Page 1


Tim koji je omogućio peti broj... Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr

ć "Bajka", Vinkovci ć "Bakar", Bakar ć "Balončica", Hum na Sutli ć "Bambi", Vrbovsko ć "Bambi", Sunja ć "Bambi", Škrljevo ć "Bambi", Smokvica ć "Belica", Belica ć "Bili Cvitak", Sinj ć "Biograd", Biograd na Moru ć "Blato", Blato ć "Bosiljak", Primošten ć "Bo nec", Zagreb ć "Brat Sunce", Šibenik ć "Bregunica", Novo Virje ć "Brela", Brela ć "Buba Biba", Dugo Selo ć "Bubamara", Glina ć "Bubamara", Turčin ć "Bubamara", Kalinovica ć "Bubamara", Benkovac ć "Buje", Buje ć "Cekin", Slavonski Brod ć "Cica maca", Zagreb ć "Ciciban", Otočac ć "Cipelići", Pula ć "Crvenkapica", Poreč ć "Cvit", Sve Filip i Jakov ć "Cvrčak", Čakovec ć "Cvrčak", Knin ć "Cvrčak i mrav", Tribanj ć "Čarobna kućica", Zagreb ć "Čarobni Pianino", Split ć "Čarobni svijet u Rešetarima", Rešetari ć "Čarolija", Žakanje ć "Čira-Čara", Varaždin ć "Čupko", Zagreb ć "Ćok", Tkon ć "Dabrić", Legrad ć "Dječja mašta", Čakovec ć "Drniš", Drniš ć "Dubrava", Dubrava ć "Dubrovnik", Dubrovnik ć "Duga", Umag ć "Dugi Rat", Dugi Rat ć "Dugin svijet", Pula ć "Dugo Selo", Dugo Selo ć "Đakovo", Đakovo ć "Fijolica", Novigrad Podravski ć "Fijolica", Novi Vinodolski ć "Fijolica", Prelog ć "F ček", Donji Kraljevec ć "Gardelin", Pakoštane ć "Girice", Cres ć "Grdelin", Pos ra ć "Grigor Vitez", Samobor ć "Grigor Vitez", Split ć "Grigora Viteza", Zagreb ć "Grobnički ći", Čavle ć "Gustav Krklec", Krapina ć "Harfa", Zagreb

Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr

ć "Histrići", Pula ć "Hlapić", Zadar ć "Hlojkica", Delnice ć "Hrvatski Leskovac", Hrvatski Leskovac ć "Hugo", Split ć "Iskrica", Lipovljani ć "Ivančica Oriovac", Oriovac ć "Ivančica", Ivanska ć "Izvor", Samobor ć "Izvor", Zagreb ć "Jaglac", Kumrovec ć "Jaglac", Đurđenovac ć "Jarun", Zagreb ć "Jelenko", Voćin ć "Jelsa", Jelsa ć "Ježić", Baška Voda ć "Jordanovac", Zagreb ć "Kalimero", Brtoniga ć "Kapljica", Poljanica Bistranska ć "Karlovac", Karlovac ć "Kaštela", Kaštel Stari ć "Klinčec", Donja Dubrava ć "Klokan", Zadar ć "Kockica", Lipik ć "Kolibri", Zagreb ć "Korčula", Korčula ć "Kosjenka", Vinkovci ć "Košu ca", Ferdinandovac ć "Kotoriba", Kotoriba ć "Križ", Križ ć "Kućica od licitra", Pula ć "Lastavica", Punat ć "Lastavica", Preko ć "Lastavica", Lastovo ć "Lepoglava", Lepoglava ć "Liliput-Trpinja", Bobota ć "Limač", Zagreb ć "Lojtrica" Velika Gorica ć "Lop ca", Imotski ć "Ludina", Velika Ludina ć "Luna", Rijeka ć "Maksimir", Zagreb ć "Mali Isus", Kaštel Kambelovac ć "Mali medvjed", Pićan ć "Mali Princ", Bol ć "Manulica", Kukljica ć "Marina", Marina ć "Maruškica", Škabrnja ć "Maslačak", Zaprešić ć "Maslačak", Krapinske Tolice ć "Maslačak", Đurđevac ć "Maslačak", Pakrac ć "Maslačak", Belišće ć "Maslačak", Pula ć "Maslačak", Mursko Središće ć "Ma je Gupca", Zagreb ć "Matulji", Matulji ć "Medo", Udbina ć "Medulin", Medulin ć "Medveščak", Zagreb ć "Milna", Milna


Drage moje mame i tate!

IMPRESSUM

Neki je dan moj sin učio pjesmu D. Cesarića - Slap, koja me je potakla na razmišljanje.

Urednica: Dinka Marić mob: 099 677 9033

"Teče i teče, teče jedan slap; Što u njemu znači moja mala kap?" Što u njemu znače Vaše kapi, kapi naše djece? PUNO! Vaše kapi odgajaju našu djecu. Uče ih najvećim ljudskim vrijednos ma. Uče ih da stvaraju i obogaćuju sebe i druge. Dječje kapi omogućuju da taj slap teče dalje dajući mu život. A što je s kapima društva? Da li smo svjesni da je društvo sazdano od svih naših kapi koje su dio tog slapa. Dragi moji molim Vas da nikada ne pomislite da ste nevažni, da one male stvari koje činite da su beznačajne. Imate osjećaj da Vas nitko ne sluša i ne vidi što radite? O, jako dobro Vas vaša okolina vidi, čuje, ocjenjuje i procjenjuje. Ne dopus te da Vaš entuzijazam za čini male dobre stvari ubiju oni koji kažu da se prvo moraš pobrinu za sebe, a drugome što ostane i ako ostane. Zar nije činjenica da naše dobro djelo nije nikada drugome našte lo? Zar se ne osjećamo puno bolje kad vidimo plod našeg rada koji je drugog učinio sretnim? Ne usrećuje li nas ta činjenica duže nego bilo kakav dobitak? Is na je jedna - trebamo ostari da bi shva li da su to one stvari po kojima će nas pam , koje će inspirira druge da nastave slaga te kapi kako bi taj slap bio veći i jači. I da završim riječima Dobriše Cesarića "Taj san u slapu da bi mogo sja , I moja kaplja pomaže ga tka ." Voli Vas Dinka urednica

Izdavač: Lento fluo 31 d.o.o. Otona Ivekovića 25 10360 Sesvete E-mail: dijeteiroditelj@gmail.com www.lentofluo31.hr tel: 01 2059 553 OIB: 65887153843 IBAN: HR2823600001102225416 Član uprave: Dinka Marić, direktorica Dizajn i grafička priprema: Moja Asistenca, obrt za usluge

STRUČNI SURADNICI: Ivka Pavazza, odgojitelj Anica Sardelić, odgojitelj Jasmina Mušić, odgojitelj Tanja Krešić, pedagog Ivana Sošić Antunović, psiholog Maja Štefanec Herak, mag. rehab. educ. Anita Vračko, pedagog Sandra Bas jančić, odgojitelj Larisa Makovac, prof. pedagogije Vesna Zagorac, bacc. med. techn. Ana Strunje, odgojitelj Marina Govorčin, mag. praesc. educ. Danijela Drožđan, odgojitelj Anđela Lukač, prof. psih. Melita Golub, mag. praesc. educ. Zrinka Špoljarec, odgojitelj Anita Čupić, odgojitelj Tina Bulić, odgojitelj Antonija Lipo ca, odgojitelj Jadranka Dević, odgojitelj Gorana Žuvela, pedagog Marta Pajdl, mag. prim. educ. Ana Smoljan, odgojitelj Marta Mušćet Bobić, odgojitelj Ana Kuštera, odgojitelj Jelena Šimić Udruga HUREKA

Ni jedan dio časopisa Dijete&Roditelj se ne smije kopira ni na bilo koji način koris bez nakladnikovog dopuštenja. Uredništvo ne odgovara za vjerodostojnost oglasnih stranica.


SADRŽAJ

Putem tradicije

Dobro je činiti dobro

Rana edukacija

Putem tradicije Dijete i roditeljski sukobi Što roditelji trebaju zna o komunikaciji Razvoj komunikacijskih vješ na Dječji vr ć u maloj zajednici Dobro je čini dobro Dvojezičnost Mala dječja glista Što je senzorna integracija Rana edukacija Hureka Jelena Šimić ABC Maestro Noć muzeja Piet Mondrian Dan planeta Zemlje Sve Križ Na izletu s roditeljima Priča o Škrapiću

Piet Mondrian

Dijete i roditeljski sukobi

Dječji vrtić u maloj zajednici

6 10 14 18 21 23 25 29 31 33 35 40 45 50 54 56 60 62 64


Putem TRADICIJE Tradicija je nešto što nosimo u našim srcima. Miris kolača iz bakine kuhinje, staklene boce naslagane na policama „stelaža“, jabuke i dunje na starim ormarima, valjanje u sijenu i slami, igre s blatom…sjećanja na jedno zaboravljeno dje njstvo.

U ovom užurbanom vremenu i svijetu tehnologije i napretka, predme , koji su nekad ne baš tako davno bili u svakodnevnoj uporabi, stoje na tavanima skriveni od pogleda i čekaju… Čekaju da ih otkrije jedno dijete. Dijete koje s majkom traži ukrase za vr ć povodom Vinkovačkih jeseni. I donosi ih u vr ć…. i staru peglu…. i „rifljaču za veš“… i stare lonce, „šerpe“, kuhače…. i stari mlinac i „mužar“….. i još mnogo toga…. i tako započinje naša priča….. priča o tome kako smo pošli putem tradicije…. Svake godine sredinom rujna, u našem gradu se održava kulturna manifestacija

6

„Vinkovačke jeseni“. U tom periodu djeca vr ća prisjećaju se običaja naših starih i na taj način čuvaju našu kulturu i baš nu. Ove godine su odgojiteljice u suradnji s roditeljima odlučile ovo istraživanje malo produbi i proširi na cjelogodišnji projekt nazvan „Putem tradicije“. Projekt smo podijelili u etape prateći kalendar. U rujnu smo djecu upoznali s odjećom i svakodnevnim običajima ili kako su radili naši stari. Dječaci M. B. i L. S. donijeli su narodne nošnje pa smo djecu upoznali s njezinim dijelovima. Naučili smo da se ženska nošnja sastoji od donje rubine, gornje rubine, oplečića i marame kudravice, a


muška od gaća, rubine, oplećka, kamizola i tkanice. Isprobali smo šokačke šešire i oki li ih asparagusom. Djevojčice su plele pletenice i isprobavale vezene pregače (kecelje). Djevojčice H. Š. i N. Š. donose petrolejske lampe pod čijom svjetlošću čitamo brojne priče i bajke. Djeci je neobično i čudno da nije bilo rasvjetnih jela. Nekada davno nije bilo olovke i papira, zar niste znali?!... ljudi su pisali guščjim perjem i ntom pa sve posipali pepelom da se nta ne razlijeva. Zidove nisu krečili bojama nego krečom i valjkom molovali. A rublje… e to je tek bio posao… nije bilo perilica ni deterdženta… nego se „veš“ na rifljači masnim sapunom ribao i u loncu kuhao, a pegla nije bila na struju već se vruća žeravica u nju stavljala. Platno za odjeću tkali su na tkalačkom stanu, stolnjake su vezli, a tepisi su bili „krpare“. Kukuruz su seljaci ručno brali i krunili. Sve ovdje nabrojane ak vnos ponudili smo djeci kako bi se samostalno mogli okuša u načinima na koje su to radili naši preci. Bilo je zanimljivo promatra djecu iz mlađe odgojne skupine kako svesrdno ribaju „veš“ i krune kukuruze. Svake godine obilježavamo u vr ću dan zahvalnos za plodove zemlje, popularnije znan kao dan kruha. Među m, ove godine

taj dan obilježen je na nešto drugačiji način nego inače. Želja nam je bila da svako dijete dobije priliku okuša se u baratanju oruđem naših starih tako da su brašno prvo prosijali, a za m ručno umijesili te razvaljali „oklagijama“ kako bi na kraju na domaćoj svinjskoj mas ispekli i degus rali finalni proizvod – „Poderane gaće“ i lepinjice. Upoznali su uporabu „mužara“ i ručnog mlinca te se zabavili pisanjem prvih slova u brašnu. 20. 10. organizirali smo i svečanost „Dani kruha“. Potaknuli smo roditelje da zajedno s djecom pripreme i izrade krušne proizvode u domaćoj kućnoj atmosferi. Taj dan cijeli je vr ć odisao mirisom toplog kruha i peciva, a

7


djeca su ponosno jedna drugima pokazivala što su izradili sa svojim majkama. A.M., K.M., M.B., Š.Z., obukli su svoje nošnje i dočekali mjesnog vikara koji je blagoslovio vr ć, djecu i odgojiteljice, a potom su sve proizvode zajednički blagovali. U listopadu je projekt bio u znaku jabuka i obilježavanja svjetskog dana hrane. Zainteresirali smo djecu pričom „Tri jabuke s bakinog ormara“. Razgledali su fotografije starih ormara i istražili jabuku svim osje lima. Jabuke su gulili, rezali, ribali…. zajednički smo napravili jabučni ocat i kompot od jabuka te isprobali starinski recept „Jabuke u šlafroku“. Osušili smo jabuke i saznali da se tako pripremljene u šokačkom rječniku zovu kalo ne. Porazgovarali smo o kirvajskim običajima i izradili ušećerene jabuke od slanog jesta, a i one prave, ma baš za prste poliza , a sjemenke iz jabuka djeca su posadila u nadi da će do proljeća poniknu mladice za presađivanje koje planiramo posadi kako bi

8

nam ta dragocjena voćka uvijek bila na dohvat ruke. Zanimljivo je bilo gleda nevjericu u dječjim očima nakon saznanja da trgovine kakve postoje danas, nekada nisu postojale, već je svijet funkcionirao na principu razmjene. Organizirali smo „vašar“ i tržnicu na kojoj su djeca razmjenjivala „dobra“- voće i povrće koje su donijeli od kuće. Izradili smo zimnicu, baš kao naše bake. Najslađa je zimska salata koju sam pripremiš i celofanom povežeš. A tek kiseli kupus, burence puno vitamina iz domaće radinos . Kako se približava doba svinjokolja, željeli smo djeci na njima prilagođen način približi i te običaje. L. S. navodi: „Mi imamo svinjokolju kod kuće. Pravimo kobasice, čvarke i kulen.“ Slano jesto poslužilo nam je za izradu i oblikovanje kobasica, a za izradu „čvaraka“ koris li smo table s ropora koje smo bojali temperama i kistovima i „cvrljili“ u „vanglama“. Nezaobilazni svatovski običaji zaživjeli su u našem vr ću jekom studenog. Baš kako pjesma kaže:“ Kiša pada blato je, a


predmete izvući iz prašine zaborava. Ponosni smo što smo uključili djecu i roditelje cijelog vr ća pa i bake i djedove. Svatko je želio ostavi neki svoj osebujni pečat i trag.

ja pravim svatove…“ Kako običaji nalažu, svatove smo sami pripremili. Povezali smo grančice ružmarina i oki li sve svate, pripremili domaće makovnjače i orehnjače (od glinamola i slanog jesta doduše), mladoženji „podvalili“ lažnu mladu, darivali se duka ma, pjevali bećarce i dobro se zabavili.

Nadamo se da će ovaj tekst potaknu i neke od vas da, baš kao i mi, krenu putem tradicije i usput se sjajno zabave!

Uoči Božića dali smo se u pripreme za obilježavanje ovog najradosnijeg blagdana. Sadnicu Božićnog drvca oki li smo pomalo možda zaboravljenim ukrasima: orasima, češerima, sušenim jabukama i narančama. Kakvi su se samo mirisi širili našim vr ćem!

Dječji vr ć „Bajka“, Vinkovci

Unošenje badnjaka i valjanje u slami za djecu je bio nezaboravan doživljaj, a tek okus bombona kad ih skineš s božićnog drvca, nešto je što će se pam zasigurno cijeli život. Naš projekt traje i dalje. Planiramo još ak vnos kojima želimo potaknu djecu da vole i žive svoju tradiciju, kulturu iz koje dolaze i ono što su im njihovi preci ostavili u nasljeđe. Uspjeli smo neke običaje, priče i

Zrinka Špoljarec, odgojiteljica

9


Dijete i

roditeljski sukobi Kada se mama i tata ne slažu... Roditelji se često pitaju koliko je u redu raspravlja se pred djecom, iskaza međusobna neslaganja ili čak posvađa se pred očima (i ušima) svoje djece. Mnogi smatraju kako je potrebno pod svaku cijenu izbjegava pokaza neslaganje pred djecom, trude se odnosi na način kako bi djeca vidjela maksimalan sklad i mir među njima. Drugi pak, suprotno tomu, baš ništa što među sobom razgovaraju ne cenzuriraju kada su djeca prisutna u istoj prostoriji, tako da djeca budu izložena i neprimjerenim riječima i neprikladnim načinima odnošenja. Is na je, među m, da su ta dva krajnja pristupa oba pogrešna, gledamo li iz perspek ve dječjih potreba, prava i interesa. Naime, danas znamo kako je za po cajan i cjelovit odgoj djece važan i način ophođenja, ali jednako su tako važni i odnosi koje svakodnevno gajimo - kako s djecom, tako i međusobno. Pri tome je potrebno zadrža auten čnost svake osobe, što znači da budemo vjerni sebi, onome što je nama važno, onome što nas čini jedinstvenim osobama na svijetu. Jer djecu odgajamo odnosom, a ne metodama. Poštujući ono što jesmo, i ono što naš partner jest, djeci pokazujemo neprocjenjiv primjer u životu –

10

prihvaćanje sebe i drugih. Drugim riječima, možemo zaključi : budimo to što jesmo, iskreni prema sebi i drugima, no pripazimo na način kako iskazujemo svoje potrebe, želje i granice. Zalaga se za sebe - DA, no pritom povrijedi blisku osobu - NE. Lako? Nimalo. Rekla bih da se bliske veze najčešće raspadaju upravo stoga što unatoč dobroj volji i trudu oba partnera, ne uspijemo održa pravu ravnotežu između iskrenos , ljubaznos , uvažavanja i auten čnos . Možda je najteži životni zadatak upravo u tome – naći pravu mjeru između ljubavi prema sebi i ljubavi prema drugima. Vrijednos – osnova bračnog i roditeljskog slaganja i neslaganja Što je ono što mi je najvažnije, najsve je, bez čega nikako ne mogu zamisli pravi


partnerski odnos? Koje vrijednos su mi ključne; preko čega ne mogu prijeći? To su pitanja koja si bračni partneri trebaju postavlja , svatko sam sebi, ali i jedno drugome. Jer naše su vrijednos , osobito one temeljne, osnova međusobnog slaganja i bliskos , ali ujedno i izvor najvećih neslaganja i sukoba. Primjerice, ako osoba na prvom mjestu vrednuje povjerenje, onda će svako ponašanje partnera koje za nju dovodi povjerenje u pitanje, bi izvor nesigurnos i vjerojatno svađe. Ili, ako je nekome važna vrijednost iskrenost, onda sve što nalikuje na neiskrenost (npr. izbjegavanje razgovora, "muljanje", nejavljanje na telefon i sl.) vrijeđa samu srž te osobe, a me ugrožava i njihov odnos. Ili, ako je nekome spolnost i tjelesni dodir važna osnova odnosa, onda će izbjegavanje in mnos ili periodi aps nencije od bračnih odnosa sigurno bi razlog povrijeđenos i nesigurnos . Dakle, želim li s nekim njegova odnos ljubavi i povjerenja, vrlo je važno upozna što su moje temeljne vrijednos , a što njene/njegove. I ne samo upozna ih, već i ophodi se na način koji poštuje i uvažava te vrijednos voljene osobe. Znači li to da partneri trebaju ima jednaki vrijednosni sustav da bi odnos bio dobar? Pa zapravo i ne. To nije preduvijet. Rijetko ćemo zateći par koji dijeli sustav vrijednos u potpunos . Mnogo je bitnije pokaza razumijevanje i poštovanje jedno drugome, umjesto pokušava nametnu partneru svoje vrijednos , čime zapravo negiramo osobnost voljene osobe. To nitko tko voli ne želi svjesno čini osobi koju ljubi. A djeca? Djeca vide i znaju što je kome od roditelja važno. Čak i ako to ni mi sami ne znamo, čak ni ako o tome nismo nikada naglas progovorili. Oni to znaju intui vno, emo vno, nesvjesno... jer

njihova su bića još uvijek cjelovita, oni osluškuju cijelim svojim bićem i vjeruju svom dojmu. Djeca osjećaju kada su naše riječi usklađene s našim osjećajima ili djelima, a kada nisu. Zato ih ne možemo prevari , možemo samo bi neiskreni prema njima i me povrijedi odnos povjerenja s djecom, koji je važan temelj roditeljskog autoriteta. I ne brinite, djeca mogu lijepo živje s dvoje roditelja koji su različi . Jer neće ih povrijedi naša različitost, već naše međusobno nepoš vanje. Neka vas ne opterećuje hoće li djeca katkad vidje vaše nesuglasice ili čak svađe. Ono što je važno jest da također vide i čuju od vas međusobno prihvaćanje, uvažavanje, a ako je potrebno i ispriku. Na greškama se uči. Dijete roditelja koji priznaje svoju pogrešku, uči kako je u redu griješi . Dijete roditelja koji inzis ra da je uvijek u pravu, uči se neiskrenos i netoleranciji, a najgora posljedica toga je zaključak koji dijete često može izves iz takvog odgoja: ne smijem pogriješi . Ras s tolikim teretom teško je i neprirodno – u stvarnos svatko griješi i svatko smije pogriješi . Djeca će to nauči od nas, baš kao što od nas uče i sve ostalo – ako im damo dobar primjer.

11


usvajanju novih učinkovi jih vješ na. Baš kao kada djecu učimo neku novu vješ nu, npr. vozi bicikl ili pliva ili skuha čaj. Strpljivo, pozi vno i uz mnogo podrške. Dopus te sebi prizna da niste savršeni u komunikaciji, i odlučite unaprijedi svoje načine. A najveća dobit od te odluke bit će ova: vaša će djeca ras gledajući model bolji od onog kakvog ste gledali vi sami. I sutra će oni u svojim bliskim odnosima požnje plodove vašeg zalaganja. Važnost komunikacije među roditeljima Dakle, iskrenost je važna, rekli smo. No, nije svejedno na koji način smo iskreni. Kako komuniciramo? Često najiskrenije i najbolje namjere znaju uze oblik koji sugovornika povrijedi, ponizi, proziva ili čak vrijeđa. I tada nije važno što smo htjeli poruči , već ono što je sugovornih doživio. Stoga su komunikacijske vješ ne važne za njegovanje dobrih odnosa. Većina nas nije učila kako pravilno razgovara , što su ja-poruke, što je ak vno slušanje, a što aser vnost. Napro v, gledajući naše roditelje, naučili smo komunicira uz mnoge pogreške, i to nam je toliko usađeno da nam se čini posve u redu, posve normalno. Stoga se često ljudi začude kako nešto što je meni posve u redu, može drugoga povrijedi ? Tada branimo svoje načine i svoje navike, čak i kada idu na štetu drugima. No is na je da malo tko komunicira jasno, čisto, s uvažavanjem prema drugima. To se ne podrazumijeva. To se uči i vježba. Dobra je vijest da se te vješ ne mogu nauči i uvježba , te uz malo truda i puno strpljenja posta naša svakodnevnica. Budući smo svi naučili i hoda i govori i vozi auto i štošta drugo, tako možemo nauči i bolje komunicira . Sve što je za to potrebno je dobra volja, vježba i podrška partnera u

12

A što ako ipak ne ide....što ako dođe do rastave? Na žalost, sve veći postotak brakova završava rastavom. Ni jedan bračni par na početku veze se tomu ne nada, svi se mi naravno jako trudimo bi sretni zajedno. No čak i kada roditelji daju sve od sebe, kada se vole, vole djecu, trude se koliko god znaju i nastoje očuva svoj odnos, ponekad to nije dovoljno. Što s roditeljskim sukobima tada kada ljubav umire i brak se raspadne? U m su trenucima, prirodno, roditelji zaokupljeni više samima sobom, suočavanjem s gubitkom i novim izazovima, no što imaju kapaciteta usmjeri se na djecu i njihove potrebe. I to valja razumje . Za svaki par koji prolazi razvod potrebna je pomoć i podrška izvana, bilo od strane obitelji, prijatelja, kolega, kumova, djelatnika Centara za socijalnu skrb, savjetovališta i drugih ins tucija (vr ći, škole i sl). Djeca imaju pravo i potrebu na pomoć od strane roditelja, ali i cijelog društva, kako bi se što lakše nosili s novonastalom situacijom. Rastava za dijete nikada nije laka. I nikada nije željeni ishod. No dijete će taj gubitak lakše prihva ako mu roditelji to olakšaju. Kako? Tako što će odgovorno i odraslo


preuze odgovornost za svoj neuspio odnos i jasno to reći djetetu. Dijete koje od roditelja čuje "mi smo željeli bi obitelj, i žao nam je da nismo uspjeli, no za to nisi nimalo kriv", osje t će emocionalno rasterećenje i neće ne sebe preuze odgovornost i krivnju za rastavu roditelja. Dijete čiji roditelji pokažu da je i njima radi toga teško, koji se možda rasplaču, tuguju, otvoreno govore o svojem razočaranju i gubitku, me djetetu daju nepisanu dozvolu da i samo osjeća isto. Pri tome je vrlo važno da djetetu i pred djetetom ne govore ružno o drugom roditelju, uvažavajući da su oboje dali što su imali za da i da to nije bilo dovoljno. Dijete koje sluša ružne riječi o drugome roditelju, osjeća da mora bira između njih i na kraju se odluči bi lojalno jednom od roditelja, plačajući pritom preskupu cijenu: žrtvuje svoj odnos s drugim roditeljem. Ovi su procesi nesvjesni i za dijete jako bolni, i iznimno je važno ne optere djecu našim odraslim nedoraslos ma. Stoga bih svakom paru koji prolazi krizu rastave preporučila potraži stručnu pomoć i podršku gdje god mogu – to nije sramota, to je odgovorno odraslo ponašanje, s ciljem olakšavanja djeci trauma čnog iskustva razvoda. Cilj koji treba ima pred očima je održavanje kulturnog, uvažavajućeg međusobnog odnosa među

roditeljima, na način da dijete to vidi. I ukoliko se roditelji tako postave, dijete može ras dalje osjećajući se voljeno i od mame i od tate, uživajući u dje njstvu, a nadamo se i uz povremena zajednička druženja (na nekoj šetnji, rođendanskoj zabavi, završnoj svečanos i drugim za dijete važnim prilikama).

Na kraju, možemo zaključi : djecu zasigurno ne treba izlaga nasilju i svađama. No potpuno je u redu ako rastu gledajući povremene sukobe koji proizlaze i roditeljskih razlika u vrijednos ma; učeći od roditelja kako se ne moramo uvijek u svemu slaga , ali možemo pri tome bi kulturni, pozi vni i ophodi se s mnogo međusobnog uvažavanja, prihvaćanja i ljubavi.

Dječji vr ć Rijeka Ivana Sošić Antunović, psiholog

13


Što roditelji trebaju znati

O KOMUNIKACIJI

Obitelj predstavlja prvu i najvažniju okolinu u kojoj pojedinac uči. U obitelji se uči vrednova sebe i druge, izražava emocije na prikladan način te kako zadovolji potrebe. Iz obitelji se nose temelji za budući život svakoga pojedinca, no treba ima na umu da su i obitelji podložne promjenama.

Današnje obitelji mogu bi potpune, nepotpune, samohrane, udomiteljske, posvojiteljske itd., ali sve imaju is zadatak pruži pojedincu pravilnu podlogu za psihofizički razvoj. Dje njstvo je posebno važno razdoblje u životu svakoga pojedinca. Bi dijete u suvremenom društvu nešto je drugačije od dje njstva kakvo je bilo prije. Ono što je ostalo isto je potreba za ljubavlju, sigurnošću, uvažavanjem, prihvaćanjem, povjerenjem, igrom i slobodom. Ono što se promijenilo je tehnologija i okolina u kojoj dijete odrasta – društvo. Is na je da su današnja djeca češće izložena medijima i svoje slobodno vrijeme provode pred malim ekranima, manje su ak vna nego njihovi roditelji u toj dobi. Suvremeni način života

14

doveo je do toga da roditelji često život usmjeravaju prema karijeri i poslu, a manje su posvećeni obiteljskom životu. Među m primarna funkcija obitelji se nije promijenila. Funkcija je obitelji da š , socijalizira i podiže djecu. Kada je komunikacija u obitelji otvorena i jasna komuniciranje je uspješno. Disfunkcija obitelji može proizići iz načina života. Stres je čes uzrok zanemarivanja potreba pojedinaca te se nerijetko uz stres kao posljedice vežu zlostavljanja članova obitelji i ovisnost o drogama. U takvim je situacijama potrebno uključi stručne osobe koje će pomoći obitelji ili posredova u rješavanju problema. Kada je komunikacija u obitelji jasna i po cajna tada možemo govori o zdravoj komunikaciji. Zdrava komunikacija pomaže


obitelji da izvrše sve funkcije, da zadovolje potrebe pojedinaca i da ostvari svoje ciljeve. O komunikaciji treba vodi računa jer djeca oponašaju ono što vide od roditelja, a tako i model komuniciranja. Sve što govorimo i sve što činimo vide svi članovi naše obitelji, posebno djeca. Stoga je važno zapam da naša komunikacija odgaja, a naš odgoj komunicira. Seneca je zapisao: „ Tijelo je produžetak duše.“ Što znači kako i neverbalna komunikacija govori o našemu unutarnjemu stanju. Sve što gestama pokažemo itekako je komuniciranje koje drugima jasno daje do znanja kako se osjećamo i što mislimo. Djeca vrlo lako iščitaju znakove neverbalne komunikacije. Vrlo lako uoče krutost i zatvorenost u komunikaciji te takva djeca imaju malo samostalnos i slobode za ponašanje po vlas toj želji. Ako su roditelji koji kri ziraju, moraliziraju ili ispravljaju dječje ponašanje, djeca će zataškava emocije i prestat će ima povjerenje u članove obitelji. Nerijetko se događa da roditelji koji kri ziraju dijete, ne dopuštaju im slobodu mišljenja i govora očekuju da im djeca budu dobri i uspješni ljudi, a zaboravljaju da djeca uče po modelu. Najbolji i prvi model koji će djeca oponaša su sami roditelji. Stoga je vrlo važno od rođenja stvara zdrave odnose i po ca otvoren model komunikacije. Samo kada smo otvoreni možemo očekiva i da će djeca bi otvorena za komunikaciju i izražavanje emocija koje je važno za zdrav psihofizički i senzorni razvoj pojedinca.

Deset fraza kojima bi se roditelji trebali koris svakodnevno su: Bravo! Hvala ! To je lijepo! Molim te! Opros ! Pričaj mi o tome! Može zagrljaj? Idemo zajedno! Tu sam za tebe! Volim te!

Što sve odgovorni roditelji trebaju čini ? ź Informira svoje dijete o njihovim pravima i obvezama. ź Dogovori pravila ponašanja s djecom i pridržava se ih. ź Omogući djeci okolinu u kojoj će dijete moći zadovolji svoje potrebe. ź Bi podrška djeci i u trenutcima kada je dječje ponašanje izvan prihvatljivoga, te ih uči moralnim vrednotama. ź Roditelji ne bi trebali kri zira i uspoređiva dijete s drugom djecom. ź Trebaju zna s kime s njihovo dijete druži. ź Informira se o uspjehu u školi. ź Uči vješ ne nenasilnoga rješavanja problema. ź Nauči sluša svoje dijete. ź Odvoji vrijeme samo za svoje dijete.

Marta Pajdl, mag. prim. educ.

15


Razvijanjem slušne i vizualne percepcije potičemo razvoj

KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA kod djece rane dobi Pogled, osmijeh, ispružene ruke, pokoja suza, prvi su oblici komunikacije malog djeteta. Kada su naše male „Ribice“ s gle u novo okruženje, među nepoznatu djecu i nas odgojitelje, znale su još po koju riječ. Kako bismo im olakšali prvu godinu van obitelji sebi smo postavile cilj da im po canjem razvoja komunikacijskih vješ na omogućimo izražavanje svojih osjećaja, misli i potreba kako bi im stvorile temelj za buduću socijalizaciju, emocionalno sazrijevanje i upoznavanje svijeta.

Listanje slikovnica, gledanje slika, samostalno ili s drugom djecom, odgojitelj kao pripovjedač i model. Zadaće koje smo izdvojile kao najvažnije bile su: ź osposobi djecu za govorne i druge oblike sporazumijevanja, ź po ca verbalnu i neverbalnu komunikaciju, slušanje i razumijevanje govora,

18

ź

ź

usvaja razne načine uspostavljanja odnosa (poziv na igru, pomoć, objašnjenja, po ca razne oblike izražavanja (ples, pjevanje, simbolička igra, igra raznim likovnim materijalima),


Na kraju gledaju zajedno, jedni drugima „Čitaju, pričaju“. Po canje simboličke, imita vne igre, samostalna ili usporedna, vidljiv početak jednostavne socijalne igre.

ź

razvija slušnu i vizualnu percepciju.

Kompetentnost i educiranost odgojitelja prvi je i osnovni uvjet za ostvarivanje postavljenih zadaća. Interakcija između odgojitelja i djeteta temelj je interakcije djeteta s drugom djecom u skupini. Glas odgojitelja, dok verbalizira svoje radnje (zajedničke ru ne i ak vnos ), mora bi jasan, točan i ar kuliran, primjerene intonacije i intenziteta glasa. Rečenice kojima se obraćamo djetetu trebaju bi kratke, jasne i njemu razumljive, a odgojitelj strpljiv u iščekivanju odgovora ne prekidajući dijete dok govori. Funkcionalnom organizacijom prostora u kojoj djeca imaju osjećaj slobodnog kretanja i komuniciranja, pružamo im mogućnost samostalnog izbora materijala i partnera u igri te im stvaramo uvjete za spontanu komunikaciju i interakciju s drugom djecom. U sobi dnevnog boravka organizirali smo : ź centar razvijanja predčitalačkih vješ na ź likovni centar

ź ź

senzomotorički centar centar obiteljskih i dramskih igara.

Centre smo popunili kvalitetnim i dobno primjerenim materijalima (didak čkim i nestrukturiranim) koje smo prema interesu djece mijenjali i dopunjavali novim. Planirali smo vrijeme za pjesmu i ples (pjesme uz pokrete i ges kulaciju, brojalice i „tapšalice“), vrijeme za pričanje priča. Važno je i da smo te ak vnos provodili uvijek u isto vrijeme u danu. Evaluacija koju smo napravili na kraju pedagoške godine o dobrobi ma za djecu pokazala je zadovoljavajuće rezultate. Rječnik je obogaćen novim riječima, djeca bolje ar kuliraju glasove. Usvojili su tekstove kratkih pjesama i priča pa sada „čitaju“ priče mlađoj djeci (koja su pris zala u skupinu jekom godine) kako bi im olakšali prve dane u jaslicama (uzor odgojitelj). Djeca se

19


„ Ringe,ringe raja, puna zdjela jaja….“, igra s pjevanjem u pokretu, pjesma, uz pokret i ples, važna komponenta u razvijanju komunikacije. Okruženje puno senzornih po caja za razvoj slušne i vizualne percepcije. Igra raznim likovnim materijalima, razvijanje likovnog izraza kao jednog od oblika komunikacije.

međusobno oslovljavaju imenom, svi. Razumiju postavljene zadaće. Imenuju osobe, pojave, događaje promatrajući kroz prozor bližu okolicu. Traže pomoć od odgojitelja ili drugog djeteta u skupini. Usvajajući komunikacijske vješ ne smanjili su se sukobi u igri. Djeca samostalno iniciraju igre s pjevanjem i plesom. Mi smo također osnažile svoje kompetencije, lakše razumijevamo djetetove potrebe, želje, interese, komunikaciju jekom igre. Naučile smo njihov „govor“ pokretom, gestom, mimikom, očima, simbolima… i tako oboga li svoju komunikaciju. Naučile nove načine usvajanja znanja. Evaluacija nam je bila od velike pomoći u budućem planiranju ak vnos za skupinu. Autorice: Renata Vlaić, odgojiteljica i Anita Čupić, odgojiteljica

20

Dječji vr ć Drniš

Anita Čupić, odgojiteljica


Dječji vrtić u

MALOJ ZAJEDNICI Uz sjeverne padine Medvednice smjes le su se Stubičke Toplice, mjesto s manje od tri suće stanovnika. Ova mala zajednica je za svoje najmlađe stanovnike 2010. godine otvorila vrata novoizgrađenog dječjeg vr ća.

U proteklih osam godina u Dječjem vr ću Zvirek stvaramo prepoznatljiv kurikulum temeljen na osobitos ma vezanim uz uvjete i kontekst, a posebno uz ekologiju, kulturu i tradiciju stubičkog kraja. Svjesni utjecaja kulturološkog i socijalnog okruženja na život, učenje i razvoj iden teta kod djece u radu smo usmjereni na obitelj i lokalno okruženje. Zajednicu u kojoj živimo doživljavamo kao

izvor učenja, usko smo s njom povezani te kvalitetno surađujemo. Mnogi članovi naše lokalne zajednice prepoznali su vrijednost dobre suradnje te nas nesebično podupiru i pomažu nam na različite načine. Mi se rado odazivamo i ak vno sudjelujemo u svim društvenim događanjima u mjestu. Takva međusobna podrška i suradnja rezul raju brojnim zajedničkim ak vnos ma.

21


na stalno osmišljavanje projekata. Često su učinci provedenih projekata dugoročni, tako je putem projekta „Tradicijski vrtpovrtnjak“ u dvorištu vr ća nastao prekrasan tradicionalni vrt našeg kraja u kojem djeca vole boravi .

Realizaciji vr ćkih ak vnos i obogaćivanju prostora vr ća doprinose ustanove i udruge na području mjesta, roditelji te mnogi mještani. Suradnju od osobite važnos ostvarujemo s Radnim jelom za ekologiju i kulturu Općine Stubičke Toplice na području brige o okolišu vr ća i pri provođenju ekoloških projekata.

Provodeći vrijeme u vrtu djeca proširuju svoje spoznaje, šire svoje interese na temu biljnog i živo njskog svijeta, stvaraju pozi vne stavove o prirodnoj i kulturnoj baš ni, stječu navike vezane uz zdravu prehranu. Ovakve ak vnos s djecom značajne su za njih same, njihove obitelji i zajednicu.

Ekološki način života je sastavni dio svakodnevice našeg vr ća, a odgoj za okoliš i održivi razvoj je kon nuirano prisutan u našem kurikulumu. S obzirom da je zbog suvremenog načina života priroda sve manje dostupna djeci, želimo da djeca spoznaju da su dio prirode i uče se prema njoj odgovorno ponaša . Odgaja ekološki osviještenu djecu znači ulaga u budućnost, zato zajednički s djecom provodimo mnoge ak vnos koji im omogućuju kontakt s prirodom. Djeca u neposrednom kontaktu sa živom i neživom prirodom razvijaju sva svoja osje la, bogate maštu i stječu nove interese te nas navode

22

Dječji vr ć Zvirek, Stubičke Toplice Autorica: Maja Štefanec Herak stručna suradnica edukacijsko-rehabilitacijskog profila


Dobro je

činiti DOBRO!

Dok gledamo ili čitamo priloge o nevoljama i puno gorim situacijama u kojima se sami nalazimo, suosjećamo s drugima, shvaćamo da bi nešto mogli i trebali napravi , ali u većini slučajeva ostaje samo na tome. Osnovna nam je zadaća što više ustraja u nastojanju da dječji vr ć bude mjesto zdravog, sigurnog i sretnog odrastanja djece, da bude po mjeri svakog djeteta, od njegovog dolaska u vr ć do odlaska kući. U svome radu stalno iznalazimo nove pravce u odgoju samostalnog, samosvjesnog, zna željnog, tolerantnog i humanog malog čovjeka. Djeca nisu nikad premalena da bi naučila vrijednost i veselje koje se krije u pomaganju drugima. Ako djeca vide kako roditelji doniraju svoje vrijeme, novac ili stvari, naučit će i sami to čini . Donirajući zajedno kao obitelj, roditelji će odgaja djecu, koja ne samo da brinu o drugima, nego znaju i konkretno pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Kada pomažemo drugima, u nama se budi osjećaj zadovoljstva jer smo napravili nešto korisno, usrećili smo nekoga. Pomaganje i davanje nas uči da budemo zahvalni na onome što imamo. Na taj način više cijenimo pozi vne stvari u svom životu i ne uzimamo zdravo za gotovo ono što imamo, te smanjujemo osjećaj nezadovoljstva zbog onog što nemamo. U konačnici sve dobro što radimo, na neki način će nam se vra prije ili kasnije.

Kako bi smo što više ljudi osvijes li o tome da je oko nas mnogo onih kojima je nešto potrebno, u dječjem vr ću Pčelice Škrljevo i dječjem vr ću Lop ca Viškovo dugi niz godina provodimo projekt „Dobro je čini dobro“. Cilj projekta je oboji naše mjesto, naš primorski kraj dobrotom, davanjem i ljubavlju. Neke od naših uspješno provedenih humanitarnih akcija su: ź Dječje humanitarne zabave ź Priprema zimnice od doniranog povrća

23


ź ź ź ź ź

Izrada kolača Izrada božićnih ukrasa Izrada i oslikavanje eko vrećica Izrada dekoracija za Uskrs Jesen u vr ć

Svi prihodi od naših humanitarnih akcija namijenjeni su kao pomoć pri liječenju bolesnoj djeci i odraslim osobama, pojedincima u našoj lokalnoj društvenoj zajednici, ali i udrugama poput Udruge N.I.N.A. za pomoć roditeljima i djeci oboljeloj od malignih boles , te Udruzi Riječko srce. Prije 5 godina naš vr ć se priključio UNICEFovom projektu „Škole za Afriku“, gdje su djeca, osim prikupljanja novca, mogla vidje i nauči kako žive njihovi vršnjaci na Afričkom kon nentu, te da stvari koje su nama uobičajene, poput hrane i vode, njima predstavljaju problem. Redovito smo uključeni i u akcije Socijalne samoposluge, te u vr ću prikupljamo najpotrebnije namirnice za njihove korisnike. Nisu samo ljudi kojima je pomoć potrebna. Ostvarili smo i suradnju sa Azilom za napuštene živo nje, te jekom svakog mjeseca studenog, uoči velikih hladnoća, u vr ću prikupljamo hranu i deke za pse i mace, kako bi im zima protekla lakše. Djeca izrađuju kasice koje postavljamo po trgovinama, kafićima i poduzećima kako bi i mještani mogli donira koju kunu za napuštene živo nje. Bez naših roditelja ovako nešto ne bi bilo moguće ostvari , što

24

pokazuje da je upravo suradnja s roditeljima jedan od važnijih čimbenika odgojno obrazovnog procesa. Vođeni dobrom suradnjom roditelja i vr ća narednih godina nastavljamo s humanitarnim radom. Ovim ak vnos ma želimo potaknu i druge vr će i njihove voditelje na ostvarivanje raznih humanitarnih ak vnos u svojoj zajednici za razne namjene. Dječju strast za pomaganjem podržimo što duže, pričajte djeci da uvijek postoji netko kome je potrebna pomoć u bilo kojem obliku. Nešto napravi svojim ručicama, pokloni drugome i odvoji vrijeme za nekoga su prvi koraci humanos koju su djeca od 5-7 godina pokazala. Treba ih samo usmjerava i probudi dobrotu u njima, tako će posta odgovorni građani koji će se rado uključiva u rad za dobrobit drugih. Nadamo se da ćemo s ovim akcijama doprije do što više malih, ali i onih malo većih glava, jer pomaganja nije samo obveza, već i doživljaj i dar svakog čovjeka u svakoj prilici. A glavni cilj nam je nauči ih reći HVALA životu, jer smo blagoslovljeni s mnogo dobra, pa tako i željom za pomaganjem.

Anita Vračko pedagog

Sandra Bas jančić odgojitelj


Dvojezičnost i STRANI JEZIK u predškolskoj dobi Živimo na planetu na kojem se govori više od tri suće različi h jezika! Ni to što je tek šest od svih h jezika zastupljeno među više od 100 milijuna govornika ovom svijetu ne umanjuje bogatstvo jezičnog šarenila.

Važnost razumljivog komuniciranja neosporna je oduvijek, posebice u vremenima brzog protoka i razmjene informacija. Razina uspješnos te komunikacije uvelike ovisi o našoj usvojenos jezika kojim se izražavamo. Time se bavi lingvis ka ili jezikoslovlje - znanost koja za predmet proučavanja ima upravo jezik. Ta rela vno mlada znanost dodatno potaknuta trendom globalizacije i stapanja različi h kultura posljednjih godina dodatnu pažnju usmjerava ka proučavanju dvojezičnos . Dvojezičnost bi mogli definira kao sposobnost osobe da se bez teškoća izražava koristeći dva zasebna jezika. Taj fenomen je daleko češći nego što se misli - čak polovica svjetske populacije govori više od jednog

jezika - pojava je to koju susrećemo i u mnogim dijelovima Hrvatske. Istarski poluotok takvo je područje. Opstajući jekom povijes kao mjesto suživota različi h kultura i jezika, dvojezičnost kao autohtona odlika i vrednota ugrađena je u istarski iden tet koliko i u temeljne dokumente. U Istri posve prirodno i ravnopravno svoju tradiciju grade i čuvaju hrvatski i talijanski jezik, a djeca su odmalena izložena njihovim utjecajima, nerijetko već unutar vlas te obitelji. Tome je prilagođena cijela obrazovna ver kala, pa na istarskokvarnerskom području djeluju vr ći, osnovne i srednje škole, kao i sveučilišni odsjeci na oba jezika. U ozračju dvojezičnos kakvo je prisutno u Istri i na Kvarneru čest je slučaj da

25


složenije i preciznije načine. Oponašanjem i promatranjem, vlas m ritmom, dijete uči jezik i naposljetku ga i savladava.

roditelji hrvatskog govornog područja dijete upišu u talijanski vr ć, a roditelji talijanski govornici upišu dijete u hrvatski vr ć - sve u želji da ono ravnopravno ovlada i m drugim jezikom. U pozadini takvih izbora nerijetko ipak postoje roditeljske dvojbe: jesu li ispravno postupili? Hoće li učenje djetetu stranog i novog jezika zasmeta daljnjem razvoju materinskog („prvog“) jezika? Lingvis ka potkrijepljena neuroznanošću rješava ovu dvojbu dajući umirujući odgovor: neće. Dječji mozak je fascinantno prilagodljiv - zovemo to plas citet mozga - njegov prostor za kogni vnu pohranu nije ograničen i stoga ne postoje prepreke za tečno usvajanje dva ili više jezika. Za razvoj i uspješno usvajanje jezika ponajprije su presudne izloženost jeziku i sama potreba. Dijete usvaja jezik tako što mu je od najranije dobi izloženo u najrazliči jim okolnos ma, s mnoštvom različi h ljudi. Pritom dijete osjeća kako mu je određeni jezik nužan da bi razumjelo svijet oko sebe, ali i izrazilo neku svoju želju ili namjeru - ono želi komunicira sa svojom okolinom na sve

26

Iste zakonitos vrijede i u dvojezičnim obiteljima; ako je dijete od rođenja izloženo dvama jezicima u različi m okolnos ma, s različi m ljudima, te ako osjeća kako treba oba jezika da bi komuniciralo s ljudima koji ga okružuju - ono će nauči oba. Predškolska dob dobro je vrijeme i za početak učenja drugog jezika. Znanost osobito pogodnim smatra vrijeme između djetetovih 4 i 8 godina. Tada ono postaje otvorenije za ak vni socijalni kontakt, prodornije i recep vnije, a njegove vješ ne oponašanja modela najprikladnije su baš za produbljivanje znanja jezika - posebno uživa u baratanju zvučnim i ekspresivnim riječima i izrazima, te se veseli rimama. U vr ćima na manjinskim jezicima uobičajena je praksa osigura svakom djetetu koje nije autohtoni govornik uvjete koji će mu olakša ovladavanje jezikom. To podrazumijeva jasno i razgovijetno komuniciranje pri čemu se kratki iskazi na jeziku koji je poznat djetetu koriste uz odgovarajuće izraze na jeziku koji je djetetu nov. Svakodnevni život i rad u odgojnoj skupini odvija se kroz spontano situacijsko učenje s elemen ma igre, uz obilno korištenje vizualne podrške i ritmičkih


obilježja jezika (pjesmice, rime, brojalice). Dvojezični kontekst djetetu pruža i jednu važnu dobrobit: izloženost različi m jezicima je ujedno izloženost različi m oblicima glasova i izgovora. To djecu po če na ciljano usmjeravanje pažnje i „izoštravanje“ sluha za prepoznavanje pojedinačnih glasova- a glasovno razlikovanje važna je predčitalačka vješ na. A kako djeca i inače vrlo vješto uočavaju različitos u načinima i s lovima razgovora među ljudima, dvojezičnu situaciju doživjet će tek kao razlikovno svojstvo više u svakodnevnoj komunikaciji. Uobičajeno je da dvojezična djeca u početku koriste elemente oba jezika, kao i da im se periodički izmjenjuje predominacija jednog jezika nad drugim- ukoliko su kod kuće izloženi dvama jezicima. Kao i odrasli dvojezični govornici, dvojezična djeca ponekad upotrijebe riječ jednog jezika dok govore drugim (tzv. prebacivanje kodova), što ne znači i njihovo brkanje. Posebno u Istri gdje je u dvojezičnim hrvatsko - talijanskim obiteljima čest slučaj da se neke talijanske riječi rabe u hrvatskim rečenicama, kao i hrvatske riječi u talijanskom dijalektu- kao dio lokalnog istarskog idioma. U razgovoru s jednojezičnim govornicima ta ista dvojezična djeca dobro će pazi da govore samo taj jezik. Ponekad neki roditelji dvojezične djece

u početku zamjećuju nešto sporiji jezični razvoj u odnosu na jednojezične vršnjake (otprilike 3- 6 mjeseci), no to nije neobično ni zabrinjavajuće- zadatak dvojezične djece ipak je umnogome složeniji. Dvojezično dijete usvaja dva posve različita jezična i fonetska sustava- dva potpuno različita rječnika, te različite grama čke i rečenične strukture- do svoje treće ili četvrte godine počet će ih odvaja i koris paralelno, u različi m situacijama i s različi m ljudima. Za djetetovo uspješno usvajanje jezika naposljetku je presudno da ga sluša i ima prilike upotrijebi u svakodnevnim, posve prirodnim i spontanim situacijama. Ukoliko dijete u vr ću priča jedan, a kod kuće drugi jezik, preporuka je struke da se svi govornici u djetetovom životu pridržavaju jezika kojim operiraju na najvišoj razini. Kao izvorni govornici nekog jezika najkvalitetniji smo model bogatog i raznovrsnog jezičnog unosa koji dijete može sluša i oponaša . Ono što jest problem svih Istri sličnih sredina je: kako očuva opstojnost i kri čnu masu pronositelja manjinskog jezika ili nekog lokalnog dijalekta? Osipanje broja ak vnih govornika ujedno znači kako će u budućnos sve manje ljudi govori m jezicima jer ih neće ima tko nauči u dje njstvu. Zamijećeno je kako djeca jekom svog

27


školovanja posve zanemaruju jezik kojim govore kod kuće, ukoliko on nije istovjetan onom kojim se koriste u školi, a obitelj i okolina istovremeno su usredotočeni na to usvaja li dijete uspješno većinski jezik društva (što jest bitno iz pragma čnih razloga- široka dostupnost u medijima i obrazovanju, društvena integracija). Od nepobitne je važnos stoga da se unutar zajednice (posebice kroz odgojnoobrazovne mehanizme) kao i unutar obitelji ustrajno njeguje i društvena uloga manjinskih jezika, njihova uporaba u svakodnevnoj komunikaciji, te da se promiču pozi vni stavovi prema mul kulturalnos i dvojezičnos . Na taj će način djeca dobi ono što je nužno kako bi taj jezik i usvojila dobar model i niz prilika da taj jezik koriste (slušaju i govore). No, ne manje važno, očuvat će vrijednu i lijepu tradiciju. Mnoštvo je razloga i za po canje učenja drugog jezika od najranije dobi. Suvremena istraživanja potvrdila su kako dvojezična djeca pokazuju veću fleksibilnos u razmišljanju - vjerojatno jer je njihov mozak „utreniran“ za brzu promjenu takozvanog jezičnog koda potrebnog da bi ispravno govorili neki jezik. Dvojezična su djeca uspješnija u uočavanju i odvajanju zvukovne i značenjske razine riječi, imaju višu metajezičnu svijest - bolje razumiju odnose među sastavnicama nekog jezika, a pos žu i značajne rezultate na ispi vanjima krea vnos . Ipak, najoči ja vrijednost i korist znanja jezika jest lakše sporazumijevanje i naše dublje razumijevanje svijeta i različitos . Izreka kaže kako je svaki jezik kojim govorimo

28

bogatstvo više, ono koje nam nitko ni pod kojim uvje ma ne može otuđi - osim možda vrlo poznih godina i biologije - a i tu istraživanja već sad daju mnogo ohrabrujućih rezultata. No to je neka posve druga tema.

Dječji vr ć Tičići Novigrad Talijanski dječji vr ć Suncokret

Larisa Makovac, prof. pedagogije


Mala

dječja GLISTA

Mala dječja glista (Enterobius vermikularis) je parazit koji kod ljudi izaziva bolest koju nazivamo enterobijaza. To je jedna od najčešćih parazitarnih crijevnih infekcija i godišnje se u svijetu zarazi oko 500 milijuna osoba, uglavnom djece. Raširena je po cijelom svijetu bez obzira na klimatske i socioekonomske prilike, a zaraza je najčešća u predškolskim ustanovama, školama i domovima.

Glista izgleda poput bijelog končića, ženka je duga 8 – 13 mm, a mužjak 2 – 5 mm. Odrasli crvi žive u crijevima čovjeka, hrane se crijevnim sadržajem i sluznicom pa ponekad na sluznici uzrokuju sitne ranice. Oplođene ženke polažu jajašca, izlazeći kroz analni otvor, uglavnom noću, nekoliko sa nakon što je dijete usnulo. Jajašca su ljepljiva i u njima se nalaze ličinke koje već za 4 sata postaju invazivne. Čovjek se zarazi ako proguta jajašca iz kojih će se razvi ličinka. Životni ciklus gliste odvija se u tankom crijevu kroz 2 – 6 tjedana. Zaraza kod čovjeka nastaje analno-oralnim putem. Najčešće se prenosi onečišćenim rukama. Zbog svrbeža dijete često nesvjesno češe područje oko anusa i tako onečišćuje prste ili nokte jajašcima. Tako onečišćenim prs ma jajašca parazita se prenose na novog domaćina, a

djeca se često mogu i sama ponovo zarazi stavljanjem prs ju u usta (autoinfekcija). Moguća je infekcija preko onečišćenih predmeta, donjeg rublja, posteljine, pa i udisanjem prašine u kojoj se nalaze jajašca. Jajašca na sobnoj temperaturi mogu živje i do dva tjedna. Infekcija je uglavnom praćena blagim simptomima. Dugotrajne smetnje uz veći broj parazita posljedica su autoinfekcija ili ponavljajućih infekcija u kontaminiranoj okolini. Glavni simptom enterobijaze je svrbež perianalne regije koji je izražen noću kad ženke polažu jajašca. Dijete je razdražljivo, nemirno spava ili nekontrolirano mokri jekom sna. Zbog svrbeža dijete se grebe, često nesvjesno te tako oštećuje kožu i sluznicu, a na m oštećenjima često nastaju

29


u odrasle jedinke. Ako ima više inficiranih u jednoj grupi ili obitelji, treba istodobno proves liječenje svih članova, djece i odraslih, bez obzira na simptome ili nalaze pretrage. Nakon svakog liječenja treba uz pojačane osobne higijenske postupke, prokuhavanje rublja i posteljine, proves čišćenje prostorija, da bi se spriječila ponovna infekcija iz okoline.

bakterijske upale ili ekcemi. Rijetko se mogu javi komplikacije kao upala slijepog crijeva, a kod djevojčica i upale genitalnih organa. Kod pojave ovih simptoma potrebno je dijete odves pedijatru. Dijagnos čka metoda za dokazivanje infekcije malom dječjom glistom je uzimanje perianalnog o ska ljepljivom celofanskom trakom (selotejp) koja je zalijepljena na predmetno stakalce. Perianalni o sak se uzima ujutro nakon ustajanja, a prije pranja ili kupanja. Ljepljivu traku treba odlijepi sa stakalca, raširi gluteuse i nalijepi preko analnog otvora uz blago pri skanje. Nakon toga traka se skine i ponovo zalijepi na stakalce koje se stavi u ambalažu i dostavi u laboratorij unutar 24 sata. O sak se uzima 3 do 5 dana za redom, a rezulta su dostupni istog dana. Lijek za enterobijazu je mebendazol koji se daje u jednokratnoj dozi od 100 mg. Terapiju treba ponovi za 14 dana zato što lijek djeluje samo na odrasle gliste, a u crijevu ostaju jajašca i ličinke koje za 14 dana sazriju

30

Zbog svega navedenog vrlo je važna edukacija djece i odraslih o osobnoj higijeni uz obavezno pranje ruku sapunom i toplom vodom prije jela, nakon korištenja toaleta, mijenjanja pelena i pripremanja hrane kao i redovito rezanje nok ju, izbjegavanje griženja nok ju i češanje oko anusa, kao i redovito čišćenje prostorija u kojim se boravi.

Vesna Zagorac, bacc. med. techn. zdravstvena voditeljica


Što je SENZORNA INTEGRACIJA i njezina važnost u razvoju djeteta Senzorna integracija neprestano se odvija u svakom od nas. To je način na koji nervni sustav obrađuje dnevne informacije. Svi imamo te osjete, ali kod nekog su manje razvijeni te je potrebno od najranije dobi po ca njihov s mulans.

Senzorna integracija je proces jekom kojeg u mozgu dolazne senzorne, odnosno osje lne informacije iz naših osje la za kretanje (ravnotežu), vid, sluh, okus, miris te dodir, a putem moždanih živaca oni se obrađuju tako da im dajemo smisao i na njih odgovaramo nekom određenom ak vnošću. Od rođenja, pa sve do 7 godine života ključno je razdoblje za razvoj senzorne integracije zato što mozak u tom vremenu uspostavlja najviše živčanih veza. S toga je važno da se od najranije dobi u predškolskim ustanovama provodi što više ak vnos koje su bogate ves bularnim i tak lnim podražajima kako bi dijete koris lo svoje

31


senzorne i motoričke vješ ne te ostvarilo interakciju s okolinom. Želite li potaknu senzornu integraciju kod svoje djece, ponudite im što više materijala različi h tekstura, oblika, čvrstoće, mirisa i zvuka. Materijale također treba nudi postepeno da ne bi došlo do prebrzog zasićenja is m. Svaki po caj nakon određenog vremena može se oboga novim materijalom i s me svaku ak vnost podiza na novu spoznajnu razinu.

ź ź

U predškolskim ustanovama još od jasličke skupine njeguje se takav pristup, te se kroz senzo motorne ak vnos i po caje kod djece po če razvoj svih osje la te nudi djeci jedinstveni doživljaj i veliko osje lno iskustvo.

ź ź ź ź

Senzomotorički razvoj preduvjet je za usvajanje i razvoj više kogni vnih funkcija. Kako bi vam pomogli nabrojat ćemo neke ak vnos koje po ču njihov razvoj, a koje i same možete provodi s djecom. Ak vnos za po canje senzomotorike; ź Igranje vodom – prelijevanje iz posude u posudu ź Hodanje bosim nogama po različi m površinama ź Igre sa svjetlom – propuštanje svjetlos kroz različite materijale (svjetleći stol) ź Skakanje (po trampolinu, vodi, pucketavoj foliji…) ź Hodajte poput živo nja (medvjed, slon, miš, dinosaurusi….)

32

ź

Igre s kartonskim ku jama (povlačenje, skrivanje…) Njihanje djeteta u velikoj plah Istraživanje različi h materijala (pijesak, brašno, kamenčići…) Uključite dijete u kućanske poslove (brisanje prašine…) Čitanje slikovnica (listanje, imenovanje, tak lne slikovnice…) Različite igre : „Školica“, „Ledena kraljica“… Prstovne igre – brojalice

Na kraju željela bih potaknu roditelje da se što je više moguće igrate sa svojom djecom, radite kućne poslove koji će uveliko pomoći bržem i boljem senzomotoričkom razvoju vašeg djeteta.

Dječji vr ć „Cvrčak“ Tina Bulić, odgojitelj


Rana

EDUKACIJA Govoreći o edukaciji u predškolskom odgoju mislimo na odgoj i izobrazbu djeteta do njegove sedme godine. Dijete je od samog rođenja obdareno prirodnim potencijalima koji mu omogućuju da osje ono što ga okružuje i ima potrebu da reagira i istražuje s obzirom na te osjete. Baš zato prvih sedam godina života naziva se razdobljem senzomotoričkog razvoja.

Svakako treba širi interes djeteta, uočava njegove potrebe te dava konkretne odgovore u skladu s njegovim razvojem.

ak vnos i igre. Tijekom zajedničkih ak vnos čitanja priča mnoga će djeca sama uvidje vezu glasa i slova kao simbola, riječi i značenja u pisanom tekstu, te će sama traži objašnjenja imena slova.

Području rane edukacije pripada i razvoj predčitačkih vješ na. Tu je važna uloga roditelja. Dobro je da jekom čitanja slikovnica i priča dijete sjedi roditelju u krilu. Time ono ima mogućnost da pra jek priče na stranici uz gledanje slika i slova te je dobro da mu roditelj povremeno pokazuje gdje se nalazi riječ koju upravo čita.

Po čući djetetov senzorni razvoj možemo djetetu približi mnoge teme. Na takav način, u svojoj odgojnoj skupini omogućila sam djeci da se bave recikliranjem papira i vune, sadnjom biljaka, doživjeli su erupciju vulkana i još mnogo toga.

Predčitačke vješ ne mogu se razvija od druge djetetove godine. To nikako ne smije bi sustavno/mehaničko poučavanje, već treba proizlazi iz svakodnevnih dječjih

U sobi dnevnog boravka mlađe odgojne skupine postavila sam senzorne podražaje na temu brojeva. Djeca vole dodiriva meke, baršunaste brojeve i njihove pripadajuće

33


točkice, koje označavaju količinu, a mame ih i bojom i materijalom. Vrlo često imaju spontanu potrebu izgovori broj preko kojeg “klize” prstom ili izbroja točkice. Imamo i vizualne po caje, grafički prikaz pojedinog slova te aplikacije predmeta i pojava čiji naziv počinje određenim slovom.

Uz adekvatan senzorni doživljaj djeca rado ponove ono što su ranije izrekla, i to u nešto pravilnijem grama čkom obliku, što jača njihovu sliku o samome sebi.

Djeca uvijek imaju potrebu prijeći prstom preko slova, dotaknu svaku sliku i opisa ju. Kada se jedno dijete približi ovakvim pločama, veoma često mu se pridruže i druga djeca. Na ovaj način oni uče jedan od drugog.

Dječji vr ć “Mrvica”, Supetar

Dijete koje ima teškoću u razvoju govora traži moju pomoć, uzima me za ruku i traži pogledom da imenujem sve što ono samo dotakne. Izgovaram jasno i razgovjetno, što djetetu daje sigurnost i priliku da ponovi u skladu sa svojim mogućnos ma.

34

Ivka Pavazza odgojitelj mlađe odgojne skupine


ABC Maestro Softver za rano učenje čitanja i tipkanja Kako na zabavan način nauči pka i čita ? Ispisivanje slova na suhoparnom ekranu često nije dovoljno po cajno prilikom učenja. Zbog toga djeca mogu bi sklona odustajanju i brzo izgubi mo vaciju. Ova situacija može predstavlja veliki izazov.

ABC Maestro omogućuje učenje “korak-pokorak” u posebno dizajniranom svijetu prepunom zabavnih zadataka i veselih boja što izravno utječe na mo vaciju i ubrzava proces učenja kod djece.

Što je ABC Maestro? ABC Maestro je jedinstveni pedagoškorehabilitacijski so ver za učenje pkanja i čitanja. Ovaj nezaobilazan didak čki alat na hrvatskom jeziku, zbog pažljivo osmišljenih ak vnos i sadržaja, može bi iste prak čne vrijednos kao i tradicionalne metode opismenjavanja, ali i ponudi inova vniji i sveobuhvatniji pristup učenju.

Kome je namjenjen? Namijenjen je svoj djeci koja uče pisa , pka i čita - od djece urednog razvoja do djece s teškoćama u razvoju. Ovaj so ver može bi odlično rješenje za djecu koja imaju poteškoća s pažnjom i koncentracijom, finom motorikom, okulomotornom koordinacijom, vizualnom percepcijom, za djecu s višestrukim teškoćama, disleksijom, disgrafijom te nerijetko kombinacijom is h.

Kako pomaže i djeci i učiteljima? ABC Maestro nudi djetetu brže učenje kroz igru. Edukacijsko-rehabilitacijski značaj u obrazovanju djece s teškoćama u razvoju

45


može bi ključan smanjujući vrijeme učenja pozicije slova na pkovnici te sprječavajući tzv. „fishing“ u kojem dijete „peca“ po pkovnici tražeći zadano slovo. Također, ovaj so ver na jednostavan način poučava odnos i razliku glasa i simbola čime olakšava i ubrzava stvaranje preduvjeta za razvoj vješ na čitanja i pisanja. ABC Maestro so ver odlikuje se bogatom paletom

46


individualiziranih postavki koje se mogu potpuno prilagodi svakom djetetu, ovisno o njegovim teškoćama. Zadaci gradiraju od lakših prema težim te na taj način so ver „raste“ zajedno s djetetom. ABC Maestro daje točne upute djetetu o tome gdje se nalazi pka koju treba pri snu i u kojem trenutku. Također, nakon svakog odgovora osigurava primjerenu povratnu informaciju

47


koja je neizostavan dio procesa učenja. Ispisivanje slova na suhoparnom ekranu često nije dovoljno po cajno. Zbog toga djeca mogu bi sklona odustajanju i brzo izgubi mo vaciju. Ova situacija predstavlja izazov i za učitelje. ABC Maestro pruža mogućnost učenja “korak-po-korak” u posebno dizajniranom svijetu prepunom zabavnih zadataka i veselih boja kako bi olakšali održavanje pažnje i mo vacije.

Gdje mogu isprobat ABC Maestro? Na sljedećoj stranici nalazi se ABC Maestro poster na kojem možete vidje pregled svih

48

ak vnos . Besplatnu probnu verziju ABC Maestro so vera za rano učenje čitanja i pkanja možete preuze i isproba na linku: www.eglas.hr/abc-maestro.

Autorica: INES DELZOTTO, mag.edu.rehab.


ABC Maestro jedinstveni je pedagoško-rehabilitacijski so ver za učenje pisanja, pkanja i čitanja, nastao suradnjom E-Glasa, edukacijskih rehabilitatora i radnih terapeuta. Izvrsno se slaže s pkovnicom Clevy. Namijenjena je djeci s teškoćama u razvoju koja uče pisa , pka i čita . odlično je rješenje za djecu koja imaju poteškoća s pažnjom i koncentracijom, finom motorikom, okulomotornom koordinacijom, vizualnom percepcijom, za djecu sa smanjenim kogni vnim mogućnos ma, disleksijom, disgrafijom, te nerijetko višestrukim teškoćama. ABC Maestro mogu koris i djeca urednog razvoja kako bi brže naučila pka i čita . Za više informacija možete nam se javi na info@eglas.hr ili na 051/670379.

Riječi

1. Odaberi i pkaj Funkcionalni pristup - po uzoru na "Odaberi pku". Naučeni glasovi sada se putem sinteze spajaju u riječi. 2. Tipkaj abecedno Abecedni pristup učenju pisanja riječi. 3. Nedostaje slovo Zapažanje glasovne strukture riječi tako da se glasovi izdvajaju. Uočava se njihova pozicija u riječi (koja više nije samo početna) i označavaju se slovom.

Slova 1. Istraživač Ova ak vnost omogućuje djetetu slobodan izbor pki na pkovnici i stavlja naglasak na zabavu i igru. odličan je uvod za početno upoznavanje glasova i slova, što olakšava kasnije korištenja so vera. Ovaj zadatak po če neho čno učenje i pruža osjećaj uspjeha svakom djetetu - što dodatno utječe na mo vaciju. 2. Odaberi pku Ova igra omogućuje direktnu interakciju sa djetetom. Funkcionira po principu učenja po modelu (dijete promatra što će učitelj pri snu na pkovnici). Slova i glasovi biraju se po funkcionalnom modelu tj. koliko su djetetu slova poznata i koliko se često susreće s njima (npr. početno slovo imena). 3. Abecedno Učenje abecednog reda. To je jedan od preduvjeta uspješnog čitanja i pisanja. 4. Nasumično U igri se slova pokazuju nasumičnim redoslijedom. Pomoću ove ak vnos može se provjeri što je i koliko dijete usvojilo iz prijašnjih ak vnos i u kojoj mjeri može promijeni to znanje. 5. Pronađi pku U ovoj ak vnos prebacujemo naglasak s glasova na grafeme - što je savršen uvod za igre riječima. Učimo kako glasove čujemo i izgovaramo, a slova vidimo i pišemo. Osim predvješ na pisanja, pkanja i čitanja, vježbamo i vizualnu percepciju, pretraživanje, vizualnu pažnju i koncentraciju te uparivanje.

4. Nedostaju dva slova Kao i u prethodnoj ak vnos , razvijamo važne predvješ ne čitanja i pisanja. 5. Majstor pkanja Sličan prethodnim zadacima, ali ima podršku samo na virtualnoj pkovnici. 6. Riješi zagonetku Početna slikovna pitalica i učenje kroz igru. Osigurava dodatnu mo vaciju i usmjereniju pažnju, jer se radi o zagonetki. Izdvaja se početni glas svakog predmeta i uočava njegova drugačija pozicija u riječi.

Brojevi 1. Redom 1-9 Kroz zvučnu reprodukciju uči se položaj brojeva na pkovnici, pojam količine i brojevni simboli za količinu te brojevne riječi, prateći pravilo redoslijeda svih članova niza. Koriste se jednostavne i pregledne slike koje prikazuju crne točkice na bijeloj podlozi, poput kockice iz društvenih igara. Ova ak vnost po če razvoj vizualnog grupiranja. 2. Nasumično Slično kao i u ak vnos "Nasumično" sa slovima, ovdje se od djeteta očekuje da u nasumičnom poretku primjeni poznavanje pozicije pke na pkovnici ili vješ ne poznavanja količine i broja, bez oslanjanja na mehaničko brojanje bez razumijevanja. 3. Odaberi broj Ak vnost slična odabiru u igri slova. Dijete je u direktnoj interakciji s roditeljem ili učiteljem, što omogućuje neposredno praćenje napretka.


Jedna od destinacija

u Noći muzeja Jedna od des nacija u Noći muzeja, koju je ove godine bilo uis nu vrijedno posje , bio je naš vr ć „Šegrt Hlapić“ u Sesvetama. Pod motom „Dijete i sport“ kroz boga program koji je bio prvenstveno namijenjen djeci, ali i svim drugim posje teljima prikazana je spona vr ća, sporta i umjetnos .

Ideja o sudjelovanju na Noći muzeja rodila se u okviru planiranja provođenja naše bitne zadaće kojom smo naglasak stavili na po canje likovnih, glazbenih i sportskih vješ na kod djece. Ravnateljica Vr ća Branka Benčec je prepoznala i podržala ovu ideju, te uz puno entuzijazma krenula u pripreme ovog projekta, u čijoj realizaciji su sudjelovali svi oni koji i čine naš vr ć: djeca i odgojitelji naših 33 redovnih odgojnih skupina i 4 skupine predškole, ravnateljica i stručni m, tehničko i administra vno osoblje te

50

roditelji, obitelj i prijatelji naše djece i djelatnika. Posebno smo ponosni na ovaj projekt, jer su njime došle do izražaja mski rad kao i kvalitete svih njegovih sudionika: ravnateljice kao koordinatorice i organizatorice, krea vnost i suradnja stručnog ma, odgojitelja i roditelja kao i odlična podrška i uključenost ostalog osoblja. Okosnica cijele izložbe, dakako, su radovi naše djece, koji su nastali kao produkt različi h sklopova ak vnos na temu sporta. Eksperimen rajući različi m likovnim


tehnikama i materijalima djeca su izrazila svoj doživljaj različith sportova i sportskih rekvizita koji su im njihovi odgojitelji približili kroz različite bogate po caje u odgojno obrazovnom radu. Ovom prilikom donosimo vam kratki pregled događanja u Noći muzeja u našem Vr ću. Brojni posje telji mogli su razgleda izložbu dječjih likovnih radova na temu „SPORT“ te sportskih rekvizita koje su djeca izradila zajedno sa svojim odgojiteljima, kao i sportskih rekvizita čiji su vlasnici upravo članovi obitelji djece polaznika Vr ća. Zahvaljujući njima na našoj izložbi našlo se i padobransko odijelo, hokejaška oprema, stogodišnje skije jednog djeda, oprema jedne jahačice, klizaljke kojima se pisala ili „klizala“ povijest umjetničkog klizanja kod nas, reke , boksačke rukavice jednog tate iz njegovih slavnih boksačkih dana, oprema za različite borilačke sportove...i još mnogo toga. Uz umjetnički doživljaj tu je i neizostavni eduka vni sadržaj. Uz sve rekvizite koje smo izradili, a radi se oko pedesetak sportskih rekvizita izrađenih tehnikom kaširanja u dimenzijama 1-2-m, posje teljima smo pripremili niz zanimljivih činjenica o povijes is h, sportu u kojem se koriste, pozna m sportašima koji ih koriste i sl. Dio izložbe bio je posvećen i obiteljskim

fotografijama djece, njihovih roditelja, baka, djedova, prijatelja, djelatnika vr ća... snimljenim u sportskim ak vnos ma, kao i trofejima koje su osvojili. Upravo je ovaj kutak obiteljskih uspomena dao jednu dodatnu toplu notu ovoj izložbi koji je bio po caj za oživljavanje nekih starih i lijepih obiteljskih trenutaka i planiranja novih. Osmijeh na dječjim licima – neprocijenjivo! Kroz interak vne radionice najmlađi posje telji mogli su izrađiva tradicionalne igračke (krpenjače, praćke, mla će, prsteni za nabacivanje...) te ih potom iskuša u starim sportskim igrama u radionici "3...2...1...kreni" i za m se pope na pobjedničko postolje i osvoji medalju – naravno, zlatnu. Te smo noći zaista, svi zaslužili samo zlatna odličja! Djeca, ali i odrasli, pokazali su veliko zanimanje i za radionicu "Stvaramo umjetnost pokretom i svjetlom", u kojoj su mogli eksperimen ra različi m materijalima na svjetlosnim stolovima te slika po svjetlosnim pločama. Zanimljivi, drugačiji, izazovni po caji poput vodenih kuglica, pijeska u boji, svjetlećeg kamenja... u kombinaciji s beskrajnom dječjom maštom rezul rali su stvaranjem jedinstvenih umjetničkih djela. Posebna bajka odvijala se

51


u „Zimskom olimpijskom selu“ uz koju je bila izložena dojmljiva maketa zimskih sportova, pravi uvod u olimpijadu koja je bila pred nama. Prikazana skijaška staza, bob ekipa u punom zamahu, hokejaši u jeku utakmice, umjetničko klizanje... i mogućnost da sami izrade svoje zimske sportaše ili hokej igralište, stvorili su poligon za bogatu igru i daljnje istraživanje. Prava čarolija za sva osje la odvijala se u u našoj Snoezelen senzornoj sobi ili kako je zovemo „Čarobnoj sobi“. Glazba, svjetlost, mirisi i različi tak lni podražaji stvorili su opuštajuću i s mulirajuću atmosferu za dječja osje la. Najmlađi posje telji strpljivo su čekali u redu na priče o sportu u vr ćkoj knjižnici – pričaonici u kojoj su naši odgojitelji pričali priču „Pobjeda ili poraz“ čija je pouka – važno je sudjelova , zabavi se i druži se s prijateljima. Cjelokupni ovaj događaj upotpunili su gos iz svijeta sporta koji su dijelili autograme, svoje sportske rekvizite te se družili i fotografirali s posje teljima izložbe. Vr ć je tako ugos o mlade nade košarke Marka Arapovića iz KK „Cedevita“ i Martu Savić iz KK „Trešnjevka“ te

52

hokejaše iz HK „Medveščak“, Domagoja Poljaka i Antu Krajinu. Posebno je bilo zanimljivo upozna Nevenku Lisak, jednu od legendi umjetničkog klizanja koja je djevojčice razveselila svojim sportskim kos mima kao i našeg proslavljenog sesvetskog hrvača Ivana Hukleka.

A da i mi imamo vrsne sportaše prikazali smo videoprojekcijom fotografija i video zapisa nastalih kroz desetogodišnje dokumen ranje odgojno obrazovnog rada vezanog uz sportske ak vnos (dječja olimpijada, sportske igre djece i roditelja, djeca u sportskom programu, satovi tjelesne i zdravstvene kulture...). Pod nazivom “U zdravom jelu, zdrava hrana” dio izložbe posve li smo prezentaciji i degustaciji novih vr ćkih jelovnika te su roditelji mogli kuša veliki dio onoga što njihova djeca jedu u vr ću čime smo im dočarali kvalitetu vr ćke prehrane. Sve je popraćeno eduka vnim plaka ma koje su izradila djeca s odgojiteljima Obzirom da smo prošle pedagoške godine obilježili deset godina rada izradili smo, kako smo ga nazvali, “Hlapićev vremeplov” kroz


koji smo prikazali razvoj i pos gnuća našeg vr ća te put do vr ća kakav smo danas zbog djeteta i za dijete. Izložbu je u Noći muzeja posje lo preko 1350 posje telja što je rezultat dobre suradnje s lokalnom zajednicom kao i njihove podrške. Nakon same manifestacije izložba je ostala otvorena za organizirane posjete odgojnih skupina iz naših susjednih vr ća. Iskoris t ćemo ovu priliku i zahvali se ravnateljici Branki Benčec, jer smo ukazanim povjerenjem dobili dodatni vjetar u leđa, kao i roditeljima naših polaznika na ak vnom sudjelovanju i podršci te svim našim kolegicama i kolegama na krea vnos i požrtvovnom radu.

Dječji vr ć „Šegrt Hlapić“

I za kraj, ci rat ćemo našu dragu kolegicu koja nam je nakon pogledane izložbe poručila: “Večeras je vaš vr ć bio na krovu svijeta!” i uis nu, tako smo se i osjećali!!

Marina Govorčin, mag.praesc.educ Danijela Drožđan, odgojitelj Anđela Lukač, prof.psih., odgojitelj/mentor predškolske djece psiholog

53


Umjetničko djelo u predškolskoj ustanovi

PIET MONDRIAN Dijete likovnim jezikom krea vno izražava svoja iskustva, doživljaje, znanja, razumijevanje i osjećaje. Po canje djece na razvoj likovnog jezika, krea vnos , slobodu izražavanja i njihovo stvaralaštvo kroz projekt u odgojno-obrazovnoj ustanovi najbolji je pokazatelj kvalitete prakse.

Zajedničkim likovnim stvaralaštvom bolje upoznajemo dijete i učimo od njega. Umjetnička djela Pieta Mondriana približena su predškolskoj ustanovi u cjelini – djeci, odgojiteljima, roditeljima i stručnim suradnicima Dječjeg vr ća „Zvončić“.Dijete bilo da crta, slika, modelira, konstruira ili gradi čini to na svoj originalan način. Predškolsko dijete upoznato je s umjetničkim radom „Kompozicijom“ Pieta Mondriana, u želji za što bolju implementaciju likovnog jezika u odgojno-obrazovnu ustanovu kroz određen vremenski proces. Na taj način spoznato je da su dječja likovna djela iskrena, jednostavna, spontana i vizualno

54

dobro popraćena. Dijete bez posebne intervencije odrasle osobe pronalazi put za likovno stvaranje, ali osiguravajući mu dovoljno materijala i mogućnost likovnog izražavanja pružamo mu senzibiliziranost za svijet umjetnos . Vrijednost i važnost dječjega likovnog izražavanja nije u tome da „zna“ nacrta ili naslika ono što ćemo mi prepozna , nego u tome što dijete vidi, pronađe ili otkrije u svijetu koji ga okružuje. Djeca su imala priliku na krea van način upozna umjetnika, postavi izložbu svojih radova, susres se s oblicima, bojama i raznim tehnikama koje smo jekom istraživanja koris li. Izlazeći iz svakodnevnog


okvira predškolske ustanove, cilj nam je bio uči nove pojmove, ali na kraju pos ći i sam doživljaj te interpretaciju dječjega likovnog stvaralaštva. Jezik umjetnos učimo s djecom putem spontanih ak vnos ; dijete se krea vno izražava te me uči i osnažuje umjetničke sposobnos . Baveći se i pokazujući djeci umjetnička djela te vrijednost likovnog stvaralaštva, u djetetu pobuđujemo zna želju, krea vnost i želju za pos zanjem krajnjeg ishoda – da samo pokuša bi umjetnik već u najranijoj dobi. Kako bismo što bolje upoznali vrijednost umjetničkog djela te se s njime susreli već u najranijoj dobi, djecu bismo trebali vodi u galerije, muzeje i izložbe. Mogućnošću pružanja kvalitetnog i dobro osmišljenog pristupa muzeju i izložbama djeca otkrivaju nove svjetove. Kroz ak vnos različi m tehnikama upoznavali smo umjetničko djelo. Istraživanje se provodilo u pet odgojnih skupina. Cilj je istraživanja bio uoči kako dijete putem novih okvira izražavanja razumije umjetničko djelo, kako ono utječe na njegovu mo vaciju, doživljaj i interpretaciju kompozicije u likovnom stvaralaštvu. Timskim radom odgojitelja dogovorene su sve ak vnos koje će se u skupini proves . U mlađoj skupini cilj nam je bio da raznim novim materijalima, ku jama, trakicama te sto cama kombiniramo i

stvaramo novu kompoziciju. Istražujući putem igre, učili smo boje i oblike, kombinirali smo razne materijale i pus li da dijete razvija slobodu vlas te krea vnos koja utječe na samopouzdanje i razvija u djetetu još veću radoznalost. Ujedno smo novim riječima – umjetnik, umjetnost, kompozicija, štafelaj i slikar – boga li rječnik. Odabir tehnika mijenjao se jekom rada, nudeći im zanimljive i po cajne materijale. ZAKLJUČAK Dijete se rađa kao biće koje misli, uči, komunicira, stvara, pokazuje emocije i biva odgovorno. Prepoznajući djetetovu želju za istraživanjem i stvaranjem, ovim radom želimo ukaza na to da svakodnevno budemo još uspješniji i bolji. U partnerskom odnosu odgojitelja i djeteta cjelokupna se komunikacija temelji na odnosu povjerenja, ravnopravnos , reciprociteta i međusobnog razumijevanja. Izlazeći izvan okvira vlas te prakse dajemo djetetu mogućnost pos zanja samostalnos bez ikakvog opterećenja. Dječji vr ć Zvončić, Ozalj

Melita Golub, mag.praesc.educ.

55


Dan planeta

ZEMLJE

Svake godine 22.travnja obilježavamo Dan planeta Zemlje. Prilika je to da kroz različite ak vnos učimo djecu o važnos očuvanja okoliša, recikliranju i očuvanju našeg Planeta.

Cijeli tjedan od 24. do 28. travnja posve li smo ak vnos ma vezanim za Dan planeta Zemlje. Pedagoginja je održala zanimljivu radionicu o očuvanju Planeta putem koje smo naučili puno toga o štednji energije, recikliranju i o tome što Zemlju čini sretnom, a što tužnom čime smo započeli slavlje Zemljinog rođendana. Tete Jasmina i Anica pokazale su nam kako naša Planeta izgleda. Marin nam je rekao da on kod kuće ima globus i da će nam ga rado sutra donije i pokaza . Naučili smo

56

tako što je globus i bolje se upoznali s morima, oceanima i kon nen ma, a našli smo na globusu i gdje mi živimo. Da bi sačuvali Zemlju jako je važno i reciklira . Izrezivali smo i lijepili što ide u zeleni, plavi i žu spremnik, a otpatke smo razvrstavali i bacali u kante različi h boja za različite otpatke. Učili smo i o recikliranju papira. Da bi dobili papir potrebno je posjeći puno stabala. Odlučili smo da papir nećemo namjerno šara i baca ako malo pogriješimo kada


lijep i svi smo ponosni što ga nismo bacili već ponovno iskoris li. Naš rad i naučeno stavili smo na pano koji smo s ponosom pokazali našim roditeljima.

crtamo. S tetom Anicom smo reciklirali stari papir. Prvo smo natrgali komadiće starog, iskorištenog papira, dodali vodu i sve smiksali da se papir poveže u kašu. Za m smo dobivenu smjesu izlili i razvaljali na okvir s mrežicom. Čekali smo da se osuši. Naš reciklirani papir je jako

Anica Sardelić odgojiteljica

Dječji vr ć Korčula

Jasmina Mušić odgojiteljica

Tanja Krešić pedagoginja

57


BESPLATNA DOSTAVA TONERA, PRINTERA, RAČUNALA ILI TV-a NA VAŠU ADRESU!!!

NARUDŽBE NA: TonerEX by Alfa Art Studio d.o.o. Sukošanska 4, Zagreb tel. 01/6699-649 fax. 01/6699-648 prodaja@tonerex.hr


Ljepota Svetog Križa kroz dječje oči Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje planiranje i djelovanje odgoja i obrazovanja temelji se na vrijednos ma koje bi iz pesrpek ve povijes , kulture, suvremenih događanja i projekcija budućnos trebale unaprjeđiva intelektualni, društveni, moralni, duhovni i motorički razvoj djece. Odgoj i obrazovanje trebali bi doprinosi , između ostalog, izgradnji osobnog, te kulturnog i nacionalnog iden teta djeteta, čime osnažujemo dijete da bude dosljedno samo sebi, razvije samopoštovanje, po čemo razvoj pozi vne slike o sebi te izgrađujemo osjećaj sigurnos u do caju i interakciji djeteta sa užim i širim okruženjem, a samim me doprinosimo razvoju tolerancije, prihvaćanju drugih i različi h, osnažujemo socijalne i građanske kompetencije, kulturnu svijest i izražavanje. Grad Nin iznimno je bogate povijes , prepun arheoloških nalazišta i zanimljivih gradskih znamenitos , a crkva Svetog Križa najvrijedniji je sačuvan spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva i jedan od simbola grada Nina. Crkva je zahvaljujući položaju prozora i kutu padanja svjetlos , svojevrsni kalendar pa se Sunčevim zrakama može odredi točan datum suncostaja (sols cija) i ravnodnevnice (ekvinocija), pa se

60

na prvi dan ljeta, već tradicionalno u crkvi održava Fes val svjetlos i sjena. Arhitekt Thomas Jackson prozvao je crkvu Svetog Križa najmanjom katedralom na svijetu, a mi naš vr ć najmanjim i najslađim vr ćem na svijetu. Dijete je po prirodi istraživač, ak vni sudionik i stvaratelj vlas tog učenja i znanja, a potreba za istraživanjem svojeg okruženja kao prilika za učenjem, kao i veliki interes koji su djeca generacijama pokazivala upravo prema promatranju i istraživanju crkvice Sv. Križa, dovela je do početne ideje za projekt. Tijekom gotovo svakodnevnih šetnji bogatom gradskom jezgrom, djeca su se spontano zaustavljala kod crkvice Svetog Križa, promatrala je, te bi u nju ulazila, promatrala kako svjetlost ulazi kroz prozore crkve, kako njihovi glasovi zvuče u unutrašnjos crkve. To nas je potaklo da djeci ponudimo različite materijale za istraživanje i izražajne medije za izradu i doživljaj same crkvice. Djeca su svojim izjavama pokazala svoja prethodno stečena iskustva i znanja o samoj crkvi, što


Kraljičina plaža

nam je pomoglo u planiranju daljnjeg jeka ak vnos . Lovre: „To je crkva. Jako stara.“ Nikola: „U crkvi moraš bi ho. Ja to ne volim.“ Marija: „Sv. Križ je prazna crkva. Tamo možeš ući i priča i tu žive lastavice.“ Adrian: „Ima prozore kroz koje ulazi svjetlo.“ Marija: „Da, prozor na crkvi je služio kao kalendar ljudima nekad davno, davno.“ Dokumen rajući, prateći i analizirajući dječje ponašanje i interese, jasno nam se pokazalo kako su djeca najviše fascinirana svjetlosnim promjenama unutar crkve te smo zajedno s djecom planirali sljedeće ak vnos u skopu projekta. Koris li smo različite medije, skane (knjige, enciklopedije, brošure), audio-vizualne (dvd, prijenosno računalo) kako bi djeca bolje upoznala značaj crkve kao kalendara, spoznala pojam kalendara kao sredstvo mjerenja dana u godini te nazive mjeseci, pra li i osiguravali djeci sredstva i materijale za istraživanje svjetlos i sjena (projektor, svjetlosni stol, kazalište sjena...). Raznovrsnim po cajima imala su prilike upozna se s nekim običajima koje su prak cirali ljudi prije mnogo godina. Zaključili su kako je život ljudi tada bio mnogo teži nego danas. Doživljena iskustva po cala su na izražavanje osjećaja i shvaćanje osjećaja drugih. Djeca su

svakodnevnom mo vacijom iskazivala želju za različi m oblicima gradnje i konstruiranja, stjecala iskustva i kompetencije u rješavanju matema čkih i fizikalnih problema. Krea vnim i stvaralačkim izražavanjem eksperimen rala su različi m izražajnim medijima i tehnikama, istraživala različite fenomene i promjene na nebu i Zemlji. Međusobna suradnja djece bila je vrlo intenzivna.

Djeca su u ovom projektu imala prilike uči ne samo o temi projekta, već ono važnije, o sebi samima, jedni o drugima, odgovornos , emocijama, čime je doslo do jačanja njihove autonomije, učenja odgovornog ponašanja, te je osigurana osobna, emocionalna, tjelesna, obrazovna i socijalna dobrobit svakog djeteta.

Voditeljice projekta: Antonija Lipo ca, odgojiteljica pripravnica Jadranka Dević, odgojiteljica Gorana Žuvela, pedagog

61


NA IZLETU

s roditeljima

Iskustvo zajedničkog učenja odnosno zajednicu u kojoj dijete živi, te zajednički planirajući interakcije, omogućeno nam je daljnje kvalitetnije praćenje djece u savladavanju koopera vnih vješ na, natjecanju, prihvaćanju drugih i drugačijih, odgovorno ponašanje prema prirodi i živim bićima.

Priroda, ljepotom svojom treperi, drh , djeci i nama poruku šalje. Gdje ste? Cika, vriska to mi nedostaje. Svakodnevno smo izloženi raznim situacijama u vr ću i oko njega koje mogu bi izazov za učenje, po caj za razvoj raznovrsnih s lova života. Različi m strategijama kod djece treba razvija vješ ne koje pridonose učenju kvalitetnog življenja za sadašnji trenutak, bližu i daljnju budućnost. Stvarajući uvjete za po canje roditeljskog djelatnog sudjelovanja u planiranju i realizaciji naših ak vnos , naročito onih vezanih za vanjsko okruženje - prirodu, došli smo do željene razine interesa kako kod djece, tako i roditelja koji do tada nisu bili uključeni. Osvješćujući na takav način roditelje,

62

Vođeni interesom djece organizirali smo izlet uključivši veći broj roditelja i to kroz organizaciju dnevnog izleta na imanje Burum-Grabarije. Do same realizacije bile su potrebne određene akcije u kojima su roditelji sudjelovali: izrada plana za izlet (odabir lokacije, vrijeme, odabir pomagala i rekvizita), priprema ak vnos (igre na otvorenom, podjela uloga među roditeljima), dogovor odgojitelja s vlasnicom imanja iznenađenje za djecu i roditelje (jahanje konja). Ugodno druženje djece i odraslih bilo je prožeto kroz splet sportskih ak vnos (potezanje konopa; nabacivanje na štap; kocka, kocka – uteg; nogomet; badminton; skakanje u vrećama), te krea vnu radionicu „Puhanje balona od pjene“. Sportske discipline nizale su se slijedom: ź potezanje konopa izuzetno atrak vna igra, igra iz dje njstva roditelja. Ekipe su pokazale svoju fair-pley igru - uspješni i manje uspješni, svi su ispraćeni velikim pljeskom. ź igra nogometa, ekipa djece nasuprot ekipe roditelja, dijete sudac, roditelj sudac... stvorila se vesela, burna


ź ź

ź ź

ź

ź

navijačka atmosfera, jačala su se grla. nabacivanje kolutova, igra individualnoga karaktera kroz koju se posebno opus la djeca mlađe dobi. badminton, opuštena ak vnost je okupila više parova roditelja, djece. skok s vrećom, igra koja je donijela radost, vrisku, veliko oduševljenje, kako djeci, tako i odraslim. druženje s konjem “JAHANJE KONJA“ omogućila nam je vlasnica imanja i volonteri. Djeca po cajno djelovala jedni na druge, spontani bez straha svi naizmjenično jahali konja. Roditelji sretni, iznenađeni neki u nevjerici da se djeca ne boje konja. „PUHANJE BALONČIĆA“ krea vna radionica inicirana od strane roditelja, isčekivana s nestrpljenjem, na radost prisutnih, djece i roditelja, uspješno realizirana.

Naš dugo planirani i isčekivani izlet (zbog vremenskih nepogoda) ostavio na sve prisutne dojam, tako je nastala izjava: „To se zove... ljepota, druženje, radost, zajedništvo, osmjeh, prijateljstvo,...“. Djeci smo osigurali kvalitetne uvjete za igru i učenje na otvorenom, zadovoljavajući djetetove potrebe za kretanjem i igrom u prirodi, a istovremeno pružajući podršku roditeljima u nastojanju da osmišljavaju i kreiraju međusobne interakcije za dobrobit djece koristeći prirodne resurse šire zajednice. Želja za novim susretom mogla se isčita iz osobnih razmatranja roditelja:

„Tko ovo može pla ...“; „Pa ovo je zaista lijepo, gdje smo bili do sada... e kišo, kišo.“ „Nisam mogla vjerova da će on sjes na konja.“; „Baš su svi sretni, tako ih je lijepo gleda , sluša ,..., to se zove dječja sreća.“; „Djeca su opuštena na svježem zraku, pogledajte ih - tete jako ste krea vne, pozi vne, a i mi smo domišlja .“; „Hvala! Hvala tete što ste nam ovo priredile, pogledajte kako su svi željni igre. Želimo još zajedničkih susreta.“; „Šteta što nisu svi došli koji su se prijavili...“. Kroz jednodnevno druženje iznjedrili smo smjernice za buduće ak vnos , kvalitetniju interakciju i međudjelovanje dijete – roditelj – odgojitelj. Ovako osmišljene, kreirane i organizirane ak vnos daju nam mogućnost za razmišljanje kako prirodno okruženje djecu s mulira na kooperacijske odnose, stječu nova iskustva i znanja, izloženost nepoznatom ne predstavlja im kočnicu u želji za istraživanjem. Igra na otvorenom pruža im nebrojene izazove, a njen kontekst je po cajan za kvalitetnu vršnjačku interakciju koja ih čini radoznalom, sretnom i susretljivom. Dječji vr ć „Cvrčak“ Knin

Ana Strunje, odgojiteljica mentor

63


Priča o

ŠKRAPIĆU

Nakon "velikog" Škrapinga, jedinstvene međunarodne treking utrke po oštrom otočnom kamenju koja spada u vrstu ekstremnih sportova. Ime dolazi od dalma nske riječi škrapa – oštro kamenje. Prvi Škraping održan je 2006. godine na otoku Pašmanu.

Ana Kuštera, ravnateljica

Organizator međunarodne utrke je JKU Prvenj i Općina Tkon. Već po tradiciji dan poslije Škrapinga, (nedjelja) održava se dječja utrka - mali škraping od milja nazvan Škrapić. Na taj način kod najmlađih naraštaja željelo se pobudi interes za bavljenje sportom i očuvanjem prirode. Već 5. godina za redom sudjeluju djeca iz dječjih vr ća Lastavica - Preko, Manulica Kukljica, Otok Pašman - Dobropoljana, Ćok -

64

Tkon, Biograd - Biograd i Gardelin Pakoštane, Cvit - Filip i Jakov, Orkulice - Sali, Tamaris - Vodice, Zlatna lučica - Sukošan i ove godine prijatelji iz Zvjezdica - Zemunik. Ovogodišnji Škrapić bio je baziran na očuvanju nematerijalne baš ne otoka Pašmana te su se djeca bila educirana oko vrednovanja suhozida i bunja kao iznimne baš ne. Glavna je karakteris ka djece predškolske dobi to što su stalno u pokretu i


imamo dojam da se nikada ne mogu umori . Sva kretanja jekom dana za njih su zapravo igra. Igra je važan čimbenik u razvoju antropološkog statusa djeteta, a svakako je i dio odrastanja. Premalo se naglašava činjenica da tjelesna ak vnost u toj dobi utječe na kogni vni razvoj djeteta. Ako nema podražaja izvana, ne stvaraju se sinapse u mozgu. Zbog životnog ritma nametnutog roditeljima te informa ke, koja se uvukla u sva područja suvremenog načina života, ovo su vjerojatno prve generacije djece u povijes čovječanstva koje se odgajaju uz minimalno kretanja. "Posljedice bi mogle bi vidljive već za nekoliko godina, i to u raznim područjima djetetova razvoja i zdravstvenog stanja", govori ravnateljica Ana Kuštera. Ideja o malom Škrapingu ili kako smo ga od milja nazvali Škrapić rodio se iz svakodnevnih pitanja vr ćke djece kada ćemo sudjelova na velikoj manifestaciji. Vr ć je godinama bio uz Škraping u raznim ak vnos ma. Želja nam je bila poveza se sa susjednim vr ćima, izmijeni posjete vr ća na kopno ili na otok. Godinama odlazimo na razna događanja u organizacijama vr ća, a sad smo željeli stvori događaj na koji će nama uzvra posjetom. Također, vr ć je

stekao 2015. status međunarodne eko škole prvi na zadarskim otocima, što znači da njegujemo i pazimo na našu okolinu, po čemo zdrav život i ljubav prema ekologiji. U šetnji djeca upoznaju biljni i živo njski svijet. To je bio i logičan slijed da naša utrka šetnja bude glagoljaškom stazom do brda Čokovac gdje se nalazi jedini ak vni muški benedik nski samostan sv. Kuzme i Damjana. Prva Škrapić utrka održala se 2014. godine u organizaciji dječjeg vr ća Ćok, JKU Prvenj i Općine Tkon. Od tada broji punih 5 godina održavanja manifestacije. Nakon šetnje do Čokovca druženje se nastavlja uz dobru hranu, podjelu zahvalnica vr ćima i eko predstavama u organizaciji Produkcije Z iz Splita.

Dječji vr ć Ćok, Tkon

Ana Smoljan odgojiteljica

Marta Mušćet Bobić odgojiteljica

65


Tim koji je omogućio peti broj... Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr

ć "Mladost", Vođinci ć "Moj Bambi", Valpovo ć "Montessori Dječja kuća", Split ć "More", Fažana ć "Morska vila", Nin ć "Mrvica", Supetar ć "Naša radost", Pregrada ć "Nikole Zrinskog", Zagreb ć "Oblutak", Pula ć "Olga Ban", Pazin ć "Opuzen", Opuzen ć "Orebić", Orebić ć "Orkulice", Sali ć "Otok Pašman", Neviđane ć "Pahuljica", Rab ć "Palčica", Rovišće ć "Panda", Varaždin ć "Pčelice", Škrljevo ć "Ježić", Črešnjevo ć "Petar Pan", Drenovci ć "Petar Pan", Dubrovnik ć "Petar Pan", Zagreb ć "Petrinjčica", Petrinja ć "Pinokio", Zadar ć "Pinokio", Marčana ć "Pipi duga čarapa", Zagreb ć "Poletarac", Zagreb ć "Potočić", Rakov Potok ć "Potočić Pisarovina", Pisarovina ć "Potočnica", Mala Subo ca ć "Potočnica", Našice ć "Pušlek", Marija Bistrica ć "Radosno dje njstvo", Ivankovo ć "Radost", Darda ć "Radost", Split ć "Rapčići", Žminj ć "Ribica", Podbablje - Grubine ć "Ribica", Sv. Mar n na Muri ć "Roda", Ivanić Grad ć "Rožica", Veliko Trgovišće ć "Runović", Runović ć "Ružica", Goričan ć "Sabunić", Privlaka ć "Sardelice", Stari Grad ć "Selca", Selca ć "Sisak novi", Sisak ć "Slapić", Korenica ć "Slatki Potok", Veliki Grđevac ć "Slatki svijet", Pula ć "Smiješak", Zadar ć "Smjehuljica", Ludbreg ć "Snjeguljica", Osijek ć "Sopot", Zagreb ć "Srdelica", Kali ć "Sreća", Marčana ć "Stankovci", Stankovci ć "Ston", Ston ć "Sunce", Dvor ć "Sunce", Đulovac ć "Sunce", Zadar ć "Sunce", Brodarica

Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr Dječji vr

ć "Suncokret - Novigrad", Novigrad ć "Su van", Su van ć "Sv. Pavla Apostola", Split ć "Sveta Uršula", Varaždin ć "Svetog Franje", Zagreb ć "Šarena lop ca", Zagreb ć "Šareni svijet", Požega ć "Šegrt Hlapić", Sesvete ć "Škrinjica", Vidovec ć "Šlapica", Oroslavlje ć "Tičići", Novigrad ć "Tići", Vrsar ć "Tikvica", Strahoninec ć "Ti ", Pula ć "Tra nčica", Brinje ć "Tra nčica", Varaždinske Toplice ć "Tra nčica", Koprivnica ć "Tra nčica", Pleternica ć "Tra nčica", Barban ć "Travica", Senj ć "Travno", Zagreb ć "Trešnjevka", Zagreb ć "Trogir", Trogir ć "Tulipan", Polačan ć "Vanđela Božitković» ć "Velika", Velika ć "Vis", Vis ć "Višnjan", Višnjan ć "Vjeverica", Zagreb ć "Vojnić", Vojnić ć "Vrbik", Zagreb ć "Vrbovec", Vrbovec ć "Vrška vila", Vrsi ć "Vrtuljak", Nuštar ć "Vukovar II", Vukovar ć "Zapruđe", Zagreb ć "Zečić", Varaždin ć "Zeko", Sla na ć "Zeko", Kneževi Vinogradi ć "Zipka", Gornji Mihaljevec ć "Zipkica", Zabok ć "Zlatan", Rijeka ć "Zlatna ribica", Kostrena ć "Zraka Sunca", Križevci ć "Zrno", Virje ć "Zrno", Zagreb ć "Zvirek", Stubičke Toplice ć "Zvjezdica mira", Rijeka ć "Zvončića" Pula ć "Zvončić", Zagreb ć "Zvončić Ozalj", Ozalj ć "Zvončić", Poličnik ć "Zvončić", Vrlika ć "Zvončić", Nedelišće ć "Zvono", Zaprešić ć "Zvrk", Đakovo ć "Žabac", Zagreb ć "Žabica", Otok ć "Župa dubrovačka", Mlini ć "Žuto pače", Zadar


Profile for Admin

Dijete&Roditelj, broj 5  

Dijete&Roditelj, broj 5  

Profile for admin74
Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded