30 dana br15

Page 1

eVarazdin.hr

BROJ 15. 18. PROSINCA

BOŽIĆNI OBIČAJI

U Kamenoj Gorici volovi progovorili ljudskim jezikom

Varaždin

Nekad omiljeno odredište za shopping danas izgleda pusto STR. 2.-3.

SINIŠA SOVIĆ

dana

30

BILI SMO U LETENYU

PREDBLAGDANSKI UGOĐAJ U GRADU

STR. 38.-41.

Na Badnjak su u varaždinskom kraju psi bili u kući kako ih ne bi uhvatile coprnice i jahale na njima cijelu noć NAŠI MOREPLOVCI

Kad brod postane dom

STR. 24.-27.

Tomislav Šincek i Zoran Vincek zarađuju “kruh sa sedam kora” na prekoocenskim brodovima

Blagoslovljen Božić i uspješnu novu godinu želi Vam uredništvo mjesečnika 30 dana

Varaždinom vlada adventska čarolija Barokni je grad u adventskom ruhu. Upaljena je i treća svijeća na adventskom vijencu ispred varaždinske katedrale, centar Grada odiše predblagdanskim raspoloženjem, a klizalište na Kapucinskom trgu nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Varaždinom doista vlada adventska čaroarolija.

MARKETI


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.2

NEKAD OMILJENO MJESTO ZA KUPOVINU HRANE I ODJEĆE

Sjećate se shoppinga i gužvi u mađarskom Letenyu? Evo kako pusto danas izgleda

Popularne mađarske shopping centre iz 90-tih godina prošlog stoljeća još dobro pamte V što jeftinije popuniti svoju mjesečnu košaricu. Kako je trošenju deviza i šopingiranju odav Piše: Josip Novak Snimio: Siniša Sović

Odmah po dolasku na granični prijelaz Goričan jedan od hrvatskih carinika potvrdio nam je naše slutnje, rekavši kako šoping groznica više nikoga ne trese ni u najsjevernijoj županiji. Istaknuo je da se na Goričanu smanjuje intenzitet cestovnog prometa između dvije države, poglavito nakon izbijanja izbjegličke krize. Nakon što smo nastavili put dolazimo do mađarskog graničnog prijelaza koji je sa svih strana osiguran žilet-žicom pored koje primjećujemo pripadnike mađarskih oružanih snaga s dugim cijevima. Svega toga nije bilo kada se kod naših susjeda išlo u „socijalni“ šoping - po sir, nareske, toaletni papir, zimnicu, pelene... Nažalost, umjesto da se šoping u Letenyu uzdignuo za stepenicu više, zatekli smo potpuno pust grad. Na ulicama nismo zatekli prolaznike, a kafići i trgovine zjapili su prazni. Srećom, nailazimo na ljubaznog domaćina koji još dobro pamti 1997. godinu kada je u Hrvatskoj uveden PDV. Naš sugovornik je ustvrdio kako je od tada postu-

Naš sugovornik nas je uputio na nekoliko lokacija koje su kao magnet privlačile kupce iz Hrvatske. Prizor koji nas je zatekao nikoga ne bi ostavio ravnodušnim. Naime, osim manjih trgovina i diskonta, u ovom gradu su propale i robne kuće pno počeo padati promet trgovcima, koji su inače zadovoljno trljali ruke. Uputio nas je na nekoliko lokacija koje su kao magnet privlačile kupce iz Hrvatske. Prizor koji

nas je zatekao nikoga ne bi ostavio ravnodušnim. Naime, osim manjih trgovina i diskonta, u ovom gradu su propale i robne kuće. Kada vidite prodajne prostore

kako zjape prazni i oronuli, teško je povjerovati da su ih do prije desetak godina svakodnevno opsjedali šoping turisti. Na ta vremena ipak podsjećaju izblijedile dvo-


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.3

Varaždinci i Međimurci koji su odlaskom u kupovinu preko granice u Goričanu nastojali vno kraj, provjerili smo kako danas izgleda nekad popularni trgovački centar Letenye...

jezične table s kojih se još uvijek može pročitati riječi poput ‘akcija’, ‘sniženje’, ‘diskont’ i drugih. No, nije se u Mađarsku odlazilo samo po špeceraj, jer su brojni žitelji Va-

raždinske i Međimurske županije u apotekama kupovali daleko jeftinije lijekove. Devize bi trošili i na kupnju odjeće i obuće, ali ne treba zaboraviti da

se kvaliteta muških odijela kupljenih u mađarskoj nije tada mogla mjeriti s Varteksovim proizvodima. Inače, tijekom našeg posjeta Letenyu ostali smo iznenađeni

činjenicom da je okoliš prilično neuredan. Naime, zelene površine u blizini nekad popularnih trgovačkih centara više nitko ozbiljno ne održava.


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.4

USPJESI Lepoglava je uz mnoge goste svečanom sjednic

Grad projekata pros

Pomoćnik ministra gospodarstva Alen Leverić čestitao je domaćinu i istaknuo da iz godine u godinu sve viš

Potpis pod sliku

Nizom događanja te svečanom sjednicom Gradskog vijeća, u Lepoglavi je proslavljen Dan grada. Na svečanoj su se sjednici Gradskog vijeća, održanoj u lepoglav-

Gradonačelnik Škvarić pohvatilo se mnogim projektima skom Domu kulture, okupili brojni uzvanici i gosti. Između ostalih, svojom su nazočnošću proslavu Dana grada uveličali potpredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batinić, zamjenik ministra gospodarstva Alen

Leverić, zamjenik ministra kulture Alen Kajmović, župan Varaždinske županije Predrag Štromar, njegov zamjenik Alan Košić, predsjednica Skupštine Varaždinske županije Dubravka Biberdžić, izaslanik načelnika GSOSRH brigadir Stjepan Kožir te čelni ljudi susjednih općina i gradova, brojni gospodarstvenici te predstavnici ustanova i udruga s područja grada kao i gosti iz grada Paga te slovenskih općina Videm i Loška Dolina.

Kvaliteta života - U ovoj je godini održano šest sjednica Gradskog vijeća na kojima su se donosile odluke u funkciji

Pun hvale bio je župan Štromar

razvoja grada, podrške gospodarstvu te podizanju kvalitete životnog standarda na području grada Lepoglave – rekao je u pozdravnom govoru predsjednik Gradskog vijeća Robert Maček. Prisutnima se obratio i gradonačelnik Marijan Škvarić osvrnuvši se pri tom na brojne na projekte i programe realizirane u ovoj godini. - Lepoglava je grad projekata. Razvoj našeg grada na komunalnom, gospodarskom i društvenom planu temeljimo na potporama, prije svega onima iz resornih ministarstava te nacionalnih i fondova Europske unije. Ove godine smo odradili nekoliko takvih projekata


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.5

coma Gradskog vijeća proslavila Dan grada

slavio svoj dan

še napreduju – izgradili smo pročistač otpadnih voda u Kamenici zahvaljujući programu IPARD kroz koji nam se vratilo 670.000 kuna, s Hrvatskim smo vodama uspješno realizirali projekt izgradnje kanalizacije u zapadnom dijelu grada Lepoglave vrijedan oko 4.5 milijuna kuna, zatim je tu projekt rekonstrukcije niskonaponske mreže odnosno postavljanja energetski učinkovite javne rasvjete za što smo dobili potporu u visini milijun kuna. uz potporu Ministar-

Alen Leverić, upućujući čestitke domaćinu, istaknuo je kako je vidljivo da je Lepoglava grad koji svake godine ide naprijed, dok je župan Varaždinske županije Predrag Štromar poručio da je grad Lepoglava grad u kojem se radi na projektima koji se realiziraju.

Čestitari

Brojni gosti nazočili su svečanoj sjednici Gradskog vijeća

I dalje budite tako aktivni i uporni, rekao je Predrag Štromar

Stigao je Alen Leverić

stva regionalnog razvoja i fondova Europske unije odradili smo pripremu projektne dokumentacije za

Za doprinos ugledu i promociji Lepoglave u zemlji i i inozemstvo plakete su primili Anita Jurgec, Zdravko Jakop i Zvonko Galić projekt Tehnološkog centra drvne industrije, za koji smo ishodili građevinsku dozvolu, te smo započeli izradu projektne dokumentacije za Centar za posjetitelje “Centar pavli-

- I dalje budite tako aktivni i uporni – poručio je župan Štromar. Na svečanoj su sjednici dodijeljena gradska priznanja zaslužnim pojedincima, udrugama i tvrtkama. Za doprinos ugledu i promociji grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu plakete Grada Lepoglave primili su Anita Jurgec - osvajačica srebrne olimpijske medalje u odbojci na Specijalnim olimpijskim igrama održanim u Los Angelesu, Odred izviđača Lepoglave, hrvatski branitelj i brigadni general Zdravko Jakop te hrvatski branitelj Zvonko Galić. Obrtu “Still transporti” dodijeljeno je priznanje za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju.

Ovogodišnjim laureatima nagrade je uručio gradonačelnik Škvarić

na” u čemu nas podupire Ministarstvo turizma te Ministarstvo kulture. Zatražili smo izdavanje građevinske dozvole za projekt adaptacije zgrade dječjeg vrtića u Lepoglavi kojeg ćemo kandidirati prema fondu za ruralni razvoj u okviru mjere 7.4. Svi ti projekti nisu od jučer već je riječ o projektima koji se pripremaju dugi niz godina. No, uz ove velike projekte radili smo na tekućem održavanju komunalne infrastrukture, brinuli smo se o gospodarstvu te o ljudima. Sve smo to radili u teškim uvjetima budući da smo ostali bez

djela sredstava zbog gubitka statusa brdsko – planinskog područja. Taj nedostatak nismo željeli nadomjestiti opterećujući građane već smo se okrenuli pronalaženju potpora. To nije jednostavno, no kad znate što želite to je ostvarivo, što je i Grad Lepoglava dokazao – istaknuo je, između ostalog, lepoglavski gradonačelnik Škvarić, zahvalivši se na novoj potpori koja je za ovu prigodu stigla iz Ministarstva kulture. Riječ je o 40.000 kuna potpore za organizaciju Festivala čipke. Pomoćnik ministra gospodarstva

- Lijep je osjećaj da su naš trud i zalaganje prepoznati i da su rezultirali dodijeljenim nam priznanjima koja će biti poticaj za naš daljnji rad - zahvalio se u ime nagrađenih brigadni general Zdravko Jakop. Prigodom sjednice gradonačelniku Škvariću uručene su zahvalnice HVIDR-e i UDVDR Varaždinske županije. Svečanu sjednicu glazbom je upotpunio Brass sastav Limene glazbe Lepoglava dok su na samom kraju sjednice zapucali kuburaši iz kuburaških udruga Prva kubura Višnjica i Glasna kubura Kamenica.


SINIŠA SOVIĆ

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.6

VLADO VLAŠIĆ Varkom 2015. realizirao vlastite investicije u vrijednosti

Novi s 240 k će 60

Ovih dana završava značajna trebno izdvajanje suspendira Razgovarao: Josip Novak josip.novak@eVarazdin.hr

Tijekom 2015. godine gradska komunalna tvrtka Varkom d.d. nastavila je između ostalog i investicijski ciklus u realizaciji kapitalnih vodnih građevina čija je priprema pokrenuta 2013./2014. godine. Stoga su ove godine realizirane vlastite investicije u ukupnoj vrijednosti 67 milijuna kuna, što je gotovo 20 posto više u odnosu na prethodne go-

Financijski plan za 2016. godinu je u izradi i bit će u okviru ovogodišnjeg koji je iznosio oko 100 milijuna kuna

U narednih nekoliko godina Varkom će biti u obavezi preuzeti na održavanje i sustav odvodnje šireg područja županije. Odnosno, predstoje značajne investicije na području grada Ludbrega, Novog Marofa, Varaždinskih Toplica, Lepoglave...“

dine, naglasio je Vlado Vlašić, koji je mjesto direktora komunalne tvrtke Varkom preuzeo u rujnu 2013. godine. Podsjećamo, te je godine u ovoj tvrtki trebalo provesti prestrukturiranje i odvojiti RJ Čistoća. Je li tvrtka Varkom d.d.spremna za izazove današnjice i ono što nosi budućnost, te po čemu se to vidi, doznali smo od njenog čelnog čovjeka. Po čemu je Varkomovo poslovanje specifično i je li tvrtka u stanju odgovoriti svim zahtjevima tržišta? Varkom d.d. posluje u okviru nadležnosti iz zakonodavstva koje uređuje vodno gospodarstvo, u našem slučaju javna vodoopskrba i javna


sustav odvodnje i km cjevovoda koštat 00 milijuna kuna

a investicija tijekom koje je izgrađena sekundarna taložnica kapaciteta 4.000 m3, koja će omogućiti poanih tvari iz otpadne vode i tako pružiti sigurnost u zaštiti vodotoka Drave odvodnja te pročišćavanje otpadnih voda. Dakle, to su prvenstveno Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnog gospodarstva. Tu je i mnogo podzakonskih akata i propisa koji reguliraju pojedina uska područja. Ovo je dio zakonodavstva posljednjih godina često mijenjan i usklađivan s Direktivama EU. Sve to značajno je utjecalo na poslovanje i organizaciju Varkoma. Podsjećam, prva velika prilagodba bila je izdvajanje građevinske operative u zasebno društvo “Aquatehnika” 2009. godine, te izdvajanje djelatnosti postupanja s otpadom u “Čistoću“ d.o.o. krajem 2013. godine. Danas, Varkom d.d. ima status javnog isporučitelja vodne usluge i u toj je djelatnosti izuzetno dobro organiziran i opremljen. Varkom raspolaže suvremenom tehnologijom za nadzor i upravljanje sustavom i u tom je dijelu jedna od vodećih tvrtki u državi. Također, tu je i primjeren vozni i strojni park koji omogućuje kvalitetnu i brzu intervenciju na održavanju sustava. Posljednjih godina pred Varkom su stavljene nove zadaće, poglavito u pripremi projekata za financiranje iz EU fondova. Okupili smo visoko stručne kadrove koji imaju jasne zadatke i ciljeve u ovom dijelu i još se uvijek ekipiramo kako bi mogli odgovoriti na sve zahtjeve koji se pred nas stavljaju. No, novi projekti postavljaju i dodatne zahtjeve pred Varkom, tako da ćemo se i organizacijski morati prilagoditi novonastaloj situaciji.

I voda se reciklira

Na koji način Varkom prati tehnološki razvitak struke? Tehnološki razvitak bilo koje struke danas je najlakše i najjednostavnije pratiti putem interneta i drugih javno dostupnih puteva informiranja, ali to nije uvijek najefikasnije. Varkom d.d. je član „Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije“ u čijem radu aktivno sudjeluje. Uprava Varkom-a član je i predsjedništva Grupacije koja aktivno sudjeluje u pripremi i implementaciji raznih zakonskih okvira i priprema stručne rasprave. Jednom godišnje priprema se i stručno-poslovni skup s obradom aktualnih tema iz struke i zakonodavstva. Svoje stručne djelatnike, ovisno o radnom mjestu i potrebi, Varkom educira putem raznih seminara, sajamskih prezentacija i na druge načine. Kako to izgleda u praksi? Nastojimo pratiti tehnološki razvoj u djelatnosti i opremi, ali sve je to prvenstveno ovisno o financij-

skim sredstvima. Varkom se ponosi izgrađenim sustavom nadzora i daljinskog upravljanja u vodoopskrbi. Rad 90 objekata u sustavu vodoopskrbe nadzire se i upravlja iz Centra u Varaždinu. Tu je i suvremena oprema za detekciju skrivenih kvarova na mreži, te kamera za snimanje kanalizacijskih cjevovoda. Za potrebe održavanja kanalizacijskih cjevovoda Varkom d.d. posjeduje suvremene specijalne strojeve za tlačno čišćenje s mogućnošću reciklaže vode kojom se čisti. Na taj se način štedi pitka voda, ali i omogućuje brži kontinuirani rad stroja na terenu. Naravno da uvijek ima želje i potrebe za usvajanjem novih tehnologija ukoliko se utvrdi njihova financijska opravdanost. Trenutno, Varkom priprema projekt daljinskog očitanja vodomjera, koji će se implementirati ovisno o raspoloživim sredstvima iz Hrvatskih voda, EU i drugih izvora. Što sve Varkom poduzima kako bi potrošače opskrbljivao kvalitet-

nom i zdravstveno ispravnom pitkom vodom? Prema odredbama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju svaka je pravna osoba koja obavlja djelatnost vodoopskrbe dužna uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta proizvodnje i distribucije vode za piće i nadzor nad njezinom zdravstvenom ispravnosti. To smo postigli sustavom samokontrole koji se provodi održavanjem higijenskih uvjeta u svim procesima proizvodnje i distribucije vode za piće, preventivnim mjerama zaštite u užim vodozaštitnim područjima, kontrolom zdravstvene ispravnosti vode u svim segmentima proizvodnog procesa i mnogim drugim mjerama. Tako se u vlastitom laboratoriju godišnje ispita preko 2.000 uzoraka iz distribucijske mreže i zdenaca, te oko 230 uzoraka podzemne vode iz priljevnih područja. Osim toga u ovlaštenim laboratorijima HZZJZ se svake godine ispituju uzorci iz svih zdenaca koji se koriste u vo-

Prenamjena polja za sušenje mulja u kompostanu Krajem 2013. godine Varkom je krenuo je u realizaciju projekta izgradnje kompostane, u svrhu zbrinjavanja komunalnog mulja preostalog od tehnološkog procesa pročišćavanje otpadnih voda. Kompostana time ima funkciju trajnog rješavanja svih produkata iz biološkog pročistača otpadnih voda na ekološki prihvatljiv način. - Prva etapa izgradnje kompostane je dovršena i stavljena u probni rad u listopadu 2015., a ukupna

vrijednost radova na izgradnji i opremanju kompostane iznosi 4.179.914 kuna. Tijekom realizacije izgradnje kompostane projekt je prilagođen i realiziran do nivoa trenutne potrebe Varkoma. Isti posao možemo obavljati i obavljamo u okviru redovite djelatnosti pročišćavanja otpadnih voda – naglasio je Vlašić dodavši da je za svaku daljnju potrebu i namjenu kompostane potrebno dogovoriti plan aktivnosti na realizaciji cjelovitog projekta.

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.7

67 milijuna kuna, gotovo 20 posto više u odnosu na prethodnu godinu


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.8

doopskrbi. Samo koordiniranim radom svih službi u RJ Vodovod i Uprave društva je moguće ostvariti konačan cilj, a to je zadovoljan potrošač. Varkom priprema projekt “Aglomeracija Varaždin”. Ima li on veze sa zaštitom vodonosnika? Ima. Naime, mjere zaštite vodonosnika od zagađenja prvenstveno se očituju kroz donošenje Odluke o zaštiti izvorišta i utvrđivanju zaštitnih zona sukladno Zakonu o vodama. 2014. godine u Službenom vje-

Koordiniranim radom svih službi u RJ Vodovod i Uprave društva ostvarujemo konačan cilj, a to je zadovoljan potrošač sniku Varaždinske županije objavljena je Odluka o zaštiti izvorišta Varaždin, Bartolovec i Vinokovšćak i utvrđena su područja koja spadaju u pojedinu zonu zaštite. Tri su zone zaštite – I., II. i III. Područje I. zone vlasništvo je Varkom-a i ograđeno. Područje II. zone prostire se do linije od koje podzemnoj vodi treba 50 dana do zdenaca vodocrpilišta. III. zona obuhvaća područje do linije od koje podzemnoj vodi treba minimalno 25 godina do zdenaca na vodocrpilištu. Na ovom području značajna je mjera obveza izgradnje sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Upravo iz tog razloga Varkom priprema projekt tzv. „Aglomeracija Varaždin”, a kojom je obuhvaćeno ukupno područje III. zone zaštite naših vodocrpilišta.

Izgrađeno 16 vodosprema Koliki je kapacitet vodoopskrbnog sustava kojim upravlja Varkom i kakvi su vaši odnosi s drugim distributerima na području Varaždinske županije? Regionalni vodovod Varaždin pokriva ukupno područje naše Županije osim Općine Bednja, Grada Ivanca, većeg dijela Grada Lepoglave i Općine Ljubešćica i Visoko. Sustavom je pokriveno ukupno 91 posto stanovnika županije i vodom iz sustava opskrbljuje se 82 posto stanovništva. Ukupna dužina cjevovoda je 1.400 km , a godišnja potrošnja vode iznosi 6.400.000

m3. Od toga domaćinstva potroše 74 posto, a na industriju otpada 26 posto. Izgrađeno je 16 vodosprema ukupnog volumena 15.000 m3 i 28 precrpnih stanica. Inače, zakonodavnim okvirom (Uredba o uslužnim područjima) predviđeno je da ukupno područje županije treba biti pod upravom jednog javnog isporučitelja vodnih usluga. Dakle, tu će u narednom periodu trebati posložiti odnose između Varkoma i lvkoma, te riješiti status lokalnih vodovoda. Nažalost, na području županije još uvijek djeluje 80-tak lokalnih vodovoda kod kojih je najčešće nezadovoljavajuća kvaliteta i količina vode. Na kojim područjima su najveći problemi u vodoopskrbi? Neriješene su najčešće visoke zone rubnih područja županije. To su područja s vrlo malim brojem stalnog stanovništva, a tehnički zahtjevni projekti za realizaciju. Ove godine izgrađuje se jedan opsežni dio ovakvih projekata na području općine Cestica, Voća i grada Novog Marofa. U Cestici se rješava vodoopskrba dijela Dubrava brijega i Boršanca. U Voći, pak, područje uz granicu s Republikom Slovenijom (Gornja Voća - Žuni, Cupari, Lukačevci). Potom u Novom Marofu naselje Orehovec i dionica od Oštrica do Petkovca, a na području Varaždinskih Toplica - Črnile. U ove projekte Hrvatske vode i Varkom ove godine ulažu pet milijuna kuna, a izgraditi će se gotovo 10.000 metara novog

ne količine pitke vode i omogućiti dostavu iste na sva rubna i visoka područja županije i uspostava kvalitetnog monitoringa podzemne vode s ciljem pravovremenog djelovanja na sprečavanju zagađenja pitke vode. I ove godine Hrvatske vode u značajnoj mjeri, odnosno s dva i pol milijuna kuna financiraju izvedbu istražnih bušotina u zonama zaštite vodocrpilišta. Značajne aktivnosti odvijati će se s ciljem smanjenja nekontroliranih gubitaka vode iz sustava. naime, danas nekontrolirani gubici iznose oko 26 posto ispumpane vode na vodocrpilištima što je dobar rezultat i svrstava nas u grupu boljih Vodovoda. Cilj je svesti gubitke vode ispod 20 posto, a to se može samo značajnim investicijama u rekonstrukciju dotrajalih cjevovoda. Danas, Varkom godišnje u investicijsko održavanje ulaže do 13 milijuna kuna, što je značajno, ali još uvijek nedovoljno za radikalnije smanjenje gubitaka vode. Rad sustava u cjelini trebati će i dalje optimalizirati, te smanjivati troškove pogona i održavanja. Jedna od mjera je i daljinsko očitanje vodomjera.

Do novca kroz EU fondove Koje biste projekte na području uređenja vodoopskrbe posebno istaknuli?  Ove godine započela je izgradnja transportnog cjevovoda Črešnjevo - Vidovec - Petrijanec. Ovo je cjevovod koji će omogućiti transport dovoljnih količina pitke vode i osigura-

Varkom je uključen u Vladin program oprosta duga i uz to svakodnevno rješava probleme korisnika usluga kojim omogućava obročnu otplatu dugovanja. One koji se ogluše i ne žele plaćati račune, prisiljeni smo isključivati iz vodoopskrbnog sustava... cjevovoda. Također, u pripremi i završnoj fazi izrade dokumentacije su visoka zona Općine Klenovnik, te visoka zona Rivalno na području Općine Martijanec. Na području Varaždinskih Toplica visoka zona Poljane i druge. I južno područje županije - Općine Breznički Hum i Breznica imaju značajnu potrebu za izgradnjom vodoopskrbne mreže, primjerice u Ščepanju i Brstecu. Koji su ciljevi daljnje razvojne strategije vodoopskrbe pred Varkomom? Prvenstveni je cilj osigurati dovolj-

ti potreban tlak u mreži za područje Petrijanec, Sračinec, Cestica i zapadnog područja županije. Ukupna dužina cjevovoda je 13.400 metara. Vrijednost investicije je 15.680.000 kuna i završetak projekta očekuje se sredinom 2016. godine. U postupku odobravanja financiranja je transportni cjevovod Novakovec-Poljanec koji će osigurati kontinuiranu dobavu vode i punjenje vodospreme „Ludbreg”. Dužina cjevovoda je 7.915 metara, a profil položenih cijevi je 30 cm i izrađene su odz Ijevano-željeznog materijala. Vrijed-

nost spomenute investicije je šest milijuna kuna. Inače, Varkom ima u pripremi i brojne druge projekte koji će se aktivirati ovisno o mogućnosti financiranja. Ukupna vrijednost poznatih i pripremljenih projekata je 70.000.000 kuna. U kojoj mjeri je Varkom u proteklom razdoblju unaprijedio sustav odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda? Danas kanalizacijski sustav iz nadležnosti Varkom-a pokriva područje grada Varaždina, do Općina Trnovec Bartolovečki, Petrijanec i Sračinec. Priključeno je ukupno 15.641 domaćinstva, a mogućnost priključenja postoji za još 19 tisuća domaćinstava. Izgrađeno je ukupno 228 kilometara mreže s profilima cijevi od 20 do 300 centimetara. Izgrađeni sustav odvodnje je mješovitog tipa jer prihvaća oborinske i sanitarne otpadne vode. Financiranje kroz EU fondove omogućava izgradnju samo razdjelnih sustava - sanitarne vode. U pripremi je izgradnja sustava za dio područja grada Varaždina i 10 okolnih općina (Aglomeracija Varaždin) koji obuhvaća 240 kilometara cjevovoda i projekt je ‘težak’ 600 milijuna kuna. U sklopu njega predviđena je izgradnja III. stupnja pročišćavanja za uklanjanje dušika i fosfora. Ovih dana završava i značajna investicija na dogradnji uređaja za biološko pročišćavanje. Naime, izgrađena je sekundarna taložnica


Iquip ex er sed ssdsad sad quam iure sddmagnism odolorem sdadsa zzriuscilla tumdsd dhostTum

kapaciteta 4.000 m3 koja će omogućiti potrebno izdvajanje suspendiranih tvari iz otpadne vode i tako pružiti sigurnost u zaštiti vodotoka Drave. Vrijednost spomenutog projekta je 9.5 milijuna kuna.

Hoće li biti povećanja cijena Varkomovih usluga, poglavito za nove korisnike, koji se tek priključuju na komunalne vodne građevine? Cijena vodnih usluga jedan od ključnih kriterija za ocjenu prihvat-

kove pogona i održavanja sustava, očekuje se povećanje cijene. Izračuni potrebnog povećanja i nove cijene još nisu konačni, ali svakako će biti prihvatljivi u okvirima zadanog kriterija. Podsjećam, Zakonom o vodama (NN 153/09., 63/11., 130/11., 56/13., 14/14.) propisana je obveza priključenja na komunalne vodne građevine najkasnije u roku od jedne godine od dana izgradnje sustava, odnosno mogućnosti priključenja. Svaka jedinica lokalne

samouprave (grad ili općina) u obvezi je temeljem zakona o vodama donijeti Odluku o priključenju na komunalne vodne građevine kojom se, osim roka priključenja, određuje i postupak priključenja od podnošenja zahtjeva korisnika do realizacije priključka. Što će biti s onima koji se ne pridržavaju propisanih rokova? Odlukom se može propisati i kraći rok od jedne godine. Primjerice, Odlukom Grada Varaždina o priključenju na komunalne vodne građevine određen je krajnji rok od 6 mjeseci. Temeljem Zakona o vodama i Odluke o priključenju gradovi i općine u obvezi su nadzirati dinamiku priključenja, upozoravati korisnike na obvezu, ali i primjenjivati kaznene odredbe za one koji nisu izvršili priključenje svojih građevina na sustav odvodnje. Sukladno europskim direktivama, najkasnije do 2018. godine na područjima gdje je izgrađen sustav odvodnje priključenost mora biti minimalno 90 posto. U protivnom, JLS-e će snositi kaznene odredbe prema Ministarstvu i fondovima. No, isti će zapravo teretiti nepriključene vlasnike građevina!

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.9

ljivosti projekta za sufinanciranje iz EU Kohezijskog fonda. Cijena vodnih usluga prihvatljiva je, ako po dovršetku projekta ista iznosi manje od tri posto prosječnog prihoda korisnika usluge odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Obzirom na veličinu investicije uložena sredstava i pretpostavljene troš-


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.10


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.11


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.12

HIDROING Direktor Dejan Blagus najavljuje svjetliju perspektiv

Farma OPG Senka Kosec

OPG-i su nas prepoznali ka

Ove smo godine ugovorili poslove vrijedne više od 53 milijuna kuna, te će naši kapaciteti biti popunjeni do r Sedam recesijskih godina neminovno se odrazilo i na naše poslovanje međutim, ipak smo uspjeli u takvim teškim gospodarskim prilikama ostvariti pozitivne pomake. Tako smo već prošle godine poslovali uspješno. Iako je ova godina još uvijek bila recesijska, očekujemo pozitivan poslovni rezultat što smatram uspjehom obzirom na situaciju u kojoj se nalazi građevinarstvo. Poznato je da su mnoge građevinske tvrtke otišle u predstečaj ili stečaj. U kriznoj situaciji moj prioritetni cilj je bio opstanak na tržištu i tijekom čitavog dugog recesijskoj razdoblja redovito smo uspjevali isplačivati plaće zaposlenicima, kao i sve doprinose i obaveze prema državi , te prema svojim dobavljačima. Nemamo dugovanja jer redovito i u dan podmirujemo propisane financijske obaveze – ukratko je opisao poslovnu situaciju „Hidroinga“ direktor Dejan Blagus.

4 milijuna kuna, a završili smo izgradnju peradarnika za OPG Kraljić Melite i OPG Kraljić Vedrana od kojih je svaki bio ogovoren na oko 3 milijuna kuna. Značajni su i radovi koje izvodimo za „Varkom“, primjerice na izgradnji sustava odvodnje u Trnovcu Bartolovečkom, te na prepumpnoj stanici u Svibovcu, u ukupnoj vrijednosti od preko 4 milijuna kuna. Najveću investiciju u iznosu od čak 17,6 milijuna kuna ugovorili smo s ludbreškom „LuneDirektor Hidroinga Dejan Blagus

Ova tvrtka, jedna od najdugovječnijih u varaždinskom gospodarstvu koja je svojom tradicijom postala svojevrsni brend na ovim prostorima i održala se na gotovo ugaslom građevinskom tržištu, trenutno, nakon restrukturiranja, zapošljava 105 djelatnika.

Bit će posla i u sljedećoj godini

Rasteretni kanal - Zbelava

Temelj svakog poslovanja su sklopljeni poslovi. Kakva je situacija glede ugovorenih radova ove godine? – pitali smo direktora Blagusa. Moram se malo i pohvaliti. Ove smo godine ugovorili poslove vrijedne više od 53 milijuna kuna, neke od njih smo već realizirali, a dio njih se „proteže“ i na sljedeću godinu tako da ćemo imati konti-

nuirani nastavak radova. Od ugovorenih poslova do 31. listopada realizirali smo radove u vrijednosti 20,7 milijuna kuna, a do kraja ove godine planiramo realizirati ugovorene poslove vrijedne 8,2 milijuna kuna. Takvu uposlenost i u tom obimu nismo imali proteklih sedam do osam godina. Koji su najznačajniji ugovoreni poslovi ? Velike radove u vrijednosti od 12,8 milijuna kuna izvodimo na obrani od poplava slivog područja Plitvica-Bednja za „Hrvatske vode“ i dosad smo ih realizirali gotovo u cjelosti. Značajne radove izvodimo i za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, pretežito na izgradnji peradarskih objekata. Takve poslove primjerice, izvodimo na OPG-u Senke Kosec u vrijednosti od skoro

Radove vrijedne 12,8 milijuna kuna izvodimo na obrani od poplava slivog područja Plitvica-Bednja tom“. Radi se o farmi nesilica od četiri peradnjaka čiju smo izgradnju nedavno započeli izgradnjom temelja. Tako mogu reći da već sada imamo dvije trećine ugovorenih poslova za sljedeću godinu, te da će nam kapaciteti biti popunjeni do rujna 2016. godine.

Zadobili povjerenje farmera A nadalje? Uz ugovorene poslove poslali smo ponude na javne natječaje za izgradnju sedam-osam farmi i imamo realne mogućnosti za dobivanje


ao najpovoljnijeg izvođača

rujna 2016. godine. Takvu uposlenost nismo imali punih sedam prijašnjih godina kaže direktor

Luneta d.o.o. - Sveti Đurđ

Plitvica Šemovec radovi u toku

tih poslova jer su nas temeljem naših referenci i dosadašnje suradnje investitori pozvali da se javimo na natječaj. Nažalost, glede javnih investicija gotovo da i nema javnih

Bednja Hrastovec završeni radovi

natječaja, zato smo se kao izvođači „okrenuli“ investicijama u ruralnom razvoju, koje se realiziraju putem EU fondova. Očito je da najveće prihode ostva-

rujete na ruralnom razvoju, tj. OPG-ima. Zbog čega se obiteljska poljoprivredna gospodarstva, u toj mjeri, u konkurenciji drugih izvođača odlučuju baš za „Hidroing“?

Još prije pet godina kad su započele mjere ruralnog razvoja, OPG-i nisu imali potrebitu dokumentaciju, troškovnike i projekte te su ih izvođači odbijali . Mi ih nismo odbijali nego im pomagali u pronalaženju projektanata koji su im izradili projekte i troškovnike, na temelju kojih su mogli zatražiti ponude od izvođača. Mi smo pritom bili u izvjesnoj prednosti u odnosu na druge ne samo zbog spomenute suradnje već i zato jer smo bili konkurentni. Dobivene poslove smo uvijek obavljali kvalitetno i na vrijeme, što je OPGima itekako važno za dobivanje povrata dijela uloženih sredstava iz EU fondova. Treba također naglasiti da „Hidring“ investitoru jamči realizaciju kompletne investicije od zemljanih radova do gotove opremljene farme, po sistemu „ključ u ruke“. Kakve poslovne rezultate očekujete na kraju ove godine? Svakako će biti pozitiva, a s obzirom na već ugovorene poslove sljedeća bi godina morala imati i znatniju pozitivu. O konkretnim ciframa još ne mogu govoriti, mnogi su poslovi u tijeku i podosta toga zavisi i od vremenskih prilika do kraja godine. Osobno sam optimista glede daljnjih poslovnih rezultata, sedam kriznih godina je iza nas i očekujem svjetliju perspektivu. U takvom ozračju želim svim našim djelatnicima, suradnicima i poslovnim partnerima sretan Božić te uspješnu nadolazeću novu godinu.

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.13

vu ove tvrtke koja je uspješno izdržala duge recesijske godine


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.14


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.15


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.16

Vijesti VODOVODNA MREŽA

Proširenje mreže u predjelu Slatnjak Donji Prvih dana prosinca započeli su radovi na proširenju vodovodne mreže u predjelu Slatnjak Donji. Radove ukupne vrijednosti 67. 269 kuna izvodi varaždinski ‘Varkom’, prema tehničkom rješenju koje je dogovoreno posredovanjem Općine Vinica. Pije početka radova gradilište su zajedno obišli predstavnici izvođača te načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac. Tim načinom zatvaranja tzv. vodoopskrbnog prstena stvoriti će se uvjeti za priključenje na vodovodnu mrežu za 20-ak novih korisnika u tom dijelu naselja. Radovi će se u cijelosti financirati iz naknade za razvoj lokalnih vodnih objekata.

RADOVI

Novi pješački prijelaz u Vinici Prema projektu Županijske uprave za ceste, potvrđenom i prihvaćenom od Ministarstva unutarnjih poslova, na zahtjev Općine Vinica, na vrlo prometnom dijelu dionice ŽC 2029, u dijelu naselja Vinica izvode se radovi na uređenju pješačkog prijelaza. Radovi uključuju spuštanje rubnika te iscrtavanje zebre, a nova regulacija znatno će doprinijeti sigurnosti pješaka i poglavito školske djece. Spomenute radove je s predstavnicima investitora razgledao načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac.

MARIJAN KOSTANJEVAC Općina Vinica 2016. dočekuje s projek

Suradnja s Vladom mogla je biti daleko

Prioritet je izgradnja kanalizacije od Tabana do Arboretuma u Gornjem Ladanju u nogostup, najavljuje vinički načelnik Protekle četiri godine, sada već bivše ‘Kukuriku’ vlade za našu Općinu Vinica bile su najteže i najgore. Ovakva situacija nezapamćena je od 1993., ustvrdio je vinički načelnik Marijan Kostanjevac u svojem osvrtu na sve što je, po njemu, obilježilo proteklo razdoblje.

Uspješni i u krizi - Zamislite koje je to licemjerstvo i cinizam, tražiti od nas partnerstvo i zajedništvo te izradu projekata, što smo i učinili potrošivši proračunski

Za uređenje kanalizacije nismo imali sreće dobiti sredstva jer se čeka takozvana Aglomeracija novac, a ništa se nije realiziralo. Prijavljivali smo se na sve otvorene natječaje, javne ili tajne, a od ove maćehinske Vlade i resornih ministarstva nismo dobili niti odgovor. To što se događalo je za mene i moje suradnike čin kojeg treba osuditi svako demokratsko društvo. Naime, kako objasniti ljudima, žiteljima naše općine da mi imamo projekte i dozvole više od osam godina za kanalizaciju. Međutim, nismo imali sreće dobiti sredstva jer se čeka takozvana Aglomeracija – naglasio je Kostanjevac kojem je neshvatljivo da su neke sredine potrebna sredstva dobivala čak i “bez dokumentacije, ali isključivo tamo gdje je na vlasti HNS“. Za te, kako ih naziva - degradacijske postupke prema općini Vinica najodgovornijom smatra Vladu RH. - U stopu je slijede resorna ministarstva, Varaždinska županija, državne institucije i Zakoni koji su

Prijavljivali smo se na sve otvorene natječaje, javne ili tajne, a od ove maćehinske Vlade i resornih ministarstva nismo dobili niti odgovor...” dopustili takvo diskriminirajuće ponašanje svih spomenutih aktera. Nadalje, gotovo najveću odgovornost po meni snosi varaždinski župan Predrag Štromar koji se inatio “svojoj“ općini, radeći neviđenu opstrukciju svih pripremljenih projekata. Naglašavam da smo mi jedina županija u državi gdje općine sudjeluju malim i skromnim sredstvima u punjenju njenog proračuna, a trebalo bi valjda biti obrnuto, kao u županijama u našem okruženju – rekao je Kostanjevac dodavši kako je tek 2015. godine Općina Vinica uspjela dobiti makar minimalnu pomoć za

realizaciju svojih projekata.

Opasna cesta Izjavio je kako se nada da će iduće godine Općina Vinica „pravično participirati u raspodjeli državnih sredstava“. Kazao je i kako očekuje maksimalnu odgovornost, te razborit i discipliniran rad vlasti na svim razinama. - Prvi u svemu mora biti premijer, potom ministri, sve državne institucije, župani, gradonačelnici i načelnici. Ukoliko to ne profunkcionira, sve će po meni biti uzaludno i neće biti pomaka na bolje. Naša općina ima gotove projekte vrijedne više od 100 mili-


m i Županijom o bolja

KAJ VU DUŠI

Vinica po drugi put ugostila ‘najzagorskiji’ od svih koncerta

u sklopu čega bi se proširila županijska cesta i napravio - U protivnom, Općina će svim pravnim sredstvima intervenirati kako bi zaštitili i osigurali sigurnost naših mještana, ali i svih ostalih sudionika u prometu. Mi smo u Općini spremni na sve izazove, ali i poštenu političku utakmicu s jedinim ciljem - ostvariti pobjedu za sve naše projekte, ali i cjelokupan razvoj općine – ističe Kostanjevac. Dodao je kako u ovo predbožićno vrijeme, najradosnijeg blagdana - Isusovog rođenja i Nove godine, u ime svih suradnika, predsjednika općinskog Vijeća Marijana Mihalića, svoje zamjenice Mirjane Jambriško, kao načelnik, te kao prvi među jednakima želi najprije zahvaliti svima na suradnji. Također, poručio je da u viničkom kraju “nema potrebe za zabrinutost i širenje pesimizma“.

Stabilne financije juna kuna, a prioritet je izgradnja kanalizacije od Tabana do Arboretuma u Gornjem Ladanju u sklopu čega bi se proširila županijska cesta i napravio nogostup – najavljuje vinički načelnik. Riječ je o sve prometnijoj i opasnijoj cesti, te će se to morati riješiti krajnje dogovorno.

- Mi stojimo na čvrstim nogama, stabilne financijske situacije što je u ovim uvjetima doista teško, te bistre glave i zdravog razuma. Čestitam i želim blagoslovljen Božić te bolju i uspješniju Novu 2016. godinu svim žiteljima naše općine, svim ljudima dobre volje te svim Hrvaticama i Hrvatima - zaključio je Kostanjevac.

Od ponedjeljka kreće isplata novčane potpore umirovljenicima Prema Odluci općinskog načelnika Marijana Kostanjevca, povodom predstojećih božićnih blagdana svim umirovljenicima s prebivalištem na području Općine Vinica čija ukupna mirovinska primanja ne premašuju iznos od 1.750 kuna, isplatit će se jednokratna potpora u iznosu od 100 kn. Potpore će se

isplaćivati u prostorijama Općine, od ponedjeljka, 21. do srijede 23. prosinca u vremenu od 12 do 15 sati. Pravo na potporu umirovljenici će ostvariti uz predočenje osobne iskaznice te zadnjeg odreska od mirovine ili izvatka s tekućeg računa iz kojeg je vidljiva visina mirovine.

Sudeći prema broju posjetitelja te pljesku, mještani općine Vinica u nedjelju, 13. prosinca su ponovo pokazali veliki interes za glazbenu priredbu „Kaj vu duši“, koju su putem direktnog prijenosa iz viničke dvorane mogli pratiti svi slušatelji Radio Kaj-a. Naime projekt održavanja serije koncerata “Kaj vu duši“ ekipa Radio KAJ-a provodi već niz godina, a u Vinici je održan već po drugi put. Na početku koncerta prisutne je gledatelje i slušatelje prijenosa pozdravio načelnik Općine Vinica zahvalivši pritom direktoru i djelatnicima spomenute radijske kuće na suradnji u realizaciji koncerta, svim sponzorima koji su pomogli da se koncert održi, svim izvođačima. To je razumljivo jer oni su čuvari našeg kulturnog blaga i našeg identiteta, njegujući naš „kaj“ jer kako je rekao Marijan Kostanjevac “u svakoj našoj ispjevanoj zagorskoj i kajkavskoj pjesmi spominje se naš mali čovjek, radnik, težak, siromak, do-

jučerašnji ratnik... Na kraju svojeg obraćanja, načelnik je poželio svima da zaborave na brige i prepuste se pjesmi i veselju, te ujedno svima čestitao nadolazeće božićne blagdane. Koncert je otvorio Ivica Pepleko s pjesmom „Kaj vu duši“ skladanom upravo za potrebe ovog glazbenog spektakla, a zatim su zaredali nastupi poznatih izvođača kajkavskih popevki. Bili su tu Faringaši, Lucija Job i Višnjički tamburaši, Frajkani, Iva Ranogajec Inkret, Andrija Kos i Ivan Benc, a posebno oduševljenje izazvali su vinički izvođači, neki već dulje prisutni i dobro poznati na Kaj sceni poput „Viničkih tamburaša“, tamburaškog sastava „Krijesnice“ i viničke glazbene uzdanice Gabriele Hrženjak. Publiku je oduševio nastup sve prepoznatljivijih članica ŽVS Leluja“ koje djeluju u sklopu KUD-a Vinica, a ovaj put predstavile su se svojim autorskim skladbama „Nek popevka zleči vse“ i „Vinica moja, moj rodni kraj“.

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.17

ktima vrijednim više od 100 milijuna kuna


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.18


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.19


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.20

VARAŽDINSKI MOREPLOVCI Dvojica prijatelja Tomislav Šincek i Zoran V

Kad brod postan a more uđe u du

Na rutama od brazilskog Santosa preko Amsterdama i Rotterdama do Amerike prevalili su desetke tisuć Piše: Ivan Njegovec

Nakon još jedne šestomjesečne rute odrađene na prekooceanskim brodovima, dvojica mladića, prijatelja iz generacije 1984., vratila su se u rodni Varaždin, svojim obiteljima, na dopust koji će potrajati par mjeseci, a onda opet odlaze na nepregledna oceanska plavetnila. Za Zorana Vinceka će taj dopust zacijelo potrajati još koji mjesec dulje jer sa svojom zaručnicom u siječnju očekuje djevojčicu, najveći blagdanski poklon koji se samo tako ne ostav-

Roterdam, pa sve do New Yorka. Svaka takva ruta traje po najmanje dva tjedna. Dosad je Šincek na tim dugim plovidbama promijenio 11 tih velekih teretnih brodova, a Vinceku, još uvijek mladom mornaru je Orange Sky drugi brod u dosadašnjoj mornarskoj karijeri. U mornarski je kruh zagrizao pred nešto više od godinu dana, na prijedlog svog prijatelja moreplovca Tomislava koji ga je preporučio vlasnicima kompanije. „Truma“, kako zovu Tomislava, bio je voljan preporučiti i druge prijatelje iz Varaždina koji su ga pitali kako bi u nedostatku posla, došli na

Osuđen sam na brod bez kojeg ne vidim drugačiji način života i mislim da ću pomorac ostati do penzije – kaže Tomislav zvani „Truma“ lja. Njemu će predstojeći božićni i novogodišnji blagdani biti itekako uzbudljivi, dok Tomislav, već sada gotovo stari morski vuk s duljim mornarskim stažem već razmišlja o povratku brodu i naviganju svjetskim morima što je već sada odabrao kao svoju dugoročnu, možda i životnu perspektivu.

Od „malog od palube“ do kormilara Šincek i Vincek su jedini moreplovci svjetske kompanije Atlanship s hrvatskog kopna i to baš iz Varaždina. Oni plove na prekooceanskim brodovima Orange Blossom 2 i Orange Sky. Veliki su to teretni brodovi, ploveće tvrđave duge 200-tinjak metara i više stotina tisuća tona nosivosti, koji uglavnom plove od Brazila preko luka Amsterdam i

brod, ali samo je Zoran smogao hrabrosti da se uhvati u koštac s morskim dubinama i izazovima. On je još, kako sam kaže, „mali od palube“, ali planira položiti ispit i postati kormilar broda, poput „Trume“. No, ni „Truma“, koji kormilari čeličnim grdosijama nepreglednim morskim pronstranstvima, nije odmah zasjeo za brodsko kormilo. Bio je i on „mali od palube“, konobarski pomoćnik, drugi konobar i radio sve potrebne pomoćne poslove. Neko su vrijeme plovili na istom brodu, a onda su ih zbog potreba kompanije razdvojili. Sada brode svaki na drugom brodu, prevozeći različitu robu iz Brazila u Europu, sve do Amerike. Zanimljivo je da se među ostalim proizvodima koje prevoze na svojim brodovima nalaze i koncentrati egzotičnog voća za sokove koje proizvodi va-


ne dom ušu

ća nautičkih milja, a svaka traje najmanje dva tjedna

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.21

Vincek zarađuju “kruh sa sedam kora” na prekooceanskim brodovima


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.22

raždinska „Vindija“. – Dopeljamo ih do iskrcajne luke u Rotterdamu, gdje se ukrcavaju u cisterne i furaju po Europi, sve do Varaždina – kaže Tomislav.

Skoro ga odnio 15-metarski val Na samo jednoj ruti tijekom dvotjedne plovidbe prevale više od pet tisuća morskih milja, a kopno vide samo kod pristajanja u luke ukrcaja i iskrcaja. Brod im je i radno mjesto i odmorište, dom i zabava, sve životne aktivnosti koje su im dostupne na tom ograničenom plovećem prostoru od nekoliko tisuća kvadrata. - Kakav je to osjećaj? – pitamo. – Bolji nego na kopnu –

Na brodu je mirno, sve se odvija po ustaljenoj rutini i uhodanom ritmu, a na kopnu, u lukama je strka, puno je posla oko iskrcaja i jedva čekamo da krenemo dalje slažu se. Na brodu je mirno, sve se odvija po ustaljenoj rutini i uhodanom ritmu, a na kopnu, u lukama je strka, puno je posla oko iskrcaja i jedva čekamo da krenemo dalje. I opet kreću dalje morskim prostranstvima nepredvidivim morem, koje zna biti mirno, pitomo i romantično kao nepregledna zelena ili plava livada, ili malo razigrano s jatima stotina dupina koji poskakuju oko broda i vesele se s mornarima, ali zna more biti i crno u mrkloj noći i divlje divljajući s olujnim vjetrovima noseći čeličnu grodosiju

broda kao orahovu ljusku neizmjernom snagom. Udaraju tada „debeli“ i snažni valovi, visoki i po 15-ak metara o brod, nadvisuju ga i naginju, huče i grizu kao da će ga progutati. Takav jedan divovski val za jednog takvog nevremena dok je još radio za prijašnju pomorsku kompaniju, zahvatio je „Trumu“ dok se spuštao s gornjeg dijela broda, srušivši ga na pod gdje je ostao nagnječene noge. Val ga srećom nije odnio. Tjedan dana liječio je rane u brodskoj kabini, a kad su pristali morao je na bolovanje. - Kako se u takvim situacijama osjećaju mornari ? – Pa, do-

bro, već smo naviknuti na to, bilo bi dosadno da je uvijek mirno – kažu dva prijatelja, ne želeći „dramiti“, ali znano je da se i stari morski vukovi pred razbješnjelim morem osjećaju bespomoćno uzdajući se u pomoć neba i sv. Nikole.

Okrenu i odojka na ražnju Zajedničke sudbine zbližavaju ljude, pa su i mornari dobri prijatelji, upućeni jedni na druge, inače bi teško bilo funkcionirati. Posade su to sastavljene od ljudi različitih nacionalnosti, kultura, običaja i tradicija.


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.23

Među njima, kažu naši sugovornici ima puno Hrvata koji su svugdje u svijetu znani kao dobri pomorci. U kompaniji za koju plove Šincek i Vincek ima ponajviše upravo Hrvata, na pojedinim brodovima čak do 80 posto. Ostali su Filipinci, Španjolci, Ukrajinci, Rusi... Od dvadesetak ljudi na njihovim brodovima većina su naši mornari, uglavnom Dalmatinci i Riječani. Samo su Šincek i Vincek Zagorci, čak što više jedini mornari s hrvatskog kopna. Rade u tri smjene a radno vrijeme na brodu traje im deset do dvanaest sati dnevno. Prva je od 4 ujutro po 17 popodne. Sve mora funkcionirati besprijekorno, od časnika, kapetana, do kormilara, mornara, stjuarta, konobara i kuhara. On sprema sve što posada voli, bifteke i grah, gulaše i roštilje, ponajmanje ribu, samo petkom. Ponekad mor-

Samo su Šincek i Vincek Zagorci, čak što više jedini mornari s hrvatskog kopna. Rade u tri smjene a radno vrijeme na brodu traje im deset do dvanaest sati dnevno nari, za „svoju dušu“, i za posebni gušt okrenu odojka ili janje na ražnju. Vrijeme odmora njihovi su osobni trenuci, mogu se povući u svoje kabine, gledati tv, slušati glazbu, kupati se u brodskom bazenu... Vrijeme za sebe imaju i nakon petnaestak dana plovidbe, kad pristanu u nekoj velikoj luci. Tada zakorače na kopno i stope se s masom ljudi u vrevi velikog lučkog grada ,

te tako nakon beskrajne morske pučine dožive kopneni mravinjak ljudi na dva tri dana. Velike luke su pune izazova za mornare, uvriježeno je mišljenje da pohrle u društvo žena kojih ne nedostaje na pristaništima. – Uglavnom to vrijeme iskoristimo za šoping, što se mene tiče takva iskustva ne tražim, nije baš preporučljivo ulaziti u nepoznata sumnjiva društva koja te vide kao priliku da izvuku tvoj novac – kaže Zoran. Tomislav voli nogomet, posebno onaj brazilski i s ponosom pokazuje fotografiju ispred stadiona Santos u kojem je svojedobno igrao legendarni nogometni kralj

Pele, snimljenu nakon jedne utakmice istoimenog kluba, zajedno s jednom brazilskom navijačicom.

Jednom pomorac uvijek pomorac Kako dugo još planiraju izdržati mornarski život? – Mislim da sam osuđen na brod i to je to – bez zadrške kaže „Truma“. Jednom pomorac uvijek pomorac –to je živa istina. Bez broda i mora više ne vidim drugačiji način života. Nadam se da ću pomorac biti do penzije. Ne vidim perspektivu mladog čovjeka ovdje u Hrvatskoj koji radi za tri tisuće kuna ili je čak na teret rodite-

ljima. Već sad mi je postalo pomalo dosadno na dopustu i mogao bi se odmah vratiti na brod. Zoran pak nije tako siguran. Njega doma uvijek čeka zaručnica, a uskoro će po prvi put postati i otac. – Ne znam još sigurno kako dugo ću biti pomorac, cilj mi je osigurati pristojan život svojoj obitelji, ali i biti uz njih što je moguće više – zasad tako razmišlja Zoran, ali je siguran da će biti uz svoju dragu i djevojčicu u času kad dođe na ovaj svijet. Ponovni odlazak će mu zacijelo biti teži, a kako kaže težak je svaki rastanak no kad avionom zaplovi prema morskim prostranstvima gdje ga čeka brod, uplovljava u novi svijet na koji se već priviknuo. – Ima nostalgije pri odlascima i počne se opet javljati nako četiri mjeseca provedenih na brodu, a u međuvremenu jednostavno otupiš – kažu varaždinski pomorci. Slažu se da je život pomoraca „kruh sa sedam kora“ upravo zbog te odsutnosti i izoliranosti na koju se neki teže a neki lakše prilagođavaju. Nije svatko za to zanimanje, mornari su svojevrsni „lumeni“ svog poziva. - A da li se isplati? U odnosu na prosječna primanja u Hrvatskoj svakako. Plaće su višestruko veće, s redovitošću isplata nema problema – stižu čak i prije završetka mjeseca. Kompanija podmiruje i troškove putovanja avionom, javnim prijevozom ili taksijem, sve je „pokriveno“ ugovorima koji se potpisuju svaka tri mjeseca i nema nikakvog muljanja. Za nekoliko godina naviganja čovjek može zaraditi dovoljno da kupi vlastiti stan i sredi si materijalne prilike. No, kad mu more, kao Tomislavu „uđe pod kožu“, bez obzira ima li kuću ili stan na kopnu, njegov je dom – brod.


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.24


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.25


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.26


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.27


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.28

ANKETA Koliko novaca planirate potrošiti na ovogodišnje božićne poklone? Prema Hrvatskom nezavisnom sindikatu ovog Božića potrošit ćemo oko 11,5 milijardi kuna

Najviše će se potrošiti na dječje igračke, odjeću i obuću te kozmetiku. Varaždinci su za darove spremni izdvojiti i do 2500 kuna Prema najavama Hrvatskog nezavisnog sindikata, Hrvati će u ovo predblagdansko i blagdansko vrijeme potrošiti oko 11,5 milijardi kuna. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, najviše će se potrošiti na dječje igračke, potom na kozmetiku, odjeću i obuću, hranu, alkoholna pića, namirnice za kolače i slično. Nezavisni hrvatski sindikat procjenjuje kako će ljudi za

blagdansku trpezu potrošiti od 300 do 1300 kuna, a prema Hrvatskoj udruzi poslodavaca očekuje se da će ova godina biti drukčija od prethodnih po tome što će se malo više peglati kartice i prebacivati plaćanje računa u 2016. godinu. Što se tiče žitelja Varaždinske županije, kako je pokazala velika anketa mjesečnika 30 dana, ovog smo Božića spremni potrošiti

i koju kunu više, najviše na božićne poklone. Dok će neki potrošiti 100, 200 i maksimalno 300 kuna na dječje poklone, ima onih koji će potrošiti i do 1500 ili 2500 kuna na darivanje. Najčešće su to bake i djedovi koji znaju da njihovi unuci najviše žele igračke. Ima i onih koji će poklanjati uvijek potrebne sitnice, ali i onih koji će novac za poklone utrošiti na putovanja. PRIPREMIO: NIKOLA KOKOTEC

Goran

Tihana Đumić

Nikolina

Marko

Željko Mihalić

Snježana Glazar

Za poklone ovaj Božić potrošit ću jednako kao i svake godine. Poklone ću kupiti samo najdražim prijateljima i obitelji.

Ove godine ću za poklone potrošiti neki prosjek, nije se mnogo toga promjenilo od prošle godine pa i budžet ostaje isti.

Poklone ću kupiti primarno obitelji i priajteljima. Na prvom mejstu je naravno djete i muž. A budžet će biti nešto veći nego prošle godine.

Na poklone za Božić neću previše potrošiti iz razloga što ne zarađujem vlastiti novac pa niti nemam mogućnosti kupovati “velike” poklone

Pokloni će ove godine biti sličnog cjenovnog ranga kao i prošle godine, a poklone će primarno dobiti najuža obitelj.

Još uvjek nisam odlučila koliko ću potrošiti na poklone za Božić, ali potrudit ću se da svi članovi obitelji dobe barem neku sitnicu.

Igor

Luka

Darinka Poljanović

Ivica Čepin

Rok

Anica Kereša

Da budem iskren već sam obavio dio kupnje te sam mislio na sve članove obitelji i najbolje prijatelje, svatko od njih će dobiti neku sitnicu.

Ove godine poklone ću kupiti svim prijateljima i obitelji, svatko od njih će dobiti neku sitnicu shodno mogućnostima.

Ove godine ću obitelj obradovati malim znacima pažnje. Zna da će biti sretni s mojim poklonima te na iste nisam puno potrošila.

Pokloni za Božić su već kupljeni i spremni te čekaju Badnjak da ih podjelim obitelji. A što se tiče novca, potrošio sam isto kao i prošle godine.

Pokolne će ove godine dobiti najbolji priajtelji te obitelj, kako ne zarađujem svoje novce pokloni će biti u skladu koliko sam uspio uštedjeti.

Pokloni koje sam kupila primarno su namjenji pirjateljima i najužem krugu obitelji, a budžet će biti sličan onome od prošel godine.

Darko Perić

Drago Jurenko

Dubravka Kovačić

Ivana Maričić

Tamara Špičko

Ivana Baniček

Još nisam stigao kupovati poklone za Božić, ali svakako namjeravam uskoro. Još neznam koliko ću potrošiti, nemam neki fiksni budžet.

Pokloni će za ovaj božić biti sitnicu skromniji nego prošle godine, ali svakako ću iznenaditi obitelj i prijatelje s primjerenim poklonima.

Za ovaj Božić ću kupiti najmilijima sitnice. Nadam se da će se svima svidjeti moji pokloni, a što se tiče budžeta, on je isti kao i prošle godine.

Na božićne poklone ove godine potrošit ću u prosjeku jednako kao i prošle godine, a poklone će dobiti obitelj, prijatelji i dečko.

Još nisam kupila poklone za Božić, ali naravno da planiram iznenaditi obitelj i prijatelje sitnicama primjerenima za ovo doba godine.

Pokloni će biti primarno za djete i muža. Naravno da će i ostatak obitelji dobiti poklone kao i najbolji prijatelji, ali još neznam koji je budžet.


dana

30 SUPER! eVarazdin.hr

ENIGMATSKI PRILOG

KRIŽALJKE • OSMOSMJERKE • LABIRINTI • REBUSI •RAZMJEŠTALJKE •PITALICE

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.29

BO Ž I Ć N I


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.30


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.31


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.32


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.33


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.34

POKLON KRIŽALJKA Rješenje skandinavke, koje se nalazi u posebno označenim poljima, pošaljite dopisnicom na adresu: Conceptus Publica d.o.o. - mjesečnik 30 dana, Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za poklon križaljku”. Dobitnik poklon križaljke iz prošlog broja: Nikola Sudžuković, L. Ebnera 25, 42000 Varaždin

Poklon križaljka Ime i prezime Adresa Broj mobitela

Rješenje

(pjevačica na slici)


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.35


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.36


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.37


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.38

BOŽIĆNI OBIČAJI Na Badnjak su u varaždinskom kraju psi bili u k

U Kam božićn ljudsk Piše: Josip Novak josip.novak@eVarazdin.hr

Badnjak je u varaždinskom kraju oduvijek zauzimao posebno mjesto u pripremi Božića. Za brojne obitelji, poglavito u ruralnim sredinama bio je to dan ispunjen radošću, iščekivanjem i ponekad, pravom strkom. Naime, uvijek je trebalo dosta toga pripremiti u kući

Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene bi napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru i oko nje kako bi blagdansko slavlje moglo proteći svečano i dostojanstveno.

I “blago“ je postilo Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali. Dok su žene napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, muškarci bi hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina. Staje i drugi prostori u kojima stoka boravi brižno bi se očistili, a hrana koja se životinjama daje na Božić, pripremala se još na Badnjak. To ne čudi jer se na Božić uvijek fizički radi samo ono što

Glavni događaj Badnjaka bilo je unošenje slame u kuću koja se pr se da u kući ne bude prisutna mačka jer se vjerovalo da kao nijem


menoj Gorici volovi u noj noći progovorili kim jezikom

Božićni stol

Koleni post bio je strogo posni dan za ljude i životinje, koje se hranilo prvi put tek u popodnevnim satima je najnužnije. Da je i “blago“ moralo postiti, otkrio nam je na primjeru običaja iz Kamene Gorice prof. Tibor Martan, dipl. etnolog. - “Blago“ je naziv kojeg starije stanovništvo Kamene Gorice u svojim kazivanjima koristi kao oznaku za domaće životinje, ponajviše goveda i konje, ali i za ostale životinje koje čovjeku osiguravaju hranu i zaštitu. U Kamenoj Gorici postoji niz božićnih običaja u kojima su sudionici upravo domaće životinje ili se određenim običajnim radnjama želi osigurati njiho-

vo zdravlje i plodnost. Zanimljivo je i to da je „blago“ moralo postiti zajedno s gospodarima uoči svetkovine većih blagdana tijekom božićnih dana – naglasio je Martan. Početak božićnih zbivanja vežemo uz Badnjak odnosno Koleni post. Bio je to dan pripreme za nadolazeći blagdan. Žene su spravljale hranu i kolače, a muškarci drva i cmrek koji će ukućani ukrasiti kinčom, kod kuće izrađenim božićnim nakitom. - Koleni post bio je strogo posni dan kako za ljude tako i za

Jarem ispod božićnog stola

Starinska štala

rije toga mogla malo nakaditi svetstvom. Prilikom kađenja, pazilo mi stvor ne smije biti posvećena tamjanom

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.39

kući kako ih ne bi uhvatile coprnice i jahale na njima cijelu noć


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.40

“Na Januševo, iz kuće se iznosila slama i žito koji su bili un svijalo gnijezda za nošenje jaja, a dio se čuvao za kvočke d životinje. Toga dana „blago“ se hranilo prvi puta tek u popodnevnim satima. Glavni događaj Badnjaka bilo je unošenje slame u kuću, izricanje prigodne čestitke za rodnosti i plodnost te blagovanje posne večere u krugu najuže obitelji. Prije ovih zbivanja moglo se kuću malo nakaditi tamjanom odnosno

želio čitavoj obitelji rodnost polja i vinograda, plodnost „blaga“ i Božjeg blagoslova - ističe. Naveo je i da su žitelji Kamene Gorice zbog uzgoja pčela u spomenutoj čestitki spominjali i te marljive kukce. Zagovor je glasio: “Dej vam Bog pune koše čmeli“!

Svetost kod pčela

Prije blagovanja večere ispod stola je stavljena slama i jaram. Vjerovalo se da će jaram ovim izlaganjem na slami biti blagoslovljen, a da će krave i volovi biti kod vožnje poslušni, marljivi i strpljivi svetstvom. Prilikom kađenja pazilo se da u kući ne bude prisutna mačka - rekao je Martan dodavši kako se vjerovalo da kao nijemi stvor ne smije biti posvećena tamjanom!

“Kravska“ večera Za večeru je, pak, bilo dozvoljeno blagovanje namirnica koje su isključivo potjecale od goveda, odnosno večera je trebala biti „kravska“. Zato je za večeru uglavnom pripremana pera, posni kolač s nadjevom od sira. U peru se također nisu smjeli dodavati ni ostali začini poput svinjske masti i soli. - Prije blagovanja večere ispod stola je stavljena slama i jaram. Vjerovalo se da će jaram ovim izlaganjem na slami biti blagoslovljen, a da će krave i volovi biti kod vožnje poslušni, marljivi i strpljivi. Oko nogu stola znalo se omatati uže ili lanac uz riječi: “Vežem voku zube, a jastrebu kljun!“ Ovom običajnom radnjom željelo se zaštiti „blago“ od mogućih grabežljivaca. Najstariji muški član obitelji morao je izreći prije večere prigodnu čestitku u kojoj je za-

Kazivačica Terezija Kerep

Pčela je, naime, smatrna svetom životinjom, a med je uz prehrambene svrhe služio i kao lijek gotovo kod svih vrsta bolesti.Po svršetku blagovanja posne večeri u kuću se uvodilo psa koji je te noći ostajao s ukućanima. Prema kazivanjima koje je zapisao naš sugovornik, to se činilo stoga kako psa te noći ne bi uhvatile coprnice i jahale na njemu čitavu noć. Po povratku s polnoćke prvo se odlazilo u staje nahraniti „blago“ jer je bilo rašireno vjerovanje da u božićnoj noći „blago“ progovara ljudskim jezikom. - I danas na području Kamene Gorice postoji priča koja govori o tome. Priča glasi: Jedan je stariji bračni par imao tri sina i tri snahe. Bili su vrlo pobožni i radišni. Uzgajali su volove. Međutim, nikako se nisu uspjeli riješiti siromaštva. Što su više radili bivali su sve siroPera za mašniji. Bračni je par bio zbog Koleni post toga jako tužan jer su voljeli sinove i snahe i željeli su za njih bolji život. Jedne božićne noći starac je otišao nahraniti volove te ih čuo kako međusobno razgovaraju ljudskim glasom. Volovi su razgovarali kako će na obitelj doći Božji blagoslov tek onda kad najmlađa snaha bude protjerana iz kuće jer je coprnica. Starac je učinio ono što su volovi rekli te protjerao snahu. Ubrzo je Božji blagoslov stigao na njegov dom, a njegovi sinovi svojim su poštenim radom postigli bogatstvo – kazao je Martan. Općenito, volovi su uvijek ljudima donosili sreću i štiili ih od zlih sila. Tako Terezija Kerep spo-

Na blagdan Svetog Stjepana ili Štefanje, običavalo se kokotima za dodatnu „hrabrost“ dati malo češnjaka

Jaslice obitelji Šestak


minje događaj koji se dogodio njenom pradjedu Jakovu Čičku. - Vraćajući se kasno navečer kući sa sajma gdje je prodao volove naišao je na zid posred puta te nije mogao nastaviti dalje. Vjerovao je da je to djelo coprnica jer je bio sam bez volova. Kada se malo pribrao uzeo je svitnjak, vezicu hlača narodne nošnje, i njime tri puta udario taj zid te je ovaj nestao, a on je ipak sretno stigao kući – prisjeća se jedna od kazivačica.

“Hudi“ kokoti Inače, na blagdan Svetog Stjepana ili Štefanje, običavalo se kokotu dati malo češnjaka kako bi bio „hudi“, odnosno hrabar. Očekivalo se da će kokot kao gospodar dvorišta hrabro braniti svoje kokoši od grabežljivaca, ali i kokota iz susjednih dvorišta. - Toga istog dana kravama i volovima su se šilom bole uši kako bi bile poslušne kod vožnje kola i oranja. Na blagdan Svetog Ivana apostola, Janu-

ševo, iz kuće se iznosila slama i žito koji su na Badnjak unijeti u kuću. Od jednog dijela slame kokošima se svijalo gnijezda za nošenje jaja, a dio se čuvao do proljeća kada se od nje kvočkama savijalo gnijezda kako bi se plići lijegali na „svetoj“ slami. Žitek, odnosno zrnje svih žitarica koje je stajalo na božićnom stolu, se razdijelio svim domaćim životinjama kako bi bile zdrave – rekao je Martan od kojeg doznajemo da je uoči blagdana Sveta tri kralja „blago“ ponovno postilo.

Sveta tri kralja Uzrok je bio u vjerovanju kako ni sveti kraljevi Gašpar, Melkior i Baltazar nisu hranili svoje konje sve dok nisu pronašli dijete - malog Isusa. Ovo je vjerovanje zabilježeno u Madžarevu, a predaju o božićnim običajima kazivale Ana Stepančec i Katica Novoselec iz Madžareva, te Terezija Kerep i Slava Pupek iz Kamene Gorice.

Domaći pajcek i kokoši koje čuva dećec negda

Cmrek, nekadašnje božićno drvce

Kazivačica Slava Pupek

Jarem ispod božićnog stola

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.41

nijeti na Badnjak. Od jednog dijela slame kokošima se do proljeća, kako bi se plići lijegali na „svetoj“ slami…“


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.42

MURSKO SREDIŠĆE – prek Mure do “Napol

SKELA -

Martin Lukavečki

-Kad zapuše murščak, bez dobre obleke je tam grdo. Ali ve neje još tak hudo. A kam ste se uputili?, morti do broda, morete iti Stanko je sigurno doli.- Pospominjali smo se s bakom još o koječemu, pa spustili do rijeke. U ovo doba godine vodostaj je iznimno nizak i vidi se šljunčano dno. Da je čovjek pregazi od milja… Murski vuk Stanko Kolarić tvrdi da nije baš tako… – Mura je brza i kad je tak niska kak’ ve. I da

zgledi plaha, treba biti jako oprezan.- Odrastao je na njezinim obalama, uživao, a sad ga za rijeku vežu obveze. Iako je šoštarija obiteljska tradicija, umjesto da popravlja cipele, posebice otkad je u obiteljskoj mirovini, veselije mu je prevoziti ljude s jedne na drugu obalu. Stanko Kolarić najmlađi je po stažu međimurski skelar. Taj posao obavlja tek drugu sezonu. On je skelar na skeli, ili kako bi to rekli domaći ljudi - brodar na brodu. Skela u Murskom Središću udaljena je od grada, u smjeru Svetoga

Stanko Kolarić najmlađi je međimurski skelar. On je skelar na skeli ili kako bi ti rekli domaći ljudi - brodar na brodu Martina samo dva-tri kilometra. S glavne prometnice uski šljunčani zavojiti puteljak ravno vas vodi do skele. Sagrađena je prije sedam godina i jedna je od zanimljivijih tu-

rističkih atrakcija Grada na desnoj obali rijeke. Uz skelarsku brvnaru iliti bajtu «Fusek» uređeno je dječje igralište, postavljene klupice, stolovi. Tu je zdenec, roštilj. Ljeti je gužva – mnogo kupača, šetača. Uživaju ljudi na obali uz pivicu, dobar zalogaj. Iako se tu i tamo u zimsko vrijeme ovamo rado naluknu domaći ljudi, malo će se tko, osim ribiča i lovaca, uputiti skelom na drugu obalu. Skela je doživljaj. Dva kompa sa po tri komore čine ju nepotopivom. Na njezinoj palubi vijori se državna


brod bez jarbola

Obale Mure u Međimurju spajaju tri cestovna i dva željeznička mosta, a čak na sedam mjesta prelazi se „brodima“

Stanko Kolarić

zastava, u kutu veliko sidro. Skelareva kućica izgleda poput zapovjednoga mosta. Pa zapravo i jest: skelar je zapovjednik i jedini odgovoran za sigurnost plovidbe. U njoj je nešto nužne opreme – lopata, metle, kišna kabanica, pojas za spašavanje. Na plovidbi od lijeve do desne obale prate je dvije privezane šajke. Može prevesti 120 ljudi, tu stanu dva automobila, jedan traktor. Rijeka čini ljudske duše opuštenijima, radosnijima. –Je, istina je, čim ljudi dojdu sim, preporode se, vele da zaborave se brige, kak

ne zaustavi drveće i otrgne sajlu. Onda moram malo micati brod da izbjegnem. Za niskoga vodostaja, za prilike kakve su u ovo doba, s jedne na drugu obale treba četiri Lijepo je kad je mirno, ali kad nahrupi voda, do pet minuta, a kad Mura nabuja, pa rijeka podivlja, ima i straha. Zastrašujući jednostavno preletite rijeku u minuti, kaže. Kad je kormilo u sigurnim huk moćne rijeke lomi i nosi sve pred sobom rukama, nema bojazni da skela od nekoliko tona mirno ne pristane Svaki dan obilazi brod. -Moram tak mala voda, more sega donesti uz obalu. A odgovornost je velika, dojti na obalu, malo pogledati, pa se mora pogledati. pogotovo ljeti. Prelazi tada rijeku i Za visoka vodostaja puno je opa- do stotinjak puta, tu zna biti mnopospominati se z Murom. Ona stalno šapće, pripovijeda, a to me snosti za brod. -Moram svakako go djece. ispunjava, odmara. Lijepo je kad ovdje biti da pazim na skelu, da se Kad Mura napusti svoje korito, da voda se odnese sobom, pripovijeda Stanko. Rođen je u Jurovcu prije pedesetak godina i Mura mu je, kako stvari stoje, suđena.

je mirno, ali kad nahrupi voda, pa rijeka podivlja, ima i straha. Zastrašujući huk moćne rijeke lomi i nosi sve pred sobom. A i kad je

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.43

litanki” i “Kiš” Balatona


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.44

pa zarobi vrbike, nestane i puta. Do skele se tada jedino dolazi čamcem. Skelar Stanko i tada dolazi redovito, a ima i onih kaj očeju pogledati Muru izbliza. Srećko Srnec svoju Muru sanja i u dalekome svijetu. Rođen je u Murskom Središću, živi i radi u Njemačkoj. Svako slobodno vrijeme, i evo ga u domaji pa na Muru. -Dolazim ovamo da uživam punim srcem i dušom, odmorim oči od neonskog svjetla, gradske buke. Jednostavno, tu je prekrasan krajolik, lijepa priroda. A i prijatelj Stan-

Ima visoke divljači kormorana, bijeli i sivih čaplji. Nije rijetkost da naiđete na igru dabrova, a to je poseban doživljaj ko je uvijek tu. Lijepa su druženja. Biti tu je doživljaj – skela, rijeka. Nema lepšega! Malo spomenka pa na drugu obalu. A onda pred očima druga priča, drugi svijet - netaknuta priroda, božanski mir. –Si su oduševljeni kad dojdu sim. Izgleda stvarno čudesno. Tu kak drveće izraste, tak i istrune. Nitko ništ’ ne iskoristi, ne odvozi. Ribiči i lovci održavaju putove, šetnice. Ovdje ima visoke divljači, kormorana, bijelih i sivih čaplji. Nije rijetkost da naiđete na igru dabrova, a to pak je poseban doživljaj, pripovijeda nam Stanko. Što dublje ulazite u porječje Mure, to je šumski svijet tajanstveniji, zanimljiviji. Osam šljunčara, poredanih jedna pored druge, nazvane su Napolitanke i jedno su od skrovitijih mjesta za ribolov. Zaobilazimo porušena stabla, skraćujemo put i m provi-

Ivica Vugrinec

ziranim prijelazima osiguranim sajlama i evo nam sugovornika: članovi Sportskoga ribolovnog društva “Mura“ iz Murskog Središća u akciji su čišćenja i popravljanja mosta, uništenog za vrijeme visokoga vodostaja. -Ima nas dosta, ali smo se raspršili po šumi, no važno da znamo de se bumo zišli, uvjeravaju nas. Dobra vura lagana hoda i evo nas na Malome Balatonu. Kiš Balatonu, po mađarski. Ivica Vugrinec provjerava ribičke dozvole. I Muru i skrivene rukavce, kako je to uobičajeno reći, poznaje k’o svoj džep. Ribočuvar je

osam godina. Iako dužnost traži veliki napor i odgovornost - to je pogranična zona, neugodnih iskustava nema. - U početku je bilo malo teže, no poslije smo se jedni drugima prilagodili. Uvijek ima onih koji vole loviti u mutnom, a u ovoj divljini lako se skriti. Uz Napolitanke i Balaton, tu su jezera Stara vaga pa Stara Mura. Suradnja je sa susjedima Slovencima izvrsna. U SRD-u „Mura“ iz Murskog Središća sto četrdeset ribolovaca je iz Slovenije. Laci i Bojan na Balaton dolaze godinama. -

Skelarska brvnara “Fusek”

Skela ima dva kompa i šest komora što je čini nepotopivom. Svake se godine obavlja tehnički pregled. Vožnja skelom se ne naplaćuje - palac gore gradskim vlastima Murskog Središća!

Pa što da vam kažem, ima riba, ali ih je teško uloviti jer sad je poraslo vodeno bilje pa trebate biti strpljiv. Tu ima štuke, ima krapa, amura, grgeča. Bez onih uobičajenih ribič-


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.45

Mali Balaton

Elvira i Srećko; na Muri je prelijepo

Mali Balaton prostire se na nekoliko hektara i omiljena je ribička oaza. Zimi se kraj posebno lijep. Bilo je godina kad je bio zaleđen pa se lovilo na eskimski način

Riječna idila

kih izračuna o veličini i težini ulovljene ribe, Laci nam iznosi realne brojke -Pa najveću ribu koju sam tu primil je bila štuka od pel kila, a nedugo i grgeča od 2 kilograma. A čujte, surađujemo odlično. Politika radi svoje, a tu između nas, između ljudi, nije bilo nikad problema i ja mislim da neće ni biti. Pajdaš Bojan nije zadovoljan današnjim ulovom, ali, kaže, ima i za to lijeka – Onda pečenjarimo. Tu dolazi puno ribiča, složno je društvo i skupa uživamo u prirodi. Nekadašnja šljunčara, Mali Balaton, prostire se na nekoliko hektara i omiljena je ribička oaza. A zimi je kraj posebno lijep. Bilo je godina kad je bio zaleđen pa se lovilo na eskimski način. No, vratimo se priči na desnoj obali Mure do skelareve bajte «Fusek». Ljeti je na rijeci posebice živo – spuštaju se ljudi rijekom gumenjacima, šajkama. Uživa u ljepotama tajanstvenih obala, sprudova. A ima tu kojekakovih doživljaja, lju-

di se zatekli u raznim prilikama i neprilikama. Pa priroda je to, ljudi dragi… U zimsko doba, pri skelarevoj kućici, zimski vozni red - dolaze zaljubljenici na partiju karata, kupicu

Mali Balaton bogat je ribom

razgovora. Kad vrbicima šiba svom silinom murščak, uz pucketanje vatre je najljepše. Vani se snježne pahulje stapaju s ledenom rijekom, a uz toplu peć pretresaju važni događaji, doživljaji. Diši pečeni komper,

slanina. Špek, klobasi. Pa tko više i pita za zimu. –Je, je, točno, ali samo tak’ dugo dok ne treba doma iti, veli kapetan Stanko. Pa kako onda u dalekom svijetu ne sanjariti o Muri, dragoj domaji…


ROLADA OD GUŠČJE JETRE, PRŠUTA I SUHIH SMOKVI Sastojci za 4 osobe:

• 0,1kg guščja jetra • 0,20kg pileće jetre • 0,05kg maslaca • 0,05kg luk • 0,05l vrhnja za kuhanje • 0,10kg pršuta • 0,08kg suhih smokava • sol • papar

Priprema:

KUPON

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.46

GASTRO

Večera za dvoje u restoranu Bedem

Ime i prezime Adresa Broj mobitela Kupon izrežite i pošaljite u kuverti ili na dopisnici na adresu: Conceptus Publica d.o.o., Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za večeru u Bedemu”. Ime sretnog dobitnika objavljujemo u sljedećem broju koji izlazi 30.10.2015. godine. KUPON NE VRIJEDI ZA KONZUMACIJU PIĆA

Dobitnica iz prošlog broja: Dragutin Keretić, Hrv. branitelja 5, Varaždin

Luk popržimo na ulju dodamo sjeckanu pileću jetru. Nakon par minuta pirjanja dodamo guščju jetru i začine te sve zajedno pirjamo desetak minuta. Pirjanu jetru izmiksamo u blenderu s maslacem i vrhnjem za kuhanje da dobijemo kremstu paštetu. Smokve izmeljemo na mašinu za mljevenje mesa ili je sitno nasjeckamo te oblikujemo valjak debljine malog prsta. Tanko narezani pršut posložimo na aluminijsku foliju premažemo ga paštetomo od guščje jetre i po sredini položimo valjak od mljevenih smokvi zatim zarolamo u roladu i stisnemo u alu foliju da formiramo kockasti oblik te stavimo u hladnjak da se stisne. Nakon 2 sata može rezati i servirati!


Sastojci

• 0,60kg štuke • 0,05kg špeka • 0,10kg rajčice • 0,20kg tjesta za savijače • sol • papar • 0,15kg paprike • 0,15kg tikvice • 0,15kg komorač • 0,15kg buče Priprema Štuku očistimo,filetiramo te nabodemo s malo špeka. Rajčicu narežemo na kockice dodamo sjeckani češnjak,sol,papar i bosiljak. Komad štuke i žlicu marinirane rajčice umotamo u tijesto za savijače premažemo s jajima te pečemo u pečnici na 180 stupnjeva. Povrče operemo očistimo i narežemo na tanke štapiće zatim pečemo na tavi,začinimo sa solju paprom i maslinovim uljem.

Božićni kolačići od đumbira Zbog jednostavne pripreme, neodoljivog okusa i božanstvenog mirisa, keksi od đumbira će vas oduševiti! Sastojci: (za 200 keksa) • 1 1/4 čaše (300 g) margarina • 1 1/4 čaše (300 g) šećera • 3 jaja • 1 čaša (2 1/2 dl) tamnog sirupa • 2 čajne žličice cimeta • 2 čajne žličice đumbira • 2 čajne žličice mljevenih klinčića • 1 čajna žličica korice od naranče • oko 7 čaša (1 kg) bijelog glatkog brašna • 3 čajne žličice sode bikarbone Priprema:

Zajedno zakuhajte sirup i začine, dodajte margarin i miješajte dok se mješavina ne ohladi. Izmiksajte jaja i šećer. Pomiješajte sodu bikarbonu s djelom brašna i dodajte tome mješavinu sirupa i margarina. Zatim dodajte jaja i šećer i ostatak brašna. Ne mijesite dobiveno tijesto. Zamotajte tijesto u plastičnu foliju i stavite ga da odstoji preko noći na hladnom. Razvaljajte tijesto i izrežite željene oblike. Pecite dok ne poprimi zlatnosmeđu boju. Priprema: 30 minuta˙ Pečenje: 10 minuta Temperatura pećnice: 200 °C

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.47

ŠTUKA NADJEVENA ŠPEKOM


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.48

Dom i interijeri

Zanimljive i privlačne dekoracije

Božićni trendovi Piše: Monika Galović Rolich, dipl. ing.arh.

Božićne dekoracije su svake godine ponovo zanimljive i privlačne. Ovogodišnji trendovi nam nude četiri različite priče pa se pronađite u nekoj od njih i dekorirajte svoj dom. Uživajte u blagdanima!

Nostalgične uspomene

RIJEŠITE SE NEPOTREBNIH STVARI

Osvježite dom prije blagdana Predblagdansko vrijeme je često rezervirano za “velika pospremanja” i čistke. Uz malo volje, slobodnog vremena i ideja, možete uživati u novoj dimenziji svog doma! Stambeni prostori, a osobito dnevni boravak i blagovaonica, u kojima se provodi najveći dio slobodnog vremena, trebaju zadovoljiti parametre poput dobre prirodne osvjetljenosti, funkcionalnog rasporeda namještaja, dobrih komunikacijskih tokova, prozračnosti, estetike prilagođene ukusu i željama stanara itd. Kako biste „čistku“ proveli na pravi način, potrebno je prije bilo kakvih intervencija analizirati stvarne potrebe i prostorne mogućnosti. Ličilački radovi su idealni za brze i efektne promjene prostora, a za manje površine se mogu obaviti po principu „uradi sam“.

Osim ličenja zidova, brze i vidljive promjene postižu se promjenom zavjesa i zastora, prekrivača ili podnih prostirki. Dojam opterećenosti prostora često stvaraju ukrasni predmeti, slike i skulpture, kojih ima u prevelikom broju ili nisu postavljeni na pravilan način. Stilska raznolikost može pojačati zagušenost i opterećenost, stoga budite pažljivi prilikom miješanja stilova. Regali su opet u modi, a idealni su za pohranjivanje velikog broja predmeta, koji ovisno o željama mogu biti istaknuti ili skriveni. Odabir regala kao monolitnog elementa, u modernoj izvedbi, puno je bolje rješenje od više manjih elemenata, ukoliko vam je doista cilj osloboditi i „povećati“ prostor. Monika Galović Rolich, mag.ing.arh. www.interijeNET.hr

Impresionizam je osnovna inspiracija ovog stila koji je i suvremen i ženstven. Toplim tonovima bijele, nježno plave i svijetlosive, naglašava se nedorečena priroda živog ambijenta. Srebrni i zlatni dodaci stvaraju suvremene akcente. Skice mrtve prirode, rukom pisana pisma, požutjele novine, glazbeni simboli, perje i cvijeće, pojavljuju se kao uspomena gotovo zaboravljenih vremena. U kombinaciji s organskim oblicima stvaraju slikovite ambijente, koje možete nadopuniti finom čipkom i materijalima, koji će istaknuti zlatne

i srebrne odsjaje, kristalne strukture, efekte inja i mjehurića. Svjetlosnim efektima pojačat ćete umjetnički dojam, intimu i iluziornost prostora.

Mistična oda - strastvena i dramatična Svoje korijene ovaj stil nalazi u književnom razdoblju romantizma, bajki, fantazije, poezije i pretvara ih u čaroban i tajnovit dekorativan stil. Paleta boja u rasponu od crne, sive i tamnosmeđe dominira kao pozadina u kombinaciji s toplim zlatnim i temperamentnim crvenim detaljima. Povijesni, mistični i bajkoviti simboli služe kao modeli za maštovite motive i uzorke, koji svojim kombinacijama stvaraju neobične oblike. Ogledala, slike, fotografije, lak i patina u kombinaciji sa staklom, šljokicama i svakodnevnim materijalima poput trapera, odaju izvore inspiracije iz modernog dizajna, koji će se savršeno uklopiti s mističnim ugođajima.

Povijesni, mistični i bajkoviti simboli služe kao modeli za maštovite motive i uzorke, koji svojim kombinacijama stvaraju neobične oblike


KOELNMESSE

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.49

2015.

Čudnovati dnevnik nezavisni i hrabar

Ovaj dekorativni stil je inspiriran strujama suvremene umjetnosti - od apstraktne do ulične, koja se ističe iznenađujućom duhovitošću i individualnošću. Kombinacije boja dolaze iz palete svježe naranče, kremastog nugata, delikatne ružičaste, svježe metvice i tamno ljubičaste. Neutralnim tonovima, poput antracita i svijetlo sivog flanela, ublažuje se intenzitet boja. Četkasti udarci, sprej efekti i grafiti poslužit će kao inspiracija za strukturu i obrazac efekata ulične umjetnosti. Motivi, uglavnom crtani kao figure s podebljanim obrisima, stvaraju nekonvencionalne učinke. Materijali poput laminata i PVC-a pojačavaju divlje, šarene i eksplozivne efekte. Oslikani motivi, vezovi, naljepnice, pisma i digitalni tisak dodatno će ih naglasiti.

Inventivna himna elegantna i vješta

Fokus ovog stila je avangardni dizajn izveden u tradicionalnim materijalima, zanatskim tehnikama i proizvodnim procesima koji čine baštinu različitih stranih kultura. Stil identificiran kao „inventivna himna“ nudi sofisticiranu kombinaciju tradicionalnih i modernih

značajki. Pruža iznenađujuća taktilna iskustava u kombinaciji palete boja poput bijele, škriljevca, benzina, senfa i sivo-zelene. Pored tradicionalnih zanatskih vještina, svijet mode i tekstila daju veliki poticaj za kreativno korištenje materijala. To jasno svjedoče tkani uzorci, cvjetne strukture, resice i drugi vizualni efekti. Namjer-

ne nepravilnosti su postale zaštitni znak ovog stila. Raznovrsni uzorci i dizajn, motivi s korijenima u etničkim kulturama i folkloru protive se apstraktnim geometrijskim obrascima, prikazanim na keramici, drvu, metalu i koži.Složene eksperimentalne mješavine oblika, materijala i uzoraka odražavaju fuziju kultura i stavaraju vlatiti dizajnerski potpis.


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.50

Šarm sofe u dnevnom boravku

U trendu su sofe niskog nas

Prilikom odabira vodite računa o tome da je jednostavan dizajn pogodan za kombiniranje sa različitim stilovima i Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing. arh. kontakt@interijernet.hr

Izbor sofe često izaziva neodumice i brojna pitanja-kako uskladiti sofu sa namještajem, kako odabrati stil, koji materijal i sl..Da bi sklad u prostoru bio potpun, izbor sofe je vrlo važan, jer je ona najizražajniji i volumenom najveći element namještaja u dnevnom boravku. U trendu su sofe niskog naslona, bez obzira na njihov dizajn. One izgledaju manje i elegantnije pa je ovaj trend pogodan i za male prostore. Ipak, vodite računa o ergonomiji, sofa treba biti udobna za sjedenje. Nešto veću dubinu sjedenja koju također nameću trendovi, korigirajte dekorativnim jastučićima. Prilikom odabira dizajna sofe, vo-

dite računa o tome da je jednostavan dizajn pogodan za kombiniranje sa različitim stilovima i dekorativnim predmetima, kao i pogodan za igru bojama. Ovakav dizajn će jednako dobro

pristajati rustikalnom, klasičnom ili minimalističkom stilu, a sloboda u kreiranju okoliša je maksimalna! Sofa uskih rukonaslona će stvoriti dojam profinjenosti i elegancije koju možete uskladiti sa interijerom ili koristiti kao kontrast grubom, rustikalnom izražaju. Sofe širokih rukonaslona izgledaju puno grublje i voluminoznije pa ih ne stavljajte u male prostore. Ovakav dizajn stvara dodatni horizontalni naglasak pa ih kombini-

detaljima, ali u velikim prostorima. Za sve one koji vole komociju se preporučuju fleksibilne sobe koje

Za sve koji vole komociju preporučuju se fleksibilne sobe koje mogu postati udoban ležaj za cijelu obitelj. Idealne su one bez rukonaslona, jer je iskorištenost sjedećeg ili ležećeg prostora maksimalna rajte sa vertikalnim dekoracijama u pozadini. Jastučaste garniture su vizualno vrlo izražajne, ali i jednostavne pa ih možete kombinirati sa brojnim

mogu postati udoban ležaj za cijelu obitelj. Idealne su one bez rukonaslona, jer je iskorištenost sjedećeg ili ležećeg prostora maksimalna. Sofe sa integriranim policama su


ARKETIPO

dekorativnim predmetima, kao i pogodan za igru bojama

uvijek interesantne i praktične. U većim prostorima stvorite kružnu vezu oko sofe , a u manjim policu smjestite bočno. Sve vizualno povežite sa elementima namještaja. Odabir tkanine za sofu je vrlo bitan. Koža i eko koža će stvoriti vizualno hladniji dojam, ali je praktičnost održavanja maksimalna. Veliki izbor štofova omogućuje zanimljive i dinamične kombinacije koje se mogu odlično kombinirati sa ostalim dekorativnim tkaninama

u prostoru. Vrlo je moderna igra boja na samoj sofi, tzv. patchwork. Ukoliko se odlučite na takve kombinacije, reducirajte boje i detalje u okolišu, kako prostor ne bi postao preizražajan. Chesterfield uzorak je također vizualno vrlo izražajan i profinjen, a možete kombinirati sa različitim stilovima i detljima. Dojam će biti vrlo osebujan. Učinite i vi vaš dnevni boravak osebujnim!

Obrt G&N vrši usluge: - čišćenje (kuća,stanova, poslovnih prostora i stubišta zgrada) - glačanje - uređenje interijera (popravak i sklapanje namještaja; namještaj po mjeri; idejna rješenja prostora). Informacije na mobitel: 098/903 07 14

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.51

slona bez obzira na dizajn


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.52

AUTO zona

Mitsubishi gasi tri modela Galant, Lancer i Pajero Šef Mitsubishija Osama Masuko najavio je planove za budućnost kompanije, kroz koje je potvrdio da tvrtka gasi čak tri atraktivna modela iz svoje povijesti. Nasljednike tako neće dobiti sedan Galant, zatim svevremenski Lancer, ali ni legendarni Pajero. Glavni razlog je odluka o racionalizaciji resursa, što znači da nisu uspjeli naći strateškog partnera za nastavak razvoja ovih modela, a vlastite snage usmjeravaju na manji broj vozila u ponudi. Fokusirat će se na kompaktne SUV-ove kao i SUVove srednje veličine, a glavni adut za budućnost jest novi coupe crossover koji će se smjestiti između Outlandera i Outlandera Sport. (ap)

U studenome je registrirano 2308 novih automobila, 17 posto više nego lani. Najtraženije marke su bile Volkswagen, Renault, Suzuki, Hyundai, Opel... Stiže osvježeni Ford Focus Sport s novim motorima

Ford je najavio premijeru novog modela Focus Sport na salonu automobila u Essenu. Riječ je o sportskom modelu koji se u gami proizvoda smješta ispod modela ST. Bit će dostupan u dva seta boja i to Race Red ili Panther Black. Nudit će se s benzinskim turbo 1,5 EcooBoost motorom koji će razvijati ili 150 KS (110 kW) ili 182 KS (134 kW). Ljubitelji dizelskih inačica imat će na raspolaganju 2.0 TDCi sa 150 KS (110 kW). Najjeftiniji model startat će sa cijenom od 25.000 eura. (ap)

MODERNA TEHNOLOGIJA

Volksw

Koliko god su procesi u proizvodnji automobila automatizirani, odnosno u velikoj mjeri dovedeni do savršenstva, još uvijek ima puno grešaka uzrokovanih prvenstveno ljudskim faktorom. Volkswagen je od-

PSA i Toyota proizvode zajednički MPV Početkom travnja na europskom se tržištu očekuje zanimljiv tercet srednjih poslovno-obiteljskih dostavnjaka Citroën Spacetourer, Peugeot Traveller i Toyota Proace. Riječ je o zajedničkom projektu, po uzoru na kooperaciju u izradi C1/108/ Aygo, za treću generaciju MPV-a. Prva se proizvodila od 1994. - 2006., u suradnji s Fiatom (Dispatch, Expert i Scudo), a druga je u proizvodnji od 2007. Od 2013. u proizvodnji se pridružila Toyota Proace, kada je dogovoreno da se ‘dealu’ priključi Toyota, a dosadašnji Fiat Scudo proizvodit će se do 2017. (ap)

Iveco Eurocargo je ‘Kamion godine’ Ova vrijedna titula je došla od strane žirija koji je sastavljen od 25 iskusnih novinara iz cijele Europe, a koji su specijalizirani za komercijalna vozila. Iveco Euorcargo je osvojio ukupno 101 bod, na drugo mjesto su se plasirali modeli Renault Trucks C&K, dok se trećem mjestu našao novi Ford Truck. Iveco Eurocargo je premijerno predstavljen 1991. godine i okitio se titulom International Truck of the Year 1992. (ap)

Ferrari rasprodao svih 799 primjeraka modela F12tdf Ferrariju nije dugo trebalo da pronađe sve vlasnike za F12tdf. Nakon samo dva mjeseca od službene premijere svih 799 primjeraka je razgrabljeno, premda je početna cijena modela čak 310.184 eura. Pritom tu nisu uračunati porez i ostala davanja. Cijena modela godinama će samo rasti budući da će to biti jedan od posljednjih Ferrarija s atmosferskim motorom. Riječ je o 6.3 V12 agregatu sa 780 KS i 705 Nm. Najveća mu je brzina 340 km/h, a do stotke stiže za 2,9 sekundi. (ap)

Novi Renault Mégane starta u ožujku 2016. Četvrti je Mégane, nakon punih osam tržišnih godina trećeg, dočekan velikim očekivanjima. Pretpremijera je napravljena u Njemačkoj krajem studenoga, a službena će prezentacija biti početkom veljače. Hatchback s pet vrata jedina je izvedba u ponudi, a 3-vratni Coupe i karavanski Grandtour stižu tek krajem 2016. Dva 4-cilindraša obujma 1197 ccm otvaraju ponudu turbobenzinaca. Slabiji ima 100 KS i 175 Nm (12,3 s, 179 km/h, 5,3 l), a snažniji 130 KS i 205 Nm (10,6, 197 km/h, 5,4 l). Top ponuda je TCe 205 sa 205 KS i 280 Nm (7,1 s, 233

km/h, 6 l). Dizelski 1.5 dCi dolazi sa 90 i 110 KS, a 1.6 dCi sa 130 i 160. Cijene na našem tržištu još nisu objavljene, a za njemačko je već određeno da će ponuda, za osnovnu verziju 100 TCe Life počinjati sa 16.790 eura. (ap)


lučio pomoći svojim zaposlenicima visokom tehnologijom, tako da je dio njih opremio 3D pametnim naočalama. Novitet je namijenjen prvenstveno radnicima koji odlaze po dijelove

potrebe za ugradnju u automobil, te kroz pametne naočale točno vide o kojem se dijelu radi, koliko dijelova trebaju uzeti, kao i ostale detalje tog radnog naloga. Putem ugrađenog či-

tača barkodova, kad zaposlenik preuzme dio, naočale će mu zasvijetliti zeleno ukoliko je dio dobar, odnosno crveno ako je riječ o pogrešnom elementu. (ap)

ŠVEDSKA KRSTARICA

autoportal.hr

Dobro je znati Sigurnosni pojas važniji od airbaga! Test ADAC-a pokazao je kako je, za sigurnost vozača i putnika, najvažnije ispravno sjedenje i vezivanje sigurnosnim pojasom. Sve ostalo (zone za gužvanje, zaštitni kavez, zračni jastuci…) ima punu učinkovitost samo uz pravilno sjedenje, podešene naslone za glavu i ispravno vezivanje. Vozač koji nije vezan, suvozač koji drži nogu na armaturi, dijete koje straga nije zavezano u propisnoj sjedalici, ili uopće nije vezano, riskiraju teške ozljede i u najsuvremenijim

Službeno predstavljen Volvo S90 Atraktivan sedan s opcijom izbjegavanja losova Nakon nebrojenih serija špijunskih fotografija i fotografija modela, Volvo je i službeno predstavio novi model S90. Atraktivan sedan niske vizure i elegantnih linija opremljen je prednjim svjetlima u tehnologiji LED u obliku Thorovog čekića, dok su stražnja svjetla u obliku slova C. Unutrašnjost je inspirirana modelom XC-90, broj gumbiju je sveden na minimum, ugrađen je Sensus Connect infotainment sustav s ekranom osjetljivim na dodir a cijela kontrolna ploča u potpunosti je

digitalna. Tehnički detalji oko motora još su uvijek tajna, ali pretpostavlja se da će dobiti tri benzinca i to turbo 2.0 T6, turbo T5 te plug-in hibridnu opciju T8 Twin Engine. Ovaj je model u duhu Vizije 2020, koja po Volvu znači

da od te godine nitko ne bi smio stradati ili biti ozbiljnije ozlijeđen u njihovom automobilu. U novom je modelu instaliran tzv. Pilot Assist sustav pomoći vozaču, a jedna od njegovih opcija jest mogućnost izbjegavanja velikih životinja, poput losova.

automobilima. Pokazao je to crash-test proveden prema Euro-NCAP standardima u dva Volkswagen Golfa 2.0 TDI, pri brzini ud 64 km/h, uz 40-postotno preklapanje. U slučaju ispravnog vezivanja pokazalo se da tada ne bi došlo do ozljeda, odnosno vozač i putnici prošli bi bez ozljeda. Osobe koje se, u istom automobilu i u istim uvjetima nisu vezale, ili su sjedili nepropisno, doživjeli su vrlo teške i po život opasne ozljede.

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.53

wagen radnicima uveo 3D pametne naočale


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.54

Blagdansko ozračje uz pomoć Parkova Prosinac je mjesec radosti, darivanja, opraštanja i okupljanja, ali i mjesec sjajnih ukrasa i mirisa crnogorice. Jedna od najpopularnijih tradicija koje se povezuju s Božićem je kićenje božićnog drvca, koje predstavlja sastavni dio blagdanskog ugođaja. Okićeno je s pažnjom i smješteno na posebno mjesto u našim domovima. U Gradskoj vrtlariji Parkova u Ulici G. Krkleca bb već se nalazi bogata ponuda drvca različitih formi i veličina, onih u loncima ali i rezanih, po pristupačnim cijenama i uz stručno osoblje koje će Vam pomoću u odabiru idealnog drvca za Vašu obitelj. Kako odabrati Vaše idealno drvce? Najprodavanije drvce je smreka (Picea abies) koja ima piramidalni oblik i nešto oštrije iglice od jelinih. Bodljikava smreka (Picea pungens) ima bodljikave sivozelene iglice i lijepi oblik a pančićeva omorika (Picea omorica) ima po dvije bijele pruge na naličju iglica. Abies Nordmanniana je jedna od najpoznatijih i najčešćih vrsta koja se kod nas uzgaja kao božićno drvce. Za njezinu veliku popularnost zaslužna je lijepo oblikovana piramidalna krošnja i njezina otpornost na promjene temperature. Ona može trajati i do 3 mjeseca bez da joj otpadaju iglice.

GRADSKA VRTLARIJA G. Krkleca bb, Varaždin Tel. 042 330 082 RADNO VRIJEME radnim danom 07 do 18 sati subotom 07 do 13 sati Važno je i porijeklo drvca kojeg kupujete. Drvca koja dolaze iz uvoza obično se sijeku bar mjesec dana prije početka prodaje, što skraćuje njihov vijek i uzrokuje rano opadanje iglica. Božićna drvca u Gradskoj vrtlariji su od domaćih proizvođača i u prodaju su došla direktno iz rasadnika pa će njihov vijek trajanja biti dulji.

Posjetite li Gradsku vrtlariju u Ulici G. Krkleca bb u Varaždinu radnim danom od 07 do 18 ili subotom od 07 do 13 sati čeka Vas bogat izbor božićnih drvca, rezanih i onih u loncima. U odabiru će Vam pomoći stručno osoblje Parkova. I ne samo to! Za kupljena drvca možete naručiti i uslugu dostave.


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.55


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.56

Game & tech world Microsoft predstavio Lumie s Windowsima 10 Nakon akvizicije Nokije i poliranja operativnog sustava Microsoft je napokon predstavio nove Lumie koje bi trebale pomrsiti račune Appleu, Samsungu, LG-u i ostalima. Najveća prednosti (mana) u odnosu na konkurente je Windows OS koje osigurava fluidan i ugodan rad, no još uvijek kaska s ponudom kvalitetnih aplikacija u odnosu na Android i iOS. U ponudi su dva modela 950 i 950 XL. Prvi dolazi s 5,2 inčnim QuadHD ekranom i Snapdragonom 808, dok veća Lumia XL ima zaslon 5,7 inča i osmojezgreni Snapdragon 810. Mobiteli dolaze s opcijom Continuum koja omogućava spajanje na monitor te desktop način rada baš kao na računalu. Za to će vam biti potreban Display Dock koji se prodaje zasebno po cijeni od stotinjak dolara.

LibreOffice je najpopularniji besplatni paket uredskih programa kojeg prema zadnjim podacima aktivno koristi više od 100 milijuna korisnika

Apple radi na 15 inčnom MacBook Air-u Prema posljednjim glasinama Apple planira na WWDC-u (The Apple Worldwide Developers Conference) 2016. predstaviti MacBook Air s 15 inčnim zaslonom. Za sada se još uvijek ne znaju točne hardverske specifikacije novog prijenosnika, no pretpostavlja se da će biti pogonjen posljednjim generacijom Intelovih Skylake procesora. Kao i ostali modeli iz Air linije i novi će MacBook biti izuzetno tanak i lagan. Kao materijal za izradu kućišta i ovaj put će biti odabran aluminij. S predstavljanjem većeg modela iz ponude će navodno nestati 11-inčni Air, što je samo po sebi razumljivo s obzirom na nedavno predstavljeni iPad Pro koji ima 12,9 inčni zaslon. S obzirom da je Air serija cjenovno prihvatljivija od Pro modela, a hardverski neznatno slabija za očekivati je da potražnja neće izostati.

LG NEXUS 5X

Android u svojoj

Google je obogatio Nexus liniju sa dva nova modela. Manji 5X inačicu oznake 6P izradio je kineski Huawei. Ovo su prvi uređaj Ponuda smartphonea temeljenih na Android OS-u i više je nego raznolika. Na tržištu postoji više desetaka proizvođača koji nude mobitele s Android OS-om, a da bi se razlikovali jedni od drugih svaki uređaj dolazi s manje ili više modificiranim sučeljem što često uzrokuje usporavanje i lošu funkcionalnost uređaja. Google je krenuo u drugom smjeru i predstavio Nexus liniju smartphonea

koji donose čisto Android iskustvo, redovite nadogradnje te nešto nižu cijenu u odnosu na konkurenciju.

Solidan hardver Posljednja generacija dolazi u dvije verzije. Veći Nexus 6P ima 5,7 inčni zaslon i izradio ga je Huawei te Nexus 5X kojeg smo ispobali. Radi se o 5,2 inčnom uređaju kojeg je izradio LG. U Nexusu 5X kuca Qualcommov šestojezgreni Snapdragon 808 opre-

PREDNOSTI + Najnoviji Androd + Kamera + Kvaliteta izrade + Fluidno sučelje

NEDOSTATCI - ne podržava microSD kartice - zaslon - cijena bi mogla biti niža

mljen s 2 gigabajta RAM-a. Interna memorija iznosi skromnih 16 gigabajta i nije proširiva MicroSD karticama pa je preporuka uzeti model s 32 GB kako bi izbjegli nedostatak prostora za pohranu fotografija i aplikacija. Dizajn uređaja je relativno jednostavan. Plastično kućište ne prati trendove, ali je kvalitetno i ugodno na dodir. 5,2 inčni IPS LCD zaslon u 1080p rezoluciji takođe nije posljedni krik tehnike. Prikaz boja je relan i oštar, ali konkurenti na ovom području nude ipak više. Prosječan hardver ionako nije glavna predost zbog koje se kupuje ovakav uređaj. Ono po čemu je Nexus linija poznata su redovite

Star Wars Battlefront dobio besplatne nove mape Electronic Arts je nadogradio svoju posljednju pucačinu s besplatnim proširenjem koje nosi naziv –Battle of Jakku. Nadogradnja donosi dvije nove mape te novi mod pod nazivom Turning Point. Radi se o modu za 40 igrača koji moraju pronaći tri kontrolne točke pod kontrolom Imperija te ih zauzeti u zadanom vremenu. Nove mape nose nazive Graveyard of Giants i Goazan Badlands. Prva je namijenjena većim modovima Supremacy, Walker Assault i Fighter Squadron, dok će druga mapa razveseliti ekipu koja uživa u Blastu, Drop Zoneu, Droid Runu te Cargo, Hero Hunt i Heroes vs. Villains modovima.


kojeg smo testirali napravio je LG, a njegovu veću ji s novom verzijom Androia 6.0 Marshmallow

Ono po čemu je Nexus linija poznata su redovite nadogranje softvera s čime se na žalost ne može pohvaliti puno proizvođača kojima je jednostavnije izdati novi model nadogranje softvera što se na žalost ne može napisati i za ostale proizvođače. Nexus 6P i 5X prvi su uređaji koji dolaze s Androidom 6.0 Marshmallow koji donosi brojne novine. Optimizacija pozadinskih procesa trebala bi smanjiti potrošnju baterije što je bila jedna od najvećih zamjerki prehodne verzije Androida 5. Dodatno je dorađeno sučelje, a dodane su neke nove funkcionalnosti te je porađeno na većoj sigurnosti samog OS-a. Nexus 5X

ima Sonyjevu 12,3 megapikselnu kameru koja radi odlične fotografije i snima video u 4K rezoluciji. Baterija kapaciteta 2300 mAh dovoljna je za cjelodnevno korištenje i spada u prosjek. LG je još jednom napravio vrlo dobar smartphone koji će najviše cijeniti oni kojima je funkcionalnost ispred estetike, a mnoge bi mogla odbiti relativno viskoka cijena od skoro 5 tisuća kuna. No s druge strane konkurencija u tome cjenovnom rangu ne nudi (puno) više.

RECENZIJA ALBUMA

GRETTA

Boje i mirisi Mnogi ih zovu hrvatskim Franz Ferdinandom i to uopće nije loša stvar. U odnosu na prvijenac “Fanatik”, Gretta je mnogo učila i sad možemo reći da je jedan od top bendova. Možda u nekim trenucima zvuče preobično, ali upravo zbog tog su i uspjeli doći do današnjeg statusa jednih od najslušanijih bendova mlađe generacije u radijskom eteru. “Boje i mirisi” su četvrti album u karijeri benda, pa više im ne trebamo tepati da su mladi i potentni, već da su zreo i efektan bend koji može pružiti mnogo. Osim Franz Ferdinanda, tu ima i mnogo sličnih bendova koji su utjecali na zvuk Grette, a izrasli su na svjetskoj indie sceni zadnjih petnaestak godina. To

su ponajprije bendovi poput Editorsa, The Killersa i sličnih, a rekao bih da su u jednom dijelu učili i od U2. Kad netko ima toliko siguran raspon utjecaja, jasno je da je i album vrlo koherentan, prepun zicera. Sad, mnogi bi mogli reći da je album i poprilično ziheraški, ali Gretta još uvijek nije u mogućnosti kemijati i pretjerano istraživati sa svojim zvukom jer još uvijek nema toliku bazu fanova. Nakon ovog albuma, vjerujem da će skupiti pokojeg novog fana. Cijeli niz vrlo radiofoničnih zaraznih pjesama daje nam nadu da bi se mogla malo promijeniti slika popularnih bendova koja je jednaka već desetak-dvadesetak godina. muzika.hr

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.57

j punoj snazi

GLAZBA


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.58


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.59


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.60

NAJBOLJI MJESEČNI HOROSKOP OVAN

21.3.-20.4.



BIK

BLIZANCI

21.4.-20.5.



21.5.-21.6.



POSAO - Ovo je razdoblje kada se bavite financijama i svjesno ste u toj priči. Postavit ćete dosta dobar temelj koji se jednim dijelom razradio u prethodnom razdoblju, u poslu kojim se bavite, pa samim tim očekujte dobre poslovne prilike na duže staze. LJUBAV - Nemojte očekivati ​​sjajnu sliku na početku mjeseca- više se bavite drugim temama. Slobodan duh je kod vas dosta prisutan i moguće da ćete biti skloni otvorenim vezama. SAVJET MJESECA - S obzirom da se stvari kreću na bolje probajte se opustiti uz najmilije.

POSAO - Dobit ćete novu poslovnu mogućnost tijekom ovog razdoblja. Svakako je iskoristite početkom mjeseca jer kasnije može doći do otežanja i odustajanja od započete ideje. Izlazite na “pozornicu” svakako i potpisivanje ugovora je dosta dominantno. LJUBAV - Pojavit će se dosta mlađi partner na mjestu gdje najmanje očekujete s kojim bi mogli započeti ozbiljniju vezu. Oni koji su slobodni mogu iskoristiti razdoblje za druženje. SAVJET MJESECA - Više se družite i izlazite da bi zaboravili na eventualne brige.

POSAO - Imat ćete otežano razdoblje što se tiče naplate dugova. Dosta težak perod sa početka mjeseca će trajati do kraja mjeseca. Ne očajavajte jer će doći vaših pet minuta u trenutku kada se budete najmanje nadali. LJUBAV - Upoznat ćete karmičku ljubav. U ovom razdoblju vaša nezrelost dolazi do izražaja, što donosi dodatna otežanja na ovom polju. Neke stvari niste tek tako očekivali u svom životu. SAVJET MJESECA - S obzirom da su blagdani pred vratima sami se počastite se nekim poklonom.

POSAO 5 LJUBAV 3

POSAO 4 LJUBAV 5

POSAO 4 LJUBAV 3

RAK

22.6.-22.7.



LAV

DJEVICA

23.7.-22.8.



23.8.-23.9.



POSAO - Bilo bi dobro da se bavite poduzetništvom jer imate dosta dobre aspekte za takvu vrstu pothvata. Početak i cijela prva polovica mjeseca su dosta povoljniji za takav izazov. rajem mjeseca se malo pripazite na eventualne rashode na koje niste računali. LJUBAV - Više ste u materijalnom svijetu nego u emotivnom. Imat ćete svakako podršku partnera ako ga imate, a slobodni neće očajavati jer će biti zaokupirani drugim stvarima u životu. SAVJET MJESECA - Sve će biti u redu, ne zamarajte se malim problemima, opustite se.

POSAO - Uživat ćete u plodovima svog rada, ali nakon svih teškoća – vi to i zaslužujete. Nemojte očajavati ako u jednom trenutku pomislite da od naplate neće biti ništa, jer najuporniji će biti nagrađeni. LJUBAV - Možete se zaljubiti u jednog Jarca, ali nemojte žuriti u tu avanturu jer ste više pod nekim testom kojeg treba položiti. Partner će vam se činiti dosta teškim na početku mjeseca i nećete tek tako moći naći zajednički jezik. SAVJET MJESECA - Moguća je napetost, ali to ne znači da se nećete moći opustiti uz glazbu koju volite.

POSAO - mate više šanse ovog mjeseca da neke poslove dobijete bez pretjeranog angažiranja. Imate podršku cijelog tima. Ovaj period bi trebalo iskoristiti svakako, samo što se možete opustiti i uraditi rutinski ono što bi trebalo možda i detaljnije. LJUBAV - Iz vašeg odnosa sa okruženjem se procjenjuje vaš psihičko zdravlje. Komunikacija je ključna za uspjeh jer može vam otvoriti vrata na nekoliko segmenata, ne samo u ljubavi. SAVJET MJESECA - Potreba za odmorom kod vas je evidentna, još zbog repova koje vučete od ranije.

POSAO 4 LJUBAV 4

POSAO 5 LJUBAV 3

POSAO 5 LJUBAV 4

VAGA

ŠKORPION

24.9.-23.10.



24.10.-21.11.



STRIJELAC

23.11.-21.12.



POSAO - Možda vas ljudi ne shvate ozbiljno, ali ne očajavajte, jer se ništa ne gradi preko noći. Vrijeme je ovdje u vašu korist i bit ćete čvrsti u svojim stavovima. Nećete biti popustljivi i to se od vas svakako očekuje. LJUBAV - ored novca i pojačanog apetita za slatkišima, svakako dolazi na red i ljubav. Neće vas zaobići u narednom razdoblju i imate šanse da neke stvari sumirate i predočite u nešto konkretnije. Možete naići na partnera koji je nestrpljiv i nepopustljiv. SAVJET MJESECA - Ne pretjerujte s hranom i pićem, a osobito se čuvajte vikenda.

POSAO - Došlo je vaših pet minuta. Možete zasijati i donijeti planove s kojim ćete zaokružiti svoju poslovnu godinu. Savjet je da se u drugoj polovici mjeseca ne protivite ljudima u okruženju kako bi ostali na dobitku. Ipak, neke stvari neće tek tako ići na vašu ruku. LJUBAV - vaj segment i nije nešto aktivan već neko vrijeme kod vas. U drugoj polovici može doći do poznanstva, ali je bolje da ostane na razini flerta. Ne savjetuje se da idete više od poznanstva i prijateljstva. SAVJET MJESECA - Ne činite ništa na silu da vam se na kraju nebi obilo u glavu.

POSAO - Dosta intuitivno prolazite kroz život. Događaji vas neće moći obeshrabriti, jer svakako postoji to unutarnje ja koje će isplivati na ​​ površinu kada se okolina bude najmanje nadala. Pomislit ćete da imate dar predviđanja. LJUBAV - Ovaj mjesec ćete imati dosta izazova na ovom polju. Možete upasti u vlastitu zamku ako ste zauzeti. Ne dopustite sebi takav tretman. Možete biti izravni u komunikaciji s partnerom i da ga povrijedite. . SAVJET MJESECA - Malo više fizičke aktivnosti dobro bi vam došlo, zpočnite s vježbanjem.

POSAO 4 LJUBAV 5

POSAO 5 LJUBAV 3

POSAO 3 LJUBAV 4

JARAC

VODENJAK

RIBE

22.12.-20.1.



21.1.-19.2.



22.2.-20.3.



POSAO - Imate zagarantiran novac u drugoj polovici mjeseca i imat ćete mogućnost da naplatite zaostale dugove. Ako ste karijerist, moguće da ćete na tom polju dobiti u ovom razdoblju i satisfakciju. LJUBAV - Prilika da steknete nova prijateljstva, ali i da se više družite s prijateljima koje dobro poznajete. Druga polovica mjeseca je jako povoljna na ovom planu jer ćete se zaista zaljubiti do ušiju. Prepustite se partneru, jer ćete i kroz poznanstvo svakako profitirati. SAVJET MJESECA - Ne suzdržavajte se i priuštite si zabavu. Počastite se večerom u omiljenom restoranu.

POSAO - Imate dobre šanse da iskoristite sve aspekte na polju karijere, jer vam može svakako donijeti satisfakciju. Bit će još prilika u narednom razdoblju, ali bi bilo dobro da počnete razmišljati da se nešto konkretizira i realizira. LJUBAV - U poslovnom okruženju moguće poznanstvo s osobom koja može biti ključna u vašem ljubavnom životu. Ovog mjeseca vam se dosta toga događa sudbinski i morate i vi sami dati svoj pečat. SAVJET MJESECA - Uzmite stvari u svoje ruke i ostvarite ciljeve. Nemojte više prolongirati probleme.

POSAO - Prvi dio mjeseca je dominantniji na polju posla i bit ćete više angažirani. Imat ćete mogućnost da sklopite dobar financijski ugovor. Isplativost svega što ste radili očekujte u drugoj polovici mjeseca. LJUBAV - Boljitak na ovom planu možete očekivati ​​ polovicom mjeseca jer vi to zaslužujete i moći ćete bez problema realizirati svoje želje. Kontakt sa strancima ili suradnja s nekim iz inozemstva može dovesti do novog poznanstva i novih kontakata. SAVJET MJESECA - Odvojite vremena za sebe i svoje hobije u kojima najviše uživate.

POSAO 5 LJUBAV 5

POSAO 4 LJUBAV 4

POSAO 4 LJUBAV 5


Iznajmljujem (može i prodaja ili zamjena) kuću.Potpuno opremljenu (ECF), 4 km od Varaždina. 091/6396-962 Zemljište u Kučanu Marofu (blizina aerodroma) cca 10.000 m2.0916396-962 Muškarac(47)traži slobodnu žensku osobu iz VŽ županije do 48g. za ozbiljnu vezu. 095/556-9635 Kompletan namještaj za prodavaonicu odjeće(police visoki sjaj, pult, moderne vješalice,profesionalna ogledala), 2 lutke. Cijena nije fiksna, može i na rate. Mob. 097/771-6749 Prodajem APN crvene boje, 87.godište. 098/373-428

Obavijest Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti donesenog 20. svibnja 2011. godine, propisuje se da se sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija Prilikom predaje oglasa, prema tom Zakonu, potrebno je priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedište, OIB, ime i prezime odgovorne osobe

Fiat Brava, dobar, registrirano do 4/2016.,povoljno prodajem ili mijenjam. 098/248-672

Ulazna vrata, prozor + balkonska vrata, dva kupaonska prozora i trajnožareća peć. 042/240-879

Muškarac 50 godina želi upoznati slobodnu žensku osobu 45-55 godina za ozbiljnu vezu. 092/3318-610

Prodajem ulazna vrata , prozor + balkonska vrata, dva kupaonska prozora i trajnožareću peć. 091/765- 8067

Ormar 2,3x2,0 x 6. Mob. 091/8817-077

Kamera Panasonic vrlo malo korištena. 091/6396-962

Aveo 1.2, 2007.godina, novo registriran, klima, prvi vlasnik, servisiran. 098/801-556 Prodajem Powerbook G4 1.33 GHz, 17 inča, 1,5 GB RAM, 40 GB HDD, OSX 10.5.8., punjač. 095/9400-718 Hrastove drvene bačve 2 komada po 300 litara. Cijena 300 kuna komad. 098/852-905 Prodaje se Fićo Zastava 850, 1985. godište, 91.000 km. 091/7290-797

! - fizičke osobe: ime i prezime naručitelja oglasa, OIB, njegovo prebivalište, adresa. Podaci su potrebni za objavu oglasa u sljedećim rubrikama: STANOVI/iznajmljivanje, KUĆE/iznajmljivanje, POSLOVNI PROSTOR/iznajmljivanje, APARTMANI/ iznajmljivanje, USLUGE i ZAPOSLENJA, te oglašavanje ORUŽJA. Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete tražene podatke, u protivnom Vaš oglas neće biti objavljen. Osobni podaci (davatelja oglasa) se ne objavljuju u oglasu. Mjesečnik 30 dana ne odgovara za istinitost oglasa.

Kuća, cca 170m2, nedovršena, cijena na upit. 091/8817-077 Gramofon Tosca 20 sa zvučnicima, očuvani, popravljivi, 400 kn. Mob. 091/8817-077

Vino sorte šipon (moslavac,graševina,rizling) miješao, oko 100 litara. Povoljno. Mob. 091/521-5350 ili 040/584-088

Stari radio, antikvitet, 100 kn. Mob. 091/8817-077

Alu felge , 4 komada – Toyota Avensis 16”. 098/290-106

Zemljište pogodno za voćnjak, vrt,pčelarstvo – Koradovica (Varaždinbreg) i Topolje (Ivanečki vrhovec). Tel. 042/310187; Mob. 091/724-2654

Drveni luster u obliku kotača s 6 rasvjetnih tijela. Cijena 700 kuna. 098/852-905 Plinska peć “Iskra” na bocu.Cijena 250 kuna. 098/852-905

Motorna pila STIHL (original) MS-260 u odličnom stanju, u pola cijene od nove. 098/9862-668

Prodajem plinski bojler 10 litara na bocu. Cijena 300 kuna. 098/ 852-905

BESPLATNI KUPON ZA MALi OGLAS Kategorija: Oglas:

Ime i prezime: Adresa prebivališta: Tel./mob.: OIB: Oglas može sadržavati maksimalno petnaest riječi uključujući i broj mobitela. MOLIMO TEKST OGLASA ISPISATI ČITKO, ŠTAMPANIM SLOVIMA

30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.61

OGLASI


Hoćemo li doista sresti Isusa? U rano nedjeljno jutro kad su se tek s istoka pomaljali prvi nagovještaji dana, odnekud iz mraka iskrsnuo je pomalo čudan lik čovjeka kojeg sam inače ponekad viđao kako pretražuje kontejnere. – Cijelu noć nisam oka sklopio, tražio sam plastične boce po čitavom gradu i ništa nisam našao. Imaš jednu cigaretu za me? – pitao je drhteći od jutarnje hladnoće, onako mršav i savijen poput velikog slova C, umoran, sav zarastao u bradu. Pomalo zbunjen iznenadnim susretom pružio sam mu nekoliko cigareta, a on će: - O, sad ću imati i za pauzu. Zahvalio je, oči su mu zasvjetlucale nekim posebnim sjajem, osmjehnuo se osmjehom nevoljnika i pognuto krenuo dalje s praznom vrećicom nakon neuspješnog noćnog traganja za plastičnim bocama. Otišao je, a ja sam tek tada shvatio da će mu „pauza“ tj. doručak biti cigareta i da taj dan možda neće imati što jesti. A bila je nedjelja kad toliko hrane preostane da bi se mogao nahra-

30

niti još najmanje jedan čovjek. Sreo sam tog čovjeka vraćajući se sa zornice, s likom razapetog Krista u džepu koji sam kupio pred franjevačkom crkvom od mladića koji se liječe od ovisnosti. Čim sam u stanu izvadio taj gipsani Kristov lik, frapantno je podsjetio na ispijeno i premršavo tijelo čovjeka maloprijašnjeg susreta. – Što ste učinili jednom od moje najmanje braće meni ste učinili – odjekivala je mojom prekasnom probuđenom savjesti temeljna Isusova poruka. Što mi vrijedi zornica kad sam pustio gladnog čovjeka da ode ne ponudivši mu kruha? Shvatio sam da sam tog jutra zapravo susreo Isusa u liku jednog od stotinu siromaha koje svakodnevno susrećemo gledajući kroz njih kao da ih nema. I pustio ga da ode samo tako. A pripremamo se za Božić kupujući purane i guske, borove i licitare, kuglice i svjetlucave žaruljice, svega će biti previše i prekomjerno. No, hoćemo li doista sresti Isusa pod raskošnim borom u jaslicama ili će to

ostati samo obične figurice, hoćemo li ga doista sresti čak i na polnoćki ili će ona biti samo tradicionalna velika i lijepa svečanost na koju dolaze čak i oni koji samo na tako velike svetke dolaze u crkvu? - Što ste učinili jednom od moje najmanje braće meni ste učinili – još mi uvijek odjekuje u savjesti. Dakle, što niste učinili – propustili ste osjećaj koji bi vas ispunio nečim što se može nazvati dobrotom i popunio prazninu u duši koja se može nazvati ravnodušnošću. Božić je samo jednom u godini, ali Bog svakog dana daje novu priliku. Tako nam Božić može biti svaki dan, svakoga dana možemo susresti Isusa u jednome od Njegove „najmanje braće“. Ja osobno se iskreno nadam da ću opet sresti mršavog čovjeka nalik na veliko slovo C, svjetlucavog pogleda i posebnog osmjeha koji sliči gipsanom Isusu, i toliko mi se urezao u ove predbožićne dane.

Ivan Njegovec

Veliki kon prosincu u Najveći glazbenik i pjesnik našeg podneblja, neponovljivi Đorđe Balašević održat će svečani Božićni koncert u varaždinskoj Areni 26. prosinca. Bit će to njegov jedini puni koncertni nastup u Hrvatskoj u dogledno vrijeme. Za kraj još jedne godine ispunjene trijumfalnim nastupima Đorđe Balašević sprema poseban susret s fanovima u Hrvatskoj, u gradu s kojim ga veže dugogodišnje neraskidivo prijateljstvo. Još je živo sjećanje na prošli dolazak u “Najzapadniju panonsku luku”, kako ju je pozdravio izlaskom pred potpuno ispunjen auditorij. Kad su se rastali nekoliko sati kasnije u svom stilu je komentirao “Ako ovo nije bio koncert, e, onda stvarno ne znam šta jeste…” što sasvim dovoljno govori što se u međuvremenu dogodilo. Božićni koncert 26. prosinca sadržavat će najvažnije momente iz Balaševićeve impresivne pjesmarice.Pozornicom varaždinske Arene proći će “Lepa protina kći”, “Devojka sa čardaš nogama”, “Miholjsko leto”, “Budimpeštanski sneg”, “Ringišpil”, “Olivera”, “Odlazi cirkus” u višesatnom nastupu, što je jedan od koncertnih trademarka najpopularnijeg “Panonskog mornara”. Program je to koji ne prestaje oduševljavati publiku cijele regije, kako one Đoletove vršnjake, tako i generacije koje se nisu ni rodile kad su neke od pjesama nastajale. Tako nečim pohvaliti se mogu samo najveći pjesnici i umjetnici. Na sceni će mu se pridružiti 16 izvanrednih glazbenika uključujući i sjajne vojvođanske tamburaše, maestra Aleksandra Dujina, saksofonista Gabora Bunforda i violinista Ignaca Shena, a kao poseban gost nastupit će Nikša Bratoš.

www.kostjuk.net

dana

30 DANA BROJ 1. 24. LISTOPADA STR.62

SVAKODNEVNICA U isčekivanju Božića

eVarazdin.hr

IMPRESSUM

Glavni urednik: Davor Mašić

e-mail: 30dana@conceptus-publica.hr 30 dana Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. Redakcija 30 dana: Josip Novak, Ivan 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Tomašković, Alen Matušin, Darija Rogina, Martin Lukavečki, Ivan Njegovec, Renato Lukavečki Redakcija tel/fax: 042/488-488

Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić

Fotografi: Siniša Sović, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur, Nikola Kokotec

Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Gordan Žamić - 042/488-602 gordan.zamic@finesa-grupa.hr Tisak: Tiskara Zagreb

ISSN 1849-5389


Posljednjih nekoliko godina Balašević učestalo čini nešto jako tipično za njegovu karijeru – ruši rekorde. Čak šest rasprodanih koncerata u K.D. Vatroslav Lisinski kad se red za ulaznice protezao nekoliko stotina metara od dvorane ili nevjerojatnih 9.000 ljudi na osječkoj Tvr-

Stižu Benko, Punčec, Jertec i drugi bivši igrači kluba iz Zagrebačke 94

đi pokazuju da njegova glazba briše sve granice I povezuje čvršće nekog ikad. Božićni koncert u Varaždinu svemu će, zbog prigode, dati još jednu svečaniju, blagdansku notu u večeri koju je tradicionalno najljepše provesti s onima koje volite. Đoletov plan je upravo to.

Ove će se godine u ponedjeljak, 21. prosinca na Gradskom stadionu Varteks održati nogometni susret “Stari i Mladi”, a dolazak na susret najavili su i neki igrači koji igraju u inozemstvu. Nastavlja se tako tradicija koja je započela kasnih 60-ih godina prošlog stoljeća, a snage će na nogometnom terenu odmjeriti sadašnji igrači trećeligaša NK Varaždin i bivši igrači NK Varteks iz Zagrebačke 94. Očekuje se da će na tradicionalnom susretu ove godine zaigrati najbolji strijelac

bosanskohercegovačke Premijer lige Leon Benko, kao i Goran Mujanović, Roberto Punčec, Filip Škvorc, Dejan Glavica, Miljenko Mumlek, Andrija Balajić, Nikola Šafarić, Dario Jertec i mnogi drugi. - Pozivamo sve prijatelje, poklonike, simpatizere i navijače NK Varaždina, kao i nekadašnjeg Varteksa iz Zagrebačke 94 da nam se u što većem broju pridruže i uživaju u nogometu - ističu iz NK Varaždina. Susret “Starih i Mladih” počinje u 13,30 sati, a ulaz je za sve posjetitelje besplatan. (it)

CineStar preporuke RATOVI ZVIJEZDA: SILA SE BUDI

Najiščekivaniji film godine, Ratovi zvijezda: Sila se budi, sedmi je nastavak franšize Ratova zvijezda i ujedno prvi snimljeni film iz nove trilogije. Nastavak sage Ratovi Zvijezda dešava se 30 godina nakon radnje filma Ratovi zvijezda VI: Povratak Jedija (1983). U najnovijem nastavku pojavljuju se i novi likovi Finn, Rey i Poe Dameron zajedno s onima iz prijašnjih nastavaka Ratova zvijezda.

Kreirajte vijesti zajedno s nama

Javite nam se na 042/488-488 ili na kontakt@evarazdin.hr

10 NAJBRŽIH ČITATELJA ovaj kupon mogu zamijeniti za kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar Varaždin (Lumini centar) u ponedjeljak 04.01.2016. Kupon vrijedi isključivo za jednu osobu, za sve filmove po izboru na navedeni datum (kupon ne vrijedi za 3D i extreme formate).

30 DANA BROJ 1. 24. LISTOPADA STR.63

ncert Balaševića u u Areni Varaždin!

NOGOMETNA UTAKMICA “STARI I MLADI”


30 DANA BROJ 15. 18. PROSINCA STR.64

MARKETI

TJEDAN NISKIH CIJENA Proizvodi naše robne marke Ultra odlične kvalitete i super cijene SIR VARAŽDINEC

PJENUŠAC DELVINE 0,75 l

GRAŠAK GIANNA 400 gr

39,99

12,99

3,79

14,88

12,49

KEKS PETIT BEIRRE ULTRA 460 gr

OBLATNE 200 gr

MARGARIN KLASIK ZVIJEZDA 250 gr

KN/KG

KN

ŠEĆER MLJEVENI KOKOS BRAŠNO ULTRA ULTRA 200 gr 500 gr

KN

BRAŠNO T550 ULJE SUNCOKRET ULTRA ZVIJEZDA 5/1 1,5 l KN

KN

5,48

5,89

6,99

4,29

3,88

GRAH SMEĐI PODRAVKA 800 gr

KRASTAVCI KLASIK PODRAVKA 660 gr

DETER. ZA SUĐE ČARLI 500 ml

SOK FIS COLA, NARANČA 1,5 l

MAJONEZA ULTRA 630 gr

9,99

7,99

5,59

4,49

12,98

KN

KN

KN

KN

KN

KN

KN

KN

KN

KN

Cijene i ponuda odnose se na Kitro markete u Varaždinskoj županiji. AKCIJA TRAJE DO 31.12.2015.

NAJVEĆA UŠTEDA Blagoslovljen Božić i sretna I SUPER PONUDA ZA VAŠ DOM!! nova 2016. godina SVAKOG VIKENDA akcije po senzacionalnim cijenama VAŠ KITRO


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.