Issuu on Google+

ISSN 1800-8712

ANTI KORUPCIJA Bilten Uprave za antikorupcijsku inicijativu (UAI) , april 2011. godine

Broj 9

1


SADRŽAJ:

Novi izazovi...................................................................................................................................................................................................................3 Bolje poznavanje rada Uprave.............................................................................................................................................................................6 Nastavljen trend povećanja broja prijava...................................................................................................................................................9 Spremni da prijave korupciju.............................................................................................................................................................................10 Uskoro sporazum o saradnji..............................................................................................................................................................................12 Predavanje na Policijskoj akademiji.................................................................................................................................................................13 Novi zakon u skladu sa evropskim standardima.......................................................................................................................................15 Zajedno protiv korupcije.....................................................................................................................................................................................17 Efikasnom kontrolom protiv korupcije.........................................................................................................................................................18

IZDAVAČ: Uprava za antikorupcijsku

WEB:

ISSN 1800-8712

ANTI KORUPCIJA Bilten Uprave za antikorupcijsku inicijativu (UAI) , april 2011. godine

www.antikorupcija.me

Broj 9

E-MAIL:

inicijativu

aci@daci.gov.me

ZA IZDAVAČA:

ADRESA:

Dr Vesna Ratković, direktor

Rimski trg 46 Podgorica

UREDNIK: Goran Durutović

1

TIRAŽ: 1. 000 primjeraka

2

DIZAJN: Baroom Baroom d. o. o


10 GODINA UPRAVE ZA ANTIKORUPCIJSKU INICIJATIVU

Dr Vesna Ratković, direktor

NOVI IZAZOVI Uprava za antikorupcijsku inicijativu (UAI) je prvi specijalizovani, preventivni organ Vlade Crne Gore za borbu protiv korupcije. Osnovana je Uredbom o osnivanju Agencije za antikorupcijsku inicijativu početkom 2001. godine. U skladu sa Strategijom upravne reforme Crne Gore 2002-2009. g, koju je Vlada Crne Gore usvojila u martu 2003. godine, osnovana je Uprava za antikorupcijsku inicijativu, koja je do sada zadržala preventivne aktivnosti u borbi protiv korupcije. Donošenjem Vladinih strateških dokumenata za borbu protiv korupcije, Programa 2005-2009. godine i Akcionog Plana za njegovo sprovođenje od 2006. godine, glavne aktivnosti na koje je UAI obavezana bile su: implementiranje međunarodnih standarda, kroz analizu usklađenosti zakonodavstva i implementiranje Deklaracije o 10 zajedničkih mjera. Inoviranim AP 2008. godine za sprovođenje Programa, UAI dobija nove nadležnosti u sklopu prevencije i edukacije, kroz organizovanje javnih kampanja i predavanja, ali i kroz sprovođenja istraživanja o korupciji. Takođe, istaknuta je neophodnost jačanja kapaciteta UAI, te značajnom povećanju broja zaposlenih (sa 6 na 17 zaposlenih po odluci Vlade). Od uspostavljanja Nacionalne komisije (NK) za praćenje AP za sprovođenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala u februara 2007. godine, direktor UAI je bio član NK, a predstavnici UAI bili su članovi radne grupe za pripremu izvještaja za NK. Prilikom izrade novih strateških dokumenata (2010-2014), direktor UAI je bio rukovodilac međuresorske Radne grupe, a druga dva predstavnika UAI član i sekretar. U novom sazivu Nacionalne komisije, direktor UAI je član, a predstavnik UAI je sekretar NK. Nadležnost UAI je poslednji put proširena i precizirana dopunom člana 26. Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave (”Sl. list Crne Gore”, Broj, 7/11) januara 2011. godine, a u vezi sa poslovima saradnje sa državnim organima u postupku po prijavama korupcije koje Uprava dobija od građana i drugih subjekata. Pored navedenih nadležnosti, aktivnosti UAI su: propagandno-preventivno djelovanje, podizanje nivoa javne svijesti o problemu korupcije putem kampanja, predavanja, okruglih stolova za opštu i stručnu javnost; sprovođenje istraživanja o obimu, pojavnim oblicima, uzrocima i mehanizmima nastanka korupcije; saradnja sa državnim organima, nevladinim i privatnim sektorom kroz zajedničko propagandno-preventivno djelovanje, kreiranjem i sprovođenjem intenzivnih javnih kampanja i edukacijom; predlaganje Vladi zaključivanja i primjene evropskih i drugih antikorupcijskih međunarodnih standarda i instrumenata, kao i praćenje primjene preporuka Grupe zemalja za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO); koordinacija aktivnosti koje proizilaze iz primjene Konvencije UN protiv korupcije (kroz pripremu prijedloga izmjena važećeg zakonodavstva u skladu sa rezultatima Analize o usklađenosti sa odredbama Konvencije UN-a protiv korupcije, te preduzimanje konkretnih mjera u cilju što potpunije implementacije Konvencije); na regionalnom nivou koordinira aktivnosti koje proizilaze iz članstva u Regionalnoj antikorupcijskoj inicijativi (RAI). Sadašnja nadležnost UAI podrazumijeva i intenzivnu saradnju sa brojnim drugim međunarodnim tijelima i organizacijama koje se bave pitanjima korupcije (UNODC; UNDP, OECD; OSCE; UNDP- Regionalni Centar Bratislava, EPAC, IACA i dr.). Usvajanjem Strategije za borbu protiv korupcije (2010-2014. g.) i pratećeg Akcionog plana (AP 2010-2012. g.), nadležnosti UAI su proširene time što su joj stavljene u dužnost aktivnosti Sekretarijata Nacionalne Komisije za praćenje primjene Strategije, koje podrazumijevaju: koordinaciju u prikupljanju i analizi izvještaja više od 90 obveznika izvještavanja, sačinjavanje Nacrta izvještaja za NK, kroz sakupljanje pojedinačnih izvještaja obveznika izvještavanja, kao i njihovu kvantitativnu i kvalitativnu obradu. 3


Sada važeća strateška dokumenta predviđaju da UAI dobije nove nadležnosti već tokom 2011. godine kroz primjenu zakonskih odredbi o principu integriteta u javnoj upravi i Zakona o lobiranju, koji će biti usvojeni tokom ove godine. Na potrebu ojačavanja koordinacijske uloge UAI ukazano je i u preporukama koje su proizašle iz IPA 2007 i koje su uzete u obzir kod definisanja aktivnosti UAI u navedenim strateškim dokumentima. Takođe i izvještaji o napretku EK govore o potrebi da UAI preuzme vodeću ulogu u koordinaciji i analitici preventivnih aktivnosti u borbi protiv korupcije. Iz navedenog se može zaključiti da je UAI od osnivanja bila posvećena isključivo preventivnim antikorupcijskim aktivnostima, koje nijesu uvijek vidljive i atraktivne kao one koje se tiču sprovođenja antikorupcijskih zakona tj. represivne antikorupcijske mjere. Ipak, implementacija, koordinacija i nadzor antikorupcijskih politika, kao i unaprijeđenje i razmijena saznanja o prevenciji protiv korupcije predstavljaju ne manje značajne aktivnosti usmjerene na efikasno suzbijanje korupcije, koje su prepoznate u svim međunarodnim dokumentima i praksi evropskih država. Što se tiče ostalih antikorupcijskih tijela u Crnoj Gori (preventivnih i represivnih), njihovo osnivanje je započelo osnivanjem UAI i trajalo je do 2005. godine, tako da se može reći da Crna Gora ima zaokružen institucionalni antikorupcijski okvir kojeg treba, u sklopu ukupnih reformi državne uprave, preispitati i koncipirati na novim osnovama. Polazeći od postojećeg antikorupcijskog okvira u Crnoj Gori, izdvajaju se dva tipična preventivna organa za borbu protiv korupcije, UAI i Komisija za sprječavanje sukoba interesa. UAI je Vladin organ čija je nadležnost definisana Uredbom i strateškim dokumentima donijetim od strane Vlade. Komisija za sprječavanje sukoba interesa je osnovana Zakonom i svoj izvještaj podnosi Skupštini Crne Gore. Preporuke EK, Grupe zemalja za borbu protiv korupcije GRECO i drugih relevantnih međunarodnih tijela, u vezi sa radom Komisije, već duže vremena insistiraju na povećanju njene kontrolne funkcije i potrebi efikasnijeg sankcionisanja kršenja odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Što se tiče UAI, zahtijevi uglavnom idu u pravcu jačanja njene uloge koordinatora i analize antikorupcijskih aktivnosti. Tokom 10 godina rada UAI, može se vidjeti da su njene nadležnosti stalno proširivane, te da glavni zahtjev za dalje proširivanje nadležnosti ide ka tome da UAI bude centralni i koordinirajući organ za preventivne aktivnosti, kao i za analizu aktivnosti koje proizilaze iz sprovođenja strateških dokumenata za borbu protiv korupcije. Tokom ove godine, nadležnosti UAI treba da budu proširene u dijelu sprovođenja odredbi o principu integriteta u javnoj upravi i odredaba zakona o lobiranju. Nadzor nad zakonitošću i efikasnošću rada UAI sada sprovodi Ministarstvo finansija. Uzimajući u obzir sve navedeno, prilikom donošenja II Strategije i AP, između ostalog je razmotrena i pozicija UAI unutar postojećeg institucionalnog antikorupcijskog okvira u Crnoj Gori. Tom prilikom je zauzet stav da UAI tokom sprovođenja AP (2010-2012. g), treba da nastavi sa radom, uz obavljanje novih nadležnosti Sekretarijata NK i poslova u vezi sa sprovođenjem odredbi o principu integriteta u javnoj upravi i lobiranju, te da u značajnoj mjeri unaprijedi svoje administrativne i stručne kapacitete, kako bi sredinom 2012. godine bila spremna da bude reformisana u neki od oblika samostalnih i nezavisnih antikorupcijskih tijela koji postoje u regionu (npr. Slovenija i Srbija). U susret realizaciji ovakvog rješenja u AP (2010-2012. g.) za UAI je predviđen cijeli niz aktivnosti (npr. mjere 26, 37, 45, 47, 49, 50 i dr.). Takođe, u cilju unapređenja administrativnih i stručnih kapaciteta, napori UAI su podržani sa dva projekta stranih donatora: „Projekat osnaživanja internih kapaciteta UAI“, koji je uspješno započeo septembra 2010. godine (Norveška Vlada uz podršku UNDP) i IPA 2010, koja treba da započne septembra 2011. godine, za podršku u sprovođenju principa integriteta u javnoj upravi, aktivnostima na primjeni odredaba o lobiranju i spriječavanju konflikta interesa. Sagledavajući sadašnje nadležnosti dva preventivna antikorupcijska tijela i buduće projekcije za eventualno objedinjavanje UAI i Komisije, smatramo da je moguće objediniti njihove nadležnosti, pri čemu treba imati u vidu različitost akata na kojima su osnovani. Pretpostavka je da bi novi organ trebalo da bude zasnovan na zakonu, gdje svakako treba uzeti u obzir i vrijeme sačinjavanja teksta zakona i procedure za njegovo donošenje, kao i pojačanu opterećenost oba organa u ispunjavanju svojih obaveza tokom 2011. godine. Polazeći od uporedno pravnih iskustava iz regiona i nekih država članica EU koje većinom imaju antikorupcijska tijela sa preventivnim, kontrolnim ili represivnim nadležnostima, smatramo da je najbolja opcija da Crna Gora ima samostalni i nezavisni antikorupcijski organ prema standardima iz članova 5. i 6. Konvencije UN-a protiv korupcije, što podrazumijeva funkcionalnu nezavisnost, u smislu adekvatnog finansiranja i obuke i specijalizacije kadrova.

4


Antikorupcijski organi i tijela u Crnoj Gori VLADA Uprava za antikorupcijsku inicijativu Osnovana januara2001 god Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma Osnovana septembra 2003

Direkcija za javne nabavke Osnovana 2006

Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki Osnovana jula 2006

Uprava carina Odjeljenje za unutrašnju kontrolu Uprave carina Osnovano septembra 2003

.0

0GHC NMI BPS

SKUPŠTINA

)MPS GQRMPG ?JGÐQC

Komisija za sprječavanje sukoba interesa Osnovana jula 2004

Ð.ML GÐM@?

2-/

%J?TL IMPS BPSơR

.PCB QRSBC IMPS ?LRGI

Državna revizorska institucija Osnovana aprila 2004 Uprava policije Odjeljenje za organizovani kriminal i korupciju Osnovano januara 2007

SUDOVI Viši sud-Podgorica Specijalno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Osnovano 2008

Viši sud-Bijelo Polje

Ombudsman Osnovan jula 2003

TUŽILAŠTVO Vrhovno državno tužilaštvo

Specijalno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Osnovano 2008

Specijalno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Osnovano 2008

5


Ponovljeno ispitivanje javnog mnjenja ”Svijest javnosti o korupciji i upoznatost sa radom UAI”

Marina Mićunović, samostalni savjetnik

BOLJE POZNAVANJE RADA UPRAVE Uprava za antikorupcijsku inicijativu u okviru svojih preventivnih nadležnosti, već dvije godine zaredom sprovodi istraživanja o obimu, pojavnim oblicima, uzrocima i mehanizmima nastanka korupcije, kao i ispitivanja javnog mnjenja kako bi se ocijenila svijest javnosti o korupciji i njen odnos prema ovoj negativnoj pojavi. U cilju praćenja trendova i rezultata u ovoj oblasti UAI je ponovila ispitavanje javnog mnjenja „Svijest javnosti o korupciji i upoznatost sa radom Uprave za antikorupcijsku inicijativu“ u januaru 2011. godine, a dobijeni rezultati u poređenju sa prethodnim dobijenim godinu dana ranije, predstavljaju jasan pokazatelj i vodič za usmjeravanje antikorupcijskih aktivnosti, kako UAI-a tako i ostalih organa koji se na preventivan ili represivan način bore protiv ove pojave. Cilj navedenog istraživanja je da se utvrdi upoznatost javnosti sa radom Uprave za antikorupcijsku inicijativu, najčešći način informisanja o UAI, povjerenje građana u UAI, da se ocijeni prisustvo korupcije u pojedinim oblastima po mišljenju građana, analizira upoznatost sa načinima prijavljivanja Da li ste čuli za Upravu za antikorupcijsku inicijativu? korupcije, koliko su građani informisani o problemu korupcije, kao i da se ocijene dosadašnji napori nadležnih institucija u borbi protiv korupcije. Rezultati istraživanja su pokazali da u odnosu na prethodnu 2009. godinu, upoznatost sa aktivnostima kao i sa samom Upravom za antikorupcijsku inicijativu ostala je na približno istom nivou, dok je svijest građana o tome kojoj vrsti institucije Uprava pripada veća u odnosu na prošlu godinu. Blizu 69,4% građana prepoznaje Upravu kao državni organ.

Molimo Vas, navedite aktivnosti Uprave za antikorupcijsku inicijativu?

6

Šta je Uprava za antikorupcijsku inicijativu?


U 2010. godini kao i u 2009. godini javno mnjene u najvećem broju slučajeva (79.3%) do informacija o UAI dolazi putem televizije, a skoro svaki drugi ispitanik smatra da su kampanje Uprave ohrabrile građane u suprostavljanju korupciji. Javnost najčešće prepoznaje kampanje: “Širom otvori oči - prijavi korupciju” i “Prijavi korupciju-ostalo je naša odgovornost”.

Gdje ste prvi put čuli za Upravu za antikorupcijsku inicijativu?

Da li ste čuli za neku od sljedećih javnih kampanja Uprave za anktikorupcijsku inicijativu?

Što se tiče povjerenja građana u rad Uprave za antikorupcijsku inicijativu, većina građana (63.5%) ima povjerenje u njen rad, dok bi polovina ispitanika bila spremna da prijavi korupciju Upravi za antikorupcijsku inicijativu. Rezultati takođe pokazuju da je glavni razlog zbog kojeg građani ne bi prijavili korupciju nedostatak povjerenja da će nadležni organi postupiti po prijavi.

Da li biste prijavili slučaj korupcije Upravi za antikorupcijsku inicijativu?

Koji su glavni razlozi zbog kojih ne biste prijavili korupciju?

7


Prilikom ocjene prisustva korupcije rezultati istraživanja pokazuju da je došlo do pozitivne promjene u mišljenju ispitanika po ovom pitanju (30.9% da je došlo do smanjenja, a 10.9% do povećanja korupcije). Takođe, u najvećem broju slučajeva ispitanicima nijesu upućivani zahtjevi za davanjem mita, niti su ga sami nudili, ali je za razliku od prethodne godine u 2010. godini povećan broj građana koji su prijavili da im je upućivan zahtjev za davanjem mita i da su nudili mito. Rezultati su se ponovili kada je u pitanju oblast u kojoj je najčešće prepoznata korupcija, a to je zdravstvo, dok kao najvažniji uzrok korupcije građani navode niska primanja zaposlenih u institucijama na državnom i lokalnom nivou. Da li ste nekada prilikom ostvarivanja svojih prava kod državnih/ organa lokalne samouprave bili uslovljeni od bilo kog službenika za davanjem mita?

U kojim oblastima/institucijama je korupcija najzastupljenija?

Što se tiče upoznatosti građana o načinima prijavljivanja korupcije, građani su se o njima najviše informisali putem TV-a, a znatno manje posredstvom ostalih sredstava informisanja, dok kao način prijavljivanja najviše im odgovara prijavljivanje slučajeva korupcije preko telefona ili direktnim kontaktom. Ispitanici prepoznaju Upravu za antikorupcijsku inicijativu i Upravu policije kao institucije kojima se može prijaviti korupcija putem pošte, telefona, faxa ili e-mail-a, a takođe ove institucije uz tužilaštvo su prepoznate kao one kojima bi ispitanici prijavili korupciju tj. u koje imaju najviše povjerenja. U odnosu na 2009. godinu, značajno se povećao broj ispitanika koji bi korupciju prijavili tužilaštvu. Da li ste upoznati na koje sve načine možete prijaviti korupciju?

U slučaju prijave korupcije, kome biste se obratili, odnosno u koga biste imali povjerenja?

Građani su u okviru ovog istraživanja ocjenjivali i dosadašnje napore u Crnoj Gori kada je u pitanju borba protiv korupcije, koji se u 52.4% slučajeva ocjenjuju kao pozitivni, a od nadležnih institucija u narednom periodu očekuje se povećanje broja pravosnažnih presuda i prijavljenih slučajeva u vezi sa korupcijom. Imajući u vidu rezultate ovog istraživanja Uprava za antikorupcijsku inicijativu će nastaviti sa dosadašnjim aktivnostima edukacije i prevencije sa ciljem podizanja nivoa javne svijesti o štetnosti korupcije, kao i sa informisanjem javnosti o načinima prijave korupcije nadležnim organima, kako bi se građani dodatno ohrabrili u suprostavljanju ovoj pojavi. 88


REZULTATI PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI UPRAVE

Dalibor Šaban, samostalni savjetnik

NASTAVLJEN TREND POVEĆANJA BROJA PRIJAVA Preventivne aktivnosti, kao što su npr. kampanje koje realizuje Uprava za antikorupcijsku inicijativu imaju pozitivne rezultate kada je u pitanju rast broja prijava o sumnjama u postojanje korupcije koje ovaj organ dobija od građana. U periodu 1. januar – 29. mart 2011. godine Uprava za antikorupcijsku inicijativu primila je ukupno 41 prijavu o sumnji u postojanje koruptivnih radnji. Od ukupnog broja prijava Uprava je 33 prijave proslijedila nadležnim organima na dalje postupanje, dok je u osam slučajeva dat pravni savjet. Prijave su se odnosile na oblasti zdravstva (9), državne uprave (8), lokalne samouprave (7), pravosuđa (6), prosvjete (4), privrede (2), , turizma (3), privatnog sektora (1) i nevladinog sektora (1). Broj prijava u ovom periodu je povećan u odnosu na isti period prošle godine, kada je Uprava primila ukupno 32 prijave o sumnji u postojanje korupcije. Ovo nagovještava da će i u 2011. godini biti nastavljen trend povećanja broja prijava koje dobija UAI. Podsjećam da je u 2010. godini UAI primila 140 prijava o sumnji u postojanje koruptivnih radnji, dok je u 2009. godini taj broj bio 98. UAI je u toku 2008. godine primila ukupno 42 prijave, a tokom 2007. godine Upravi je dostavljeno 40 prijava o sumnji u postojanje korupcije. Građanima koji žele da prijave korupciju data je mogućnost da to urade anonimno ili da se predstave. U 2010. godini je 56 lica željelo da ostane anonimno, a 84 lica nije krilo identitet tokom prijave korupcije. Uprava za antikorupcijsku inicijativu je 2006. godine uspostavila otvorenu telefonsku liniju posredstvom koje građani i druga zaintesovana lica mogu prijaviti korupciju. Osim telefonom Upravi je moguće prijaviti korupciju i poštom, mailom, faksom, on line ili dolaskom u prostorije Uprave. Načine na koje građani mogu prijaviti korupciju nadležnim organima Uprava je u prošloj godini promovisala kroz kampanje „Širom otvori oči-prijavi korupciju“ i „Izbriši virus-prijavi korupciju“.

9


REZULTATI ANKETIRANJA STUDENATA U ZIMSKOM SEMESTRU AKADEMSKE 2010/2011. GODINE

Natalija Kostić, samostalni savjetnik

SPREMNI DA PRIJAVE KORUPCIJU I tokom ove akademske školske godine Uprava za antikorupcijsku inicijativu posebnu pažnju je posvetila edukaciji studentske populacije. Uprava je u okviru kampanje “Izbriši virus – prijavi korupciju” u saradnji sa Centrom za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) održala više predavanja na temu korupcije studentima crnogorskih fakulteta: Pravnog fakulteta Univerziteta “Mediteran”; Fakulteta za poslovni menadžment Bar, Montenegro Bussines School-a Univerziteta “Mediteran”; Fakulteta za državne i evropske studije, Poljoprivrednog fakulteta, Fakulteta političkih nauka; Pravnog fakulteta, Fakulteta za pomorstvo u Kotoru i Prirodno – matematičkog fakulteta. Ovim predavanjima prisustvovalo je 278 studenata. Tokom predavanja anketirano je 98 studenata Fakulteta političkih nauka, Pravnog fakulteta i Fakulteta za pomorstvo, a u ovom broju Biltena predstavljamo ključne stavove uočene tokom analize odgovora studenata na pitanja o korupciji. Na pitanje šta je najvažnije za rješavanje korupcije u našem društvu ispitani studenti su dali niz raznovrsnih odgovora. U najvećem broju slučajeva, studenti smatraju da je za uspješno suzbijanje korupcije bitno uticati na svijest građana da je to ozbiljan društveni problem, koji višestruko šteti pojedincima i društvu. Veliki broj studenata smatra da je neophodno uvesti adekvatne sisteme zaštite lica koja prijavljuju sumnje u postojanje koruptivnih djela. Dok jedan broj ispitanih smatra da je za poboljšanje opšte situacije u društvu po pitanju korupcije potrebno postojanje relevantnih institucionalno-zakonodavnih rješenja, drugi smatraju da je za to potrebno samo postojanje jake volje da se poštuju postojeći zakoni i druge propisane mjere koje regulišu oblast borbe protiv korupcije. Primjetni su i stavovi da se moraju uspostaviti adekvatne, obično strožije kaznene mjere za počinioce koruptivnih djela, ali i da u pojedinim djelatnostima moraju biti ojačane mjere monitoringa. Takođe, kao uspješan način borbe protiv korupcije studenti navode i mjere edukacije kadrova u državnom i nevladinom sektoru i građana o pravima i obavezama koje imaju na profesionalnom i ličnom planu. Što se tiče primjerenosti zakona počinjenim koruptivnim djelima 54 odsto ispitanika smatra da su antikorupcijski zakoni u nekim slučajevima primjereni, dok u drugim ne daju adekvatna rješenja. Takođe, iako 34 odsto ispitanih smatra da se zakoni koji regulišu borbu protiv korupcije u većini primjenjuju ili umjereno primjenjuju, 40 odsto ima stav da se antikorupcijski zakoni ne sprovode na isti način u svakoj situaciji, a 23 odsto da se zakoni umjereno ne primjenjuju ili uopšte ne primjenjuju. Zakoni koji regulišu borbu protiv korupcije počeli su da se primjenjuju:

10


Ogromna većina, 85 odsto ispitanih studenata, ne bi učestvovala u koruptivnom djelu i smatra da takvo djelo treba prijaviti. Ohrabruje činjenica da bi 65 odsto ispitanih studenata koruptivno djelo prijavilo Upravi za antikorupcijsku inicijativu. Ako na to dodamo i broj onih koji takvo povjerenje imaju u rad Uprave policije, dobija se veliki procenat onih koji vjeruju u rad državnog sistema i mehanizme koje taj sistem ima (87 odsto). Kada bi bilo u saznanju da je u oblasti obrazovanja učinjeno koruptivno djelo 34 odsto ispitanika svoje povjerenje bi dalo UAI. Sve navedeno pokazuje da antikorupcijske aktivnosti Uprave za antikorupcijsku inicijativu na planu prevencije korupcije imaju efekta i da stvaraju njen imidž kao institucije od povjerenja. Kome biste prijavili koruptivno djelo?

! Takođe, veliki broj ispitanih (82 odsto) vjeruje u zaštitu koju zakonska regulativa pruža licima koja se odluče da prijave korupciju. Ipak, 54 odsto ispitanika i pored toga što misli da su lica koja prijavljuju korupciju zaštićena zakonom, ne vjeruje u pravedno sankcionisanje počinilaca krivičnih djela sa elementima korupcije. Mišljenje o zakonskoj zaštiti prilikom prijave koruptivnog djela:

! Najefikasniji način borbe protiv korupcije najveći broj studenata (67 odsto) vidi kroz sprovođenje stalnih aktivnosti provjera i kontrola, kao i kroz omogućavanje dostupnosti informacijama. Čak 82 odsto ispitanika smatra da bi bolja upoznatost javnosti sa problemom korupcije dala doprinos u borbi protiv te negativne pojave. Rezultati ankete pokazuju da ova grupa studenata prepoznaje i vrednuje doprinose u suzbijanju korupcije u našem društvu na svim nivoima. Međutim, iako studenti u velikoj mjeri prepoznaju ovu problematiku i osnovne društvene tokove koji se tiču njenog suzbijanja, osnovni zaključak koji proizilazi iz sagledavanja njihovih odgovora je da nijesu do kraja upoznati sa postojećim institucionalnozakonodavnim rješenjima, postignutim rezultatima, kao i konkretnim pravima i obavezama građana po pitanju korupcije i borbe protiv ove pojave. Više o rezultatima ankete saznajte na sajtu UAI www.antikorupcija.me 11


POSJETA AUSTRIJSKOJ FEDERALNOJ KANCELARIJI BORBU PROTIV KORUPCIJE

Goran Durutović, samostalni savjetnik

USKORO SPORAZUM O SARADNJI Projekat pod nazivom „Unaprjeđenje strateških kapaciteta Uprave za antikorupcijsku inicijativu” sprovodi se od septembra 2010. godine iz paketa bilateralne pomoći Vlade Kraljevine Norveške, a realizuje se uz stručnu podršku Kancelarije UNDP u Podgorici. Cilj projekta je da unaprijeđenjem administrativnih kapaciteta Uprava za antikorupcijsku inicijativu efikasno i kvalitetno odgovori obavezama koje se odnose na sprovođenje istraživanja, pružanja stručne i administrativne podrške Nacionalnoj Komisiji i preuzimanju centralne uloge u prijemu i analizi informacija svih prijava korupcije. Projekat, između ostalog, predviđa i studijske posjete predstavnika Uprave drugim antikorupcijskim institucijama. Tako je direktorka Uprave za antikorupcijsku inicijativu dr Vesna Ratković boravila je u studijskoj posjeti austrijskoj Federalnoj Kancelariji za borbu protiv korupcije (Federal Bureau of Anti - Corruption, BAK) u Beču od 21. do 25. februara 2011. godine. Posjeta Federalnoj Kancelariji bila je od velikog značaja za Upravu zbog jačanja svojih kapaciteta i bilateralnih odnosa i neophodne razmjene iskustava u borbi protiv korupcije na preventivnom planu. Istovremeno, posjeta јe bila i prilika da se zaposleni u BAK-u upoznaju sa sa aktivnostima, ciljevima i rezultatima Uprave za antikorupciјsku iniciјativu. Takođe, iskustva BAK-a biće od koristi i prilikom izrade predloga za izmjenu antikorupcijskog institucionalnog okvira u Crnoj Gori, što je planirano za 2011. godinu. Tokom posjete, dogovoreno je skoro potpisivanje Memoranduma o saradnji između austrijske Federalne kancelarije i crnogorske Uprave za antikorupcijsku inicijativu, s obzirom na to da obje institucije imaju preventivne nadležnosti. Uprava je već pripremila i dostavila BAK-u nacrt Sporazuma. Takođe, predstavnici BAK-a će biti pozvani da prezentuju nadležnost te institucije na seminaru koji će u maju biti održan u Crnoj Gori. Austrijska Federalna Kancelarija za borbu protiv korupcije, kao odjeljenje Ministarstva unutrašnjih poslova, uživa veliki ugled u međunarodnim antikorupcijskim institucijama i uključena je u brojne aktivnosti. Pod predsjedavanjem BAK-a djeluje neformalna mreža Evropskih partnera za borbu protiv korupcije (EPAC), čiji su članovi predstavnici nacionalnih službi za kontrolu rada policije i antikorupcijskih agencija država članica Evropske unije i Savjeta Evrope. Pod pokroviteljstvom BAK-a se svake godine održava Međunarodna ljetnja škola za borbu protiv korupcije (IACSS), na kojoj su učestvovali predstavnici iz Crne Gore, a BAK je takođe imao važnu ulogu u osnivanju prve međunarodne Akademije za borbu protiv korupcije sa sjedištem u Beču. I Crna Gora je, u septembru 2010. godine, potpisala Sporazum o uspostavljanju međunarodne Akademije za borbu protiv korupcije i postala zvaničan član te međunarodne organizacije. BAK ima četiri pristupa u antikorupcijskom djelovanju, a to su: prevenciјa (analize fenomena korupciјe, razvoј preventivnih mjera), edukacija (kroz prenos informaciјa i edukativne kampanje), sprovođenje zakona (bezbjednosna policiјa i istrage kriminalističke policiјe) i saradnja (sa domaćim i međunarodnim instituciјama u borbi protiv korupciјe i u razmjeni dobre prakse).

12


NASTAVLJENA ANTIKORUPCIJSKA PREDAVANJA NA VISOKOŠKOLSKIM USTANOVAMA

PREDAVANJE NA POLICIJSKOJ AKADEMIJI Uprava za antikorupcijsku inicijativu i u ovoj godini nastavlja sa antikorupcijskim edukativniom aktivnostima na visokoobrazovnim institucijama. Predstavnici Uprave i Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) održali su zajedničko antikorupcijsko predavanje za studente Policijske akademije u Danilovgradu. Direktorka Uprave dr Vesna Ratković upoznala je studente akademije sa pojmom korupcije i njenim oblicima, kao i osnovnim principima funkcionisanja antikorupcijskog institucionalno-zakonodavnog okvira u Crnoj Gori. Takođe, dr Ratković je studentima ukazala na značaj edukativnih aktivnosti u borbi protiv korupcije, kao i na potrebu ličnog angažovanja u suprotstavljanja nepravilnostima koje se karakterišu kao koruptivne. Predstavnica CRNVO Marina Vuković studentima je predstavila ulogu civilnog društva u borbi protiv korupcije. Govorila je načinima saradnje nevladinog i državnog sektora u suzbijanju korupcije i ukazala na važnost jačanja građanske samoinicijative u borbi protiv te pojave. Predavanju je prisustvovalo 50 polaznika Policijske akademije. Takođe, polaznicima je podijeljen i informativni antikorupcijski materijal.

Nemanja Vujošević: „Ovo je jedan od osnovnih i glavnih načina da se razvije svijest građana o štetnosti korupcije, kao i o tome kako da zaštite svoja prava, kako da prijave korupciju i kako da se ta pojava na najefikasniji način suzbije. Mislim da je ovo predavanje bilo kratko i da bi trebalo biti više ovakvih predavanja… Mislim da bi ovo trebalo da se organizuje u puno više časova i da se posveti više vremena ovoj materiji, jer je izuzetno kompleksna… Glavni način da se nešto suzbije su, u stvari, ove preventivne kampanje, jer se represivne metode primjenjuju tek kad se nešto desi, a onda je kasno. Mislim da preventivne aktivnosti nose jedan veći procenat u suzbijanju korupcije, dakle razvijanja svijesti kod ljudi...“ Nemanja Vujošević

13


Arsenije Miketić: „Moj stav povodom ove vrste preventivnih aktivnosti je taj da se razvija svijest kod građana, tj. kod nas mladih da treba prijaviti djela korupcije kao što su primanje i davanje mita, zloupotreba službenih položaja i ostalo. Kao što sam i rekao, mi mladi smo pokretači svega uz razne nevladine organizacije i državne institucije koje će pojačati kontrolu u državnim organima i prijaviti svaku nepravilnost. Moj stav oko ovih radionica je sasvim pozitivan i mislim da se njima može doprinijeti u borbi protiv korupcije.“

Arsenije Miketić:

Dražen Sošić: „Moj stav povodom ovakvih edukativnih aktivnosti je vrlo pozitivan. Treba da se više ovakvih stvari održava u raznim javnim službama, čak i u nekim drugim organizacijama zato što je ovo vrlo kvalitetno u cilju podizanja nivoa svijesti o ovoj djelatnosti. Većina građana čak nije ni upoznata koji su sve to primjeri korupcije koji postoje u društvu. Mislim da građani treba da budu što više upućeni, da se organizuju neke javne debate na televiziji, da se podigne taj edukativni karakter kod građana. Veoma je dobro predstavljeno šta je glavni predmet korupcije, zbog čega najčešće dolazi do korupcije i kod nas kao mladih sjutra radnika policije vrlo je važno da znamo šta nas čeka, sa čim sve možemo da se susretnemo i vrlo je važno da znamo da odgovorimo na takve provokacije, na takav vid korupcije koji može da se javi…“

Dražen Sošić

Tokom predavanja, studenti Policijske akademije su popunili anonimni upitnik koje je pripremila UAI, sa pitanjima koja se tiču korupcije kao negativne društvene pojave. Anketiranjem je obuhvaćeno 46 polaznika. Prema rezultatima ankete, ogromna većina (čak 91 odsto) ispitanika ne bi učestvovala u koruptivnom djelu i smatra da takvo djelo treba prijaviti. Takođe, u najvećem broju slučajeva, ova grupa ispitanih smatra da je za uspješno rješavanje problema korupcije prvenstveno bitno različitim edukativnim aktivnostima uticati na svijest građana da je korupcija ozbiljan društveni problem, koji značajno šteti pojedincima i društvu. Od nadležnih institucija preventivnog karaktera prvenstveno očekuju da utiču na razvijanje svijesti mlađe populacije o potrebi suprotstavljanja koruptivnim nepravilnostima. Takođe, smatraju da je neophodno stalno informisati građane o mogućim načinima prijave korupcije, ali i podsticati društveno odgovorno ponašanje građana kada je u pitanju učešće u koruptivnim djelima i njihovo prijavljivanje. 14


AKTIVNOSTI DIREKCIJE ZA JAVNE NABAVKE U SUZBIJANJU KORUPCIJE

NOVI ZAKON U SKLADU SA EVROPSKIM STANDARDIMA

Direkcija za javne nabavke obezbjeđuje uslove za ekonomičnu, efikasnu i transparentnu upotrebu javnih sredstava i stvaranja konkurentnih i ravnopravnih uslova za sve ponuđače. Nadležnosti Direkcije za javne nabavke regulisane su Zakonom o javnim nabavkama i Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave. Kada je u pitanju borba protiv korupcije, prema važećim propisima Direkcija se prevashodno bavi preventivnim radnjama. U cilju veće dostupnosti Direkcije građanima, otvorena je telefonska linija 020 245 798 posredstvom koje se građani mogu obratiti ovlašćenom službeniku radi prijave korupcije, dobijanja informacija i pravnih savjeta. Ukoliko stranka želi da bude anonimna, u tom slučaju se u pismenoj formi sačinjava izvještaj o obavljenom razgovoru i stranka upućuje na tužilaštvo ili Državnu revizorsku instituciju ili na drugi nadležni organ za postupanje.

15


Polazeći od značaja transparentnosti postupka javnih nabavki, Direkcija je objavila brošure „Kako korupcija kvari proces javnih nabavki“ i „Praktično uputstvo o načinu prijavljivanja nepravilnosti u postupku javnih nabavki“. S tim u vezi posredstvom telefona 020 245 798 građani mogu Direkciji prijavljivati svaku vrstu nepravilnosti tj. moguću korupciju i konflikt interesa. Tako su u 2010. godini Direkciji podnijete prijave na 101 postupak javnih nabavki. Od toga, 26 prijava se odnosilo na postupke male vrijednosti tzv. šoping metode i jedna na pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje. Zakon o javnim nabavkama sadrži antikorupcijska pravila u odredbi člana 13 i konflikt interesa u članu 14. Ta rješenja odgovaraju rješenjima koja sadrže evropske direktive. I za antikorupciju i za konflikt interesa prijave najčešće idu u pravcu da određani službenici za javne nabavke i članovi tenderske komisije mogu da prilagode tendersku dokumentaciju za tačno određenog tj. željenog ponuđača ili da otvore pristigle ponude i prije nego što se zvanično pristupi otvaranju ponuda po javnom pozivu i da na taj način upoznaju i pripreme potencijalnog favorizovanog ponuđača. U tom slučaju službenik mora disciplinski i krivično da odgovara. Za takvu radnju, koju Direkcija dobije u procesu prijave od npr. nvo ili ako se uoči nepravilnost po službenoj dužnosti, Direkcija pokreće postupak, prije svega prema Državnoj revizorskoj inistituciji, ako se radi o kršenju principa javnih nabavki. Takođe Direkcija može reagovati i prema državnom tužilaštvu, višim ili osnovnim sudovima. Ukoliko Direkcija primi prijavu eventualnog koruptivnog ponašanja, to objavljuje na svojoj internet stranici na kojoj su takođe dostupne i informacije o tome koji su osnovni problemi na koje se žale građani, odnosno učesnici u postupku javnih nabavki. U prilog tome ide podatak iz Izvještaja o istraživanju kapaciteta i integriteta državne uprave u Crnoj Gori (u dijelu koji se odnosi na službenike državne uprave) koji je 2010. godine sproveo IPSOS PULS za potrebe Uprave za antikorupcijsku inicijativu, da je čak 99% ispitanika (ukupna ciljna populacija) čulo za Direkciju za javne nabavke, tj. zna da Direkcija za javne nabavke postoji, za razliku od 2007-2008.godine kada je taj procenat bio mnogo manji. Od tih 99% ispitanika koji znaju za Direkciju čak 60% ispitanika zaposlenih u državnoj upravi smatra da je aktivnost Direkcije za javne nabavke u borbi protiv korupcije transparentna, a čak 46% ispitanika smatra da je Direkcija za javne nabavke uspješna u borbi protiv korupcije. Direkcija za javne nabavke je shodno svom ovlašćenju da „učestvuje u pripremi zakona, podzakonskih akata i drugih propisa o javnim nabavkama“, a u skladu sa čl. 17 Zakona o javnim nabavkama u saradnji sa Komisijiom za kontrolu 16

postupka javnih nabavki i Ministarstvom finansija izradila Nacrt Zakona o javnim nabavkama, koji je objavila na svom sajtu, a čije se usvajenje očekuje u prvom kvartalu tekuće godine. Nacrt Zakona će uvažiti preporuke, izvještaje i direktive EU. Direkcija za javne nabavke je učestvovala i u izradi Akcionog plana za sprovođenje Strategije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala za period 2010- 2012. godine. U cilju što efikasnije realizacije mjera iz Akcionog plana Direkcija je uradila Nacrt Etičkog kodeksa odnosno, Vodič za upoznavanje sa etičkim pravilima, kodeksima uopšte i pravilima etike u javnim nabavkama. Direkcija je tokom prethodne godine održala više konferencija za štampu ne temu „Kako spriječiti korupciju u javnim nabavkama“, urađeni su flajeri, bilo je više televizijskih gostovanja direktora Direkcije. U cilju unapređenja razmjene informacija i podataka i nastavka dosadašnje uspješne saradnje na planu prijavljivanja i otkrivanja krivičnih djela sa elementima korupcije Direkcija za javne nabavke je decembra .2010. godine zaključila Sporazum o saradnji sa Upravom za antikorupcijsku inicijativu. Direkcija za javne nabavke se, takođe, uključila i u program obuke pod nazivom „Primanje i procesuiranje prijava i zaštita lica koja prijavljuju korupciju“ za zaposlene koji su uključeni u primanje i procesuiranje prijava o korupciji. Direkcija je u periodu maj-septembar 2010 godine, organizovala obuku za oblast javnih nabavki u Podgorici, Baru, Bijelom Polju i Budvi, koje su bile izuzetno posjećene i uspješne. U okviru kampanje „Širom otvori oči – prijavi korupciju“ koju je organizovala Uprava za antikorupcijsku inicijativu, svi službenici Direkcije su dobili postere, biltene i drugi materijal iz kampanje koji je postavljen na oglasnoj tabli Direkcije za javne nabavke.


Potpisani Sporazumi o saradnji Goran Durutovic, samostalni savjetnik

ZAJEDNO PROTIV KORUPCIJE Uprava za antikorupcijsku inicijativu potpisala je Sporazume o saradnji sa Privredne komore Crne Gore i Direkcijom za javne nabavke. Sporazum sa Privrednom komorom predviđa saradnju dvije institucije u oblasti preventivnog djelovanja u borbi protiv korupcije u privatnom sektoru, kao što je: sprovođenje zajedničkih anketa o korupciji, edukaciju– programe stručnog usavršavanja, izradu studija, analiza i projekata. Osim navedenog, Uprava za antikorupcijsku inicijativu i Privredna komora će zajednički organizovati seminare, okrugle stolove i druge stručne skupove i pripremati različite publikacije i druge antikorupcijske info materijale. Prema sporazumu sa Direkcijom za javne nabavke, Uprava i Direkcija će sarađivati u preventivnim aktivnostima borbe protiv korupcije, sprovoditi istraživanja o korupciji, zajednički organizovati seminare, okrugle stolove i druge stučne skupove na kojima se promoviše primjena antikorupcijskih mjera i principa. Dvije institucije sarađivaće i po osnovu podnijetih prijava o slučajevima korupcije, a Direkcija će periodično izvještavati Upravu o prijavama korupcije koje su upućene tom organu. Saradnja će se odvijati i kroz izradu i distribuciju različitih publikacija i drugog antikorupcijskog info materijala.

17


Aktivnosti Poreske uprave u suzbijanju korupcije

EFIKASNOM KONTROLOM PROTIV KORUPCIJE Korupcija je stara koliko i organizovano ljudsko društvo. Iako postoji oduvijek, u modernim državama ona postaje sve veća opasnost jer snižava potrebni nivo morala u obavljanju javnih ovlašćenja, izaziva neposredne i posredne štete i može dovesti do blokade rada državne uprave. Osnovni pokazatelj borbe protiv korupcije ne može biti u tome da li je ima ili nema, nego se uspješnost borbe protiv korupcije mjeri kroz ispoljavanje negativnih pojava i načina njihovog eliminisanja. S obzirom na kompleksnost pojave, korupciju možemo da definišemo kao svaki oblik zloupotrebe javnog ovlašćenja radi sticanja koristi sebi ili drugom. Ranka Otašević, poreski inspektor Takvo određenje je široko i pokriva veliki krug pojava. Pod tim pojmom najčešće se podrazumijeva: primanje i davanje mita, zlopotreba obavljanja državne vlasti, zloupotreba položaja i ovlašćenja, odavanje službene tajne, neovlašćeno pribavljanje poslovne tajne itd. Zajedničko svim ovim pojavama, odnosno neprihvatljivim ponašanjima pojedinaca ili grupa, je da se vrše u cilju pribavljanja lične koristi, kako materijalne, tako i sticanja određenih povoljnijih pozicija u poslovnim, socijalnim, političkim ili nekim drugim oblastima života i rada. Poreska uprava obavlja značajne funkcije sa ciljem da se obezbijede budžetski prihodi, pa su službenici Poreske uprave svakodnevno u situaciji da utiču na utvrđivanje poreskih obaveza velikog broja poreskih obveznika. Prilikom obavljanja tako značajnih poslova postoji mogućnost postupanja pojedinih službenika koja bi dovela do neopravdanih umanjenja poreskih obaveza određenim poreskim obveznicima. U cilju efikasnog obezbjeđenja Poreska uprava je još 2006. godine donijela Etički kodeks službenika i namještenika. Nešto kasnije, ovaj Etički kodeks je inoviran, podijeljen svim službenicima i namještenicima, istaknut na oglasnim tablama svih područnih jedinica i Centrale i na internet stranici Poreske uprave. Ovim Etičkim kodeksom posebno se propisuju pravila ponašanja u vršenju povjerenih poslova službenika i namještenika zaposlenih u Poreskoj upravi. Priroda i specifičnost poslova iz nadležnosti Poreske uprave nameću potrebu doslednog sporovođenja Etičkog kodeksa, tj. strogog poštovanja poreskih i ostalih zakona u vršenju povjerenih poslova, sprječavanju konflikta interesa, korupcije, zloupotreba ovlašćenja i drugih negativnih pojava. Odredbe ovog Etičkog kodeksa upodobljene su sa zakonskim ovlašćenjima i djelokrugom rada poreskih službenika. Promovisanje Etičkog kodeksa službenika i namještenika zaposlenih u Poreskoj upravi je stalan proces koji se vrši sprovođenjem kontrolno nadzornih mjera pretpostavljenih službenika i učinjenom dostupnošću ovih akata svim zaposlenim u Poreskoj upravi. U skladu sa Strategijom i Akcionim planom Vlade Crne Gore za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, međunarodnim dokumentima koji tretiraju oblast korupcije Konvencijom Ujedinjenih nacija protiv korupcije, preporukama i smjernicama Grupe zemalja savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) i na osnovu Priručnika za izradu Plana za razvoj integriteta Poreska uprava je pristupila izradi Plana integriteta za zaposlene u Poreskoj upravi sredinom 2010. godine. U sklopu uspostavljanja efikasnog, transparetnog i odgovornog Nacionalnog sistema integriteta raspodjeljuje se i trasira put za državu dobrog upravljanja. Poreska uprava kao pojedinačna državna institucija donošenjem Plana integriteta daje svoj doprinos tom putu. Kada se govori o integritetu osobe, tada se misli na ponašanje, i najviše, na ono šta je u pozadini tog ponašanja, na ono što podstiče 18 18


takvo ponašanje. Imati integritet znači biti iskren i čvrst u moralnim principima u obavljanju profesionalnih dužnosti. Osim profesionalnog znanja službenik treba da ima stil i način rukovođenja, vještinu i etičnost da bi bio službenik od integriteta. Osnovni cilj Plana integriteta u Poreskoj upravi je predlaganje konkretnih mjera za otklanjanje mogućih rizika, monitoring primjene definisanih mjera i evaluacija stanja, a sve u cilju povećanja otpornosti institucije na korupciju kroz povećanje svijesti zaposlenih o štetnosti ove pojave, ali i konkretnim sankcijama za nepostupanje u situacijama definisanim u Planu integriteta. Donošenje Plana integriteta treba da doprinese povećanju transparentnosti rada Poreske uprave kao subjekta javnog sektora, odgovornosti svakog zaposlenog, a samim tim i povjerenju javnosti u njihov rad. Kao krajnji cilj ima dalji razvoj profesionalne nepristrasne i etične javne uprave. Službenici Poreske uprave su uspješno završili specijalističke obuke, vezane za sticanje novih vještina i znanja u primjeni principa integriteta. Ove obuke su bile realizovane više puta tokom 2010. godine. Stav Poreske uprave je da je jedan od osnovnih načina borbe protiv korupcije uspostavljanje dobre saradnje sa poreskim obveznicima i ukupnom javnošću, jer se kroz dobru saradnju postiže obostrani interes. Prije svega otklanjaju se nejasnoće u pogledu primjene poreskih propisa, raspoređuje poreski teret na što veći broj poreskih obveznika i u skladu sa ekonomskim mogućnostima svakog obveznika. Poreska uprava posebnu pažnju posvećuje transparentnosti i odgovornosti u svom radu, samim tim i implementaciji Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Pristup informacijama kojima raspolaže Poreska uprava obezbijeđen je u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, pri čemu se vodi računa o ograničenosti davanja informacija u skladu sa drugim zakonima kojima se obezbjeđuje tajnost podataka. Poreska uprava je javnosti otvorila niz mogućnosti za pristup informacijama, za ukazivanje na nepravilnosti u radu Poreske uprave, odnosno njenih pojedinih službenika, te je na različite načine omogućeno potpuno informisanje o radu ovog organa i o ostvarenim rezultatima. Informacije koje se prezentiraju javnosti mogu poslužiti kao inpuls poreskim obveznicima da ukažu na sve što može biti od značaja za oporezivanje, a prije svega da se obezbijedi što veći stepen obuhvata poreskih obveznika i da se što ravnomernije rasporedi poreski teret. Određeni su službenici – odgovorna lica za postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Izvještaj o slobodnom pristupu informacijama se sačinjava mjesečno i periodično na nivou Poreske uprave. Izvještaj se mjesečno objavljuje na internet stranici Poreske uprave u rubrici Antikorupcija (www.poreskauprava.gov.me). Na ovoj internet stranici se objavljuju mjesečni, tromjesečni, devetomjesečni i godišnji izvještaji o radu iz različitih oblasti (Call centra, internog odjeljenja, inspekcijske kontrole, naplate, i drugo). Pored važnih informacija za poreske obveznike u cilju prmjene poreskih propisa internet stranica sadrži i obavještenje da se posredstvom telefona 19707, može prijaviti svaki uočeni slučaj korupcije. Putem ovog telefona građani mogu prijaviti svaku radnju koja ima elemente korupcije (u 2010. godini Call centar 19707 je pozvalo 595 građana), takođe se prijave mogu vršiti putem anonimnih ili potpisanih prijava – kutija za utiske, uz potpuno garantovanje zaštite identiteta lica koje dostavlja informaciju i u potpunosti smo obezbijedili ažurno postupanje svake organizacione jedinice Poreske uprave, zavisno od zahtjeva ili predloga lica koje se obraća ovim putem. U cilju prijavljivanja korupcije kao važnog izvora za otkrivanje i sprječavanje korupcije urađeno je anketiranje javnosti kroz pitanje: »Da li znate da se na dežurnom telefonu 19707 može prijaviti korupcija»? Organizaciona struktura Poreske uprave, uz potpunu normativnu regulativu i interne procedure, obezbjeđuje horizontalnu i vertikalnu kontrolu rada svih zaposlenih, preko neposredno pretpostavljenih službenika, do posebne kontrole i analize izvještaja o radu koja se vrši na nivou i u Odjeljenju interne kontrole. U okviru pojedinih službi postoje službenici zaduženi za nadzor nad pojedinim upravnim i inspekcijskim postupcima, kao i službenici koji vrše reviziju već završenih postupaka i ocjenjuju njihov kvalitet. U okviru Odjeljenja za internu kontrolu utvrđeni su ciljevi: sprečavanje korupcije, učvršćivanje zakonitosti, sprečavanje konflikta interesa, poštovanje međunarodnih standarda, jačanje etičkog ponašanja zaposlenih i očuvanje ugleda i povjerenja u rad Poreske uprave. Kroz ispunjavanje svih zakonskih nadležnosti kao i mjera iz Strategije i AP za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala Poreska uprava će i dalje aktivno preduzimati preventivne i kontrolne antikorupcijske aktivnosti i doprinositi ukupnim naporima državnih organa u borbi protiv korupcije. 19


20


Bilten antikorupcija broj 09