Page 1

pro

skupna izlo탑ba

utura

amatera

Istarska sabornica, 13. - 29. travnja 2012.


pro

skupna izlo탑ba

utura

amatera

Istarska sabornica, 13. - 29. travnja 2012.


Every man is a plastic artist who must determine things for himself Svaki je čovjek umjetnik koji mora sam za sebe odrediti stvari Joseph Beuys

Na umjetnost se često gleda kao na nepotrebnu razonodu kojom se netko bavi u nedostatku „ozbiljnih produktivnih aktivnosti ili posla“, ili iz vlastite razonode. Za razliku od toga na sport se uvijek gleda s većom blagonaklonošću od umjetnosti, a zbog shvaćanja da izgrađuje tako potrebne vještine u našem natjecateljski orijentiranom sustavu vrijednosti i društvu. U tom kontekstu, na umjetnosti se često gleda kao na nebitne vještine koje doduše pružaju zadovoljstvo, vrijedne su truda, ali su financijski neisplative te od male ili nikakve praktične koristi. Umjetnici i oni koji ih podržavaju smatraju se nekom vrstom elite koja živi na račun teškog rada „praktičnih“ ljudi. Ako je umjetnost doista tako nevažna, možemo si postaviti pitanje zašto je onda nebrojeno puta bila predmetom žučnih rasprava u raznim parlamentima, kada se često u sklopu raspodjele novca pokušavala nametnuti kontrola nad vrstama djelatnosti kojima se mogu baviti umjetnici. Mnogi veliki umjetnici renesanse morali su pred svetom inkvizicijom odgovarati i objašnjavati svoje kompozicije i alegorije, njemački su se ekspresionisti skrivali i bježali iz nacisitičkog Reicha koji je njihovo slikarstvo proglasio izopačenim i opasnim za režim. U sovjetskoj Rusiji mnogi su umjetnici zbog nečeg što se općenito smatra „pukom razonodom“ završavali u raznim logorima za političke zatvorenike. Mnogi su se režimi kroz povijest na razne načine pokušavali rješiti njima neprimjerne umjetnosti, no ona se uvijek na neki način ponovno, kroz neka „stražnja vrata“ uvlačila u društvo. Istinska se umjetnost, kroz estetski kodirane sustave reprezentacije često kritički odnosila prema anomalijama u društvu i u nju je čovječanstvo uvijek polagalo sve svoje velike

nade, očekivanja, svoja očajanja, svoje ideale… Činjenica je dakle da je umjetnost nešto što je teško definirati, kao i samog čovjeka, da je daleko od nevažnog i da je za ljudska bića od temeljne važnosti poput govora. Ona je komunikacijski kanal, služi za priopćavanje osjećaja,mišljenja, estetskih, vrijednosnih i kritičkih stavova. Odlika istinske umjetnosti je uvijek originalnost i jedinstvenost. Svi na neki način sudjeluju u umjetničkom djelovanju kada stvaralački koriste svoju maštu i koliko službeno zna povijest, to ljudi čine barem 40 000 godina od kada datiraju najstarije pećinske slikarije i crteži, prvi tragovi ljudske materijalne kulture. Djeca koriste crtež kao jedno od najranijih i najneposrednijih načina izražavanja. Umjetnost je dakle potrebna vrsta društvenog ponašanja u kojoj sudjeluje svaki normalan i aktivan čovjek. Stav da umjetnost služi nekorisnim, nepraktičnim namjenama ukopana je u mišljenje samo suvremenih zapadnjačkih naroda. Uzmemo li za primjer predmete iz groba mladog egipatskog kralja Tutankhamona, koji su danas izloženi u muzeju gdje im se možemo diviti kao izuzetnim umjetničkim djelima, znamo da im to nije bila prvotna svrha. Bili su izrađeni da budu pratioci i zaštitnici kralju u njegovom zagrobnom životu, skriveni daleko od očiju običnih ljudi. Takve veze između umjetnosti i drugih ljudskih djelatnosti uobičajeni su u ljudskim društvima diljem svijeta. Samo na zapadu je lijepa umjetnost otuđena od pripadnika širih društvenih slojeva jer bogati kolekcionari naručuju i kupuju umjetnička djela za svoj osobni užitak u privatnosti vlastitog doma. Unatoč tome, pop art i narodna umjetnost (folk) nastavlja cvasti. Budući je svaka umjetnost suštinski povezana sa svime što ljudi rade,


pruža uvid u život naroda, pojedinaca, njihove vrijednosti i svjetonazor važna je i potrebna pažnje. Ne valja smetnuti s uma da su i mnogi značajni umjetnici proizašli iz naroda, nošeni genijalnošću vlastitog talenta i vizijom o vlastitom poslanstvu. Očevi suvremenog slikarstva Van Gogh i Paul Cezanne nisu imali nikakvo formalno likovno obrazovanje, redovito su odbijani na službenim salonima francuske akademije likovnih umjetnosti. Takvih primjera je mnogo. S obzirom na sve gore navedeno a s ciljem davanja uvida u regionalno, a i šire amatersko stvaralaštvo te pružanja prilike svakome da se na demokratski način predstavi javnosti, utemeljena je i Pro-futura. I ove godine za 6. Pro-futuru je odaziv bio velik pa je više zbog prostornog ograničenja manji dio radova odbijen. Od 76 pristiglih prijava odabrano je 57 autora uglavnom s područja Istre, Rijeke a nešto prijava pristiglo je iz Zagreba i Dalmacije. Stilski i tematski ponovno su zahvaćena gotovo sva područja likovnog stvaralaštva, od portreta, figura, mrtvih priroda, pejzaža do apstraktnih kompozicija. Prilikom selekcije smo se unatoč plebiscitarnom pristupu izbora radova, povodili ipak kriterijem izbora tzv. lijepih umjetnosti , dakle slikarstva, kiparstva, crteža i fotografije gdje se uzimala u obzir izvornost rada, likovnost, koncept ili tehnička virtuoznost. Dekorativne predmete i predmete primijenjene umjetnosti nismo prihvćali iz razloga što su već dovoljno zastupljeni na raznim sajmovima, komercijalnim trgovinama itd. Tehnički i stilski radovi variraju od prilično virtuoznih, ekspresivnih, lirskih, monumentalnih pa do naivnih likovnih formi. Likovne umjetnosti proizlaze iz ljudske sposobnosti da upotrebom likovnih znakova i simbola daju formu i značenje fizičkom svijetu

za nešto više od funkcionalne i svrhovite upotrebe. Slikarstvo ili kiparstvo mogu biti vjerno preslikavanje stvarnosti (mimetička imitacija prirode) ili apstraktno izražavanje (što je u konačnici i svaka figurativna slika; prije nego što postane ljudski lik, mrtva priroda ili , svaka slika je prvenstveno sustav linija, točki, ploha, oblika, tekstura itd.). U svakom slučaju obje kategorije (realizam i apstrakcija) su zapravo krajnje točke jednog te istog kontinuuma. Želja nam je da će i ubuduće Pro-futura izazivati tako široki interes javnosti i da se nitko ne smatra na bilo kakav način zakinutim. Naš izbor je u konačnici samo izbor jednog žirija koji se mijenja i koji sačinjavaju ljudi sa ipak osobnim preferencijama i stavovima, koliko god se trudili biti objektivnima. Nadamo se da će oni koji na ovogodišnjoj izložbi nisu pronašli svoje mjesto ustrajati, pokušati ponovno i da će im to biti motivacija da još ozbiljnije rade. Bitno je nikada ne podcijeniti potrebu da se izrazi vlastita bit, umjetnički pogled na svijet. Bitno je ne pristajati na kompromise bez obzira koliko je teško nekada biti shvaćen od sredine u kojoj živimo. Bitno je u svom radu uvijek tražiti smisao riječi sloboda, one slobode koju je teško naći u stvarnosti koja nas okružuje, a lako u svom svijetu umjetnosti. Sebastijan Vojvoda


Marija Barkiđija Šarena riba


Katarina Bevandić Prova


Željko Bosanac Adam i Ma dam


Silvana Bratović Čarolija vode


Melita Brščić Kumlanc Efrosinia


Laura Ćurko Rovinj


Carla De Giovanni Vaza sa cvijećem


Anna Drenik Pismo 탑ivota


Stella Grgeta Perpetual thought


Dobre GrnÄ?aroski Borba pijetlova


Tomi Haramina Kata


Darko HrastovÄ?ak Put svjetla


Mirjana Hrvatin Crno bijeli svijet


Glorija Janković U džungli


Branka Janković-Miloš Kao pjesma


Dušanka Jelušić Bijelo


Josip Jurasić Žal


Helena Juričić Djevojka s galebom


Jasminka Juzbašić Što volim trešnje


Emil Knapić Skulptura


Divna Kontošić Jesen


Vesna Kovačević Velebit


Dina Kralj Tata dok je bio mali


Silvana Kružić Vječni život


Dusjenka Levak Agrippina


Nada Magjerek Iz tamnice


Rozalija Majdenić TU


Erminija Matoťević Narcis


Erika Medanić U morskim dubinama 1


Guerina Medić Bezbrižnost


Mislava Meter Pavić Interijer 1


Irena Ostojić Igra mora


Dubravka Pegan Bundeve


Vesnica Popović Na margini


Ivana Puškarić Slučajni prolaznik


Radoslav Putnik Valovi


Franka Rabar Motiv iz Medulina


Nela Radojičić Suton u Fažani


Linda Rioža Ptičji pjev


Sanja Rukavina Putovanje


Dubravko Sertić Ljubovanje šarene deve i mlade ptice


Gracijela Sirotić Pazinčica


Nevenko Stupar Draguć


Ivana Ĺ imurina Jadransko more


Latica Ĺ kubonja Victory


Davorka Ĺ pada Papige


Božidar Špikić Kavana Medulić-Šibenik


Vlasta Ĺ talekar Big Apple 3


Sanja Štimac Božuri


Katarina Tanfara Vra탑ji pogled


Borislav Tutić Motovun


Dragica Vasiljević Trijumf vremena


Josip Vrbanić Gitarist


Radoslav Vujović Ronilac


Nevia Vuletić Park


Tamara Žarković Čekajući


Fumica Žibert Pomigranaji


Izdavač Pučko otvoreno učilište Poreč Za izdavača Sanja Radetić Fatorić Urednik Sebastijan Vojvoda Grafičko oblikovanje Andi Bančić Odabir radova Đanino Božić, Sebastijan Vojvoda, Andi Bančić Postav izložbe Đanino Božić, Sebastijan Vojvoda, Andi Bančić, Ivan Pisak Izložba je potpomognuta sredstvima Grada Poreča


travanj 2012.

Pro futura 2012  

Katalog izložbe Pro futura

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you