Recimo, čak ni EU ne postoji zakon koji se odnosi na ovu oblast, ali je registrovanje lobista obavezno. Registar je sve što vam je potrebno.

11


Gost UAI

Biografija G-din Christian Daniel de Fouloy je francusko-američki ekspert za lobiranje, javne poslove i odnose sa vladom. Živi u Briselu i osnivač je brojnih organizacija i udruženja. Osnivač je i Predsjednik Udruženja akreditovanih zastupnika javnih politika pri Evropskoj uniji (Assocation of Accredited Public Policy Advocates to the EU-AALEP). AALEP je organizacija koja se bavi zastupanjem, edukacijom, etikom i saradnjom sa profesionalnim praktičarima- zastupnicima javnih politika. G-din de Fouloy je upravljački direktor međunarodne konsultantske kuće BAIBusiness Advisors International Limited, koja nudi širok spektar usluga korisnicima (evropske, strane organizacije i vlade) vezano za odnose sa vladom. Takođe, suosnivač je novog i jedinstvenog web site-a www.globalgovaffairs.com koji služi kao centralna globalna platforma za najbolje prakse učešća kompanija sa Global 500 liste u kreiranju javnih politika širom svijeta. Prije prelaska u Belgiju, 1995. god. bio je Viši stručni saradnik u timu eksperata Washington World Group (WWG), firme koja za strane države angažuje lobiste da informišu Kongres, Bijelu kuću, Izvršna Odjeljenja i američku javnost o događajima i temama koje utiču na van-

jske poslove. Imajući u vidu njegovu bogatu biografiju i brojne kontakte u politici, biznisu, akademskom i neprofitnom sektoru, g-din Fouloy je bio kontakt osoba WWG sa Evropskom unijom. Za Generalnog sek retara Među­ narodnog Kom­iteta za spre­čavanje prevara (COLC) imenovan je 1988, a 1991. godine postaje osnivač i Generalni sekretar Evropske međunarodne konsultantske neprofitne organizacije (EICO). Zbog ekspertskih znanja o zakonodavstvu koje se odnosi na lobiranje, angažovan je od strane vlada za razvoj konceptualnog pravnog okvira za poslove lobiranja i zastupništva. Autor je 12 knjiga iz oblasti politike i ekonomije, a u svojoj posljednjoj knjizi „Fouloy’s Explanatory Lobbying Dictionary“ (2011) bavi se značenjima, osnovnim konceptima, procesima i tehnikama lobiranja, javnim poslovima i odnosima sa vladom. Kao gostujući predavač učestvuje na seminarima, radionicama, okruglim

stolovima širom svijeta. G-din de Fouloy je bio jedan od panelista u okviru panela: Pravni okvir za lobiranje i jačanje integriteta institucija, na okruglom stolu pod nazivom “Prevencija korupcije – sprovođenje planova integriteta”, koji je Uprava za antikorupcijsku inicijativu organizovala u saradnji sa Centrom za bezbjednosnu saradnju RACVIAC, a pod pokroviteljstvom Kancelarije za tehničku pomoć i razmjenu informacija Evropske komisije – TAIEX, od 5-6. juna u Podgorici.

Ako ne želite da to bude nezavisno na one koji krše zahtjeve registracije tijelo, registar može voditi Etički odbor, i ostala pravila lobiranja. kao što je slučaj u Litvaniji. Nadzor nad registrom može vršiti i institucija  M  islite li da je dobro napraviti registar na internet stranici Ako imate nadzorno tijelo imate Ombudsmana, koja bi se bavila konantikorupcijske agencije, poput nezavisnost. To nezavisno tijelo ne bi trolom raznih zloupotreba od strane Komisije za sprečavanje koruptrebalo da bude u okviru Parlamenta javnih službenika ili lobista. Smatram cije Republike Slovenije koja na niti organ izvršne vlasti, ali može biti da bi Ombudsman mogao da bude svojoj web stranici objavljuje institucija poput Komeserijata za lobi- zadužen za nadzor nad registrom i registar lobista? Smatrate li da ranje koji postoji u Kvebeku u Kanadi. da upozori i ukaže u svom izvještaju  Zbog čega smatrate da nezavisno tijelo treba da vrši nadzor nad registrom lobista?

12


Gost UAI

ZASTUPANJE JAVNIH POLITIKA “Zastupanje javnih politika (Public Policy Advocacy) je složen i višeznačan proces koji uključuje međusobno djelovanje brojnih pojedinaca i interesnih grupa koje se takmiče i sarađuju s ciljem vršenja uticaja na kreatore politike da djeluje na određeni način. Ti pojedinci i grupe koriste razne taktike i alate kako bi unaprijedili svoje ciljeve, uključujući i zagovaranje stavova javnosti, edukacijom (ne)podržavaoca te mobilizovanjem saveznika o određenom pitanju.

politika; pružaju informacije kreatorima politika o grupama koje zastupaju i povratno izvještavaju svoju opranizaciju o dešavanjima u institucijama EU i regulatornim agencijama.

Ne postoji jedninstvena definicija zastupnika javnih politika. Zastupnik javnih politika je„svako ko je plaćen da (i) organizuje ili omogući lakši pristup ka javnim službenicima; (ii) održava komunikaciju sa javnim službenicima kako bi se uticalo na određenu regulaEvropska komisija definiše zastu- tivu, zakonodavstvo ili vladinu politiku, panje interesa kao “aktivnosti koje dodjeljivanje ugovora i grantova za se sprovode s ciljem uticaja pri- potrebe vlade; i (iii) pružaju podršku likom donošenja odluka i procesima za gore navedeno. Svi zastupnici javnih odlučivanja u evropskim institucijama,” politika dužni su da se registruju. a to je upravo srž zastupanja javnih politika. Ciljna grupa AALEP su dono- Zastupnik javnih politika može biti zasioci odluka, zakonodavci, javnost, poslen u organizaciji ili plaćen od strane mediji, potencijalni članovi i drugi. klijenta, ili može da prima određenu Njihova praksa proširuje se sve do nadoknadu za obavljanje tog posla. Oni korporativnih odnosa, odnosa sa zajed- koji posluju na pro-bono osnovi takođe nicom i vladom, kriznog menadžmenta spadaju u zastupnike javnih politika, i ostalih djelatnosti povezanih na bilo osim ako to nije građanin. Definicija koji način. Neke od njihovih aktivnosti se dakle primjenjuje na korporacije, su da donosiocima odluka pružaju sindikate, pravne i računovodstvene informacije o određenom pitanju i firme, dobrotvorne organizacije, orstavovima građana; edukuju vladine ganizacije stručnjaka koji zastupaju službenike o širokom spektru ek- treće strane (Think Tanks) i NVO. spertskih znanja; pružaju ekspertsku Izvor: http://www.aalep.eu podršku zakonodavcima pri kreiranju

bi to moglo da ima negativne konotacije?

interesi se zastupaju i koji iznos sredstava se ulaže u ove aktivnosti. Registar je dostupan na sajtu http://europa. Može biti tako, a može biti i nešto poput eu/transparency-register/. Mada sa Transparency Register, koji su postavili druge strane postoji i onaj oprečni Evropski Parlament i Evropska komisija, stav da samom činjeniciom da registar koji na transparentan i direktan način lobista vodi antikorupcijska agencija omogućava građanima pristup infor- implicara zapravo neku vrstu negamacijama o tome ko je angažovan u tivne konotacije i upućuje da se radi o aktivnostima koje imaju za cilj da utiču profesiji koja zahtjeva dodatnu pažnju na proces donošenja odluka u EU, čiji regulatora. Iz tog razloga zagovornik

sam ideje da bi registar trebalo objaviti na sajtu Ombudsmana, koji predstavlja vezu između građana, a istovremeno nadgleda zloupotrebe, naravno ukoliko bi se on složio da preuzme taj posao. S druge strane, može se formirati i potpuno nova kancelarija, što je po mom mišljenju ipak skupa ideja. Crna Gora je mala zemlja, i ne bih toliko komplikovao situaciju oko toga ko će voditi registar lobista. Registar bi trebalo da bude što jednostavniji. Kada je u pitanju lobiranje trebalo bi da primarno i suštinski postavite jasna pravila ponašanja za javne službenike, imenovane i izabrane, uz preciziranje smjernice, uputstva, standarda između njih i lobista.  K ako kontrolisati lobistu koji ne prijavi da je imao sastanak sa javnim službenikom i ne dostavi zapisnik o održanom sastanku? Lobista je u obavezi da sačini zapisnik o održanom sastanku koji sadrži osnovne podatke o tome sa kime je održao sastanak, gdje i kada i na koju temu. Neki od najčešćih „mitova“ o lobiranju: • Svi lobisti su bogati • Lobisti se služe lažima, prevarama kako bi vlade pridobili za svoje lične interese • Lobisti primaju novac kako bi lobirali • Dobar lobista je neko ko Vam omogućava pristup ka javnim službenicima • Lobistima nedostaje etike • Lobisti ne doprinose nikakvim vrijednostima političkom sistemu • Lobisti učestvuju u politici samo zbog interesa svojih klijenata ili poslodavaca

13


Gost UAI

Deset Zlatnih pravila za zastupnike javnih politika pri Evropskom parlamentu 1. Zastupnici javnih politika moraju biti dobro pripremljeni i moraju da razumiju individualni radni proces svakog od predstavnika EP kojem se obraćaju. 2. U komunikaciji, zastupnici javnih politika treba da su sažeti i koncizni, naročiti kada se obraćaju pismenim putem. 3. Zastupnici javnih politika treba da prilagode svoja izlaganja kako bi što sažetije prenosili informacije. 4. Zastupnici javnih politika treba da razumiju i poštuju različitosti između parlamentaraca, političkih grupa, komiteta i sekretarijata po pitanju prirode posla, procedura i navika. 5. Zastupnici javnih politika treba da svojim klijentima obezbijede jasne i strateške savjete kako bi blagovremeno i korisno reagovali tokom zakonodavnih procedura. 6. Zastupnici javnih politika treba da objasne svojim klijentima postojeću situaciju u političkoj debati, prenesu im mišljenja parlamentaraca i objasne procedure u Parlamentu. 7. Zastupnici javnih politika treba da budu uključeni od početka određenog procesa kako bi obezbijedili odgovarajuće informacije. 8. Zastupnici javnih politika treba povratno da obavijeste o uticaju buduće regulative, i da, kada je to moguće, obezbijede eksperte koji će savjetovati parlamentarce u složenijim temama i pitanjima. 9. Zastupnici javnih politika treba da postave stroge prioritete gdje će uložiti svoje napore. Nezavisno od izvjestilaca i izvjestilaca iz„sijenke“, dragocjeno bi bilo da se sastanu sa koordinatorima kako bi na što efikasniji način došli do informacije. 10. Zastupnici javnih politika treba da održavaju dobre poslovne odnose sa asistentima parlamentaraca i izbjegavaju da ih uznemiravaju. Izvor: http://www.aalep.eu Ukoliko to ne učini, lobista krši zakon Kanađani, za razliku od Amerikanaca, tj. pravila ponašanja. kada je u pitanju lobiranje ne govore o uticaju, već o komunikaciji, što lobi Koja zemlja po Vama ima na- ranju daje širi smisao. Kao što sam već jbolje zakonodavstvo i praksu pomenuo, u Kvebeku postoji Komepo pitanju lobiranja? serijat za lobiranje. Za razliku od njih, australijsko zakonodavstvo prepoznaje Po meni, kanadski model je najefikasini. pojednice lobiste koji su plaćeni od

14

strane klijenata (consultant lobbysts), ali ne regulišu pitanje in-house lobista koji rade za poslodavca, tj. za određenu kompaniju (in-house lobbysts). Takvo rješenje je čudno s obzirom na to da u Australiji ima mnogo npr. rudarskih kompanija, mnogo ljudi radi sa vladom, a njihove aktivnosti nijesu zakonima regulisane.  N  a okruglom stolu ste istakli da je edukacija lobista izuzetno važna. I po ovom pitanju postoje različita mišljenja. Lobiranje je praktični posao i teoretisanje o ovoj temi ne može nikoga učiniti uspješnim lobistom. Udruženje čiji sam osnivač sprovodi poseban program za edukaciju lobista. AALEP je, u saradnji sa naučnicima iz oblasti politike, izradio sveobuhvatni sertifikovani Program za zastupnike javnih politika, s ciljem da profesionalnim zastupnicima javnih politika, ali i zaposlenima u Evropskom parlamentu pruži napredna znanja i vještine neophodne za efikasniji rad prilikom kreiranja politika, naročito u okviru Evropske unije. Program obuhvata pet modula koji traju ukupno šest mjeseci i podrazumijevaju 144 sati rada. Uslov je da kandidati imaju bachelor diplomu. Lično smatram da ako želite da budete lobista nije potrebno da imate sertifikat o obukama.. Ako ne posjedujete vještine, u ovom poslu nećete uspjeti. Lobista počinje tako što on sa navršenih 18 godina počinje da se interesuje za politički život, prati dešavanja na tu temu, prisustvuje debatama itd. Ipak ako me pitate o programu ALEEP-a, program postavlja nove, visoke standarde profesionalizma i odgovornosti za zastupnike javnih politika. Sertifikovani program se zasniva na aktivnom učešću i učenju, sa akcentom na interaktivni rad.


UAI

EDUKATIVNE AKTIVNOSTI Predstavnici Uprave za antikorupcijsku inicijativu nastavili su i u 2013. godini sprovođenje edukativnih aktivnosti za predstavnike državne uprave, lokalne samouprave, Skupštine Crne Gore, kao i za nosioce pravosudne funkcije. Teme obuka su se odnosile na borbu protiv korupcije i uspostavljanje i razvoj integriteta kako u državnoj upravi tako i lokalnim samoupravama. Seminar o problemu korupcije U okviru obuke pod nazivom „Borba protiv korupcije“, koju organizuje Uprava za kadrove, direktorka Uprave za antikorupcijsku inicijativu dr Vesna Ratković održala je predavanje kojem je prisustvovalo 30 službenika državne uprave, kao i 14 pripravnika iz Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem. Tom prilikom dr Ratković je upoznala polaznike sa međunarodnim konvencijama koje tretiraju korupciju kao važno globalno pitanje, negativnim posljedicama korupcije, načinima prijavljivanja ove negativne društvene pojave, zakonsko-institucionalnim antikorupcijskim okvirom u Crnoj Gori i strateškim dokumentima: Strategijom i Inoviranim Akcionim Planom za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Polaznicima obuke je podijeljen i info materijal iz kampanje „Ni centa za mito“. Integritet Predstavnici Uprave za antikorupcijsku inicijativu održali su tri predavanja na temu „Razvoj planova integriteta u državnoj upravi- izrada, usvajanje i sprovođenje“, u okviru posebne obuke o promociji i primjeni planova integriteta koju je organizovala Uprava za kadrove. Predavanjima je prisustvovalo oko 70 službenika državne uprave. Direktorka Uprave dr Vesna Ratković upoznala je

polaznike sa pojmom integriteta i ukazala na važnost integriteta u obavljanju službenih dužnosti. Govorila je o zakonskom i strateškom okviru koji se odnosi na uvođenje planova integriteta u Crnoj Gori, o međunarodnim standardima koji propisuju usvajanje tog antikorupcijskog mehanizma, kao i o međunarodnim iskustvima u primjeni planova integriteta. Kroz praktični rad, mr Mladen Tomović, samostalni savjetnik u Upravi za antikorupcijsku inicijativu, polaznici su upoznati i sa metodologijom izrade planova integriteta, utvrđivanjem, mjerenjem i rangiranjem oblasti rizičnih za pojavu korupcije, kao i monitoringom planova integriteta. Cilj obuke je upoznavanje državnih službenika o važnosti sprovođenja principa integriteta za efikasan i uspješan rad. Kroz obuku se stiču teorijska i praktična znanja o važnosti procjene rizika od korupcije i izradi i donošenju planova integriteta, kao jednom od preventivnih sredstava u borbi protiv korupcije. Policijska akademija: Korupcija – integritet – prijavljivanje Policijska akademija u Danilovgradu, u saradnji sa Upravom za antikorupcijsku inicijativu, organizovala je predavanje na temu„Korupcija – integritet – prijavljivanje“, kojem je prisustvovalo 27 službenika Uprave policije. Direktor Uprave za antikorupcijsku inicijativu dr Vesna Ratković govorila je o pojmu korupcije, negativnim posledicama te pojave i najčešćim krivičnim djelima sa elementima korupcije. Posebno je istakla važnost promocije i sprovođenja principa integriteta. Govorila je i o načinima prijav-

ljivanja korupcije, prikupljanju i obradi prijava u analitičke svrhe. Integritet u lokalnoj samoupravi Predstavnici Uprave za antikorupcijsku inicijativu održali su u Baru, Bijelom Polju i Podgorici seriju predavanja na temu„Razvoj planova integriteta u lokalnoj samoupravi –izrada, donošenje i sprovođenje“, na kojima je učestvovalo 44 službenika lokalnih samouprava u Crnoj Gori. Predavanja, koja se realizuju u kontinuitetu, organizovala je Uprava za kadrove u saradnji sa Zajednicom opština Crne Gore, u okviru Plana realizacije obuka za lokalnu samoupravu. Cilj pomenutih obuka je bio da se službenici lokalnih samouprava upoznaju sa značajem principa integriteta, ali i važnosti procjene rizika od korupcije i izradi i donošenju planova integriteta, kao jednom od preventivnih antikorupcijskih sredstava. Obuka o integritetu za nosioce pravosudnih funkcija Centar za edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija organizovao je u Bečićima, u saradnji sa Upravom za kadrove i uz podršku Kancelarije UNDP-a u Podgorici, Misije OEBSa u Podgorici i Ambasade Velike Britanije, dvodnevni seminar pod nazivom „Lični i institucionalni integritet i planovi integriteta”. Obuka, kojoj je prisustvovalo 20 nosilaca pravosudne funkcije i predstavnika državnih organa organizovana je u okviru Programa obuke nosilaca pravosudne funkcije o borbi protiv korupcije. Tom prilikom, direktorka Uprave za antikorupcijsku inicijativu dr Vesna Ratković održala je predavanje na temu „Lični i institucionalni integritet i planovi integriteta”. Polaznici obuke su se upoznali sa principom integriteta, planovima integriteta i značajem njihovog uspostavl-

15


UAI janja u prevenciji korupcije, kao i institucionalno-zakonskim okvirom i strateškim antikorupcijskim dokumentima u Crnoj Gori. Ostale teme na seminaru bile su: iskustvo u razvoju planova integriteta u Crnoj Gori; značaj kulture za moralitet i ličnu etiku; modeli korupcije i planovi integriteta; stvarni i prividni konflikt interesa i etičke posljedice; slabosti u istraživanju korupcije; protekcionizam, nepotizam i moralni izazovi u radu; granice između neetičkog ponašanja i korupcije. IPA 2010: Obuke za menadžere integriteta U cilju kvalitetne izrade i sprovođenja planova integriteta, Uprava za antikorupcijsku inicijativu je tokom aprila i juna 2013. godine, uz pomoć eksperta iz Federalne kancelarije za administraciju (BVA),

sprovela ukupno četiri dvodnevne obuke za menadžere integriteta za ukupno 75 predstavnika iz 52 crnogorskih institucija. Eksperti BVA su učesnike upoznali sa iskustvima njemačke administracije kada je u pitanju priprema i sprovođenje planova integriteta i analize rizika. Predstavnik UAI je, između ostalog, prezentirao Smjernice za izradu planova integriteta, kao i organizacione i normativne aktivnosti menadžera integriteta. Učesnicima je na praktičnom primjeru predstavljen način izrade plana integriteta. Obuke se sprovode u sklopu projekta IPA 2010„Podrška implementaciji antikorupcijske strategije i Akcionog plana”, čiji je glavni

Kampanja Uprave Carina Crne Gore Mr Ana Vuletić, Uprava Carina

16

Korupcija nije opcija

U cilju jačanja svijesti i podsticanja fizičkih i pravnih subjekata na prijavu koruptivnih radnji o kojima imaju saznanja, Uprava carina pokrenula je kampanju »Korupcija nije opcija«.  Posvećenost Uprave carina odlučnoj borbi protiv korupcije dobila je svoj puni izraz kroz niz konkretnih aktivnosti usmjerenih u tom pravcu. Donešen je i promovisan novi Etički kodeks carinskih službenika i namještenika, formiran je Etički odbor zadužen za praćenje i uspješnu implementaciju Kodeksa, imenovani su povjerenici za etiku u Carinarnicama. Takođe, organizovane su obuke za carinske službenike u svim Carinarnicama u Crnoj Gori, čime je završen i ciklus specifičnog Programa obuke Uprave carina, koji je usmjeren na jačanje integriteta carinskih službenika. Informacija o realizovanim aktivnostima Uprave carina Crne Gore po pitanju integriteta, etike i borbe protiv korupcije, nedavno je objav-

16

korisnik Uprava za antikorupcijsku inicijativu, kroz komponentu koja se odnosi na pripremu i implementaciju analize rizika od korupcije i planova integriteta u crnogorskim institucijama koje su najizloženije korupciji. U sklopu projekta će biti izrađen priručnik u kome će biti opisane radne procedure i data uputstva rad za lice koje obavlja poslove menadžera integriteta. Podsjećamo da su u skladu sa članom 68 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, državni organi dužni da donesu plan integriteta i imenuju državnog službenika odgovornog za pripremu i sprovođenje plana integriteta (menadžer integriteta). Shodno navedenoj obavezi, Ministarstvo pravde je, kao nadležni organ donijelo i objavilo Smjernice za izradu plana integriteta čija primjena se odnosi na državne organe.

ljena u sklopu “WCO Integrity Newsletter”. Model Uprave carina označen je kao primjer dobre prakse. Kampanja “Korupcija nije opcija” je korak dalje u odlučnoj borbi protiv korupcije. Cilj je jačanje svijesti fizičkih i pravnih subjekata o značaju njihovog aktivnog učešća i pružanja doprinosa na ovom polju. Kako bi mogućnost prijave bila dostupna svima, osim prijave na telefon Otvorene carinske linije, ličnom dostavom prijave na adresu Uprave carina i prijave emailom, otvorena je i mogućnost prijave popunjavanjem on-line obrasca. U sklopu kampanje, štampani su flajeri sa informacijama o načinima prijave korupcije, koji će biti distribuirani uz dnevnu štampu. Takođe, biće emitovan i televizijski spot. Imajući u  vidu  značaj  poslovnog okruženja u efikasnom antikoruptivnom djelovanju, u  saradnji sa Privrednom komorom, 08. jula 2013. godine, biće organizovan Okrugli sto “Korupcija nije opcija”.


Međunarodna saradnja Mirela Bakalbašić

Četvrto zasijedanje Grupe za ocjenu primjene Konvencije UN za borbu protiv korupcije

Crna Gora ponovo u ulozi države evaluatora Četvrto zasijedanje Grupe za ocjenu primjene Konvencije UN za borbu protiv korupcije (UNCAC) održano je od 27. do 31. maja 2013. godine u sjedištu UN-a u Beču. Delegaciju Crne Gore na sastanku činili su predstavnici Vrhovnog državnog tužilaštva i Uprave za antikorupcijsku inicijativu.

ija uoči ovog zasijedanja. Kao organ zadužen za koordinaciju i realizaciju aktivnosti koje proizilaze iz primjene UNCAC-a, UAI je tokom postupka evaluacije bila veza između evaluacionog tima i nadležnih domaćih organa, sa kojima je radila na obezbjeđivanju što potpunijih informacija stranim evaluatorima o zakonima i praksi kojima se u Crnoj Gori ispunjavaju standardi UNCAC-a.

Na ovom zasijedanju, Grupa je, između ostalog, razmatrala rezultate završenih postupaka evaluacije u proteklom polugodišnjem periodu, među kojima je i onaj za Crnu Goru.

Na ovom zasijedanju Grupe, razmatrani su i tematski izvještaji o opšten nivou implementacije UNCAC-a u pomenutim poglavljima u do sada evaluiranim državama ugovornicama, te o zajedničkim izazovima i potrebama za tehničkom pomoći. Nadalje, izvučene su države evaluatori za države ugovornice ranije određene za evaluaciju u četvrtoj godini (2013-2014) tekućeg, I ciklusa evaluacije. Žrijebom je odlučeno

Podsjećamo, sredinom februara ove godine, Vlada je potvrdila Sažeti prikaz izvještaja za Crnu Goru o primjeni poglavlja III (inkriminacija i sprovođenje zakona) i IV (međunarodna saradnja) UNCAC-a. Sažeti izvještaj preveden je na službene jezike UN-a i objavljen na stranicama UNODC-

da crnogorski predstavnici sa kolegama iz Lesota u narednoj godini ocijenjuju implementaciju predmetnih poglavlja UNCAC-a u Nigeriji. Te poslove, kao i u evaluaciji Republike Hrvatske (2010. i 2011. godine), obavljaće imenovani predstavnici VDT i UAI. S tim u vezi, tokom zasijedanja održan je i sastanak predstavnika Lesota, Nigerije, Crne Gore i UNODC-ija, na kojem su dogovorena tehnička pitanja evaluacije, kao što su jezik komunikacije, podjela poslova među državama evaluatorima, okvirni rokovi, te kanali i načini komunikacije. Pomenuti i drugi izvještaji razmatrani i usvojeni na sastanku Grupe postavljeni su na sljedećem linku: http://www.unodc.org/ unodc/en/treaties/CAC/IRG-session4.html

Dušan Drakić

Ratifikovan sporazum sa Međunarodnom Akademijom za borbu protiv korupcije (IACA) međunarodne organizacije. Potpisivanjem Osnivačkog akta o formiranju Akademije Crna Gora je dobila status zemlje osnivača Akademije.

Crna Gora je, septembra 2010. godine, potpisivanjem Sporazuma o uspostavljanju Međunarodne Akademije za borbu protiv korupcije, postala zvaničan član te IACA World Map

Greenland (Denmark)

UNITED STATES OF AMERICA

ICELAND

RUSSIAN FEDERATION

FINLAND

SWEDEN NORWAY

ESTONIA

RUSSIAN FEDERATION

LATVIA

CANADA

DENMARK

LITHUANIA RUS. FED.

BELARUS

POLAND

UNITED KINGDOM

IRELAND

NETHERLANDS

GERMANY

BELGIUM LUXEMBOURG

UKRAINE

CZECH REPUBLIC SLOVAKIA

LIECHTENSTEIN

FRANCE

HUNGARY

SWITZERLAND SLOVENIA

KAZAKHSTAN

REP. OF MOLDOVA

AUSTRIA

BOSNIA AND HERZEGOVINA

ITALY

SERBIA

MONTENEGRO

BULGARIA

Kosovo

UZBEKISTAN

GEORGIA

F. Y. R. OF MACEDONIA

HOLY SEE

ARMENIA

ALBANIA

SPAIN

KYRGYZSTAN AZERBAIJAN

GREECE

TURKMENISTAN

TURKEY

MALTA

ISLAMIC REPUBLIC OF IRAN

LEBANON ISRAEL JORDAN

IRAQ

KUWAIT

ALGERIA

LIBYA

EGYPT

PAKISTAN

NEPAL BHUTAN

BAHRAIN

Western Sahara

SAUDI ARABIA

INDIA

UNITED ARAB EMIRATES

OMAN

CUBA

HAITI

JAMAICA

BELIZE

DOMINICAN REPUBLIC

SAINT KITTS AND NEVIS

GUATEMALA

MALI

ANTIGUA AND BARBUDA

GAMBIA

GUINEA-BISSAU

TRINIDAD AND TOBAGO COSTA RICA

LIBERIA

GUYANA

THAILAND

YEMEN

ERITREA

FEDERATED STATES OF MICRONESIA

NIGERIA

GHANA CAMEROON

French Guiana (FRA)

SRI LANKA

MALDIVES

BRUNEI DARUSSALAM MALAYSIA

SOMALIA UGANDA

GABON

SINGAPORE

KENYA

CONGO DEMOCRATIC REPUBLIC OF THE CONGO

MALAYSIA

INDONESIA

NAURU

INDONESIA

RWANDA

KIRIBATI

INDONESIA BURUNDI

INDONESIA

UNITED REP. OF TANZANIA

PAPUA NEW GUINEA

SEYCHELLES INDONESIA

BRAZIL

PERU

MARSHALL ISLANDS

PALAU

ETHIOPIA

SOUTH SUDAN

CENTRAL AFRICAN REPUBLIC

EQUATORIAL GUINEA SAO TOME AND PRINCIPE

ECUADOR

PHILIPPINES

CAMBODIA

DJIBOUTI

BENIN

CÔTE D'IVOIRE

TOGO

SURINAME

COLOMBIA

SUDAN

BURKINA FASO

GUINEA SIERRA LEONE

PANAMA

VENEZUELA

CHAD

SENEGAL

SAINT LUCIA SAINT VINCENT AND BARBADOS THE GRENADINES GRENADA

NICARAGUA

Taiwan

VIET NAM LAO PEOPLE'S DEM. REP.

NIGER

CAPE VERDE

DOMINICA

HONDURAS EL SALVADOR

BANGLADESH

MYANMAR

MAURITANIA

KIRIBATI

JAPAN

REP. OF KOREA

CHINA AFGHANISTAN

QATAR

BAHAMAS

DEM. PEOPLE'S REP. OF KOREA

TAJIKISTAN

SYRIAN ARAB REPUBLIC

CYPRUS

TUNISIA

MOROCCO

MEXICO

MONGOLIA

ROMANIA

CROATIA

SAN MARINO

MONACO

ANDORRA

PORTUGAL

UNITED STATES OF AMERICA

TIMOR-LESTE

ANGOLA

TUVALU SOLOMON ISLANDS

COMOROS

MALAWI

ZAMBIA

SAMOA

MOZAMBIQUE VANUATU

BOLIVIA

FIJI

MADAGASCAR

ZIMBABWE NAMIBIA

MAURITIUS

BOTSWANA

TONGA

PARAGUAY

Akademija, sa sjedištem u Laksemburgu u blizini Beča, predstavlja jednu od najvećih inicijativa Ujedinjenih nacija u borbi protiv kriminala i ko-

rupcije. Njenim osnivanjem  prepoznata je važnost saradnje u naporima na globalnom i regionalnom nivou u cilju primjene Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije kao i drugih međunarodnih instrumenata. Trenutno je 66 zemalja pristupilo Sporazumu o uspostavljanju Međunarodne Akademije za borbu protiv korupcije, od kojih su 44 ratifikovale ovaj sporazum. Među njima je i Crna Gora, koja je maja 2013. godine u Skupštini usvojila Zakon o potvrđivanju osnivačkog sporazuma Međunarodne Akademije za borbu protiv korupcije – kao međunarodne organizacije, čime je i ratifikovala ovaj Sporazum.

AUSTRALIA SWAZILAND LESOTHO

SOUTH AFRICA URUGUAY

ARGENTINA CHILE

NEW ZEALAND

International Organizations: ō(3/2 ō,&03' ō,20 IA&$0HPEHUV Status as of 29 May 2013

The boundaries and names shown and the designations used on this map do not imply any official endorsement or acceptance by the International Anti-Corruption Academy (IACA). No official endorsement or acceptance is implied with regard to the legal status of any country, territory, city, or any area or its authorities, or with regard to the delimitation of frontiers or boundaries. This map was produced to the best of common knowledge. © IACA

17


OBJAVLJUJEMO GRECO: Trinaesti izvještaj o radu (2012. godina)

Tematski članak: LOBIRANJE I KORUPCIJA Usvojeno na 59. plenarnom zasijedanju GRECO-a (18-22. marta 2013.) Yves-Marie DOUBLET – Zamjenik direktora Generalnog sekretarijata Nacionalne skupštine Francuske Kada je riječ o procjeni proširenosti lobiranja, brojke govore same za sebe. Krajem oktobra 2012. g, u Zajedničkom registru predstavnika interesnih grupa Evropske komisije i EP bilo je upisano njih 5.431. U prosjeku, svaki registrovani predstavlja pet ljudi, što znači da je 27.000 lobista prihvatilo Kodeks ponašanja, kojima se propisuju njihove aktivnosti u Briselu. U američkom Kongresu, broj lobista je navodno 34.000. Pojam „lobi“ odnosi se na hodnike u Domovima parlamenta Velike Britanije, gdje su se u 19. vijeku predstavnici raznih grupa okupljali kako bi se susreli sa članovima parlamenta. Postojanje takvih kanala u anglosaksonskom svijetu je nesumnjivo priznanje važnosti civilnog društva i veliki doprinos procesu donošenja odluka. Alexis de Tocqueville pozivao se na ​​tiraniju većine kako bi ove grupe stekle legitimitet: „u aristokratskim državama, sekundarna tijela formiraju prirodna udruženja koja kontrolišu zlopotrebu vlasti.“ Praksa lobiranja je znatno pojačana u proteklih dvadeset godina. Vlade i izabrani predstavnici više ne mogu zanemarivati uticaj globalizacije na nacionalnu politiku, niti sakriti zdravstvene i ekološke aspekte brojnih kapitalnih projekata. Regulatorna proliferacija i nestabilno pravno okruženje poslužili su za podsticanje uticaja posredničkih grupa. U isto vrijeme, nezadovoljstvo građana izbornim procesom i relativni pad povjerenja javnosti u političke klase pomažu jačanje uloge lobiranja u javnim raspravama. U Evropi, sve veći uticaj evropskih institucija u odnosu na nacionalne organe, i konkurencija između država članica u afirmaciji njihovih interesa u širim politikama Zajednice pogoduju aktivnostima interesnih grupa. Takve grupe mogu štititi interese preduzeća

18

ili određenog privrednog sektora, u kom slučaju se lobiranje sprovodi direktno od strane zaposlenih u tim preduzećima ili preko posrednika, obično konzultantskih preduzeća. Ili njihove aktivnosti mogu imati oblik javnih događaja koje organizuju udruženja, nevladine organizacije, itd. U suštini, može se reći da postoje tri vrste lobiranja: profesionalno ili privredno lobiranje, „građansko“ lobiranje, koje praktikuju udruženja i nevladine organizacije, i praksa lobiranja za određene ideje, što rade think tank-ovi.

Izražavanje zabrinutosti zbog uloge interesnih grupa ne znači zalaganje za nepristupačne države u kojima se odluke donose u kulama od slonovače i gdje privredni subjekti i civilno društvo imaju zanemarivu ulogu. Kao što je navedeno u izvještaju o lobiranju u demokratskom društvu, sačinjenom 2009. g. za Parlamentarnu skupštinu Savjeta Evrope, „lobiranje koje se odvija u skladu sa jasnim, transparentnim pravilima je legitiman dio demokratskog sistema i jedan od načina da se građanima omogući da izraze svoju zabrinutost. Štoviše, lobiranje kao kanal za stručne i povratne informacije je korisno za informisano i uravnoteženo obavljanje javnih poslova“. Izazov je, međutim, dvostruk: prvo, osigurati da lobisti ne pretvore same donosioce odluka u lobiste, kada informacije koje im pružaju predstavljaju pod krinkom objektivnosti, a drugo, osigurati da afirmisanje određenih interesa nije u sukobu sa interesima zajednice u cjelini.

1. Postojeći propisi Istraživanje o zakonima o lobiranju u 32 države članice Savjeta Evrope pokazalo je da samo pet ima zakone koje regulišu lobiranje u parlamentu. Ovaj prilično mali broj ne treba da nas odvrati od činjenice da, međutim, postoje i etički kodeks, krivične sankcije i pravila sadržana u međunarodnim konvencijama. Bez obzira na njihovu pravnu formu, pravila koja uređuju lobiranje dosad su se uglavnom kretala u jednom od tri smjera: uvođenje u registar lobista, primjenu kodeksa ponašanja za lobiste i razvoj kodeksa ponašanja za državne funkcionere. 1.1. Uvođenje u registar Uvođenje u te registri je, od slučaja do slučaja, ili dobrovoljno ili obvezno. Pravila koja se primjenjuju na predstavnike interesnih grupa u Evropskoj komisiji i Parlamentu spadaju u prvu kategoriju. Od 23. juna 2011. g, od svih organizacija i samozaposlenih pojedinaca uključenih u„aktivnosti koje se sprovode s ciljem neposrednog ili posrednog uticaja na formulisanje ili sprovođenje politika i procese donošenja odluka u institucijama EU“ očekuje se da se registruju. Date aktivnosti uključuju kontakt sa članovima ili zvaničnicima EU institucija, pripremu, distribuciju i dostavljanje pisama, informativnog materijala ili dokumenata koji sadrže argumentacije i stavove, kao i organizovanje događaja, sastanaka ili promotivnih aktivnosti (u kancelarijama ili na drugim mjestima). Registrovane organizacije pružaju sve informacije sadržane u registru i isključivo su odgovorne za iste. Te organizacije moraju poštovati obaveze navedene u kodeksima ponašanja. Prilikom registracije, predstavnici interesnih grupa moraju navesti svoje područje interesa, kako bi mogli primati e-mail obavještenja o svim javnim konsultacijama koje pokrene Komisija u tim područjima. Komisija se obavezuje da


OBJAVLJUJEMO GRECO: Trinaesti izvještaj o radu (2012. godina) objavi sve priloge primljene u vezi sa tim konsultacijama. Kada je u pitanju Evropski parlament, posebni bedževi koji omogućavaju pristup zgradama Evropskog parlamenta izdaju se samo pojedincima koji predstavljaju, ili rade za organizacije iz djelokruga za koji su te organizacije ili pojedinci registrovani. Međutim, samom registracijom ne stiče se automatski pravo na bedž. Registar je dostupan na uvid javnosti. Pravni osnov za registar lobista registrovanih pri njemačkom Bundestagu je dodatak Pravilniku o radu Bundestaga koji je usvojen 1972. g. Isti obuhvata interesne grupe akreditovane za Bundestag i Saveznu vladu. U oktobru 2012, bilo je registrovano 2.100 takvih grupa. Registrovana lica mogu prisustvovati saslušanjima u parlamentarnim odborima i informacije koje se odnose na njih se objavljuju. Spisak uključuje profesionalne organizacije i sindikate, ali ne i nezavisne lobiste, preduzeća ili fondacije čiji je rad regulisan javnim pravom. Pokušaji da uvođenje u registar postane obavezno kroz zakonsku regulativu do sada su ostajali bez uspjeha. U Francuskoj, lobiranje u parlamentu je regulisano odlukama biroa za oba skupštinska doma. Predstavnici interesnih grupa koji djeluju u jednom ili drugom domu mogu unijeti svoja imena na javni spisak. Na spisku Nacionalne skupštine nalazi se 175 predstavnika, od kojih neki zastupaju više od jedne organizacije. O akreditaciji odlučuje biro, i kada je odobrena, ona njenom vlasniku daje pristup određenim odborima. Druga varijanta je da registracija bude obavezna. To je pristup koji je usvojen u Poljskoj, gdje je Zakonom o zakonodavnom i regulatornom lobiranju, postupak donošenja zakona otvoren za lobističke aktivnosti. Profesionalno lobiranje može obavljati preduzetnik ili fizičko lice koje nije preduzetnik, na osnovu ugovora, pod uslovom da su ta lica uvedena u registar koji vodi ministar nadležan za javnu upravu. Ovaj registar sadrži sljedeće podatke: naziv, sjedište i adresu preduzetnika koji je uključen u profesionalno lobiranje, ili ime,

GRECO : THIRTEENTH GENERAL ACTIVITY REPORT (2012)

Thematic article Lobbying and corruption

Adopted by GRECO 59 (18-22 March 2013)

lice ili tijelo koje se bavi lobiranjem. Svakih šest mjeseci registrovani lobisti su dužni podnijeti detaljne izvještaje o svojim aktivnostima, uključujući i procjene njihovih ukupnih troškova koji se odnose na lobiranje u tom periodu. U svim slučajevima nepoštovanja zakona pokreću se istrage. Oni moraju podnijeti zasebne prijave za svakog klijenta i prijaviti svoje prihode, ukoliko oni prelaze 3.000 USD za pojedinca i 10.000 USD za organizacije, u bilo kom kvartalu. Putovanja članova Kongresa mora odobriti Etička komisija, a bivši senatori moraju čekati dvije godine prije nego postanu registrovani lobisti.

For further information,

www.coe.int/greco www.coe.int

PREMS 80913

GRECO Secretariat Directorate General I - Human Rights and Rule of Law Council of Europe F-67075 Strasbourg Cedex Tel.: + 33 (0)3 88 41 30 43 Fax: + 33 (0)3 88 41 27 05

prezime i adresu fizičkog lica, koje nije preduzetnik uključen u profesionalno lobiranje, i - u slučaju preduzetnika koji su uključeni u profesionalno lobiranje - identifikacioni broj iz nacionalnog registra poslovanja i trgovine ili broj iz registra privredne djelatnosti. Registar je dostupan na uvid javnosti, i informacije koje se u njemu nalaze se objavljuju u državnom informativnom biltenu. Ti propisi, međutim, ne primjenjuju se na pojedinačne poslanike ili senatore, koji nijesu u obavezi da prijavljuju kontakte koje su možda imali sa lobistima. Kanada ima zakon o lobiranju koji se primjenjuje u odnosu na oba doma parlamenta i saveznu vladu od 1985. g. Taj zakon zauzima stav da je slobodan pristup državnim institucijama u javnom interesu, i da je lobiranje legitimna aktivnost. Dvije vrste lobista se moraju registrovati: lobisti konsultanti, koji lobiraju u ime svojih klijenata, i„domaći“ („in-house“) lobisti, koji su zapošljeni u preduzećima ili neprofitnim organizacijama. Registar održava nezavisni predstavnik parlamenta, koji imenuju oba doma parlamenta na period od sedam godina. Valja pomenuti i američko zakonodavstvo koje definiše lobistu kao bilo koje

1.2. Principi kodeksa ponašanja koji se primjenjuju na lobiste Osim postupka registracije, lobisti takođe mogu biti obavezni da poštuju kodeks ponašanja, kojim se utvrđuju razni principi. Predstavnici interesnih grupa u EP, na primjer, moraju navesti interese koje predstavljaju u kontaktima sa članovima EP, njihovim saradnicima ili zvaničnicima EP. U Evropskom parlamentu, nepoštovanje kodeksa ponašanja može dovesti do oduzimanja propusnica. 1.3. Kodeksi ponašanja za državne funkcionere Kada je riječ o ovoj vrsti propisa, neke države su zahtjevnije od drugih. U Velikoj Britaniji, u„Smjernicama za državne službenike“ navodi se da je neprihvatljivo dostaviti povjerljive ili povlašćene informacije, ili pomagati lobisti obezbjeđivanjem povlašćenog pristupa članu vlade. Shodno ovom kodeksu, prihvatanje previše gostoprimstva od istog izvora je zabranjeno, osim kada je u pitanju veliki javni interes; poklone koji bi mogli staviti primaoca u obavezu prema davaocu ne bi trebalo prihvatati, a zaposleni su dužni obavijestiti svoje nadređene o svim kontakatima koje imaju sa lobista. Oni se takođe ohrabruju da konsultuju svoje nadređene kada nijesi sigurni kako ispravno postupiti. Što se tiče zakonodavnih organa, propisi koji

19


OBJAVLJUJEMO GRECO: Trinaesti izvještaj o radu (2012. godina) se primjenjuju u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope su vrijedna pomena. Dva dijela kodeksa ponašanja za članove Bundestaga, koja su dodatak Poslovnika, posebno su važna: odredbe o donacijama i sukobu interesa. Svaka donacija članu Bundestaga u iznosu većem od 5.000 EUR u kalendarskoj godini mora biti prijavljena predsjedniku Bundestaga, zajedno sa imenom i adresom donatora i ukupnom vrijednošću. Svaku donaciju u iznosu većem od 10.000 EUR u kalendarskoj godini, u vidu jedne ili više donacija iz istog izvora, predsjednik mora javno objelodaniti, uključujući podatke o njenom vrijednošću i donatoru. Svaki član Bundestaga, koji profesionalno ili u zamjenu za naknadu, radi na pitanju o kojemu se raspravlja u parlamentarnom odboru, mora, ako je on ili ona član tog odbora, otkriti sve interese koje on ili ona može imati u toj oblasti prije razmatranja tog pitanja na Odboru. U Velikoj Britaniji, svaki od dva doma parlamenta ima kodeks ponašanja kojima se propisuju načela koja je utvrdio Odbor za standarde u javnom životu, naime „nesebičnost“, „integritet“, „objektivnost“, „odgovornost“, „otvorenost“, “poštenje“ i „vođstvo“. Svi pokloni poslanika moraju biti registrovani ukoliko njihova vrijednost prelazi određeni prag. Kodeks ponašanja usvojen 4. oktobra 2012. g. od strane Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope takđe pruža referentni okvir za svoje članove. 2. Izgledi za poboljšanje postojećih propisa Ove različite odredbe koje uvode veću transparentnost u proces donošenja odluka važne su jer se ne možemo osloniti samo na represivne mjere. Moguće korumpirane odnose između lobista i donosilaca odluka uvijek je teško dokazati, a način na koji se korupcija definiše u krivčnim zakonima može da varira. Na primjer, član 12. Krivičnopravne konvencije o korupciji Savjeta Evrope, koji se tiče trgovine uticajem, ukazuje da je aktivni oblik trgovine uticajem u mnogočemu sličan davanju mita, i da pasivni oblik trgovine uticajem

20

Kao što ste već upoznati, Crna Gora prolazi kroz III GRECO evaluaciju koja se odnosi na transparentnost finansiranja političkih partija i inkriminacije. Na 58. GRECO zasijedanju, decembra 2012. godine, razmatran je i usvojen Izvještaj o usaglašenosti za Crnu Goru u okviru III evaluacije, i zaključeno da je od ukupno 14 preporuka upućenih Crnoj Gori, 10 zadovoljavajuće primijenjeno. Prema proceduri GRECO-a, u odnosu na preostale četiri djelimično primijenjene preporuke iz Izvještaja, Crna Gora će podnijeti dodatni izvještaj o njihovom sprovođenju do 30. juna 2014. godine.

ima sličnosti sa primanjem mita. Dok je više od tri četvrtine država članica Savjeta Evrope utvrdilo krivično djelo trgovine uticajem, jedan dio nije. Primanje mita je čin u kojem lice koje obavlja određenu javnu funkciju zahtijeva ili primi donaciju, ponudu ili obećanje, poklon ili druge koristi za sebe ili za drugu osobu, u zamjenu za obavljanje ili suzdržavanje od obavljanja radnje koja pada direktno ili indirektno u okviru svojih službenih dužnosti. Međutim, klasifikovati određeno ponašanje kao „krivično“ ne mora nužno da riješi problem: javni funkcioner takođe treba da ima stvarno ovlašćenje za donošenja odluka, a krivično djelo ne smije imati rok zastare. Ponekad se, takođe, samo zloupotreba uticaja od strane domaćih funkcionera klasifikuje kao krivično djelo i zakonodavstvo se namjerno uzdržava od sankcionisanja takve zloupotrebe od strane inostranih javnih funkcionera, kako bi se izbjeglo narušavanje konkuretnosti sa državljanima država koje nemaju ekvivalentno krivično djelo. S tim u vezi, član 12. Krivičnopravne konvencije o korupciji Savjeta Evrope (ETS 173) takođe obuhvata

Dodatno, Sekretarijat GRECO-a je u svom planu rada za narednu godinu, naveo da će u Crnoj Gori, u toku 2014. godine, istovremeno sa završetkom III runde evaluacije otpočeti sa IV evaluacijom tokom koje će Evaluacioni tim GRECO-a posjetiti Crnu Goru, u cilju analize njenog zakonodavstva kad je u pitanju prevencija korupcije kod članova Skupštine, sudija i tužilaca. Nakon posjete tim eksperata će sačiniti nacrt evaluacionog izvještaja i definisati preporuke u cilju usklađivanja crnogorskih propisa sa standardima Savjeta Evrope u predmetnim oblastima.

trgovinu uticajem koja uključuje strane javne funkcionere i članove stranih javnih skupština (ali na koje država ugovornica ima pravo da stavi rezervu). Uvođenje etičkih načela koji obezbjeđuju transparentnost u odnosima između lobista i donosilaca odluka, kao i pravila za nadzor od strane država članica Savjeta Evrope je jedna od komponenti IV kruga ocjenjivanja GRECO-a, koji je počeo 2012. g, a fokusira se na usko povezanu temu sukob interesa. Svojstven ovim propisima je koncept prema kojem etika lobiranja nije samo pitanje savjesti pojedinca, već ima implikacije na zajednicu u cjelini. Za jačanje transparentnosti lobističkih aktivnosti interesnih grupa potrebno je i da preduzeća razviju isti mentalitet i da sama usvoje kodekse dobrog poslovanja. Dva istaknuta primjera nejasnoća u postojećim propisima su status advokatskih kancelarija i problem sponzorstva događaja. Advokatske kancelarije i konsultantske firme navode potrebu za zaštitom povjerljivosti klijenta i žele ad hoc status, kao odstupanje od redovnih propisa koja uređuju aktivnosti interesnih grupa. Još jedno pitanje koje bi trebalo ispitati je pravni tretman sponzorstva događaja, rastući fenomen koji ima potencijala za stvaranje sukoba interesa. Regulisanje sukoba interesa je suštinski obezbjeđivanje da donosioci odluka koje su od javnog interesa ne budu pod uticajem svojih ličnih interesa. Svrha regulisanja lobiranja je da se spriječi da donosioci odluka


OBJAVLJUJEMO GRECO: Trinaesti izvještaj o radu (2012. godina) koje su od javnog interesa budu pod uticajem trećih strana. Sudeći prema malom broju osuđujućih presuda za primanje mita, trgovinu uticajem i protivpravnog pribavljanja koristi, režimi koji se oslanjaju isključivo na krivičnopravne mjere, iako veoma bitne, imaju ograničenja. Isto tako, ma koja količina preventivne legislative neće spriječiti da do pojedinačnih

kontakata dođe, neslužbeno. Međutim, demokratija bi imala koristi od obavezne registracije interesnih grupa, kao i kodeksa ponašanja i za lobiste i javne funkcionere. Takva transparentnost bi dovela do objavljivanja informacija, čime bi se podstakli argumenti i na taj način generisala rasprava u kojoj bi donosioci odluka djelovati kao arbitri. Druge oblasti u kojima postoji

Sastanak u NATO sjedištu u Briselu

potreba za regulacijom su sponzorstva i nadzor prelaska iz javnog u privatni sektor. Sve su to pitanja koja će vjerovatno biti u fokusu IV kruga evaluacije GRECO-a, a čime se više nego opravdava odluka GRECO-a da istraži ovu temu. Cjelokupan tekst Trinaestog izvještaja GRECO nalazi se na stranici: http://www. coe.int/greco

Međunarodna saradnja

Uloga žena u borbi protiv korupcije Direktorka Uprave za antikorupcijsku inicijativu, dr Vesna Ratković je učestvovala na sastanku koji je, pod nazivom „Uloga žena u borbi protiv korupcije i promociji dobre prakse u sektoru odbrane i bezbjednosti“, održan 7. i 8. marta 2013. godine u NATO sjedištu u Briselu, Belgija. Sastanak je organizovao Direktorat NATOa za integraciju, partnerstvo i saradnju u cilju podrške NATO-a Rezoluciji br 1325 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o ženama, miru i sigurnosti, kao i izgradnji sistema dobrog upravljanja i borbi protiv korupcije. Sastanak je pružio platformu za rješavanje izazova s kojima se suočavaju države članice i partneri u cilju jačanja sistema dobrog upravljanja, promovisanja principa integriteta, transparentnosti i odgovornosti, sa posebnim osvrtom na ulogu koju mogu odigrati žene u razvoju dobre prakse prilikom upravljanja ljudskim i financijskim resursima, uklju;uju’i i borrbu

protiv korupcije. U fokusu sastanka, na kojem je prisustvovalo više od 70 stručnjaka iz 31 države članice NATO-a i partnerskih zemalja, je bio Program izgradnje integriteta, suzbijanje korupcije i bolja uključenost pitanja rodne ravnopravnosti u Programu. U skladu sa zaključcima sa sastanka, aktivnosti vezani za obrazovanje i trening u okviru Programa, biće unaprijeđene, pored ostalog i aktivnostima koji će uključivati žene oficire, programom obuke trenera i uspostavljanjem ženskog stručnog tima za izgradnju interiteta, u cilju obuke i izrade analiza u ovoj oblasti. Eksperti za pitanja roda i izgradnju integriteta raspravljali su o ulozi žena u smanjenju rizika od korupcije i promovisanju dobre prakse u sektoru odbrane i bezbjednost pri NATO sjedištu. “Kada usvajamo strategije i mehanizme za suzbijanje korupcije mo-

ramo uzeti u obzir razliku među polovima i analizirati kako korupcija utiče na muškarce i žene”, rekao je Specijalni Predstavnik za žene, mir i bezbjednost pri Generalnom Sekretarijatu NATO-a Mari Skåre. Od 2007. godine, NATO i partneri zajednički rade na jačanju dobrog upravljanja u sektoru odbrane i bezbjednosti kroz Program izgradnje integriteta, kao i primjenu Rezolucije 1325 o ženama, miru i bezbjednosti Savjeta za bezbjednost Ujedinjenih nacija. Učesnici su saglasni u stavu da je malo žena-lidera na ključnim strateškim pozicijama, uključujući naoružane snage i uopšte odbranu. “Žene bi trebalo da imaju veću ulogu u borbi protiv korupcije i promovisanju dobrih praksi, naročito kroz podizanje javne svijesti o uticaju korupcije u sektoru odbrane i bezbjednosti”, preporučila je predstavnica Transparency International iz Letonije g-đa Inese Voika. Takođe, Upravi za antikorupcijsku inicijativu je proslijeđen Upitnik koji obuhvata pitanja o sprovođenju UN Rezolucije 1325 u Crnoj Gori, na koji je Uprava odgovorila i proslijedila NATO Direktoratu za integraciju, partnerstvo i saradnju. Prilikom izrade odgovora korišćeni su podaci predstavljeni u Planu aktivnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava za postizanje rodne ravnopravnosti 2013-2017, koji je Vlada Crne Gore usvojila početkom ove godine.

21


Međunarodna saradnja Sastanak Grupe za praćenje Istanbulskog AP za borbu protiv korupcije i sastanak Rukovodeće grupe Mreže za borbu protiv korupcije u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji (ACN) je, pod nazivom „Jačanje političke volje za borbu protiv korupcije u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji“,  održan na visokom nivou kako bi se dalo na važnosti usvajanju Programa rada ACN-a za period 2012-2015. g, i kako bi se istovremeno promovisala podrška ACN zemalja u sprovođenju antikorupcijskih reformi. Tom prilikom usvojena je Izjava koju prenosimo u cjelosti.

IZJAVA Mi, ministri, rukovodioci antikorupcijskih agencija i drugih visokih zvaničnika država članica Mreže za borbu protiv korupcije u istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji, kao i drugi učesnici sastanka na visokom nivou pod nazivom”Jačanje političke volje za borbu protiv korupcije u istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji”, organizovanom od strane Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) 10. decembra 2012. godine u Parizu,

Ističući da vlade i drugi akteri u borbi protiv korupcije treba da preduzmu praktične mjere, uključujući i mjere za sprečavanje korupcije u javnoj upravi i privatnom sektoru, za procesuiranje zločina vezanih za korupciju, edukaciju i uključivanje društva, Konstatujući da međunarodni standardi uspostavljeni UNCAC-om, OECD Konvencijom za suzbijanje podmićivanja stranih državnih funkcionera u međunarodnim poslovnim transakcijama, Krivično-pravnom konvencijom Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije i drugim međunarodnim instrumentima propisuju pravac vladama za efikasnu borbu protiv korupcije,

Priznajući da korupcija onemogućava održivi ekonomski rast i društveni razvoj, prijeti stabilnosti i sigurnosti naših zemalja, nagriza demokratske institucije i podriva povjerenje javnosti Potvrđujući da međunarodna saradu državnim institucijama, nja, uzajamno učenje i evaluacija država Pohvalivši značajne napore uložene koja se sprovodi kroz mehanizam od strane naših vlada zajedno s civilnim ocjene sprovođenja UNCAC-a, OECD i privatnim sektorom i međunarodnim Radnu grupu protiv podmićivanja organizacijama u cilju smanjenja nivoa (WGB) i GRECO-a osnažuje nacionalne korupcije i poboljšanja javnog i korpo- antikorupcijske napore, rativnog upravljanja, Uvjereni da regionalne antikorupciPriznajući, međutim, da korupcija u jske inicijative poput OECD Mreže za mnogim zemljama u istočnoj Europi i borbu protiv korupcije u istočnoj EvCentralnoj Aziji ostaje ozbiljan izazov, ropi i središnjoj Aziji (ACN) osiguravaju i da je potrebno uložiti dodatni napor efikasne mehanizme za regionalni kako bi se postigao napredak u borbi dijalog i međusobnu podršku u razprotiv korupcije, voju i sprovođenju antikorupcijskih

22

reformi, za promovisanje srovođenja međunarodnih standarda i razmjene dobre prakse na regionalnom nivou, Pozivajući se na svoje opredjeljenje za jačanjem borbe protiv korupcije oličeno u Izjavi o dobrom upravljanju i borbi protiv korupcije iz Astane usvojene, pod pokroviteljstvom Mreže za borbu protiv korupcije u istočnoj Evropi i središnjoj Aziji, u Kazahstanu 2009. godine, Saglasni da borba protiv korupcije i dalje bude jedan od naših prioriteta obavezujemo se na dalje jačanje naših napora na: 1. Sprovođenju snažne antikorupcijske politike, osiguravanju vjerodostojnog i transparentnog praćenja i izvještavanja o napretku u njegovom sprovođenju i uključivanju civilnog društva u ovom procesu na smislen način; 2. Usvajanju antikorupcijskog zakonodavstva u potpunom skladu sa međunarodnim standardima kako bi obezbijedili sistemu za sprovođenje zakona moderno zakonodavstvo neophodno za djelotvornu borbu protiv korupcije; 3. Izgradnju kapaciteta tijela za sprovođenje zakona i krivično


Međunarodna saradnja pravo za otkrivanje, istragu i procesuiranje korupcije koristeći moderne istražne radnje kao što su finansijske istrage, i osigurati integritet tih tijela u cilju povećanja povjerenja javnosti u njih;

političkog pritiska, osigurati obrazovanje i druge javne službe; zapošljavanje i promociju baziranu sprovođenje ciljanih pregleda u na zaslugama, usvajanje etičkih tim sektorima i na temelju takvih pravila, usvojanje i sprovođenje analiza sprovoditi djelotvorne andjelotvornih propisa o sukobu intikorupcijske mjere; teresa i prijavi imovine, promovisati izvještavanje o korupciji i zaštiti lica 11. Sudjelovati u dijalogu sa poslovnom 4. Sprovođenju antikorupcijskog zasektorom, nevladinim organizacikoja prijavljuju korupciju; konodavstva i osigurati kako bi se jama i medijima u cilju prevencije korumpirano ponašanje efikasno 8. Donijeti djelotvorno zakonodavstvo korupcije, raditi sa javnim i privatkažnjavalo putem srazmjernih i nim kompanijama i poslovnim o slobodnom pristupu informaciodvraćajućih sankcija bez obzira jama, osigurati proaktivno objavudruženjima na podizanju nivoa na politički, ekonomski ili socijalni ljivanje i najveći mogući pristup svijesti o rizicima korupcije, te ih status osobe koja je počinila kainformacijama od javnog interesa; podržati u njihovim nastojanjima znena djela; osigurati transparentnost inforda promovišu unutrašnju kontrolu, macija o vlasništvu nad ograničenim etiku i programe usklađivanja i kole5. Jačanje integriteta pravosuđa i mogućnostima za skrivanje dobiti ktivnu akciju protiv korupcije; izgradnju kapaciteta sudova za od korupcije; donošenje presuda u slučajevima Podrška sprovođenju trećeg kruga korupcije bez pristrasnosti, koristeći 9. Osigurati nezavisnost javnih in- monitoringa Istanbulskog akcionog savremeno antikorupcijsko zakonostitucija za finansijsku kontrolu plana protiv korupcije, razvoju davstvo; i reviziju, ojačati njihove kapac- međudržavnih tematskih evaluacija itete kako bi prepoznale i preven- o prevenciji korupcije i promovisanju 6. Sprovesti zakonodavne i instituciontivno djelovale na korupciju, te integriteta u javnoj upravi i poslovnom alne mjere za prevenciju korupcije poboljšale saradnju sa institucijama sektoru, i dalje uzajamno učenje o borbi u politici, osigurati transparentza sprovođenje zakona; protiv korupcije među praktičarima iz nost finansiranja političkih partija institucija za sprovođenja zakona ACN i izbornih kampanja, te uvećati in- 10. Osigurati transparentnost i integ- zemalja s ciljem praktične primjene tegritet kod izabranih ili političkih ritet u sektorima s visokim rizikom UNCAC standarda u regionu; javnih funkcionera; od korupcije, kao što su javne nabavke, budžet, poreske i carinske Pozivamo zemlje učesnice, zemlje do7. Spriječiti korupciju u javnoj upuprave, državne inspekcije, izda- natore i međunarodne organizacije da ravi, zaštititi profesionalne javne vanje dozvola i odobrenja, javno podrže Mrežu za borbu protiv korupcije službenike od nepotrebnog u istočnoj Evropi i središnjoj Aziji i druge inicijative za dobro upravljanje i borbu ISPRAVKA: U biltenu br. 14, u tekstu Studijska posjeta Slovačkoj na strani protiv korupcije u istočnoj Evropi i Cen16, umjesto teksta u drugom pasusu: tralnoj Aziji u promociji sprovođenja odredbi UNCAC-a. U tom cilju, od „Polaznici studijske posjete posjetili su Ured Vlade Republike Slovačke za važnosti je osigurati efikasnu koordiborbu protiv korupcije. To je državni organ koji se bavi prevencijom korupcije naciju nacionalnih antikorupcijskih i u sastavu je Ministarstva pravde“. napora, u skladu s Busan deklaracijom treba da stoji: o djelotvornosti pomoći. „Polaznici studijske posjete posjetili su Ured Vlade Republike Slovačke, cenTekst Izjave na engleskom jeziku možete tralni organ državne uprave Republike Slovačke. Ured obavlja zadatke vezano preuzeti sa linka: http://www.oecd.org/ za stručne, organizacione i tehničke aspekte rada slovačke Vlade i njenih corruption/acn/2012anticorruptionne savjetodavnih tijela. U okviru Ureda funkcioniše Sekcija za kontrolu i borbu tworkhighlevelmeetingandsteeringgr protiv korupcije kao organ za prevenciju korupcije. Sekcija blisko sarađuje oupmeeting.htm sa drugim državnim institucijama uključenim u borbu protiv korupcije“.

23


Rimski trg 46 81000 Podgorica Tel: 020 234 396 Fax: 020 234 082 e-mail: aci@daci.gov.me web:www.antikorupcija.me


Bilten antikorupcija broj 15