Rasipanje blaga! Organska materija u zemljištu
priredio: Zdravko Ćorović, dipl. inž. polj.
razgrađuje. Čak 90 procenata od početne mase nestaje zbog raspadanja. Organska materija (humus) ima sposobnost stabilanosti u zemljištu. Obično, samo oko 5% humusa se mineralizuje godišnje. Ta stopa se povećava u povoljnim uslovima temperature, sadržaja kiseonika, vlage i uopšte uslovima povoljnim za razlaganje.
O
d svih komponenti zemljišta, organska materija je najvažnija komponenta plodnosti, a kod nas i najzanemarenija u pogledu njenog očuvanja, ili čak štaviše, porsta sadržaja u zemljištu. Organska materija služi kao rezervoar hranljivih materija i vode, pomaže u smanjenju sabijenosti i stvaranja površinske pokorice, povećava infiltraciju vode u zemljištu, doprinosi boljim biološkim, toplotnim i vazdušnim osobina zemljišta… Ipak, često je ignorisana i zapostavljena. Hajde da sagledamo doprinos sadržaja organske materije u zemljištu i utvrdimo kako da održimo ili povećamo njen udeo u zemljištu .
Šta je organska materija? Mnogo puta mislimo da je organska materija svi biljni i životinjski ostatci uneti u zemlju. Mi vidimo gomilu lišća, stajsko đubrivo ili delove biljaka i razmišljamo “Da, ja sam dodao dosta organske materije u zemljište”, ali to što smo uneli je zapravo organski materijal, ne organska materija .
Sadržaj organske materije u zemljištu? U zemljištima koja su bila pod stepskom vegetacijom nivo organske materije je obično relativno visok, jer organski materijal se isporučuje kako raspadom nadzemnog dela tako i korena. Većina poljoprivrednih zemljišta ima sadržaj organske materije koji se kreće od 1-5%. Jako peskovita zemljišta, kao što su neka aluvijalna, imaju manje količine humusa, dok močvarna zemljišta, a naročito tresetna sadrže mnogo veći udeo organske materije. Pri razoravanju zemljišta pod prirodnom vegetacijom količina humusa se smanjuje i to osobito u prvim godinama, dok se kasnije ovaj process usporava. Na kraju se uspostavi određena ravnoteža između stvaranja i razlaganja humusa i ta ravnoteža odgovara sistemu iskorišćenja zemljišta. Površinski slojevi zemljišta sadrže uvek veću količinu organske materije u odnosu na dublje slojeve i zemljišta se međusobno razlikuju po brzini smanjenja količine humusa sa dubinom. Koje su koristi od organske materije? Kao prvo, izvor hraniva. Organska materija je rezervoar hranljivih materija koje mogu biti ispuštene u zemljište. Svaki procenat organske materije u zemljištu oslobađa od 20 do 30 kg N , 4,5 - 6,6 kg P2O5 i 2 - 3 kg sumpora godišnje. Hranljive materije se oslobađaju pretežno u proleće i leto, pa jari usevi imaju više koristi od organskih materija – mineralizacijom, od ozimih useva. Druga korist je sposobnost vezivanja vode jer organska materija se ponaša kao sunđer, sa mogućnošću da apsorbuje i zadrži do 90% svoje težine u vodi. Velika prednost je laka pristupačnost akumulirane vode za biljke. Nasuprot tome, glina (koja nema organske materije) apsorbuje velike količine vode, ali je veći deo nedostupan biljkama.
Koja je razlika između organskog materijala i organske materije? Organski materijal su svi ostatci živih organizama koji se nalaze na, ili u zemljištu. Da bi postali organska materija, moraju se dekomponovati u humus. Humus je organski materijal koji je konvertovan mikroorganizmima koji ne prouzrokuju stanje raspadanja do mineralizacije. Organski materijal je nestabilan u zemljištu, menja oblik i masu kako se 20 30
Treća korist je poboljšanje strukture zemljišta. Naime, organska materija dovodi zemljište do promena koje uzrokuju formiranje makro agregata, što poboljšava strukturu zemljišta. Uz bolju strukturu zemljišta, propustljivost (infiltracija vode kroz zemljište) se poboljšava, a kao posledica toga, povećava se sposobnost zemljišta da prihvati i zadrži vodu. I za kraj, otpornost zemljišta na eroziju. Ova uloga organske materije nije široko poznata. Na osnovu više istraživanja je dokazano da povećanje sadržaja organ-