Page 1

ANTI KORUPCIJA Bilten Uprave za antikorupcijsku inicijativu (UAI) , jul 2010. godine

Broj 6

DESET GODINA REGIONALNE ANTIKORUPCIJSKE INICIJATIVE INTERVJU: MR SANDRA BLAGOJEVIĆ, SLOVENIJA NOVA KAMPANJA UAI

1


SADRŽAJ:

Novi strateški antikorupcijski dokumenti u Crnoj Gori..............................................................................................................................3 Zemlje regiona o pravcima buduće saradnje..............................................................................................................................................4 „Širom otvori oči – prijavi korupciju“.................................................................................................................................................................6 Crna Gora i Albanija potpisale Memorandum o saradnji i razumijevanju...... .................................................................................6 O korupciji otvoreno i uz podršku vlasti..........................................................................................................................................................7 Povraćaj dobara i odgovornost pravnih lica za krivična djela................................................................................................................9 Za državne službenike, računovođe i studente.........................................................................................................................................10 Ljetnja škola za mlade sudije i tužioce u Draču ........................................................................................................................................11 Objavljena Krivično-pravna konvencija Savjeta Evrope.........................................................................................................................12 GRECO (proces evaluacije)..................................................................................................................................................................................13 Svjetski indikatori upravljanja (Svjetska banka).........................................................................................................................................14 Antikorupcijske strategije....................................................................................................................................................................................17

IZDAVAČ: Uprava za antikorupcijsku

WEB:

ANTI KORUPCIJA Bilten Uprave za antikorupcijsku inicijativu (UAI) , jul 2010. godine

www.antikorupcija.me

Broj 6

E-MAIL:

inicijativu

aci@daci.gov.me

ZA IZDAVAČA:

ADRESA:

Dr Vesna Ratković, direktor DESET GODINA REGIONALNE ANTIKORUPCIJSKE INICIJATIVE

UREDNICI: Persa Spajić Marita Tomas

2

Rimski trg 46 Podgorica

INTERVJU: MR SANDRA BLAGOJEVIĆ, SLOVENIJA NOVA KAMPANJA UAI

1

TIRAŽ: 1. 000 primjeraka

DIZAJN: Baroom Baroom d. o. o


UVODNA RIJEČ

Dr Vesna Ratković, direktor Uprave za antikorupcijsku inicijativu

NOVI STRATEŠKI ANTIKORUPCIJSKI DOKUMENTI U CRNOJ GORI Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 24. juna 2010. godine utvrdila tekst Nacrta Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala 2010-2014. godine. Radnu verziju tog dokumenta pripremila je Međuresorska radna grupa koju su činili predstavnici državnih organa i nevladinog sektora (MANS i CEMI), uz stranu ekspertsku pomoć koju je obezbijedio OSCE. Nakon usvajanja Nacrta Strategije, sada se intenzivno radi na Akcionom planu koji treba da konkretizuje sve što je zacrtano u strateškom dokumentu. Međuresorska radna grupa je intenzivno i sa posebnom pažnjom pristupila izradi teksta Strategije i pripremila kvalitetanu radnu verziju dokumenta koja na sveobuhvatan način objedinjuje i konkretizuje sve antikorupcijske aktivnosti na preventivnom i represivnom planu u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori. U tekstu Nacrta Strategije definisane su prioritetne oblasti djelovanja, kao što su finansiranje političkih partija, sukob interesa, javne finansije, privatni sektor, kao i oblasti od posebnog rizika kada je u pitanju korupcija – javne nabavke, urbanizam, zdravstvo, lokalna samouprava, obrazovanje, i sl. Te oblasti su u Nacrtu Strategije identifikovane zahvaljujući dosadašnjim iskustvima u borbi protiv korupcije, izvještajima domaćih i međunarodnih organizacija o antikorupcijskim reformama u Crnoj Gori, kao i posebnim, sektorskim akcionim planovima određenim prethodnim strateškim dokumentom. S posebnim zadovoljstvom ističem da su kvalitet ovog dokumenta i posvećanost radne grupe njegovoj pripremi prepoznali i međunarodni eksperti u ovoj oblasti. Zajednički stav stranih eksperata koji su pružili stručnu pomoć u radu Međuresorske radne grupe za izradu radne verzije teksta Strategije je da postojeći Nacrt Strategije predstavlja veoma kvalitetan i sveobuhvatan dokument, koji ima sve šanse da pozitivno utiče na napore crnogorske Vlade u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Prema riječima slovenačkih i hrvatskih eksperata, sadržaj i struktura radne verzije Strategije odražavaju kompaktnost i jasnost utvrđenih oblasti, koje na ovaj način predstavljaju dobro polazište za mjere koje će se definisati Akcionim planom i kojima će se u najvećem dijelu prevazići problemi kada su u pitanju korupcija i organizovani kriminal. Izrada radne verzije Strategije odvijala se kroz XXXII sjednice Međuresorske radne grupe. Strategija predstavlja okvir za donošenje Akcionog plana za 2010-2012. godinu, u kome će biti određene aktivnosti, mjere, nosioci i dinamika njihovog ostvarivanja u prvoj fazi implementacije Strategije. Javna rasprava o Nacrtu Strategije traje do 20. jula 2010. godine. Dana 9. jula održaće se okrugli sto na kojem će stručna javnost imati prilike da raspravlja o Nacrtu Strategije i daje sugestije za izradu Predloga ovoga teksta. Tekst Nacrta Strategije je objavljen kao podlistak i dnevnom listu „Pobjeda“, a svi zainteresovani mogu poslati svoje prijedloge, mišljenja i sugestije Ministarstvu unutrašnjih poslova i javne uprave na njihovu internet stranicu. Tekst Nacrta Strategije moguće je preuzeti i na sajtu Vlade Crne Gore, kao i Uprave za antikorupcijsku inicijativu www.antikorupcija.me.

3


U BUKUREŠTU OBILJEŽENO DESET GODINA REGIONALNE ANTIKORUPCIJSKE INICIJATIVE

Marita Tomas, samostalni savjetnik Marina Mićunović, samostalni savjetnik

ZEMLJE REGIONA O PRAVCIMA BUDUĆE SARADNJE Regionalna antikorupcijska konferencija posvećena obilježavanju 10-godišnjice postojanja Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI), održana je od 21-22. maja 2010. godine, u Bukureštu. Konferenciju su organizovali Savjet za regionalnu saradnju (RCC), RAI i Transparency International (TI) Rumunije u saradnji sa Skupštinom i Ministarstvom finansija Rumunije kao i Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine. Konferenciju su otvorili dr Vesna Ratković, direktor Uprave za antikorupcijsku inicijativu i predsjedavajuća Regionalne antikorupcijske inicijative, Catalin Predoiu, ministar pravde Rumunije, Alexandru Tanase, ministar pravde Republike Moldavije, Bakir Dautbašić, generalni sekretar u Ministarstvu sigurnosti BiH, Gratiana Isac, potpredsjednica Visokog pravosudnog savjeta Rumunije, Virgil Ivan-Cucu, ekspert RCC-ja i Victor Alistar, direktor TI Ruminija. Konferenciji su osim visokih predstavnika zemalja članica RAI-a prisustvovali i predstavnici drugih regionalnih i međunarodnih organizacija (EU, SEECP, Transparency International, UNODC, OSCE, OECD, Savjeta Evrope i dr). Dr Ratković istakla je da RAI od svog osnivanja državama članicama omogućava usklađivanje napora i koordinisanu borbu protiv korupcije u regionu. Za prethodnih deset godina u zemljama članicama RAI-a urađeno je mnogo na planu borbe protiv korupcije, kazala je dr Ratković, ističući da su ostvareni brojni zacrtani ciljevi koji se odnose na jačanje nacionalnih zakonodavstava i promociju vladavine prava kroz usvajanje i implementaciju međunarodnih instrumenata za borbu protiv korupcije. U kontinuitetu se razmjenjuju najbolje prakse u borbi protiv korupcije u zemljama Jugoistočne Evrope, razvijaju se i implementiraju regionalni i nacionalni antikorupcijski programi za podizanje nivoa javne svijesti o korupciji. „RAI, kao jedna od inicijativa pri RCC, daje veliki doprinos u suzbijanju korupcije i zasad je jedina inicijativa koja se bavi isključivo antikorupcijskim djelovanjem na regionalnom nivou“, kazala je dr Ratković. Ona je takođe ukazala na probleme koji će biti prioritet u okviru regionalne inicijative u narednom periodu: „nastavak reforme pravosuđa i javne uprave, negativna percepcija u pogledu nivoa korupcije u javnosti i poslovnoj zajednici, nedostatak akcije za edukaciju i podizanje nivoa javne svijesti, nedovoljno zaposlenih u antikorupcijskim strukturama, niska primanja i potcjenjivanje prevencije, uz naglasak na represiju kao jedino izvodljivo rješenje“. Dr Ratković je dalje istakla da će izazovi u narednom periodu biti na efikasnoj implementaciji antikorupcijskih zakona uz dalje jačanje regionalne saradnje. „U tijesnoj saradnji sa svim partnerima u ovoj oblasti, RAI će nastaviti, da održava regionalnu saradnju između zemalja Jugoistočne Evrope na polju borbe protiv korupcije, kao jedan od preduslova za postizanje sveukupnog cilja evropskih i evroatlantskih integracija”. „RAI raste, mijenja se, dobija nove uloge, preuzima nove obaveze, te gradi kapacitete da im odgovori. U ovom trenutku, RAI je prevazišla ideju iz koje je nastala, jer se razvija ne samo kao obična mreža ili platforma, već kao zaseban sistem, sa prepoznatljivim identitetom, koji zajedno i složno grade članovi RAI-ja u sklopu RCC-a“, rekla je dalje Ratković, ističući posebno zadovoljstvo što je Crna Gora imala privilegiju da njeni predstavnici budu na položaju Izvršnog Sekretara ranije i Predsjedavajućeg RAI-ja sada. 4


Ministar pravde Rumunije, Catalin Predoiu, istakao je da je korupcija i dalje ozbiljan izazov za region, i da uzrokuje nepovjerenje građana u sudski sistem. Pozvao je na bolju regionalnu saradnju u rješavanju ove situacije, obavezujući se na punu angažovanost Rumunije u ovom procesu. „Niti jedna zemlja ne može pravilno funkcionisati ako građani ne vjeruju sudskom sistemu. Zbog toga, ne dovodeći u pitanje nezavisnost sudstva, treba usvojiti mjere kojima će se obezbijediti da sistem bude oslobođen korupcije. Ovo uključuje transparentno djelovanje javnih službi, objavljivanje podataka o imovinskom stanju i odgovarajuće sprovođenje propisa koji se tiču sukoba interesa“. Ekspert RCC-ja za pravosuđe i unutrašnje poslove, Virgil Ivan-Cucu, je ukazao na nekoliko ključnih preduslova nezavisnosti sudstva: garancija poštenog suđenja, primjena zakona i strogo pridržavanje podjele vlasti i principa ravnoteže. „Kako bi se postigli održivi uticaji borbe protiv korupcije neophodno je imati uspostavljene odgovarajuće instrumente kako u državnim pravosudnim sistemima, tako i unutar okvira međunarodnih organizacija. Oni bi trebalo da uključuju: dosljedno i stabilno zakonodavstvo, potpunu primjenu međunarodnih standarda, kao i veću uključenost civilnog društva“. Učesnicima skupa poruku je uputio i dr Erhard Busek, predsjednik Instituta za dunavski prostor i srednju Europu i bivši koordinator Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, iz kojeg je proizašla Regionalna antikorupcijska inicijativa. “Jugoistočna Evropa se veoma često optužuje za visok nivo korupcije. Mislim da ovo nije u redu. Moja prva reakcija je da kažem da je korupcija prisutna u cijelom svijetu, ali svijest o ovome je veoma različita. Takođe, kada govorimo o ovom regionu, moramo uzeti u obzir da su političke promjene, koje u pozadini imaju sukobe, ratove, izgradnju novih država i razvoj društva, uslovile tendenciju da dolazi do nepravilnosti. Potrebno je dosta vremena da se izgradi administracija, sistem koji funkcioniše, a posebno stabilno društvo sa dobrom ekonomskom podlogom. Otkad smo osnovali ovu instituciju, mnogo toga je postignuto pod njenim okriljem. Ne treba zaboraviti da je najbolja podloga za borbu protiv korupcije značaj vrijednosti. Do sada nijesu bili bitni jedino zakonodavstvo i administracija, već i shvatanje ljudi o tome šta je dobro, a šta loše. U budućnosti treba da poradimo na ovome, imajući u vidu da korupcija nije izdvojeni regionalni fenomen – ona je uvijek prisutna i na globalnom nivou. Ponekad imam osjećaj da su kapaciteti onih koji vrše koruptivna djela veći od onih koji se bore protiv korupcije. Mi moramo da unaprijedimo otkrivanje korupcije, prevenciju korupcije, ali takođe i osuđivanje korupcije“.

ISTRAŽIVANJE: INTEGRITET I OTPORNOST NA KORUPCIJU PRAVOSUDNIH SISTEMA DRŽAVA JUGOISTOČNE EVROPE Osim obilježavanja 10-godišnjice RAI-a, na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja o integritetu i otpornosti na korupciju pravosudnih sistema država Jugoistočne Evrope. Istraživanje je sprovedeno u 9 zemalja članica RAI-a (Albanija, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunija i Srbija) i obuhvatilo je tri ciljne grupe: sudije, tužioce i policijske službenike. Glavni cilj ovog projekta jeste unaprjeđenje nacionalnih i regionalnih kapaciteta za sprovođenje zakona, kao i koordinacije u pogledu sprječavanja i suzbijanja korupcije na visokom nivou u zemljama jugoistočne Evrope, na način da se postojeći nacionalni mehanizmi usklade sa međunarodnim i evropskim standardima i najboljim praksama. Istraživanje je sprovedeno kako bi se identifikovali zajednički izazovi u borbi protiv korupcije na visokim nivoima u krivičnim postupcima, poboljšala djelotvornost i uspješnost istraga, optužbi i suđenja; obezbijedile preporuke za unaprjeđenje državnih i regionalnih kapaciteta za sprovođenje zakona; utvrdili spoljni uticaji koji ometaju nezavisnost službenika; jačao integritet i otpornost na korupciju, usvojile pravne i vladine mjere i uskladili državni mehanizmi sa međunarodnim i evropskim standardima; usmjerila regionalna politika za borbu protiv korupcije na visokim nivoima i omogućila usklađenost zakonodavnih rješenja. Istraživanjem je istaknuta potreba da se usvoje i unaprijede mehanizmi zaštite onih koji se bave slučajevima korupcije na visokom nivou, kao i svjedoka i lica koja prijavljuju nepravilnosti i malverzacije. Predloženo je i da sistem zapošljavanja/imenovanja bude zasnovan na relevantnom stručnom znanju i prethodnim rezultatima, da obuka bude obezbijeđena na redovnoj osnovi, te da sistem unaprjeđenja uzima u obzir radne rezultate. Istovremeno, treba podići svijest javnosti o negativnim uticajima korupcije i pozitivnim aspektima javnog integriteta. Osim toga, potrebno je osmisliti regionalnu politiku saradnje u istragama, krivičnom gonjenju i suđenju u slučajevima borbe protiv korupcije na visokom nivou, zajedno sa regionalnim mehanizmom povraćaja imovine. Rezultati istraživanja će biti objavljeni sredinom jula 2010. godine. 5


NOVA KAMPANJA UPRAVE ZA ANTIKORUPCIJSKU INICIJATIVU

Goran Durutović, samostalni savjetnik

„ŠIROM OTVORI OČI PRIJAVI KORUPCIJU“ Kampanja Uprave za antikorupcijsku inicijativu pod nazivom „Širom otvori oči – prijavi korupciju“ počela je 16. juna 2010. godine i trajaće naredna tri mjeseca. U okviru kampanje na crnogorskim televizijskim i radio stanicama emituje se spot na temu prijave korupcije. Osim toga u više gradova postavljeni su bilbordi i distribuirani posteri na istu temu, a izrađeni su i lifleti sa informacijama o tome koja krivična djela imaju obilježja korupcije, kao i o tome kako i kojim organima građani mogu prijaviti sumnju u postojanje koruptivnih radnji. Navedeni materijal se distribuira širom Crne Gore. Osnovni ciljevi kampanje su jačanje svijesti o značaju borbe protiv korupcije, upoznavanje građana sa načinima prijavljivanja te pojave, kao i ohrabrivanje građana da prijavljuju sumnje u postojanje korupcije i bolje poznavanje rada Uprave za antikorupcijsku inicijativu. Uprava za antikorupcijsku inicijativu kampanju realizuje uz finansijsku podršku Vlade Kraljevine Norveške.

CRNA GORA I ALBANIJA

POTPISALE MEMORANDUM O SARADNJI I RAZUMIJEVANJU Direktor Uprave za antikorupcijsku inicijativu dr Vesna Ratković i direktor Službe za unutrašnju administrativnu kontrolu i antikorupciju pri Savjetu Ministara Albanije Ivi Kaso potpisali su 4. maja 2010. godine Memorandum o saradnji i razumijevanju. Potpisivanju Memoranduma u Tirani prisustvovao je i ambasador Crne Gore u Albaniji Željko Perović. Memorandum predviđa međusobnu saradnju i podršku u sprovođenju antikorupcijske politike u svim oblastima, kroz razmjenu informacija i dobre prakse. Poseban akcenat je na prevenciji korupcije, promovisanju principa integriteta i dobre javne uprave. Takođe, Memorandumom je predviđena intenzivna saradnja kroz održavanje zajedničkih konferencija, radionica, obuka, edukacija i slično. Potpisivanje Memoranduma predstavlja nastavak realizacije sličnih međunarodnih aktivnosti Uprave za antikorupcijsku inicijativu, koja je do sada Memorandume o saradnji potpisala sa antikorupcijskim institucijama Slovenije, Makedonije i Italije. 6


NAŠ GOST: MR SANDRA BLAGOJEVIĆ, KOMISIJA ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE REPUBLIKE SLOVENIJE Pripremila: Persa Spajić

O KORUPCIJI OTVORENO I UZ PODRŠKU VLASTI Pitanje: Koliko je važno poštovanje principa integriteta za unaprjeđenje demokratije društva u cjelini, i koji su normativni akti koji regulišu poštovanje tog principa? Slovenija već ima iskustva? Mr Sandra Blagojević: Poštovanje principa integriteta vezano je za temelje pravne države i za opštevažeće propise međunarodnog prava, a polazi od saznanja teorije Ustavnog prava na osnovu istorijske činjenice da je čovječanstvo uvijek nastojalo da ostvari slobodu, sigurnost i pravdu. Na tom iskustvu pokazalo se da se upravo sloboda, sigurnost i pravda teško ostvaruju ali da ih je još teže sačuvati, naročito u onim okolnostima gdje država i vlast mogu neograničeno i nekontrolisano da upravljaju životima pojedinaca ili grupe ljudi. Zbog toga savremeno građansko društvo na najvećem sistemskom ili bolje rečeno na ustavnom nivou zahtijeva razgraničenje podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku granu. One imaju uravnotežen sistem kontrole, a to znači da Ustavno pravo i Ustavna politika države treba da budu zasnovane na principu integriteta. Kada se taj princip u samom vrhu države sprovede, a potom putem zakona i drugih akata spusti na niže nivoe, put ka usvajanju i implementaciji principa je brzi i uspješniji. Borba protiv korupcije je svakako sastavni dio procesa demokratizacije i modernizacije javne uprave, poštenog poslovanja, a samim tim i poštenog djelovanja sudstva i zaštite prava i slobode građana. O svemu ovome, naravno, bilo bi neozbiljno govoriti ako ne bi postojala politička volja, u smislu da se daje podrška zakonskim ili sistematskim promjenama i podrška institucijama koje se bore protiv korupcije i to u konkretnim slučajevima u samoj implementaciji jer ako nema toga onda samo teoretišemo, a to nije dobro. Mr Sandra Blagojević Pitanje: To je veoma važna poruka. Ima li podrške o kojoj govorite u Sloveniji? Mr Sandra Blagojević: Slovenačka Komisija ima podršku od samog osnivanja 2004. godine. Naravno, za ulazak u Evropsku uniju uslov je bio da se formira organ koji će se baviti borbom protiv korupcije. Iako je u jednom momentu rečeno da u Sloveniji nema korupcije, princip integriteta se poštovao jer je Ustavni sud to rekao. Dakle, u Sloveniji sam Ustav govori da treba poštovati princip integriteta. Sada se to i zakonski reguliše i u fazi smo kada se u parlamentu raspravlja o Zakonu o integritetu u javnom sektoru koji predviđa veće nadležnosti naše Komisije za implementaciju tog principa. Pitanje: Crna Gora je na početku priče o principu integriteta. Po Vašem mišljenju, koliko je teško ovaj princip inkorporirati u zakonodavstvo? Mr Sandra Blagojević: Neće biti lako, ali ni Rim se nije sagradio u jednom danu. Potrebna je zaista politička volja i ja se nadam da će vaš zakon proći parlamentarnu proceduru. Mislim da će mnogo zavisiti od toga kako će Uprava za antikorupcijsku inicijativu sve organizovati. Biće potrebno dosta logistike, dosta znanja i dosta govora o tome. Novine su inače dodatno opterećenje za rad, biće i odbojnosti, ali kada dođe druga ili treća faza biće sve u redu, shvatiće se da je to prava stvar, i da će se poboljšati rezultati rada. Kada smo u Sloveniji počeli sa primjenom principa integriteta, svi su to smatrali nepotrebnim, a onda su shvatili da, iako nije obavezan, princip integriteta je ipak neophodan za dobar i transparentan rad. Pitanje: Možemo li da konkretizujemo u kojoj mjeri, u kom segmentu će pomoći princip integriteta? Mr Sandra Blagojević: U svim sferama će pomoći. Kao što sam rekla, ako imate samo pojedinca koji će se baviti time, onda nema šanse da to uspije, a ako imate podršku i stvorite čitavu organizaciju, definitivno ćete uspjeti da finalizujete proces. Povećaće se transparentnost radnih procesa i svih zaposlenih, a samim tim i povjerenje među zaposlenim i u javnosti. U Sloveniji smo imali primjere gdje su sudije smatrane za najkorumpiranije ljude. Međutim, kada je počelo uvođenje principa integriteta onda se promijenilo mišljenje. 77


Pitanje: Kakvu ulogu imaju mediji u tom procesu, veoma je važna promocija propisa i zakona? Mr Sandra Blagojević: To je najbitnije. Ako imate sve principe a ne promovišete ih, javnost neće saznati, a onda posao ne valja. Inače iskustva Slovenije u posljednje vrijeme su da se u medijima pojavljuju priče koje su moralno degradirajuće i kada pogledate, to je loše, kao da živimo u nekoj kaubojskoj državi. Međutim, ima toliko dobrih stvari koje opet mediji neće da promovišu jer se te priče ne prodaju. Bitno je ipak da kao Komisija zadužena za implementaciju propisa i zakona u borbi protiv korupcije sarađujemo sa medijima, ali naravno sa druge strane potrebna je i njihova podrška kako bi i o pozitivnim stvarima izvještavali. Pitanje: Priča slična našoj – promocija, podizanje svijesti u borbi protiv korupcije. Rekli ste da korupcije ima u maloj mjeri ili skoro da nema u Sloveniji. Možete li to da ustvrdite? Mr Sandra Blagojević: Bilo bi nezahvalno kada bih ja govorila kvantitativno kolika je korupcija u Sloveniji. Činjenica je da se o tome danas više i otvorenije govori, a i svijest građana o štetnosti korupcije je na većem nivou nego prije ulaska u Evropsku uniju. Veliki doprinos ovoj činjenici dao je i naš transparentan način rada. Naime, mi o odlukama i načelnim mišljenjima po prijavama uvijek obavještavamo medije i to je jako bitno. Kod nas korupcije nema na niskom nivou jer je sistem tako dobro uređen da i onima koji bi možda pokušali da se bave koruptivnim radnjama, sistem to jednostavno ne dozvoljava. Mi imamo više problema sa korupcijom na većem nivou, no to je već politička volja za rješavanjem problema, a sadašnja vlast u Sloveniji ima takvu volju. Pitanje: Koje koruptivne radnje građani najčešće prijavljuju Vašoj instituciji? Mr Sandra Blagojević: Počeli smo sa 200 prijava godišnje, a već narednih godina imali smo po 400, a prošle godine smo imali 1000 prijava. Iskustvo govori i da je oko 60 odsto anonimnih prijava neosnovano. Inače, na samom početku prijave su bile bez dokumentacije, a sada je drugačije, jer je javnost upoznata na koji način da sarađuje. Što se tiče oblasti na koje se odnose prijave, to su urbanizam i građevinarstvo, javne nabavke, itd. Pomenuću primjer Termoelektrane, zatim korupciju gdje su bili uključeni visoko pozicionirani ljudi u Sloveniji, a to je čuvena afera ,,Bulmastifi”. Imali smo i prijava u farmaceutskim firmama koje su sponzorisale putovanja doktora na ,,poslovne konferencije”, a u stvari oni su išli sa familijama u egzotične krajeve. U zdravstvu dalje imamo primjere kada se za različite bolesti daju isti ljekovi, kao i primjer da doktori sebi pišu 36 radnih sati od 24, itd. Pitanje: Ukratko o saradnji Uprave za antikorupcijsku inicijativu i Vaše Komisije? Mr Sandra Blagojević: Saradnja sa Upravom za antikorupcijsku inicijativu je izuzetno dobra. Imali smo zajedničke radionice, seminare, razmijenili smo iskustva na međunarodnoj osnovi što je izuzetno važno. Sarađivali smo oko važnih projekata i tako će biti i ubuduće. Što se tiče značajne uloge naših institucija u društvu, moja poruka je da treba imati cilj, veliko strpljenje. Potrebno je sarađivati, slušati iskustva drugih, ne kopirati ih, nego aplicirati i primjeniti nešto dobro i korisno za sebe, svoje društvo i zajednicu. Planove integriteta usvojili Uprava za antikorupcijsku inicijativu, Uprava carina i Poreska uprava Iako princip integriteta u Crnoj Gori još uvijek nije zakonski regulisan, planove integriteta su usvojili Uprava carina, Poreska uprava i Uprava za antikorupcijsku inicijativu. Uprava carina primjenjuje ovaj institut i sprovodi Projekat razvoja integriteta u carinskoj službi Crne Gore koji se sastoji iz tri faze: Samoprocjenjivanje integriteta, Izrada akcionog plana i Evaluacija, čiji je koordinator Odjeljenje za unutrašnju kontrolu. Poučeni iskustvom Uprave carina, kao i preporukama međunarodnih dokumeneta i iskustvima eksperata IPA 2007 projekta, Uprava za antikorupcijsku inicijativu je kreirala svoj plan integriteta i predstavila ga na okruglom stolu koji je bio posvećen promovisanju principa integriteta, a održan je 12. marta 2010. godine. Plan integriteta Uprave za antikorupcijsku inicijativu sastoji se od: predstavljanja osnovnih radnih procesa koji su prepoznati kao podložni riziku od korupcije; definisanja rizika od korupcije u odnosu na određeni radni proces; prepoznavanja radnih mjesta koja mogu biti podložna korupciji u okviru pomenutih rizičnih radnih procesa; postojećih mjera kontrole; ocjene nakon uspostavljanja mjera kontrole, predloženih ili preduzetih akcija smanjenja rizika; određenja odgovorne osobe za praćenje sprovođenja predloženih mjera, kao i utvrđivanja napretka u odnosu na primjenu predloženih mjera i status rizika. Princip integriteta, konkretizovan kroz plan, za cilj ima dalji razvoj profesionalne, nepristrasne i etične javne uprave. Njegovo sprovođenje za rezultat ima ponašanje institucija i službenika koji obavljaju povjerene im poslove pošteno, nezavisno, nepristrasno, transparentno, u skladu sa propisima i moralnim vrijednostima. Plan integriteta Uprave za antikorupcijsku inicijativu temelji se na identifikaciji mogućih rizičnih radnih mjesta ili procesa na korupciju u Upravi. S obzirom na to da je plan integriteta Uprava za antikorupcijsku inicijativu donijela prije zakonskog regulisanja ovog principa, Uprava će svoj plan uskladiti sa zakonskim normama kada one budu usvojene. 88


PUBLIKACIJA

ODGOVORNOST PRAVNIH LICA ZA KRIVIČNA DJELA I POVRAĆAJ DOBARA Uprava za antikorupcijsku inicijativu je u sklopu projekta „Podrška implementaciji međunarodnih antikorupcijskih standarda i instrumenata u Crnoj Gori“, koji je finansiralo Ministarstvo inostranih poslova Vlade Kraljevine Norveške, izradila dvojezičnu publikaciju »Odgovornost pravnih lica za krivična djela/Povraćaj dobara«. Publikacija je proizvod seminara, koji je na temu krivične odgovornosti pravnih lica i praćenja, oduzimanja i povraćaja dobara održan oktobra 2009. godine u Hotelu »Lipka« u Kolašinu, a čijem radu su doprinijeli predstavnici brojnih državnih organa. U ovoj publikaciji su objedinjena izlaganja učesnika seminara, domaćih i međunarodnih eksperata, nosilaca pravosudnih funkcija i organa uprave, koji su kroz interaktivni pristup razmijenili iskustva o praktičnim pitanjima sprovođenja Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela i Zakonika o krivičnom postupku. Uprava za antikorupcijsku inicijativu u okviru propagandno preventivnih nadležnosti, između ostalog, sarađuje sa nadležnim organima u cilju izrade i implementacije zakonodavnih i programskih dokumenata od značaja za prevenciju i suzbijanje korupcije. Stoga je Uprava, u cilju realizacije navedenog, organizovala seminar u Kolašinu, na kome su se analizirala zakonska rješenja iz pomenutih oblasti i identifikovale eventualne prepreke za njihovu primjenu. Podsjećamo da je Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična djela stupio na snagu početkom 2007. godine, a sprovođenje takvog zakonskog rješenja u pravnom sistemu svake savremene države izuzetno je značajno, između ostalog, i za uspješno suzbijanje problema korupcije. Takođe, jula 2009. godine usvojen je novi tekst Zakonika o krivičnom postupku koji je unaprijedio regulisanje postupka za privremeno oduzimanje imovinske koristi i imovine, kao i finansijsku istragu radi proširenog oduzimanja imovine čije zakonito porijeklo u krivičnom postupku nije dokazano. Isto tako, primjena mjera tajnog nadzora proširena je propisivanjem kataloga krivičnih djela, među kojima i na krivična djela sa obilježjima korupcije. Za analizu dva pomenuta zakona smo se opredijelili, s obzirom na to da je osnovni motiv vršenja krivičnih djela korupcije sticanje imovinske koristi, te da postojanje odredbi za efikasno otkrivanje i oduzimanje imovine stečene vršenjem tih krivičnih djela predstavlja veoma djelotvornu mjeru. S druge strane, uspješna primjena mjera praćenja, privremenog oduzimanja i oduzimanja predmeta i imovinske koristi neophodna je za ispunjavanje obaveza koje su predviđene Konvencijom UN-a protiv korupcije koje je Crna Gora prihvatila 2006. godine. Autori tekstova objavljenih u publikaciji su: Stojanka Radović, zamjenik Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, dr Zoran Stojanović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, dr Milan Škulić, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Drino Galičić, pravni ekspert (BiH) i saradnik Evropske Akademije (EURAC) u Bolzanu, Italija, Pedro Pereira, stručnjak za povraćaj dobara, Međunarodni centar za povraćaj dobara, Instuitut za upravljanje u Bazelu, Erik Larson, stručnjak za prevenciju kriminala, Kancelarija UN-a za suzbijanje narkotika i kriminala. * Tekst publikacije možete preuzeti na sajtu antikorupcija.me, u okviru odjeljka Projekti uprave. 9


EDUKATIVNE AKTIVNOSTI

Natalija Kostić, samostalni savjetnik

ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE, RAČUNOVOĐE I STUDENTE U okviru seminara o ličnom i institucionalnom integritetu, dr Vesna Ratković direktor Uprave za antikorupcijsku inicijativu održala je predavanja na temu „Crnogorsko antikoruptivno zakonodavstvo i institucije – trenutna situacija” u Kolašinu, Podgorici i Budvi. Riječ je o seminarima koji predstavljaju dio Programa obuke nosilaca pravosudne funkcije o borbi protiv korupcije u svijetlu novog Zakonika o krivičnom postupku, a koje su organizovali Uprava za kadrove, Centra za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije, UNDP, OSCE i Ambasada SAD-a u Podgorici. Dr Ratković je predstavila osnovne aktivnosti i prioritete Uprave i Vlade na suzbijanju korupcije, i istakla činjenice koje ukazuju na visok stepen harmonizacije crnogorskog zakonodavstva sa međunarodnim konvencijama koje tretiraju oblast koruptivnog djelovanja. Uprava je u vidu predavanja svoje učešće uzela i na seminarima pod nazivom „Jačanje transparentnosti i odgovornosti na lokalnom nivou u Crnoj Gori“ namijenjenim predstavnicima lokalne samouprave, održanim u Podgorici, Tivtu i Bijelom Polju, u organizaciji Zajednice opština Crne Gore i Agencije za međunarodnu saradnju, Asocijacije opština Holandije (VNG International). Govoreno je o značaju principa dobrog upravljanja u postizanju transparentnosti i odgovornosti, kao i o institucionalno-zakonodavnom antikorupcijskom okviru sa ciljem razumijevanja značaja različitih zakonskih i institucionalnih mehanizama u borbi protiv korupcije. Takođe, analizirani su rezultati istraživanja „Ocjena integriteta i kapaciteta lokalnih samouprava u Crnoj Gori”, koje je Uprava za antikorupcijsku inicijativu sprovela tokom 2009. godine. Cilj seminara je podizanje svijesti učesnika o značaju transparentnosti i odgovornosti u lokalnoj samoupravi i značaju borbe protiv korupcije kroz sprovođenje lokalnih Akcionih planova. U organizaciji Ministarstva za evropske integracije, Uprave za antikorupcijsku inicijativu i Uprave za kadrove, a u saradnji sa njemačkom organizacijom za razvoj kapaciteta „Inwent” i njemačkom Akademijom za državnu upravu „DBB”, u Podgorici je organizovana i radionica na temu „Sprječavanje korupcije u državnoj upravi“. To je jedna od četiri planirane obuke namijenjene državnim službenicima koji već imaju iskustva ili su zainteresovani da poboljšaju svoje znanje iz oblasti prevencije korupcije. Pomoćnik direktora Uprave za antikorupcijsku inicijativu mr Marija Novković je upoznala prisutne sa dosadašnjim antikorupcijskih aktivnostima u Crnoj Gori, i predstavila planove Uprave i Vlade Crne Gore u borbi protiv te pojave. U sklopu redovne edukacije državnih službenika i namještenika koje organizuje Uprava za kadrove, a u okviru seminara „Borba protiv korupcije“, dr Vesna Ratković je tokom aprila i juna, u Bijelom Polju i Podgorici održala predavanje na temu “Etički kodeks državnih službenika i namještenika“. Na predavanju, dr Ratković je ukazala na etičke principe ponašanja u državnoj upravi, kao i na značaj poštovanja istih u cilju jačanja kako ličnog, tako i integriteta državne uprave u cjelosti. UAI je u proteklom periodu u okviru seminara pod nazivom „Budžetsko računovodstvo“, koji je organizovao Institut sertifikovanih računovođa Crne Gore, edukovala i crnogorske računovođe zaposlene u državnim institucijama. Na temu „Analiza prisustva korupcije u odnosima privatnog i javnog sektora u Crnoj Gori“ govorio je savjetnik u Upravi Dalibor Šaban stavljajući akcenat na sam postupak prijavljivanja korupcije i zaštitu lica koja iskazuju sumnju u postojanje koruptivnih radnji. Nijesmo zaboravili ni na edukaciju studenata crnogorskih fakulteta. Naime, predstavnici Uprave su, u prethodnom kvartalu, studentima Mašinskog i Filozofskog fakulteta distribuirali promotivni materijal, a za studente Poljoprivrednog fakulteta organizovano je predavanje o značaju borbe protiv korupcije. 10


MEĐUNARODNA EDUKACIJA

Marko Škerović

LJETNJA ŠKOLA ZA MLADE SUDIJE I TUŽIOCE U DRAČU Ljetnja škola za mlade tužioce i sudije iz Jugoistočne Evrope pod nazivom „Međunarodni standardi i saradnja u borbi protiv korupcije“ održana je od 31. maja do 6. juna 2010. godine u Draču, Albanija. Petu po redu Ljetnju školu organizovali su Sekretarijat Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI) i Škola za tužioce i sudije Albanije. Na ljetnjoj školi su učestvovali predstavnici država članica RAI-ja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Srbija), odnosno sudije i tužioci sa jednom do pet godina iskustva koji se bave pitanjima borbe protiv korupcije. Ispred Uprave za antikorupcijsku inicijativu učešće u obuci uzeo je Marko Škerović. Učesnici su proveli nedjelju dana u akademskom okruženju, slušajući istaknute predavače – predstavnike Vlade Albanije, GRECO-a, Bečkog univerziteta za ekonomiju i biznis, kao i eksperte UNODC-a, EUROJUST-a, Europol-a i OLAF-a. Ljetnju školu je otvorio Genc Polo, ministar inovacija i informacionih i komunikacionih tehnologija Albanije, a učesnike su pozdravili i Edmond Dunga, rukovodilac RAI, i prof. dr Mariana Semini-Tutulani, direktor Škole za tužioce i sudije Albanije. Mariana Semini-Tutulani je u svom pozdravnom govoru poručila da su međunarodni antikorupcijski standardi veoma važni u obuci sudija i tužilaca. Ona je skrenula pažnju učesnicima na to da je svaki od njih bitan u borbi protiv korupcije i da je od velikog značaja što su oni dobili šansu da na toj ljetnjoj školi razmjenjuju ideje i iskustva. „Ukoliko želite da negdje stignete brzo, idite sami, ali ukoliko želite da odete daleko, idite zajedno“, rekla je SeminiTutulani, ističući na taj način značaj saradnje u borbi protiv ovog negativnog fenomena. Edmond Dunga je u svom uvodnom izlaganju ukazao na značaj RAI-ja i borbe protiv korupcije u regionu:„Prevencija i borba protiv korupcije već deset godina predstavljaju značajan dio političke i institucionalne agende u Jugoistočnoj Evropi“. Dunga je istakao dvije važne teme Ljetnje škole: međunarodni standardi i saradnja, i govorio o porastu broja legalnih i ilegalnih transakcija u zemljama Jugoistočne Evrope, uključujući korupciju i druge slične prekršaje. Predstavnica GRECO-a (Grupa zemalja za borbu protiv korupcije), Tania van Dijk, održala je predavanje na kojem je govorila o Građansko-pravnoj i Krivično-pravnoj konvenciji Savjeta Evrope, kao i ostalim instrumentima za borbu protiv korupcije u okviru Savjeta Evrope, sa posebnim osvrtom na konfiskaciju i povraćaj imovine stečene koruptivnim radnjama. Ona je upoznala učesnike sa strukturom, ciljevima, kao i precedurama evaluacije zemalja članica GRECO-a, navodeći primjere preporuka

GRECO-a državama Jugoistočne Evrope i mjera koje su ove države preduzele kako bi što efikasnije odgovorile izazovima u borbi protiv korupcije. Ne manje zanimljivo predavanje održala je Jill Thomas, predstavnica Europol-a i Sekretarijata CARIN-a. Ona je upoznala učesnike sa CARIN-om, neformalnom mrežom eksperata u oblasti praćenja, zamrzavanja, oduzimanja i konfiskacije nelegalno stečene imovine. Podsjetila je prisutne da CARIN mreža trenutno sadrži 55 članova i posmatrača, a osnovu njenog funkcionisanja čini kontakt lista članova. Naime, svaki član ove mreže obezbjeđuje dvije kontakt osobe, kako bi se u okviru mreže osigurala saradnja i efektivna razmjena informacija i kadrova, tamo gdje je to potrebno. Pored toga, kontakt osobe se sastaju na radionicama i godišnjim konferencijama, kako bi diskutovali o načinima prevazilaženja prepreka i problema u funkcionisanju mreže. Nakon evaluacije učesnika u vidu studije slučaja, svečanom dodjelom diploma zatvorena je peta Ljetnja škola u Draču. UČESNICI O LJETNJOJ ŠKOLI Zorica Lučić, zamjenik Osnovnog državnog tužioca u Podgorici: „Imala sam čast da kao predstavnik Tužilaštva Crne Gore prisustvujem predavanjima eminentnih stručnjaka iz oblasti korupcije, pa samim tim i priliku da saznam o iskustvima zemalja iz okruženja, ali i zemalja članica EU u borbi protiv korupcije. Značaj i aktuelnost navedene teme seminara ogleda se i u tome što on tretira jedan od vitalnih problema zemalja Jugoistočne Evrope – korupciju, koja je i po izvještajima zvaničnih institucija Evropske Unije, uz organizovani kriminal, jedna od prepreka Crnoj Gori u procesu pridruživanja Evropskoj Uniji. Tokom petodnevnog seminara prisustvovala sam predavanjima eksperata koji su direktno uključeni u proces donošenja i primjene zakona iz oblasti korupcije, a posebno bih istakla prezentacije Dritana Rreshke i Alberta Perduce. Posljednjeg dana imali smo priliku da kroz studiju slučaja primijenimo stečena znanja iz ove oblasti. Studija slučaja je podrazumijevala pisanje optužnice za krivično djelo primanja mita i davanja mita u predmetu koji je sudio Osnovni sud u Draču“, izjavila je Lučić. Katarina Rutović, sudija Osnovnog suda u Podgorici: „Peta Ljetnja škola za mlade sudije i tužioce bila je izuzetno korisna, posebno za mlade sudije i tužioce, koji su na početku svoje karijere. Znanja i iskustva eksperata, priznatih predavača iz zemalja regiona su dragocjena i veoma značajna za nas, jer je adekvatna edukacija i obuka kadrova prepoznata kao jedan od uslova za nezavisnost i efikasnost pravosuđa“. Posebno je istakla predavanja g-dina Erika Larsona, eksperta UNODC-a, koji je učesnicima pojasnio IV poglavlje UNCAC-a – Međunarodnu saradnju, jer je korupcija internacionalni fenomen protiv koga se ne može uspješno boriti bez saradnje. G-din Larson je takođe govorio i o povraćaju dobara, potrebi automatske razmjene podataka na međunarodnom nivou, i sl. Nadalje, od izuzetnog značaja su bila i predavanja eksperata Instituta austrijskog i evropskog krivičnog prava, koji su istakli da je neophodno stvoriti Evropu koja će poštovati zakone i fundamentalna prava, i da se moraju eliminisati barijere koje postoje u priznavanju pravnih akata drugih država, bezvizni režim i dr. „Smatram da je ovakav vid edukacije mladih kadrova veoma koristan jer osim stečenog znanja iz konkretne oblasti, pruža se mogućnost međusobnog upoznavanja, zbližavanja i stvaranja kontakata koje uvijek možemo koristiti za potrebe međunarodne saradnje“, zaključila je Rutović.

11 11


MEĐUNARODNI DOKUMENTI O KORUPCIJI

Objavljena Krivično Pravna konvencija Savjeta Evrope Uprava za antikorupcijsku inicijativu uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori izradila je dvojezičnu publikaciju »Krivičnopravna konvencija Savjeta Evrope o korupciji«, koja je po prvi put objavljena za stručnu javnost. Krivično pravna konvencija o korupciji usvojena je na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope, u novembru 1998. godine, u Strazburu. Države članice Savjeta Evrope i druge države potpisnice, saglasile su se da ova konvencija treba da osigura inkriminaciju krivičnih djela korupcije, povećavajući saradnju u krivičnom gonjenju takvih djela, kao i uspostavljanje djelotvornog mehanizma praćenja njenog sprovođenja. Glavni cilj donošenja ove konvencije je poboljšanje međunarodne saradnje i razvoj zajedničkih antikorupcijskih standarda u zemljama potpisnicama Konvencije, uzimajući u obzir materijalne i procesno pravne odredbe koje su usko povezane sa krivičnim djelima sa obilježjima korupcije (davanje i primanje mita), koje radnje su osnova za kriminalizaciju drugih krivičnih djela i nepoželjnih ponašanja. Nadalje, konvencija opredjeljuje obaveznost preduzimanja zakonodavnih i drugih mjera na državnom nivou, radi uvođenja u nacionalni pravni sistem 14 krivičnih djela od strane svake države ugovornice: aktivno i pasivno podmićivanje domaćih državnih funkcionera; podmićivanje članova domaćeg i stranih parlamenata; aktivno i pasivno podmićivanje u privatnom sektoru; podmićivanje službenika međunarodnih organizacija; podmićivanje članova međunarodnih parlamenata; podmićivanje sudija i službenika međunarodnih sudova; trgovina uticajem; pranje novca koje potiče od krivičnog djela korupcije. Crna Gora je pristupila Krivično pravnoj konvenciji o korupciji, u junu 2006. godine i time postala punopravna članica Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO), nadzornog tijela za primjenu ove Konvencije. Konvencija ima poseban uticaj na domaće krivično zakonodavstvo, materijalno i procesno. Pristupanjem Dodatnom protokolu uz Krivično pravnu konvenciju o korupciji prihvaćena je i obaveza propisivanja krivičnih djela primanja i davanja mita za arbitre i sudije porotnike. Uprava za antikorupcijsku inicijativu, pored ostalih preventivnih aktivnosti promoviše i koordinira aktivnosti na ispunjavanju preporuka GRECO-a, koje se odnose na primjenu ove Konvencije. 12


MEĐUNARODNA SARADNJA

Dušan Drakić, samostalni savjetnik

GRECO (PROCES EVALUACIJE)

 

   

Na međunarodnom planu, Crna Gora ostvaruje intenzivnu saradnju sa međunarodnim organizacijama i institucijama od značaja za borbu protiv korupcije.    Grupa zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) je tijelo Savjeta Evrope koje vrši monitoring usaglašavanja propisa država članica sa  antikorupcijskim standardima kroz proces međusobne evaluacije. Sve države članice učestvuju u postupku koji podrazumijeva dva  procesa:   Postupak horizontalne evaluacije (vrši se procjenjivanje svih država članica kroz evaluacione runde) koji sadrži preporuke koje predlažu   neophodne zakonske, institucionalne i praktične reforme.  Postupak za procjenu usaglašenosti koji predvidja vrednovanje mjera preduzetih od strane država članica u cilju ispunjavanja pre   poruka.  Uprava za antikorupcijsku inicijativu je zadužena da koordinira aktivnosti na realizaciji obaveza koje proizilaze iz članstva u GRECO-u.   Kad je u pitanju postupak horizontalne evaluacije GRECO je do sada razvio III posebna kruga evaluacije. Podsjećamo da Crna Gora  uspješno prolazi kroz zajedničku I i II rundu evaluacije u okviru koje je implementirala 66,6 odsto preporuka (16 od 24), a Uprava  za antikorupcijsku inicijativu je u saradnji sa nadležnim organima pripremila i u predviđenom roku dostavila Sekretarijatu GRECO-a        Izvještaj o realizaciji preostalih osam preporuka.  Uporedo sa tom obavezom, Uprava za antikorupcijsku inicijativu koordinira aktivnosti na sprovođenju III kruga evaluacije u okviru  kojeg su članovi GRECO Evaluacionog tima posjetili Crnu Goru juna 2010. godine, u cilju analize njenog krivičnog zakonodavstva u   odnosu na Krivično-pravnu konvenciju protiv korupcije i transparentnost finansiranja političkih partija. Tom prilikom članovi GRECO-a   su se susreli sa predstavnicima relevantnih institucija Crne Gore, nevladinog sektora i akademske javnosti.   Izvještaj o realizaciji osam preporuka iz I i II kruga evaluacije i Izvještaj o III krugu evaluacije biće razmatrani na zasijedanju GRECO-a    u decembru 2010. godine. 



Regionalna antikorupcijska inicijativa











      

     

 �

  

Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI) uspostavljena je 2000. godine u Sarajevu kao SPAI - Antikorupcijska inicijativa Pakta stabilnosti, sa idejom da ima značajnu ulogu u procesu stabilizacije na Balkanu. Pakt je predstavljao međuvladin mehanizam usmjeren na borbu protiv korupcije – kao jedne od najozbiljnijih prijetnji za oporavak, ekonomski i socijalni razvoj regiona. Drugi važan korak napravljen je 2003. godine, kada su se zemlje članice RAI-ja dogovorile da pokrenu RAI Sekretarijat u Sarajevu, sa idejom da promoviše regionalno vlasništvo nad inicijativom i jačanje regionalnih kapaciteta za borbu protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, 2007. godine u Zagrebu zemlje potpisnice osigurale su finansijsku održivost Sekretarijata antikorupcijske inicijative u Sarajevu, pružanjem godišnjih kontribucija i odlučile da po prvi put funkciju predsjedavajućeg inicijativom obavlja neko iz regiona. To je bio važan korak prema punom regionalnom liderstvu i upravljanju antikorupcijskom inicijativom jer su se zemlje članice obvezale da i same doprinose ne samo u pogledu obezbjeđivanja stručnjaka i tehničke pomoći, već i pružanja finansijske održivosti, i tako pokazujući uključenost zemalja Jugoistočne Europe u borbu protiv korupcije. Od oktobra 2007. godine, odlukom zemalja članica, koja je usvojena na 11. Radnom sastanku u Podgorici, u Crnoj Gori, Antikorupcijska inicijativa Pakta stabilnosti (SPAI) preimenovana je, i dobila svoj sadašnji naziv - Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI). Uprava za antikorupcijsku inicijativu aktivno učestvuje u ispunjavanju ciljeva Inicijative kroz učešće u radu, razmjenu iskustava i aktivno predsjedavanje Inicijativom od strane direktora Uprave za antikorupcijsku inicijativu. Članice RAI-a su zemlje iz regiona: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunija i Srbija. 13


METODE U PROCJENI KORUPCIJE Pripremila: Mirela Bakalbašić, samostalni savjetnik

SVJETSKI INDIKATORI UPRAVLJANJA (SVJETSKA BANKA)

Kroz projekat istraživanja Svjetskih indikatora upravljanja (The Worldwide Governance Indicators – WGI), Institut Svjetske banke izvještava o agregatnim i individualnim indikatorima upravljanja za 212 država i teritorija od 1996. godine, a u cilju praćenja kvaliteta institucija, pružanje podrške u izgradnji kapaciteta, unapređenja upravljanja i borbu protiv korupcije. Istraživanje se do 2002. godine sprovodilo svake druge godine, a otada godišnje. Crna Gora uključena je u istraživanje od 2006. godine. Prema definiciji Svjetske banke, »upravljanje« podrazumjeva: (i) način odabira, praćenja i zamjene nadležnih institucija, (ii) sposobnost vlade da učinkovito upravlja resursima i sprovodi politike, i (iii) mjeru do koje građani poštuju institucije. Daniel Kaufmann i saradnici razvili su metodologiju mjerenja upravljanja kojom se formiraju agregatni indikatori upravljanja za šest širih grupa indikatora (klastera): I. Javnost i odgovornost – pokazuju u kojoj su mjeri građani zemlje u mogućnosti da učestvuju u izboru svoje vlade, kao i slobodu izražavanja, slobodu udruživanja i slobodu medija; II. Politička stabilnost i odsustvo nasilja – mjeri percepciju vjerovatnoće destabilizacije vlade ili njene smjene neustavnim ili nasilnim putem, uključujući terorizam; III. Efikasnost vlade – mjeri kvalitet javnih usluga, kvalitet državne službe i stepen nezavisnosti od političkog pritiska, kvalitet donošenja i sprovođenja politike, i kredibilitet vladine opredjeljenosti za takve politike; IV. Regulatorni kvalitet – mjeri sposobnost vlade da formuliše i implementira zdrave politike i propise koji omogućavaju i promovišu razvoj privatnog sektora; V. Vladavina zakona – pokazuje mjeru u kojoj subjekti imaju povjerenje i pridržavaju se pravila društva, i posebno kvalitet sprovođenja ugovora, djelotvornost policije i sudova, kao i vjerovatnoću kriminala i nasilja; VI. Kontrola korupcije – pokazuje mjeru u kojoj se javna ovlašćenja koriste za ostvarivanje privatne koristi, uključujući »malu« i »veliku« korupciju, kao i „nemoć“ države u odnosu na elite i privatne interese.

WGI se zasniva na velikom broju pojedinačnih izvora podataka koji reflektuju percepcije upravljanja mnogobrojnih različitih grupa ispitanika. Istraživanja koja se koriste u formiranju WGI, a sprovode među pojedincima ili domaćim preduzećima sa direktnim uvidom u upravljanje u jednoj zemlji su: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, Svjetski godišnjak konkurentnosti Instituta za razvoj upravljanja, Istraživanje o poslovnom okruženju Svjetske banke i EBRD-a, Gallup World Poll, Latinobarometro, Afrobarometro, i AmericasBarometer. Mjerenja ostalih institucija koja se koriste u formiranju WGI zasnovana su na subjektivnom pristupu: agregiranjem ekspertskih mišljenja odabranih stručnjaka.

14 14


Osnovna pretpostavka WGI-a je da izvori podataka za svaku od dimenzija upravljanja oslikavaju temeljni koncept upravljanja kojem su pripisani, tj. koji se mjeri. Tako se, na primjer, pretpostavlja da podaci Freedom House-a, Amnesty International-a i Human Rights Watch-a svi pružaju podatke relevantne za klaster indikatora »Javnost i odgovornost«. Pretpostavka je da se individualni izvori podataka koji koriste različite metodologije mogu stopiti u jednu kvalitativnu mjeru po odgovarajućoj transformaciji. Za WGI za 2008. godinu, korišteno je ukupno 441 pojedinačna varijabla koja mjeri različite dimenzije upravljanja, iz 35 različitih izvora, a koje su pripremile 33 različite organizacije.

Tabela 1: Indikatori upravljanja za Crnu Goru za period 2006 - 2008. (Governance Matters VIII: Aggregate and Individual Governance Indicators 1996–2008; jun 2009. godine) Indikator upravljanja

Javnost i odgovornost

Politička stabilnost

Učinkovitost vlade

Kvalitet regulative

Vladavina zakona

Izvori

Percentilni rang

Skor upravljanja

(0-100)

(-2.5 to +2.5)

Standardna greška

11

2008

56.3

0.25

0.14

9

2007

56.3

0.27

0.14

2006

48.6

0.05

0.2

8

6

2008

68.9

0.59

0.26

5

2007

35.6

-0.21

0.3

4

2006

33.7

-0.38

0.36

8

2008

56.9

0.01

0.24

7

2007

48.3

-0.19

0.27

6

2006

46

-0.29

0.31

9

2008

52.2

-0.05

0.19

6

2007

45.6

-0.26

0.24

6

2006

31.7

-0.52

0.24

13

2008

53.1

-0.09

0.16

10

2007

48.1

-0.31

0.19

2006

38.1

-0.55

0.19

2008

47.8

-0.28

0.15

2007

43

-0.43

0.15

2006

39.8

-0.45

0.16

9 10 8

Kontrola korupcije

Godina

8

     

Legenda: Izvori: Broj pojedinačnih izvora podataka na osnovu kojih je formiran agregatni indikator. Percentilni rang: Rang države u odnosu na ostale države u svijetu. 0 označava najniži rang, a 100 najveći. Skor upravljanja: Ocjena upravljanja na skali od -2.5 do +2.5. Veća ocjena podrazumjeva bolje upravljanje. Vrijednosti od -2,5 do 2,5 ponderisani su prosjeci rezultata (scores) za svaku zemlju, koji su se transformisali (rescale) u zajedničke jedinice. Ponderi su proporcionalni preciznosti podataka iz korištenih izvora, a preciznost zavisi od jačine korelacija između pojedinačnih izvora. Standardna greška: Preciznost ocjene upravljanja za svaku državu. Niže vrijednosti označavaju veću preciznost.

1515


Tabela 2: Kontrola korupcije, Uporedni prikaz za period 2006 - 2008. (Governance Matters VIII: Aggregate and Individual Governance Indicators 1996–2008; jun 2009. godine) Država

ALBANIJA

BOSNA I HERCEGOVINA HRVATSKA

MAKEDONIJA

CRNA GORA

SRBIJA

SLOVENIJA

Izvori

Godina

Percentilni rang

Skor upravljanja

(0-100)

(-2.5 to +2.5)

Standardna greška

13

2008

39.1

-0.45

0.13

12

2007

35.7

-0.59

0.14

12

2006

28.6

-0.69

0.13

13

2008

45.9

-0.32

0.14

13

2007

44

-0.42

0.13

12

2006

48.1

-0.28

0.13

14

2008

61.8

0.12

0.12

14

2007

59.4

0.06

0.12

14

2006

60.2

0.09

0.12

13

2008

54.6

-0.11

0.14

12

2007

50.2

-0.28

0.13

12

2006

45.1

-0.32

0.13

10

2008

47.8

-0.28

0.15

8

2007

43

-0.43

0.15

8

2006

39.8

-0.45

0.16

13

2008

53.1

-0.16

0.14

13

2007

47.8

-0.39

0.13

13

2006

46.1

-0.31

0.13

13

2008

79.7

0.95

0.13

13

2007

80.7

0.95

0.12

12

2006

82.5

1.01

0.12

Izvori pojedinačnih indikatora za konstruisanje agregatnog indikatora Kontrole korupcije za Crnu Goru za 2008. godinu: o o o o o o o o o o

Global Integrity Index (mišljenja eksperata) Gallup World Poll (istraživanje) World Bank Country Policy and Institutional Assessments (mišljenja eksperata) Global Insight Business Conditions and Risk Indicators (mišljenja eksperata) Business Enterprise Environment Survey (istraživanje) Bertelsmann Transformation Index (mišljenja eksperata) Global Insight Global Risk Service (mišljenja eksperata) Cerberus Corporate Intelligence Gray Area Dynamics (mišljenja eksperata) Freedom House (mišljenja eksperata) World Economic Forum Global Competitiveness Survey (istraživanje)

Ono na šta stručnjaci, ali i sami autori WGI-ija ukazuju jeste greška u mjerenju, svojstvena svim mjerenjima upravljanja koja se zasnivaju na percepcijama, budući da pojedini indeksi koji su se primjenjivali pri agregiranju možda ne oslikavaju najbolje koncept koji se želio mjeriti. Ono što, međutim, ovaj indeks upravljanja izdvaja od drugih je upravo ekspicitno navođenje margine greške. Iako ga pojedini stručnjaci ne preporučuju za praćenje globalnih trendova u institucionalnom razvoju, smatra se da WGI može dobro pokazati relativni položaj zemlje s obzirom na globalni prosjek (za preko 200 zemalja), čak i kroz vrijeme.

Izvor: www.govindicators.org 16 16


JUGOISTOČNA EVROPA

Dalibor Šaban, samostalni savjetnik

ANTIKORUPCIJSKE STRATEGIJE Član 5 Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv korupcije (UNCAC) predviđa da svaka država ugovornica, u skladu sa osnovnim načelima svog pravnog sistema, razrađuje, primjenjuje ili održava djelotvornu, koordiniranu politiku sprječavanja korupcije. U skladu sa tim članom, države članice su donijele nacionalne strategije za borbu protiv korupcije. U ovom broju posvetićemo se strategijama u Republici Albaniji, Republici Rumuniji i Republici Bugarskoj.

Republika Bugarska Republika Bugarska je 2006. godine usvojila Nacionalnu strategiju za borbu protiv korupcije. Cilj Strategije je uspostavljanje modernog zakonskog okvira i organizacioni razvoj institucija za borbu protiv korupcije, kao i regulisanje međusobnih odnosa između vlasti sa jedne strane, i privatnog sektora, nevladinih organizacija i građana sa druge strane. Da bi se postigli ovi ciljevi, predviđeno je, između ostalog, i kreiranje zajedničkog institucionalnog i pravnog okruženja za suzbijanje korupcije. To podrazumijeva uvođenje mjera koje će garantovati transparentnost rada javne uprave kroz uvođenje jasnih pravila obaveza i procedura koje se tiču suzbijanja korupcije, regulisanje prihvatljivosti i vršenje interne kontole primanja poklona od strane državnih službenika, uvođenje mehanizama za sprečavanje konflikta interesa, uvođenje principa „jedan šalter“ kad su u pitanju administrativne usluge, efikasnija implementacija zakona o slobodnom pristupu informacijama, sprovođenje obuka koje se tiču borbe protiv korupcije u svim državnim organima, unaprjeđivanje kodeksa ponašanja državnih službenika u pogledu njegove usklađenosti sa međunarodnim standardima i ostalo. Strategija, u cilju što efikasnije borbe protiv korupcije, predviđa i poboljšanje finansijske i fiskalne kontrole, reforme u Upravi carina, Ministarstvu unutrašnjih poslova, mjere za borbu protiv korupcije na lokalnom nivou i prilikom finansiranja političkih partija. Reforme u pravosudnom sistemu imaju za cilj uvođenje mjera koje će smanjiti mogućnost nastanka korupcije, kao i mjera za njenu kontrolu kroz izmjenu postojećeg zakonodavstva. Borba protiv korupcije u privredi podrazumijeva uvođenje mjera koje će povećati transparentnost i društvenu odgovornost u procesu privatizacije i liberalizaciju uslova za razvoj privatnog poslovanja. Strategijom je predviđeno i jačanje međuinstitucionalne saradnje kao i saradnje vladinih institucija i nevladinih organizacija i medija. 1717


Republika Albanija Strategija za borbu protiv korupcije i transparentno upravljanje za period 2008-2013. godina, kao dio Nacionalne strategije za razvoj i integracije usvojena je u oktobru 2008. godine. Opšta vizija Strategije obuhvata progresivno i održivo smanjenje korupcije, kao i jačanje integriteta institucija. Osnovni prioriteti Strategije su prevencija, transparentnost i edukacija, što podrazumijeva jačanje političkog sistema i etike u javnoj upravi; izmjenu administrativnih procedura; reforme oblasti koje su podložne korupciji (zdravstvo, prosvjeta, javne nabavke, poslovanje, itd.); transparentnost i integritet javne uprave; usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa međunarodnim pravnim aktima o korupciji i podizanje nivoa javne svijesti o korupciji. Takođe, jedan od prioriteta Strategije su i korupcijske istrage i kažnjavanje, kao i jačanje međuinstitucionalne i međunarodne saradnje. Opšta vizija Strategije je smanjenje korupcije kroz reforme prevencije, jačanje integriteta institucija, jačanje uloge civilnog društva u borbi protiv korupcije i kažnjavanje korumpiranih funkcionera. Međuresorska radna grupa koja je koordinirala rad na izradi Strategije koordinira nadzor i implementaciju Strategije.

Republika Rumunija Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije, kao i Akcioni plan za njenu implementaciju, Republika Rumunija donijela je 2005. godine. Cilj strategije je prevencija i borba protiv korupcije kroz jačanje institucija i rigoroznu primjenu antikorupcijskih zakona. Strategija obuhvata tri prioritetne oblasti: prevenciju, transparentnost i edukaciju, borbu protiv korupcije i međuinstitucionalnu saradnju. Što se tiče mjera u oblasti prevencije, transparentnosti i edukacije, one se uglavnom odnose na povećanje transparentnosti i integriteta u javnoj upravi, kao i prevencije korupcije u poslovnom ambijentu, i sprovođenje intezivnih informativnih i edukativnih kampanja u cilju podizanja nivoa javne svijesti o pojmu korupcije. Mjere koje se odnose na borbu protiv korupcije odnose se na povećanje integriteta u pravosudnom sistemu, smanjenje broja struktura koje se bore protiv korupcije i jačanje institucionalnog kapaciteta, ubrzanje krivičnih istraga i krivičnih postupaka. Takođe, predviđa se i sprovođenje administrativnih mjera za borbu protiv korupcije. Kada je u pitanju međuinstitucionalna saradnja, mjere se odnose na koordinaciju i nadzor nad sprovođenjem Strategije i Akcionog plana. U martu 2005. godine osnovan je Savjet za koordinaciju sprovođenja Nacionalne antikorupcijske strategije, s ulogom da koordinira i ocjenjuje sprovođenje antikorupcijskih zakona, Nacionalne antikorupcijske strategije i Akcionog plana, prati stepen ostvarenja i procjenjuje efekte mjera Akcionog plana. 18 18


19


Ministarstvo kulture,

medija i sporta Vlada Crne Gore Uprava za antikorupcijsku inicijativu

Uprava za antikorupcijsku inicijativu Rimski trg, br. 46 81000 Podgorica Tel: 020 234 396 Fax: 020 234 082 E-mail: aci@daci.gov.me www.antikorupcija.me 20

Bilten antikorupcija broj 06  
Advertisement