Page 1

Jesen/zima 2018.

ISSN 2459-4547

BROJ 6

Božićna kolekcija Mia Jakopinec Foto studio Bubamara, Zagreb


Tim koji je omogućio šesti broj... Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr

ć "101 Dalma nac", Poreč ć "Anđeo", Sve Ilija ć "Bajka", Vinkovci ć "Bakar", Bakar ć "Balončica", Hum na Sutli ć "Bambi", Vrbovsko ć "Bambi", Sunja ć "Bambi", Škrljevo ć "Bambi", Smokvica ć "Bedekovčina", Bedekovčina ć "Belica", Belica ć "Bili Cvitak", Sinj ć "Blato", Blato ć "Bosiljak", Primošten ć "Bo nec", Zagreb ć "Brat Sunce", Šibenik ć "Bregunica", Novo Virje ć "Brela", Brela ć "Buba Biba", Dugo Selo ć "Bubamara", Glina ć "Bubamara", Turčin ć "Bubamara", Kalinovac ć "Bubamara", Benkovac ć "Buje", Buje ć "Cekin", Slavonski Brod ć "Cica maca", Zagreb ć "Ciciban", Otočac ć "Cipelići", Pula ć "Cok", Tkon ć "Crvenkapica", Poreč ć "Cvit", Sv. Filip i Jakov ć "Cvrčak", Čakovec ć "Cvrčak", Knin ć "Cvrčak i mrav", Tribalj ć "Cvrku ć", Orosljave ć "Čarobna kućica", Zagreb ć "Čarobni Pianino", Split ć "Čarobni svijet u Rešetarima", Rešetari ć "Čarolija", Žakanje ć "Čira-Čara", Varaždin ć "Čupko", Zagreb ć "Dabrić", Legrad ć "Dječja mašta", Čakovec ć "Dječji san", Sv. Nedjelja ć "Drniš", Drniš ć "Dubrovnik", Dubrovnik ć "Duga", Umag ć "Dugin svijet", Pula ć"Đakovo", Đakovo ć "Fijolica", Novigrad Podravski ć "Fijolica", Novi Vinodolski ć "Fijolica", Prelog ć "F ček", Donji Kraljevec ć "Gardelin", Pakoštane ć "Girice", Cres ć "Gloria", Labin ć "Grdelin", Brač ć "Grigor Vitez", Samobor ć "Grigora Viteza", Zagreb ć "Grobnički ći", Čavle ć "Gustav Krklec", Krapina ć "Hlapić", Zadar ć "Hlojkica", Delnice

Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr

ć "Hrvatski Leskovac", Hrv. Leskovac ć "Iskrica", Lipovljani ć "Iskrica", Ludbreg ć "Ivančica Oriovac", Oriovac ć "Ivančica", Ivanska ć "Izvor", Zagreb ć "Jaglac", Kumrovec ć "Jaglac", Đurđenovec ć "Jarun", Zagreb ć "Jelenko", Voćin ć "Jelsa", Jelsa ć "Ježić", Baška Voda ć "Jordanovac", Zagreb ć "Kalimero", Brtoniga ć "Kapljica" Poljanica Bistrinska ć "Karlovac", Karlovac ć "Kaštela", Kaštel Stari ć "Katarina Frankopan", Krk ć "Klinčec", Donja Dubrava ć "Klokan", Zadar ć "Kockavica", Sveta Marija ć "Kockica", Lipik ć "Kolibri", Zagreb ć "Konavle", Cavtat ć "Korčula", Korčula ć "Kosjenka", Vinkovci ć "Košu ca", Ferdinandovac ć "Kotoriba", Kotoriba ć "Križ", Križ ć "Kućica od licitra", Pula ć "Lastavica", Punat ć "Lastavica", Preko ć "Lastavica", Lastovo ć "Lekenik", Lekenik ć "Lepoglava", Lepoglava ć "Lep r", Zagreb, Sesvete ć "Liliput-Trpinja", Bobota ć "Limač", Zagreb ć "Lojtrica", Velika Gorica ć "Lop ca", Imotski ć "Ludina", Velika Ludina ć "Luna", Rijeka ć "Maksimir", Zagreb ć "Mala sirena", Solin ć "MALI DUPIN", Split ć "Mali Isus", Kaštel Kambelovac ć "Mali medvjed", Pićan ć "Mali Princ", Bol ć "Manulica", Kukuljica ć "Marina", Marina ć "Maruškica", Škabrnja ć "Maslačak", Zaprešić ć "Maslačak", Krapinske Toplice ć "Maslačak", Đurđevac ć "Maslačak", Pakrac ć "Maslačak", Belišće ć "Maslačak", Pula ć "Maslačak", Mursko Središće ć "Ma je Gupca", Zagreb ć "Matulji", Matulji ć "Medulin", Medulin ć "Medveščak", Zagreb ć "Milna", Milna


Drage mame i tate! Jedini dan u tjednu kad je cijela moja obitelj na okupu je nedjelja. Gledam ih za vrijeme ručka kako razgovaraju o događajima proteklih dana. Ni sama ne znam kako, misli su mi odlutale u moje dje njstvo. Čini mi se da je ono bilo smirenije, da smo više vremena provodili zajedno. Možda je razlog tome što su roditelji radni dan većinom započimali ranije i samim me su dolazili kući ranije. Možda zato što su nama, djeci, slobodne ak vnos uglavnom bile organizirane u školi, tako da nas roditelji nisu razvažali po cijelom gradu do kasno navečer. Bilo kako bilo, ja svoju mamu nikad nisam čula da govori kako nema vremena, a ja se svaki dan žalim upravo na to. Ne s žem napravi sve što bi htjela, jurim i kasnim. Evo, približava se Božić. Sastavila sam popis i raspored svega što moram učini do Božića kako ne bih nešto zaboravila. Kad sam vidjela tu dugačku listu, shva la sam da ću se ubi radeći, bez minute slobodnog vremena, a djecu ću viđa samo u prolazu (dobro jutro i laku noć). Trebam li to? Zar je u tome smisao Božića? Božić bi trebao bi vrijeme mira, ljubavi i darivanja. A što pokloni ? Prepuni ormari, gomila igračaka u dječjoj sobi, s kojima se gotovo i ne igraju, govore sve. Njihove igračke svele su se na računalo i mobitel. Stvarni prijatelji postali su virtualni. Ne želim podržava ovakvo stanje. Počela sam im priča što sam radila i kako sam se ja igrala u njihovim godinama. Kazivala sam im i male dogodovš ne i nestašluke i sve pretvorila u pravu Božićnu bajku. Čujem da prijateljima prepričavaju moje priče. Naš podrum postao je njihova "baza" gdje su se i igračke preselile i gdje im više dolaze prijatelji. A što je s prijateljima moga dje njstva? Činjenica je da smo se zbog raznih životnih okolnos udaljili, a prijateljstvo izgubilo. Odlučila sam za ovaj Božić neke od njih nazva ili posje . I sama pomisao na ovu odluku stvara u meni osjećaj ADVENTA, radosnog iščakivanja. Uis nu, Božić nam donosi radosni susret i ljubav! Sretan Vam Božić! Dinka

IMPRESSUM Urednica: Dinka Marić mob: 099 677 9033 Izdavač: Lento fluo 31 d.o.o. Otona Ivekovića 25 10360 Sesvete E-mail: dijeteiroditelj@gmail.com www.lentofluo31.hr tel: 01 2059 553 OIB: 65887153843 IBAN: HR2823600001102225416 Član uprave: Dinka Marić, direktorica Dizajn i grafička priprema: Moja Asistenca, obrt za usluge

STRUČNI SURADNICI: Vesna Novosel, ravnatelj Vesna Novak, odgojitelj Marijana Jambrešić, odgojitelj Štefica Marković, odgojitelj Andreja Kuzmić, prof. Sanja Pavić, mag. paed. Matej Čuljak, mag. psych. Ivana Sošić Antunović, psiholog Marija Cmrečnjak Majstorović, mag. paed. Daniela Farčić, odgojitelj Snježana Nena Turković, odgojitelj Tanja Krešić, pedagog Snježana Večerić Topolovec, psiholog Jadranka Bratković Aračić, mag. praesc. educ. Tina Bulić, odgojitelj Nevija Jedrejčić, ravnateljica Silvana Pavle ć, ravnateljica Irena Mikac, mag. pedagogije Larisa Porčić Filipaj, mama Mar na Vuković, mama Sandra Kiš Broz, udruga HUREKA

Ni jedan dio časopisa Dijete&Roditelj se ne smije kopira ni na bilo koji način koris bez nakladnikovog dopuštenja. Uredništvo ne odgovara za vjerodostojnost oglasnih stranica.


SADRŽAJ

Roditeljski kompas

Stare igre

40. godišnjica DV Zvončić Ozalj Otac na roditeljskom dopustu Postavljanje granica Roditeljski kompas Zajednički obrok Suradnja vr ća i škole Predsjednica u DV Cekin Mali manekeni Stare igre Matema ka u mlađoj skupini Tjeloglazba Tragovima prošlos Timski rad odraslih Kesten kestenko ATAAC konferencija

Modni mališani

Tjeloglazba

Postavljanje granica

Otac na roditeljskom dopustu

6 12 16 22 26 28 31 34 40 48 50 53 56 60 62


20. 12. 2002. godine otvoren je naš novi vr ć Zvončić. Traku kod otvaranja je presjekla gospođa Milka Mesić (tada prva dama Hrvatske) i u naš ljetopis upisala: „Dan se poznaje po jutru, a čovjek po dje njstvu“.

Dječji vr ć Ozalj započeo je s radom 1.9.1978. godine u sastavu Osnovne škole „Slava Raškaj“ Ozalj. Vr ć je bio smješten u stambenoj zgradi, na adresi Trg braće Radić 1. U prostoru od svega 123 m² bile su smještene 2 odgojne skupine: mlađa mješovita (djeca u trećoj i četvrtoj godini života) i starija mješovita skupina (djeca od 4 godine staros do polaska u osnovnu školu). Imali smo zajedničku garderobu (svi – i djeca i odrasli), a kuhinja nam je bila prepoznatljiva po kuharici koju su djeca često znala zva „teta kuhača“ i koju su doživljavali kao svoju baku. Sa djecom su radile dvije odgojiteljice i medicinska sestra, a zaposlena je bila i spremačica na pola radnog vremena.

6

Bilo je to vrijeme kad su djeca stajala u „vlaku“ iza kolica s hranom, znala strpljivo čeka u redu da uzmu svoj tanjur s jelom i vrijeme kad su svi znali upotrebljava 4 čarobne riječi: hvala, molim, izvoli i opros . Pošto smo bili u malo kvadrata zatvorenog prostora, puno vremena provodili smo vani, na svježem zraku. Šetali smo do rijeke Kupe, do Starog grada Zrinskih i Frankopana, do šuma, njiva i livada – ovisno o godišnjem dobu i zacrtanim zadacima i sadržajima koje su odgojiteljice odrađivale s djecom. U siječnju 1998. godine Vr ć se odvaja od Osnovne škole i postaje samostalan. Posao ravnatelja preuzima odgojiteljica na pola


Stari vr ć u Ozlju

radnog vremena, a drugu polovinu radnog vremena radi u grupi (sadašnja ravnateljica).

godine nije po tom pitanju ništa dogodilo, hajdemo „mi mali“ krenu u akciju.

Od početnih upisanih 20-tak djece, broj upisane djece se iz godine u godinu povećava te iste 1998. godine ima upisano 55 djece (20 djece u mlađoj mješovitoj grupi i 35 djece u starijoj mješovitoj grupi) i postaje nam -jako- pre jesno.

Potaknu 1998. godine brončanom nogometnom reprezentacijom i njihovom himnom na svjetskom nogometnom prvenstvu, za Maskenbal Grada se u veljači 1999. maskiramo u hrvatske reprezenta vce. Sjećam se da je najviše djece bilo maskirano u Šukera, teta Marija nam je bila izbornik Ćiro i pjevali smo SVOJU himnu (na melodiju nogometne himne):

Počinje se priča o izgradnji novog vr ća. Samo priča ! Kako se do početka 1999.

Ima jedan vr ć mali, malo tko vam za njeg zna, novi prostor, to nam fali i puno igračka! Rekli su nam da polako, mi se nismo bunili, čekali smo… i čekamo… ali nismo dočekali! Neka pa koga smeta, naš je vr ć prvak svijeta! Neka samo novi prostor daju, pa će zna kog imaju!

7


Himna nam baš i nije urodila plodom pa smo se sljedeće (2000. godine) maskirali u svadbu, smatrajući da bećarac mora sve „obori s nogu“, a bećarac je glasio:

Što je vr ć takvog više nema, izgradnja se godinama sprema. Puno djece, a prostora malo. Do kad tako još se bude dalo?! Slušali smo obećanja razna, al vr ćka kasica je prazna. Što bi dali mi za vr ć novi, no on samo u mislima plovi. Ako Ozalj pjesme više neće, nek u gradnju odmah, hitno kreće! - I naravno, iza svaka dva s ha je išlo ono: 1,2, hop-sa-sa! –

I zamislite, poslije bećarca naveliko se pričalo da se krenulo u sređivanje papira i zemljišta. 2001. godine maskiramo se svi u patkice i reci ramo:

Jeste l čuli djeco, vjerujte bez šale gradit će se vr ć za vas mališane. Nacrtali se nacr no u ormaru stoje, čekaju da zemljišta dobro se iskroje. Mudruje se, mudruje od listopada do rujna, no od svega osta nam samo mašta bujna. Ništa novo na tom planu to već svatko zna, a da li će ikad bi – Bog nek pomaga!

I……. KRENULO SE!!!

8


20.12.2002. godine otvoren je naš novi vr ć Zvončić. Traku kod otvaranja je presjekla gospođa Milka Mesić (tada prva dama Hrvatske) i u naš ljetopis upisala: „Dan se poznaje po jutru, a čovjek po dje njstvu“. 3.2.2003. godine naš je prvi radni dan u Dječjem vr ću Zvončić Ozalj, tada zvanom: Dječji vr ć i jaslice „Zvončić“. Broj upisane

djece se prvi radni dan popeo s 55 na 73 djece, a godinu dana kasnije upisujemo 100to dijete (Erik K.) koje je za nagradu dobilo prvi mjesec boravka u vr ću besplatno. Od tog datuma himna našeg vr ća (također na melodiju nogometne himne iz prvog dijela priče) glasi:

Ima jedan vr ć pravi, Zvončić mu je ime. Cijeli Ozalj, a i šire, ponosi se njime. U njem puno djece ima, igre i veselja, priče, pjesme, glume, plesa i dobrih prijatelja. Neka pa koga smeta, naš je vr ć prvak svijeta! Neka samo suze rone, mi imamo šampione!!!

U novom vr ću radimo u 4 odgojne skupine - jaslička odgojna skupina „Pužići“ i tri vr ćke odgojne skupine: mlađa „Pčelice“, srednja „Lep rići“ i starija „Bubamare“.

Novi vr ć u Ozlju

9


Ubrzo nam postaje pre jesno i u novom vr ću pa se krenulo u uređenje kata. Danas je u vr ć upisano 170 djece raspoređene u 7 odgojnih skupina: 3 jasličke („Pužići“, „Pčelice 1“ i „Pčelice 2“) i 4 vr ćke („Lep rići“, „Bubamare“, „Vrapčići“ i „Ježići“). U provedbi odgojnoobrazovnog rada sudjeluje 24 djelatnika: ravnateljica, pedagoginja, zdravstvena voditeljica, 15 odgojiteljica, odgojiteljicapripravnica, kuharica, pomoćna kuharica, 2 spremačice i pralja. Uz redovi (desetosatni) program u Vr ću se provodi popodnevni program predškole i kraći odgojno-obrazovni programi: Kraći program odgojno-obrazovnog rada s djecom od navršene treće godine života do polaska u osnovnu školu (igraonica), Kraći program ranog učenja engleskog jezika djece predškolske dobi i Kraći program folklora za djecu predškolske dobi. 21.9.2018. smo kroz video projekciju sakupljenih fotografija kroz protekle godine obilježili 40 godina organiziranog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Gradu Ozlju. Moto vr ća nam je: “Vr ć je dječja kuća, drugi dječji dom“ što znači da nam je vrlo važno približi se što više obiteljskom odgoju i to prvenstveno kroz dobru suradnju s roditeljima. U proteklih nekoliko godina velika pažnja se daje projek ma na nivou

10

ustanove (vr ćkih skupina). Tako smo pedagoške godine 2015./2016., povodom obilježavanja 450 godina od pogibije Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog bili u istoimenom projektu i vra li se u vrijeme dvoraca, vitezova i princeza. Pedagoške godine 2016./2017. smo u projektu „Kulturološka raznolikost“, a pedagoške godine 2017./2018. u projektu „Tradicijske igre i običaji“. Svaki od h projekata popraćen je mnoštvom fotografija koje smo na kraju pedagoške godine objedinili u Foto-knjigu. Te foto-knjige osta će kao trajna uspomena na igre, ak vnos i druženja te na generacije djece koja su u njima sudjelovala. Ponosni smo na rad naše glumačke skupine „Zvončić“ koja je nastala s ciljem što veće suradnje odgojitelja, roditelja i njihove djece. 4 godine smo članovi Hrvatskog sabora kulture i imamo uvježbane 4 predstave: „Šuma Striborova“, „Snjeguljica i 7 patuljaka“, „Crvenkapica br.2“ i „Eko


pre jesno!) koja će ukinu Liste reda prvenstva i omogući roditeljima upis djeteta u našu ustanovu. Ukupna vrijednost projekta iznosi 9.375.000,00 kuna.

vilenjaci“. Svaka od h predstava je svoju promociju imala u Karlovcu, u Zorin domu, na fes valima kazališnih amatera Karlovačke županije koji se u pravilu održavaju u mjesecu ožujku. Potaknu legendom o zmaju Ozaljku vezanu za naš Stari grad, na nivou ustanove je napravljena predstava „Zmaj Ozaljko“ za koju želimo da postane naš „brend“. Sada se trenutno najviše veselimo dogradnji vr ća (eto, opet nam je

Grad Ozalj se javio na Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020., na mjeru 07, Podmjera 7.4., Tip operacije 7.4.1. i odobrena su mu sredstva u iznosu od 6.689.646,39 kuna. Dogradnjom će postojeći vr ć dobi novih 981 m² prostora u koji će bi smještene 4 jasličke odgojne skupine i otvori nova radna mjesta.

Dječji vr ć Zvončić Ozalj Vesna Novosel, ravnateljica

Igralište novog vr ća

11


Rodiljni i roditeljski dopust se ponekad čine kao ista stvar. No ako zanemarimo pravne i financijske aspekte te dvije vrste dopusta, ostaje nam objek vna realnost – u velikoj većini slučajeva ta dva dopusta koriste majke djeteta. Od očeva se, možda nekako evolucijski, više očekuje da nekim drugim načinima doprinesu dobrobi kućanstva. Foto: Pixabay

Is na je da se očevi ponekad ne snalaze u stvaranju prilika u kojima bi se mogli posve djeci, ali je jako važno da se potrude ak vno uključi u život obitelji. Očevi bi trebali bi prisutni u odrastanju djeteta od najranije dobi. Rođenjem djeteta donekle se rese raju sve naše dotadašnje navike i kreće uspostavljanje ravnoteže između obiteljskog života i svega ostalog što čini svakodnevicu. Ona je ponekad vrlo izazovna, ponekad teško podnošljiva, a ponekad se samo prepus mo kolotečini da nas odvede u nekom smijeru. No ravnopravno preuzimanje brige o djeci i prisutnost u njihovom životu, koliko god se to ponekad čini teškim, donosi brojne dobrobi kako samoj djeci, tako i tatama.

12

Foto: Pixabay

DOBROBITI UKLJUČENOSTI TATE ZA DIJETE 1. Veći životni uspjeh Dijete koje odrasta s tatom koji je ak vno uključen u njegov život, uspješniji je u životu, kako u poslovnim, tako i ostalim pothva ma. Izvjesnije je da će se osjeća samopouzdano, zadovoljno i ispunjeno životom općenito.


4. Manje problema čno Dijete koje odrasta s tatom koji je ak vno uključen u njegov život u prosjeku ima manje problema; rjeđe se upušta u rizična, nasilna i druga nepoželjna ponašanja.

Foto: Pixabay

2. Bolje životne vješ ne Dijete koje odrasta s tatom koji je ak vno uključen u njegov život i koji kon nuirano ostaje prisutan u životu djeteta, ima razvijenije socijalne vješ ne, bolju samokontrolu i više samopouzdanja. Povezanost s tatom pomaže u razvijanju snalažljivos u nepozna m situacijama, nošenju sa stresom te ohrabruje istraživačko ponašanje. 3. Bolje kogni vne sposobnos Bez obzira na stupanj obrazovanja koji tata ima, njegova uključenost u djetetov život po če razvoj kogni vnih sposobnos djeteta. Dijete koje odrasta s tatom koji je ak vno uključen u njegov život, pos že bolji uspjeh u školi i češće pos že više stupnjeve obrazovanja.

5. Bolji roditelj Kad ste ak vno uključeni u život djeteta, ono ima veće šanse razvi pozi vne roditeljske vješ ne u odrasloj dobi. Ako odrasta uz angažirane roditelje, veća je šansa da će i samo ponavlja pozi van primjer svojih roditelja te bi angažiran i posvećen roditelj.

DOBROBITI UKLJUČENOSTI ZA TATU 1. Odnos povjerenja i sigurnos Kad ste ak vno uključeni u život djeteta, pomoći ćete izgradi odnos povjerenja i sigurnos koji će se održa i u djetetovoj odrasloj dobi. 2. Bolje nošenje sa stresom Ak vna uključenost u život djeteta može pomoći da se očevi učinkovi je nose sa stresom. Sama spoznaja da radite nešto u čemu uživate, izgrađujući pozi van odnos s djetetom, pomoći će regulira stres u vašem životu. 3. Više samopovjerenja Ak vna uključenost u život djeteta pomoći će očevima razvi povjerenje u vlas te

13


vješ ne. Osjećat će se kompetentnije na poslu, kao roditelj, partner, prijatelj. 4. Životna podrška Ak vna uključenost u život djeteta gradi odnos snažne povezanos koji traje čitav život. Kad dijete odraste, ono će jednako bi podrška vama kao i vi njemu, osoba na koju se možete osloni i na nju računa kad je potrebno. Foto: Pixabay

Kako nebi sve ostalo samo na teorijskom pregledu ove zanimljive tema ke, dodat ću i svoje osobno iskustvo, budući da sam otac troje djece. Sa svakim sam djetetom proveo barem 3 mjeseca roditeljskog dopusta, dok ću sa ovim trećim bi 5 mjeseci, od njenog sedmog do dvanestog mjeseca. Ona trenutno ima 9 mjeseci i 2 mjeseca mojeg dopusta su za nama. Ono što mogu odmah reći da mi je možda najveći izazov svakog dana što skuha (jer žena kaže da onaj koji je na dopustu, kuha), dok se sa kćeri razumijem kao da sam od prvog dana na porodiljnom. Naravno da nam tokom dana više puta nedostaje mamica dok se ne vra s posla, no vidim koliko u isto vrijeme uživamo u stvarima koje zajedno radimo. I u tome je pravo blago roditeljstva. Da se vaša djeca naviknu da ste tu za njih, da ih možete utješi kada plaču, da se možete s njima radova kada su sretni, da mogu računa na

14

vas kada krenu razni „problemi“, da vi „na prvu“ možete primje kada nešto kod vašeg djeteta ne š ma. Još jedna dobra stvar u dopustu kojeg koris otac je to što se stavlja u „mamine cipele“. Očevi često puta razumiju mame da im je teško/zahtjevno na porodiljnom, no nema boljeg načina razumijevnja nego kada se stave u tu situaciju. Onda vidimo da kada smo na roditeljskom dopustu, nemamo radno vrijeme. Da je to „posao“ koji ne završava u 16 ili 17 ili 18 sa . Kada ostali ukućani dolaze kući s posla, iz škole i vr ća, roditelj na dopustu nastavlja svoj posao. Zato iz svog iskustva ovdje molim sadašnje/buduće očeve da imaju razumijevanja kada majke žele mali me-out kada dođu s posla i preuzmu brigu o djetetu. Tu moram naglasi još jednu stvar u kojoj neki roditelji griješe. Djeci smo prvo roditelji,


djeci odgovornost koja im pripada. Svaki od roditelja u odgoju djeteta unosi nešto svoje, nešto originalno, nešto što ima u sebi i naravno da je dijete koje odrasta bez jednog od roditelja u tom smislu u određenom nedostatku.

Foto: Pixabay

No s druge strane, djeca koja su odrasla samo s jednim roditeljem razviju razne životne vješ ne kojima kompenziraju te „nedostatke“. Ja sam odrastao bez oca, s majkom i bratom blizancem i majka je dala sve od sebe da bratu i meni pruži sve potrebno, voljela nas je i za majku i za oca. Bila nam je podrška u svakom trenutku i svakoj situaciji i zahvaljujući njoj sam postao osoba kakva sam danas. Hvala

mama!

Foto: Pixabay Foto: Pixabay

a tek onda prijatelji. Roditeljstvo uključuje prijateljstvo, no također nosi i određene teške odluke u vidu odgoja, postavljanja granica i donošenja odluka umjesto djece za njihovu dobrobit. Jer često djeci dajemo odgovornost koju ne mogu nosi , dok s druge strane u nekim situacijama uzimamo

Dječji vr ć Vrapče

Matej Čuljak, mag. psych.

15


ŠTO SU TO OSOBNE GRANICE? TKO SAM JA U ODNOSU PREMA DRUGIMA? U suživotu sa članovima obitelji, bilo da se radi o supružničkim ili roditeljskim odnosima, svakodnevno se suočavamo sa situacijama neslaganja ili sukoba. To je posve prirodno. Nema bliskih odnosa u kojima ne dolazi do trenutaka kada moramo izabra : hoću li sada učini onako kako ja želim, ili ću se prilagodi pa surađiva s bliskom osobom, čak iako mi to možda u ovom trenutku ne odgovara najbolje? Na to pitanje nema jednoznačnog odgovora, nema „recepta“ ni univerzalnog pravila, već odluke donosimo iz situacije u situaciju. Ono što je pritom važno, jest ne pretjera ni u jednom smjeru. Ako previše čuvamo svoj integritet, po cijenu odnosa s drugima, možemo posta sebični, zatvoreni, okolina nas počinje izbjegava i na kraju riskiramo bi osamljeni. Ako li pak pretjeramo u drugom smjeru, birajući mnogo češće ono što drugi od nas žele, a stavljajući sebe same na zadnje mjesto, u bliskim odnosima možemo se osjeća zapostavljeni, nevoljeni, čak i izrabljeni. Ni jedno ni drugo nije zdrava mjera čuvanja i sebe i odnosa s bližnjima. Što bi dakle bila neka zdrava mjera? Naprosto teži ravnoteži

16

Foto: Ingram Image

između brige o samom sebi i brige o odnosu s nama važnim ljudima. Zvuči jednostavno, no svi iz osobnog iskustva znamo koliko je taj zadatak često zahtjevan. Naime, većina nas jekom dje njstva to nije naučila. Obrasci ponašanja prema sebi i prema drugima koje smo usvojili odrastajući i koje smo jekom života toliko puta ponovili da su nam postala automa zirana i gotovo imanentna te ih stoga često doživljavamo kao dio vlas te osobnos . Među m, obrasci ponašanja mogu se mijenja . Dapače, dobro ih je svakodnevno osvješćiva i propi va te uporno zamjenjiva funkcionalnijim ponašanjima, s ciljem da budemo sve bolji i sebi i drugima. Stoga je poruka ovog članka: budite iskreni prema sebi, živite svjesno, komunicirajte jasno sebe uz brižno slušanje


kri čnost prema drugima, visoka očekivanja, nerealni zahtjevi od drugih, neopraštanje i zamjeranje, često su posljedica nepoznavanja druge osobe njenih osobina, iskustava, mogućnos i izbora. Isto tako, često su povezani i sa našim neprihvaćanjem vlas h pogrešaka, pretjeranom samokri čnošću, u podlozi koje se krije nedovoljna ljubav prema sebi. A ljubav prema sebi nije egoizam. Radi se o dobroj mjeri poznavanja samog sebe, svijes o tome tko sam i što sam, što volim ili ne volim, što me veseli i privlači, što me rastužuje, a što lju , što želim i ne želim, čemu se nadam i čemu težim. No, upoznam li i zavolim sebe, lakše ću i komunicira samog sebe drugima. Upoznam li samog sebe, moći ću to primijeni i na druge. Jer, znat ću iz iskustva, da je poznavanje temelj razumijevanja, a razumijevanje temelj prihvaćanja, prihvaćanje pak temelj strpljenja i ljubavi prema drugima. Foto: Ingram Image

GRANICE U BRAKU drugih oko sebe. Tako svakim danom bivamo sve zreliji, sve budniji ljudi, pridonoseći izgradnji boljeg svijeta za sebe i svoju djecu.

ZAŠTO JE LJUBAV PREMA SEBI TEMELJ LJUBAVI PREMA DRUGIMA? Zapravo, vrlo je jednostavno: onaj tko je upoznao sebe i prihva o sebe u svim svojim jedinstvenim osobitos ma, više je spreman upoznava i prihvaća i svoje bližnje u njihovoj jedinstvenos . Nasuprot tome,

Za svaki je bliski odnos, pa tako i bračni, važno zna jasno poruči tko ste i što želite (ili ne želite), a ujedno i ču blisku osobu – tko je on/ona, što želi, što voli, što ju smeta, što lju , a što raduje? U pos zanju tog teškog cilja velika je važnost jasne, čiste komunikacije. Kada govorimo o sebi u prvom licu, bez napadanja, koristeći ja-poruke, govoreći iskreno – tada komuniciramo sebe na jasan način koji podržava i odnos. A kada slušamo drugoga otvorena uha i srca, ne „čekajući u zasjedi“ da preuzmemo riječ, ne

17


kri zirajući i ne moralizirajući, ne „stavljajući“ mu svoje misli u glavu i svoje riječi u usta, već slušajući sa iskrenom željom da čujemo i što govori i kako se u vezi toga osjeća – tada sugovorniku poručujemo da nam je važan, da ono što nam govori ima za nas smisla, i me čuvamo zajednički odnos. To su vješ ne koje nismo učili u školi, koje često nismo usvojili u primarnim obiteljima, i koje traže ulaganje svjesnog napora kako bismo ih usvojili. Ali se taj napor svakako silno ispla ! Učimo se, dakle, razgovara u braku na način koji uvažava i jedno i drugo, na način koji podržava i svakog pojedinca u svojoj jedinstvenoj osobi, a isto tako i zajednički odnos. Primjerice, mnogo je bolje reći „Kada si na putu, ja brinem, pa volim kada mi se javiš da si sretno s gao.“, nego „Nikad mi se ne javiš!“ ili „Zašto mi se nisi javio?“. Ili, bolje je reći „Ako me dočeka prljavo suđe, osjećam se nevoljeno – pa te molim da opereš za sobom.“, nego „Baš si lijen.“ ili „Uvijek ja sve moram sama.“ Stoga, koris mo čistu komunikaciju u bračnim odnosima - na taj način i podržavamo sebe i njegujemo odnose.

GRANICE PREMA DJECI U odgoju djece također je vrlo važno jasno postavljanje granica. To je obaveza i odgovornost roditelja, ali također potreba i pravo djeteta. Danas sve češće susrećemo obitelji u kojima nema mnogo zahtjeva na djecu, ne postavljaju se jasna pravila ili ih se ne poštuje, već se život organizira na način

18

Foto: Ingram Image

da dijete odlučuje, a odrasli izvršavaju. To nije odgoj u najboljem interesu djeteta. Dijete treba od roditelja kako ljubav i brigu, tako i jasne i čvrste granice. To mu daje osjećaj sigurnos , postavlja jasne okvire unutar kojih može sigurno istraživa svoju okolinu, uči , ras i napredova . Nedovoljno jasnim i nedovoljno dosljednim postavljanjem granica, djetetu ostavljamo puno prostora za izbjegavanje odgovornos pa i manipuliranje roditeljima, što će djetetu često kratkoročno odgovara , no zasigurno mu ne koris u odnosu na dugoročne


neprihvatljivo, iznimno štetno te stoga i zakonom zabranjeno. Preporuča se znatno više pohvaljiva željena ponašanja, nego li is ca (naglasi ) neželjena. Dijete voli zna kako nešto treba učini , pa mu zato treba vođenje odraslih. Iz kri ke i posramljivanja to pak neće nauči . Što više, tako samo može nauči da je kao osoba "loš", nevrijedan ljubavi, što će ga omes u ljubavi prema sebi pa me i prema drugima.

Za dijete nema veće nagrade, od roditeljske pohvale, ponosa i iskaza prihvaćanja. Postavljanje granica na način pun razumijevanja i ljubavi, bit će dobar temelj kvalitetnim partnerskim i roditeljskim odnosima. Tako se na kraju možemo složi s Isusovom zapovjedi ljubavi: „Ljubi bližnjega svoga kao samog sebe!“ te nastoja živje na takav način – uz prihvaćanje, ljubav i poštovanje prema sebi i svojim bližnjima. Foto: Ingram Image

odgojne ciljeve. Roditelj koji voli dijete i ima želi ga podignu u odgovornog odraslog, naučit će razlikova djetetove želje od njegovih potreba te će zadovoljava njegove potrebe, ali ne nužno i želje. Nastoja će djetetu jasno iskaza svoja očekivanja, što dopušta i što zabranjuje, što je primjereno ponašanje u pojedinoj situaciji, a što nije, te koje su posljedice poš vanja ili nepoš vanja pravila. Najbolje odgajaju prirodne posljedice (npr. „ako proliješ, obriši“, „ako srušiš, sagradi ponovno“), radije nego kazna i nagrada, a tjelesno kažnjavanje je

Dječji vr ć Rijeka

Ivana Sošić Antunović, psiholog PREPORUČENA LITERATURA O ovoj temi više možete pročita u naslovima: Juul, J. (2007.) Zna reći 'ne' mirne savjes . Zagreb: Naklada Pelago. Fromm, E. (2000.) Umijeće ljubavi. Zagreb: VBZ Slunjski, E. (2013.) Kako s djetetom razgovara i razvija kvalitetan odnos. Zagreb: Ljevak.

19


Toliko puno knjiga o roditeljstvu je napisano da ponekad ne možemo jasno vidje „šumu od stabala". Ponekad su pristupi odgoju djece toliko različi od knjige do knjige da se pitamo u kojem smijeru uopće krenu . Ipak, neke su stvari nepromjenjive: kao roditelji, njihova ljubav, požrtvovnost, ali i autoritet koji proizlazi iz njihove odgovornos . Foto: Pexels

Kako to i inače biva u životu, prečicama se može negdje doći prije, no ostaje pitanje uz koju cijenu? Roditeljstvo nije posao na kratke staze. Uspjeh je moguće pos ći jedino ako gledamo dugoročnost „naših malih projekata". Stvori od njih ljude koji će bi odgovorni, savjesni, marljivi, dobrodušni, ispravnog karaktera i životnih stavova je cjeloživotni posao. Roditeljima u vr ću često kažem da djeca puno lakše i brže usvajaju ono što mi kao roditelji NE izgovorimo. To nas roditelje ponekad zbunjuje – slušaju nas kada „ne treba", a često nas ne čuju kada treba, odnosno kada im jedan na jedan pokušavamo nešto „usadi ". Gledajući i promatrajaći nas roditelje djeca usvajaju i formiraju svoje stavove o razno raznim stvarima. Gledajući majku kako poštuje i voli njihovog oca i obratno, uče se uspostavljanju normalnih partnerskih odnosa u odrasloj

22

dobi. Mi smo njihove „oči i uši" u svijet odraslih. Zato moramo bi oprezni kako pred djecom govorimo o odgojiteljima, učiteljima i profesorima. Koliko mi kao roditelji držimo do h odgojno – obrazovnih struktura, toliko će ih djeca poštova . Mi se s nekom njihovom odlukom ne moramo slaga , no moramo je poštova imajući u vidu da su oni nama roditeljima „partneri" u odgoju i obrazovanju naše djece. Djeca prvenstveno moraju poštova nas, svoje roditelje, da bi naučili poštova i ostale autoritete kroz svoj život (učitelje, profesore, supružnika, šefa na radnom mjestu itd). Tu je velika uloga oca u obitelji, koji ne smije kao nekakav prometni redar usmjerava djecu isključivo majci kada nešto trebaju, nego se mora ak vno uključi u život svoje djece. Za početak, ako je moguće, nakon dolaska s posla posve djeci vrijeme, ne nosi posao


kući i ne „visi " na mobitelu, tabletu, televizoru. Uloga oca nije olakšava djetetu život tako što će ga nauči da zaobilazi probleme, nego što će dijete usmjeri na rješavanje problema uz naravno očevu brižnu podršku. Bog je povjerio odgovornost za brak i obitelj muškarcu i on ne smije bježa od svoje odgovornos , a posebno ne opterećiva ženu dužnos ma koje su njemu namjenjene. Iako će žene ponekad bi u napas da preuzmu sve uloge u kućanstvu, one zbog dobrobi svoje obitelji to ne smiju napravi , nego uz Božju pomoć moraju „vra lop cu" muževima. Zato je tu vrlo važna molitva, obiteljska zajednička molitva, jer se kod djece od malih nogu treba razvija duhovnost. Sveta Nazaretska obitelj nam u tom smislu svima treba služi kao uzor. Važno je također da kada jedan od roditelja nešto odluči, da ga drugi roditelj pred djecom podupire, bez obzira koliko se djeca bunila na neku odluku. Supružnici su jedan drugom na prvom mjestu, a nakon toga dolaze djeca, koliko god ovo nekome „čudno" zvučalo. Roditelji također ne smiju govori djeci jedan pro v drugoga, jer rušeći jedan drugom autoritet, gube ljubav svoje djece. Zbog današnjeg načina života, roditelji često imaju „pedagoške napadaje" , dal zbog skakanja po lokvicama, dal zbog skakanja s kauča na fotelju, dal zbog koje lošije ocjene, zaboravljajući da su danas djeca previše „ukalupljena". Posebno ona koja žive u stanovima, daleko od parkića na kojima se mogu rekreira . Djeca također trebaju osje i strogoću odgoja, odnosno primjerene kazne kada to situacija zahtjeva. Neki dan u parkiću čujem kako trogodišnjak

Foto: Pexels

majci kaže da je ona "govno"! Zamislite, trogodišnjak. Reakcija majke me možda još i više iznenadila, kada mu na to ništa nije rekla, ni išta poduzela. Zamislite onda što čeka odgojitelje u vr ću ili učitelje u školi, ako se dijete ovako ponaša prema roditeljima. Ono na što treba obra posebnu pažnju kod odgoja djece je nevidljiva snaga i čvrs na uma, volje i srca što jednom riječju nazivamo karakter. Aristotel je karakter gledao kao „vrlinu" koja se izgrađuje preko: ź Razboritos – zdravog ispravnog prosuđivanja, savjesnos ź Pravednos – osjećaja odgovornos i poštene igre (fair play) ź Jakos (moralna/duhovna čvrs na) – odvažnos i smjelos , ustrajnos , dosljednos ź Umjerenos – samosvladavanjem, samodisciplinom, samokotrolom, uzdržljivošću Kao što vidimo iz gore navedenog, pred nama roditeljima je veliki izazov koji se možda čini teško dohvatljiv, no u stvarnos je

23


što se s njima i oko njih događa.

Foto: Pexels

svaki dan nova šansa, nova lekcija, nova mogućnost da djeci prenesemo ove vrednote koje zovemo odgojem. Naša djeca nisu odrasla kada se mogu samostalno brinu o sebi. Ona postaju odrasla tek kada će se moći brinu o drugima i to želje . I tu se vraćamo temeljima, a kamen temeljac, potporni stup svega je obitelj. Obitelj koja je danas na toliko načina napadnuta sa svih strana, da se ponekad čini pravo malo čudo kako obitelj kao neka barka juri olujnim nevremenom oceana i uspjeva s ći u zadanu luku. Cjelokupno iskustvo obiteljskog života u bilo kojoj sredini ukazuje na to da se djeca oblikuju na tri načina, ali u kombinaciji sva tri skupa: ź Primjerom – ono što dijete iskusi i onda oponaša iz života svojih roditelja i drugih odraslih osoba koje poštuje ź Usmjerenom praksom – ono što djecu navodi da čine ono što ih roditelji i druge poštovane osobe uzastopno po ču da rade ź Riječima – ono što djeca čuju od svojih roditelja i drugih kao objašnjenja onoga

24

Odgoj kao takav se „mora" dogodi . Pitanje koje se nameće samo po sebi je tko će preuze ulogu odgojitelja naše/vaše djece? Da li će to bi televizor? Mobitel? Tablet? Ili ćemo mi roditelji shva da nam je odgoj djece najbitnije životna zadaća? Zato ću ovdje opet naglasi da roditeljstvo nije prijateljstvo s djecom. Odgoj znači ponekad donosi odluke koje možda ni sami ne želimo, ali duboku u sebi smo svjesni da do njih mora doći kako bi našu djecu izgradili u one ljude s početka teksta. Svatko od nas se sigurno sjeća trenutaka u životu kada nije razumio postupke svojih roditelja, bunio se pro v njih, svađao se s njima, da bi kasnije uvidio da su is roditelji bili u pravu. To svi shva mo, prije ili kasnije. Meni na pamet pada jedna takva situacija iz mog dje njstva, kada smo zbog rata morali ići u školu u Novu Gradišku(gdje su mene,brata i baku primili prijatelji u svoju kuću), umjesto u rodni Slavonski Brod. Mama je bila hrvatski branitelj, pa je baka čuvala mene i brata dok smo živjeli u Novoj Gradišci. Baka je vikendom odlazila u Slavonski Brod obići didu koji je čuvao kuću, a vraćala bi se nedjeljom popodne. U petak smo u školi za zadaću dobili da do ponedjeljka naučimo pjesmicu na pamet. Baki smo obećali da ćemo je nauči , no kako bake nije bilo cijeli vikend, mi smo se s domaćinima igrali i družili cijelo vrijeme. Kad se baka u nedjelju vra la i shva la da nismo naučili ni jedan s h, onako s torbom u ruci je rekla da se vraća u Brod jer da mi nju ne slušamo i ne trebamo. Još uvijek se sjećam emocija koje


su me preplavile u tom trenutku, kako sam molio baku da ostane i da ću je najozbiljnije sluša odsad pa nadalje. Nagovarali smo je sigurno dobrih 10 minuta, nakon kojih je baka odlučila osta s nama. I dan danas kaže da joj je h 10 minuta vjerojatno najduljih 10 minuta u životu, kada nas je htjela zagrli jer smo joj nedostajali, ali znala je da nam mora „očita lekciju" za naše dobro. Zato je teško roditeljski odnos zasniva samo na prijateljstvu. Jer je roditeljstvo puno, puno više od „samo" prijateljstva. Roditeljstvo je bezuvjetna ljubav. Na pamet mi pada opis ljubavi dvaju zaručnika iz Pjesme nada pjesmama, gdje kaže da ljubav sve prašta, ljubav sve podnosi, ljubav nikada ne prestaje. Čak i kada djeca odu iz obiteljskog gnijezda ona i dalje računaju i znaju da mogu računa na svoje roditelje. Ponekad je već samo to dovoljno. Zna da možeš računa na nekoga. Da nisi sam. Ferrero (2017) navodi pet najvažnijih obiteljskih pravila: ź Dogovaranje – obiteljski život bez dogovaranja je obično grupiranje sebičnih pojedinaca ź Strpljivost – nauči se nosi sa stvarima na koje ne možemo utjeca ź Priznanje – uvažava druge, cijeni sve ono što pojedinci u obitelji jesu i što čine ź Prihvaćanje drugih baš onakvih kakvi jesu – pokazivanje bezuvijetnog razumijevanje kao što želimo da drugi nas razumiju ź Praštanje – možda najteže od svih, no neophodno da obiteljskoj ljubavi zajamči trajnost Ferrero (2017) navodi također i če ri „jahača" obiteljske apokalipse, pomoću kojih je opisao načine na koje obitelj umire, odnosno dolazi do spirale nega vnih

međuodnosa, osjećaja i ponašanja koja razaraju obiteljsku ljubav. To su: ź Kri ziranje – prosuđivanje osobe koje znači da bi osoba trebala bi drukčija nego što jest. Umjesto kri ziranja koje napada osobu, trebamo koris prigovore koji su usmjereni na određeno nepoželjno ponašanje ź Preziranje – prezir je ekstramna kri ka koja čeesto proizlazi iz osjećaja da nekoga ne prihvaćamo ili ne volimo, da ne odobravamo nečije ponašanje ili se pak želimo nekome osve ź Obrambene reakcije – one stvaraju probleme zbog toga što napadnuta osoba nikoga ne sluša, zaokupljena je jedino podizanjem obrambenog zida i životom „u rovu“ ź Zid šutnje – kada roditelji i djeca ne pos gnu mir nakon neke napete situacije i ako nastave s kri ziranjem, preziranjem i obrambenim reakcijama. Ovo se događa kada je komunikacija s ostalim ukućanima tjeskobna ili nepodnošljiva Roditelji uglavnom imaju dobru nakanu. No ona se ponekad putem izgubi, zaluta, nestane. Djeci treba o svemu govori , u mjeri u kojoj oni to mogu razumije . Pred djecom ne treba ništa skriva , nego ih postepeno uvodi u svijet odraslih da ih on jednom kada dođu tamo ne bi iznenadio i razočarao. Razgovarajte sa svojom djecom i ne zanemarite duhovnost. Uz Božju pomoć sve ide lakše!

Dječji vr ć Vrapče

Matej Čuljak, mag. psych.

25


Promatrajući važnost ritma u svakodnevnom životu djeteta, kroz kojeg ono dobiva osjećaj povjerenja da se nešto događa uvijek u isto vrijeme i na is ili sličan način. Ritam i svakodnevni rituali važan su za pravilan razvoj djetetovog osjeta za vitalitet, kroz kojeg dijete dobiva osjećaj unutarnjeg stanja organizma. Kroz spektar različi h ak vnost u danu djeteta gdje se osjet za vitalitet može razvija , odvojila bi jedan koji smatram vrlo važnim, a to je vrijeme ručka.

Ručak se uvijek odvija u isto vrijeme i svaki dan, te se smatra samo još jednom od svakodnevnih ak vnos , što je veliki propust. S toga sam poželjela ručku u jasličkoj skupini posve više pozornos te

26

djeci kroz male rituale da uvid u njegovu važnost. U svakodnevnom i ubrzanom načinu života neka djeca nemaju mogućnos doživljenja atmosfere zajedništva i „kulture stola“. S toga smo svoj način ručanja


odgojitelj koji stavom svoga jela, načinom na koji jede kao i razgovara pokazuje ispravan način ophođenja jekom ručka. Ova situacija opisuje važne elemente u životu djeteta: Objed je uvijek u isto vrijeme, vrijeme ručka rezervirano je za zajedništvo, a preko zahvale podižemo i na duhovnu razinu, te usvajamo kulturu ponašanja za stolom.

pripremili tako da djeca osim što samostalno postavljaju pribor za jelo, postavljamo bijele stolnjake koji daju određenu svečanost samom ručku, palimo svijeću koji postavljamo na sredinu stola, nakon čega izgovaramo zahvalu, te se poželi dobar tek. Tokom ručka ho razgovaramo. Sjedimo mirno i slušamo prijatelja dok govori. Svi gore navedeni elemen pridonose za osjećaju zajedništva i osjećaj pripadanja skupini. Veliku ulogu ovdje ima i sam

Za ovakav ritual potrebno je odvoji određeno vrijeme, a elemen se postepeno uvode. Ovakvim načinom rada želimo djeci pruži osjećaj sigurnos , pripadanja, povjerenja i zajedništva. Ujedno velika mi je želja potaknu roditelje da kada god s gnu uključe svoju djecu u pripremu zajedničkog obroka, kroz odlazak na tržnicu u nabavku namirnica, pa do same pripreme jela. Imajte pritom na umu da ručak ne mora bi zahtjevan, najvažniji je da su uključena djeca, da se kroz samu pripremu zajedno zabavite, ponešto novo i naučite. Vrijeme provedeno s Vama njima je neprocjenjivo!

Dječji vr ć „Cvrčak“ Tina Bulić, odgojitelj

27


Polazak u školu predstavlja veliku promjenu u životu djeteta i njegove obitelji. To je dio djetetova odrastanja i sazrijevanja u kojem mu predstoje mnogi izazovi. Kako bi prilagodba djeteta na novo okruženje i način funkcioniranja bila što uspješnija, potrebna je pravodobna priprema za nadolazeće promjene.

Spremnost djeteta za školu očituje se u mnoštvu međusobno povezanih razvojnih područja djeteta, odnosno vješ na koje su neophodne da dijete mirno, bezbrižno i sretno započne novo poglavlje u životu. Veliki doprinos tome ima upravo predškolski sustav odgoja i obrazovanja odnosno program predškole. Povijest predškolskog odgoja u Krapini započela je davne 1965. godine kada je osnovan Dječji vr ć Gustav Krklec Krapina koji je tada pohađalo 40-ero djece. Danas u Vr ću imamo 8 odgojnoobrazovnih skupina, u koje je uključeno 160 djece. S ponosom se možemo pohvali da smo jedan od malobrojnih Vr ća u Hrvatskoj koji ima broj djece po skupinama usklađen s mjerilima o broju djece propisanih Državnim pedagoškim standardom predškolskog

28

odgoja i naobrazbe (NN 63/2008. i 90/2010.). Osim redovitog programa, u našoj kući provodimo i program predškole, čije početke bilježimo od 1976. godine. Dječji vr ć Gustav Krklec Krapina dugi niz godina bio je jedina odgojno-obrazovna ustanova na području grada Krapine i susjednih općina. Zbog nedostatka organiziranih programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, svih ovih godina bili smo zaduženi za provođenje programa predškole na području grada Krapine i če ri susjedne općine (Đurmanec, Petrovsko, Jesenje i Radoboj). Programom predškole godišnje je u prosjeku obuhvaćeno oko 200 djece koja su raspoređena u 18 odgojno-obrazovnih skupina, ovisno o boravištu djece. Svega 3 skupine predškole Vr ć vodi u vlas m


prostorijama, dok se preostalih 15 održava u prostorima osnovnih i područnih škola. Takva raspršenost odgojnih skupina programa predškole predstavlja velike organizacijske, kadrovske i materijalne izazove. Upravo taj opseg prostora na kojem provodimo program predškole, odnosno broj djece uključene u program predškole, koji je gotovo izjednačen sa brojem djece uključene u redovi cjelodnevni program Vr ća, čini naš Vr ć specifičnim. Jedno od osnovnih načela propisanih Nacionalnim kurikulumom ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja jest osiguravanje kon nuiteta među različi m razinama odgojno-obrazovnog sustava. Stoga već duži niz godina ostvarujemo sa osnovnim školama Grada Krapine i susjednih općina različite vidove suradnje s ciljem po canja cjelovitog razvoja, odgoja i obrazovanja djece kako bi predškolskoj djeci olakšali prijelaz iz jednog sustava u drugi. Kroz brojne susrete u prostorima vr ća ili škola, djeca se druže, međusobno upoznaju, prenose znanja i vješ ne te tako međusobno stvaraju ugodna iskustva. Na satovima kemije djeca su upoznavala čarolije kemije, u sklopu Globe projekta školarci su naše predškolce upoznali sa mjerenjima i opažanjima koje obavljaju na području atmosfere, vode, tla i pokrova; literarno-dramska skupine redovito jednom godišnje gostuje u našem vr ću sa prikazom prigodnih predstava; organizirana su i prigodna blagdanska druženja (božićno darivanje, zajedničke blagdanske priredbe u prostorima škola, uskrsni lov na jaja) i sl. Prvašići već godinama ugošćuju predškolce u svom razredu, na obostrano zadovoljstvo sve djece. Od samog doživljaja učionice, sjedanja u školske klupe, upoznavanja sa sadržajem školske torbe i pernice, pisanja/crtanja po školskoj ploči i susreta sa starim prijateljima s

kojima su još lani bili u vr ću. Nakon takvog susreta predškolci s ponosom dijele svoje školske dojmove. Kvalite rada škole prilikom upisnog postupka, ali i u prilagođavanju programa prvog razreda potrebama, znanjima i vješ nama djece, značajno doprinose informacije o razvoju i napredovanju djece u predškolskom periodu koje razmjenjujemo sa školskim stručnim povjerenstvima putem Upitnika o razvoju i napredovanju djeteta u predškolskom periodu koji popunjavaju odgojiteljice, te konzultacija i stručnih mišljenja/nalaza stručnih suradnica vr ća. Kroz takve oblike suradnje školama dajemo vrijedne informacije o posebnim interesima i pos gnućima, odnosno teškoćama djece po svim razvojnim područjima, kao i informacije o dosadašnjoj suradnji i interesu roditelja za razvoj i napredovanje djece. Sve to pomaže školi u pripremi za dolazak nove generacije učenika kako bi djeci od samog početka njihovog školovanja bilo stvoreno sigurno i po cajno okruženja za učenje i razvoj. No, to nažalost nije pravilo svih vr ća i škola, već izazov za svaku odgojno-obrazovnu ustanovu u lokalnoj sredini, te volja i želja pojedinaca za preuzimanjem inicija ve i ulaganje

29


dodatnih napora kako bi ta suradnja bila uspješna i korisna svima. Usprkos našim nastojanjima da osiguramo prohodnost prelaska djece iz jednog sustava u drugi, praksa u većini slučajeva pokazuje kako još uvijek postoje veliki raskoraci među kurikulumima. Stvaranje te ver kale među sustavima idejno je dobro zamišljeno, no realnost je da se kurikulum predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja najčešće ne nadovezuju, što otežava nesmetan i prirodan kon nuitet u odgoju i obrazovanju. Odgojno-obrazovni proces ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja organizira se na način da dijete prema svojim interesima, potrebama i mogućnos ma slobodno bira sadržaje svojih ak vnos i partnere te istražuje i uči na način koji se za njega smislen i svrhovit. Takav proces za predškolsku djecu vrijedi do, tehnički gledano, 31. 8. tekuće godine, a što se događa već idućeg dana, odnosno polaskom djeteta u školu? Nastavlja li se taj fleksibilan pristup u oblikovanju odgojno-obrazovnog procesa ili je on ipak krući te se bazira na uniformiranju ak vnos djece? Gdje onda djeci koja imaju izrazito sužene interese stvaramo prijelaz/pripremu za nove, nefleksibilne oblike rada? Nažalost, za tu djecu još uvijek postoji velika stepenica na prijelazu iz predškole u školu koju moraju gotovo preko noći preskoči , što ostavlja gorko iskustvo prvih školskih dana, ne samo djetetu, već i roditelju, ali i učitelju. Roditelji budućih školaraca, najčešće su zbunjeni uslijed brojnih dezinformacija od drugih roditelja ili zbog loših iskustava sa starijim djetetom i ne znaju što se od djeteta očekuje u školi, pa često vrše pri sak na predškoske ustanove i očekuju da školificiramo djecu, što nije naš zadatak. Roditelje educiramo kroz roditeljske sastanke, upoznajemo ih sa samim procesom procjene zrelos za školu i

30

našim kurikulumom. Upravo taj raskorak među sustavima smo istaknuli prošle pedagoške godine na održanim stručnim skupovima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, na temu Stvaranje boljeg razumijevanja i prohodnos na prijelazu iz predškolskog u školski dio odgojnoobrazovnog sustava. Između ostalog konsta rano je kako u praksi također bilježimo sve veći porast broja djece s teškoćama u razvoju na svim razvojnim područjima, a naročito na području socioemocionalnog i jezično-govornog razvoja što posljedično dovodi do porasta broja odgoda upisa u prvi razred. Te poteškoće moguća su posljedica prezaš tničkog odgoja, današnjeg modernog, užurbanog i digitaliziranog načina života, nedostatka rane s mulacije te premalog broja djece obuhvaćenog ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem. Iako je program predškole obavezan za svu djecu u godini dana pred polazak u osnovnu školu, on traje od 1.10. do 31.5., ponekad nije dovoljno da bi se realizirale sve zadaće predviđene kurikulumom, odnosno uklonile sve uočene teškoće kod djece (koja ih imaju) koja do tad najčešće nisu bila uključena u nijedan oblik ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Zbog svih h razloga, suradnju vr ća i škole potrebno je njegova , proširiva i sustavno nadograđiva , te ove probleme konstantno is ca mjerodavnim vlas ma kako bi se i u praksi osigurale sve pretpostavke za nesmetanu i što prirodniju prohodnost među sustavima. Snježana Večerić Topolovec Stručna suradnica psihologinja Dječji vr ć Gustav Krklec Krapina


njihovoj socijalizaciji. Naglasak je stavljen na: ranu dijagnos ku, ranu rehabilitaciju i na ranu socijalizaciju.

U sklopu premještanja svoga ureda u Brodsko-posavsku županiju 9. i 10. listopada 2018. godine, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović posje la je dječji vr ć Cekin i polikliniku za rehabilitaciju djece Zlatni cekin 10.10.2018.. Ove dvije ustanove 25. listopada 2018. godine obilježavaju 25 godina postojanja i rada, a djeluju pod zajedničkim nazivom Centar za rehabilitaciju i odgoj djece Zlatni cekin. Centar su osnovali franjevci Bosne Srebrene uz pomoć dječjeg zbora "Zecchino d'oro" iz Bologne (Italija). Centar Zlatni cekin pomaže djeci s teškoćama u razvoju predškolskog i školskog uzrasta u rehabilitaciji, edukaciji i

U sklopu centra Zlatni cekin registrirane su i rade: Poliklinika, Dječji vr ć, Tjedni smještaj s poludnevnim boravkom, povremenim boravkom te pružanje individualne psihosocijalne podrške u obitelji (patronaža). Jedina smo ustanova u RH koja pod is m krovom ima obrazovanje, zdravstvo i socijalu. Cekin dječji vr ć je zauzeo vrlo važno mjesto u predškolskom odgoju Brodsko-posavske županije. Roditelji su prepoznali kvalitetu koju nudi te je pet odgojno-obrazovnih skupina (od 1. godine života do predškole) popunjeno do zadnjeg mjesta i postoji lista čekanja. Ove pedagoške godine u Cekin dječji vr ć upisano je 95 djece od kojih je 29 s teškoćama u razvoju s nalazom i mišljenjem Centra za socijalnu skrb. Dječji vr ć Cekin jedan je od 19 dječjih vr ća u RH koji ima poseban program za djecu s TUR-

31


om verificiran od strane Ministarstva znanos i obrazovanja. U skupinu djece s teškoćama u razvoju upisano je 11 djece, a u ostale če ri odgojno-obrazovne skupine integrirano je 18 djece. U dječjem vr ću u svim skupinama radi se po Montessori programu, a dodatni programi su: program ranog učenja engleskog jezika i vjerski program Kateheza Dobrog Pas ra. Ponosimo se i kabinetom za potencijalno darovitu djecu i verificiranim programom „Lampice“. Program vode psihologinja i odgojiteljica koje su za potrebe istog posebno školovane. Mnogo radimo na stručnom usavršavanju kako bi zaista odgovorili na izazove odgoja i obrazovanja današnje djece i prenijeli im ljubav prema učenju, stjecanju novih spoznaja i stalnom istraživanju svijeta koji nas okružuje. Volimo svoj dječji vr ć, njegujemo zajedništvo s djecom i roditeljima, a potonji nam uzvraćaju upisom i

32

svoje mlađe djece i ukazuju povjerenje dugi niz godina. Odgojiteljice (10) su dodatno obrazovane za Montessori program, za potpomognutu komunikaciju edukacijama Marte Meo, PECS, Baby Signs te za Brain Gym. Stalno se usavršavaju na seminarima Agencije za odgoj i obrazovanje, a od ove godine imamo i imenovanu odgojiteljicu za zvanje odgojitelj mentor. Od 10 odgojiteljica 5 ima završen diplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja te su magistre struke. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ukazala je našim ustanovama čast svojom posjetom te se družila s djecom koja su u ustanovi smještena od ponedjeljka do petka te s djecom koja su upisana u dječji vr ć. Za njen dolazak pripremili smo prigodan program, a djeca su predsjednici poklonili sliku i vrećicu lavande iz našeg terapijskog vrta. Dolazak predsjednice iskoris li smo i za


temu iz područja građanskog odgoja. S djecom smo proradili pojmove kao što su predsjednik države, država, vlast i dr. Predsjednica se družila s djecom i roditeljima, a na kraju kratkog programa fotografirala se s djelatnicima i djecom. Predsjednici su djeca prilazila bez zadrške i ona je strpljivo odgovarala na njihova pitanja. Predsjednica podržava naš rad i svojom posjetom dodatno je naglasila

važnost naše ustanove za cijelu Republiku Hrvatsku i obećala svoju daljnju podršku i suradnju. Kao ravnateljica ponosna sam što je kvalitetan rad cijelog centra prepoznat i priznat zbog svih radnika koji ovdje svaki dan ugrađuju djelić svoga srca i znanja u rad s djecom i daju im priliku za bolji i kvalitetniji život i budućnost, a roditeljima pomoć i podršku u rješavanju svakodnevnih problema. Ponosna sam što je predsjednica svima nama izrekla jedno veliko hvala, a to je vjerujte ljudima u ovoj ustanovi mnogo. Ravnateljica DV Cekin Marijana Cmrečnjak Majstorić, mag.paed.

PITANJA DJECE Koja je funkcija predsjednice? ź

ź ź ź ź ź

„Njena funkcija je da ona pazi na Hrvatsku i da mora pazi na najljepše kuće. Ja bi poželio da ona dva dana bude kod moje kuće kako bi vidio što ona zna o Hrvatskoj. Izgledala je sa žutom kosom i hlačama i košulji ko kada ideš u crkvu-oni što govore“ (Matko K. 6g 3mj) „Da govori svijetu da bude dobar“ (Marin M. 5g 9mj) „Ona rješava probleme, ako se nešto dogodi zemlji ona bude na vijes ma“ (Hanna K. 6g 3mj ) „Ja mislim da je ona prvak Republike.“ (Nikolina V. 5g 11mj) „Kada ima sastanak, mora ići na sastanak. Ne može drugdje o ći. (Filip F. 6g) „Predsjednica je ista ko na televiziji“ (Maro S. 5g 8mj) 33


Kao majke djece rođene s Down sindromom ak vno sudjelujemo na domaćoj kao i na svjetskoj sceni osoba s Down sindromom, te smo odlučile napravit pomak u njihovoj integraciji u društvena zbivanja, te pokaza kako naša djeca mogu sve kao i druga djeca urednog razvoja ako im se pruži prilika i podrška.

Potaknute mnogim pozi vnim primjerima iz svijeta smatramo da bi bilo dobro kada bi smo i mi krenuli u smjeru uključivanja djece sa DS-om u modne kampanje i svijet oglašavanja s hrvatskim brandovima. Želimo pokaza javnos da svijet mode i marke nga nije rezerviran samo za djecu i odrasle bez teškoća, već da ljepota ima mnogo lica jer svatko od nas ima "ono nešto" te da svako dijete ima pravo ostvari svoj puni potencijal u onom što ga raduje. Brand Looly Boo smo odabrali za sudjelovanje u kampanji jer nam se svidio njihov moderan dizajn i svijest o ekološkom

34

poslovanju. Otvoreno smo ih pitale za suradnju na koju su oni odmah oduševljeno pristali prepoznavši dobrobit takve inicija ve. Već su pripreme za jesensku kolekciju bile u zamahu, a mi smo ule li baš u pravo vrijeme! Ideje su se nizale jedna za drugom i zajedničkim angažmanom mi smo uspjeli ostvari sve što smo isplanirali, pa i više zahvaljujući prekrasnim partnerima dizajnerima Vanji i Marku Toliću. Na snimanju kolekcije djeca su se odlično snašla, kroz igru i pjesmu snimljen je neodoljivi editorijal na opće oduševljenje prisutnih. Djeca su nam pokazala kako zaista mogu sve ako im se pruži prilika da nam to pokažu.


Našu inicija vu prepoznale su i popra le mnoge strane i inozemne udruge, organizacije za Down sindrom, televizijske kuće, portali i novine. O snu su billboard plaka u Zagrebu i Rijeci pod sloganom “Prijatelji ne broje kromosome” s kojih nam se smiju naši prekrasni vr ćanci Laura i Kris jan.

35


Naknadno se javio još jedan domaći brand Mia Jakopinec koja je svoju limi ranu Božićnu kolekciju posve la baš Lauri i Kris janu te svojim angažmanom također pridonijela inkluziiji naše djece.

Snimanje božićne kolekcije prošlo je također u veselju i zabavi te su naša djeca ponovo pokazala kako se dobro snalaze i prilagođavaju u novim situacijama i da zaista imaju svoje mjesto kako u svijetu mode i oglašavanja tako i u drugi aspek ma društvenog života.

36


Kris jan Vuković (3) živi u Zagrebu i pohađa dječji vr ć Jabuka, Montesori skupina. Ove godine je izabran za ambasadora jedne neprofitne globalne organizacije iz Sjedinjenih američkih država "Nothing Down" i to kao jedno od 35 djece iz cijelog svijeta. Njegov zadatak je da uz pomoć svoje majke angažmanom na društvenim mrežama i drugim medijima senzibilizira javnost prema djeci sa DS-om diljem svijeta, a osobito u svojoj zemlji. Maleni maneken je iznimno je talen ran za glazbu i ples, brzo pam sve koreografije i ima dobar sluh i osjećaj za ritam. Vrlo je senzibilan i nježan. Obožava plivanje, ronjenje i druge ak vnos u vodi. Uključen je u program rane edukacije gdje ga se na zabavan način uz zanimljive materijale podučava i priprema za daljnje izazove koji ga čekaju. Njegov uzor je svakako

sestra Iris (6) s kojom provodi najljepše trenutke u igri i zabavi. Jako voli ići u vr ć i druži se s prijateljima, oni ga prihvaćaju i sudjeluju u ak vnos ma koje su vezane uz njegov rast i razvoj, pomažu mu pri hranjenju, oblačenju, svladavanju raznih prepreka, maze ga, igraju se s njim, uključuju ga u razne ak vnos . Znate djeca nemaju predrasude, oni gledaju srcem.

37


Laura Filipaj (3) živi u Matuljima, pohađa dječji vr ć Rožica i ak vno sudjeluje u društvenim krugovima, kampanjama kao i na društvenim mrežama sa svojim blogom tj. FB stranicom A day in Lauras life with down/Dan u Laurinom životu s downom s preko 2.500 vjernih obožavatelja. Istaknula se već u dva kalendara, reklamnoj kampanji za Udrugu Rijeka 21, imala dva nastupa na lokalnoj TV, na nekoliko američkih društvenih stranica za širenje inkluzije. Malena dama iz priče je vesela 3 godišnjakinja koja je usprkos zdravstvenim tegobama izrasla u prekrasnu zaigranu djevojčicu. Svakodnevno nam dokazuje koliki je borac i da se sve može uz neprestani rad i trud. Jako puno radimo s njom na

38

svladavanju teškoća i rezulta su vidljivi. Laura ima starijeg brata Lucasa koji ima 5 godina i s njim ima jednu posebnu vezu. Lucas je njen uzor i njen heroj, pa tako sve “spačke” koje radi je naučila kopirajući brata. Obožava plivanje i već je naučila roni , jaše, pleše,voli muziku, slikovnice i razne slagalice i omiljene umetaljke. Rado ide u vr ć gdje su tete i djeca oduševljeni s njom. Svaki dan nauči nove nestašluke od vr ćkih prijatelja


prihva je takvu kakva jest, s vrlinama i manama, a to je na kraju ono što nam svima treba, ljubav, međusobna podrška i ruka prijateljstva. Zaključujemo da su djeca sa Down sindromom samo djeca kao i druga djeca, te u suš ni žele sve ono što žele i drugi. Odgaja takvo dijete može bi poseban izazov zbog mogućih zdravstvenih i drugih teškoća ali je i velika radost cijele obitelji i zajednice. Uz strpljenje i podršku okoline mnogo se može pos ći u inkluziji i napretku djece sa DS.

što je neizmjerno veseli, a i nas roditelje jer je prihvaćena baš onako kako treba i bi , bez razlika. Sve se više djece sa Down sindromom uključuje u vr ćke programe i zbog toga smo posebno sretni. Djeca uživaju u društvu svojih prijatelja, uz drugu djecu oni uče i stječu nova iskustva . Ako djecu od malena učimo da prihvaćaju različitost kao bogatstvo koja nas oplemenjuje oni će izras u dobre empa čne osobe koje će moći uvijek prepozna potrebu osobe kraj sebe i

Kris jan i Laura hrabro i ustrajno vode bitke pro v predrasuda i stereo pa. Oni su tako malena djeca za tako VELIKE pobjede. Mame: Larisa Porčić Filipaj i Mar na Vuković Looly Boo modna kampanja: foto studio Click by Daniela Bokulić Jesenski editorijal: JoLoree foto studio Božićna kolekcija Mia Jakopinec: foto studio Bubamara, Zagreb

39


Izumiranjem igara gubimo dragocjeni dio naše kulturne baš ne i zato se na ovaj način pokušalo oživje nekad popularne igre, igre našeg dje njstva. Djeci su se stare igre jako svidjele i rado su ih odabirala za igru s prijateljima. Olimpijada, vruća čokolada

Imajući na umu da većina djece ne može zamisli dan bez računala, nadamo se da će se ove igre proširiva od vr ćkih dvorišta do obiteljskih domova i zauvijek osta u dječjim srcima.

ź

CILJ PROJEKTA

ź

Očuva i njegova stare i zaboravljene dječje igre i brojalice te skupne igre s pjevanjem svog zavičaja.

ź

ź ź

ź

DOBROBITI ZA DJECU ź

40

razvoj psihomotornih sposobnos u složenim vješ nama kroz igre,

ź

uživanje u različi m interakcijama i ak vnos ma, razvoj koopera vnos i suradništva u skupnom radu i igri, samoiniciranje i samoorganiziranje vlas h ak vnos , krea vnost, stvaralački potencijal djeteta, uspostavljanje, razvijanje i održavanje kvalitetnih odnosa djeteta s drugom djecom i odraslima, ak vno sudjelovanje, pregovaranje i konstruk vno rješavanje konfliktnih situacija, odgovorno ponašanje prema sebi i drugima.


OLIMPIJADA, VRUĆA ČOKOLADA Dvoje djece drži laš k rukama, razvučen i preklopljen tako da izgleda kao četverokut prekrižen iznutra. Izgovaraju:“O-LIMPI-JADA VRU-ĆA ČO-KO-LA-DA“ cijelo vrijeme mičući laš k i na posljednji slog laš k zapinju nogom po želji.Ostala djeca provlače se (jedan po jedan) kroz napravljeni oblik tako da ne dotaknu laš k ni jednim dijelom jela. Tko ne uspije ispada iz igre.

Lovice

LOVICE Brojalicom se odredi dijete koje lovi. Ostala djeca bježe i viču :“Ulovi me, ulovi me , kupit ću novine.“ Kada lovac nekoga dotakne kaže „loviš“, onda ulovljeni postane lovac.

ź ź ź ź ź ź

PAPAGALO, PAPAGALO KOLIKO JE URI? Na jednoj strani je dijete papagalo koji je leđima okrenut skupini djece. Djeca redom papagalu postavljaju pitanje: “Papagalo, papagalo koliko je uri?“ Papagalo odgovara:

3 mravlje (sasvim mali koraci) 5 mišjih (mali koraci dužine noge) 1 konjski (dugi korak) jedan motorin (trk) bila kava (čučanj) pala baba u bunar (vraćanje na startnu liniju)

Djeca se kreću na zadani način. Pobjednik je onaj koji prvi s gne do papagala i postaje papagalo.

Papagalo, papagalo, koliko je uri

41


PRESKAKANJE KONOPA Djeca preskaču konop jedan po jedan i broje. Pobjeđuje onaj tko preskoči više bez greške.U drugoj varijan dvoje djece vrte konop, a jedno preskače također uz brojanje preskoka.

GLUHI TELEFON Tovar gre

TOVAR GRE!

Djeca sjede u redu. Prvi šapne onome do sebe neku riječ ili rečenicu. Ona se šapće do kraja reda, a zadnje dijete izgovara je glasno.Najčešće se događa da se krivo čuje, te ono što zadnji izgovori bude jako smiješno.

Jedno dijete stoji okrenuto leđima skupini druge djece, među kojima se odredi dijete koje pokazuje i govori: “Tovar gre“ kažiprstom pokazujući djecu po svom izboru, uključujući i onoga okrenutoga dok govori „neka gre“. Na naredbu „neka stane“ ili „ raspr ga tu“ upita ga se: “Koju mu osudu daješ?“ Potom on prema trenutnoj inspiraciji zadaje zadatak za onoga koji je pokazan (ne znajući o kome se radi) npr. neka otrči dva kruga oko…, neka napravi nekoliko sklekova, neka pjeva, neka se valja… Igra sadrži puno smiješnih elemenata. Nakon izvršenog zadatka uloge se mijenjaju. Onaj koji je izvršavao zadatak postaje onaj koji zadaje.

42

Preskakanje konopa

Gluhi telefon


KUKALO Jedno dijete žmiri na mjestu koje se zove “pik“ i broji onoliko koliko se unaprijed dogovori. Za m povikne: “Tko se nije skrio, magarac je bio, za magarca brojim… ja idem“. Za to vrijeme ostala djeca se sakriju. Sakriveni pokušavaju doći po pika prije onoga koji je žmirio, ako uspiju dotaknu PIK i viknu: “Moj spas za mene.“ Onaj koji se spasio ne mora žmiri idući put. Ukoliko onaj koji je žmirio dotrči do pika prije sakrivenog, dirne pik i vikne: “Moj spas za… (ime djeteta)“ sljedeći žmiri onaj kojeg je zadnjeg spasio onaj koji je žmirio.

Kukalo

NEKA GAĐA, NEKA GAĐA… Igra se u dvije varijante. Sva djeca okupe se oko lopte (u krugu ) i drže ruku ispruženu nad loptom. Jedno dijete (po dogovoru) izgovara „Neka gađa, neka gađa… (izgovara ime)“. Prozvano dijete uzima loptu i pokušava pogodi ostale koji bježe. Pogođeni ispada iz igre.

Neka gađa, neka gađa...

U drugoj varijan postoji dijete zapovjednik,koji stoji sa strane kojem druga djeca šapnu svoja izmišljena imena. On izgovara: “Neka gađa, neka gađa… (izmišljeno ime)“. Ako prozvani igrač nekog pogodi postaje zapovjednik, a ako promaši ispada iz igre.

BABA – ŠKOLICA

Baba - školica

Na podu se kredom nacrtaju kvadratna polja označena brojevima 1-7, na način da su prvo i drugo

43


tko prvi bez greške odskače sva polja.

STIPANE BANE OTVORI NAM VRATA

S pane bane otvori nam vrata

okomito jedno na drugo, treće i četvrto vodoravno jedno do drugog, peto okomito i šesto i sedmo vodoravno. Zadatak je baci kamenčić u prvo polje, tako da ne dira rubne crte, onda skakuta na jednu i dvije noge po svim poljima i nazad u povratku uzima se kamenčić. Za m se kamenčić baca u drugo polje i skače se po istom principu. Jedan igrač igra sve dok ne pogriješi, a onda igra sljedeći. Pobjeđuje onaj

Laš ka

44

Dvoje djece spojenih dlanova i uzdignu h ruku tvore „vrata“ uz prethodni dogovor što će tko bi (npr. neko zanimanje, lik iz bajke, stvar ili objekt…). Skupina djece uhvaćena u vlakić prolazi ispod njihovih ruku pjevajući: “S pane bane,otvori nam vrata Vrata su vam otvorena i još pometena S pane bane vojska ide S pane bane neka je!“ Za m se vrata zatvaraju i dijete koje ostane unutra prema svojoj želji bira na koju stranu će ići i tako se formiraju dvije kolone djece. Pjevanje traje dok zadnje dijete ne bude “uhvaćeno“. Igra završava tako da dvije kolone odmjeravaju svoje snage vučući jedni druge.Pobjeđuje ekipa koja ostane na nogama.


Jedan, dva, tri crna kraljica si !

LAŠTIKA

to vrijeme ostala djeca moraju joj se približi što više.

Dvoje djece drže laš k oko nogu na gležnjevima sa blago raširenim nogama dok treće dijete skače naizmjenično preskakajući iz desne na lijevu nogu i pjeva: “Ema- esa-sa, esa-sa-pi-pi-ja, pi-pi, du-ga ča-ra-pa“.

Nakon što izgovori crna kraljica se okreće i koga spazi u pokretu vraća ga na početak. Prvi igrač koji dotakne crnu kraljicu pobjeđuje i postaje crna kraljica.

Ako se odskače bez greške laš k se diže na više pozicije, koljena, stražnjica, struk, ispod ruke, vrat, prs . Kada se pogriješi igra sljedeći igrač.

JEDAN, DVA, TRI CRNA KRALJICA SI TI!

Dječji vr ć Korčula područna jedinica Račišće

S jedne strane stoji jedno dijete crna kraljica, okrenuta (naslonjena) na zid ili stablo, a s druge strane stoje djeca poredana jedan do drugoga. Crna kraljica izgovara: “Crna kraljica 1,2,3“, a za Daniela Farčić odgojiteljica

Snježana Nena Turković odgojiteljica

Tanja Krešić pedagoginja

45


Zašto poučava matema ku? Matema ka nam služi u svakodnevnom životu, znanos , trgovini i industriji. Ona je moćno, sažeto i nedvosmisleno sredstvo komunikacije, objašnjavanja te procjene. Najveća moć matema ke je u znakovima koji imaju vlas tu „grama ku“ i „sintaksu“. Pomoću njih matema ka razvija logičko mišljenje i estetski je ugodna. Matema ka pridonosi razumijevanju društvene sredine i prirode od najranije dobi. Predškolsko dijete upoznaje postupno matema čki svijet.

Djetetove ak vnos usmjerene su na promatranje i upoznavanje percep vnih svojstava h predmeta kao što su oblik, veličina i boja. Dijete će spozna lopta je velika, lopta je mala. Misaone radnje često su međusobno funkcionalno povezane. Tako na primjer imenovanje pretpostavlja analiziranje i izdvajanje. Da bi dijete imenovalo predmete na stolu koji se nalaze mora prethodno analizira situaciju, izdvoji jedan predmet i imenova ga. Predškolsko dijete može uspješno izvodi klasificiranje na temelju

48

nekih vanjskih obilježja (boja, oblik, veličine). Dijete najprije izvodi klasifikaciju na temelju jednog, a kasnije na temelju dva obilježja. Osnove geometrijskih pojmova počinju otkriva već u drugoj godini, kad nauče što je veliko, malo kratko i dugo, široko i usko. U četvrtoj bi trebali razlikova pojedine likove, tj. krug, crtu ili križ. Pomoću materijala djeca samostalno mogu radi i stjeca iskustvo. Cilj korištenja materijala je da ga djeca sami koriste i uče na svojim greškama. Kako bi došlo do konačnog rješenja dijete mora napravi vježbu tako da


bude u potpunos ispravna. Materijal je dio pripremljene okoline što znači da ima svoje određeno mjesto u prostoru, odnosno na otvorenim ormarima. On je vidljiv i dostupan djeci, čist i uredan. S m materijalom djeca mogu spozna odnose i veze koje vladaju u svijetu, a s konkretnim radom i sam svijet. Matema čki montessori materijal odgovara senzomotoričkim potrebama djeteta. Rad s ovim materijalom pomaže djetetu da lakše svladava pojam broja, geometriju, računske operacije…

Razvoj dječjeg mišljenja ovisi i o odgojitelju, tj. o njegovom stručnom znanju, raznovrsnos metodičkih postupaka, primjeni odgovarajućih sredstava, oblika rada i metoda. Odgajatelj može pridonije razvijanju dječjeg mišljenja svojim svakodnevnim funkcionalno-fleksibilnim pristupom. Različitost rada i bogatstvo materijala je preduvjet za krea vnost, a krea vnost u djetetu po če inova vnost. Najvažnije je od vr ćke dobi u djetetu po ca krea vnost jer sve oko nas je matema ka.

S konkretnim materijalima mlađa djeca mogu riješi zadatke koji izgledaju na prvi pogled vrlo teški. Usvajanje osnovnih matema čkih pojmova utječe na razvoj svih psihičkih funkcija (percepcija, obogaćivanje predodžba, pamćenje, mašta, pažnja, govorne sposobnos ), a najviše na proces mišljenja (analizu, sintezu, zaključivanje).

Dječji vr ć Cekin, Slavonski Brod

Sanja Pavić, mag. paed.

49


AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE U radu je prikazano istraživanje na temu „Tjeloglazba“, provedeno s djecom u dobi od 4.5 do 6.5 godina. Istraživanje je provedeno u engleskoj skupini „Li le star“ u dječjem vr ću „Vrapče“. Cilj je upoznavanje i po canje djece na istraživanje zvukova koje mogu proizves svojim jelom.

Ključne riječi: sviranje vlas m jelom – body percussion, glazba, pokret Tijelo, odnosno pokret, je bitna komponenta djetetove osobnos . Sve ak vnos koje dijete usmjerava prema svijetu polaze od jela kao oslonca i izvorišta energije kojom se pokret obavlja. Glazba može sinkre čki nastaja iz samih pokreta, što je najoči je u tjeloglazbi. Tjelogazba je naziv za služenje jelom kao glazbalom kojim proizvodimo različite zvukove pljeskanjem, pucketanjem prs ma, lupanjem rukama po različi m dijelovima jela, toptanjem nogama, zvukovima koje proizvodimo usnama i jezikom. Kako bi se shva o način na koji dijete uči glazbu, nužno je shva ulogu glazbenih sposobnos u takvom učenju. Glazbene sposobnos predstavljaju sveukupnost urođenih dispozicija, sazrijevanja, te neformalnih i formalnih

50

glazbenih iskustava. One označavaju dječji potencijal za učenje glazbe, a glazbeno pos gnuće je ono što je dijete naučilo u skladu sa svojim glazbenim sposobnos ma. Sva djeca posjeduju glazbene sposobnos , te kako se 68 % rađa sa prosječnim, a po 16 % s ispod ili iznad prosječnim glazbenim sposobnos ma. Osim urođenih glazbenih sposobnos , smatra se kako je značajan i utjecaj okoline na razvoj glazbenih sposobnos . Najoči ji problem u engleskoj skupini je da se glazbene ak vnos ostvaruju samo kroz igre s pjevanjem i usvajanje pjesmica uz audio i video materijale. Navedenim malobrojnim ak vnos ma cilj nije razvoj glazbenih ak vnos , već usvajanje engleskog vokabulara. Potrebno je uključi što više različi h oblika glazbenog stvaralaštva kako bi se omogućilo po canje razvoja dječjih glazbenih sposobnos .


PRIPREMNE AKTIVNOSTI „MY BODY“ „PENGUIN DANCE“ „SIMON SAYS“ „BODY NUMBERS GLAVNA AKTIVNOST „OUR BODY ORCHESTRA“ Pripremne ak vnos smo započeli igrom „My body“ tako što smo imenovali dijelove jela na hrvatskom i engleskom jeziku. Prvo su djeca dodirivala svoje dijelove jela, a onda prijateljeve, što je izazvalo puno smiješnih situacija. Za m smo razgovarali za što nam služe određeni dijelovi jela; ruke za umivanje, crtanje, oblikovanje plastelina, pljeskanje, a noge za hodanje, puzanje, provlačenje, lupanje. Na moje pitanje znaju li da imaju cijeli orkestar u svom jelu, svi su me začuđeno gledali. Neki su mi rekli da u jelu imamo srce. Kad sam im objasnila i potaknula da u šini poslušaju pljeskanje i lupanje nogama , bili su i dalje začuđeni. Noge su jedan instrument, ruke drugi, prs ći treći, jezik četvr …i tako dok smo istraživali i pokušavali u općem žamoru ču svoj instrument, polako su shvaćali da sviramo. Ak vnost je na kraju završila velikom količinom buke, ali mislim da smo krenuli u dobrom smjeru. „Penguin dance“ je vesela pjesmica u kojoj se u svakoj novoj ki ci treba plesa s još jednim novim dijelom jela. Prvo smo plesali samo s desnom rukom, pa desnom i lijevom rukom, pa desnom i lijevom rukom i desnom nogom… Pjesmicu smo malo nadogradili tako što smo m dijelovima jela pokušavali i proizvodi zvukove.

„Symon says“ je igra na ispadanje gdje djeca trebaju dobro sluša što odgajatelj kaže. Ukoliko naprave radnju ili pokažu dio jela, a odgajatelj nije rekao „Symon says“, ispadaju iz igre. „Body numbers“ je igra koju sam započela izazovom: “Ovo je jako teško i komplicirano!“ Ja sam brojila do če ri (jedan broj predstavlja jedan pokret: 1- pucketanje prs ma, 2- lupanje dlanom o dlan, 3- lupanje o prsa desnom rukom, 4- lupanje o prsa lijevom rukom), većina djece je to s lakoćom ponovila. A onda sam pokazivala brojeve od 5 do 10: lupanje po nogama naprijed – desnom pa lijevom rukom, pa sa strane desnom pa lijevom rukom i lupanje stopalima desno pa lijevo. Ovo je već bilo teže. Morali su zapam 10 različi h pokreta i još ih izvodi istovremeno. Nakon nekoliko pokušaja, bili su sve usklađeniji i sve ponosniji na sebe. Na kraju sam morala prizna da su bili jako dobri i da sam iznenađena kako su savladali izazov. Luka je jedino dijete koje je odustalo. Objasnila sam im da je izazov bio zato da u šini zaista čujemo kako prekrasno možemo svira na vlas tom jelu. Za sljedeći dan sam im pripremila iznenađenje. Za glavnu ak vnost sam im donijela mali crni frak i lep r mašnu.

51


Pitala sam djecu bi li željeli ima orkestar u kojemu će svira na svom jelu? Sva djeca su pristala osim Luke koji se nije izjašnjavao. Podijelila sam djecu u če ri skupine. Skupina CLAP-pljeskanje rukama Skupina SNAP-pucketanje prs ćima Skupina PAT-lupanje po koljenima Skupina STOMP-lupanje nogama Luka je izrazio želju da on svira nogama. Ja sam se pretvorila u dirigenta i koju sam skupinu pogledala, oni bi „svirali“ svoj instrument. I onda sam pokazala frak. Svi su željeli bi dirigen . Dogovorili smo se da će dirigent bi onaj tko će se najviše trudi . Drugi dan kad sam došla u skupinu, Petar je došao reći da je on sve i doma vježbao i da bi on trebao bi dirigent. Djeca su uz vrlo malo negodovanja prihva la svog novog dirigenta, koji se potpuno uživio u ulogu. Dirigent je dirigirao, a orkestar je „svirao“ na svojim instrumen ma. Smatram da je provedeno istraživanje bilo uspješno, suprotno mojim očekivanjima. S obzirom da do nedavno nisam ni čula za termin „ Body percussion“, tj. da nisam imala teoretskih saznanja o temi koju sam odlučila istraživa , na početku sam bila vrlo

52

skep čna. Manji problem se javio kada djeca od silne želje da svi sudjeluju, naprave veliku buku, a poneki to iskoriste za guranje i naguravanje, pa mislim da o tom segmentu ak vnos treba bolje promisli . Iznenadilo me što su djeca bila zainteresirana za sviranje po vlas tom jelu. Ove ak vnos su nas potaknule da pokušamo „odsvira “ Turski marš, a „clapping games“ su nam postale omiljene male ak vnos . Najdraža igra rukama je „Double, Double“, koju su naučila sva djeca. Ak vnos sviranja po svom jelu su bile uspješne, jer su sva djeca pokazala veliki interes i uživala u stvaranju zvukova. Smatram kako je cilj istraživanja, potaknu dječje glazbeno stvaralaštvo sviranjem po vlas tom jelu, ostvaren u potpunos . Iako nemamo bogat glazbeni ku ć, glazbu možemo stvara tjeloglazbom kad poželimo. Tjeloglazba je prak čna, je ina, zabavna i može se provodi u svim odgojnim skupinama, a jedina stvar koja je potrebna je entuzijazam odgajatelja. Isto tako tjeloglazba može bi zanimljiva i roditeljima, jer se može provodi u stanu, na livadi, na plaži, lje , zimi…

Jadranka Bratković Aračić, mag. praesc. educ. odgojitelj mentor


Lutke s pregačom i maramom od tkanine

Odgoj djece rane i predškolske dobi temelji se na najvišim ljudskim vrijednos ma, na baš ni zemlje u kojoj je dijete rođeno, njezinim ljudskim i materijalnim vrijednos ma. Za zdrav psihološki razvoj djeteta važan je iden tet. Istarska je županija pokrenula 2014. projekt ugrađivanja zavičajne nastave u kurikulume dječjih vr ća, osnovnih i srednjih škola. Cilj je ins tucionalizacija i očuvanje istarskog zavičajnog iden teta te uvođenja elemenata zavičajnos u predškolske ustanove, osnovne i srednje škole na području naše Županije. Žminjski i Buzetski vr ći prepoznali su vrijednost projekta i uključili se od samog početka. Vr ć „Rapčići“ dobio je 2011. suglasnost MZOS na program „Očuvanja

zavičajnos “ i postao prepoznatljiv unoseći u odgojno obrazovnu praksu iz generacije u generaciju zavičajne mo ve. Oba su Vr ća izdala nekoliko naslova slikovnica na žminjskoj i buzetskoj čakavš ni. Tijekom pedagoške 2016./2017. godine žminjski i buzetski predškolci istraživali su zavičajni govor i običaje svoga kraja, Žminja – Bezačije i Buzeta – Bazgonije. Djeca su, u po cajnom i krea vnom okruženju koje osmišljavaju i pripremaju odgojiteljice, upoznala specifičnos svoga kraja, običaja i tradicije, baš ne, a posebno zavičajnog govora Žminja i Buzeta. Govori Žminja i Buzeta su stari i specifični govori. Poželjeli smo našu djecu upozna i upozori na te jezične posebnos , privoli ih da istražuju i da ta jezično krea vna igra bude izvor rados , ponosa i svijes o iden tetu. Povezali smo tako buzetsku čakavsko-kajkavsku riječ i meku žminjsku besedu. Djeca su uspoređivala izraze za iste predmete vezane uz obitelj, odjeću, obuću, godišnja doba, dane u tjednu, hranu, živo nje, vrijeme, stare zanate i običaje na

53


U muzeju starih alata u Buzetu snimala je TV Istra i intervjuirala djecu koja su pričala na svom dijalektu.

oba dijalekta, odnosno kako se određena riječ govori i naglašava u Buzetu, a kako u Žminju. U tom procesu stvaranja i izražavanja nastajali su s hovi koje su osmislila djeca zajedno s odgojiteljicama. Ostvareni su posje muzejima, domaćinstvima, raznim proizvođačima autohtonih proizvoda, zanatlijama, različita kulturnim događanja poput interpretacije priče „Štuorjice od polnoći“ dramskog pedagoga iz INK Pula. Posje li smo Zavičajni muzej u Buzetu, potakli djecu na međugeneracijska druženja i prak čne ak vnos djece, roditelja djedova i baka. Družeći se u jednom ili drugom vr ću djeca su iskustveno spoznavala izradu „skleda“ (drvenih posuda) i pribora za jelo od drveta, te pripremanje i pečenje kruha pod „čerepnjon“ (pekom) na „ugnjišću“( na ognjištu). Prenošenje znanja, običaja, baš ne i izvornog jezika od starijih na mlađe je

54

siguran i nepresušan izvor učenja i njegovanja zavičajnih vrijednos kroz generacije. Vrijednost ovog projekta ne ogleda se samo u očuvanju tradicije, već i u


suradničkom odnosu i učenju djece s različi h prostornih i govornih područja, njihovih roditelja, djedova i baka. Različitos dvaju područja i dvaju vr ća predstavljale su izvor bogatstva za osmišljavanje i realizaciju ak vnos kojima se kod djece potaknulo njegovanje idioma i ljubavi prema zavičaju. Na završnim svečanos ma djeca su pokazala dio onoga što su naučila sudjelovanjem u raznim ak vnos ma projekta. Jedan od zadataka projekta je izdavanje slikovnog rječnika „Bazgonija i Bezačija – kaj i ča“ koji je u pripremi. Projekt zavičajnos „Bazgonije i Bezačija“ predstavljen je na godišnjem stručnom skupu „Istra u očima djece – dijete u prošlos “ koji se održao u Rovinju početkom svibnja 2017. godine i posebno je pohvaljen zbog suradnje dviju

odgojno obrazovnih ustanova što nije čest primjer odgojne prakse. U projektu su sudjelovala djeca odgojne skupine „Klasići“ iz DV „Rapčići“ Žminj s odgojiteljicama Jadrankom Paulinić Bakša i Martom Šošić te djeca odgojne skupine „Šćinke“ iz DV „Grdelin“ Buzet s odgojiteljicama Alidom Lukić i Dalidom Marušić. Autorice teksta: Nevia Jedrejčić – ravnateljica DV „Rapčići“ Žminj Silvana Pavle ć – ravnateljica DV „Grdelin“ Buzet Irena Mikac, mag. pedagogije DV „Grdelin“ Buzet Izvor: Jakov Mikac „Istarska škrinjica“ Inge Seme Stojnović i Tijana Vidović „Djeca čuvari djedovine“

MJESECI U GODINI NA ŽMINJSKOJ I BUZETSKOJ ČAKAVŠTINI SIJEČANJ - ANTUONŠĆAK - ĐENAJ VELJAČA - SIJEČANJ - FEBRAJ

55


Svako jutro u DV Šegrt Hlapić izgleda otprilike isto, kao vjerojatno u svim dječjim vr ćima na svijetu. Roditelji žurno ulaze na parking vr ća, parkiraju automobile, nose pospanu djecu na rukama, ili ubrzanim korakom jure prema zgradi vr ća držeći mališana za ruku… Na vra ma odgojne skupine opraštaju se mali i veliki ljudi, svatko na svoj način, započevši novi radni dan, svatko u svom okruženju. Roditelji jureći do svog radnog mjesta, zaokupljeni novim mislima svakodnevice, ni ne slute u kakvu čaroliju se upuštaju njihova djeca…

56

Zatvarajući vrata za sobom, s osmijehom na licu, a nekada i sa suzom u oku, što je normalno i prirodno, dijete ulazi u svijet prijateljstva, igre, mašte, istraživanja, stvaranja, učenja. Mogućnos rasta i razvoja u takvom okruženju su nepresušni, samo je potrebno zna prepozna djetetove potrebe, osluškiva djetetove ideje i misli, pušta ga da se razvija i uči u svom punom potencijalu.

Odgojitelji i stručni suradnici počinju promišlja i smišlja nove po caje, počinju prihvaća nečije ideje koje se u početku čine čak i nemogućima za izves .

A čaroliju življenja u obitelji zvanoj Vr ć žive i djeca i odrasli. Kako djeca uživaju u otkrivanju, spoznavanju, upoznavanju sebe i

Uobičajenu odgojno obrazovnu praksu želimo učini novijom i neobičnijom za naše male polaznike. Oluja ideja je uvijek

drugih, druženju, tako i mi odrasli uživamo u otkrivanju novih načina učenja putem igre i uvijek iznova tražimo nove situacije, nove ak vnos kojim ćemo vr ćku čaroliju učini posebnijom.


preuređenju dijela prostora Vr ća u Vr ćku knjižnicu, u kojoj će roditelji moći provodi vrijeme sa svojim djetetom čitajući mu, a ujedno će moći i posudi knjigu doma. Osim po canja ljubavi prema čitanju i knjigama, ovim projektom razvijamo i pozi van odnos prema knjigama, kao i stjecanje navike odlaska u knjižnicu i posuđivanja š va za čitanje. Pa tako u osmišljavanju i uređenju prostora Vr ćke knjižnice sudjeluje manji m (odgojiteljica, švelja i domari).

dobrodošla, pa kada pus mo ideje na površinu, uz konstruk vno planiranje, odjednom mašta postaje stvarnost. Tako počinje mski rad u predškolskoj ustanovi, a kada rezul ra posebnim i drugačijim ostvarenjima, to je zasluga krea vnog ma ljudi.

U nadopunjavanju broja naslova u knjižnici sudjeluju roditelji donirajući slikovnice, pa tako naša knjižnica već broji blizu 350 naslova iz dječje književnos i pedagoškopsihološke literature za roditelje. Knjižnica postaje rado posječeno mjesto u prostoru Vr ća, mjesto gdje roditelj može kvalitetno provodi vrijeme sa svojim djetetom. U našem Vr ću jako volimo mašta i priča priče, pa je Tim odgojitelja u područnom

Krea van m može otkriva nove ideje, ili može poveziva nekoliko pozna h ideja koje će stvori nešto novo. Moguće je i unaprijedi neke postojeće i poznate ideje, učinivši ih boljima nego prije. Krea vnost ma ljudi se očituje i u postojećoj viziji nekog djelovanja, koja može bi bez čvrs h temelja, ali vođena intuicijom. U zadnjih nekoliko godina u DV Šegrt Hlapić se desilo nekoliko inven vnih momenata koje su i djelatnici, kao i djeca i roditelji prepoznali kao vrijedan trud svih dionika odgojno obrazovnog procesa. Osluškujući potrebe djece i roditelja, rodila se ideja o

objektu osmislio i uredio „Maštaonicu“. U njoj osim zabavnih op čkih iluzionis čkih didak čkih i mul medijskih sadržaja postoji i

57


veeelika kraljevska stolica, osmišljena i uređena posebno za pripovjedača priča. U neposrednoj blizini je uređena i „Mini knjižnica“ u kojoj se posuđuje slikovnica za potrebe pričanja priče. Promišljajući i dalje o odgojno-obrazovnom radu Ustanove, procjenjujući postavljene i ostvarene zadaće i ciljeve u radu, javlja se i hrabra ideja da naš Vr ć bude sudionik u manifestaciji Noći muzeja. Sudjelovanje u ovoj manifestaciji je izuzetno oboga lo naš odgojno-obrazovni rad, oboga lo je nas kao osobe, a mski rad djelatnika je došao do vrhunca. Do izražaja dolazi važnost mskog djelovanja i povezanost u ostvarenju zajedničkog cilja. Izgradili smo bolju komunikaciju, zajedništvo

svih zaposlenika, povezali sve naše područne objekte u Tim ljudi koji djeluju za zajednički cilj. Posebno nam je važno što su u ostvarenju ove manifestacije sudjelovali i roditelji, kao i djeca, čime smo partnerstvo s roditeljima i obiteljima djece podigli na jednu veću razinu. Izuzetno smo ponosni ostvarenjem ovog projekta te mo virani pozi vnom povratnom reakcijom od strane roditelja, djece i lokalne zajednice, planiramo ponovno sudjelovanje na ovoj manifestaciji u siječnju 2019. Kako je projekt Noć muzeja urodio mnoštvom dječjih likovnih radova, kao i eksponata (zajednički radovi djece i odgojitelja) na temu sporta, kao i odličnom organizacijom, te posjetom, na Danima dječjih vr ća Grada Zagreba smo imali čast bi koordinatori Izložbe dječjih likovnih radova u Tunelu Grič, u suradnji s još 5 zagrebačkih Vr ća. U realizaciji tog velikog događaja i obogaćivanju hladnog tunelskog prostora, osim glavnih „aktera“ djece, sudjelovalo je desetak odgojitelja, ravnateljica, domari i

58


čarolijama odrastanja u našem Vr ću, a mi odrasli se i dalje trudimo izmami osmijeh, izazva sreću i zadovoljstvo na licima naših mališana. „Ne dopus te da ono što ne možete učini , smeta onome što možete učini .“ (John Wooden)

jedan roditelj. I opet je sama akcija bila prožeta kvalitetnim mskim djelovanjem. Prostor tunela je dobio neki neobičan i čaroban izgled, a prolazeći njime imali ste osjećaj da ste ušli u prekrasnu bajku. Mali polaznici našeg Vr ća su mogli tako ponovo zadovolji potrebu za samoostvarenjem, a roditelje smo ponovo učinili izuzetno ponosnima. I tako iz dana u dan, roditelji ostavljaju djecu u novim

Ravnateljica Branka Benčec mag. praesc. educ.

Dječji vr ć Šegrt Hlapić, Sesvete

Danijela Drožđan odgojitelj

Odgojitelj mentor Marina Govorčin mag. praesc. educ.

59


Jednog dana prije 5 godina djeca starije skupine zajedno sa svojim odgojiteljicama krenuli su u šetnju do obližnjeg parka. Činilo se da će to bi kao i svaka druga šetnja do tada, ali stvari su se odvijale drugačije.

Došavši do parka poigrali su se u lišću preskačući hrpice, bacajući suho lišće jedni na druge. Uglavnom, vesela atmosfera bila je neupitna. A onda su pronašli plod kestena i priča upravo tu počinje kada proradi dječja mašta. "Teta, teta, a da mi taj kesten posadimo u našem vr ću ?" A tete kao tete, pristadoše. "Zašto ne, izvrsna ideja." I

60

naravno, odmah su krenuli put vr ća. Čule su međusobni razgovor djece: "Najbolje da ga posadimo u neku posudicu. Moramo ga zalijeva , brinu se o njemu. Hoće li stvarno niknu ?Što ćemo kada naraste, srušit će nam vr ć hihi ..." I tako su oni posadili svoj kesten u posudicu, zalijevali ga, svakodnevno zavirujući ima li i traga da je tu posađeno


nešto. A onda jednog dana iz posudice je provirio vrh kestena. Sreći i ponosu nije bilo kraja. I dalje su nastavili brinu o svom kestenu. A onda im je odgojiteljica jednog dana rekla da je posuda premala za Kestenka i da ga trebaju presadi . Objasnila im je da je to nužno, ali da nije sigurna hoće li Kestenko nastavi ras u svom novom domu, u dvorištu vr ća. Ali što se mora, mora se. Striček domar iskopao je rupu i zajedno sa svom zemljom iz posude presadili su Kestenka. Napravio je i malu ogradicu oko Kestenka, da ga slučajno netko ne pogazi jer je on još uvijek bio beba. Zaključili su da bi bilo dobro odmah ga zali . Obilazili su Kestenka svaki dan i činio im se dobro u svom novom domu. Kao da je i porastao. Djeca su o šla u školu, a Kestenko je nastavio ras . Neki novi klinci nastavili su se brinu o Kestenku, ali ni oni koji su ga posadili nisu ga zaboravili. Obilazili su ga mjereći koliko je porastao. A onda, ove godine na Kestenku se pojavio cvje ć. Iz njega se pojavila čupava glavica, i to ne jedna, nego dvije. Kada se konačno otvorio shva li smo da su to braco i seka, dva kestena. Djeca su bila presretna i s poštovanjem su promatrali Kestenka. Naime, njihove odgojiteljice su im ispričale priču o Kestenku. Mi smo je ispričali vama, a napravit ćemo i slikovnicu " Kesten

Kestenko" kako se ova priča nikada ne bi zaboravila. I svatko tko je bude čitao vidjet će što trud, volja i dječja mašta mogu.

Dječji vr ć Bubamara, Glina

Odgojiteljice: Vesna Novak, Marija Jambrešić Štefica Maraković Ravnateljica: Andreja Kuzmić, prof.

61


Pojavom sve veće potrebe za uvođenjem asis vne tehnologije i potpomognute komunikacije u rad odgojno-obrazovnih ustanova te omogućavanjem jednakih mogućnos za svu djecu i učenike, dolazi i do potrebe za konferencijom kao što je ATAAC konferencija o naprednoj tehnologiji za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, namijenjenoj svim roditeljima djece s teškoćama te svim stručnjacima koji

62

rade s tom djecom i s osobama s invaliditetom. Asis vna tehnologija podrazumijeva svaki proizvod ili sustav koji se koris kako bi se poboljšale funkcionalne mogućnos djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, a potpomognuta komunikacija označava procese pomoću kojih djeca i odrasle osobe mogu unaprijedi svoje komunikacijske vješ ne. Cilj ATAAC konferencije jest upozna stručnjake i


roditelje djece s teškoćama, na pristupačan i svima razumljiv način, i s asis vnom tehnologijom i s potpomognutom komunikacijom. Konferencija se odvija jekom tri dana, a pomno birane teme predavanja i radionica bave se prikazom rada s djecom raznih razvojnih teškoća, a posebice problema kom ranog odgoja i obrazovanja djece s teškoćama. 2018. godine, cijeli prvi dan konferenciji bio je posvećen temi djece, škole i obrazovanja. Više od 35 predavača iz više od 10 zemalja svijeta, dijelilo je svoja znanja i iskustva u radu s djecom s teškoćama, a njihova predavanja slušalo je više od 1500 sudionika. Stručnjaci i roditelji djece s teškoćama doznaju novitete u razvoju i korištenju so vera za ranu edukaciju ili početno učenje čitanja i pisanja djece s teškoćama, primjere dobre prakse implementacije asis vne tehnologije i potpomognute komunikacije u predškolske i osnovnoškolske odgojnoobrazovne ustanove, a vodeći svjetski

predavači iz područja edukacijskerehabilitacije i radne terapije govore o procjeni, implementaciji i evaluaciji rada s naprednom tehnologijom s djecom s teškoćama. Ako niste sigurni gdje i kako poče s primjenom asis vne tehnologije i potpomognute komunikacije s djecom s motoričkim, kogni vnim, intelektualnim ili senzoričkim teškoćama, predavanja na ATAAC konferenciji koncipirana su tako da daju odgovore na ta pitanja. Također, konferenciju čini i veliki izložbeni prostor gdje se prezen raju različita komunikacijska pomagala, oprema za upravljanje pogledom, eduka vne igračke, različite sklopke, oprema za alterna vni pristup računalu, pomagala za terapijski rad, eduka vni so ver te uređaji za upravljanje okolinom. Većina h uređaja detaljnije je prikazana na popodnevnim radionicama unutar kojih svaki

63


sudionik dobije priliku prak čnog iskustva rada s uređajima, a najveću radost najmlađim posje teljima i njihovim roditeljima čini prostor ATAAC igraonice gdje se prikazuju prak čni primjeri korištenja asis vne tehnologije u igri s djecom s teškoćama predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta. 2019. godine ATAAC konferencija održat će se od 15. do 17. listopada u prostorima hotela Wes n u Zagrebu. Kao i svake godine, jedan od tri dana konferencije bit će besplatan za roditelje djece s teškoćama. I iduće godine, ATAAC konferencija u Zagreb će doves vrhunske svjetske stručnjake te korisnike asis vne tehnologije i potpomognute komunikacije koji žele

64

prenije svoje znanje i iskustvo te zajednički radi na ostvarenju jednakih mogućnos i boljeg svijeta za svih. Više detalja možete pronaći na: www.ataac.eu/hr


Tim koji je omogućio šesti broj... Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr

ć "Mladost", Vođinci ć "Moj Bambi", Valpovo ć "Montessori Dječja kuća", Split ć "MORE", Fažana ć "Morska vila", Nin ć "Naša radost", Pregrada ć "Neven", Rovinj ć "Nikole Zrinskog", Zagreb ć "Oblutak", Pula ć "Olga Ban", Pazin ć "Opuzen", Opuzen ć "Orebić", Orebić ć "Orkulice", Sali - Dugi otok ć "Osmjeh", Starigrad ć "Otok Pašman", Neviđane - Pašman ć "Pahuljica", Rab ć "Palčica", Rovišće ć "Panda", Varaždin ć "Pčelica", Vrgorac ć "Pčelice", Skrljevo ć "Ježić" Črešnjevo ć "Petar Pan", Drenovci ć "Petar Pan", Zadar ć "Petar Pan", Zagreb ć "Petrinjčica", Petrinja ć "Pinokio", Bjelovar ć "Pinokio", Zadra ć "Pipi duga čarapa", Zagreb ć "Poletarac", Zagreb ć "Potočić", Rakov Potok ć "Potočić Pisarovina", Pisarovina ć "Potočnica", Mala Subo ca ć "Potočnica", Našice ć "Pušlek", Marija Bistrica ć "Radosno dje njstvo", Ivankovo ć "Radost", Darda ć "Radost", Split ć "Rapčići", Žminj ć "RIBICA", Podbablje - Grubine ć "Ribica", Sv. Mar n na Muri ć "Roda", Ivanić Grad ć "Rožica", Veliko Trgovišće ć "Runović", Runović ć "Ružica", Goričan ć "Sabunić", Privlaka ć "Sardelice", Stari Grad ć "Selca", Selca ć "Siget", Zagreb ć "Sisak novi", Sisak ć "Slapić", Korenica ć "Slatki Potok", Veliki Grđevac ć "Slatki svijet", Pula ć "Smjehuljica", Ludbreg ć "Smokvica", Split ć "Snjeguljica", Osijek ć "Sopot", Zagreb ć "Srdelica", Kali ć "Sreća", Marčana ć "Stankovci", Stankovci ć "Ston", Ston ć "Sunce", Dvor ć "Sunce", Đulovac ć "Sunce", Zadar ć "Sunce" , Brodarica ć "Suncokret", Novigrad ć "Sunčev sjaj - Nazaret", Đakovo

Dječji vr ć "Su van", Su van Dječji vr ć "Sv. Pavla Apostola", Split Dječji vr ć "Sveta Uršula", Varaždin Dječji vr ć "Svetog Franje", Zagreb Dječji vr ć "Šarena lop ca", Zagreb Dječji vr ć "ŠARENI SVIJET", Požega Dječji vr ć "Šegrt Hlapić", Sesvete Dječji vr ć "Škrinjica", Vidovec Dječji vr ć "Šlapica", Oroslavlje Dječji vr ć "Tičići", Novigrad Dječji vr ć "Tići", Vrsar Dječji vr ć "Tikvica", Strahoninec Dječji vr ć "Tra nčica", Brinje Dječji vr ć "Tra nčica", Desinić Dječji vr ć "Tra nčica", Varaždinske Toplice Dječji vr ć "Tra nčica", Koprivnica Dječji vr ć "Tra nčica", Grubišno Polje Dječji vr ć "Tra nčica", Pleternica Dječji vr ć "Tra nčica", Barban Dječji vr ć "Travica", Senj Dječji vr ć "Travno", Zagreb Dječji vr ć "Trešnjevka", Zagreb Dječji vr ć "Tulipan", Polača Dječji vr ć "Uzdanica", Zlatar Dječji vr ć "Vanđela Božitković", Hvar Dječji vr ć "Velika", Velika Dječji vr ć "Vis", Vis Dječji vr ć "Vjeverica", Zagreb Dječji vr ć "Vladimir Nazor", Kastav Dječji vr ć "Vojnić", Vojnić Dječji vr ć "Vrbik", Zagreb Dječji vr ć "Vrbovec", Vrbovec Dječji vr ć "Vrška vila", Vrsi Dječji vr ć "Vrtuljak", Nuštar Dječji vr ć "Vrtuljak-Girotondo talijanski dječji vr ć", Umag Dječji vr ć "Vukovar II", Vukovar Dječji vr ć "Zečić", Varaždin Dječji vr ć "Zeko", Sla na Dječji vr ć "Zeko", Kneževi Vinogradi Dječji vr ć "Zipka", Macinec Dječji vr ć "Zipkica", Zabok Dječji vr ć "Zlatan", Rijeka Dječji vr ć "Zlatna ribica", Kostrena Dječji vr ć "Zlatni dani", Zlatar Bistrica Dječji vr ć "Zraka Sunca", Križevci Dječji vr ć "ZRNO", Virje Dječji vr ć "Zrno", Zagreb Dječji vr ć "Zvirek", Stubičke Toplice Dječji vr ć "Zvjezdica mira", Rijeka Dječji vr ć "Zvjezdice", Zemunik Donji Dječji vr ć "ZVONČICA", Pula Dječji vr ć "Zvončić", Zagreb Dječji vr ć "Zvončić", Našice Dječji vr ć "Zvončić, Ozalj Dječji vr ć "Zvončić", Poličnik Dječji vr ć "Zvončić", Vrlika Dječji vr ć "Zvončić", Nedelišće Dječji vr ć "ZVONO", Zaprešić Dječji vr ć "Zvrk", Đakovo Dječji vr ć "Žabac", Zagreb Dječji vr ć "Žabica", Otok Dječji vr ć "Župa dubrovačka", Srebreno Dječji vr ć "Žuto pače", Zadar PU "Vedri dani", Stari Mirkovci


Atopijski derma s česta je kožna bolest u dje njstvu koju možemo prepozna po suhoj i crvenoj koži koja svrbi. Neprenosiva i kronična bolest koja se javlja unutar prvih 5 godina može se pojavi na licu i jelu. Atopijski derma s ima dvije faze: neak vnu i ak vnu, pozna ju kao faza izbijanja simptoma jer je tada koža najviše sklona iritaciji. Iako jedinstveni lijeka za atopijski derma s nije poznat, učinkovita njega odgovarajućim proizvodima dokazano olakšava simptome i održava kožu mirnom duže vrijeme.

SIMPTOMI ATOPIJSKOG DERMATITISA Atopijski derma s može se pojavi već nakon prvog mjeseca života i to najčešće na licu, pogotovo obrazima, vlasištu (poznato kao tjemenica), koljenima i laktovima. Može ga se prepozna po suhom osipu s mrljama koje se ljušte i svrbe. Kod starije djece atopijski derma s najčešće se javlja između

66

2. godine i puberteta i to na pregibima laktova ili koljena, vratu, ručnim i nožnim zglobovima te pregibima na stražnjici i nogama. Koža je kvrgava, zadebljana, hrapava i javlja se osip s ljuskavim mrljama i svrbežom. PRAVILNA NJEGA ATOPIČNE KOŽE Pravilna njega kože i korištenje proizvoda koji su posebno formulirani za atopičnu kožu pomoći će ublaži simptome atopijskog derma sa i pruži dječjoj koži najbolju priliku da bude smirena duže vrijeme. Eucerin AtopiControl je dermokozme čka njega za suhu i atopičnu kožu sklonu iritacijama u fazi bez simptoma te akutnoj fazi. Losioni i kreme za osnovnu njegu s kombinacijom omega-6 masnih kiselina i licochalcona A klinički i dermatološki dokazano smanjuju suhoću, perutanje, zategnutost kože i ublažavaju svrbež. Eucerin AtopiControl njega bez mirisa, boja i parabena pogodna je za djecu i dojenčad stariju od 3 mjeseca.


Eucerin® pH5 njega JAČA OTPORNOST dječje kože Iako ne postoji pravi lijek za osjetljivu kožu, razumijevanjem simptoma može se kontrolira i umanji uzroke i podražaja pojave osjetljive kože. U velikom broju slučajeva učinkovita rješenja nalaze se u prevenciji, a ne u liječenju. Koža je dinamičan organ, a sastoji se od epiderme, derme i subcu sa, od kojih je svaki sastavljen od nekoliko podslojeva. Epiderma je pokrivena hidrolipidnim slojem koji pomaže zadrža našu kožu podatnom i djeluje kao dodatna barijera pro v bakterija i gljivica. Derma je debeli, elas čni, čvrs srednji sloj i igra ključnu ulogu u zaš jela od vanjskih utjecaja i iritacije, a subcu s (ili potkoža, donji sloj kože) je unutarnji sloj naše kože koji pohranjuje energiju, š i izolira jelo. Enzimi kože ak viraju vlas te procese prirodne obrane a kod osjetljive kože, ak vnost enzima često je inhibirana, što dovodi do poremećaja u barijernoj funkciji kože i čini kožu osjetljivom. Samozaš tni

mehanizmi dječje kože nisu razvijeni pa bebe i djeca trebaju posebnu njegu kako bi njihova koža ostala zdrava. Eucerin pH5 linija sadržava kombinaciju moćnih ak vnih sastojaka koji ak viraju prirodnu obranu dječje kože. Prirodni sastojci po ču ak vnost enzima i njihovu sposobnost obrane jela. Dekspantenol, derivat vitamina B, po če i jača prirodnu zaš tnu funkciju kože, ubrzava proces zacjeljivanja i obnavljanja kože. Glicerin pomaže u hidrataciji kože, a pH 5 citratni pufer vraća prirodnu pH razinu kože. Vraćanjem ak vnos kožnih enzima, ponovno se uspostavlja i zdrava ravnoteža. Nadražujuće tvari poput sapuna mogu pogorša stanje kože kroz svoj alkalizirajući učinak, i učini ju osjetljivom na upale, ali i na infekciju izazvanu bakterijama, virusima i gljivicama. Osjetljiva koža zah jeva pomnu i redovitu njegu. Eucerin® pH5 losion za jelo i Eucerin® pH5 ulje za tuširanje klinički su dokazano sigurni i učinkovi prepara za pranje i njegu djece od 3. godine života.

67


Profile for Admin

Dijete&Roditelj, broj 6  

Časopis za roditelje

Dijete&Roditelj, broj 6  

Časopis za roditelje

Profile for admin74
Advertisement