Issuu on Google+

T R A ART M S

by

Magazin.


Ivo Pervan, Jutro u Veloj Luci, Vela Luka, 1987.


T R A ART M S

by

MAG

AZIN

A

IJE GENC

O ZA K

CIJ MER

ALNU

09 A 20 M I Z 1 • BROJ • T S AT N O DJEL

.

European ID Card Europsko elektroničko društvo - sustav upravljanja identitetom

SmartX - pametna studentska iskaznica Studiram, dakle Smart(X) sam

ISO 27001 Sigurnost - sustav upravljanja rizicima

Biometrija Čovjek - skup informacija pohranjenih u čipu?

Petra Somek Želimo biti sinonim dobrih geografskih i povijesnih izdanja

Magazin.


4

Art&Smart / zima 2009. / ??????

Ivo Pervan, Nijemi Ä?uvar grada, Dubrovnik, 2006.


Art&Smart / zima 2009.

Riječ urednika

5

Impresum NAKLADNIK Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. Savska cesta 31

Poštovani poslovni partneri, dragi prijatelji,

10 000 Zagreb tako je i ova tiskovina sinteza svojevrsne kataloške i magazinske Tel.: 01 3657 714 forme. Tradicija, sigurnost, pouzdanost, najsuvremeniFaks: 01 4843stabilnost, 517

odgovor je jednostavan: ili ste na dosadašnjem razvojnom putu

artsmart@akd.hr ja tehnologija, stručnost, inovativnost, prilagodljivost … Sve su to www.akd.hr osobine s kojima se poistovjećujemo i koje svakodnevno nastojimo www.artsmart.com.hr usavršiti. Nakana nam je, uz našu tiskarsku vještinu, predstaviti

Agencije za komercijalnu djelatnost značajna karika u vrijedno-

Vam, za mnoge jedno sasvim novo područje kontaktnih i beskonGLAVNI DIREKTOR

snom lancu ili Vas, pak, smatramo ozbiljnim potencijalnim partne-

taktnih nosača biometrijskih i ostalih podataka koje sigurno identiMirjana Kovačević ficiraju osobe ili proizvode, a istovremeno ih štite od krivotvorenja.

ako se pitate, kako to da ste se upravo Vi našli među odabranima koji ovog trenutka u rukama drže prvi broj magazina Art&Smart,

rom u budućnosti.

GLAVNI UREDNIK S druge strane, svjesni smo vlastite odgovornosti i obveze prema A ta nam budućnost, nadasve izazovna, tehnološki uzbudljiva i po-

širojAnita zajednici te pokušavamo održavati stalan dodir s onim asPerković Škalic

malo tajanstvena, sve brže juri ususret. Iako su i dosada mnoga

pektima života koji ga čine posebnim i neponovljivim. Stoga Vam

razdoblja ljudske povijesti u središte svog interesa i aktivnosti po-

UREDNIŠTVO predstavljamo i svojevrsnu izložbu fotografija našeg renomiranog

stavljala upravo čovjeka i njegovu dobrobit, danas nam se pruža

majstora fotografije IveNikolina Pervana,Ćuk, nastalih tijekom proteklih nekoJasminka Pokrajac, Jakob Goldstein,

prilika da svakog pojedinca, određenog kao ishodište svega krea-

likoRenata godina Jandrašek diljem Hrvatske. Razglednice s motivima tog poznatog

tivnog i naprednog, uistinu povedemo u ostvarenje krajnjeg cilja

autora će, iako se u današnjem dobu smatraju komunikacijskim NOVINARI ostatkom starih vremena, odlučite li posegnuti za njima, unijeti daAntonija Knežević, Željko Ivanjek, Marko Podrug šak osvježenja u nečiji život… Obnovite veze, potaknite nekoga tko

– kako život učiniti lagodnijim i ljepšim. Iako činjenica da se najveći dio podataka o svakome od nas može svesti na informaciju pohranjenu na minijaturnom čipu u ovom trenutku mnogima izgleda pomalo zastrašujuće, mogućnost sigurne identifikacije i autentifikacije pojedinca već sada postaje imperativ. Zakoračili smo u svijet

Vam mnogo znači da na trenutak zastane i prisjeti se prošlosti. I ta DINAMIKA IZLAŽENJA je prošlost jednom bila budućnost. svakih 8 mjeseci

virtualne stvarnosti u kojem je iznimno važno pomoću točne, pro-

I naOBLIKOVANJE kraju, dopustite da podsjetimo: svaki građanin Republike Hr-

vjerene, zaštićene i apsolutno sigurne informacije zadržati vlastiti

vatske posjeduje nekoliko proizvoda nastalih u AKD-u. I Vaš je vriFingere produkcija jednosni u te proizvode … ili će, vjerujemo, to uskoro Vlahedoprinos Bukovcautkan 20, Samobor

identitet. Odškrinimo vrata te budućnosti zajedno.

biti.www.fingere.hr Magazin Art&Smart nije tipičan časopis, ni po svojoj formi, niti po svom sadržaju. Upravo onako kao što to nismo ni mi. Kao što je Agencija za komercijalnu djelatnost ponikla iz tiskare osnovane prije više od jednog stoljeća, a danas se nalazi na “raskrižju” na ko-

TISAK Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. Art&Smart je promotivno-korporativni magazin AKD-a

jem, integrirajući niz područja i disciplina, kreira drugačiji proizvod, Sva prava pridržana. Nijedan dio ovog magazina ne smije se umnažati ili prenositi u bilo kojem obliku i bilo kojim elektronskim, mehaničkim ili drugim putem bez pisanog odobrenja vlasnika autorskih prava te nakladnika. ISSN 1846-9817


Sadr탑aj


Art&Smart / zima 2009. / sadržaj

14

7

e-Hrvatska Informatizacija javne uprave RH projekt je pokrenut 2003. godine s ciljem uspostave i umrežavanja različitih sustava koji će građanima i gospodarstvu u cjelini omogućiti komunikaciju s javnom upravom i korištenje niza usluga putem interneta, pretvarajući javnu upravu u općeprihvatljiv korisnički servis

22

European Citizen Card (ECC) Nakon što su putovnice doživjele transformaciju iz konvencionalnog papirnog dokumenta u papirni dokument s elektroničkim nosiocem podataka, i ostali se dokumenti Europske unije razvijaju u istom smjeru

28

Pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske pokrenut je projekt studentske iskaznice koji su razvili stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu u suradnji s CARNetom, Sveučilišnim centrom i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu

str. 38

str. 28

SmartX - pametna studentska iskaznica

38

ISO 27001 U AKD-u svaki proizvod nastaje u strogo kontroliranim i nadziranim uvjetima, čime se kupcu jamči da je vjerojatnost zloporabe svedena na najmanju moguću mjeru

str. 64

str. 72

str. 96

54

Biometrija

64

Ivo Pervan

72

Petra Somek

84

Peruško Bogdanić

96

Nika Ožegović

106

Goran Milić


8

Ivo Pervan, Plava brazda, Jadran, 2005.

Art&Smart / zima 2009. / ??????


Art&Smart / zima 2009. / ?????

9


Ivo Pervan, Zlato na pla탑i, Lumbarda, 2007.


12

Art&Smart / zima 2009.

Ivo Pervan, Sam, Kornati, 2003.

Ivo Pervan, Bura, Pakleni otoci – Hvar, 2000.


"%BJNMFSCSBOE

Art&Smart / zima 2009. / ?????

13

HPE   7

JOF 

CPMKJ46 /BK

/PWJ(-,

1SPTKFĹŒOBQPUSPuOKBHPSJWBPE EP MLN 1SPTKFĹŒOBFNJTJKB$0EEPHLN

EUROline d.o.o., glavni zastupnik Daimlera AG za Hrvatsku Prodajni kontakti: GRADAC n/m, AutokuÊa PeciÊ, tel. 021/69 75 47 MATULJI, AutokuÊa Šop, tel. 051/74 21 53 OSIJEK, Automobili Škojo, tel. 031/22 00 00 RIJEKA, EUROline, tel. 051/21 37 57 SPLIT, AUTOline Dugopolje, tel. 021/59 90 00 SPLIT, AutokuÊa Vrdoljak, tel. 021/32 10 70 VARAÆDIN, AutokuÊa BuniÊ, tel. 042/30 58 13 VELIKA GORICA, Auto GaπpariÊ, tel. 01/63 79 318 ZADAR, AUTOline, tel. 023/49 40 00 ZAGREB, AutokuÊa BolËeviÊ, tel. 01/20 01 600 ZAGREB, EUROline, tel. 01/34 41 196 www.mercedes�benz.hr


14

Art&Smart / zima 2009. / e-Hrvatska


Art&Smart / zima 2009. / e-Hrvatska

15

e-Hrvatska


16

Art&Smart / zima 2009. / e-Hrvatska

Reforma institucija javne i državne uprave - približavanje EU

Krupnim

koracima ususret

informacijskom

društvu Informatizacija javne uprave RH projekt je pokrenut 2003. godine s ciljem uspostave i umrežavanja različitih sustava koji će građanima i gospodarstvu u cjelini omogućiti komunikaciju s javnom upravom i korištenje niza usluga putem interneta, pretvarajući javnu upravu u općeprihvatljiv korisnički servis

R

eforma institucija javne i državne uprave neizostavan je dio ubrzanog procesa približavanja Hrvatske Europskoj uniji. Spomenuta se reforma ponajprije odnosi na stvaranje informatičke infrastrukture koja će biti interoperabilna s već postojećim sustavima Unije.

Kako je Vlada RH za jedan od svojih strateških ciljeva postavila razvoj Hrvatske kao društva znanja, projekt e-Hrvatska, pod vodstvom i u koordinaciji Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, osmišljen je upravo u svrhu ostvarenja toga cilja. Osnovna zadaća Središnjeg ureda za e-Hrvatsku je poticanje državnih i javnih institucija na provedbu programa, a ciljevi obuhvaćaju pokretanje procesa informatizacije sa svrhom pozitivnog rasta razine informatiziranosti društva. Tijekom 2008. godine ostvarena razina informatiziranosti pojedinih sektora javne uprave dosegla je 53 posto elektroničkih usluga koje javna uprava namjerava po-


Art&Smart / zima 2009. / e-Hrvatska

17

nuditi. Ova razina predstavlja velik uspjeh s obzirom na to da je proces započeo dosta kasnije nego u mnogim državama članicama Europske unije. Informatizacija javne uprave prema Europskoj komisiji odvija se u dvadeset osnovnih područja, a Hrvatska je u područjima poput poljoprivrede, turizma, kulture, državne inspekcije i zaštite osobnih podataka prepoznala područja od posebne važnosti za domaće gospodarstvo te je i njih uvrstila u projekt informatizacije. Najvažniji iskorak u procesu informatizacije tijekom 2008. godine svakako je bilo donošenje Strategije razvoja elektroničke uprave u svrhu utvrđivanja okvira i ciljeva novih i postojećih aktivnosti elektroničke uprave, s naglaskom na zadovoljstvo korisnika, racionalizaciju administrativnih procedura i moderne elektroničke usluge. Tako su među najvažnije projekte i planove uvršteni uspostava sustava za godišnje prijave poreza građana, daljnja implementacija e-Spis sustava na sudovima i nadogradnja sustava e-Zdravstva. Gotovo jednako važnima označene su i nove usluge u područjima e-Kulture i e-Obrazovanja te uspostava temelja za implementaciju e-Računa kao dijela Strategije razvoja elektroničkog poslovanja. U strategiji razvoja e-Uprava je istaknuta kao centralizirani sustav kojem je osnovni cilj povezivanje svih informatiziranih dijelova javne uprave, korištenjem jedinstvene informacijskokomunikacijske platforme. Osnovni naglasak programa za 2008. godinu bio je na daljnjoj izgradnji i jačanju postojeće informacijsko-komunikacijske infrastrukture, nastavku ulaganja dodatnih napora u stvaranju servisa za građane te kontinuiranom razvoju informacijskog društva u svrhu smanjenja digitalnog jaza. Izniman interes javnosti usmjeren je prema spomenutom projektu e-Obrazovanja koji predstavlja uspješan napredak prema proklamiranom cilju države - društvu znanja. To se ostvaruje nizom kontinuiranih mjera poput stalnih ulaganja u opremanje obrazovnih institucija računalnom i programskom opremom, te nadogradnjom informacijskih sustava namijenjenih svim razinama školstva. Tijekom protekle godine nastavljen je proces implementacije pametnih iskaznica u sustavu znanosti, obrazovanja i sporta, te su značajna sredstva izdvojena i za poticanje znanstvenih projekata i programa, kao i projekata primjene IT-a.

Nove osobne iskaznice U sklopu e-Hrvatske nezaobilazne su i nove osobne iskaznice. Središnji državni ured za e-Hrvatsku i kroz ovaj primjer dokazuje da su sve nove mjere usmjerene na građanina kao pojedinca, čime objašnjava da je osnovna pretpostavka funkcioniranja ovog kompleksnog sustava upravo jednoznačna identifikacija korisnika tijekom prijave u sustav. Vladino Povjerenstvo za elektroničke identifikacijske dokumente definiralo je razinu multifunkcionalnosti koju će nove iskaznice morati zadovoljiti, odnosno odredilo je


18

Art&Smart / zima 2009. / e-Hrvatska

da će nova osobna iskaznica imati integriran elektronički čip koji će sadržavati podatke građana. Bitan podatak koji će biti pohranjen na čipu je i elektronički potpis, upravo onaj koji predstavlja ključni element u pristupu središnjem autorizacijskom i autentifikacijskom sustavu javne uprave. Integrirani elektronički potpis na novoj osobnoj iskaznici ima veliku ulogu i u području strategije razvoja elektroničkog poslovanja, s obzirom na to da elektronički potpis i elektronički obrazac čine potrebnu formu za dokaz o postojanju elektroničkog računa, koji omogućava elektroničku razmjenu računa između dobavljača i kupaca. Oni će time na brži i jednostavniji način upravljati poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja te arhiviranja računa. Budući da će se elektronički račun potpisivati elektroničkim potpisom, sigurnost, autentičnost i integritet između osoba koje sudjeluju u ovom procesu bit će u potpunosti zajamčeni. Tijekom 2008. godine ukupna planirana sredstva iz Državnog proračuna RH za ulaganje u informatizaciju iznosila su 951 milijun kuna, što je porast od ukupno 23 posto u odnosu na prijašnju godinu. Najveći dio tih sredstava uložen je u informatizaciju tijela državne uprave, razvoj informatizacijskih sustava, informatizaciju znanosti i visokog školstva, zemljišnih knjiga i katastra, informatizaciju pravosuđa i niz drugih područja. S obzirom na izrazitu stratešku važnost ovoga projekta za cjelokupno gospodarstvo i građane, ali i s obzirom na sve veće zahtjeve koji se stavljaju pred javnu upravu, izdvajanja za razvoj ovog sustava rastu iz godine u godinu, no nema sumnje da će se ta ulaganja svakako isplatiti.

Široka dostupnost - vrh ljestvice prioriteta Kako bi se omogućio razvoj informacijskog društva, potrebno je osigurati odgovarajuću infrastrukturu koja će svim građanima omogućiti ravnopravan pristup javnim servisima. To podrazumijeva provedbu daljnjih aktivnosti na području dostupnosti širokopojasnog pristupa kroz niz poticajnih sredstava za razvoj infrastrukture, ponajprije na područjima od posebne državne skrbi, ali i u ostatku zemlje. Tijekom 2008. godine uspješno je započeta i promotivna kampanja koja sve korisnike obavještava o prelasku s analognog na digitalno emitiranje radijskih i televizijskih programa, čija se provedba planira za 2009. godinu.


Art&Smart / zima 2009. / e-Hrvatska

19


20

Art&Smart / zima 2009. / e-Hrvatska


Art&Smart / zima 2009. / e-Hrvatska

21

European

ID Card


Art&Smart / zima 2009. / e-Hrvatska

22

Elektronički identifikacijski dokument: EUROPEAN CITIZEN CARD (ECC)

Europsko

elektroničko

sustav upravljanja društvo -

identitetom

Nakon što su putovnice doživjele transformaciju iz konvencionalnog papirnog dokumenta u papirni dokument s elektroničkim nosiocem podataka, i ostali se dokumenti Europske unije razvijaju u istom smjeru

E

uropska komisija je pokrenula inicijativu definiranu programom European Citizen Card kako bi propisala standarde za elektroničke identifikacijske dokumente i sustave upravljanja identitetom na području Europske unije. Među spomenutim identifikacijskim do-

kumentima nalaze se osobna iskaznica, vozačka dozvola, zdravstvena iskaznica i dozvola boravka. Za sada se najdalje otišlo u području standardizacije elektroničkih osobnih iskaznica, a s tim u vezi i sustava elektroničke vlade, tj. e-Governmenta, kao neizostavnim dijelom funkcionalnosti buduće interoperabilne elektroničke osobne iskaznice na području Europe.

Osnovni ciljevi programa European Citizen Card su “ojačati” postojeće sustave upravljanja identitetom građana, istodobno stvarajući povezano europsko elek-


Art&Smart / zima 2009. / e-Hrvatska

23

Nekoliko je država Europe do sada izdalo elektroničke osobne iskaznice za svoje građane, a najranije su to učinile Estonija i Finska, već 1999. godine. Elektronički servisi koje najčešće podrže postojeći europski elektronički identifikacijski sustavi su elektroničko glasovanje, prijava poreza, prijava/ odjava boravišta/prebivališta, sve putem interneta, bez potrebe fizičkog odlaska u jednu od ustanova. Kako bi to bilo moguće ostvariti, minimalni set funkcija koje standardizirana elektronička osobna iskaznica mora osigurati objašnjava se IAS principom, a označava identifikaciju, autentifikaciju i digitalni potpis.

troničko društvo, elektroničku upravu, elektroničku gradsku vijećnicu. Kroz ta dva primarna cilja definirani su i podciljevi programa poput povećanja zaštite identifikacijskih dokumenata i sustava prikupljanja osobnih podataka građana što uključuje prikupljanje biometrijskih podataka, povećanje kvalitete i dostupnosti elektroničkih javnih servisa, uspostavu zajedničke infrastrukture na području Europe, a time i smanjenje troškova administracije. Osnovni smisao navedenih težnji jest olakšati život građaninu i učiniti mu ekonomski prihvatljivijim obavljanje njegovih građanskih “dužnosti” povezanih s državnom upravom, odnosno birokracijom.

Elektronička osobna iskaznica sadrži elektronički nosač podataka u obliku čipa integriranog u polimernu karticu ID1 formata, a najčešće u vidu kontaktnog sučelja kakvog nalazimo i kod bankarskih čip kartica. Primarna funkcionalnost čipa je pohrana digitalnog certifikata, jedinstvenog za svakog nositelja osobne iskaznice, kojim je moguće ostvariti sigurnu autentifikaciju putem weba za pristup raznim elektroničkim servisima javne uprave, ali i servisima iz područja poslovnog sektora, kako unutar nacionalnih granica, tako i izvan njih, u drugim državama Europe.

Dodatna funkcionalnost elektroničke osobne iskaznice koja će biti opcionalna, odnosno ovisit će o izboru pojedine države, jest funkcionalnost elektroničkog putnog dokumenta. U tom će slučaju osobna iskaznica u potpunosti zamijeniti elektroničku putovnicu unutar schengenskih granica, a uz kontaktno sadržavat će i beskontaktno sučelje kojim bi se omogućilo korištenje iste infrastrukture i mehanizama za provjeru identiteta na graničnim prijelazima.


24

Art&Smart / zima 2009. / e-Hrvatska

Iako europsko standardizacijsko tijelo (CEN) još nije do kraja dovršilo planirane standarde koji bi jednoznačno osiguravali interoperabilnost elektroničke osobne iskaznice, naziru se osnovne smjernice prema kojima bi države mogle započeti s definiranjem i implementacijom svojih elektroničkih identifikacijskih i e-Government sustava. Nekoliko je standarda na kojima trenutačno radi CEN-ova grupa T224 WG15 zadužena za standardizaciju European Citizen Carda. Navedeni standardi nalaze se pod oznakom CEN/TS 15480, a sastoje se iz četiri osnovna dijela. Dok su prvi i drugi dio standarda dovršeni, treći dio, standarda točnog naziva ECC Interoperability using an API Interface, još je u izradi. Ovaj dio standarda opisat će model interoperabilnosti prema kojem će svaka klijentska aplikacija, kompatibilna sa standardom ISO 24727-3, moći raditi s različitim implementacijama EC iskaznice koristeći API sučelje, odnosno moći će očekivati IAS princip. Četvrti dio standarda odnosi se na preporuke za izdavanje i korištenje EC iskaznice. Nakon dovršetka ECC standarda očekuje se i uspostava testova interoperabilnosti, uz pomoć kojih bi države mogle u praksi provjeriti kompatibilnost svojih projektnih zadataka s postavljenim specifikacijama.

Iako za sada ne postoji regulativa Europske komisije prema kojoj su države Europske unije obavezne izdati elektroničku osobnu iskaznicu, kao što je to u slučaju elektroničke putovnice, njenu objavu možemo očekivati oko 2010. godine kada je EU postavio rok za dovršenje standarda i specifikacija u području elektroničke identifikacije. K


25

Adria Papir d.o.o. • Žitnjak bb • 10000 Zagreb • Croatia • Tel: + 385 1 2484 301, 2484 306 • Fax: + 385 1 2484 310 Poslovnica Rijeka • Mariniæi bb • 51260 Viškovo • Tel: + 385 51 258 461, 258 462 • Fax: + 385 51 256 853 Poslovnica Split • Kopilica 27 • 21000 Split • tel. +385 21 383 217 • Fax: +385 21 383 281 www.adriapapir.hr

Ovaj èasopis je tiskan na CORE SILK 150 g/m2

Art&Smart / zima 2009. / e-Hrvatska


26

Art&Smart / zima 2009. / ??????


Art&Smart / zima 2009. / ?????

27

Ivo Pervan, Haiku, Sinjsko polje, 2002.


28

Art&Smart / zima 2009. / INOVATIVNA RJEŠENJA: SmartX


Art&Smart / zima 2009. / INOVATIVNA RJEĹ ENJA: SmartX

29

SmartX

pametna studentska iskaznica


30

Fakultet elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Mario Kovač

Art&Smart / zima 2009. / INOVATIVNA RJEŠENJA: SmartX


Art&Smart / zima 2009. / INOVATIVNA RJEŠENJA: SmartX

31

Prof. dr. sc. Mario Kovač s Fakulteta elektrotehnike i računarstva o SmartX – pametnoj studentskoj iskaznici

Studiram, dakle

Smart(X)sam Pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske pokrenut je projekt studentske iskaznice koji su razvili stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, u suradnji s CARNetom, Sveučilišnim centrom i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu

N

a sva sveučilišta u Republici Hrvatskoj ove se akademske godine uvodi pametna studentska iskaznica, popularno nazvana SmartX. Naime, primjer Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu na kojem je prošle godine uvedena pametna kartica,

koja objedinjuje klasični indeks i studentsku iskaznicu, od ove jeseni slijedit će i sveučilišta u Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli, Zadru i Dubrovniku. Za izradu 15000 iznimno praktičnih kartica javnim nadmetanjem odabrana je tvrtka Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. iz Zagreba (AKD). Cilj stvaranja nove studentske iskaznice bilo je uvođenje dodatnih usluga i pogodnosti za studente, ali i smanjenje troškova poslovanja sveučilišta, olakšanje administrativnih procedura studentskih referada te veća mobilnost studenata, što je jedan od glavnih ciljeva Bolonjskog procesa.

Jedan od zanimljivijih noviteta koji je donijela pametna studentska iskaznica svakako je mogućnost zamjene dosadašnjih indeksa elektroničkom verzijom takvog dokumenta. Umjesto u “knjižicu plavih korica”, kao do sada, ocjene će se “upisivati” izravno na čip. - E-indeks omogućuje znatno racionalniju i efikasniju organizaciju jer smanjuje po-


Art&Smart / zima 2009. / INOVATIVNA RJEŠENJA: SmartX

32

Primjena SmartX kartice na Fakultetu elektrotehnike i računarstva

Korištenje iskaznice izvan granica Hrvatske Projekt pametne studentske iskaznice omišljen je tako da se može dalje razvijati i usklađivati sa sličnim inicijativama na drugim područjima, pa je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu uspostavio suradnju s raznim institucijama iz više europskih zemalja. Obzirom na činjenicu da je jedna od osnovnih pretpostavki uspješnosti Bolonjskog procesa mobilnost studenata, razumljiva je želja da se pametne studentske iskaznice mogu koristiti i izvan matične zemlje, primjerice u svrhu rezultata ispita iz jedne države na srodni fakultet u drugoj državi.


Art&Smart / zima 2009. / INOVATIVNA RJEŠENJA: SmartX

33

trebu za brojnim administrativnim poslovima vezanim uz upis podataka u indeks, smanjuje čekanja studenata na prikupljanje ocjena i potpisa te dodatno uvodi fleksibilnu, ali definiranu organizaciju u cijeli postupak - objasnio je prof. dr. sc. Mario Kovač s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, koji je sudjelovao u kreiranju pametne studentske iskaznice. Osim vizualne identifikacije pomoću kartice i magnetskog medija koji su postojali i na dosadašnjoj studentskoj iskaznici, novom karticom omogućena je provjera identiteta korištenjem MIFARE beskontaktne tehnologije, zahvaljujući kojoj je omogućeno jednostavno praćenje prisutnosti studenata na predavanjima. - Uvođenje beskontaktnog načina očitanja bilo je potrebno kako bi se u kratkom vremenu mogao identificirati veliki broj studenata. Kako bi potvrdio svoju nazočnost na predavanju, student samo treba prisloniti svoju karticu na beskontaktni čitač postavljen u predavaonici - pojasnio je prof. Kovač. Na isti se način kartica može koristiti za kontrolu pristupa određenim prostorijama, kao što su laboratoriji, knjižnice ili studentski domovi i sobe. Predviđeno je i korištenje kartice za autorizirani pristup internetu i raznim bazama podataka te za digitalno potpisivanje i kriptiranje dokumenata. - Sustav je osmišljen i izveden tako da se može razvijati. Pri kreiranju kartice koristili smo jednu od najnaprednijih tehnologija, pa se jednostavnom nadogradnjom sustava pametnoj kartici mogu dodavati nove aplikacije i na taj način proširiti njezina primjena. Jedna od takvih mogućnosti je i dodavanje bankarske funkcionalnost, odnosno mogućnosti plaćanja prehrane u studentskim menzama, plaćanje školarine, stanarine, ali i obavljanja kupnje na svim onim mjestima koja i inače prihvaćaju bankovne kartice - ispričao je prof. Kovač, dodavši da se o tome već neko vrijeme vode pregovori s bankama. Pametna studentska iskaznica u budućnosti bi se mogla koristiti i za brojne primjene, kao što su javni prijevoz, posjeti kazalištima i kinima, a prema potrebi, svaki bi fakultet mogao dodavati određene, specifične usluge. Krajnji cilj Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa jest da pametna studentska iskaznica postane nacionalni projekt, odnosno da SmartX iskaznicu koristi svih 150000 hrvatskih studenata. K


Art&Smart / zima 2009. / INOVATIVNA RJEŠENJA: SmartX

34

Napredna dual-interface tehnologija S tehnološke strane, arhitektura SmartX kartice može se podijeliti na tri osnovna dijela. Jezgra kartice predstavlja podlogu za sve nadgradnje i zasniva se na mikroprocesorskom sustavu koji se brine o izvođenju aplikacija, sigurnosti te komunikaciji s uređajima u okolini. Ona je projektirana kao fleksibilna i proširiva, a na nju se nadograđuju pojedini funkcijski i komunikacijski moduli. Komunikacijski moduli omogućuju da kartica obavlja određene operacije, preko kontaktnog (umetanjem kartice u za to predviđen čitač), odnosno beskontaktnog sučelja (dovođenjem kartice u blizinu posebnog tipa čitača). S obzirom na to da kartica ima oba sučelja, omogućeno je njeno korištenje u raznim scenarijima (npr. u javnom gradskom prijevozu, bankarskim aplikacijama i slično). Kako bi se omogućio bezbolan prijelaz na novi sustav, ali i osigurala uskladivost s postojećim sustavima dosadašnje studentske iskaznice, nova studentska iskaznica zadržala je magnetsku traku. Pametna studentska iskaznica proizvedena je dual-interface tehnologijom kod koje nema izravnog kontakta između čipa i antene, nego je njihova međusobna komunikacija osigurana elektromagnetskom indukcijom. Ta je tehnologija stabilnija od nekih drugih. Kod starih tehnologija proizvodnje kartica koristi se vodljivi sloj između čipa i antene koji zbog mehaničkog naprezanja ili starosti puca pa kartica gubi mogućnost beskontaktnog čitanja. S obzirom na to da se takav vodljivi sloj ne koristi u slučaju dual-interface tehnologije, trajnost kartice uvelike je produljena. Ako su ovakve kartice proizvedene od kvalitetnih materijala, kao što je polikarbonat, mogu se koristiti i do 10 godina.

Detalj iz proizvodnog procesa AKD-a


Art&Smart / zima 2009. / INOVATIVNA RJEŠENJA: SmartX

35


36

Ivo Pervan, Kvaka, Zagreb, 2000.

Art&Smart / zima 2009. / ??????


Art&Smart / zima 2009. / ?????

37


38

Art&Smart / zima 2009. / INFORMACIJSKA SIGURNOST

Ivo Pervan, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, 1985.


Art&Smart / zima 2009. / INFORMACIJSKA SIGURNOST

39

ISO 27001


40

Art&Smart / zima 2009. / INFORMACIJSKA SIGURNOST

Međunarodna norma upravljanja informacijskom sigurnošću ISMS 27001


Art&Smart / zima 2009. / INFORMACIJSKA SIGURNOST

41

Vesna Brigić-Mikuc, voditeljica upravljanja informacijskom sigurnošću u AKD-u

Informacijska

sigurnostsustav upravljanja rizicima U AKD-u svaki proizvod nastaje u strogo kontroliranim i nadziranim uvjetima, čime se kupcu jamči da je vjerojatnost zloporabe svedena na najmanju moguću mjeru

U

vođenjem ISO 27001 standarda, Agencija za komercijalnu djelatnost ušla je u “ekskluzivni klub” sigurnih tvrtki. Naime, najpoznatiji standard o informacijskoj sigurnosti za sada je dobilo samo šest hrvatskih tvrtki, a stroge zahtjeve norme ISO 27001 u svijetu je

uspjelo ispuniti samo nekoliko tisuća tvrtki. Ako se uzme u obzir da je većina certificirala samo pojedine segmente poslovanja, činjenica da AKD posjeduje certifikat koji pokriva cjelokupno poslovanje vrijedi još više.

Koje su prednosti njegove implementacije i što sve tvrtka treba učiniti kako bi se štitila od različitih napada, pitali smo Vesnu Brigić-Mikuc, dip. ing. teorijske fizike, stručnjakinju za PKI i kriptografiju, glavnu menadžericu informacijske sigurnosti u AKD-u.

Zašto se AKD odlučio na uvođenje ISO standarda za informacijsku sigurnost? - AKD kao tvrtka koja proizvodi dokumente, visoko zaštićene tiskovine, kartice te razna sigurnosna rješenja u svrhu zaštite proizvoda od krivotvorenja oduvijek je polagala veliku pažnju sigurnosti sustava. Zbog prirode posla u AKD-u je već u začecima


42

Art&Smart / zima 2009. / INFORMACIJSKA SIGURNOST

poslovanja, odnosno i prije uvođenja te norme, bila razvijena svijest o tome koliku vrijednost informacija može imati za poslovanje tvrtke, ali i poslovanje njenih kupaca, odnosno poslovnih partnera. U trenutku kada se pojavio standard koji područje sigurnosti metodološki obrađuje, njegovo uvođenje bilo je logičan korak.

Kako izgleda proces uvođenja spomenutog standarda? - Kvalitetna implementacija norme počiva na detaljno razrađenim i dokumentiranim poslovnim procesima koji se analiziraju s aspekta informacijske sigurnosti, pri čemu se nužno i transformiraju. Uvode se različite kontrole kako bi se umanjili prepoznati rizici. Ono što je sukus sustava informacijske sigurnosti jest činjenica da se informacija tretira kao imovina - što ona uistinu i jest - i to prilično ranjiva. Stoga se cjelokupna imovina tvrtke koja je izložena rizicima zloporabe, oštećenja ili uništenja - informacije, ljudski resursi, osnovna sredstva - registriraju, unose i pohranjuju te procjenjuju s aspekta moguće ugroženosti, odnosno rizičnosti. To znači da upravljanje sustavom informacijske sigurnosti možemo tretirati kao sustav upravljanja rizicima kojima je izložena informacijska imovina tvrtke. Vanjski revizor, nakon što se cjelokupni sustav uskladi sa zahtjevima norme, provjerava taj sustav, iznosi svoja opažanja: pozitivna ili negativna. AKD je dobio vrlo dobru ocjenu vlastite usklađenosti s normom.


Art&Smart / zima 2009. / INFORMACIJSKA SIGURNOST

43

Koje su prednosti uvođenja norme ISO 27001? - Pojedinac prirodno bolje funkcionira u organiziranom i sigurnom sustavu, a i vanjski partneri vole pred sobom imati takav sustav. Ako neka tvrtka ima ISO 27001, a zna se da to nije lako dobiti, to u najmanju ruku znači da vodi računa o sigurnosti danas, u informatičkom dobu, najosjetljivijeg i najvrednijeg resursa - informacije. Činjenica da je sigurnost ugrađena u temelje poslovanja AKD-a kod kupca ima određenu težinu, jer im je važno da onaj kome povjere izradu sigurnosno osjetljivog proizvoda s informacijama postupa na odgovarajući način.

Koje su najčešće prijetnje u informacijskoj sigurnosti i kako se zaštititi? - Prijetnje vezane uz fizičku sigurnost i informatičku opremu najčešće se pokrivaju sustavima tehničke zaštite, zaštitarima te dodatnom informatičkom opremom. Stoga je, uz tehnološku zaštitu potrebno voditi računa o sigurnosnim aspektima poslovnih procesa te uspostavljati različite kontrole u svim područjima poslovanja. Pristup informacijama koje nose određenu težinu i zahtijevaju najveći mogući stupanj nedostupnosti tzv. trećim licima, posebice u području djelatnosti kao što je proizvodnja dokumenata i pametnih kartica, strogo je ograničen. U svakom trenutku je poznato kretanje zaposlenika u AKD-u, broj zaposlenika koji imaju pristup određenim informacijama strogo je ograničen, a način postupanja s njima propisan. Rizici neovlaštene uporabe ili korištenja unaprijed su određeni i poduzete su radnje kako bi se eliminirali. Kratko rečeno, sustav je postavljen tako da onemogući pristup i neovlašteno korištenje informacijske imovine poduzeća. Koje su najčešće prijetnje? Ima ih mnogo, ali, primjerice, navedimo mogući napad na sustav koji koristi slabosti ljudskoga karaktera. Postoje i napadi na sustav koji se temelje na korištenju slabosti ljudskog ponašanja. To je tzv. socijalni inženjering. Jedna od najčešće korištenih metoda socijalnog inženjeringa je phishing. Napadač postavi mamac - na primjer, pošalje e-mail u kojem napiše da testira informatički sustav i traži da svi otvore određenu stranicu i upišu username i password. Ako se samo jedan zaposlenik “upeca”, napadač je ostvario cilj. Od ovakvih nas napada ne štite kamere, antivirusni program, zaštitari na vratima, pa ni organizirani i kontrolirani proizvodni proces. Zato je bitno raditi i na educiranosti i osviještenosti ljudi. Uz sve to, svaki sustav je specifičan i iznutra. Posjeduje svoje jedinstvene slabosti pa je potreban i jedinstven pristup. Primjerice, ako se proizvodi sigurnosno osjetljiv proizvod, potrebno je voditi računa o postupanju s “dobrim”, ali i s “lošim” proizvodima. Nije samo važno da se proizvodi sigurno isporuče kupcu, nego je važno i da se oni loši sigurno unište. Da bismo to postigli, uvode se brojači, evidencije i kontrole koje će osigurati da je ulaz repromaterijala jednak izlazu svih gotovih proizvoda, odnosno onih dobrih i onih loših.


44

Art&Smart / zima 2009. / INFORMACIJSKA SIGURNOST

U što sve tvrtka mora uložiti kako bi bila sigurna? I koliko to košta? - Cijena investiranja u sigurnost nije mala, no u pravilu je manja od cijene potencijalnog sigurnosnog incidenta. Zato su tvrtke uglavnom svjesne činjenice da je ulaganje u fizičku sigurnost, od zaštitara do sve sofisticiranijih sustava tehničke zaštite, važna komponenta sigurnosti. Isto vrijedi i za informatičku opremu, od vatrozida, antivirusne zaštite, IDS-a do drugih oblika sigurnosne tehnologije. Mnoge su tvrtke implementirale sustave i fizičke i tehničke zaštite, kao i zaštite svojih informatičkih sustava. Ovakva ulaganja su nužna i svakako smanjuju rizik, ali ga ni ona ne mogu svesti na prihvatljivu razinu. No, da bi se postigao željeni učinak, sigurnosti je potrebno pristupiti na organiziran i sistematičan način, a to zahtijeva dosta vremena, truda i kontinuirani angažman cijele tvrtke. Sigurnost je veća što se uloži više novca i vremena, no, nažalost, nema apsolutno sigurnog sustava. Sve se svodi na otežavanje prodora u sustav, sve dok ne procijenimo da bi uloženi trud i vrijeme napadača “koštali” više od potencijalne koristi koju bi ostvario probojem u sustav.

Koji su najčešći motivi napada na informacijsku sigurnost? - Vremena kada je hakiranje sustava bilo samo zabava za klince su prošla. U današnje vrijeme prednjače organizirani napadi na informacijske sustave koje pokreću financijski motivi. Pri tome su na udaru one institucije koje raspolažu informacijama koje je lako unovčiti.


Art&Smart / zima 2009. / INFORMACIJSKA SIGURNOST

45

Česti su i napadi kojima se želi pridobiti medijska pozornost kako bi se diskreditiralo povjerenje u informacijski sustav konkurentne tvrtke ili neke institucije. Ako se uzme u obzir da većina napada dolazi iznutra, onda osim navedenih razloga valja u obzir uzeti i neke druge motive kao što su, primjerice, napredovanje na poslu.

Znači, tvrtku je teže sačuvati od unutarnjih čimbenika, nego od vanjskih utjecaja? - To je zasigurno teže. Sva tehnika i metodologija počivaju na ljudima i čovjek je ključan. Tehnologija jest nužna, ali nije dovoljna za sigurnost sustava. Zato unapređivati sigurnost sustava znači i poklanjati primjerenu pozornost zaposlenicima, graditi pozitivnu klimu i okružje koje će motivirati svakog čovjeka u želji da pridonosi i izgrađuje, a ne razgrađuje sustav. Ako imate frustrirane pojedince u tvrtki, onda se sigurnosni rizik povećava. Sve dok imate motiviranog i zadovoljnog zaposlenika, imate manju fluktuaciju kadra, imate stabilniji i jači sustav. K


46

Art&Smart / zima 2009. / INFORMACIJSKA SIGURNOST

AKD četvrti u svijetu s TU4 certifikatom za proizvodnju čip i scratch-off kartica AKD je uspješno implementirao stroge zahtjeve norme DeTeCard Services/TUViT TU4 u rujnu i listopadu ove godine. Stjecanje tog certifikata potvrdilo je da se proizvodnja čip kartica, kartica sa strugalicama i vauchera u AKD-u odvija u sigurnim uvjetima. Riječ je o svojevrsnom specijalističkom certifikatu koji trenutačno u Republici Hrvatskoj posjeduje samo Agencija za komercijalnu djelatnost, a u svijetu, u ovom trenutku, samo četiri tvrtke.

Kontroliran i siguran proizvodni proces - Proces proizvodnje čip i scratch-off kartica, od prihvata podataka do isporuke gotovog proizvoda kupcu, kontroliran je i siguran. Proizvodnju provode stručni i povjerljivi zaposlenici u sigurnom okolišu, u transparentnom, osiguranom i preciznom postupku koji se u svako doba i u svakoj fazi prati i dokaziv je.


Art&Smart / zima 2009. / INFORMACIJSKA SIGURNOST

Važno je istaknuti da ni u jednom trenutku podaci za individualizaciju kartica nisu dekriptirani i kao čisti tekst dostupni niti oku vidljivi. U slučaju proizvodnje scratch-off kartica dekriptiranje se obavlja strojno pri samom otiskivanju kodova na karticu, a kod čip kartica pri individualizaciji pojedinog čipa. Ključevi kojim su kriptirani kritični dijelovi podataka koji se stavljaju u čip štite se hardverskim kriptografskim modulima. Cijeli postupak od prihvata podataka do individualizacije kartica odvija se u prisutnosti najmanje dvije autorizirane osobe, a pripremu podataka za individualizaciju obavlja odgovorna osoba koja raspolaže trećim ključem bez kojeg nije moguće pokrenuti ni prvu ni ponovnu proizvodnju. Sam proizvodni proces popraćen je strogom kontrolom ulaza i izlaza. U svakom trenutku zna se koliko je kartica, čipova, traka i ostalih materijala zaprimljeno i utrošeno te koliko je kartica dobrih i loših proizvedeno. Sve dobre, ali i loše kartice i čipovi se prebrojavaju i pod adekvatnim uvjetima skladište. Dobri proizvodi isporučuju se kupcu, a loši se komisijski uništavaju. TU4 certifikat jamči provjerenog partnera - Cilj svake proizvodnje visokovrijednih proizvoda, kao i proizvoda sa sigurnosnim obilježjima je osigurati autentičan proizvod s postojanom visokom kvalitetom. Stoga je iznimno važno da proizvođač ovakvih proizvoda bude sigurnosno senzibiliziran, povjerljiv i provjeren partner koji će svoju opredijeljenost sigurnoj proizvodnji redovito i dokazati kroz neovisnu sigurnosnu provjeru svoga informacijskog sustava. Iz perspektive kupca to je razlog zašto je potreban certifikat. Iz perspektive proizvođača bitno je kontinuirano se prilagođavati novonastalim izazovima iz područja obrade podataka, ali i kreativnom potencijalu mogućih internih i vanjskih napadača. Sigurnost nije statičan proizvod nego proces i stoga zahtijeva stalnu analizu i redovito vrednovanje najvišeg rukovodstva, ali i neovisnih certifikacijskih kuća.

47


48

Art&Smart / zima 2009. / ??????


Art&Smart / zima 2009. / ?????

49

Ivo Pervan, U zrcalu, Vrboska, 2000.


Oslonite glavu. Oslobodite um. Ako želite smišljati velike stvari, trebate solidnu osnovu. Produženi oslonac za leđa stolice Headline nježno drži vašu glavu i vrat dok se stolica čarobno prilagođava vašoj kralježnici. Sve te istančane ergonomske funkcije su u tako jednostavnom i zapanjujućem obliku da ostvaruju najviše postignuće dizajna: lakoću stvaranja


Posjetite prvu Vitra galeriju u Hrvatskoj u centru Samobora. Galerija posjeduje i postav kolekcije za dom. Za punu paĹžnju obratite se zastupniku za Hrvatsku od 1997. godine tvrtki Tehno-Klara d.o.o., ObrtniÄ?ka 26, 10430 Samobor, tel. 01 33 26 975 e-mail: info@tehno-klara.hr, web stranice www.tehno-klara.hr, www.vitra.com


Ivo Pervan, Siniša Skelin, Split, 2001.


Biometrija


54

Art&Smart / zima 2009. / biometrija

O biometrijskoj stvari ili mjerenju života

Čovjek- skup informacija

pohranjenih u čipu? Prvi primjer biometrije zabilježen je u drevnom Egiptu u kojem je administracija vodila računa o plaćanju radnika koji su klesali kamenje za gradnju velebnih zdanja. Svaki bi novi radnik dao svoje podatke, o čemu je bio sačinjen zapis, tj. dosje. Ti su podaci sadržavali ime, dob, mjesto rođenja i opis posla koji obavlja, a Piše: prof. dr. sc. Miroslav Bača

u zapis su se redovito unosili i podaci koji su određivali svakog pojedinca, uključujući njegove tjelesne osobine te ponašanje

R

azvoj informacijske tehnologije, ubrzan rast stanovništva i današnji suvremeni dokumenti učinili su sustav identifikacije vrlo nesigurnim. Prinuđeni smo okrenuti se biometriji, znanosti o automatiziranim postupcima za jedinstveno prepoznavanje ljudi na temelju jednog ili

više urođenih tjelesnih obilježja ili obilježja čovjekova ponašanja.

Zašto baš biometriji, a ne nečem drugom? Razvoj suvremenih tehnologija povećao je broj podataka nužnih za dokazivanje autentikacije, poput zaporke ili PIN-a umjesto broja bankovnog računa ili kombinacije na sefu. Osim toga, sustavi nositeljstva podataka, poput smart kartica s holografskim zapisima, koja je zamijenila dosadašnje kartice i knjižice, razvijeni su gotovo do savršenstva. Spajanjem nečega što osoba zna (poput PIN-a) i nečega što osoba


Art&Smart / zima 2009. / biometrija

Prema “Informatičkom rječniku” (Miroslav Kiš; Naklada Ljevak, Zagreb 2002.), pojam “biometrics” prevodi se i definira kao “mjerenje, zapisivanje i uspoređivanje ljudskih fizičkih osobina, kao što je npr. otisak prsta ili oblik zjenice oka; upotrebljava se u sigurnosnim sustavima važnih institucija ili banaka (npr. kod unovčavanja čeka), gdje se ranije snimljen i pohranjen oblik zjenice ili otiska prsta pomoću posebnih čitača uspoređuje sa zjenicom ili otiskom prsta osobe koja želi ući u neku prostoriju, zgradu ili unovčiti ček”.

55


56

Art&Smart / zima 2009. / biometrija

posjeduje (poput smart kartice) dobili smo danas najjače “oružje” na području sigurnosti podataka. No, je li to uistinu tako? Znanje se može izgubiti, čovjek pod utjecajem bolesti ili amnezije može zaboraviti dio ili sve što je znao. Također, PIN se može i predvidjeti, posebice ako se koristimo znanjima koja su općenita ili ih se može lako pogoditi (poput datuma rođenja). Karticu možemo izgubiti, mogu nam je ukrasti ili uništiti. Tu na scenu stupa biometrija. Kombiniranjem podatka koji osoba zna (poput PIN-a), predmeta koji osoba posjeduje (poput smart kartice) i svojstva neodvojiva od onog što osoba jest (biometrijske karakteristike) dobivamo sigurnosno rješenje koje današnja tehnologija može ponuditi, a koje služi i za zaštitu privatnosti korisnika.

Milijarde eura od biometrije Tržište biometrijskih proizvoda i usluga za sada je značajno razvijeno u Sjedinjenim Američkim Državama koje prednjače u proizvodnji i implementaciji biometrijskih zaštita. Na svjetskoj razini za 2008. godinu predviđen je prihod od biometrijskih proizvoda i usluga od oko 2,47 milijardi €. Neke projekcije do 2012. godine predviđaju rast tih prihoda na oko 5 milijardi €.

I na drugim svjetskim tržištima je očigledan brz razvoj biometrijskih roba i usluga, posebice u zemljama Europe gdje se očekuje implementacija biometrijskih sustava u vojnopolicijskom i financijskom sektoru te u drugim područjima života. Stoga nije nerealno očekivati da će, umjesto predviđenih 5 milijardi €, prihodi biti mnogo viši. Neki će reći kako ti prihodi, gledajući globalno svjetsko gospodarstvo, nisu od poseb-


Art&Smart / zima 2009. / biometrija

57

ne važnosti, no pritom ne treba smetnuti s uma da su prvi komercijalno značajniji biometrijski proizvodi i usluge “zaživjeli” tek nakon 2000. godine.

Što se tiče prihoda od biometrijskih proizvoda i usluga u 2007. godini, koji su iznosili 1,94 milijarde €, više od 33 posto zaradile su organizacije koje se bave AFIS-ima (sustavima za automatsko prepoznavanje otisaka prstiju) i tzv. živim izuzimanjem otisaka: 25 posto prihoda organizacije koje se bave sustavima temeljenim na otiscima prsta, gotovo 13 posto prihoda organizacije koje se bave sustavima na temelju prepoznavanja lica, a ostatak od oko 29 posto prihoda zarađen je na temelju ostalih biometrijskih karakteristika - glas, vene, dlan, šarenica, multimodalni sustavi i ostalo. Razvoj proizvoda i usluga ostalih biometrijskih karakteristika tek će pokazati “pravu tržišnu snagu” biometrije.

Biometrijom protiv zloporabe podataka Svjesni smo činjenice da informacijska tehnologija sve više ulazi u svakodnevni život. Pri tome ne možemo ne zapitati se gdje je granica. Naime, o nama se svakodnevno prikupljaju podaci: u banci, u trgovinama, u zdravstvenim institucijama, fakultetima…, a da većini nas nije poznato kamo ti podaci odlaze, tko brine o njima i je li ih moguće zloporabiti. Ova pitanja nisu upućena samo osobama koje se trebaju brinuti o bazama podataka i zaštiti privatnosti, nego svima nama koji se svakodnevno koristimo informacijskim tehnologijama. Odgovor se ponovno može pronaći u biometriji. Primjerice, pri odlasku u banku uobičajeno je da osobi u banci date osobnu iskaznicu i karticu tekućeg, odnosno žiro računa. Bančin službenik unosi broj računa u terminalski sustav i ima pristup svim podacima na sustavu. Postoji li pritom mogućnost krađe podataka? Naravno da postoji! Sjetimo se slučajeva gdje su bankovni računi osoba iz javnog života bili predmet napisa u novinskim člancima, televizijskim emisijama i slično. I u tome možemo potražiti pomoć biometrije.

Dakle, službeniku u banci dat ćemo svoju smart karticu, on će je staviti u čitač, nakon toga će pokrenuti zahtjev za pristupanje našem računu koji ćemo mi odobriti unošenjem svog “znanja” (PIN-a ili slično), a sve ćemo transakcije potvrđivati biometrijskom karakteristikom. Nakon vađenja kartice iz čitača osoba koja radi u banci više neće moći pristupiti našem računu, čime se ostvaruje maksimalna zaštita privatnosti naših podataka. Moguće je načiniti model sigurnog biometrijskog dokumenta koji će se razmjenjivati putem interneta, a koji će korisniku omogućiti plaćanje poreza, raznih računa, kao i administrativnu razmjenu dokumenata elektroničkim putem.


58

Art&Smart / zima 2009. / biometrija

Biometrija ne samo da štiti našu privatnost i jamči sigurnost, već neizravno ostvaruje i neke globalne ciljeve. Može se reći da biometrija pomaže očuvanju okoliša te smanjuje globalno zatopljenje. Primjenom biometrijskih proizvoda i usluga smanjuje se potreba za primjenom velikog broja dokumenata i obrazaca. Što više ovakvih aplikacija bude instalirano, potreba za papirom bit će manja, a time će se smanjiti sječa šuma i globalno zatopljenje.

Biometrijom je moguće administrativne procese učiniti isplativijima i učinkovitijima. Naime, ako se za komunikaciju putem interneta koristi biometrijska pametna kartica, svaka će osoba moći primiti e-mail namijenjen isključivo njoj, odnosno poslati poruku za koju će primatelj sa sigurnošću znati od koga dolazi. Na taj se način administrativna prepiska, koja se do sada odvijala “klasičnom poštom”, može u cijelosti “prebaciti” na elektroničku.

Ako u obzir uzmemo činjenicu da se u sustavu državne administracije dnevno putem pošte šalje oko 20.000 različitih obavijesti i ako svaka takva obavijest stoji otprilike jednu kunu, godišnje se na tu uslugu utroši više od 5 milijuna kuna. Učinkovitost državne uprave moguće je poboljšati dijeljenjem informacija, odnosno izgradnjom jedinstvene baze podataka. Ako je biometrijska aplikacija izvedena pravilno, svaki će korisnik te baze podataka moći brzo i sigurno pristupiti informaciji te je obraditi i, po potrebi, proslijediti krajnjem korisniku korištenjem sustava za sigurnu razmjenu biometrijskih dokumenata.

Krađa identiteta Biometrija ima i svojih nedostataka. Jedan od najvećih je mogućnost krađe biometrijskog podatka, odnosno krađe identiteta. Dosadašnji primjeri krađe identiteta završavali su promjenom korisničkih podataka, odnosno zaporki i PIN-ova. Kod biometrijskih sustava gotovo da nije moguće promijeniti sliku lica ili otisak prsta. Iako nije moguće tvrditi da ne postoji, činjenica je da je ovakva krađa podataka teško izvediva (zbog algoritama koji se koriste za ekstrakciju podatka, a koji su poznati isključivo njihovim proizvođačima).

S druge strane, neke osobe ne žele koristiti biometriju iz vjerskih razloga (korištenje biometrije je uvreda Boga), zbog socioloških uvjerenja (sindrom Big Brothera), zbog brige za zdravlje (primjena lasera za skeniranje šarenice uzrokuje bol u oku) ili jednostavno zbog navike, primjerice, na papirnate dokumente ili preferiranja gotovog


Art&Smart / zima 2009. / biometrija

59

novca u džepu, a ne kartice u ruci. Uvijek će biti osoba koje neće prihvatiti biometriju, ali napredak društva i civilizacije u pravilu ne dopušta pojedincima da se “odmetnu” u tolikoj mjeri da njihovo ponašanje kompromitira cijeli sustav. U svakom slučaju, biometrija i biometrijski sustavi već su danas toliko razvijeni da više ne postoji segment tržišta na kojem se ne pojavljuju. Evidentno je da će malobrojni koji iskažu hrabrost i ulože u razvoj i istraživanje biometrije od toga imati ekonomsku korist, a njen razvoj i implementacija mogu osigurati prepoznatljiv brand nacionalnoj ekonomiji. K


60

Art&Smart / zima 2009. / biometrija

Biometrijske

karakteristike Geometrija lica Slika lica najuobičajenija je biometrijska značajka koju ljudi koriste za osobnu identifikaciju. Prepoznavanje lica pripada kategoriji najaktivnijih istraživanja, s primjenom u rasponu od statične, kontrolirane verifikacije slike lica, pa sve do pokretne slike i nekontrolirane verifikacije lica u metežnoj pozadini.

Daktiloskopija Otisak prsta najpoznatija je, najjednostavnija i najraširenija biometrijska metoda za utvrđivanje identiteta. Baze podataka otisaka prstiju dopunjuju se otiscima prstiju građana koji prvi put vade obvezni identifikacijski dokument – osobnu iskaznicu. Za kompleksnije biometrijsko-forenzičke svrhe koristi se otisak dlana ili još naprednija tehnika optoelektroničkog prepoznavanja specifične pozicije krvnih žila u dlanu. Otisak prsta je jedna od komercijalno najdostupnijih biometrijskih tehnologija. Koristeći uređaj za raspoznavanje otisaka prstiju za desktop i laptop pristup, korisnici više ne trebaju utipkavati lozinke - umjesto toga, sam dodir pruža trenutačni pristup računalu.

Mrežnica oka Vene mrežnice oka trebale bi biti jedinstvene za svakog pojedinca i za svako oko. Tvrdi se da je to najsigurnija biometrija jer vene mrežnice nije jednostavno promijeniti ili kopirati. Kvalitetom i cijenom ti sustavi biometrijske provjere predviđeni su isključivo za institucije visokog sigurnosnog rizika, poput bankarskih trezora ili specifičnih vojnih alata.


Art&Smart / zima 2009. / biometrija

61

Šarenica Biometrijsko prepoznavanje šarenice oka danas je jedna od najpouzdanijih i najtočnijih biometrijskih metoda. Teško ju je prevariti, izuzimanje uzorka relativno je lako, a mogućnost da se pojave dvije osobe s jednakom šarenicom vrlo mala. Izgled šarenice je stalan i ne mijenja se tijekom života, što je u kontekstu postojanosti biometrijskih značajki stavlja u sam vrh. Šarenica se sastoji od mišića za kontrolu širine zjenice, kromatofora i melanocita te pigmenta. Rezultat tog spoja niz je linija i uzoraka koji svakoj šarenici daju jedinstven izgled. Identifikacija šarenicom danas se najviše primjenjuje kod sustava koji zahtijevaju visok stupanj sigurnosti, poput banaka i drugih financijskih institucija, kao i pristupa posebnim vojnim prostorima.

Geometrija dlana Geometrija dlana temelji se na činjenici da gotovo svaka osoba ima drugačije oblikovan dlan koji se tijekom godina gotovo ne mijenja. Pri stavljanju dlana na čitač, uređaj snima njegovu trodimenzionalnu sliku. Mjere se oblik i dužina prstiju te zglobovi. Skeneri uspoređuju informaciju iz čitača, odnosno uređaja s uzorkom koji je već prije uzet i pohranjen u čitaču, na serveru ili kartici. Postupak traje manje od pet sekundi i prikladan je za pristup uredskim zgradama, tvornicama i ostalim organizacijskim okruženjima, a česti su i na ulazima u zabavne parkove, zoološke vrtove, kao i na autobusnim i željezničkim kolodvorima.

Termogram lica i tijela Potkožni krvožilni sustav proizvodi jedinstveno obilježje ljudskog lica i tijela dok toplina koja prodire kroz tkivo isijava iz kože. Takva se obilježja mogu snimiti infracrvenom kamerom, što se zove termogramom lica i tijela. Termogrami lica i tijela predstavljaju postojanu biometrijsku značajku i može ih se promijeniti samo kirurškim zahvatom u preusmjeravanju krvnih žila. Kako je riječ o nekontaktnoj tehnici koja je korisnicima vrlo prihvatljiva, ona se primjenjuje na mjestima gdje se zahtijeva velika propusnost broja ispitanika.


62

Art&Smart / zima 2009. / biometrija

Geometrija uha Biometrija uha može se rabiti kao dodatni izvor u identifikacijskim sustavima i sustavima za prepoznavanje. Na primjer, većina bankomata ima kameru koja snima lice korisnika pri transakciji. Ove kamere mogu biti opremljene jednostavnim dodatnim zrcalom kako bi se istodobno snimilo lice i uho korisnika. Dok se korisnik identificira na bankomatu umetanjem bankovne kartice i dok ukucava svoj osobni identifikacijski broj (PIN), kamera istodobno snima njegovo lice i uho i rabi biometriju uha kako bi se dodatno provjerio identitet korisnika.

Verifikacija potpisa Proces potpisivanja, odnosno uporaba potpisa razvija se i koristi stoljećima i prihvaćena je u svakodnevnim, ali i u vrlo tajnim i povjerljivim poslovima.

Prepoznavanje glasa Temeljna teorija identifikacije pomoću glasa leži u pretpostavci da svaki glas ima individualne značajke koje su dovoljne da ga se spektogramskom analizom razlikuje od drugih. Ovaj oblik identifikacije može biti primjenjen kod kreditne kartice kod kojih se transakcija odobrava isključivo nakon što korisnik izgovori zaporku koja se prepoznaje pomoću ugrađenog čipa za prepoznavanje glasa.

Dinamika tipkanja Promatranje tipkanja telegrafista razvilo se u Drugom svjetskom ratu, jer je uočeno da se po brzini tipkanja mogu razlikovati pošiljatelji poruka. U skladu s tim, i danas se može govoriti o dinamici tipkanja, ali u kontekstu tipkanja po tipkovnici. Dinamika tipkanja pripada skupini biometrije ponašanja, te je obilježava nenametljivost i vrlo jednostavna primjena.


Art&Smart / zima 2009. / biometrija

63

Hod Način hoda i držanje tijela biometrijske su značajke koje se tek počinju primjenjivati i odnose se na prepoznavanje ljudi po načinu hoda. Postoje povezane teme u vezi s prepoznavanjem ljudi prema hodu kao što su medicinske studije, psihologija, modeliranje ljudskog tijela i praćenje kretanja. Oni daju potporu mišljenju da hod ima značajan potencijal kao biometrijski pokazatelj. Glavnina današnjih pristupa analizira niz slika kako bi se izdvojile značajke pokreta koji se potom koriste za prepoznavanje. Kontinuirani će razvoj potvrditi hoće li ovaj biometrijski pokazatelj moći parirati ostalima i hoće li ga prednosti u primjeni načiniti jednim od glavnih izbora u budućnosti.

Miris Poznato je da svaki objekt luči miris, specifičan za njegov kemijski sastav. Biometrijski sustavi, temeljeni na ovoj biometriji, rade tako da se dašak zraka koji okružuje objekt upuhuje preko kemijskih senzora, od kojih je svaki osjetljiv na određenu skupinu aromatskih smjesa. Komponenta mirisa što ga emitira ljudsko (ili životinjsko) tijelo, različita je za svaku jedinku. Nije do kraja razjašnjeno imaju li utjecaj kemijske tvari (poput losiona, sapuna i sl.) utjecaj na kvalitetnu detekciju mirisa. Iako još ne postoje komercijalne izvedbe ove biometrije, ona je vrlo perspektivna, a njena se primjena očekuje u području prepoznavanja terorista, simulacijama mirisa, zamjeni za pse tragače, kao i operacijama na daljinu.

Analiza DNK Riječ je o najtočnijoj biometrijskoj metodi koja nedvojbeno utvrđuje identitet osobe. Većina ljudskih DNK identična je za cijelu populaciju i samo relativno malen broj posebnih lokacija na DNK predočava individualne varijacije. Procesi uključeni u identifikaciju na bazi DNK određuju potječu li dva uzorka DNK od istog, odnosno različitih pojedinaca. DNK se najviše koristi pri identifikaciji u sklopu forenzičnih aplikacija. K


64

Art&Smart / zima 2009. / ??????

Ivo Pervan, Plavetnilo lavande, Hvar, 1999.


Art&Smart / zima 2009. / ?????

Ivo

Pervan

65


66

Art&Smart / zima 2009. / fotografija

Svjetlo koje Ivo Pervan, majstor fotografije

čuva svoju

tajnu

Posao fotografa temeljen je na sklonosti da primjećuje ono što drugi ne vide i da to pretvori u svoj ‘posal’ kojim će pokazati jedan drugačiji svijet. Tako misli Ivo Pervan, majstor fotografije koji svojim okom vidi neviđeno, od vremena otima trenutak stvarnosti i daje mu novu dimenziju, emociju, ugođaj ili, kako on kaže – lipotu...


Art&Smart / zima 2009. / fotografija

K

67

ada oko ponoći razgovarate telefonom s majstorom fotografije Ivom Pervanom, rođenim Splićaninom, o temi anđela u njegovu djelu, ali i o anđelima općenito, može vam se učiniti da govorite s jednim od njih, jednim od brojnih s prošlogodišnje izložbe “Anđeli bez granica”,

postavljene u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Takvi su, naime, Pervanovi stavovi o ljepoti, dobroti i istinitosti - rijetki i iznimni. – Najbogatiji na svitu ništa neće odnit ča kad umre - govori Ivo na materinjoj čakavici. Najgluplja je, dakle, trka za novcem kojeg nikad dosta. – Stvar je u davanju, triba se osposobit davat. Znan da govorin istinu, tako živin, tako radin. Prema Pervanovu mišljenju fotografija je “samo” umijeće, nije umjetnost, stoga ni fotograf nije umjetnik. – Kad pričan s ljudima, oni ’ko govori da je umjetnik k’o čovik mi ne znači ništa. Da si umjetnik, da si gospodin, to ti drugi moraju reć’, a ne ti. To su sitne stvari s kojima čovik mora raščistit. Pa ipak, mnogi su ugledni kritičari ustvrdili, a stoji tako i u Likovnoj enciklopediji, da je Pervan umjetnik fotografije. Druga je stvar to, što se on time ne opterećuje, niti o tome želi govoriti.

Ivo Pervan, Divlji šipak, Gračac, 2007.


68

Art&Smart / zima 2009. / fotografija

Ivo Pervan, Rasprsnuće svemira, Ä?akovo, 2000.


Art&Smart / zima 2009. / fotografija

69

Napokon, naš smo dijalog odgađali do ponoći zbog različitih obveza, ali posebice stoga što se Pervan u sumrak morao zadržati na splitskim Bačvicama kako bi načinio neke od svojih prepoznatljivih fotografija. Ne zove se uzalud jedna od njegovih monografija Boje Hrvatske. Kolorit o kojem on govori uistinu to i znači: to je prava eksplozija spektra. Boje sumraka za jednu fotografiju njemu su važnije od svakog razgovora. Predstavljajući Hrvatsku u svijetu kroz izložbe i fotomonografije ovaj, tako reći umjetnik protiv svoje volje, uobičajio je na svojim putovanjima posjećivati crkve i katedrale pa je tako napravio 1500–2000 fotografija anđela. - Jer anđela sad Hrvatskoj triba – kaže. Sa svojim osobnim anđelima Pervan ima poseban unutarnji odnos: – O njima ne triba pričat.

Govoreći, pak, o ljudima, zna Pervan zaorati duboko, gotovo do same srži ljudske prirode. Cijeni samo one koji su raščistili “s taštinom, s egom, s niskim ljudskim osobinama koje su glavni uzrok svega negativnog”. – Triba nastojat bit šta bolji, triba zdravo djelovat - kaže Pervan. Njegova je sreća što se oslobodio trčanja za materijalnim, što može “skromno živit i radit”. A radio je do sada uistinu i srcem i puno – iza njega će ostati bogata zbirka koja već danas broji više od 300.000 fotografija.

Za fotomonografiju Boje Hrvatske kaže da je u domaćim okvirima novina, ali je na tragu onog što radi poznati američki časopis National Geographic. Nije, dakle, riječ samo o jednostavnoj preslici stvarnosti, o dokumentiranoj slici, nego o slici koja oslikava, i to ne samo činjenice, nego i ono ispod toga – ugođaj, osjećaj, komunikaciju.

Za projekt Otok znanja, na otoku Koločep, odnosno Kalamotu u Elafitskom otočju, Pervan upravo bira 30 novih fotografija kojima će nadomjestiti dosadašnju postavu. To je zapravo otok njegovih zaustavljenih slika, njegove permanentne izložbe te istodobno work in progress.

Istodobno za tvrtku Dalmi radi na novoj monografiji Dalmacije, a vodi i cjelokupnu promidžbu za turistička naselja kod Cavtata i Primoštena. Priprema foto-monografiju Ljubuškog, razgovara o onoj Širokog Brijega, ali i cijele Bosne i Hercegovine. No, tu nije kraj: radi i na foto-monografijama zagrebačkog groblja Mirogoja, i još jednom – grada Splita, koja bi trebala izaći za blagdan svetog Duje, 7. svibnja ove godine.


70

Art&Smart / zima 2009. / fotografija

Pitam ga, s obzirom na opseg njegova posla, planira li napraviti fotozemljovid jadranske obale, ako ne i cijele Hrvatske. Spremno odgovara kako već dulje razmišlja o tome da bi se u našoj zemlji mogao razviti novi oblik turizma, fotosafari. Uspoređuje Istru i Dalmatinsku zagoru s Provansom, podsjeća da živimo u umjerenom, a istodobno najgušće naseljenom klimatskom pojasu, gdje se čovjek može podičiti zdravljem i dugovječnošću. Spominje 300-tinjak kornatskih otoka, planine koje se od obale i mora dižu u nebo do visine od 1700 metara (Učka, Kozjak, Mosor, Biokovo). – Imamo sve, ali to ne znamo iskoristiti.

Kada je pripremao monografiju Ivana Meštrovića (1983.), posjetioci i promatrači Meštrovićevih djela vjerojatno su Pervana smatrali poremećenim. Stao bi pokraj kipa, zatvorio oči i dodirivao ga: - Pod prstima sam ćutija šta je radija: pršljenove, mišiće, žile. Navečer, pod reflektorom, s fotografskim kišobranom, snagom svog senzibiliteta stvarao je “nove” kipove dajući im onu dodatnu, skrivenu dimenziju koju je umjetnik stvorio, ali koju ne vidi svatko: - Osjećaj ili imaš ili nemaš - prisjeća se. Tribaš se rodit u kamenu, trčat po kamenu, bit koza. Ako se nisi rodija u njemu, ne možeš ga doživit.

Je li umjetnički kip za fotografa jedno, a svjetionik Svetog Petra s morskom prašinom, na primjer, nešto sasvim drugo? – U Vrboskoj san petnaest dana i noći čeka, na brodu u marini lovija ugore i čeka. Dočeka san maglu i napravija te slike na koje aludirate - objašnjava fotograf i dodaje da samo Vrboska na Hvaru i Vela Luka na Korčuli imaju “takvu maglu”.

No, postoji li za fotografa razlika između snimanja krajolika, umjetničkog kipa ili portreta neke osobe i vizure grada, ponovno inzistiram. – Nema razlike ni u jednom ni u drugom. Svaka je slika za sebe svoja i cjelina u određenom ambijentu. Moj osobni sustav primijeti ono što je (iz)učio. I ružnoća ima svoju lipotu. Pogledajte samo nebo za bure: koliko ga ima, koliko je lipo i pristupačno – odgovara. – Fotografija, kao i lipota, nastaje u glavi, a ne u fotoaparatu – dodaje.

Prekidamo vezu i ulazimo u na trenutak zaboravljenu tamnu komoru, u noć koja je još uvijek tu. Poželio sam Ivi da napravi knjigu “o sitnim, malim tajnama fotografije”. Onu tajnu svoga viđenja “neviđene” Hrvatske ili, primjerice, Zagreba nije mi mogao otkriti razgovorom. Ona je sadržana u njegovim slikama, da ne kažem glavi, i opire se svjetlu. Kako li bi inače ostala tajnom? K


Art&Smart / zima 2009. / fotografija

71

Ivo Pervan, Suza, Hvar, 2000.


72

Art&Smart / zima 2009. / predstavljamo


Art&Smart / zima 2009. / Petra Somek

73

Petra

Somek


Art&Smart / zima 2009. / Petra Somek

74

Petra Somek, direktorica izdavačke kuće Meridijani

Želimo biti sinonim

dobrih geografskih i povijesnih izdanja Iako se posljednjih godina stječe dojam da su medijima ovladali senzacionalizam i žuto novinarstvo, postoje iznimke koje opovrgavaju spomenutu tezu. Da je moguće biti uspješan, a u isto vrijeme ne baviti se proizvodnjom jeftine zabave i osrednjosti, pokazala je izdavačka kuća Meridijani koju je prije petnaest godina u Koprivnici osnovao sveučilišni profesor Dragutin Feletar. Unatoč teškim počecima, zahvaljujući entuzijazmu njegove kćeri Petre Somek, časopis koji je pokrenuo 1994. godine, prerastao je u reprezentativni hrvatski geografski časopis, a Meridijani u uspješnu obiteljsku izdavačku kuću

N

a 16. meridijanu istočne geografske dužine i 45. paraleli sjeverne geografske širine, u pitoresknom gradiću Zagrebačke županije - Samoboru, danas se nalazi sjedište tvrtke Meridijani.

Prisjetite li se ponekad početaka? – Naravno. Razvojni put nije bio lagan. Nulti broj izdan je u svibnju 1994. pod nazivom Hrvatski zemljopis, a uzori su nam bili najbolji časopisi te vrste u svijetu. Iako je moj otac nakon nultog broja htio odustati, dijelom zbog slabih financijskih rezultata, ali i teške ratne godine, inzistirala sam da nastavimo. Pomalo smo postajali sve uspješniji, počeli smo izdavati knjige i udžbenike, a s vremenom smo postali specijalizirani izdavač geografske i povijesne literature.


Art&Smart / zima 2009. / Petra Somek

75


76

Art&Smart / zima 2009. / Petra Somek

Za čime ste se povodili u stvaranju časopisa i zašto ste težište odlučili staviti upravo na teme vezane uz Hrvatsku? – U pokretanju časopisa povodili smo se, između ostalog, i za procesom globalizacije. Da bismo opstali u suvremenom svijetu, moramo ga bolje upoznati, a upravo to nam nudi geografija. Ako, pak, na globalizaciju gledamo s druge, kulturološke strane, kao na stalni postupak jačanja odnosa i veza između udaljenih društava, onda je iznimno važno unaprijediti upoznavanje geografije, jer bez znanja o svakom kutku Zemlje nemoguće je uključiti se u suvremene svjetske trendove. Našim smo čitateljima dosad otkrili brojne meridijane svijeta, ali uvijek s posebnim naglaskom na Hrvatsku. Jer, da bismo razumjeli druge, moramo ponajprije poznavati, razumjeti i poštivati vlastite povijesne, kulturne i prirodne vrijednosti.

Kako Meridijani, uz oštru konkurenciju svjetski priznatih i poznatih naslova, uspijevaju opstati na hrvatskom tržištu? – Što se časopisa tiče, na konkurenciju gledam s respektom, ali je smatramo i velikim poticajem. Naime, strani izdavači su, nakon dolaska u Hrvatsku, potaknuli zanimanje cjelokupne publike za geografske teme, čime su, zapravo, reklamirali i naš proizvod. Čitatelji s vremenom ipak prepoznaju kvalitetu hrvatskog proizvoda koji se bavi domaćim temama, a sve se manje odlučuju za prijevode časopisa namijenjenih mnogo širem tržištu. Možda je u tome i ključ uspjeha našeg časopisa, jer su u njemu i strane teme napisane iz hrvatskoga kuta gledišta. Nebitno o kojem djeliću svijeta pišemo, uvijek autoru predložim da usporedi običaje ili naselja tih dalekih mjesta s našim prilikama, jer Meridijane stvaraju hrvatski autori za hrvatsku publiku.

Kako ste se odlučili na izdavanje usko specijaliziranih znanstvenih časopisa

Podravina te Ekonomska i ekohistorija? – Od početka djelovanja tvrtke naš je cilj popularizirati geografska i povijesna znanja na pristupačan način, ali na znanstveno utemeljenim spoznajama. U tom dijelu našeg rada bilo je logično i pokretanje usko specijaliziranih znanstvenih časopisa. Tako smo 2001. pokrenuli časopis Podravina, koji objavljuje izvorne znanstvene radove o porječju Drave, od Dolomita do Dunava, a 2005. znanstveni časopis Eko-

nomska i ekohistorija, kojim se i Hrvatska pridružila svjetskom trendu proučavanja gospodarske prošlosti sa stajališta međusobnog utjecaja i ovisnosti s prirodnim okružjem. U oba časopisa surađuju eminentni hrvatski i inozemni stručnjaci, a financiraju se potporom ministarstava i gospodarstvenika.


Art&Smart / zima 2009. / Petra Somek

77

Vodstvo Meridijana: komercijalni direktor Milan Čaić, direktorica Petra Somek i glavni urednik prof. dr. Dragutin Feletar

Kada ste počeli izdavati udžbeničku literaturu? – S Meridijanima su od samog početka surađivali brojni autori te smo vrlo brzo uočili da neki od njih natprosječno dobro i kvalitetno pišu pa smo dio njih regrutirali za naše udžbeničke naslove. Shvatili smo da na području geografije i povijesti možemo napraviti pozitivne pomake pa smo se 1998. godine upustili u naš zapravo najveći poslovni izazov - izdavanje udžbenika za te neupitno važne nacionalne predmete. Mislim da smo dokazali da kao mala specijalizirana izdavačka kuća možemo izraditi kvalitetnije udžbeničke naslove od velikih, razvikanih izdavača. No, nažalost, i dalje nas muči izrazito nelojalna konkurencija, a ograničeni smo i malim obrtnim sredstvima.

Uz časopise i udžbenike izdajete i knjige. Koja je od njih do sada postigla najveći uspjeh? – Jedno je broj prodanih primjeraka, a drugo su nagrade kao mjerilo uspjeha. Naš najprodavaniji naslov je knjiga 100 najljepših legendi iz hrvatske prošlosti autora Tomislava Đurića koja je doživjela nekoliko izdanja te životopis bl. A. Stepinca. Kada je pak riječ o nagradama, jedna od dražih mi je svakako ona Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za izdavački poduhvat godine u znanosti, i to za knjigu Vrijeme

i klima hrvatskog Jadrana koju smo dobili 2002.


78

Art&Smart / zima 2009. / Petra Somek


Art&Smart / zima 2009. / Petra Somek

79

Tko je tko u Meridijanima?

2 1

1. Siniša Mihalić, voditelj skladišta; 2. Alojz Zaborac, grafički urednik; 3. Vlasta Babić, tajnica i voditeljica odjela pretplate;

6

4

8

11 10

5 7 3

12

13

9

4. Alan Čaplar, zamjenik urednice Meridijana; 5. Mirjana Rain, grafička priprema; 6. Kristijan Brkić, komercijalist; 7. Petra Somek, direktorica i urednica Meridijana; 8. Dragutin Feletar, glavni i odgovorni urednik Meridijana; 9. Dražena Jakšić, tajnica i računovotkinja; 10. Milan Čaić, komercijalni direktor; 11. Petar Feletar, urednik posebnih izdanja; 12. Tatjana Burek, tajnica i odjel narudžbi; 13. Marija Margetić, računovotkinja; 14. Lidija Menges, lektorica. Djelatnici koji, zbog neodgodivih poslovnih obaveza, nisu bili na snimanju: Hrvoje Herceg, voditelj pripreme; Marina Skelin, grafička priprema; Rino Balić, komercijalist; Krunoslova Uvodić, spremačica

Osnovna misija izdavačke kuće Meridijani usmjerena je na edukaciju mladih koji su uvijek u središtu svih naših napora. Preko naših udžbeničkih izdanja, edukativnog časopisa

Meridijani te brojnih knjiga nastojimo, ne samo širiti znanje, nego razvijati stvaralačko mišljenje i stav. U ostvarivanju naše misije od presudne je važnosti kvalitetna i pravovaljana tehnička potpora. Za nas su usluge kvalitetnog tiska iznimno važne. Imali smo sreću što naša izdanja već godinama tiska zagrebački AKD.

14


80

Art&Smart / zima 2009. / Petra Somek

Izdavačka kuća Meridijani obiteljska je tvrtka koju je u Koprivnici 1993. godine osnovao sveučilišni profesor i bivši dekan PMF-a Dragutin Feletar. Iako se pokretanje časopisa, osobito onog za popularizaciju geografije i povijesti, tada smatralo nemogućom misijom, Feletar se odlučio na pustolovinu. Kao što to obično biva, počeci su bili teški, no časopis je ubrzo pronašao svoju publiku, a to dokazuje i današnja naklada Meridijana koja varira između 25 i 30 tisuća primjeraka mjesečno. Vremenom su Meridijani svoju izdavačku djelatnost s izdavanja časopisa proširili i na udžbeničku literaturu te su do sada izdali 60-ak naslova iz zemljopisa i povijesti te 10-ak sveučilišnih udžbenika. U izdanju Meridijana izašle su i brojne nagrađivane knjige. Nagrada Josipa Juraja Strossmayera, nagrada Matice hrvatske Oton Kučera, samo su neke od primljenih. Danas je u izdavačkoj kući stalno zaposleno osamnaest djelatnika, a Meridijani su izrasli u jednog od najvažnijih hrvatskih nakladnika s područja geografije, povijesti i srodnih znanosti.


Art&Smart / zima 2009. / Petra Somek

81

I kada je riječ o knjigama, surađujete isključivo s hrvatskim autorima? – Do sada smo samo jednom zakupili strana prava. Riječ je o slikovnicama iz biblioteke Život i civilizacija. No, to je zaista iznimka. Smatramo da u Hrvatskoj ima dovoljno kvalitetnih autora i zato se ipak radije odlučujemo za domaća izdanja.

Do sada ste izdali nekoliko monografija gradova. Pripremate li trenutačno neku novu? – U našoj “kuhinji” gotovo svaki mjesec nastane poneka lijepa knjiga, a trenutačno radimo na znanstveno - povijesno - geografskoj monografiji Samobora. Završava se i slično izdanje o Podravini, a u pripremi su i drugi projekti.

Koji su glavni problemi s kojima se susreće vaša nakladnička kuća, odnosno koji su, prema vašemu mišljenju, temeljni problemi struke? – Danas je vrlo teško i poslovno rizično izdavati knjige i stručne časopise. Istina je da se tiska sve više naslova, ali naklade i isplativost osjetno su pali. To je primjetno i kod udžbeničkih izdanja. No, knjiga očito nikad neće nestati, baš kao ni novine. Stručna izdanja, pak, mogu opstati isključivo uz smišljenu i diferenciranu politiku potpore državnih institucija i gospodarstva, a osnovno mjerilo bi trebala biti kvaliteta i znanstveno-edukativna potrebitost. Takav se način rada u našoj zemlji, nažalost, još nije uvriježio.

Kako se mala izdavačka kuća na hrvatskom tržištu uspijeva izboriti u konkurenciji s velikima? – Zapravo teško. Ali, kao u svemu, morate se oboružati upornošću i strpljenjem. Naravno, uz marljivost morate imati i dosta sreće, a napose stručnu i marljivu ekipu suradnika. Prednost malih izdavača je u činjenici što se brzo mogu prilagoditi uvjetima i potrebama tržišta, pa sam uvjerena da ćemo i mi opstati. Srećom, okupili smo vrijedne i učene mlade ljude koji će uvijek odoljevati nesmiljenijim uvjetima poslovanja.

Koji su vam daljnji planovi? – Želja mi je da Meridijani postanu sinonim za dobra geografska i povijesna izdanja te da časopis Meridijani dopre do što više domova jer je edukativan i zanimljiv, bez politike i žutila. K


Ivo Pervan, Otok Suza, Kornati, 1995.

Pervan asddssadsadEr si enit, sit incilit vel ex er sit augiatue doloborem adit wis eugiam dit nostie dolore feu faccum niscip el do odolorp ercidunt iure eugiam eum iril ex


163 godine inovacija. Ovo je najnovija: MAN Roland je postao manroland. Da bi se postigao napredak, potrebno je imati hrabrosti za promjene. Tog se načela pridržavamo već dulje od 160 godina - od početka smo svojim inovacijama i revolucionarnim tiskarskim rješenjima razvijali tržište više nego ijedna druga tvrtka. Čak i naše najmanje preinake služe velikom cilju: zadovoljstvu naših kupaca i partnera. Naša su rješenja uvijek u Vašu korist. Uostalom, naš moto ostaje isti: WE ARE PRINT.® manroland Hrvatska d.o.o., Industrijska 3, 10 431 Novaki-Sv. Nedelja, Hrvatska, telefon + 385 1 3370 556/557/558


84

Peruško Bogdanić, ‘Cjelodnevni svemir ili kip od kiše’, pozlaćena bronca, 1981., v. 15 cm

Art&Smart / zima 2009. / ??????


Art&Smart / zima 2009. / ?????

Peruško

85

Bogdanić


86

Art&Smart / zima 2009. / kiparstvo

Razgovor s Peruškom Bogdanićem, kiparom i profesorom na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

Vjerojatno su

materijali birali mene

Kipar i slikar Peruško Bogdanić svakako pripada onim umjetnicima koji su mijenjali smisao kiparstva u Hrvatskoj koncem XX. stoljeća. Njegov otklon od školskog poimanja tradicije, koje ide od Meštrovića do Augustinčića, često zanemarujući Rendića u starih, ali i Bakića i Angeli Radovanija u novijih autora, sasvim je osobit i samosvojan

U

sprkos ili upravo zahvaljujući formalnom obrazovanju u tehničkim usmjerenjima, ali i ponuđenim životnim okolnostima, kipar i slikar Peruško Bogdanić imao je prilike od rane dobi posjećivati vodeće europske i američke muzeje i galerije, pa je tako njegov rukopis

oblikovan na razmeđu hrvatske tradicije i europskog postmoderniteta 70-ih godina prošloga stoljeća. Iza njega je opus od trideset samostalnih i stotinjak zajedničkih izložbi, iza njega su velike skulpture u Sisku i Poreču. Pred njim je velika skulptura u Novom Vinodolskom, prvi put u kamenu.

Među zajedničkim izložbama treba istaknuti onu “Blagoslovljeni bilizi” u Hektorovićevu Tvrdalju na Hvaru ljeta 2001., kojom je Bogdanić istupio s trojicom generacijskih kolega - Slavomirom Drinkovićem, Kažimirom Hrasteom i Kuzmom Kovačićem, te označilo svoj povratak rodnom otoku.


Art&Smart / zima 2009. / kiparstvo

87

Upravo u svojevrsnoj otočnoj paraboli sabire se Bogdanićevo umjetničko iskustvo: u odlasku koji se drugi put dogodio nakon zatvaranja galerije Na bankete (1975. 1985.), a koju je utemeljio i vodio s Kuzmom Kovačićem i Igorom Rončevićem, te ponovnim dolaskom s pročišćenom kiparskom formom koja se, cijelo vrijeme, jedino i održavala na hvarskoj svjetlosti i bjelini. Za 2010. Bogdanić priprema kiparsku izložbu recentnih radova u Gliptoteci HAZU te radi na knjizi o svom djelu s povjesničarkom umjetnosti Ljiljanom Kolešnik.

Jeste li, završivši srednju i višu tehničku školu, imali drugačiji odnos prema kipu od vršnjaka iz Škole primijenjene umjetnosti ili gimnazija? – Ta je škola dobrim dijelom definirala moj zglob, da ne kažem rukopis. To, međutim, nije bio moj izbor. Završio sam tehničku školu kad sam zbog očeve bolesti nakon tri mjeseca ispisan iz gimnazije. Moj likovni izraz je jače definiran mojim otporom tom i takvom školovanju, nego činjenicom da sam tamo proveo tolike godine.


88

Art&Smart / zima 2009. / kiparstvo

Drugačije se razmišlja o stolcu kad treba izraditi njegov uredan tehnički crtež, nego kada se crta prema modelu na prijemnom za Školu primijenjene umjetnosti? – Kad gledam na to razdoblje, neovisno o samom tehničkom crtanju, sve što sam tada radio, a zbog moje stalne potrebe da nešto zabilježim, nacrtam, bilo je drugačije od zadanog tehničkog crteža.

Možemo li pokraj vas “četvorice Hvarana” ustvrditi da se u povijesti hrvatske kulture radije razmišlja o skupinama, ma kako provizornim, nego li o pojedincima? – Mi smo dosta različiti, sva četvorica. Neke bliskosti i prijateljstva među nama postoje, poglavito između Kuzme i mene jer smo istovremeno upisali i diplomirali na Akademiji, iz studentskog smo protesta i osnovali galeriju Na bankete, jer nismo htjeli da nam...

… naslutili ste problem u povezivanju umjetnika i publike? – Osjećali smo da je to velik problem. To je zlatno vrijeme hrvatske naive, ne samo naive, nego i takozvanih rukotvorina - pamtite sve te drvene proizvode, rode...

Dakle, pobuna protiv drvenih čaplji? – I protiv naive, i protiv čaplji, i protiv toga da nas doživljavaju k’o nekakvo afričko pleme po kulturi i umjetnosti što se prezentirala uredno i uporno tih godina. Smatram da je u to vrijeme mnogo obrazovanih turista dolazilo u Hvar - i mislim da smo neke stvari uspjeli promijeniti. Ne samo prema njima, nego i prema svekolikoj tadašnjoj javnosti.

Kakav je za vas odnos skulpture u galeriji i na otvorenom prostoru? – To sigurno jest specifikum kiparske percepcije. Imate tako u nas velikog kipara Kostu Angelija Radovanija, za kojega ne možete reći koja je to njegova velika plastika. Ne postoji velika skulptura koju on ima. Ima u Starigradu jedna koja je iz 50-ih godina, koja ne pripada njegovu opusu i rukopisu. Imate dobrih kipara koji nemaju tu prostornu percepciju velike skulpture. Ta razlika između uvjetno galerijskog formata i velikog formata - mislim da je to najteži oblik kiparstva. To nije mehaničko, matematičko povećanje male skulpture koju ćete uvećati deset puta i dobiti skulpturu. Kolikogod ona ima uporište u skici ili maloj skulpturi, vi počinjete fizički, misaono i volumenom graditi novu skulpturu.


Art&Smart / zima 2009. / kiparstvo

89

Peruško Bogdanić, ‘Mač kralja Arthura’, bronca, 1995., v. 15 cm


90

Art&Smart / zima 2009. / kiparstvo

U čemu prepoznajete sebe kad rezimirate proteklo vrijeme? – Mislim da sam išao od redukcije prema, uvjetno to možemo nazvati, nabrajanju. Redukcija je bila negdje sam početak i onda se ona postupno otvarala. Na početku su te forme bile minimalističke i hladne, a to je nekako sukladno i ljudskom iskustvu, i mom iskustvu koje se taložilo. Kad gledate moju formu, ona je zadržala (početnu) redukciju, ali zadobila je neko unutrašnje bogatstvo (širinu) i izgubila tu hladnoću.

Je li drvo toplo, a kamen hladan? Dijelite li opće predideje o svom kiparskom materijalu i kako ga birate? – Vjerojatno materijali izabiru mene. To je otprilike kao naš odnos sa ženama, o “materijalu” znate sve, a opet ništa. A sad, da me pitate zašto sam baš neku skulpturu napravio u kamenu, drvu ili u bronci... Osamdesetih je veći dio mojih radova bio lijevan u bronci i aluminiju. Potom dolazi ta faza kasnije ‘86. gdje je drvo primarni materijal, ‘95. kamen. To su nekakve cjeline koje se sad ponavljaju.

Bili ste jedan od autora pozvanih na natječaj za spomenik Dražena Petrovića u Šibeniku, no niste se odazvali. Zašto? – Ne, nisam se odazvao. Nakon što sam otišao u Šibenik i pogledao lokaciju ponuđenu za realizaciju skulpture, odustao sam. Mislim da je lokacija potpuno promašena.

Lokacija je presudna za kipara... – Meni je lokacija uvijek važna. Kad prvi put dođem na mjesto gdje bih trebao postaviti skulpturu, moram osjetiti jesam li ja osobno zaokružen prostorom i hoće li ono što bih napravio “proći”. Prvo u meni, a onda i u drugima. Nisu narudžba i natječaj jedini smisao - tako je bilo u Sisku i Poreču, tako će i sutra biti u Novom Vinodolskom - ja stvarno mislim i živim skulpturu. Prije nego što ona dođe na mjesto, prije nego što se realizira, prije nego što se uopće počne raditi, ona se mora uklopiti u sve što se oko nje “događa”.

“Nikada ne radim skice, skulpturu crtam”, izjavili ste jednom prilikom. Na što ste mislili? – Kad krenem, uglavnom je podloga crtež ugljenom. Kad je crtež kasnije u procesu bojenja, znači slikanja, služi mi samo kao temelj, kao svojevrsni mentalni zapis. Bojom ga dovedem do nečeg što liči na sliku, a skulptura je zapravo treća dimenzija. Na taj način mislim skulpturu, vidim je i približim samome sebi.


Art&Smart / zima 2009. / kiparstvo

91

Peruško Bogdanić, ‘Uspomena’, bronca, 1986., v. 40 cm


92

Art&Smart / zima 2009. / kiparstvo

Koliko se odnos crteža i skulpture očituje u vašem odnosu prema crtanju skulpture? – Crtež prema crtanju skulpture... on je zapravo pitanje formatiranja, pitanje dimenzije, volumena koji gledam i doživljavam na specifičan način kroz crtež i boju. Sve ono što ne riješim crtežom i bojom do kraja dovedem modelirajući. Konkretno, zadnju skulpturu koju sam radio za Novi Vinodolski sam također počeo misliti i raditi. Otišao sam tamo, pogledao lokacije koje su bile zadane za taj natječaj. Od dva moguća prostora odabrao sam jedan i vizualizirao skulpturu. Nije je bilo u skici, samo u mojoj glavi…

Svoje ste skulpture 2001. godine željeli postaviti na pjaci u Hvaru. Jeste li već i stvarajući podrazumijevali određeni vanjski prostor? – Moje skulpture su uvijek vezane uz prostor. Cjelokupni ciklus ili veći dio izložen u Starome Gradu na Hvaru pretežno je izrađen u kamenu, u razdoblju 1995./96. u Istri. Radio sam ga u Drenju, u jednom vrlo specifičnom prostoru. Radio sam cijeli ciklus, tako da je i cijela izložba bila smišljena za jedan prostor. Podsvjesno je taj trg, ta težnja koja je vezana uz hvarsku pjacu ideja još iz 70-ih godina kada smo pokrenuli galeriju Na bankete. Zapravo se referirala na taj naš zajednički projekt koji se nije dogodio, i pitanje je hoće li se ikada tamo dogoditi. K


Art&Smart / zima 2009. / kiparstvo

Peruško Bogdanić, rođeni Hvaranin, diplomirao je u klasi profesora Vjekoslava Rukljača kojega pamti kao izrazito samozatajnu kiparsku osobnost i dobrog pedagoga čiji kiparski opus tvore skulpture izrazito intimističke naravi, izvedene u malom formatu. Danas, i sam u ulozi profesora i mentora, kazuje kako se i preko tradicionalnih materijala, poput željeza, drva i kamena, može postići suvremeni izraz, a da se pritom individualni izričaj svakog njegovog studenta ponaosob ne dovodi u pitanje. Među brojnim vlastitim djelima bez sumnje i dugotrajnog razmišljanja izdvaja one najdraže: Venecija u Kostanjevici na Krki (Slovenija) iz 1982, Lice izgubljene bitke u Edinburghu (Škotska) iz 1980, Kip od kiše (Poreč) iz 2006, Paž iz 2003. te Pučina iz 1980. godine.

93


94

Peruško Bogdanić, ‘Jeka’, kamen/drvo, 1990., v. 125 cm

Art&Smart / zima 2009. / ??????


Art&Smart / zima 2009. / ?????

95


96

Art&Smart / zima 2009.


Art&Smart / zima 2009.

97

Nika

Ožegović


98

Art&Smart / zima 2009. / Nika Ožegović

set,

Nika Ožegović, članica hrvatske seniorske teniske reprezentacije

Gem,

match.

Uz dva sata treninga ujutro te još dva poslijepodne, između čega se ugurao i sat i pol kondicijskih vježbi, u zagrebačkom predgrađu svoj profesionalni put gradi 22-godišnja Nika Ožegović. Strast i napori koje svakodnevno ulaže u ostvarenje svog cilja na putu do vrha najbolji su dokaz njezine odlučnosti. Iako će i sama priznati da se u tenisu kao 8-godišnjakinja našla slučajno, danas tvrdi da će sve učiniti kako u njemu ne bi bila samo slučajni prolaznik. Nakon što je tijekom 2007. godine ostvarila svoj najbolji plasman na WTA ljestvici, 131. mjesto, Nika najavljuje da upravo započinje juriš na višu stepenicu, među prvih 100

O

svajanje ITF Challangera u Padovi bez izgubljenog seta, ulazak u drugo kolo lanjskog Wimbledona, pobjeda protiv 39. tenisačice na svijeta Marije Kiriljenko na turniru u Estorilu, plasman u finale zagrebačkog ITF-a, samo su neki rezultati Nike Ožegović koji su proš-

le godine najavili prekretnicu u njezinoj karijeri. Kada bi neki teniski stručnjak na slijepo analizirao ove rezultate, vjerojatno bi zaključio da ih je postigla neka mlada igračica čija se karijera upravo “brusi” u jednom od floridskih kampova, “inkubatora talenata”. No, za pronaći djevojku koja ih je postigla, nipošto nije trebalo ići do Miamija. Dovoljno je bilo uputiti se u zagrebački kvart Gajnice i zaviriti na terene teniskog kluba Ponikve.

Je li o ičemu sličnome sanjala kao dijete? Kako su uopće izgledali njezini prvi teniski koraci? – Bila sam vrlo živahno dijete pa su me roditelji odlučili uključiti u neku aktivnost. Upisali su me na ritmiku, no to mi je ubrzo dosadilo. Nakon toga me otac odveo na


Art&Smart / zima 2009. / Nika Ožegović

99

tenis. Imala sam osam godina. U početku sam trenirala u grupi i tada je to bila samo zabava. No, vrlo brzo sam počela s individualnim treninzima. Shvatila samo to kao kaznu i pitala zašto moram trenirati sama. Zar sam tako loša? Objasnili su mi da sam bolja od ostalih u grupi i da bih zato trebala trenirati više. Takvo me objašnjenje ispunilo nekim dječačkim ponosom, tenis mi je postao zanimljiv, a tako je ostalo do danas - prisjetila se Nika.

Poziv u reprezentaciju - kruna napornog rada Bez obzira na brojne pobjede i osvojene turnire , na pitanje koje joj je najdraže ostvarenje dosadašnje karijere Nika Ožegović nikada neće dvojiti. To su za nju bez premca nastupi za hrvatsku reprezentaciju. – Na Fed Cup-u nastupam od 2005. Prvi poziv u seniorsku reprezentaciju za mene je “onaj dan” koji nikada u životu neću zaboraviti. To je bilo ispunjenje mojih želja iz djetinjstva - rekla je Nika. †


100

Art&Smart / zima 2009. / ??????


Art&Smart / zima 2009. / Nika Ožegović

101

Kako dolazi iz obitelji posvećene sportu, želja za uspjehom izborenim na terenu gotovo da joj je u krvi. Djed i otac bavili su se nogometom, mama rukometom, a Nikina teta je svojedobno bila jedna od najuspješnijih hrvatskih košarkašica. – Odluka o profesionalnom bavljenju ovim sportom došla je s prelaskom iz juniorskog u seniorski tenis - kaže. Od tada se njen život okrenuo doslovno “naglavačke”. Živjeti kao sportaš u njenom slučaju značilo je odreći se mnogih zadovoljstva vršnjaka. Srednju školu, opću gimnaziju, Nika je završila dopisno. Večernji izlasci, druženja po kafićima i ostali oblici dokolice i danas su joj potpuno strani. Ona za njih jednostavno nikada nije imala vremena.

Kako danas izgleda Nikin dan, odnosno čega u njemu nema? – Osim redovnih teniskih treninga ujutro i poslijepodne tu je i kondicijski trening s Barbarom Matijević. Rani odlazak na spavanje podrazumijeva se jer moj dan počinje buđenjem u šest. Tu je i poseban režim prehrane - vitamini, minerali, meso, tijesto. Fast food je strogo zabranjen. O slobodnom vremenu ni ne maštam - ispričala je Nika. Umjesto toga, njeni snovi i nade usmjereni su prema novim turnirima. Iako je teško reći, jesu li treninzi u Ponikvama stanka između dva turnira ili su putovanja na turnire predah od treninga, organizacija Nikinih nastupa težak je i prilično složen posao. Za odabir turnira zadužen je njen trener Kristijan Schneider, a za tehničku organizaciju putovanja mama koja ima pune ruke posla s obzirom na to da Nika deset mjeseci godišnje provede na putu. Prolazak u drugo kolo Wimbledona, pobjeda u finalu ITF Challangera u Padovi, osvajanje turnira u Stockholmu, Redbridgeu, Ateni i Mariboru uspjesi su koji su potvrdili da znoj, a ponekad i suze prolivene u Ponikvama, nisu bili uzaludni. Unatoč nizu pobjeda, Nika još nije došla u fazu da od igranja tenisa može živjeti. Tenis je vrlo skup sport i ova skromna djevojka toga je itekako svjesna.

– Imala sam određenu financijsku potporu u juniorskom tenisu, međutim kada sam prelazila u seniorski, gdje je najvažnije i najpotrebnije imati novac kako bi se postigli rezultati, takve potpore više nije bilo. Sav teret preuzeli su moji roditelji. Tog se vremena sjećam kao iznimno teškog razdoblja u karijeri, bolje rečeno, kao velike barijere zbog koje nisam ranije uspjela ostvariti velike rezultate. Budući da je sve bilo na roditeljima, morali smo odrediti prioritete: što si možemo priuštiti, a što ne, možemo li platiti odlazak na neki turnir ili ostajem doma. Znate, u trenucima trijumfa, kada postigneš rezultat, svi su ponosni i plješću, no većina ne zna koliko je potrebno uložiti da bi se to postiglo - kaže Nika.


102

Art&Smart / zima 2009. / Nika Ožegović

Koliko je novca uopće potrebno za bavljenje profesionalnim tenisom? – Za pravi profesionalizam sigurno je potrebno 60 do 80 tisuća eura godišnje. Moguće je, naravno, preživjeti i s mnogo nižim iznosom, ali taj se manjak neminovno odražava na rezultatima. Jedno s drugim je povezano. S druge strane, ulaganje se može višestruko isplatiti - priča Nika.

Kada se u konačnici nađe na terenu i s druge strane mreže ugleda svoju protivnicu, oko nje sve nestaje. Koncentracija na igru i protivnicu tada je jedino što prolazi njenim mislima. Zanimljivo je slušati Niku kada kaže da je sretnija ako je igračica s druge strane iz kategorije najboljih. Motivacija joj tada raste, servira snažnije i udara preciznije. Dok o tome priča, u njenim očima teško je ne uloviti sjaj, iskru koja se nalazi samo kod najvećih. Pritom je nije tako teško zamisliti kako na travi Wimbledona ili na zemlji Roland Garrosa nakon završnog forehanda uz suze i smijeh podiže pehar.

Tek nekoliko minuta nakon našeg razgovora Nika nastavlja s treningom. Čini se da lopticu udara još snažnije. K


Art&Smart / zima 2009. / ?????

Savjetodavne usluge

Edukacijske usluge

103

Infrastrukturna rješenja

Profesionalne usluge

Mrežna rješenja

Softverska rješenja

www.king-ict.hr

Stavljamo Vam sve mogućnosti suvremene tehnologije na dohvat ruke - od jednog računala, do kompleksnih baza podataka koje koriste svi Vaši zaposlenici na više različitih lokacija. Preuzimamo brigu o Vašim informacijsko-komunikacijskim potrebama, omogućavamo Vam da se potpuno usmjerite na svoju temeljnu djelatnost i tako unaprijedite svoje poslovne rezultate.

Ljudska strana tehnologije.


Biće imaginacije 03, Vitar Drinković, Korporativna zbirka AKD-a


106

Art&Smart / zima 2009. / intervju


Art&Smart / zima 2009. / intervju

Goran

107

Milić


108

Art&Smart / zima 2009. / intervju

Goran Milić, legenda hrvatskog novinarstva

Uz Hrvatsku

najveća ljubav mi je Argentina Povod razgovoru sa čuvenim novinarom bila je njegova knjiga

Croatia, One & Only, tiskana u AKD-u. Njegovo ukoričeno znanje o Hrvatskoj luksuzni je vodič po našoj zemlji, kojim je želio pokazati hrvatsku tradiciju i razvijenost

V

ećini novinara je noćna mora kada ih urednici pošalju intervjuirati Gorana Milića. Kako pred jednim od najvećih novinara u zemlji biti na visini zadatka? No, Milićeva je veličina, između ostalog, i u tome što na svoje kolege nikada ne gleda s visoka. Bez imalo suzdržavanja,

sad već bivši urednik “Brisanog prostora” otkrit će vam sve tajne zanata, a i mnogo više od toga. Ovoga puta povod razgovoru bila je njegova nova knjiga Croatia, One &

Only. Njegovo ukoričeno znanje o Hrvatskoj luksuzni je vodič po našoj zemlji, svojevrsni “best of”. Listajući raskošnu knjigu, pitali smo ga što misli o domaćim piscima i prati li hrvatsku književnu hiperprodukciju? – Teško mi je nekog pisca izdvojiti jer ih sve više-manje poznajem. To je isto kao da me pitate kojeg novinara najviše cijenim na HTV-u. Ali dobro, evo, ne propuštam kad Jergović nešto objavi. Bili smo zajedno u ratu u Sarajevu, pa ga nekako bolje razumijem, unatoč generacijskom razmaku. Nova generacija književnika ima malo više izravnosti, čak mislim i da određeni stupanj zloće kod njih nije negativan, jer prave razliku između onoga što je pokvareno i onoga što je zločesto – rekao nam je na početku razgovora.


Art&Smart / zima 2009. / intervju

109

Croatia, One & Only - To je jedna publikacija o Hrvatskoj, na engleskom i hrvatskom jeziku. Svojedobno smo kolega Drago Flego i ja napravili knjigu koja je davala sve najbolje iz Hrvatske, bila je dosta komercijalno orijentirana. Ovo izdanje je mnogo ambicioznije, s izborom najboljih Pervanovin, Hoykinih i Andrićevih fotografija, tako da je to ispalo vrlo kvalitetno. Moja je namjera bila da stranac prelista knjigu za deset, petnaest minuta i shvati što je bit Hrvatske. Mnogim školovanim ljudima iz, primjerice, SAD-a sve su male europske zemlje slične, a ova bi ih knjiga u tome trebala razuvjeriti. Htio sam pokazati jedan stupanj razvijenosti i tradicije, pa je knjiga pogodna za potencijalne poslovne partnere, da vide da ne dolaze u banana-zemlju, gdje nema struje i vode. Publikacija je namijenjena i djeci naših iseljenika, koja polako zaboravljaju svoj materinji jezik. Nisam imao pretenzije napraviti neko umjetničko djelo, ali zbog dizajna i fotografija, izgleda jako dobro.


110

Art&Smart / zima 2009. / intervju

Naravno, razgovor nije mogao dugo izbjegavati novinarske teme. Milić često prima novinare drugih redakcija u svoj ured na trećem katu iznad HTV-ove “mramorne porte”, pa nas je zanimalo jesu li televizijski novinari vijest za novine samo zbog činjenice da rade svoj posao. – Tu ste donekle u pravu. Novinari misle da će im intervju s nekom poznatom osobom podići nakladu. Danas se o poznatim osobama sve manje-više zna, pa to malo postaje dosadno za čitati. Ako se u intervjuu govori samo o novinarstvu i nekim projektima, onda je uvijek zanimljivo pročitati mišljenje nekog kolege. No, sada je moderan taj jedan voajerizam, pa zašto ljudi ne bi znali nešto kako je protekla jedna raspuštena večer Gorana Milića ili Zorana Šprajca – prokomentirao je Goran Milić.

Milić se već godinama nosi s titulama poput “bard”, “legenda” i sličnima, a kojima ga časte kolege novinari, ali i gledatelji. Kako je živjeti u koži legende? – A valjda sam sad već dovoljno ostario, poput Olivera Mlakara, pa više za nikoga nisam opasan, ni konkurencija. Više nikoga nije briga što me publika zavoljela, jer nikoga više ne ugrožavam – skromno će Milić, koji tvrdi da, unatoč brojnim pohvalama, ne ljubi sliku svoju na malom ekranu. – Ne volim gledati sebe na ekranu. Recimo, “Brisani prostor” je išao uživo, a nijednom ga nisam pogledao sutradan. Mislim da se većina televizijskih ljudi ne gleda, a opet, ima i onih, koji su manjina, koji se mogu gledati stalno. A nisam siguran da ta manjina, kad se nagledaju samih sebe, uče na svojim pogreškama i kasnije rade bolje. No, ponekad je to i potreba. Recimo, sportski reporteri početnici moraju sebe snimati i slušati, pa i vježbati pred zrcalom. To je neophodno, jer oni govore uživo i po više sati – objasnio nam je.


Art&Smart / zima 2009. / intervju

111

Ipak, morali smo provjeriti izaziva li višegodišnje pojavljivanje na ekranu svojevrsnu ovisnost – Mislim da je malo onih koji su sišli s ekrana, a da nisu požalili. To je kao i svaka druga ovisnost. Ipak, postoje i primjeri da vam se nakon mnogo godina koje provedete ispred kamera, vaš lik na ekranu počne gaditi - rekao je Milić, istaknuvši da se nikada nije bavio mišlju da promijeni profesiju. No, priznao je da mu tu i tamo na pamet padne odlazak u Sabor. – Razmišljao sam o tome. Ako bi me se publika zasitila, možda bih i otišao u politiku. Za Sabor ima vremena – otkriva Milić.

Poznato je da Goran Milić ne može previše “grijati stolicu” i na miru sjediti u svojoj redakciji. Zato je odlučio krenuti na novo, do sada najveće i najdulje putovanje, koje obuhvaća četiri kontinenta. Njegova prva destinacija bila je Rusija, a nakon što je nešto duže od mjesec dana proučavao što je tamo ostalo od sovjetskog nasljeđa, otišao je u Argentinu, Paragvaj, Čile i Urugvaj. Po povratku iz Južne Amerike, pitali smo ga, koja mu se od svih zemlja koje je do sada posjetio, a na tom popisu ih je više od 80, najviše svidjela. – Neizbježno i pošteno - Amerika! Potom slijede Francuska, Njemačka i Engleska posložio je listu najdražih destinacija Milić. Unatoč tome što su na njega te zemlje ostavile duboke dojmove, u njima bi, kada bi mogao birati, ipak mogao maksimalno živjeti četiri, pet godina. Naime, njegova najveća ljubav uz Hrvatsku je Argentina. – U Argentini bih pristao ostati doživotno. To mi je kao Hrvatska, samo malo veća kaže Milić koji se trenutno priprema za novu etapu svoje pustolovine - kreće u pohod na Južnu Koreju, Australiju i Novi Zeland. Iako je odradio tek polovicu novih epizoda putopisnog serijala ‘Idemo na put’, Milić već ima planove za dalje. – Planiram raditi emisiju o biznisu, u magazinsko - zabavno - ozbiljnoj formi ili jedan mega projekt o mediteranskim zemljama - najavio je Milić. Neovisno o tome za koji se od ta dva projekta odluči, gledatelji HRT-a će, ako je suditi po njegovim dosadašnjim uracima, sigurno uživati. K


112

Art&Smart / zima 2009. / ??????


Art&Smart / zima 2009. / ?????

113


114

Art&Smart / zima 2009. / ??????


Art&Smart / zima 2009. / ?????

115

Ivo Pervan, Na Cmroku, Zagreb, 2000.



ART&SMART Magazin