Page 1

Zagreb, svibanj 2018.

Broj 23

Upravna škola Zagreb Posebne zanimljivosti:  Utječe li Internet na naše ocjene?  Prednosti i nedostaci Facebook-a  Rezultati ankete provedene u našoj školi  Kako se zaštititi na društvenim mrežama?

.

Tema broja: Internet - sigurnost i/ili zabava?


Tko se „skriva“ iza školskog časopisa „Tipka“? Urednica: Patricia Budek (3.c), Andrea Wawrzynek, prof., Iva Pervan (1.b), Lidija Jambor (3.b), Grafičko oblikovanje: Josipa Tadić (1.a), Andrea Wawrzynek, prof. Josipa Filić (2.e), Patricia Mendeš (3.b), Patricija Pintar (1.a), Novinari (učenici): Petra Tomečak (1.a), Nikol Galić (3.e) i Karolina Vinceljak (3.b), Ana Čulkić (2.c) Lucia Lobor (2.d), Viktoria Vlahek (2.e), Anamarija Barušić (3.e), Doris Matić (3.b), Fran Vukelić (1.f),

Novinari (nastavnici): Višnja Rossi Perkov, Suzana Ven Rakić, Andrea Wawrzynek, Marica Piršlin, Andrea Kovačević, Ondina Mesar, Tihana Pljukavac, Ante Babačić, Jasmina Kljunić, Vlatka Guberina, Silvija Perković, Matilda Budimir, Tanja Ivančić, Martina Mišić, Marija Ćurić, Sanja Šepac Dužević i Renata Turčinović-Kramar

Hvala svim učenicima i nastavnicima! Ovim putem zahvaljujemo svim učenicima i nastavnicima koji su uložili trud i vrijeme kako bi ovaj broj našeg dugogodišnjeg školskog lista poprimio ovaj oblik!

Stranica 2

Tipka


U ovom broju pročitajte:

Društvene mreže / Instagram / Snapchat

4-5

Prednosti i nedostaci Facebooka / Kako Internet utječe na naše 6-7 ocjene? Postaje li sigurnost na Internetu bitnija od one u svakodnevici? 8-9 Šokantni rezultati ankete provedene u našoj školi

10-11

Dan tipkovnice / Intersteno / Oskar točnosti

12-13

Rezultati natječaja naših učenika

14-18

Bovarizam u meni

19

Sportsko-rekreacijski dan na Jarunu

20-23

Sportski duh Upravne

24-27

Europski dan jezika Intervju s pedagoginjama

28-29 30-31

Posjet Goethe Institutu

32-33

Iz profesorskog albuma (Tihana Pljukavac i Ante Babačić)

34-37

Kompilacija simulacija Mala škola solidarnosti / Mala škola medijacije

38-39 40-41

Love was in the air / Dan žena

42-43

Posjet učenika Muzeju torture u Zagrebu / Svjetski tjedan svemira

44-45

Posjet članova studentske udruge Financijski klub Ekonomskog fakulteta u Zagrebu / Posjet učenika 4.b Modernoj galeriji /Tko zaista zaslužuje prednost?

46-47

Posjet HNB-u / Festival tolerancije

48-49

Polarni san / Državno natjecanje u zanimanju Poslovni tajnik/ca 50-51 i Državna smotra upravnih referenata

Da se smrzneš! Večer u kazalištu / Dan s knjigom u ruci - Sedma umjetnost

52-53 54-55

Zaziv duha Svetoga / Dojdi osmaš / Dan karijera

56-57

Erasmus+

60-63

Šok i štreberica / Kvizomanija

64-65

Stranica 3


DRUŠTVENE MREŽE—JESU LI DRUŠTVENE MREŽE Društvena mreža je vrsta internetskog servisa, koji se najčešće javlja u obliku prozora ili web stranice. Korisnici ne mogu komunicirati sa svim članovima koji se nalaze na mreži, već mogu isključivo s kontaktima. Osim običnog načina, korisnici mogu komunicirati i putem video snimki što olakšava komunikaciju.

Instagram

Najpopularnije društvene mreže: Instagram Facebook Twitter Snapchat Linkedln Korisnici ostavljaju neke osobne podatke na društvenim mrežama, pa može doći do zlouporabe tih podataka, a ponekad se i događaju hakerski napadi. Najčešće žrtve društvenih mreža obično su maloljetnici. Lidija Jambor, 3.b

Instagram je popularna besplatna aplikacija za obradu i dijeljenje fotografija putem pametnih telefona. Instagram koristi oko 14-15 milijuna korisnika. Instagram je unazad nekoliko godina izrastao u jednu od najvećih društvenih mreža. Neke od mogućih opasnosti Instagrama su: lako prihvaćanje svih osoba koje ne ograniče svoj profil na „privatno“, Instagram mogu koristiti svi (iako se preporuča starijima od 13 godina) pa je moguća krađa fotografija i njihova zloupotreba. Prednosti Instagrama su: uređivanje običnih fotografija u ljepše, „umjetničko“ djelo, brzo dijeljenje snimljenih fotografija s društvenih mreža, Instagram služi samo za fotografije i video, tako da stvaramo svoj životni foto-video album. Trebamo paziti što objavljujemo na društvenim mrežama i zaštititi svoj profil. Josipa Tadić, 1.a

Stranica 4

Tipka


ONE ZAISTA NEPRIJATELJI?

Snapchat Snapchat je mobilna aplikacija koja je u zadnje vrijeme postala popularnija od Facebook-a. Možemo slati slike i videožapise, ali ih možemo i primati. Osim slanja, postoji i mogućnost objavljivanja slika i videožapisa na story koji će biti prikažani 24 sata. Ražlika u slanju prijateljima i stavljanju na story je sto nakon isteka nekoliko sekundi, prijatelj ima jos jednu mogućnost ža pogledati sliku, a na story-u će sliku moći pogledati vise puta. Ako netko screenshot-a našu sliku, mi to možemo vidjeti. Također se možemo i prijaviti na nekome mjestu. Snapćhat je postao popularan upravo žbog vatrića - kada se s nekime dopisujete vise od tri dana dobit ćete vatriću. Vatriće se povećavaju svakodnevnim dopisivanjem s osobama, ali je bitno da si međusobno saljete selfije jer se jedino tako mogu dobiti. Snapćhat nam pruža mogućnost biranja ljudi koji će nam gledat story. Sto se tiće prija-

telja, mi smo ti koji odlućujemo koga ćemo prihvatiti ili odbiti. Sto se tiće postavka sigurnosti, možemo namjestiti da nam netko od prijatelja ne gleda story ili da nam svi ljudi koji koriste tu aplikaćiju vide. Isto tako možemo i blokirati nekoga. Prilikom stavljanja slika na story možemo staviti i sliku iž albuma, nije nužno stavljanje samo slike koja je snimljena taj tren. Dopisivanje je moguće i u grupi s vise ljudi. Aplikaćija stalno radi neke promjene, ali je bitno da prvo ažuriramo aplikaćiju kako bi se promjene dogodile. Na poćetku koristenja se Snapćhat ćini kao jos jedna drustvena mreža, no kada s vremenom dodate prijatelje i upožnate sve njegove ćari, tesko se odvojiti od njegovog svakodnevnog koristenja. Josipa Filić, 2.e

Stranica 5


DRUŠTVENE MREŽE—OPASNO Virtualni svijet drustvenih mreža poput Instagrama, Faćebooka, i Snapćhata imaju požitivne ućinke glede komunikaćije, objavljivanja slika i promoviranja sebe ili svojih talenata, ali ne možemo osporiti i neke negativne posljediće koje jako mogu utjećati na život svakog neoprežnog korisnika drustvenih mreža. Većina ljudi ne ražmislja prilikom ižrade profila, osobito vežano už osobne podatke koje objavljuje. Često ne ražmisljaju o problemima do kojih može doći objavljivanjem fotografija eksplićitnog sadržaja. Polićija svakodnevno žaprima prijave vežane ža krađu identiteta, pedofiliju, otmiće i mnoga druga kažnena djela. Mi sami trebamo biti svjesni opasnosti koje se nalaže na drustvenim mrežama - nepožnati ljudi, lažno predstavljanje, hakiranje profila i mnogih drugih. Potrebno je dobro promisliti sto objavljujemo na drustvenim mrežama, sto komentiramo i lajkamo jer sve to ostaje pohranjeno na Internetu zauvijek.

Osim navedenih opasnosti, moramo biti svjesni nasilja preko Interneta, odnosno cyberbullyinga. Mnoga djeća u osnovnim i srednjim skolama smatraju da je broj lajkova i vatrića glavni pokažatelj njihove popularnosti te u želji da se svide sirim masama idu u ekstreme prilikom objavljivanja svojih fotografija ili statusa. Osobno smatram da edukaćija i dobar odgoj najbolje prevenira i može smanjiti postotak svih opasnosti na drustvenim mrežama. Doba ražvitka tehnologije olaksalo nam je život s jedne strane, ali s druge je strane ljudska neoprežnost užrok mnogih kriminalnih slućajeva i velikog broja žrtava. Trebamo dobro promisliti prije nego sto kliknemo na „post “ ili „delete“. Patricia Mendeš, 3.b

Prednosti i nedostaci Facebooka Facebook je društvena mreža koju je osnovao Mark Zuckerberg 2004. godine. Korisnici nakon otvaranja Facebook profila mogu početi dijeliti s drugima različite informacije, fotografije i druge podatke. Kao i ostale društvene mreže, Facebook ima svoje prednosti i nedostatke. Mnogi bi se složili s time da je Facebook jako dobra društvena mreža, u zadnje vrijeme sve manje popularna među mladima, a sve više među starijima. Prednosti Facebooka su npr. to što se možemo povezati s različitim ljudima i sklopiti nova poznanstva ili prijateljstva, čuti se sa nekom dragom osobom u nekom dalekom gradu ili zemlji, dijeliti svoje fotografije kako bi ljudi vidjeli gdje smo, s kime smo ili slično, saznati mnoge informacije i drugo. Nedostaci su mnogo više uočljiviji ako imate Facebook nekoliko godina. Jedan od nedostataka je gubljenje privatnosti onoga dana kada ste pokrenuli ovu društvenu mrežu, svi statusi koje stavljate na Facebook, slike ili komentari biti će vidljivi vašim prijateljima ili ostalima ako su vam postavke privatnosti uključene na public. Ako radite u nekoj vrlo uglednoj ili privatnoj firmi, možete izgubiti posao ukoliko stavljate neprimjerene fotografije ili statuse na Facebook. Također, jedan od nedostataka je to što na društvenim mrežama, a pogotovo na Facebooku ,,vrebaju'' hakeri, prevaranti i pedofili. Oni koriste lakovjerne korisnike Facebooka kao svoj ,,plijen'', te ih uznemiravaju, pokušavaju saznati što više informacija o njima, te ih na kraju iskoristiti. I zadnji nedostatak koji sam uočila, a po meni i najbitniji, postajete robovi interneta i Facebooka ukoliko ga previše koristite. Petra Tomečak, 1.a

Stranica 6

Tipka


OSTI KOJE NA NAS VREBAJU... Kako Internet utječe na naše ocjene? Internet je javna globalna mreža koja povezuje računala i računalne mreže korištenjem internetskog protokola=IP. Svima nam je dostupan i utječe pozitivno i negativno na naše učenje ovisno o tome u koje svrhe ga koristimo. Pozitivno je što pri korištenju interneta nalazimo informacije na Googleu, online enciklopedijama te ostalim edukacijskim stranicama preko kojih učimo. Najviše ih koristimo prilikom izrade prezentacija, pisanja članaka, sastavaka i referata te kada istražujemo neku informaciju koje nema u knjizi. Nekada smo prelistavali razne enciklopedije, a sada jednim klikom na internetu možemo pronaći željenu informaciju. Uz to postoje i negativne strane korištenja Interneta na naše ocjene. Dok tražimo neku korisnu informaciju koja nam treba za učenje, dolaze nam obavijesti sa Instagrama, Facebooka, Snapchata, WhatsAppa i ostalih aplikacija koje nam „kradu“ vrijeme koje imamo za učenje. Tada umjesto da pogledamo tu informaciju koja nam je bila potrebna, mi odemo na npr. Instagram i ondje se zadržimo nekoliko minuta, sati ili cijeli dan zaboravljajući na učenje i školu. Time dobivamo lošu ocjenu i ako se to ponavlja iz dana u dan, dolazimo u bezizlaznu situaciju. Takvim načinom korištenja interneta postajemo ovisnici, previše vremena provodimo u kući ili na mobitelima i postajemo tjelesno i društveno neaktivni što dovodi do pojave debljine i raznih bolesti. Na mrežama možemo imati na stotine virtualnih prijatelja, dok u stvarnosti ih imamo možda dva ili tri s kojima se opet ne družimo zbog prevelikog utjecaja društvenih mreža. Moje mišljenje je da Internet ima više negativnog nego pozitivnog utjecaja na naše ocjene jer su mladi već postali ovisni i teško ih je odviknuti od društvenih mreža i potaknuti na školu i učenje.

Patricija Pintar, 1.a Stranica 7


POSTAJE LI SIGURNOST NA INTERNET Mnogo srednjoškolaca objavljuje na profilima društvenih mreža osobne podatke koji su lako dostupni online zajednici. Tako objavljeni podaci i informacije lako se mogu iskoristiti na neželjeni način. Neke društvene mreže poput Facebooka i Instagrama omogućuju svojim korisnicima da kontroliraju privatnost svojih profila kako bi smanjili neželjenim korisnicima pristup osobnim podacima. Neke od potencijalnih opasnosti s kojima se mnogi mladi mogu susresti su: krađa identiteta, uhođenje, neželjeni publicitet, a to sve dovodi do sve većeg broja online žrtava. Društvene mreže davno su promijenile način na koji komuniciramo s prijateljima, rodbinom i poznanicima. Iako društvene mreže poput Facebooka, Instagrama ili Snapchata svakodnevno uzimaju mnogo prostora u našim životima, često nismo svjesni sigurnosnih rizika kojima smo izloženi koristeći ih. Ljudi s lošim namjerama vrebaju društvenim mrežama i traže žrtve. Nekima je namjera samo šala dok drugi baš namjerno žele povrijediti i naštetiti osobi. Situacija koja proizlazi iz oba slučaja predstavlja traumu za žrtvu. Često se koriste skraćene URL adrese kako bi se korisnike namamilo na neku stranicu, gdje će potom “pokupiti” virus ili neki drugi maliciozni softver. Velik problem predstavljaju i spyware programi koji se vrlo jednostavno mogu instalirati na vaš Stranica 8

pametni telefon, tablet, laptop ili računalo i to preko elektroničke pošte, kratkih URL-a, raznih preuzimanja, instant poruka i sl. Velik broj društvenih mreža posjeduje dovoljan broj osobnih podataka da korisnike učini ranjivima. Takvi podaci su primjerice datum rođenja, e-mail, kućna adresa, slike, lokacija i dr. Prema tome krađa identiteta postaje sve lakša. Upasti u nečiji korisnički račun hakerima ne predstavlja problem. Najčešći oblik krađe identiteta je preko polja zaboravljena lozinka “forgot password”. Klikom na to polje pokušavaju dobiti lozinku preko e-maila, a jednom kad imaju pristup vašoj elektroničkoj pošti praktički imaju pristup i svim vašim osobnim podacima na društvenim mrežama.

Društvene mreže koriste podatke mobilnog uređaja i uslugu prikaza lokacije kako bi omogućile korisnicima prijavu njihovog trenutnog mjesta bivanja. Na taj način je lokacija korisnika vidljiva svim ostalim ljudima s kojima je korisnik povezan na društvenoj mreži. Jeste li se ikad zapitali kako Facebook zna gdje se nalazite? Koristi GPS lokaciju vašeg mobitela. Dijeljenje lokacije postaje potencijalan poziv provalnicima koji mogu pratiti kretanje korisnika. Na primjer, ako objavite da ste na ljetovanju, potencijalnom provalniku poručujete da vas nema doma. Kako biste smanjili taj rizik izbjegavajte objavljivanje vaše lokacije na društvenim mrežama.

Tipka


TU BITNIJA OD ONE U SVAKODNEVICI? Kako se zaštititi? Provjerite postavke privatnosti Pazite na ono što objavljujete javno - tko sve ima pristup vašim podacima. Često nismo ni svjesni koliko sadržaja je dostupno online zajednici, primjerice aplikacije koje koristimo, stranice koje pratimo, objave koje lajkamo. Kreirajte jake lozinke Složene i jake lozinke zaštitit će vas od mogućih provala u račun. Lozinke bi se trebale sastojati od barem 10 znakova; velika i mala slova, simboli i brojevi. Ne uzimajte za lozinku odmah prvu riječ koja vam padne na pamet, ime kućnog ljubimca, ime simpatije, brata, sestre, datum rođenja i sl. Ako koristite javno računalo (npr. računalo u školi) pripazite da vam ne sprema e-mail adresu i lozinku. Kad završite s radom, obavezno provjerite jeste li se odjavili sa svih web lokacija. Dobro promislite o tome što ćete objaviti, koga ćete pratiti i s kime ćete se povezati.

Dobar je savjet da se povezujete samo s ljudima koje poznajete i u stvarnom životu. Ne povezujte se sa strancima. Naime, 40% novih Facebook profila su lažni korisnici koje su kreirali hakeri.

Instalirajte dobar antivirusni program Vrlo je važno da zaštitite svoje računalo, a za to je potreban antivirusni program i dobro podešen vatrozid. Postoje mnogi antivirusni programi koji su besplatni, a dobro odrađuju svoju ulogu (primjerice Avast, AVG).

Ograničite korištenje aplikacija i dodataka na društvenim mrežama Mnoge aplikacije koje pronađete na nekom sumnjivom web mjestu ili na društvenoj mreži često ne podliježu nikakvim sigurnosnim provjerama. Te aplikacije često mogu biti mamci kako bi cyber kriminalci imali pristup vašim podacima na računalu, ali i vašim osobnim podacima. Reagirajte ako primijetite sumnjivu aktivnost Pratite aktivnosti na svojim profilima i reagirajte na svaku sumnjivu aktivnost. Ako primijetite neke nelogičnosti, promijenite lozinku, prijavite probleme ili kontaktirajte službu za podršku.

Jasmina Kljunić, prof.

Stranica 9


ŠOKANTNI REZULTATI ANKETE… TREBAMO O SIGURNOSTI NA DRU U svibnju 2018. među učenicima Škole provedena je anketa o društvenim mrežama, sigurnosti na društvenim mrežama i njihovim navikama korištenja društvenih mreža. U anketi je sudjelovalo 153 učenika škole. Anketa je provedena na satima informatike i kompjutorske daktilografije. Koje podatke o sebi dijeliš na društvenim mrežama?

46,9% učenika smatra da bi im u budućnosti privatnost mogla biti narušena.

Učenici na društvenim mrežama uglavnom dijele svoje osobne podatke (ime i prezime, datum rođenja, spol, e-mail adresu, a neki dijele i broj mobitela te adresu).

Stranica 10

Tipka


O LI VIŠE VREMENA POSVETITI EDUKACIJI UŠTVENIM MREŽAMA? Na pitanje jesu li na društvenim mrežama povezani s osobama koje ne poznaju, 72 učenika odgovorilo je pozitivno. Osim toga, 125 učenika navelo je da im se na društvenim mrežama javila osoba koju ne poznaju.

Rezultati ankete pokazuju da učenici svakodnevno pristupaju društvenim mrežama te da na njima komuniciraju s nepoznatim osobama. Škola treba biti mjesto na kojemu će naučiti izbjeći sigurnosne rizike na društvenim mrežama.

63 učenika navelo je da im se na društvenim mrežama netko lažno predstavljao.

Najpopularnije društvene mreže kod naših učenika su Instagram (134 učenika ga svakodnevno koristi) i Snapchat (105 učenika ga svakodnevno koristi).

O sigurnosti na društvenim mrežama brinule: Jasmina Kljunić i Andrea Wawrzynek

Stranica 11


———————————————————————— NAJBRŽI — 3 9 . DA N T I P KOV N I C E

U subotu, 11. studenoga 2017. održano je Državno prvenstvo u kompjutorskoj daktilografiji u organizaciji Hrvatskog stenografskog društva. Sudjelovali su natjecatelji iz: Dubrovnika, Vela Luke, Pule, Koprivnice, Pitomače, Požege, Vinkovaca, Varaždina i Zagreba. Naši učenici osvojili su 2 treća mjesta i to u kategoriji: - od 0 -16 godina – Robert Hranilović, 3.E – (3393 /9 pogrešaka) - od 17-20 godina – Erika Jurković, 3.B – (3718 /9) Plasman na 39. Danu tipkovnice Plasman

3 4 3 6 7 8

Ime i prezime

Ukupno znakova

Pogreške

Kategorija: 17-20 godina Erika Jurković 3718 9 Karolina Vinceljak 3466 8 Kategorija: 0-16 godina Robert Hranilović 3393 9 Marija Gečević 2510 3 Tana Bertić 2562 5 Merian Trbuha 2480 4

% pogrešaka

Neto znakova

0.242 0.231

3268 3066

0.265 2943 0.120 2360 0.195 2312 0.161 2280 Marica Piršlin, prof.

INTERSTENO Na ovogodišnjem Intersteno online natjecanju sudjelovalo je 1353 natjecatelja iz 19 zemalja svijeta (Europa, Amerika i Japan). Iz Hrvatske su sudjelovali učenici iz 16 škola. Boje naše škole branilo je ukupno 8 natjecatelja u dvije dobne skupine: 13-16 godina i 17-20 godina. Učenik Ivan Kujundžić, 4.A postigao je majstorski rezultat od 413 znakova u minuti što mu je bilo dovoljno za 38. mjesto u svijetu i 5. mjesto u Hrvatskoj. U dobnoj skupini od 1316 godina, naš najbolji rezultat ostvarila je Margita Delač, 1.F s rezultatom od 297 znakova u minuti s jednom pogreškom. Marica Piršlin, prof. Stranica 12

Tipka

————————————————————————


————————————————————————

I PRST…

OSKAR TOČNOSTI ! Dana 15. svibnja 2018. održano je 1. natjecanje Oskar točnosti — vještina korištenja tipkovnice bez dodatnog ispravljanja i provjera sposobnosti u odnosu na konkurenciju. Na natjecanju je sudjelovao 31 učenik u dvije dobne skupine – učenici (13-16 godina) i juniori (17-20 godina). Prve Oskare točnosti u kategoriji juniori osvojila je Laura Karol, 3. D razred s rezultatom od 317,4 znaka u minuti bez pogreške. U kategoriji učenici – Oskara točnosti osvojila je Mihaela Brekalo, 1. E s rezultatom 291,9 znakova u minuti. Drugo mjesto osvojile su učenice: Veronika Qollaku, 3. A s postignutim rezultatom od 304 znaka u minuti i Marija Gečević 2. E s rezultatom od 280,4 znaka u minuti. Čestitamo natjecateljima i njihovim mentoricama na postignutim rezultatima! Marica Piršlin, prof.

Stranica 13

————————————————————————


Europa u školi

VENI

"Škrinja

znanja - umjetnički i tradicijski obrti" tema je nagrađene pjesme Petre Tomečak, učenice 1.a razreda na nacionalnom natjecanju "Europa u školi" u organizaciji Europskog doma Zagreb i Europskog pokreta Hrvatska. Međunarodni odbor Europe u školi donio je odluku da se natjecanje održi pod naslovom "Razmisli - Što čini Europu?" Petra Tomečak je u kategoriji učenika 1. i 2. razreda srednje škole osvojila 1. mjesto na županijskoj razini i 5. mjesto na državnoj. Dodjela nagrada održala se 9. svibnja u Europskom domu Zagreb u sklopu proslave Dana Europe.

„Pumpaj mozak, a ne žilu!“ slogan je Tane Bertić, učenice 2.e „Pumpaj mozak, a ne žilu!“ razreda Upravne škole Zagreb kojim je osvojila 1. mjesto za najbolji slogan na nagradnom natječaju Škola bez droge - grad bez droge. Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo te Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport, ponovno je provela Nagradni natječaj pod nazivom „Škola bez droge - grad bez droge“. Svečana dodjela nagrada, čime se ujedno obilježio i kraj Međunarodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti (15.11. – 15.12.), održala se 15. prosinca 2017. gdje je Tana primila svoju nagradu. Andrea Wawrzynek, prof. Stranica 14

Tipka


VICI

Kanižajada - limačijada "Gđa. Venera i G. Mars" naslov je rada Karoline Vinceljak, učenice 3.b razreda kojim je osvojila 1. mjesto na literarnom natječaju "Kanižajada – Limačijada" u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara, nakladničke kuće Alka script i Društva za čuvanje i promicanje podravskoga identiteta "Podravski zvon". Svečana dodjela nagrada održala se 27. ožujka 2018. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na svečanosti Knjižna booka. Andrea Wawrzynek, prof. GĐA. VENERA I G. MARS

Kolika je udaljenost između Marsa i Venere? Dovoljno mala da ju se ne može vidjeti, ali dovoljno velika da bi ju se moglo izmjeriti. Dio su iste cjeline, ali svaki je u svom svijetu. Mars vidi samo ono što vidi jer zna da ne vidi ono što ne vidi, a Venera vidi i ono što ne vidi jer misli da vidi i ono što ne vidi. Venera voli prolaziti kroz krivulje, jer zna da je to jedini put do uspjeha, a Mars se voli držati ravne staze, jer on vidi samo jednu glavnu cestu. Mars sluša ovisno o situaciji, a Venera ovisno o raspoloženju. Dok priča, Venera voli ići ravnom stazom i skoknuti do pokoje stazice dok se ne vrati na glavnu stazu. Mars, s druge strane, ide glavnom stazom kao jednosmjernom ulicom.

Njoj je važan način na koji govoriš, a njemu o čemu govoriš. Oboje vole čuti ono što žele čuti. Ona ne želi čuti da je najljepša, a on da je najjači.

Što ako nisu? Onda, bolje ne govori ništa. Venera će oprostiti, ali neće zaboraviti. Mars će zaboraviti, ali neće oprostiti. Kako god da zbrojite, naći ćete se u masnoj kaši. Nema dana u kojem joj čokolada ne paše, ipak je žena složenije biće pa tako i njene muke. Nema dana u kojem ga ne možeš iznenaditi, ipak je njegov mozak nešto manje građe. Što je to što ih zapravo čini različitima? Možda je bolje da to ostane tajna. Sumnjam da će itko doći do zaključka, ne može čovjek sam sebi pripisati dijagnozu. Otprilike, razlika između Marsa i Venere dovoljno je kratka da joj budeš na tragu, ali dovoljno duga da shvatiš da joj uopće nisi na tragu, a ta razlika je par milijuna svjetlosnih godina. Čudni su njih dvoje, tko bi rekao da su od majmuna potekli. Naizgled jednostavna bića, razvili se u nešto tako komplicirano. Ako ništa drugo, barem su nekih stvari svjesni: Vole se i kad se mrze, mrze se i kad se vole. Razumiju da se ne razumiju i slažu se da se ne slažu. Karolina Vinceljak, 3.b Stranica 15


VENI

Najljepše ljubavno pismo „Cijeli moj svijet" naslov je pisma Lucije Lobor, učenice 2.d razreda Upravne škole Zagreb kojim je osvojila nagradu na natječaju za najljepše ljubavno pismo u organizaciji Čitateljskog kluba Čitafora. Čitateljski klub Čitafora i ove je godine proveo nagradni natječaj za najljepše ljubavno pismo. Završna svečanost dodjele nagrada održala se u prostoru Čitaonice Knjižnice Sesvete u utorak, 13. veljače 2018. s početkom u 18,00 sati. U sklopu svečanosti dodijeljena su priznanja i zaslužene nagrade, a dobitnici su pročitali svoja pisma. Andrea Wawrzynek, prof. CIJELI MOJ SVIJET! Voljeni, u ovim teškim vremenima, ovom suhoparnom svibnju 1993. godine, teškoj svakodnevici, pitam se kako ti prolaze dani, jesi li uspio primiriti svoju dušu ili ona i dalje neumoljivo traga za sudbinom. Jesi li napokon ispunjen ljubavlju, srećom? Imaš li još uvijek onaj sjaj u očima kao kada si morao otići na bojište? Smrzne li ti se još uvijek sve oko srca kada čuješ onu riječ? Prestaneš li sanjati onoga trenutka kada čuješ zvuk sirene? Možeš li suzdržati suze pri samom pogledu na svijet? Je li… Od onoga trenutka kada si saznao da moraš otići prošlo je punih osam mjeseci. Od tada je sve krenulo naopako. Nije prošlo niti deset dana od saznanja, a već si morao poći sa sjetom u grudima. Nisi želio odvajati pogled ni trenutka jer si znao da ti je dužnost otići i štiti sve nas. Često razmišljam što trenutno radiš, što sve proživljavaš, kako se nosiš sa svime. Najgori su ovi trenuci u tišini, u mraku. Imam samo svijeću što mi obasjava ovo pismo u nadi da će vječno gorjeti i da nikada neće utihnuti. Dok se svijet sablažnjava nad ovakvim vremeStranica 16

nima, ja jedino čekam tvoj korak koji kroči kroz moj prag. Samo čekam tvoje nebesko plave oči da me pogledaju i kažu „sve će biti u redu“, da je naš susret stvaran i da ne sanjam. Čekam onaj najljepši osmijeh koji se pojavljuje na tvom licu kada si toliko sretan da moraš sklopiti oči. Čekam i tvoj veliki, jaki zagrljaj, tvoje ruke u mojoj kosi. Želim ponovo osjetiti tvoj miris. Ugledati tvoj hod. Tebe. Odjednom su mi potekle suze. Navikla sam na njih. Vjerojatno mora biti tako ako razmišljaš o svim predivnim trenucima s osobom koja ti istinski nedostaje. Ali, navikla sam i na osmijeh pri pomisli na tebe, na nas. Jer samo ti, samo spomen na tvoje ime može mi izmamiti najveći osmijeh na hladnom, blijedo-ledenom licu. Znaš da samo ti možeš izmamiti nebesko tinjajući sjaj u mojim očima. Bojim se. Nema te. Samo se u tvojem zagrljaju osjećam sigurnom, samo me tvoje ruke mogu smiriti. Nedostaješ mi. Neopisivo. Nedostaju mi trenuci kada si vrtio Tipka


VICI moju kovrčavu kosu po svojim prstima. Nije prošla niti jedna noć, niti jedan san u kojemu te nije bilo. Najdraži mi je onaj u kojemu sjediš na klupici, našoj klupici u parku i gledaš me svojim velikim plavim očima. Smiješ mi se. Glupiramo se zajedno. Snovi su dokaz da mi neizmjerno nedostaješ. I dalje te čekam. Čekam trenutak kada ću te ugledati u javi. Nisam zaboravila na sve što si učinio za mene. Za nas. Koliko puta si me spasio. Uvijek si bio uz mene. Nikada me nisi napuštao. Do toga dana. Svu ovu bol koja traje, tugu i sjetu pišem na hladnom papiru jer samo on može podnijeti ove osjećaje. Pisma koja ti pišem sve su što mi je ostalo. Samo oni podnose moje osjećaje, tugu, radost, sreću i sjetu. Ta pisma su moja stijena. Na njih se mogu osloniti. Samo tako ti mogu reći sve što želim, što osjećam. Koliko te volim. No, ti ih nikada nećeš pročitati. Završit će na istoj hrpi s ostalim pismima za tebe. Tamo će pronaći svoj mir, sigurnost. Ta pisma skrivaju veliku tajnu. Tajnu zavijenu u mračni veo. Groznu istinu koju ne mogu i ne želim prihvatiti. Skriva tajnu moga srca. Sve moje neizrečene riječi, osjećaje, nadanja. Nikada ti ih neću moći dati, nikada ih nećeš pročitati jer ti… Tebe nema. Ti si sada na boljem mjestu. Našao si svoj mir i sigurnost. Spavaš s anđelima koji ti nježno dodiruju lice. Sa strpljenjem i ljubavlju paziš na nas ovdje na Zemlji. Na mene. Čuvaš me. Kada bih te barem mogla ponovno vidjeti. Dodirnuti te. Reći ti da te volim. No, to nije moguće. Moram prestati sanjati. Moram početi živjeti u stvarnosti. Ali, ne mogu si pomoći. Mašta je toliko ljepša od ove surove stvarnosti. Toliko je toplija, nježnija. Zašto ne može postati istinita? Pisma koja ti svakodnevno pišem me ispunjavaju i oslobađaju. Osjećam se slobodnijom i mirnijom. Osjećam dugo očekivani spokoj. Samo ga ovako mogu pronaći. Ovo je moje skrovište. Moj bijeg od stvarnosti, moj spas. Danas je točno dva mjeseca od primitka poziva koji je promijenio sve. Poziva zbog kojeg na srcu nosim težak teret, zbog kojeg mi duša pati. Zbog kojega ne mogu spavati jer me svaki miris, svaki dodir podsjeća na tebe. I sve, svaku sitnicu vežem uz tebe. Jer bio si moj svijet. Još uvijek si moj svijet. Uvijek ćeš biti cijeli moj svijet! Lucia Lobor, 2.d

Stranica 17


Održivi turizam - prilika za razvoj sliva rijeke Save Na međunarodnom natječaju za najbolji projekt na temu "Održivi turizam - prilika za razvoj sliva rijeke Save" projekt učenica 2.e razreda naše škole proglašen je među najboljima! Čestitamo! U okviru organiziranja 7. Parlamenta mladih sa sliva rijeke Save koji će se održati 1. i 2. lipnja 2018. u Bohinju (Slovenija), Međunarodna komisija za sliv rijeke Save raspisala je za učenike srednjih škola natječaj za najbolji projekt na temu "Održivi turizam - prilika za razvoj sliva rijeke Save". Učenice 2.e razreda Tana Bertić, Josipa Filić, Marija Gečević, Lukrecija Mesarić i Viktoria Vlahek napravile su projekt koji je proglašen među najboljima. Projekt je trebao sadržavati opis postojećeg stanja turističke ponude na lokalnoj razini na

Stranica 18

rijeci Savi, ideje za poboljšanje održivog turizma, geografsku kartu lokalnog područja na kojoj su označeni svi objekti i lokacije koje se spominju u projektu te video zapis u obliku reportaže o projektu. Tim SAVAnaunana pod mentorstvom prof. Andree Wawrzynek sudjelovat će na 7. Parlamentu mladih gdje će predstaviti svoj projekt. Andrea Wawrzynek, prof.

Tipka


Bovarizam u meni i oko mene! Rođen da bih bio poseban, vječna čežnja malenih duša smještenih u tako velikom svemiru. Biti drugačiji velika je odvažnost koja u opasnosti najviše vrijedi. Svakoga dana ljudskom biću nameću se standardi koje mora ispuniti, kako bi se uklopio u stvarnost zvanu život, no istovremeno traži se posebnost u svakome. Kako ispuniti besmislena očekivanja ovog suludog svijeta? Ako ne preuzmem vodstvo nad svojim životom, netko drugi hoće. Gospodar sam nad samim sobom, a opet ne znam tko sam. Toliko ljudi koji lutaju svijetom, tražeći svoje snove, ne znajući što ih čeka, a opet sanjaju nebesa. Zar da živim kako mogu, kada već ne mogu kako želim? Ima li smisla živjeti u melankoliji, neostvarenoj čežnji te vječnoj patnji? Život je ono što se dogodi dok mi planiramo život. Emma Bovary živjela je u knjigama, u svojim snovima koji su postali tama kojoj se nije nadala. Odustala je od života o kojem je razmišljala svakoga dana. Taj put odveo ju je u smrt, ali nije uništila samo svoj život, već i ljudi oko sebe. Gledamo patnju svakoga dana, a opet ju ne vidimo. Mislimo da živimo život, a opet smo naposljetku nesretni. Učiniti promjenu čini se jednostavnim, no zašto smo onda nesretni? Izgubljeno vrijeme više se nikada ne može pronaći. Mnogo ljudi smatra kako su stvoreni za nešto drugo, za sudbinu koja je posebnija od ičije, a opet čine isto što i drugi. Toliko ljudi griješi iz straha da ne pogriješi. Imamo jednu priliku zvanu život. Možemo ju iskoristiti i zaista pokazati da smo posebni ili pak propustiti voz te se uspavati uz miris tuge. Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti. Bovarizam oko mene uništava živote jer ljudi ne uspiju ispuniti svoje snove. Treba imati hrabrosti učiniti svoj život vrijednim življenja jer hrabrost je strah koji traje minutu duže. Pružiti otpor svojim strahovima izbrisat će melankoliju koja nas drži zarobljenima. Čežnja ne mora biti nemoćna. Knjige u kojima živimo mogu biti stvarnost, no mnogi kada posade, ne zalijevaju. Ne sanjaj svoj život, već živi svoje snove. Zašto dopustiti bovarizmu da pobijedi u meni i oko mene? Ja krojim svoju sudbinu, ja vladam svojim životom. Živjet ću život za koji se odlučim. Sretan je doista samo onaj koji vlada nad samim sobom. Preuzeti odgovornost za svoju sudbinu možemo samo mi. Prije nego napravimo prvi korak, pogledajmo prema stazi koji smo odabrali. Ne postoji put do sreće, put je sreća. Nije život kratak, već se mi kasno sjetimo živjeti. Kada se pronađemo u životu za koji ni sami ne vjerujemo da je naš, zapitamo se kako smo dospjeli do tuda. U tom trenutku postajemo svjesni svoje tuge. Shvaćamo da su nam snovi ostali samo snovi, a da sudbina kojoj smo se nadali nije otvorila svoja vrata. No ključeva je na ovom svijetu bezbroj, vrata koja nismo otvorili trebaju ostati zatvorena. Uistinu smo svi u potpunosti drugačiji, stvoreni za nešto drugo samo se moramo pronaći. Emma Bovary nije se uspjela pronaći u vrtlogu koji joj je život priredio, no to ne znači da je nemoguće. Tuga je kao i sreća, prolazna. Melankolija također ima svoj lijek. Sve čežnje mogu biti ostvarene jer život je vrijedan življenja. Živimo ga za sebe pa neka bude poseban. Neka tvoja sreća bude vrijedna svake tuge. Doris Matić, 3.b

Stranica 19


SPORTSKO -REKREACI Dana 25. travnja 2018. godine bio je sunčan dan kojeg su učenici i profesori Upravne škole Zagreb odlučili obilježiti kao Sportski dan na Jarunu.

Dan je započeo okupljanjem svih sudionika u 9:00 sati nakon čega je bilo potrebno raspodijeliti se u ogovarajuće grupe.

Stranica 20

Tipka


IJSKI DAN NA JARUNU Učenici i profesori taj su se dan bavili košarkom, nogometom, badmintonom, odbojkom, veslanjem, joggingom i vožnjom na biciklu/rolama. Nakon održanih utakmica, istrčanih i izvoženih krugova oko Jaruna i proveslanih pravaca, bilo je vrijeme za okupljanje svih sudionika na odbojkaškom terenu kako bi bodrili profesore i pobjednički razred u finalnoj utakmici. Svake godine razred koji pobijedi sve ostale, dobiva priliku zaigrati protiv profesora. Ove je godine tu čast osvojio 3.B razred. Borili su se protiv profesorske ekipe koju su činili: Martina Blažić, Višnja Rossi Perkov, Dean Sarapa, Viktor Grantverger, Suzana Ven Rakić i Matilda Budimir. Na kraju dana pobjedu su odnijeli profesori, no unatoč tome u srcima učenika nije bilo tuge već ponos na činjenicu da su dogurali do velikog finala i dali sve od sebe. Sportski dan 2018. godine će i profesori i učenici pamtiti kao dan pun veselja, smijeha, timskog rada, sportskog duha i zabave. Višnja Rossi Perkov, prof.

Stranica 21


SPORTSKO -REKREACI

JEDAN—DVA DVA—TRI—

Stranica 22

Tipka


IJSKI DAN NA JARUNU

A—JEDAN— —IDEMO SVI!

Stranica 23


SPORTSKI DU Odbojka - Županijsko natjecanje Dana 28. listopada 2017. godine održano je Prvenstvo Grada Zagreba za djevojke srednjih škola - 1. razina natjecanja. Učenice naše škole su ždrijebom dobile Školu za Cestovni promet i 15. Gimnaziju. Prvu utakmicu djevojke su odigrale s uvjerljivom pobjedom 2:0 u setovima (25:8, 25:7), a drugu, nakon teške borbe s puno jačim i odmorenijim protivnikom, nažalost izgubile (18:25,15:25). Bez obzira što nisu išle dalje u 2. krug natjecanja (za prolaz dalje bila je potrebna pobjeda u obje utakmice), djevojke su pokazale JEDINSTVO na terenu, veliku MOTIVIRANOST, SRČANOST i sve odlike pravih sportašica. Čestitke na lijepoj igri i više sreće druge godine Sastav ekipe: Tea Cvetko (kap.) 3.b, Anatea Brezinščak 3.b, Ivona Gržanić 3.b, Doris Matić 3.b, Matea Petrović 2.c, Mia Petrovčić 2.c, Adela Kekić 2.c, Leonarda Bendelja 1.e, Lukrecija Mesarić 2.e. Višnja Rossi Perkov, prof.

Stranica 24

Tipka


UH UPRAVNE Stolnoteniski turnir

Dana 3. ožujka 2018. održano je školsko natjecanje u STOLNOM TENISU, gdje su učenice i učenici naše škole imali priliku pokazati svoje sposobnosti i znanje u tom sportu i boriti se za medalju, pehar i diplomu. Prijave za natjecanje trajale su cijeli 2. mjesec, a na natjecanju je sudjelovalo 9 učenika. Učenice i učenici pokazali su izvrsno znanje u igri, a neki su svojom srčanošću i borbom oduševili prof. Grantvergera koji je profesionalac u stolnom tenisu i koji je vodio cijeli turnir. 1. mjesto: Luka Mršić, 2.b razred 2. mjesto: Roko Primorac, 4.c razred 3. mjesto: Anatea Brezniščak, 3.b i Robert Knjaz, 2.b razred Ostali natjecatelji: Patrik Jaković 4.d, Juraj Žurić 4.a, Ivona Gržanić 3.b, Mateo Mufić 2. b i Leonardo Bedek 1.d razred.

Višnja Rossi Perkov, prof. Stranica 25


SPORTSKI DU

Atletika

Dana 21. rujna 2017. održano je 1. kolo Prvenstva Grada Zagreba u atletici za djevojke srednjih škola, na atletskom stadionu "Mladost". Sastav ekipe po disciplinama: Martina Grgić 4.b -100 m, Adriana Horvat 1.e - 100 m, Ariana Baronica 4.b - 400 m, Mia Petrovčić 2.c - 400 m, Helena Halužan 3.a - 800 m, Nikolina Majić 4.b - 800m, Ivona Gržanić 3.b - skok u vis, Tea Cvetko 3.b - skok u dalj, Anamarija Maglov 3.cbacanje kugle, Štafeta 4 x 100, 200, 300, 400 - Baronica, Grgić, Horvat, Maglov.

Od ukupno 28 prijavljene ekipe, naše djevojke zauzele su ekipno 14. mjesto. Najbolji rezultat i diplomu za osvojeno 3. mjesto ostvarila je Ariana Baronica u trčanju na 400 metara, s vremenom 1:04,66. Višnja Rossi Perkov, prof.

Stranica 26

Tipka


UH UPRAVNE

Dana 25. travnja 2018. održano je 2. kolo natjecanja u ATLETICI za djevojke srednjih škola. Od ukupno prijavljenih 29 srednjih škola, naša škola zauzela je 14. mjesto. Sastav ekipe i pojedinačni rezultati natjecateljica po disciplinama su: 100 m - Adriana Horvat 1.e - 15,65 100 m - Martina Grgić 4.b - 15.66 400 m - Ariana Barnica 4.b - 1:00,88 zauzela je 4. mjesto 800 m - Helena Halužan 3.a - 2:48,00 zauzela je 10.mjesto 800 m - Anatea Brezniščak 3.b - 3:58,56 Skok u dalj - Tamara Grdović 1.f - 3.75 Skok u vis - Ivona Gržanić 3.b - 120 Bacanje kugle - Anamarija Maglov - 8.27 zauzela je 10. mjesto Štafeta 100 - 200 - 300 - 400 u sastavu Baronica, Maglov, Grdović i Stranica 27 Grgić zauzela je 4. mjesto Višnja Rossi Perkov, prof.


Dana 26. rujna 2017. godine učenici Upravne škole Zagreb obilježili su Europski dan jezika. Europski dan jezika uveli su Europska komisija i Vijeće Europe, koje predstavlja 800 milijuna Europljana iz 47 zemalja. U događanjima sudjeluju mnogi jezični i kulturni instituti, udruge, sveučilišta i osobito škole. Dan jezika uveden je 2001., u Europskoj godini jezika, i otada se obilježava svake godine. Ciljevi dana su upozoriti javnost na važnost učenja jezika i raznolikost raspona naučenih jezika kako bi se povećala višejezičnost i međukulturalno razumijevanje, promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe, koje treba njegovati i sačuvati, poticati cjeloživotno učenje jezika u školi i izvan nje, bilo u svrhe školovanja, za profesio-

Stranica 28

nalne potrebe, potrebe mobilnosti ili užitka i razmjene. Veliki broj učenika odazvao se na sudjelovanje. Postavili su stolove kroz cijeli hodnik škole te prezentirali jezike. Napravili su zadatke kako bi se učenici mogli okušati u njima te su se mogla postavljati pitanja vezana za pojedini jezik. Nakon uspješno riješenih zadataka učenici su bili nagrađivani. Svatko se može uključiti u Europski dan jezika nebitno bili student / učenik, nastavnik ili visoko učilište. Također, svoje znanje možete provjeriti na stranici Europski dan jezika ali i dobro se zabaviti i saznati mnogo novih informacija koje možda i niste znali. Nebitno jeste li škola-

rac, student ili nastavnik, princip sudjelovanja na Europskom danu jezika je jednostavan. Trebate imati dobru ideju (događanje, kao što su zabave, turnir, večera), organizirati ju, promovirati i unijeti događanje u bazu podataka stranice.

Osoblje škole zahvalilo se odazvanima i učenike su popratile samo pohvale i poticaji za daljnje uključivanje u aktivnosti i događaje koje Upravna škola obilježava. Vlatka Guberina, prof.

Tipka


Stranica 29


NJIHOV POSAO KOMPLEKSINIJI JE NEGO ŠTO MI U sklopu nastave Njemačkog jezika učenici 1.b i 1.d razreda zajedno su s profesoricom Tanjom Ivančić intervjuirali pedagoginje škole Mariju Hazdovac i Karmen Bračić Bunčec. “Sigurnost nam je najvažnija” Pedagoginje otkrivaju svoju ljubav prema poslu. Uvijek spremne pomoći u rješavanju bilo kojeg problema učenika. ▪ Volite li svoj posao? Jako volim svoj posao, iako sam u početku željela biti učiteljica razredne nastave. ▪ Je li Vaš posao težak i opterećuje li Vas? Moj posao nije težak i ne opterećuje me. ▪ Gdje pronalazite motivaciju? Ona većinom dolazi iznutra. Želim da se drugi dobro osjećaju i želim im pomoći. ▪ Što sve radite kao pedagoginja? Radim puno poslova. Prvo što radim je organizacija programa škole, suradnica sam svim nastavnicima, podrška nastavnicima koji su pri zaposlenju, pomažem u predmetima, te savjetujem roditelje i njihovu djecu. Ovo je ono glavno, ali sigurno sam još nešto zaboravila. ▪ Zašto ste odabrali baš ovaj posao? Zato što mi je to bilo nekako prirodno i oduvijek sam voljela poučavati. Zapravo, ovaj posao je odabrao mene, a ne ja njega. ▪ Kakve probleme imaju naši učenici? Pomažete li im riješiti problem? Naravno, učenici imaju razne probleme. Od poteškoća u učenju, obiteljskih i ljubavnih problema do međuvršnjačkih sukoba. Pomažem im sastaviti neki plan učenja kako bi njima bilo lakše. Naravno, ne uči svako dijete na isti način, pa tako skupa pokušamo učiniti problem lakšim. Taj isti plan učenja ne koriste svi učenici i to nije neki recept kojeg ćemo samo otrgnuti iz knjige i dati, nego se svaki puta radi iznova. ▪ Što Vam je najteže na mjestu pedagoginje? Najgore mi je kada nekoga odvede hitna i najviše se bojim za vaš život i vašu sigurnost. Drugo me ništa ne može izbaciti iz takta. ▪ Kako rješavate probleme učenika koji Vam dolaze? Ja ne mogu riješiti ničiji problem, nego onaj tko ga ima, ali mogu pomoći riješiti probleme razgovorom, savjetima i razlučiti što je zapravo dovelo do toga. Pomažem učenicima razmotriti problem sa svih strana da bi ga oni sami mogli riješiti. ▪ Kako pomažete riješiti problem učenika koji je sa sata poslan k Vama? Najčešće porazgovaram s učenikom koji je poslan k meni, ali mislim da bi trebao tada biti prisutan i profesor koji ga je poslao, da se razriješi i ustanovi što je dovelo do toga. To bi učenik i profesor trebali rješavati među sobom, to je njihova stvar i tu ja baš ne mogu previše pomoći. Poslije se ustanovi u čemu je ili u kome problem, profesoru ili učeniku. ▪ Što po Vašem mišljenju nedostaje našoj školi i što bi Vi promijenili? Mislim da dosta toga nedostaje i puno bih toga promijenila. Prvo bih promijenila raspored klupa i promijenila bih nastavne metode. Zatim bih ukinula zvono i još puno drugih stvari. Stranica 30

Tipka


ISLIMO… INTERVJU S PEDAGOGINJAMA ŠKOLE „Sicherheit ist uns am wichtigsten“ Die Pädagoginnen berichten über ihre Liebe zur Arbeit. Sie sind immer bereit den Schülern beim Lösen von Problemen zu helfen. § Mögen Sie Ihren Beruf? Ich liebe meine Arbeit sehr, obwohl ich am Anfang Grundschullehrerin werden wollte. § Ist Ihre Arbeit schwer und belastend? Meine Arbeit ist nicht schwer und belastet mich nicht. § Wo finden Sie die Motivation?

Sie kommt meistens von innen. Ich möchte, dass sich andere wohl fühlen und ich möchte ihnen helfen. § Was sind die Aufgaben einer Pädagogin? Ich mache Vieles. Das erste was ich mache, ist das Schulprogramm zu organisieren. Ich arbeite mit allen Lehrern eng zusammen, unterstütze sie und helfe in den Fächern. Ich berate Eltern und ihre Kinder. Das ist das Wichtigste, bestimmt habe ich noch einiges vergessen zu sagen. § Warum haben Sie sich gerade für diesen Beruf entschieden? Das war selbstverständlich, denn ich unterrichte schon immer gern. Eigentlich hat mich dieser. Beruf ausgesucht und nicht ich ihn. § Welche Probleme haben unsere Schüler? Helfen Sie beim Lösen?

Natürlich, unsere Schüler haben unterschiedliche Probleme: Schwierigkeiten beim Lernen, Familienprobleme, Konflikte mit den Altersgenossen, Liebesprobleme. Ich helfe ihnen einen Lernplan zu erstellen, damit es ihnen einfacher wird. Jeder Schüler lernt anders und so versuchen wir zusammen, das Problem kleiner zu machen. Diesen Lernplan benutzen nicht alle Schüler und er ist kein Rezept, den wir einfach aus dem Buch ausreisen. Er wird jedes Mal neu erstellt. § Was ist Ihnen als Pädagogin am schwierigsten? Am schwierigsten ist für mich, wenn der Rettungswagen kommt. Ich habe am meisten Angst um euer Leben und eure Sicherheit. Nichts anderes kann mich aus dem Takt bringen.

▪ Wie lösen Sie die Probleme von Schülern, die zu Ihnen kommen? Ich kann ihre Probleme nicht lösen. Ich helfe durch Gespräche und Tipps. Ich helfe Schülern, das Problem von allen Seiten anzuschauen, um es dann selber zu lösen. ▪ Was würden Sie an unserer Schule ändern? Ich würde Vieles ändern. Zuerst würde ich die Tische in Klassenräumen anders aufstellen und die Unterrichtsmethoden ändern. Ich würde die Schulklingel abschaffen und noch andere Sachen. Tanja Ivančić, prof. Stranica 31


Naši su dragi učenici, maturanti 4.b razreda osvojili medalje za uspješan rad tijekom školske godine.

Stranica 32

Tipka


POSJET GOETHE INSTITUTU Dio učenika 2. i 3. razreda 25. svibnja 2018. godine posjetili su Goethe Institut. Upoznali su se s radom Instituta, pronjuškali po knjižnici, igrali se i isprobavali. Na taj način proširili su svoje znanje njemačkog jezika multimedijalnim sadržajima, radom na iPadu i usmenim izražavanjem. Wir haben Deutsch gesprochen!

Stranica 33


Ona povijest i geografiju u malom prstu ima: Tihana Pljukavac, magistra edukacije geografije Kao što svi već znate, nastavnica sam povijesti u Upravnoj školi Zagreb. S radom u školi započela sam prije dvije godine. Nadam se da ću tu ostati još barem neko dulje vrijeme. Rođena sam u burno vrijeme kasnih 1980-tih kada je u Europi započelo rušenje Berlinskog zida, a s njime i blokovske podjele svijeta. Osnovnu i srednju školu, smjer opća gimnazija, završila sam u Vrbovcu (30-tak minuta istočno od Zagreba, mislim da svi znaju za PIK Vrbovec). U Vrbovcu sam odrasla i živjela donedavno, otkad me pronalazak zaposlenja natjerao i na preseljenje u Zagreb. Stručno zvanje magistre edukacije geografije i povijesti stekla sam završetkom integriranog preddiplomskog i diplomskog nastavničkog smjera geografije i povijesti na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala sam one godine kada je preminuo istaknuti borac protiv politike apartheida, Nelson Mandela. Ako su moji sadašnji učenici trećih razreda zaslužili ocjene koje sam im zaključila ove nastavne godine, znat će koje sam godine rođena i kada sam diplomirala. Kako sam studirala na dvopredmetnom studiju geografije i povijesti, matični fakultet bio mi je već spomenuti PMF, na kojemu sam slušala i polagala kolegije iz geografije, dok sam paralelno na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, slušala i polagala kolegije iz povijesti. Za sve sadašnje učenike završnih razreda, samo da znate da i takve kombinacije postoje na Zagrebačkom sveučilištu. Da ću studirati navedene predmete, znala sam još u šestom razredu osnovne škole. Uzor mi je bila tadašnja učiteljica geografije koje se često sjetim. Počela sam raditi odmah po završetku studija, što je bila velika sreća u situaciji kada brojni moji kolege nisu uspjeli u pronalaženju posla zbog nesređenih odnosa na tržištu rada. Počela sam na radnom mjestu učiteljice geografije u osnovnoj školi u Vrbovcu koju sam i sama pohađala. Bivši učitelji postali su mi kolege, a u školi neki novi klinci. Nakon nešto više od godine dana rada, svojevremeno i na mjestu učiteljice povijesti, položila sam stručni ispit potreban za rad u školi. Nakon završetka zamjene na kojoj sam radila, morala sam iskusiti i prijavu kao nezaposlena osoba na burzi rada. To nije dugo trajalo jer sam dobila posao u Upravnoj školi Zagreb, na mjestu nastavnice povijesti i voditeljice smjene. Mogu samo posvjedočiti da se zaista vlastitim trudom i radom može uspjeti. Morate pritom znati što želite, sreća mora odraditi svoje, a i morate poslati oko tridesetak različitih zamolbi za posao. Ne vidim se ni u jednom drugom zanimanju, pa se nadam da u odabiru svoga nisam pogriješila. Volim provoditi vrijeStranica 34

Tipka


e i povijesti me u nastavi s učenicima. Ima doduše teških dana, kada zbog raznih razloga poželim promjenu, ali dinamika posla svakodnevno donosi nova iskustva. Lentom vremena te snalaženjem na povijesnom zemljovidu, obilježavam svakodnevnicu svojih učenika, redovno u učionici 18. No, možda da ipak pitate i njih nešto o nastavnici povijesti. Kako je zbog velike količine sadržaja i nemogućnosti vizualizacije učenicima teško razumjeti neke povijesne pojmove, događaje ili procese, nastojim im povezati prošla iskustva s nečim iz svakodnevnog života. Nešto što mogu sami uočiti, jer mišljenja sam da za budućnost učimo upravo iz prošlosti. Povijesni tijek je nešto što oblikuje svakodnevicu, koja je pak nastala upravo na ostavštini prošlih vremena. Često nemam odgovor „Gdje će nam to ikad trebati?“, ali za rast pojedinca kao osobe važno je znati barem nešto o životu i svijetu prije nas. I mi ćemo nekad postati nečija povijest. Povijest je i predvidljiva tako da se puno zaključaka samo nameće, samo ih treba prepoznati, a to također nastojim naučiti svoje učenike. Geografija je za razliku od povijesti učenicima puno bliža i vjerojatno primjenjivija, ali to ipak ne umanjuje vrijednost povijesti koja je ionako učiteljica života. Također, iznimno mi je važno pozitivno radno okruženje i osobe u koje se mogu pouzdati. Slobodno vrijeme koje mi preostane nakon nastave, sastanaka, suradnje s roditeljima, kolegama, stručnim usavršavanjima i projektima u koje sam uključena, volim provoditi s dragim osobama. Kava s prijateljicama, dobar roman, šetnja, kuhanje i niz sitnica koje me vesele... Petnaest godina bavila sam se folklorom, ali s početkom zaposlenja, morala sam promijeniti i prioritete, ples je pao drugi plan, a onda je uslijedio i prestanak bavljenja istim u nedostatku vremena. Volim putovati. Ima još dosta mjesta na karti svijeta koje bih voljela dodati na popis posjećenih, a ni iz Europe nisam još kročila na neki drugi kontinent. Nadam se da će budućnost poslužiti da ostvarim barem veći dio onoga što sam naumila. Kroz ovih pet godina rada u nastavi, upoznala sam preko 1000 učenika i svaki od njih obilježio je moj život. Smatram da su i oni dio mog iskustva jer me oblikuju kao osobu. Pitam se koliko ću ih još sresti kroz svoj radni vijek. Nastojim svakodnevno raditi na sebi, što pokušavam prenijeti i svojim učenicima. Znam da ću do kraja većeg dijela života ići u školu, stoga moram i svakodnevno učiti. Za mnogo toga danas mogu zahvaliti svojim učiteljima i nastavnicima, nadam da ću možda pozitivno utjecati i na neke svoje učenike. Do neke druge prilike, lijep pozdrav svima! Tihana Pljukavac, prof.

Stranica 35


On nomad, putnik ili samo nemiran duh: Ante Babačić, prof. sociologije i pedagogije Kada je "naređeno" da napišem par crtica o sebi, kao novom nastavniku u vašoj/našoj školi, nije mi baš bilo jednostavno. Pa sam se odlučio na par crtica koje me inače pitate na satu, a ja lakonski odgovaram: "Ne odgovaram na privatna pitanja". Dakle, ja sam Dalmatinac na privremenom radu u Zagrebu, predajem sociologiju u Upravnoj školi Zagreb, evo već skoro punih 9 mjeseci. Osnovnu školu završio sam u Primoštenu, opću gimnaziju u Šibeniku. U Zadru sam diplomirao sociologiju i pe-

IZGUBLJEN U ISTANBULU :)

dagogiju. Dok sam studirao cijelo vrijeme sam i radio (promocije, anketar, TV i organizacija inih događanja, trgovac raznih profila, konobar...), tako da ne prihvaćam kada netko kaže da mu je zanimanje samo student. Studij je divna stvar koja vas čeka, ali uz to je i vrijeme da se što kvalitetnije osamostalite. Prvi posao u struci je bio na otoku Korčuli, u predivnoj Veloj Luci, radio sam kao školski pedagog u osnovnoj školi. Otočki život bio je izazovan, i iako sam Dalmatinac, za njih sam bio pravi kontinentalac. Nakon toga sam dobio posao u gimnaziji u Šibeniku koju sam pohađao kao srednjoškolac. Radio sam kao školski pedagog 10 godina od vlastite mature, iskustvo rada sa svojim bivšim profama, NEPROCJENJIVO!

Stranica 36

Tipka


Onda me moj nemirni duh odveo na 2 mjeseca u London…. i tako… U Zagrebu sam u procesu traženja posla volontirao u nizu udruga (mladi, žrtve nasilja, telefonsko savjetovanje, migranti, znanstveni piknik), na taj sam se način uspio i samozaposliti kroz EU projekte (plus zaposliti još 5 osoba). U udruzi koja je radila na zaštiti i promicanju mentalnog zdravlja i danas volontiram, i rad s njima mi je izvrsna nadogradnja na studij, te se i dalje neformalno usavršavam u tom pravcu. Zatim sam napravio mali obrat u karijeri i zaposlio se u Carnetu, bio sam dvije godine zadužen za upise u srednju školu za cijelu RH, tako da sam svom razredu (razrednik fenomenalnog 1.E ) ustvari na neki način pomogao u upisima prije nego su me upoznali. Svaki posao, grad i prijateljstvo me obilježilo i ostavilo trag na meni, i sada kada se zamislim još ne znam što ću biti kada odrastem. Tko zna gdje će me dalje odvesti moj nemirni duh, ali znam jedno, optimizam me neće nikada napustiti, a za to ste zaslužni upravo Vi. Nova generacija koja dolazi na sociologiju - pripremite se - hiperaktivan sam već od 8 ujutro :-)

LJUBITELJ UMJETNOSTI

Ante Babačić, prof.

NEGDJE U LONDONU...

Stranica 37


Simulaćija predsjednićkih ižbora u 1. f ražredu održala se 12. prosinća 2017. godine. Kandidati: Ljiljana Križanić, Damir Galić, Dominik Petrusa i Fran Vukelić. Trebalo se prijaviti minimalno tri ućenika koji su trebali dobiti potpise najmanje 20 ućenika drugih ražreda. Biraćki odbor: Lućija Maslak, Matija Kmetić i Borna Juras. Njihov posao bio je brojati glasove i pregledavati osobne iskažniće glasaća.

Nakon kandidatovih govora vežanih už njihovo djelovanje kao predsjednika, poćelo je glasovanje. Konaćno, prebrojavanjem glasova, Ljiljana Križanić odabrana je ža predsjedniću 1.f ražreda. Fran Vukelić, 1.f

Simulacija Predsjedničkih izbora

Stranica 38

Tipka


Simulacija sklapanja braka Dana 30. studenoga 2017. godine učenici 3.C razreda proveli su simulaciju sklapanja braka u građanskom i vjerskom obliku s građanskopravnim učincima. Svaki učenik, ovisno o ulozi, pripremio se za simulaciju. Proces sklapanja braka započeo je prijavljivanjem namjere sklapanja braka matičaru. Matičar je bio dužan provjeriti jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje braka i upozoriti nevjestu i ženika o njihovim pravima i dužnostima u braku i mogućnostima uređenja imovinskih odnosa. Potom je matičar u dogovoru s nevjestom i ženikom odredio dan za sklapanje braka. Brak se sklapa u nazočnosti nevjeste, ženika, matičara i dva svjedoka koji moraju biti punoljetni i poslovno sposobni. Brak je sklopljen kad nevjesta i ženik izjave svoj pristanak, nakon pristanka matičar je objavio da je brak sklopljen, upisao ih je u maticu vjenčanih i uručio im izvadak iz matice vjenčanih. Sklapanje braka u vjerskom obliku se razlikuje u nekoliko pojedinosti. Razlika je u tome da ženik i nevjesta nakon posjeta matičaru donose potvrdu o ispunjenju pretpostavaka za sklapanje službeniku vjerske zajednice. Službenik vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak dostavlja matičaru ispravu koju su potpisali muž, žena, svjedoci i službenik vjerske zajednice. Brak sklopljen u vjerskom obliku matičar je dužan upisati u maticu vjenčanih u roku od tri dana od primitka isprave, odmah nakon upisa sklopljenog braka matičar dostavlja bračnim drugovima izvadak iz matice vjenčanih. Tekst i slike: Patricia Budek, 3.C Stranica 39


Mala škola solidarnosti Mala škola solidarnosti je program održan od 8. do 10. siječnja 2018. pod vodstvom Udruge za podršku žrtvama i svjedocima u sklopu projekta „(Ne) budi mi (ne)prijatelj. Tijekom trajanja programa održane su razne radionice i interaktivna predavanja koja su održavale volonterke pozivnog centra. Zainteresirani su, kako bi se prijavili, trebali ispuniti online prijavnicu, napisati motivacijsko pismo na jednu od zadanih tema, te poslati životopis. Ciljana skupina bili su učenici 2. i 3. razreda srednjih škola na području Hrvatske. Svi polaznici bili su smješteni u hotelu „Dubrovnik“ u Zagrebu gdje su i radionice bile održane. Teme koje su radionice obuhvaćale bile su: 08.01. - uvodne radionice i upoznavanje; 09.01. – diskriminacija, tolerancija, izbjeglice: djeca bez pratnje;

Stranica 40

10.01. – građanski aktivizam, građanska hrabrost i volontiranje. Tokom radionica održane su prezentacije nakon kojih su slijedile igre u kojima su polaznici trebali osmisliti kreativna rješenja za neke probleme prisutne u današnjem svijetu, pokušavali su na miran način riješiti konflikte i osmišljavali svoje projekte kojima bi predstavili prethodno obrađene teme u osnovnim i srednjim školama. Iz Upravne škole Zagreb sudjelovale su Tana Bertić, Viktoria Vlahek i Anamarija Barušić. Osobno smatram da je ovo bilo korisno iskustvo. Naučila sam mnogo toga, upoznala nove prijatelje i najvažnije, bolje sam upoznala sebe. Viktoria Vlahek, 2.e

Tipka


Mala škola medijacije Početkom travnja ove godine sudjelovala sam u projektu Mala škola medijacije u sklopu projekta "(Ne)budi mi (ne)prijatelj!" kojeg je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020. Prisustvovalo je 30 srednjoškolaca iz cijele Republike Hrvatske koji su bili izabrani na temelju najbolje napisanih sastavaka na 3 ponuđene teme. Na Maloj školi medijacije provodile su se mnoge zanimljive i poučne aktivnosti te edukativne radionice uz vodstvo volontera iz Udruge za podršku žrtvama i svjedocima te predsjednicom Kluba mladih izmiritelja/ica Suzanom Fugaj iz Hrvatske udruge za mirenje. Naučili smo i saznali puno novih informacija o medijaciji, nenasilnoj komunikaciji i tehnikama aktivnog slušanja. Program se sastojao od predavanja i raznovrsnih radionica koje su se održavale svaki drugi dan poslije večere. Svaka grupa imala je svoj zadatak i na kreativan način trebala je prikazati određeni problem ili pojam. Ja sam bila u filmskoj grupi u kojoj smo obradili temu fizičkog nasilja u vezama pod nazivom „Ako te boli onda te ne voli“. To je bilo jedno od mojih najljepših iskustava. Tijekom edukacije na Maloj školi medijacije bilo je poprilično dramskih (glumačkih) dijelova, a jedna od njih bila je i dramska radionica u kojoj smo se sami mogli uživjeti u uloge žrtve i nasilnika. Prvi put sam se susrela s pojmom forum teatar. Forum teatar još se naziva i kazalište potlačenih. To je oblik teatra u kojem se smiješ uključiti u tuđu predstavu tako da joj promijeniš tok kada vidiš da je ponašanje nekog lika pogrešno i želiš ga ispraviti. Cilj ovakvog dramskog pristupa je ukazati i riješiti društvene probleme s kojima se svakodnevno susrećemo.

O tome kako mi je bilo, teško je izraziti se pismeno i to samo na jednoj stranici. Svakome bih poželjelo ovakvo iskustvo. O pozitivnom iskustvu i ljudima koje sam upoznala u tih 5 dana mogla bih roman napisati. Toliko pozitivnih mladih osoba na istome mjestu nisam srela već jako dugo. Mnoštvo divnih osjećaja poput sreće, ispunjenosti koje sam doživjela na Maloj školi medijacije pamtit ću cijeli život i ostat ću zahvalna svima onima koji su mi uljepšali te dane. Još jednom… HVALA VAM OD SRCA!! Anamarija Barušić, 3.e

Stranica 41


LOVE WAS IN THE AIR

Povodom obilježavanja Dana žaljubljenih ućeniće 1.b ražreda požvale su ostale ućenike nase skole da ražmisljaju požitivno i sire ljubav. Postavljen je postanski sandućić u kojeg su ućenići ubaćivali svoja pisma te je stiglo mnogo lijepih poruka namijenjenih tajnim simpatijama, dragim prijateljima i prijateljićama te najdražim profesorima. Ljubavne postariće Iva Pervan i Dorotea Pagadur iž 1.b ražreda na Valentinovo su imale toliko posla da su u pomoć požvale

Stranica 42

Kristinu Kosić i Helenu Vlasić iž 2.a ražreda. Sva su pisma uspjesno dostavljena, a lijepe poruke i misli ižmamile su osmijehe na lića nasih ućenika i profesora! Sanja Cetinjanin Thes, prof.

Tipka


DAN ŽENA Potaknuti Danom žena koji se slavi 8. ožujka odlučili smo cijeli tjedan u razdoblju od 5.3. do 9.3. obilježiti taj dan. Učenici su zajedno sa svojim profesorima izradili plakate o istaknutim ženama kroz povijest, ukazali na važnost jednakosti među spolovima, i ujedno promicali toleranciju i otvorenost prema razlikama. "

Svi smo različiti, ali u pravima jednaki." ponovili su naši učenici. Osim što su izrađivali plakate, učenici su pogledali i dokumentarne filmove koji se bave problematikom ženskih prava, ali i filmove u kojima se spominju žene koje je povijest ostavila u sjeni (poput Ade Lovelace ili Katherine Johnson). Jasmina Kljunić, prof.

Stranica 43


Posjet učenika Muzeju torture u Zagrebu Učenici drugih i trećih razreda dodatne nastave povijesti, u pratnji nastavnice povijesti Tihane Pljukavac, posjetili su u četvrtak 12. travnja 2018. godine Muzej torture u Zagrebu. Kako bi dodatno prošili svoja znanja iz povijesti na zanimljiv i vizualan način, učenici su posjetili Muzej torture u Zagrebu (Tortureum).

Tortura je mučenje osobe okrivljene za kažnjivo djelo kako bi je se prisililo na priznanje i time omogućila osuda. Uz pomoć tableta kojima su skenirali oznake pored pojedinih izložaka u muzeju, učenici su kroz tekst i kratak video zapis mogli saznati sve o pojedinim spravama za mučenje. Pomalo nesvakidašnje predmete kojima se kroz povijest iznuđivala istina ili pokušavalo kazniti sve koji su "vještičarili", "coprali" ili se "čudno" ponašali, učenici su mogli vidjeti u stalnom postavu Muzeja. Učenicima se razgled svidio, saznali su zanimljive podatke, pa Vam preporučamo posjet muzeju. Samo za one dovoljno hrabre za suočavanje sa spravama za mučenje srednjeg i ranog novog vijeka! Tihana Pljukavac, prof.

Stranica 44

Tipka


Svjetski tjedan S V E M I R A U našoj školi od 4. do 10. listopada učenici dodatne nastave iz povijesti uz mentorstvo profesorice Tihane Pljukavac obilježili su Svjetski tjedan svemira (World Space Week). Svjetski tjedan žava se u orWorld Space ek Association lježava se svaperiodu od 4. da, a ovogodije "Istraživanje u svemiru". ne nastave iz prigodnim plazentacijom li ovaj tjedan.

svemira odrganizaciji We(WSWA). Obike godine u do 10. listopašnja tema bila novih svjetova Učenici dodatpovijesti su katima i prekratko obilježi-

Stranica 45


Posjet članova studentske udruge Financijski klub Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Projektna skupina „Osobne financije“ posjetila je našu školu, 26. ožujka 2018. godine i održala predavanja i radionice s ciljem promicanja financijske pismenosti među učenicima srednjih škola. Članovi udruge Financijski klub istaknuli su da je posljednje istraživanje o financijskoj pismenosti pokazalo najlošije rezultate među mladima mlađim od 19 godina. Upravo zato odabrali su tu skupinu kako bi proširili njihovo znanje. Kroz poučno, zanimljivo, interaktivno, dinamično predavanje i radionicu naši učenici proširili su svoje znanje o osnovnim pojmovima iz financija i ekonomije. Martina Mišić, prof.

Posjet učenika 4.b Modernoj galeriji Za pokazano znanje i aktivno sudjelovanje tijekom predavanja i radionice u cilju promicanja financijske pismenosti održanog 26. ožujka 2018., projektna skupina „Osobne financije“ nagradila je naše učenike posjetom Modernoj galeriji uz stručno vodstvo i kreativnu radionicu. 24. travnja 2018. posjetili smo naš nacionalni muzej moderne umjetnosti.

U središtu Zagreba, u historicističkoj palači Vranyczany građenoj 80-ih godina 19. st, razgledali smo uz stručno vodstvo stalni postav „Hrvatska likovna umjetnost 19. -21.st.“ te se upoznali s djelima slikara, kipara, medaljara i umjetnika novih medija koja svjedoče o vrhuncima hrvatske likovne umjetnosti u razdoblju od 19. do 21. stoljeća. Na kreativnoj radionici koja je uslijedila nakon razgledavanja naši učenici su uživali i u vlastitom likovnom izričaju. Martina Mišić, prof. Stranica 46

Tipka


Tko zaista zaslužuje prednost? Razum ili osjećaji? Pitanje koje nam nikada ne da mira, razdire nam dušu, zadaje nam vječne muke. Put koji odaberemo zauvijek će biti obilježen našim koracima. Krenemo li putem razuma, izgubit ćemo prave vrijednosti, postat ćemo tek vihor u vremenu, istom onom koje smo mogli posvetiti ljubavi. Prepustiti se osjećajima, put je kojim se ne možemo izgubiti. Poput cvijeta, osjećaj je najprije sjemenka koju sijemo sada kako bi nikla u budućnosti te stvorila ljepotu zvanu ljubav. Truditi se ići putem razuma, razdire nas iznutra, pokazuje nam da to nije prava odluka. Kada postoji mogućnost odabira, čemu krenuti putem razuma, znajući da to nije ono za čime srce treperi. U mislima se uvijek krije rješenje, a kada se u mislima nalazi jedina osoba koja nas svakoga dana pokreće, odluka između razuma i osjećaja vrlo je laka. Zašto uopće stavljati razum i osjećaje jedno kraj drugog poput suparnika, kada je razum taj koji nas navodi na osjećaje, pokazuje nam da je to put sreće. Bujica osjećaja koja nas preplavi najprije je bila razum, koja nam je ukazala na drugi svijet u kojem se duša rađa svakoga dana ponovno s onim istim smiješkom, onim istim sjajem u očima. Ima li na ovome svijetu u kojemu živimo ičeg ljepšeg no iskrenih osjećaja? Osjećaji su ti koji nam daju želju za životom, oni kojima možemo dopustiti da postanu gospodari naše duše. Biti sluga razumu, poput ponora je u kojem još jedva vidimo ono malo svjetlost koja je ostalo u nama. Osjećaj je poput fotografije, ako mu se nasmiješiš te se u potpunost oslobodiš, ispadne bolje. Mnogo stepe-

nica postoji u savladavanju razuma, ali kada ih prođeš, pogled ispunjen osjećajima je divan. Težnja savršenstvu, san svake je duše, no zar je razum savršenstvo? Ponekad ćemo ga tako sebi predstaviti, činit će nam se jedinom pravom mogućnosti, no ako je to uopće mogućnost o kojoj razmišljamo onda osjećaji tu nisu ni postojali. Razum je taj koji nas čini, no osjećaji su oni koji nas vode. Cijeloga života očekujemo ono najbolje, no uvijek smo pripremljeni na najgore dok zaboravljamo da su osjećaji oni koje imamo sada te ih ne iskoristimo. Bježimo od osjećaja, težimo razumu, a time gubimo smisao života. Duša će nam biti ranjena krenemo li putem razuma, no dušu ništa ne liječi bolje no iskreni osjećaji. Razum će uvijek biti prva žrtva jakih osjećaja. Opravdat je drugima u potpunosti je nemoguće, no u tom trenutku opravdanje zaista nije ni potrebno. Je li uopće moguće opravdati osjećaje? Probuditi se ispunjen srećom te ona malena iskra u našim očima kao i osmijeh na kojem nam i anđeli zavide najbolje je opravdanje za koje riječi nisu ni potrebne. Takvi ljudi ispunjeni pravom srećom dokaz su draži koju nalazimo samo u osjećajima. Život će proći kao treptaj. Izgubiti ga misleći na razum zaista je besmisleno. Postoji li mogućnost krenuti putem osjećaja? Ne razmišljaj previše, izgubit ćeš se. Ne idite tamo gdje bi vas put razuma mogao odvesti, idite tamo gdje puta još nema te ostavite iza sebe trag osjećaja. Doris Matić, 3.b Stranica 47


POSJET HNB-U Učenici 4.a i 4.b razreda, u okviru predmeta Osnove poduzetništva i menadžmenta s nastavnicom Martinom Mišić, posjetili su 12. ožujka 2018. Hrvatsku narodnu banku povodom obilježavanja Svjetskog tjedna novca. Cilj ove posjete bio je da se financijskim obrazovanjem unaprijedi razina financijske pismenosti i omogući mladima stjecanje financijske kompetencije koja je nužna u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu. U prvome dijelu slušali smo edukativna predavanja, dok je u drugome dijelu uslijedio kra-

Stranica 48

tak obilazak zgrade uz upoznavanje s poviješću Hrvatske narodne banke. Upoznali smo se s radom banke, načinima plaćanja, zaštiti osobnih podataka prilikom korištenja kartica, štednji i opasnostima kod neispunjavanja financijskih obveza. Tijekom i nakon edukativne prezentacije imali smo mogućnost postavljanja pitanja i dobili promotivne materijale: kako prepoznati sumnjive primjerke novca, uvođenje eura u Hrvatsku, kako pravilno štedjeti i koju štedionicu odabrati. Martina Mišić, prof.

Tipka


FESTIVAL TOLERANCIJE Učenici trećih i četvrtih razreda u pratnji nastavnica Zemunik Mirne i Pljukavac Tihane prisustvovali su predavanju na 12. Festivalu tolerancije-JFF Zagreb koje je održano u kinu Tuškanac, u utorak 10. travnja 2018. u 12 sati. Predavanje je vodila dr.sc. Łucja Piekarska–Duraj, stručnjakinja za socijalnu antropologiju i društveno sjećanje, koja radi pri UNESCO-voj Katedri za edukaciju o holokaustu na sveučilištu Jagiellonian u poljskom Krakowu. Predavanje je održano na temu: Ljepotica (prošlosti) i zvijer (sadašnjosti) u suvremenim filmskim projektima. Tihana Pljukavac, prof.

Stranica 49


POLARNI SAN U petak 27. travnja 2018. godine putopisac i prvi Hrvat koji je stigao na Južni pol, održao je predavanje o svom velikom pothvatu i u našoj školi. U okviru svoje velike ekspedicije na Južni pol u siječnju ove godine, Davor Rostuhar po povratku u Hrvatsku održao je niz predavanja za učenike o svom Polarnom snu, pa tako i u našoj školi. Polarni san naziv je za njegovu veliku, možda i najveću životnu ekspediciju koju je poduzeo s ciljem osvajanja Južnog pola. Ostao je zabilježen kao prvi Hrvat koji je tamo stigao, a hrvatskoj zastavi osigurao je mjesto na vjetru Južnoga pola. Davor je na Južni pol došao nakon 47 dana, točno 17. siječnja 2018. godine u 19 sati po hrvatskom vremenu. Tijekom njegove ekspedicije koju smo pratili na stranici www.kek.hr, učenici su tijekom pet tjedana u studenom, prosincu i siječnju pratili Davorov

Stranica 50

blog i tekstove koje je objavljivao te su sudjelovali u kvizu u kojem su odgovarali na pitanja. Na taj su način sudjelovali u podršci Davoru za vrijeme ekspedicije, ali i pratili njegov put pješice do pola. Za vrijeme trajanja ekspedicije, učenici su za predvorje Škole izradili plakat na kojem su prikazali pojedinosti vezane za samo putovanje kako bi svim učenicima i djelatnicima škole

približili Davorov rad. Na predavanju je Davor istaknuo kako je izgledao cijeli put, povratak, ali i intenzivne pripreme koje su trajale gotovo tri godine. Podijelio je svoja iskustva s učenicima za koje se nadamo da ih je barem malo nadahnuo, za svijet, okoliš, ali i da ništa nije nemoguće ako u to vjerujemo i ustrajemo da to i ostvarimo.

Tipka


DRŽAVNO NATJECANJE U ZANIMANJU POSLOVNI TAJNIK I SMOTRA U ZANIMANJU UPRAVNI REFERENT Učenice Erika Jurković u zanimanju poslovni tajnik i Mateja Poslon u zanimanju upravni referent sudjelovale su na Državnom natjecanju i smotri u Ekonomskoj školi Imotski od 25. do 27. travnja 2018. i ostvarile odlične rezultate. Naša učenica Erika Jurković iz 3.b osvojila je 5. mjesto u zanimanju poslovni tajnik, a Mateja Poslon iz 4.c je uspješno sudjelovala na smotri upravnih referenata. Osim prezentacije znanja i usvojenih vještina, učenici su međusobnom razmjenom iskustava pokazali da su spremni za najveće izazove, da mogu uspješno primijeniti naučeno i da su spremni za tržište rada u svojim zanimanjima, ali i za nastavak obrazovanja. Uz domaćine iz Ekonomske škole Imotski učenici su razgledali grad, posjetili Crveno i Modro jezero i neformalnim druženjem uz obilje domaćih delicija stekli jedno nezaboravno iskustvo. Ponosne mentorice: Andrea Wawrzynek i Ondina Mesar

Stranica 51


DA SE SMRZNEŠ! Učenici 1. a, 1. f i 3. b razreda Upravne škole Zagreb proveli su akciju „Da se smrzneš“ u sklopu EAThink2015 projekta Udruge Žmergo – Jedi lokalno, misli globalno! Planiranje inicijative započelo je krajem listopada 2017. godine, a provodila se tijekom cijeloga studenoga. Inicijativu su pokrenuli učenici 1.a razreda Upravne škole Zagreb s razrednicom Andreom Wawrzynek te su na prvom sastanku 20. listopada 2017. godine osmislili inicijativu i dogovorili korake potrebne za ostvarivanje ciljeva projekta. Učenici su odlučili napraviti flash mob, odnosno „smrznuti“ se 1. prosinca 2017. pet puta na Trgu bana Josipa Jelačića, držeći plakate sa šokantnim i zanimljivim činjenicama vezanim uz organsku hranu, bacanje hrane, siromaštvo i ostale ciljeve održivog razvoja. Inicijativi su se izravno priključili učenici 1.f i 3.b razreda. Učenici su od 20. do 24. studenoga izrađivali plakate za „smrzavanje“ na Trgu bana

Stranica 52

Josipa Jelačića. Napravljen je letak za promociju akcije koji je dijeljen na društvenim mrežama (Instagram, Facebook, Snapchat) te na internetskoj stranici Škole uz #dasesmrznes. Svi učenici i profesori su se na dan provođenja akcije našli na Trgu bana Josipa Jelačića u 12:45 te još jednom prošli cijeli plan i dogovorili se o mjestima stajanja. Cilj akcije je postignut, a to je osvijestiti ljude u lokalnoj zajednici o važnosti zdrave prehrane, organskog uzgoja hrane i problema siromaštva te prekomjernom bacanju hrane. Građani su tijekom provođenja akcije ispitivali učenike, gledali ih, čitali plakate, komentirali i zaista shvatili poruke koje su im učenici plakatima željeli reći. Osim toga, učenici su shvatili da njihove akcije utječu na globalni kontekst, da sami mogu doprinijeti promjeni i učiniti nešto za svijet u cjelini. Andrea Wawrzynek, prof.

Tipka


Stranica 53


VEČER U KAZALIŠTU Učenici Upravne škole Zagreb posjetili su u srijedu, 14. ožujka 2018. kazalište Komediju te pogledali predstavu REVIZOR autora Nikolaja Vasiljeviča Gogolja s početkom u 19:30 sati. Izvedena predstava puna je smiješnih i zapetljanih dijaloga, predstava odiše humorom i spletkama. Izmjena scene, zvučni efekti i upotreba cijelog kazališta kao pozornice ostavlja poseban dojam na gledatelje.

Damir Lončar u ulozi Antona Antonoviča, upravitelja grada, Igor Mešin u ulozi Ivana Špekina, upravitelja poštanske stanice, Filip Jurčić u ulozi službenika iz Sankt Peterburga te mnogi drugi cijenjeni glumci. Pored puno smijeha predstava nas je potakla i na dublje razmišljanje o pravoj poruci, o naopakim društvenim vrijednostima, licemjerju, ulizivanju i korupciji. Sanja Šepac Dužević, prof.

Kostimografija spada u cjelokupne pohvale predstave, a svojom glumom najviše su nas nasmijavali

Stranica 54

Tipka


Komedija mi se jako svidjela jer je uvelike prikazala današnje stanje u državi. Stanje u Republici Hrvatskoj nije ništa bolje jer se ljudi boje svojih grešaka i naravno u strahu da ne nastradaju potkupe novcem. Umjesto da takvu ponudu odbace, svi ju dobrovoljno prihvate jer samo trče za novcem. Takvih pogrešaka postalo je previše i zato se stanje u našoj državi narušilo. Kada bi došao neki revizor na naše područje imao bi mnogo posla. Ljudi bi svojim trudom i radom trebali stjecati svoja materijalna dobra. Trud se uvijek isplati te smatram da su likovi u predstavi pogriješili. U životu se sve vrati. Baš kao što su građani varali i nisu bili pošteni, tako je „lažni“ revizor njih prevario. Što se duže neki problem krije i ne rješava te mu se ne pronalazi rješenje, on postaji sve veći. Ljudi bi trebali raditi ispravne stari, po svojoj savjesti (ako je uopće imaju). Znajući da rade sve po zakonu ničega se ne bi trebali bojati. Da bi se taj problem riješio predlažem češći rad revizora jer bi ljudi bili svakoga časa spremni na sve, manje bi griješili jer bi znali da će netko doći i sve to pregledati. Iva Pervan, 1.b

DAN S KNJIGOM U RUCI - SEDMA UMJETNOST Ovogodišnja tema Dana s knjigom u ruci bila je Film - sedma umjetnost. Film se još naziva i sedmom umjetnošću jer je najmlađi od sedam umjetničkih formi. Svi učenici škole dobili su zadatak snimiti petominutni video uradak adaptirajući scene iz književnih djela. Video su snimali u grupi od 4 do 6 učenika. Radova je bilo mnogo, a oni najbolji iz svakoga razreda su svoje prikazali pred mnogobrojnom publikom. Radovi su bili inovativni, zanimljivi i doista kreativni. Suzana Ven Rakić, prof. Stranica 55


Zaziv duha Svetoga Učenici, profesori, roditelji i ostali djelatnici naše škole i Škole za modu i dizajn u radosnom ozračju slavili su 20. rujna 2017. u 13:15 euharistijsko slavlje i zaziv Duha Svetoga u crkvi sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. Misno slavlje predvodio je župnik fra Martin Jaković koji je u svojoj homiliji sve prisutne hrabrio poticajnim riječima i pozvao da u ovoj školskoj godini rastemo ne samo u mudrosti i znanju koje ćemo stjecati, nego da i kroz

Stranica 56

sudjelovanje na svetoj misi, rastemo u milosti, dobroti, ljubavi i svetosti. Ljepoti misnoga slavlja pridonijeli su učenici svojim ministriranjem, sudjelovanjem u liturgiji riječi, pjevanjem i sviranjem, a naše učenice Nikolina Stipić i Paula Penić dodatno su uljepšale svojim glasovima. Ovo djelo koje smo danas započeli neka Gospodin svojom ljubavlju prati tijekom cijele ove godine.

Tipka


Dojdi osmaš i Dan karijera Profesori i učenici Upravne škole Zagreb i ove su godine odgovarali su na mnoge upite zainteresiranih osmaša i njihovih roditelja za upis u Upravnu školu Zagreb na Dojdi osmaš. Bilo je puno zabave i smijeha, a svi osmaši koji su sa strahom prilazili našem štandu, odlazili su sa osmijehom na licima kada su saznali zanimljive informacije i postignuća naše škole.

Dana 12. listopada 2017. u pratnji profesora posjetili smo Osnovnu školu Zapruđe na obilježavanju 3. Dana karijera u njihovoj školi. To je događanje kojim se učenicima pruža pomoć u odabiru profesije od najranije dobi. Naš je zadatak bio pripremiti kratko i zanimljivo predavanje o Upravnoj školi Zagreb. Profesori su pripremili prezentaciju o općenitim informacijama, dok je na učenicima bilo ispričati nešto više o zanimljivostima i događanjima u našoj školi te podijeliti neka svoja iskustva. Učenici koji su slušali predavanje pokazali su zanimanje za našu školu. Demons-

trirali smo im tipkanje kakvo učimo na predmetu kompjutorske daktilografije zbog kojega su bili iznenađeni i to im se jako svidjelo. Nakon predavanja učenici su nam postavljali pitanja na koja smo odgovarali te smo predavanje zaključili kratkim intervjuom kojeg su održavali učenici njihove novinarske grupe. Na Danu karijera je bilo vrlo zanimljivo, atmosfera je bila ugodna te se nadamo da će se upravo zbog našeg predavanja učenici odlučiti pohađati baš našu Upravnu školu Zagreb. Ana Čulkić, 2.c

Stranica 57


FINSKA - STRUKTURIRANI TEČAJ POSJETE ŠKOL Pisanje projekta Erasmus + na temu „Suvremenim metodama učenja i poučavanja prema školi budućnosti“ bio je iznimno zahtjevan proces koji smo timski odradile kolegice Olja Jerosimić, Marija Ćurić, Tihana Pljukavac, Andrea Kovačević, Mirna Zemunik i Ondina Mesar. Nakon pozitivne ocjene Agencije za mobilnost koja je naš projekt ocijenila kvalitetnim, uslijedile su mobilnosti u različite zemlje Europe u kojima smo stjecale neprocjenjiva iskustva i nadograđivale svoje znanje. Prvog dana seminara u Finskoj, Helsinkiju ostale smo ugodno iznenađene koliko naših kolega i kolegica iz 20-ak zemalja Europe ima isti cilj kao i mi – unaprijediti učenje i poučavanje u svojoj zemlji, u svojoj školi, u svom predmetu. Također smo se iznenadile većim brojem kolega koji dolaze iz pojedine zemlje, jer smatramo da ograničavanje broja sudionika u pojedinom projektu nije pozitivna selekcija, nego nasuprot, potrebno je omogućiti svim zainteresiranim kolegama da sudjeluju u takvim i sličnim projektima i da proširuju svoje znanje međusobnom suradnjom i interakcijom.

Stranica 58

Nakon povijesnog i kulturnog razgleda grada uvidjele smo da je Finski način života i rada vrlo uređen. U svakom trenutku obrazovanja i razvoja pojedinca imaju jasno razvijen put napredovanja i strukturiranog cilja koji je dostupan svakome, ali prema realnim mogućnostima. Uslijedili su posjeti školama koji su bili izvrsno organizirani, tako da smo u naredna tri dana uspjeli razumjeti cjelokupan sustav funkcioniranja obrazovanja u Finskoj, a mogli smo to vidjeti i u praksi, posjetom školama i sudjelovanjem na nastavnim satima. Ukratko – potpuno drugačiji pristup obrazovanju nego u Hrvatskoj. Finski sustav obrazovanja temelji se na načelu da je obrazovanje iznimno važan segment društva, te se samo najbolji studenti Učiteljskih fakulteta mogu kandidirati za posao nastavnika (pozitivna selekcija). Nastavnici mogu odabrati žele li biti „redovni” učitelji nekog predmeta ili učitelji za učenike s teškoćama tog istog predmeta. Nerijetko rade u timovima, tako da na jednom satu može biti više nastavnika i međusobno surađuju na nastavnim sadržajima. Postoji maksimalna sloboda u nastavnom planiranju i izvođenju nastave (uključuje i slobodu nastavnika u izboru nastavnih sadržaja i metoda izvođenja nastave), a nema savjetnika niti inspekcije, jer je na svakom nastavniku odgovornost za njegov predmet i dobrobit učenika. Školski sustav organiziran je kao Mala škola (Pre-School), koja nije obavezna i počinje sa 6 godina, zatim Osnovna škola (Primmary School) obavezno počinje sa 7 godina. Slijedi razredna nastava koja traje 6 godina, predmetna nastava Tipka


LAMA I INSTITUCIJAMA (14. 4 .2018. – 21. 4 .2018.) koja traje 3 godine i na kraju strukovna (Vocational – School) ili viša škola tj. gimnazija (High School) koje traju 2,3 ili 4 godine. Nastava je organizirana na način da počinje u 8 i traje do 15 sati (uključujući i izvannastavne aktivnosti koje se organiziraju u školi). Sat traje 75 minuta (blok sat) tako da u danu učenici imaju najviše 3 ili 4 predmeta. Pauza za ručak je u trajanju od 20-30 minuta. Nema zvona, slobodan ulazak i izlazak s nastave bez pitanja, ali slijedi odgovornost za tri razdoblja pisanja ispita tijekom nastavne godine u kojima učenici savladavaju pojedine nastavne cjeline. Tijekom sata učenika koji ne razumije gradivo ili mu treba dodatna pomoć, nastavnik pošalje specijaliziranom učitelju koji individualno s njim radi to isto gradivo (može u i istoj učionici). Vrlo rano se dijagnosticiraju problemi u učenju i timski se rješavaju tijekom osnovne škole, tako da u srednjoj školi ima vrlo malo učenika s teškoćama (najvećim djelom su se teškoće umanjile ili potpuno anulirale tijekom osnovnog obrazovanja tako da učenik nastavlja po redovitom programu srednju školu), a ako su teškoće trajnije, učenika se usmjerava u onaj program i zanimanje koje je sukladno njegovim sposobnostima, uz

specijaliziranog nastavnika koji sa njime individualno radi. Činitelji uspjeha obrazovanja u Finskoj su obvezno i besplatno 9-godišnje školovanje, autonomija škola i učitelja, školovanost učitelja, obrazovanje usmjereno na posao ili na nastavak obrazovanja, tehnička opremljenost škola kao i zajedništvo političara, škola i stanovništva. Nakon neposrednog uvida u obrazovni sustav u Finskoj, možemo zaključiti da to nije neki imaginarni pristup i neke posebne metode koje mi do sada nismo vidjele ili primjenjivale. Razlika je u uvažavanju, u financiranju, u načinu podrške nastavnicima, u prepoznavanju individualnih potreba učenika u najranijoj dobi, u sustavnoj pomoći i podršci. Smatramo da bi boljom organizacijom, boljim ulaganjem i općenito drugačijim pristupom učenju i poučavanju mogli dostići razinu obrazovnog sustava u Finskoj. Organizator tečaja English Matters organizirao nam je dva izleta u Porvo i u Tallin u Estoniji, koji nas je oduševio otvorenošću, poviješću ali najviše vizurom prekrasnog grada. Stručno se usavršavale u Helsinkiju: Marija Ćurić i Ondina Mesar

Stranica 59


PORTUGAL - STRUKTURIRANI TEČAJ: „STIMULATING CREATIVITY AND INNOVATION IN THE CLASSROOM“ Dana 23. travnja 2018. godine žapoćeo je strukturirani tećaj u Sesimbri (Portugal) na kojemu su sudjelovale nastavniće Tihana Pljukavać i Andrea Kovaćević. Nakon predstavljanja i prežentaćija vlastitih država, žapoćelo je predstavljanje aplikaćija ža rad u nastavi: blogger, wikispaćes, survey monkey, wordart, kahoot, myHistro, Preži, popplet, padlet, vućaro i Čanva.

Sljedeći dan posjetile su osnovnu skolu u Boa Aquaui, a nakon toga i srednju skolu Manuel Martins, smjestenu u Setubalu. Tamo su posjetile i njihovu ućioniću budućnosti.

Naućile su mnogo novih stvari, upožnale kolege iž ćijele Europe te stekle mnogo novoga iskustva koje planiraju prenijeti ućenićima na nastavi. Andrea Kovačević i Tihana Pljukavac Stranica 60

Tipka


ISLAND - ZEMLJA U KOJOJ JE OBRAZOVANJE VAŽNO

U sklopu Erasmus+ projekta nastavnica Silvija Perković boravila je tjedan dana na Islandu. Strukturirani tečaj na kojem je sudjelovala trajao je od 22. do 28. travnja 2018., a okupio je nastavnike iz 19 europskih zemalja. Island je zemlja u kojoj je obrazovanje visoko na ljestvici prioriteta pa nije nedostajalo zanimljivih ideja i primjera dobre prakse. Svoja iskustva podijelila je s nastavnicima i učenicima naše škole, a najimpresivnije ideje već primijenila u nastavi.

Stranica 61


PROJEKT GRAĐANIN Grupe izbornog predmeta Ljudska prava trećih razreda provele su dva Projekta građanin: Pomoć djeci oboljeloj od malignih bolesti i Problem (ne) aktivnosti mladih. Zahvaljujemo svim učenicima, profesorima i roditeljima koji su sudjelovali u provedenim akcijama naših projektnih timova, a posebno na prikupljenim sredstvima kojima smo kupili poklone i darivali djecu na Onkološkom odjelu dječje bolnice. U okviru Projekta građanin Problemi (ne)aktivnosti mladih naši učenici 3.d razreda organizirali su akcije provođenja projekta u našoj školi i šire te organizirali tribine, mjerenje tlaka, izračunavali indeks tjelesne mase, dijelili letke o pravilnoj prehrani i utjecali na promjenu loših prehrambenih navika kod mladih, te potaknuli na brigu o zdravlju. Grupa 3.e i 3.c razreda u okviru Projekta građanin Pomoć djeci oboljeloj od malignih bolesti proveli su humanitarnu akciju i prikupljenim sredstvima kupili poklone koje su povodom Sv. Nikole i nadolazećih blagdana darivali djeci na Onkološkom odjelu dječje bolnice. Učenici su nesebičnim trudom u provođenju akcija oduševljeni novim iskustvom, a posebno su ispunjeni radošću i veseljem što smo, barem na kratko, razveselili djecu u bolnici i svojim posjetom unijeli radost i veselje blagdana. Ondina Mesar, prof.

Stranica 62

Tipka


KARITATIVNE I KREATIVNE RUKE Učenici su ove školske godine bili zaista kreativni. Na kreativnost su ih potaknule nastavnice Matilda Budimir i Renata Turčinović-Kramar. U prosincu 2017. izrađivali su adventske vjenčiće, izrađivali blagdanski nakit te sudjelovali u prodajnoj izložbi radova. Od prodaje učeničkih i nastavničkih radova nastavnicima prikupljeno je 2.000,00 kuna kojima je kupljena didaktička oprema za rad s osobama oboljelima od Alzheimerove bolesti i drugih de-

mencija za Dom za starije osobe Trešnjevka. Učenici etike i vjeronauka te 2.f razred posjetili su Dom za starije osobe Trešnjevka 19. ožujka 2018. gdje su slušali kratko predavanje ravnateljice Doma Ivančice Balenović o demencijama i problemima koje izaziva, donirali didaktički pribor za potrebe štićenika doma te proveli dva školska sata sa starijim osobama u razgovoru i radionicama po grupama. Renata Turčinović-Kramar, prof.

Dana 19. ožujka 2018. godine s profesoricama Matildom Budimir i Renatom Turčinović-Kramar posjetili smo starački dom Trešnjevka. Cilj ove akcije bio je pokazati osobama u 3. životnoj dobi koliko su oni bitni u našem društvu i pokazati im da mislimo na njih i da nisu zaboravljeni. Naši roditelji, bake i djedovi su najveće bogatstvo koje imamo. Oni su razlog što postojimo, vole nas bez obzira na sve i pružaju nam ono što često sami sebi ne bismo mogli pružiti. Ljudi se često odriču svega što imaju da bi voljenim osobama mogli osigurati da imaju i više nego što im je potrebno, ali to neki ljudi ne znaju cijeniti. Ljude koje smo zatekli u domu toga dana bili su pravi anđeli, zračili su toplinom, ljubavlju i poslali su nam pravu i iskrenu poruku, a to je najvažnije. Nije bitno koliko imamo godina već koliko života imamo u tim godinama, a oni u sebi imaju zaista puno života. Toga dana zapravo nismo mi posjetili njih, već su oni posjetili naša srca. Najdraže od svega mi je bilo to što je posjet bio izrazito emotivan. Isprva smo u njihovim očima primijetili malo nesigurnosti i znatiželje, ali su uz nas bili poput male slobodne djece koja su napokon doživjela ono što su dugo čekala. Igrajući društvene igre, igre prisjećanja i razgovorom s njima shvatili smo koliko su oni željni onoga što mi imamo svaki dan, a na to samo odmahnemo rukom. Nasmijavali su nas, pričali nam o njihovim mjestima rođenja, poslovima i osjećajima. Saznali smo da je od ručka definitivno finija čokolada, da je prava ljubav nositi vjerno prstenje na ruci kao vjerni zavjet voljenoj osobi s kojom su 50 godina. Pokazali su nam da je najbitnije da samostalno nahrane svoje voljene iako im može pomoći njegovateljica, jer oni svoje voljene ne bi nikada prepustili nikome. U svakom slučaju su i oni nešto shvatili, a to je da na njih uvijek netko misli i da od njih možemo puno naučiti. U njima je silna snaga jer su bez obzira na zimu svog života i svoje bolesti i dalje tople osobe pune ljubavi koje samo žele da im pružimo ruku. Zahvaljujemo se profesoricama jer su nam pružile ovo divno iskustvo, ravnateljici doma koja nas je upoznala sa svime i socijalnoj radnici koja je bila uz nas cijelo vrijeme i pomagala nam tijekom posjeta. Najvažnije od svega je ljubiti i čuvati naše bližnje, oni su dar od Boga, a opet tako predivna i nevina u duši iskrena djeca. Nikol Galić, 3.E

MARIJINI OBROCI Učenici 3.a i 3.b razreda ove su školske godine pokrenuli akciju za Marijine obroke. Učenici su prikupili 1.042,55 kuna što je dovoljno da 9 učenika u najsiromašnijim zemljama svijeta ima cijelu godinu topli obrok i obrazovanje. Renata Turčinović-Kramar, prof.

Stranica 63


ŠOK I ŠTREBERICA! Prije 17-og stoljeća mrkve su bile ljubičaste boje.

Komarci imaju zube

Lubenica je povrće, a rajčica voće.

Zijevanje uglavnom traje oko 6 sekundi.

Od 1815. godine vođeno je 210 međunarodnih ratova.

Oko 50% ljudi na svijetu nikada nije obavilo telefonski razgovor.

Ljudi s plavim očima imaju bolju percepciju u mraku.

Mrkva sadrži 0% masti.

Djeca rastu brže u proljeće nego u bilo koje drugo godišnje doba

Najjači mišić u ljudskom tijelu je jezik.

Prva Internet domena registrirana je Ni jedan komad četvrtastog, 15. ožujka suhog papira ne može biti savi1985. jen na više od 8 puta Sve bebe su daltonisti kada se rode.

Ako biste nosili slušalice samo 1 sat povećali bi broj bakterija u svom uhu 700 puta.

Mačke ne osjećaju sladak okus.

Slonovi su jedine životinje koje ne mogu skakati.

Pola ljudske populacije zarađuje oko 5% svjetskog bogatstva.

Čovjek u svojim ustima dnevno proizvede 1 litru sline.

Ukupna masa svih mravi na svijetu veća je od ukupne mase ljudske populacije

Svaki puta kada kihnete srce vam stane na sekundu

Nemoguće je kihnuti otvorenih očiju. U razvijenim zemljama se svake godine baci oko 27% hrane Stranica 64

Čovjek u prosjeku izgovori oko 5.000 riječi dnevno, a 80% od toga priča sam sa sobom.

Tipka


KVIZOMANIJA Odgovori na pitanja i saznaj koji si tip učenika

1. Ponedjeljak je i imaš nastavu u 8:00 sati. Kada dolaziš u školu? a) Najkasnije u 7:30 – trebam si još malo ponoviti prije testa b) U 7:59 – taman na vrijeme da opalim još jedan selfie prije sata c) U 8:10 – baš mi tada ide autobus, a nema smisla da se dižem ranije i dođem u školu nenaspavan 2. Dolaziš na sat, a profesor kasni, što prvo pomisliš? a. Sigurno se nešto dogodilo. Taj profesor nikada ne kasni. Idem u zbornicu provjeriti je li sve u redu. b. Pričekat ću 15 minuta i ako nema profesora onda idem u zbornicu vidjeti imamo li sat. c. A meni uvijek prigovara kada kasnim. Ekipa, idemo na kavu! 3. Što ti je najvažnije u školi? a) Imati dobre ocjene b) Društvo c) Zabaviti se 4. Što radiš pod velikim odmorom? a) Ponavljam za idući sat b) Družim se s ekipom c) Spavam na klupi 5. a) b) c)

Nakon škole… Pišem zadaću Spavam Ostane se družiti s ekipom nakon škole

Ako imaš najviše odgovora a) ti si: uzoran učenik, uvijek dolaziš na vrijeme na nastavu i ispunjavaš sve svoje obaveze na vrijeme. Takvim ponašanjem bez problema ćeš završiti srednju školu! Samo tako nastavi! Ako imaš najviše odgovora b) ti si: učenik kojemu je najviše stalo do prijatelja i druženja u školi. Školu doživljavaš kao mjesto gdje ideš kako bi se vidio sa svojim prijateljima, a školske obaveze zbog toga ponekad stavljaš u drugi plan. Ako imaš najviše odgovora c) ti si: učenik koji školu doživljava kao mjesto za zabavu, a profesore kao (m)učitelje. Teško ti je dolaziti u školu, ali kada dođeš si sretan jer te tamo čeka tvoja ekipa. Školske obaveze ti nisu na prvome mjestu, ali i njih obaviš nakon veselog druženja s ekipom. Stranica 65


Tipka 2018  

Školski časopis Upravne škole Zagreb

Tipka 2018  

Školski časopis Upravne škole Zagreb

Advertisement