23 B - Sorte za obična (stona) crna vina: Prokupac, Kadarka, Portugizac, Hrvatica, Teran, Barbera, Stanušina, Tikveška, Ohridsko crno, Kadarun, Kavčina, Karinjan, Aramon. Sorte za kvalitetna crna vina: Frankovka, Game, Kratošija Sorte za visokokvalitetna crna vina: Burgundac crni, Kaberne sovinjon, Kaberne fran, Merlo, Vranac, Blatina, Plavac mali, Saperav, Rumenika, Probus. Introdukovane crne vinske sorte: Rubi kaberne, Bastardo magarača, Zweigeltrebe, Rubintoš, Magyarfrankos, Biborkadarka, Karmin, Kurucver. C - Sorte za proizvodnju boje – bojadiseri: Začinak, Game bojadiser, Alikant buše. D - Sorte za slatka, desertna vina i penušava vina: Šardone, Rizling, Sovinjon, Semijon, Muskat Moscato E - Sorte za žestoka alkoholna pića: dobijaju se od vinskog destilata belih sorti grožđa F - Stone sorte se prema vremenu zrenja dele na: vrlo rane sorte u koje spadaju Čabski biser, Iršai Oliver, Kraljica vinograda, Kardinal, zatim rane sorte kao što su Šasla, Mirisava šasla, potom sorte srednjeg perioda sazrevanja među koje spadaju Muskat hamburg, Viktoria, Čauš, i na kraju sorte poznog sazrevanja kao što su Afuzali, Muskat Italija, Aleksandrijski muskat, Crveni drenak, Zimsko belo, Krivaja, Ćilibarka i Volovsko oko. U okviru stonih sorata, u poslednje vreme se šire i novonastale introdukovane sorte, kao što su Alphonse Lavalle, Muskat Ada, Early muskat, Flame tokay, Queen, Calmeria, Black rose, Agadaj, Nimrang, Taifi rozovi, Pobeda,
G - Sorte za sušenje grožđa, marinade, slatka, kompote: Sultanina, Crni Korint, Perlette, Beauty seedless, Delight, Besemeni hIbrid V, Rajnski Rizling, Afus ali, Shardone, Tamjanika… Za ove namene koriste se sorte sa povećanim sadržajem šećera ili muskatne arome i najčešće besemene sorte. Pored autohtonih i introdukovanih sorata, na naučnim i obrazovnim institucijama radilo se na selekciji novih sorata, kako vinskih, tako stonih i sorti za posebne namene. Tako je na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu stvoreno 23 sorte vinove loze, od toga 15 stonih i 8 vinskih: Biserka rana, Beogradska rana, Gročanka, Radmilovački muskat, Demir Kapija, Opuzenska rana, Kosovska rana, Banatski muskat, Negotinski rubin, Smederevski muskat, Antigona, Povardarska pozna, Kavadarski drenak, Jagodinka, Srpski rubin, Župski bojadiser, Krajinski bojadiser, Kladovska bela, Godominka, Beogradska besemena. Profesori i saradnici sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta selekcionisali su vinske sorte: Neoplanta, Župljanka, Sirmijum, Sila, Nova dinka, Probus, Rumenka, Rizling italijanski (sa klonovima SK- 13, SK – 54 i SK – 61), Zlata, Liza, Rani rizling, Lela, Mila, Petra, Kosmopolita, Petka, Rubinka, Bačka, Morava i Panonija, a od stonih, Lasta i Karmen. Na Poljoprivrednom institutu u Podgorici (Crna Gora) kreirane su sorte Julska razaklija, Vrani biser, Rani vranac, Gorica, Ribnica, Crna razaklija. Ovim tekstom zatvaramo stranice koje su se u tri broja bavile svim aspektima podizanja jednog savremenog vinograda, od istorije na ovim prostorima, preko uslova uspevanja, uzgojnih oblika do sortimenta. Nove stranice ispisivaće se kroz mere nege, zaštite i ishrane vinove loze. Ko zna, možda u nekom od narednih brojeva počemo priču i o postupcima dobijanja vina, žestokih pića…