dana
30 eVarazdin.hr
BROJ 14. 27. STUDENOGA
EKSKLUZIVNO
Varaždinski pantoflheldi i njihove opake nadžak – babe
Varaždin
NK VARAŽDIN
Roman Modrić
Novoizabrani predsjednik o planovima za budućnost STR. 28.-29.
PREDRAG ŠTROMAR
Moj rezultat vjetar je u leđa cijelom HNS-u
STR. 2.-3.
S više od 16 tisuća osvojenih preferencijalnih glasova Štormar je nadmašio i vlastita očekivanja
U TIJEKU JE UKRAŠAVANJE GRADSKIH ULICA I TRGOVA
Pod okriljem ˝svetoga hižnoga zakona˝ u baroknom gradu stenjali su purgeri i senatori STR. 36.-39.
ERNEST FIŠER
Život posvećen književnosti, kulturi i STR. 24.-27. novinarstvu
Varaždin spreman za adventsku čaroliju Varaždin od ovog vikenda živi predblagdansku čaroliju. I ove će godine Kapucinski trg biti središte adventskih događanja. Pripreme su u punom jeku, a Varaždinci će u različitim sadržajima i bogatom programu moći uživati sve do sredine siječnja.
MARKETI
SINIŠA SOVIĆ
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.2
PREDRAG ŠTROMAR
Moj rezu u leđa c Razgovarao: Alen Matušin alen.matusin@eVarazdin.hr
S više od 16 tisuća osvojenih preferencijalnih glasova Predrag Štromar je, kako i sam priznaje, nadmašio i vlastita očekivanja. Rezultatom je nesumnjivo potvrdio i legitimitet šefa stranke u Varaždinskoj županiji. Unatoč previranjima koje je HNS doživio u proteklih godinu dana uslijed razlaza s bivšim predsjednikom stranke Radimirom Čačićem, Štromaru ni dosada nitko nije sporio da je stranku uspio konsolidirati. Međutim, ono što se od njega već duže vrijeme traži jest vizija „novog HNS-a“. Što Štromar nudi članstvu i glasačima postane li predsjednik
stranke s 11 “ruku” u Hrvatskom saboru? Koliko je to liberalizam, a koliko narodnjaštvo? Što je uopće „Sjever“ - lajtmotiv njegove kampanje? Je li riječ o virtualnom pojmu ili se na integrativnoj strategiji razvoja
S više od 16 tisuća osvojenih preferencijalnih glasova Štromar je, kako i sam priznaje, nadmašio i vlastita očekivanja već radi, samo je jedno od pitanja koje smo povodom uspjeha na nedavnim parlamentarnim izborima postavili varaždinskom županu. Je li odabir posljednjeg mjesta na listi bio najveći rizik u vašoj političkoj karijeri, posebno s obzirom na previranja koja je HNS doživio unatrag godinu dana?
HNS ću “spustiti” među ljude Naizgled jednostavno pitanje, ali što bi prvo promijenili kao predsjednik HNS-a na nacionalnoj razini? Ono što u ovom trenutku mogu reći da će sigurno biti drugačije, bez obzira tko bio na čelu stranke, jest to da će stranku preuzeti novo, mlađe rukovodstvo. Tim mladih i sposobnih ljudi koji su se svojim rezultatima već dokazali u gradovima, općinama i županijama gdje obnašaju odgovorne funkcije. Drugo, politika se mora značajno vratiti ljudima – među građane bez kojih politike ni nema. Naš uspjeh i politička legitimacija na sjeveru proizlazi upravo iz takvog pristupa. Stvorili smo duh služenja zajedničkim interesima kojega naše građanke i građani prepoznaju, a to je politički model i princip koji bih volio proširiti u cijeloj našoj zemlji.
“
Našim konkurentima poslane su jasne i nedvosmislene poruke: HNS je najsnažnija stranačka organizacija u našoj županiji, a građani su očito prepoznali pojedince za koje su sigurni da će se zalagati za interese ove regije
Puno više izazov nego rizik, kako za mene tako i za našu organizaciju. Međutim, postavili smo si jasne ciljeve za svaku našu podružnicu u cijeloj izbornoj jedinici i drago mi je što mogu reći da smo ih premašili za više od 20 posto. Našim konkurentima poslane su jasne i nedvosmislene poruke: HNS je najsnažnija stranačka organizacija u našoj županiji, a građani su očito prepoznali pojedince za koje znaju kako i koliko rade te za koje su sigurni da će se zalagati za interese ove regije. Moj izvorni mandat u Saboru daje mi tu snagu.
“Vjetar u leđa” Koliki „vjetar u leđa“ vam je ostvareni rezultat dao u kandidaturi za predsjednika stranke? Matija Posavec je u manjoj županiji ipak ostvario nešto veći rezultat, a također pretendira na predsjedničko mjesto... Osobno mi je u ovom trenutku najvažnije da je ovo bio vjetar u leđa našoj stranci. S četiri saborska zastupnika u 3. izbornoj jedinici HNS je i pojedinačno postao najjača stranka na Sjeveru. Zato sam siguran da će se taj doprinos znati cijeniti u narednom vremenu kad nas očekuju unutarstranački izbori. Naša lista u Međimurju i naš stranački kolega Matija ostvarili su izvrstan rezultat na čemu sam mu osobno već čestitao. Međutim, kad govorimo o preferencijskim glasovima moram vas podsjetiti da je najžešća borba bila upravo u našoj županiji. Mislite na Reformiste i MOST koji su ostvarili po jedinog saborskog zastupnika upravo ovdje...? Ne samo to – polovica svih zastupnika u ovoj izbornoj jedinici dolazi upravo iz Varaždinske županije. Ta je kandidacijska gustoća malo i otvorila prolaze za kolege iz
Zemlju treba preustrojiti struka Radi li se na stvarnoj – komplementarnoj strategiji razvoja sjevera kao regije, što sa sobom nesumnjivo povlači i teritorijalni preustroj odnosno – ukidanje županija? Osobno se zalažem da prijedlog novog teritorijalnog ustroja utvrdi isključivo struka te da se s njim ide na referendum na kojemu će građani reći zadnju riječ – prihvaćaju li ili ne prihvaćaju regionalizaciju zemlje. Ona mora biti popraćena decentralizacijom kako ovlasti tako i financijskih
ostale dvije županije. Ali to i nije toliko važno. Najvažnije je da je naša zajednička lista pobjednička u ovoj
“
sredstava. To je čitavo vrijeme stav HNS-a. Strategija razvoja naših županija već je u ovom trenutku vrlo komplementarna. Dominira usmjerenost na gospodarstvo, proizvodnju i izvoz, a nikako ideologiziranje i politikanstvo. Naša je želja da i dalje proširujemo svoje međusobne veze i suradnju u infrastrukturnim, ali i kulturnim, znanstvenim i obrazovnim projektima. Potencijala imamo, ali samo o nama ovisi koliko ćemo biti uspješni.
ljublja. Izvorno se govori kajkavskim narječjem, a najveći gradovi su ujedno sjedišta županija: Kra-
Ono što mislim pod zajedničkim nazivom “Regija Sjever” je područje sjeverno od Medvednice, pa sve do granica sa Slovenijom i Mađarskom. Strategija razvoja naše četiri županije već je u ovom trenutku vrlo komplementarna
izbornoj jedinici, da smo pokazali svoju snagu i organizacijsku spremu koju nam nitko ne može oduzeti niti osporiti.
Sjever – virtualni ili stvarni pojam? Lajtmotiv vaše kampanje bio Sjever. Nije li međutim riječ o (još uvijek) virtualnom pojmu koji stvarnog – integrativnog uporišta među stanovništvom četiri sjeverne županije zapravo nema? Ono što mislim pod zajedničkim nazivom „Regija Sjever“ je područje sjeverno od Medvednice, pa sve do granice sa Slovenijom i Mađarskom. To je povijesno, gospodarski i kulturno oduvijek jedna cjelina gdje prevladava zajednički mentalitet radišnosti, skromnosti, ali i domo-
pina, Čakovec, Koprivnica i Varaždin. Gospodarski je to ujedno jedno od najrazvijenijih područja Hrvatske, poglavito u industrijsko-obrtničkom te poljoprivredno-prehrambenom smisliu, s naglašenom izvoznom orijentacijom. Taj naziv će sigurno zaživjeti u budućnosti, počeci su već i u nazivima zajedničkih institucija – jedna od njih je i Sveučilište Sjever.
Liberalizam ili narodnjaštvo?
Nameće se također pitanje koliko liberalizam kao opcija prelazi u ruralnim predjelima Varaždinske županije. Stoga, postanete li predsjednik stranke hoće li u prvom planu biti narodnjaštvo ili liberalizam? Liberalizam kako ga vi spominjete je jako široki pojam i ne-
moguće je na taj način govoriti o njegovom prihvaćanju ili neprihvaćanju. Čak bi mogli raspravljati o tome koji su to danas ruralni predjeli Varaždinske županije. U središtu našeg programa biti će čovjek sa svojom osobnom situacijom i potrebama te poboljšanje njegove kvalitete života stvaranjem uvjeta jednakih šansa, a to je više moja građanska politička obveza nego – liberalna politička filozofija. HNS će se, oslonjen na dosegnute liberalno-demokratske standar-
Od Predraga Štromara već duže vrijeme traži se vizija “novog HNS-a”. Nudi li on liberalizam ili narodnjaštvo? de, razvijati u modernu građansku stranku s izraženom narodnjačkom tradicijom. I u budućnosti će biti stranka koja poštuje i njeguje vlastitu tradiciju i povijest s kojima se ponosimo, ali ključna ideologija suvremene Hrvatske treba biti tolerancija jer svaki život je vrijedan i poseban.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.3
ultat vjetar je cijelom HNS-u
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.4
SVEČANOST Na blagadan Svetog Martina općina Martij
Poduzimamo sve što je u našoj moći kako bi ostvarili napredak
Načelnik Općine na svečanoj sjednici Općinskog vijeća tom je prigodom istaknuo da je Općina u protekloj godine realizirala više od 30 projekata Općina Martijanec blagdan Svetog Martina, 11. studenoga, obilježava kao Dan Općine, povodom čega je u sportskoj dvorani OŠ Martijanec održana i svečana sjednica Općinskog vijeća, dok je program obilježavanja Dana općine započeo još ovog po-
U zadnje dvije i pol godine pretrpjeli smo pet poplava koje su prouzrokovale velike materijalne štete. Ove godine uložiti ćemo u sanaciju putova i kanala, rekao je Horvat nedjeljka kada je održana i Međunarodna vatrogasna vježba Vrbanovec. Program je nastavljen sportskim susretom općina Martijanec i Sveti Đurđ, a u društvenom domu u Martijancu održana je i kazališna pred-
stava „Falinga Imbre Presvetlog“ u izvedbi amaterske glumačke družine ludbreške Knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner. Osim u zajedničkom domjenku i druženju, uzvanici koji su nazočili svečanoj sjednici, među kojima je bio i župan Varaždinske županije Predrag Štromar, mogli su uživati i u popratnom programu koji su priredili učenici OŠ Martijanec te članovi KUD-
ova Martijanec i Salinovec. Načelnik Općine Martijanec Marijan Horvat tom je pak prigodom istaknuo više od 30 projekata koja je Općina realizirala u proteklom godišnjem razdoblju, a vezani su uz komunalnu i društvenu infrastrukturu, komunalno opremanje, sakralne objekte te zahvate na groblju. - Da bi omogućili našim mještanima a naročito našoj djeci što ugodniji
i sigurniji život poduzimamo sve što je u našoj moći kako bi ostvarili najveći mogući napredak – rekao je Horvat u svom govoru pred nazočnima, najaviši i neke od novih projekata koje općinska uprava planira realizirati. - U zadnje dvije i pol godine pretrpjeli smo pet poplava koje su prouzrokovale velike materijalne štete. Ove godine uložiti ćemo u sanaciju putova i kanala – rekao je Horvat, napomenuvši da je ipak riječ o znatnom ulaganju u čije će se rješavanje trebati uključiti i Hrvatske vode, Hrvatske ceste, HŽ, ŽUC i drugi. Horvat također smatra da bi to pitanje trebalo planski riješiti kroz zimske mjesece, kako bi mogli nastaviti s radovima na konačnom rješavanju poplava na području općine.
Vjerujem da ćemo sljedeće godine moći započeti izgradnju ovih tako željenih objekata, rekao je načelnik Horvat - Neophodno je odmah poduzeti korake na rekonstrukciji ceste DC 24 koja prolazi kroz naselje Slanje te izgradnju brze podravske magistrale kako bi se odteretila državna cesta DC 2 koja prolazi kroz četiri naselja naše općine – rekao je načelnik. - Izgradnjom brze podravske magistrale otvaramo i međunarodni koridor koji može spojiti zapad i istok Europe što bi bilo od izuzetnog značaja za razvoj sjeverne Hrvatske. Rješava-
Nastupom su sve pristune razveselili najmlađi koji su izmamili osmijeh na lica svih prisutnih
nje ove problematike sigurno ćemo aktivirati sljedeće godine – zaključio je Horvat. - Ostaje nam rješavanje najvećeg problema a to je izgradnja dječjeg vrtića te dogradnja osnovne škole radi uvođenja jednosmjenske nastave i podizanja kvalitete učenja naše djece. Vjerujem da ćemo sljedeće godine moći započeti izgradnju ovih tako željenih objekata – istaknuo je između ostaloga načelnik Horvat, naglasivši da je Općina po tom pitanju učinila sve, a sada će morati pomoći i država.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.5
janec proslavila je Dan općine
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.6
Načelnik Šamec: Dio vizije budućeg razvoja Općine već se ostvaruje
Općina Trnovec Bartolovečki donijela Strategiju razvoja Općine
Riječ je o jednom od najvažnijih dokumenata za razvoj općine, kojeg su, na svojoj posljednjoj sjednici Općinskog vijeća, vijećnici prihvatili jednoglasno Općina ugodnog življenja, prepoznatljive tradicije, običaja i kulture u kojem se gospodarski razvoj temelji na razvoju obrtništva i poduzetništva stvarajući nova radna mjesta, razvoju poljoprivrede i ruralne turističke ponude te riješenom društvenom i komunalnom infrastrukturom s očuvanim okolišem, vizija je to daljnjeg razvoja Općine Trno-
Sljedeće godine kreće projekt aglomeracije kojim će mjesta Bartolovec i Žabnik dobiti kanalizacijsku mrežu vec Bartolovečki koju nudi Strategija razvoja Općine u razdoblju do 2020. godine.
Krucijalan dokument Riječ je o jednom od najvažnijih dokumenata za razvoj općine, kojeg su, na svojoj posljednjoj sjednici Općinskog vijeća, vijećnici prihvatili jednoglasno. Govoreći o Strategiji načelnik Zvonko Šamec naglasio
Pomno analizirani svi segmenti u Općini
Potpis pod sliku
je da se dio vizije razvoja već ostvaruje. Potvrdio je da sljedeće godine kreće projekt aglomeracije kojim će mjesta Bartolovec i Žabnik dobiti kanalizacijsku mrežu. Podsjetio je i na skori završetak radova na dovršetku kanalizacijske mreže u Trnovcu. Sve su to veliki i značajni projekti koji znatno povećavaju standarde života, a kao ključne navodi ih i sama Strategija. - Svi uvjeti da naša Općina bude prepoznatljiva i ugodna za život su gotovo ostvareni, a ova Strategija nudi daljnji razvoj na svim područjima. Od obrazovanja, gospo-
darstva, poljoprivrede do sporta ili udruga - rekao je Šamec te zahvalio svima koji su aktivno sudjelovali u izradi, posebice vijećnicima koji su svojim primjedbama i prijedlozima aktivno sudjelovali i cijelom postupku.
Lakše do fondova EU Inače, Općina Trnovec Bartolovečki izradila je Strategiju u suradnji s Agencijom za razvoj Varaždinske županije. Zanimljivo je da bi svi gradovi i općine trebali donijeti ovakvu Strategiju koja je i jedan od uvjeta za uspješno prijavljiva-
Odlično pripremljena Strategija do pojedinosti analizira sve segmente rada i života u Općini. Naime, analizirano je svako mjesto u Općini, kao i pojedini segmenti gospodarskog i društvenog života. Pomno su analizirane prednosti, ali i slabosti, što je sve zajedno rezultiralo određivanjem strateški ciljeva. Jedan od njih je stvaranje poticajnog poslovnog okruženja za razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva te iskorištavanje poljoprivrednih potencijala. Razvoj suvremene infrastrukture i korištenje obnovljivih izvora energije radi podizanja standarda život te unaprjeđivanje kvalitete društvenih djelatnosti, također su strateški ciljevi.
nje projekata za fondove EU. I dok neki od gradova u našoj županiji još nisu izradili ovakav dokument, Općina Trnovec Bartolovečki praktički može početi s provođenjem Strategije.
Vrt Dječjeg vrtića Tratičnica proglašen najljepšim u Hrvatskoj Vrijedne ruke najmlađih pod budnim okom vrijednog osoblja vrtića obogaćivale su svaki kutak velike zelene površine Dječji vrtić Tratinčica iz Varaždinskih Toplica proglašen je najljepšim školskim vrtom Hrvatske 2015. godine u kategoriji dječjih vrtića. Naime, zeleni pojas dječjeg vrtića Tratinčica, svojim osnutkom, u proljeće 2012. godine, postao je zaštitnim znakom vrtića. Vrijedne
Zahvaljujemo svima koji su u protekle četiri sezone obrađivanja vrta, ističu iz Dječjeg vrtića Tratinčica ruke najmlađih pod budnim okom vrijednog osoblja vrtića obogaćivale su svaki kutak velike zelene površine koja je danas podijeljena na nekoliko terasa. Na natječaj kojeg provodi Hrvatska Radiotelevizija, početkom četvrte sezone povrtnjaka ove godine po prvi put su prijavili vrt topličkog vrtića. Osim samog povrtnjaka, u ocjenjivanje je ušao i pojas lavande, hotel za kukce, voćnjak sa starim sortama
Vrtićari su bili presretni nagradom koji su podigli visoko u zrak
U večernjim satima nakon iznenađenja koje je malenima za nagradu priredila gradonačelnica od strane osnivača, umorni, ali sretni i ponosni vratili smo se u vrtić gdje su nas sa pljeskom dočekali razdragani roditelji. -Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su u protekle četiri sezone obrađivanja vrta, bili uz nas te nam pomogli podrškom, savjetima, sadnicama, sjemenjem, uslugama, donacijama ili na bilo koji drugi način- zaključili su iz Dječjeg vrtića Tratinčica.
voćaka, mjesto za kompostiranje, kamenjar na starim stepenicama, također i sunčani sat na dvorištu, a po riječima stručne komisije, najviše ih je oduševio ovogodišnji cvjetni labirint. Od svibnja do kraja natječaja, ekipa HRT-a dva puta je posjetila vrtić te je pregledala sve navedene elemente. Dva put su Dječji vrtić Tratinčica predstavio u emisiji Hrvatskog radija, “Slušaj kako Zemlja diše”. U konkurenciji od prijavljenih 130 škola i vrtića s područja čitave
Nagrada je dobila posebno mjesto
Hrvatske, u kategoriji vrtića, stručno povjerenstvo, Tratinčicu je proglasilo pobjednikom. Osim odgojiteljia, ravnateljice i 12 malenih koji su nastupali sa scenskom igrom “Glasovi s dvorišča”, na Prisavlju su u pratnji gostovali i gradonačelnica Goranka Štefanić, zamjenik gradonačelnice Nedeljko MIhalić i Ljubomir Svetec, predsjednik Upravnog vijeća vrtića koji su također s ponosom bodrili predstavnike vrtića na sceni.
Pri kraju radovi na klizištima u Hrastovcu Topličkom i na staroj cesti Varaždin - Varaždinske Toplice
Završavaju radovi na sanciji najvećih klizišta
Župan Štromar, gradonačelnica Štefanić i ravnatelj ŽUC Tomislav Osonjački obišli radilišta
Klizište je prijetilo vikendicama
Župan Varaždinske županije Predrag Štromar obišao je u pratnji gradonačelnice Grada Varaždinske Toplice Goranke Štefanić i njezinog zamjenika Nedeljka Mihalića te ravnatelja Županijske uprave za ceste Tomislava Osonjačkog, završne radove na sanaciji dvaju klizišta kod Varaždinskih Toplica. Županijska i gradska delegacija prvo je na staroj cesti Varaždinske Toplice – Varaždin obišla klizište koje je ometalo redovno odvijanje cestovnog prometa i predstavljalo opasnost po vo-
zače. Klizište je trebalo hitno sanirati osobito zbog činjenice što upravo tom cestom prolaze školski autobusi, a koji se primjerice ne bi mogli mimoići zbog opasnog klizišta. Ili, kako je istaknuto na jednoj od prošlih sjednica Gradskog vijeća, “samo pitanje kad će netko stradati”. Ta je opasnost sada uklonjena. Radove vrijednosti 190 tisuća kuna u cijelosti je sanirao ŽUC. Nakon razgovora s radnicima, delegacija se uputila do najvećeg županijskom klizištu u Hrastovcu Topličkom, otvorenom još u ožujku 2014. godine.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.7
VARAŽDINSKE TOPLICE Hvale vrijedno priznanje za gradski vrtić
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.8
ZELENI GRAD Postavljeni kontenjeri za papir, staklo i pet ambalažu
U Lepoglavi postavljeno 25 zelenih otoka
Ukupna vrijednost projekta je veća od 150.000 kuna. Fond za zaštitu okoliša osigurao je 60% dok je Grad osigurao 40% sredstava Grad Lepoglava krenuo je u projekt uspostave zelenih otoka na kojima će građani moći odlagati selektiran otpad. Ukupna vrijednost projekta je veća od 150.000 kuna. Fond za zaštitu okoliša osigurao je 60% dok je Grad osigurao 40% sredstava. Na svakom od 25 zelenih otoka nalaze se po tri kontejnera – jedan za odlaganje papira, jedan za staklo i jedan za odlaganje pet ambalaže. Odvoz otpada skupljenog u kontejnerima na zelenim otocima dogovoren je s IVKOM-om koji će ih prazniti jednom mjesečno. U njihovom se krugu nalazi i reciklažno dvorište na koje će građani s područja grada Lepoglave moći sami odvesti veći komunalni otpad ili u dogovoru s IVKOM-om organizirati njegov odvoz. - Lepoglava je zeleni grad. Itekako brinemo o zaštiti okoliša i obnovljivim izvorima energije. Pred završetkom smo još jednog takvog projekta u okviru kojeg smo postavili 25 zelenih otoka koje čine kontejneri za
Predstoji nam educirati građane o propisnom zbrinjavanju otpada, zaključio je Škvarić
otpad i to za papir, staklo i pet ambalažu. Lokacije smo definirali u dogovoru s mjesnim odborima, rekao je gradonačelnik Marijan Škvarić,
dodavši da rješavaju i problem građevinskog otpada. - Predstoji nam educirati građane o propisnom zbrinjavanju otpa-
da kako on ne bi završavao u našim potocima, jarcima i na zelenim bregima što će nas u končanici koštati još i više, zaključio je Škvarić.
Prijavljen na natječaj Ministarstva – Fond za razvoj turizma
U Ministarstvu predstavljen projekt Centar za posjetitelje – Centar pavlina
Vrijednost projekta procjenjuje se na 25 milijuna kuna
Na poziv Ministarstva turizma, Grad Lepoglava predstavio je 11. studenoga infrastrukturni projekt Centar za posjetitelje – Centar pavlina. Naime, projekt je prijavljen na natječaj Ministarstva – Fond za razvoj turizma “Program razvoja javne turističke infrastrukture u 2015”. Sredstvima iz tog fonda planira se dovršiti izrada projektne dokumentacije za budući Centar za posjetitelje te glavnog i izvedbenog projekta, kao i muzeološke studije. Podsjetimo, Grad Lepoglava već je zaprimio potporu Ministarstva za ovaj projekt na prethodnom natječaju iz kojeg
se financirala izrada idejnog rješenja za Centar. Projekt su u Ministarstvu turizma predstavili gradonačelnik Marijan Škvarić, voditelj Projektno - razvojnog ureda Emil Tkalec, direktorica Turističke zajednice Ljubica Dubovečak i voditelj projekta Centar za posjetitelje “Centar pavlina” - Dejan Bjelivuk.Buduća zgrada Centra za posjetitelje s tri tisuće četvornih metara bruto površine imat će uz izložbeni prostor i multifunkcionalnu dvoranu, urede i radionice te primjeren ugostiteljski sadržaj, a vrijednost projekta procjenjuje se na 25 milijuna kuna.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.9
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.10
Članovi Udruge vinara i vinogradara Sveti Martin Cestica organizitali prosla
Cestički vinogradari častili vinoljupce moštom i jabučnicom Za sve posjetitelje koji su ove godine navratili na proslavu Martinja, članovi Udruge vinara i vinogradara Sveti Martin Cestica pripremili su desetak sorti mladoga vina poput graševina, i moslavca (šipona) Degustacija vina priređena je na parkiralištu DVD-a Babinec, a među ponuđenim sortama bio je i sivi pinot, sauvignon, ranjski rizling, muškat žuti i chardonay, te od crnih vina frankovka, gemay i kupinovo vino. Kako se na području cestičke općine zadržao običaj proizvodnje vina od jabuka, po prvi puta od postajanja udruge, posjetitelji martinjske fešte mogli su probati jabučnicu dobivenu iz dviju sorti jabuka, mušancike i bobovca koju je proizveo Ivan Mikec iz Lovrečana. Vino za “degustaciju“ predali su Mladen Horvat, Boris Furjan, Danijel Kukec, Marijan Matijašec, Davor Hohnjec, Marijan Županić, vlč. Zorislav Šafran, Darijan Vinter, Franjo Talan, Ivan i Stjepan Mikec, Slavko Lazar, „Zidarek“, „Mihin – Rim“, Josip Borak – Očka i Slavko Kotolenko. Za brojne posjetitelje Mladen Horvat i Goran Težak pripremali su pečene kestene, a točenje odabranog željenih uzorka vina preuzeli su Darijan Vinter i Marijan Županić, predsjednik Udruge vinara i
Cestički vinogradari pripremili su dvjestotinja
U pratnji roditelja na martinjsko druženje došlo je i dosta djece
Ceremonija krštenja mošta obavio je Ivan Ku
vinogradara Sveti Martin Cestica. Cestički vinogradari za sve posjetitelje pripremili su dvjestotinjak vinskih čaša s natpisom udruge Sv. Martin Cestica, a cijelo vrijeme uživati se moglo uz svirku tamburaškog sastava Krijesnice. U pratnji roditelja na martinjsko druženje došlo je i dosta djece kojima su na volju bili sokovi, a u
podnevnim i večernjim događanjima prisustvovalo je više stotina posjetitelja, a načelnik općine Cestica Mirko Korotaj istaknuo je da se cijeli program održava u sklopu projekta DE-PARK, očuvanju starih običaja i tradicije, uz financijsku potporu Europske unije. U programu s hrvatske strane sudjeluju općine Bednja i Klenovnik,
dvorani mogla se razgledati i likovna izložba crteža autora mr. Josipa Hercega iz Varaždina. U večernjim satima posjetitelji su se uputili u dvoranu gdje je uslijedila ceremonija krštenja mošta koju je obavio Ivan Kušteljega, uz kumstvo Zvjezdana Markovića, a fešta je potom nastavljena uz svirku glazbenog sastava Faringaši. Po-
POTPISAN UGOVOR
Općina Cestica studentima dod
Dodijeljene su stipendije u iznosu od 300 i 500 kuna
Temeljem provedenog natječaja Općina Cestica dodijelila je za ovu akademsku godinu 26 stipendija koje će se studentima isplaćivati za razdoblje od 1. listopada ove godine do 1. kolovoza 2016. Iznos mjesečne stipendije je 300 kuna za one koji
studiraju u Čakovcu i Varaždinu te 500 kuna za one koji studiraju na udaljenijim učilištima i fakultetima. Pravo na stipendiju mogu ostvariti studenti druge i viših godina studiranja, a ove godine najviše dobitnika stipendija studira u Zagrebu, Čakovcu i Varaž-
Tamburaški festival u Bednji
U kajkavskim pjesmama uživali brojni posjetitelji Tamburaški festival održao se u sklopu programa DE – PARK očuvanje tradicijske kulture i baštine
ak čaša s natpisom udruge Sv. Martin Cestica
Program je započeo u 16 sati, 14. studenoga u Babincu, a završio je idućg dana u cestičkoj školskoj dvorani. Prvog dana nastupile su viničke Krijesnice i Faringaši iz Prigorca koji su se predstavili i drugi dan na priredbi koja je započela u 19 sati koju je prenosio radio Kaj. Drugog dana festival je započeo izvođenjem pjesme Kaj vu duši koju
Prvog dana nastupile su viničke Krijesnice i Faringaši iz Prigorca koji su se predstavili i drugi dan na priredbi
ušteljega
TKIC d.o.o. iz Lepoglave i Udruga Ekomuzej Lepoglava, a sa slovenske strane PRJ HALO, općina Podlehnik i Žetale te Javni zavod za kulturo, turizem in razvoj občine Rogatec. Cijeli projekt izvodi se na području Turističke zone Haloze – Zagorje koji su svojedobno pokrenule općine susjednih zemalja, uz hrvatsko slovensku granicu.
dijelila 26 stipendija dinu. U Mariboru, Rijeci i Ljubljani studira po dvoje studenata, a na Sveučilištu u Osijeku jedan. Potpisivanje ugovora za dobivanje općinskih potpora u studiranju održano je u subotu, 31. listopada, a uz načelnika Mirka Korotaja i zamjenika Žarka Rodeša prisustvovao je i Tomislav Lazar predsjednik Vijeća općine Cestica.
su zajedno otpjevali Ivica Pepelko i Ženska vokalna skupina Kušlec, a potom je uslijedio niz od dvadeset i pet pjesama. Koncert je realizirala programsko tehnička ekipa radija Kaj te je program bio podijeljen u četiri cjeline. U prvom dijelu programa nastupila je Ženska vokalna skupina Kušleci, Mario Plantak, Iva Ranogajec Inkret, Ivan Povijač, Gordana Ivanjek Tušek, Ivan Brezni i Mili, a Gabrijela Hrženjak i Ivica Pepelko otpjevali su pjesmu Vse se menja. U trećem dijelu izvedeno je sedam pjesama, a prethodno navedeni pjevači, bez Gabrijele i Ivice, otpjevali su pjesme Zagorka, Ja sam rođen
Kaj vu duši su zajedno otpjevali Ivica Pepelko i Ženska vokalna skupina Kušlec
Zagorec, Navek te se zmislim, Bolje nekaj, nego nikaj, Prave puce, Ja sem zaljubljen, i Stara hižica. U drugom dijelu nastupili su Faringaši koji su otpjevali pjesme Vrnul tebi bum se ja i Šlavuj, a uz pratnju tamburaša u tom dijelu programa Ženska vokalna skupina Kaliope otpjevala je pjesme V zipki nam dragoga kaja i Ja bi bila, dok se Ela Canjuga
U kajkavskim pjesmama uživalo je više stotina posjetitelja
predstavila pjesmom Stiha, stiha povedaj mi mati. U završnom dijelu predstavili su se Vinički tamburaši koji su samostalno izveli pjesme Klinčeki i Penezi, a uz njihovu pratnju pjesme, Dobro mi došel prijatel i Spoved, otpjevao je Juraj Galina, a pjesmu Fala ti mati izvela je Gabrijela Hrženjak. Pred kraj dvosatnog programa u ime Općine Cestica publici i izvođačima zahvalio je, u svoje ime i svojih suradnika, predsjednika Vijeća Tomislava Lazara i zamjenika Žarka Rodeša, načelnik Mirko Korotaj koji je naglasio da se festival financira sredstvima Europske unije, a u projektu sudjeluju općine i partneri s obje strane hrvatsko-slovenske granice. Cijeli program vodila je Karmen Šprirajec koja je slušateljima radija Kaj ukratko predstavila kulturno povijesne znamenitosti i naselja Općine Cestica.
Načelnik Mirko Korotaj se zahvalio izvođačima i publici
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.11
avu Martinja
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.12
BREZNIČKI HUM Dan općine uz bogat program trajao je pet dan
Martinje v Humu prava fine hrane i dobre kap Puno lipih stvari, kako kažu Dalmatinci, moglo se vidjeti u Brezničko Humu ovih dana. Zbilja prava veselica i za svakoga po nešto, rekao je načelnik općine Breznički Hum, Zoran Hegedić Manifestacijom “Martinje v Humu 2015.” obilježen je Dan općine Breznički Hum, a nedjelju, 15. studenog održano je završno slavlje. Mnogo se mještana Brezničkog Huma te okolnih općina i gradova zabavljalo na pravoj domaćoj veselici.
te radionica LAG Prizag. Slovenski susjedi tako su pred domaćim i međunarodnim sudionicima predstavili svoje općine i naglasiti važnost događaja na razini EU. Održali su prezentaciju o EU zakonodavstvu i vrijednostima u području prevencije nesreća i civilne zaštite, a sudionici vatrogasnih društava razmijenili su iskustva i najbolje primjere prakse. U petak, 13. studenog predstav-
Slovenski susjedi tako su pred domaćim i međunarodnim sudionicima predstavili svoje općine i naglasiti važnost događaja na razini EU Manifestacija je započela u srijedu na samo Martinje kada je održana i svečana sjednica Općine Breznički Hum u prostorijama Vatrogasnog doma u Brezničkom Humu. Nakon pozdravnih riječi predsjednika vijeća Željka Sremeca, o ostvarenom na području općine
Na Martinjskom sejmu svojih ruku djelo izložile su brojne udruge i obrtnici s područja općine govorio je načelnik Zoran Hegedić, a na ostvarenom općinskom su čelništvu čestitali zamjenica župana općine Krško Ana Somrak, varaždinski župan Predrag Štromar i zamjenik ministra gospodasrtva Alen Leverić. Tijekom svečanosti
uručeno je po prvi puta priznanje počasnog građanina općine a primio ga je direktor Metal Producta Stjepan Šafran. Dan kasnije, 12. studenog održana je dječja predstava “Gdje li raste zdrava hrana usred polja ili stana”
ljen je Humski vjesnik, a svi mogli uživati u izložbi likovne kolonije Sv. Martin, dok je održan i Martinjski koncert Božidara Brajkovića. Tko je 14. studenog posjetio veselicu mogao je slušati koncert limene glazbe sastava Sv. Martin Breznički Hum i gostiju. Glavna svečanost
a veselica na kojoj pljice nije nedostajalo
Posjetitelji su mogli kušati jela kako su ih spravljale naše bake
ostavljena je za nedjelju, 15. studenog. Bilo je svega, od fiš i srnećeg paprikaša, pečenih kestena i naravno dobre kapljice. Na Martinjskom sejmu svojih
ruku djelo izložile su brojne udruge i obrtnici s područja općine Breznički Hum, a održana je manifestacije “Starinski žmarki”. Posjetitelji su tako mogli kušati mnoga
jela kako su ih spravljale naše bake. Narodno veselje uz Optimiste Zagorja preselilo se na igralište Osnovne škole Breznički Hum. - Puno lipih stvari, kako kažu
Dalmatinci, moglo se vidjeti u Brezničko Humu ovih dana. Zbilja prava veselica i za svakoga po nešto- rekao je načelnik općine Breznički Hum, Zoran Hegedić.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.13
na, a posjetili su ga i susjedi iz Slovenije
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.14
ZAJEDNIČKA INTERVENCIJA Na intervenciji je sudjelovalo oko 70 vatrog
Požar gasilo sedam DV Hrvatskih šuma
Uzrok požara zasad nije poznat, a neslužbene pretpostavke su da je vatra „pobjegla“ nekome tko je neoprezno palio korov ili lišće Zajedničkom vatrogasnom intervencijom u kojoj je sudjelovalo oko 70 vatrogasaca iz dobrovoljnih vatrogasnih društava u Vrbnu, Cvetlinu, Bednji, Lepoglavi, Ivancu, Kamenici i Gornjem Jesenju te još petnaestak djelatnika Hrvatskih šuma ugašen je velik šumski požar na području Potkove kod Vrbna. Vatra koja je zahvatila oko 1,5 hek-
Zahvale su upućene vatrogascima iz DVD-ova u Vrbnu, Cvetlinu, Bednji, Lepoglavi, Ivancu, Kamenici i Gornjem Jesenju te njihovim zapovjednicima tara državnih šuma ugašena je, čini se, u zadnji trenutak. “Gašenje je počelo oko 11 sati, do 15 sati požar je lokaliziran, a do 17.30 i potpuno ugašen. Da smo zakasnili samo dvadesetak minuta, požar nošen laganim južnim vje-
Gašenje je počelo oko 11 sati, do 15 sati požar je lokaliziran, a do 17.30 i ugašen
trom pobjegao bi nam na izrazito nepristupačan teren gdje bi njegovo gašenje, s obzirom na to da se bližila noć, bilo vrlo teško. Sreća je da je vatra zahvatila listopadnu, a ne crnogoričnu šumu pa je gorjelo lišće i nisko šumsko raslinje, no u svakom slučaju, ovo je jedan od najvećih požara koji nam se dogodio u zadnjih nekoliko godina”, izjavio je zapovjednik Vatrogasne zajednice općine Bednja Davor Hojski
koji je rukovodio intervencijom. Dijelovima akcije zapovijedali su i vatrogasni zapovjednici DVD-a Ivanca i Lepoglave Mario Rogina i Zoran Horvat. Dojavu o požaru primio je domicilni DVD Vrbno koji je odmah krenuo na teren i počeo s gašenjem. U pomoć su pozvani DVD-i iz Cvetlina i Vrbna te su stigli vatrogasci iz Lepoglave, Ivanca i Kamenice. Na teren je izašao i županijski vatroga-
sni zapovjednik Stjepan Kovaček, dok je glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković dopustio da se u protupožarnu intervenciju pozove i DVD Gornje Jesenje iz susjedne Krapinsko zagorske županije. “Zbog teško pristupačnog terena gašenje je bilo vrlo otežano. Za potrebe intervencije razvučeno je oko 300 metara cijevi iz kojih se onda voda rastakala u vatrogasne naprtnjače. Vatrogasci su vodu do požarišta morali nositi jedan kilometar i to je bilo iznimno naporno”, kazao je predsjednik VZ-a općine Bednja Mirko Bistrović te zahvalio svima koji su brzom i učinkovitom akcijom spriječili širenje požara i daljnju štetu. Uzrok požara zasad nije poznat, a neslužbene pretpostavke su da je vatra „pobjegla“ nekome tko je neoprezno palio korov ili lišće. Načelnik Općine Bednja Mirko Bistrović uputio je javnu zahvalu svim članovima dobrovoljnih vatrogasnih društava te djelatnicima Hrvatskih šuma – Šumarije u Ivancu koji su sudjelovali u gašenju velikog šumskog požara koji je izbio
SVETA MISA ZA VUKOVARSKE ŽRTVE
Obilježen Dan sjećanja na Vukovar Stanovnici Bednje su 17. studenog, s pijetetom odali počast Vukovaru, simbolu stradanja, ali i otpora i neizmjerne žrtve što su je u teškim danima 1991. godine, braneći grad od velikosrpske agresije, podnijeli vukovarski branitelji i građani grada heroja. Tim povodom u župnoj crkvi u Bednji misu je vodio vlč. Nikola
Markušić, kapelan iz Lepoglave, a zajedno s njim za pokoj duša svih vukovarskih žrtava, pogotovo onih kojima se do danas groba ne zna, molili su vjernici, među njima i branitelji i predstavnici braniteljskih udruga te učenici viših razreda Osnovne škole Franje Serta. Misi je nazočio i načelnik Bednje Mirko Bistrović.
Misi je nazočio i načelnik Bednje Mirko Bistrović
VD-ova i djelatnici
Uzrok požara zasad nije poznat, a neslužbene pretpostavke su da je vatra „pobjegla“ nekome tko je neoprezno palio korov
na području Potkove. Zahvale su upućene vatrogascima iz DVD-ova u Vrbnu, Cvetlinu, Bednji, Lepoglavi, Ivancu, Kamenici i Gornjem Jesenju te njihovim zapovjednicima koji su svojom obučenošću i stručnošću spriječili širenje požara i potencijalno, vrlo veliku štetu. “Ovo je jedna od onih situacija u
kojoj se vidi da je svaka kuna uložena u obuku vatrogasaca, njihovo opremanje i, pogotovo, u opremanje voznim parkom, prvorazredno ulaganje u sigurnost. No, još više od toga, i ovoga puta do punog je izražaja došao ljudski faktor. Unatoč vrlo teškom terenu i činjenici da su vodu u naprtnjačama do požarišta
morali nositi više od kilometra, što je fizički naporno, vatrogasci su ponovno pokazali da na njih možemo računati u svakoj situaciji”, naglasio je načelnik Mirko Bistrović. Zahvalu na pomoći uputio je i glavnom vatrogasnom zapovjedniku RH Slavku Tucakoviću i županijskom zapovjedniku Stjepanu Kovačeku.
NASELJE PLEŠ
Projekt gradnje objekta za društvene potrebe Općina Bednja provodi pripremne aktivnosti na projektu gradnje objekta za društvene potrebe mještana Pleši. Riječ je o objektu koji će se graditi pokraj sportskog igrališta u Pleši, a služit će ne samo za potrebe mjesnih sportaša i rekreativaca, već i za održavanje sastanaka Vijeća Mjesnog odbora, za zborove građana, ali i druge društvene potrebe. Projekt je u fazi dobivanja građevinske dozvole, a u utorak, 3. studenog, djelatnici poduzeća za komunalne poslove Ivkom iz Ivanca za potrebe budućeg Projekt je u fazi dobivanja građevinske dozvole objekta uredili su priključak vode.
NAGRAĐENE PJESME
Nova promocija bednjanskog govora
Mula, vuljika, sraberna i biela/pe zijme mana razvesela./F zroku se igroju, po mule jadno z drugu tuncoju./Ne kroju ne tardu zamljicu epaudnaju. To su početni stihovi pjesme Pahuljica koje je napisala Brankica Ledinski, učenica 7. razreda Osnovne škole Franje Serta te njome osvojila treću nagradu u kategoriji učeničkih radova na ovogodišnjem jubilarnom 35. kajkavskom književnom natječaju Draga domača rieč koji je raspisala Gradska knjižnica „Gustav Krklec“ iz Ivanca. Za svoju pjesmu Brankica je osvojila i prigodnu nagradu te na završnoj svečanosti održanoj u petak, 13. studenog, svoju pjesmu i pročitala u prepunom amfiteatru Srednje škole u Ivancu. U Zborniku najboljih radova s ovogodišnjeg natječaja tiskane su i pjesme još dviju bednjanskih učenica. Među njima je i pjesma Mo vučiteljico sedmašice Antonije Jurenec te pjesma učenice 5. razreda Mateje Juriša naslovljena Muoj kroj. Ovo je još jedna uspjela promocija bednjanskog govora i njegovih posebnosti. Uz čestitke učenicama za ideju i trud, velika zahvala ide i njihovim mentoricama Vesni Funda Štefanek i Emiliji Zagrajski Maligec.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.15
gasaca iz dobrovoljnih vatrogasnih društava
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.24
INTERVJU Ernest Fišer, varaždinski novinar, književnik i pjesnik, četverostruk
Život posvećen književnosti, kulturi i novinarstvu Kad je završila moja profesionalna novinarska karijera, uvidio sam koliko sam zapravo propustio na književnom planu i potpuno se okrenuo literaturi nastojeći nadoknaditi što sam propustio iz objektivnih razloga
Razgovarao: Ivan Njegovec Snimio: Siniša Sović
Malo se koji književnik može pohvaliti četverostrukim osvajanjem prestižnih književnih nagrada za jedno književno djelo kojima je u nepune dvije godine nagrađivan varaždinski novinar, književnik, posebice pjesnik, Ernest Fišer. Radi se o pjesničkoj zbirci na kajkavskom jezičnom izričaju „Machbeth na fajruntu“, za koju je prošle godine u Selcima na otoku Braču osvojio „Maslinov vijenac“, a potom i književne nagrade „Fran Galović“ u Koprivnici, te „Katarina Patačić“ u Varaždinu, da bi ovaj
Moj dosadašnji životni i stvaralački opus mogao bi se sažeti na tri plana: građansko i javno kulturno djelovanje, novinarski profesionalni rad i književni profesionalni rad sjajni niz bio ovjenčan najnovijom i čini se najprestižnijom nagradom „Dragutin Tadijanović“ koju mu je nedavno dodijelila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Književni stvararački opus mr. sci. Ernesta Fišera je međutim, samo dio njegovog ukupnog dosa-
dašnjeg životnog stvaralaštva kojim je ostavio duboke tragove, posebice u novinarstvu i kulturi Varaždina i ovog dijela Hrvatske. O tom njegovom stvaralaštvu razgovarali smo s ovim u široj kulturoj javnosti zacijelo najpoznatijim Varaždincem. Možete li gospodine Fišer ukratko sumirati svoj dosadašnji stvaralački opus? Moj dosadašnji životni i stvaralački opus mogao bi se sažeti na tri plana: građansko i javno kulturno djelovanje, novinarski profesionalni rad i književni profesionalni rad. Moj životni angažmam odvijao se na ta tri područja, u nekim je razdobljima naglasak bio na jednom, u drugim na drugom području, ali u cjelini moj je život obilježen kulturom, novinarstvom i književnošću.
Od učitelja u Domašincu do urednika „Varaždinca“ Kakvi su bili Vaši počeci ? Rođen sam u Zagrebu 1943., djetinjstvo i mladost sam proveo u Međimurju, osnovnu školu završio u Čakovcu, gimnaziju u Varaždinu i to moje gimnazijsko razdoblje odredilo je moj kasniji život i Varaždin kao moj odabrani domicilni grad. Kasnije sam završio Filozofski fakultet, studij jugoslavene književnosti i jezike (današnja kroatistka)
i čiste filozofije. Nakon završenih studija sam se zaposlio i tijekom godina promijenio desetak radnih mjesta, od nastavnika u Osnovnoj školi u Domašincu, pa profesionalnog novinara u listu „Međimurje“ gdje sam proveo pet godina i djelovanja u novoosnovanom Kulturnoprosvjetnom društvu „Zrinski“koje smo osnovali 1971. godine zajedno s tada također mladim novinarom Dragutinom Feletarom, danas umirovljenim profesorom emeritusom. To čakovečko kulturno prosvjetno društvo su komunisti ubrzo zabranili i ukinuli. Potom sam prešao u također čakovečki Tiskarsko izdavački zavod „Zrinski“ gdje sam u izdavačkom odjelu bio urednik za sva izdanja i uredio više od sto naslova knjiga. U to mi se vrijeme dogodila obiteljska tragedija pogibijom moje prve supruge. Ostavši s dvoje maloljetne djece prešao sam u tadašnji Historijski arhiv u Varaždin, a nakon tri godine zaposlio se u varaždinskom kazalištu „August Cesarec“ na poziv Petra Večeka tadašnjeg kazališnog ravnatelja. Nakon Večekovog odlaska iz kazališta, voljom većine zaposlenika postao sam najprije kao v.d. direktora, a 1987. godine izabran sam za direktora. Kasnije sam prešao u Gradsku knjižnicu i tu sam bio ravnatelj sve do Domovinskog rata, a 1991. sam nakon provedenog javnog natječa-
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.25
uki dobitnik književnih nagrada za pjesnički zbirku “Machbeth na fajruntu”
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.26
ja izaban za direktora i glavnog i odgovornog urednika „Varaždinskih vijesti“, gdje sam proveo punih 20 godina, do umirovljenja.
Fišerovo doba Kao najdugovječniji čelnik te medijske kuće što možete reći o značaju „Varaždinskih vijesti“ u ta dva desetljeća „Fišerovog razdoblja“? Kad sam došao u „Varaždinske vijesti“ novine su izlazile jedva u deset tisuća primjeraka s prodajom od oko sedam tisuća, s tendencijom stalnog tjednog pada prodaje. U situaciji Domovinskog rata kada su drugi mediji stagnirali i gasili se, „Varaždinske vijesti“ počinju rasti. Slali smo besplatne primjerke našim dečkima na bojišta diljem domovine, a tijekom sve četiri godine Domovinskog rata naklada nam je rasla te smo došli na respektabilnih 17 tisuća tiskane naklade od čega oko 15 tisuća prodanih primjeraka novina. Povećan je
Kad sam došao u „Varaždinske vijesti“ novine su izlazile jedva u deset tisuća primjeraka s prodajom od oko sedam tisuća, s tendencijom stalnog tjednog pada prodaje broj zaposlenika za više od deset ljudi i došli smo do 30 zaposlenih i to je bilo najviše ikad zaposlenih u povijesti „Varaždinskih vijesti“. Dakle, mogu reći da sam vrlo ponosan na svoj pofesionalni rad u toj medijskoj kući jer ne samo da smo uspjeli sačuvati taj tjednik u vrlo turbulentnim vremenima, nego ostvariti respektabilan razvitak i ugled među čitateljstvom i u novinarskoj struci. O tome svjedoče i dvije vrlo vrijedne nagrade koje su „Varaždinske vijesti“ dobile od Hrvatskog novinarskog društva, a meni je svakako veliko priznanje „Zlatno pero“ i Plaketa Milana Grlovića za posebne zasluge u novinarstvu kojom me je nagradila novinarska struka. Mogu spomenuti i to da sam ostvarenim dionicama u toj medijskoj kući mogao prodati udjele i osigurati si dobru egzistenciju do kraja života, međutim to nisam htio učiniti kako „Varaždinske vijesti“ ne bi kupili stranci. Uvijek sam smatrao da moraju ostati onima koji ih stva-
raju i onima kojima su namijenjene, dakle Varaždincima. Vjerujući da je to moguće, ispao sam međutim, naivan i to me je koštalo jer politika i kapital su učinili svoje.
Svako zlo za neko dobro
Vaš odlazak iz „Varaždinskih vijesti“ se dogodio naprasno. Da li ste razočarani takvim razvojem događaja nakon svega što ste učinili za novine tijekom dva desetljeća? Naravno da sam razočaran jer 20 godina svog života posvetio sam „Varaždincu“ na račun svog književnog rada, na račun obitelji i slobodnog vremena. Potpuno sam se posvetio dobrobiti novina i novinara te čuvanju profesije od srozavanja u „prostituiranje“, što se nažalost događa u posljednjih desetak godina, spašavanju etike novinarske riječi, pomoći mladim novinarima da stasaju i postanu pravi profesionalci... Međutim, okolnosti su učinile svoje i nisam u svojim nastojanjima uspio što mi je žao. Žao mi je također što sam se razočarao u nekim kolegama i bivšim suradnicima. No, po onoj narodnoj :“Svako zlo za neko dobro“, nakon novinarstva više ste se posvetili književnosti, a plodovi se vide u nagradama koje osvajate? Novinarstvo i literatura su moje dvije životne stvaralačke preokupacije. Kad je završio moj profesionalni novinarski rad uvidio sam koliko sam zapravo propustio na književnom planu. Novinarstvo je bilo moj izbor i ne žalim bez obzira što se na kraju dogodilo. No, i književnost me privlačila još od srednje škole ali je teško bilo potpuno se posvetiti jednom i drugom. Kad je završilo razdoblje mog profesionalnog novinarstva, temeljito sam se „okrenuo“ literaturi nastojeći nadoknaditi ono što sam propustio iz
“
20 godina svog života posvetio sam „Varaždincu“ na račun svog književnog rada, na račun obitelji i slobodnog vremena. Potpuno sam se posvetio dobrobiti novina i novinara te čuvanju profesije od srozavanja u „prostituiranje“, što se nažalost događa u posljednjih desetak godina objektivnih razloga. Posebno sam se posvetio poeziji budući da sam prve pjesme napisao i objavio još kao gimnazijalac u nekadašnjem časopisu „Polet“. U međuvremenu sam objavio deset zbirki pjesama, objavio sam knji-
Fišer u razgovoru s našim suradnikom Ivanom Njegovcem
ge književnih rasprava, kritika, eseja, likovnih kritika, monografiju o Stolniku, uredio sam Antologiju hrvatskog dječjeg kajkavskog pjesništva koja mi je posebno draga.. Dakle, ne mogu se požaliti na svoj književni opus, ali poezija me oduvijek ponajviše privlačila. Nakon posljednjih desetak godina, od 2003. kad sam objavio svoju knjigu izabranih pjesama koju je uredio prof. dr. Zvonko Kovač, shvatio sam da mi nedostaje pjesnički diskurs, pogotovo kajkavskog izraza koji sam želio nekako zaokružiti. Na preporuku prof. dr. Jože Skoka, pripremili smo moju zbirku sabranih i novih kajkavskih pjesama koja je izašla 2013. godine i ta me je zbirka na neki način opet vratila poeziji u punom smislu te riječi jer sam uspio iskoračiti iz svoje dosa-
dašnje poetike i donijeti nešto novo u svoj opus ali mislim, i u modernu hrvatsku kajkavsku poeziju. Rezultat toga je ta zbirka pjesama „Machbeth na fajruntu“ koja je ujedno najnagrađivanija pjesnička kajkavska zbirka uopće dosad. Dobila je četiri vrijedne književne nagrade, među njima i najvredniju nagradu „Dragutin Tadijanović“ Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
„Otac“ Kluba mecena VBV-a
Velik trag u varaždinskom kulturnom životu ostavili ste i na svjetski poznatim Varaždinskim Baroknim večerima ? Ja sam jedan od „krivaca“ za osnivanje Kluba mecena Varaždinskih
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.27
Baroknih večeri. Odmah nakon završetka Domovinskog rata 1996. godine , zaokupila me ideja da taj Festival koji je postao varaždinski brand i prerastao hrvatske granice, svojim osobnim donacijama ili donacijama njihovih tvrtki pomognu i građani koji imaju ugled i utjecaj u javnom životu grada. Ta je ideja zaživjela i čini mi se da su Varaždinske barokne večeri jedini festival u državi pa i u Europi koji ima svoj stalni Klub mecena. Zahvaljujući tom Klubu barokne večeri su svake godine imale jedan koncert više nego što bi ih objektivno mogle imati prema raspoloživim sredstvima. Jako sam ponosan na Klub mecena kao i na ulogu „Varaždinskih vijesti“ koju su svojevremeno dugo godina imale ne samo u afimaciji baroknih večeri nego i prema kulturnom i književnom životu u gradu Varaždinu. Priprema li pjesnik Ernest Fišer novu pjesničku zbirku? Nakon spomenute kajkavske zbirke pjesama koja me opet vratila književnosti i poeziji, napisao sam novu pjesničku zbirku ali na štokavskom standardnom književnom jeziku koja čeka izlazak iz tiska. Izaći će na
Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović i Ernest Fišer (1985.)
proljeće u nakladi zagrebačke „Alfe“. Toj se zbirci jako veselim jer je to moj povratak u angažiranu poeziju. Zove se „Doba nevremena“i obuhvaća 80 pjesama, dok moj cijeli kajkavski opus iznosi 66 pjesama. Sve te moje nove pjesme su izuzetno aktualne i progovaraju o našim aktualnim političkim i društvenim prilikama i neprilikama. Primjerice naslovi nekih od njih su: „Tranzicijska pjesma“, „Na sjeverozapadu ništa novo“, „U raljama totalitarizma“ ili posebno aktualna „U dužničkom ropstvu“. Možemo li ekskluzivno čuti i
Akademik Neidhardt uručuje nagradu HAZU Ernestu Fišeru
pokoji stih? Primjerice, poanta „Tranzicijske pjesme“ je u stihu: „Petoj koloni niti ime hrvatskog jezika ne prelazi preko usana“. Želim reći kako je strašno
Jako sam ponosan na Klub mecena kao i na ulogu „Varaždinskih vijesti“ koju su svojevremeno dugo godina imale ne samo u afimaciji baroknih večeri nego i prema kulturnom i književnom životu u Varaždinu kad govornici hrvatskog jezika iz financijskih, političkih, karijerističkih razloga, potiru identitet hrvatskog jezika u svojoj vlastitoj domovini. To ni jedan Francuz, Nijemac, Englez ili pripadnik bilo kojeg europskog naroda ne radi, a to se događa nažalost u našem hrvatskom jeziku. A to su još recidivi iz komunističkog razdoblja.
Pohvalne kritike, čestitke Akademije Kako je „Machbetha na fajruntu“ primila književna kritika? Kritika je sjajno reagirala, od Krešimira Bagića koji je toj zbirci posvetio tekst na čitavoj stranici u časopisu „Vijenac“ Matice hrvatske. Posebno mi je drago jer autor te kritike, šef Katedre za stilistiku Filozofskog fakulteta, nije kajkavac, ali je apsolutno kompetentna osoba. Redom su i svi drugi kritičari afirmativno pisali da je ova zbirka veliki iskorak unutar moje poezije i poetike prema stvarnosnoj poeziji koja je apsolutno u trendu postmodernizma u suvremenoj hrvatskoj poeziji. Ja sam uspio pokazati da je kajkavština još uvijek
živ jezik, da je dovoljno stilski funkcionalna i jaka da može izraziti svaki ljudski osjećaj i misao kao i štokavski književni standard. U zbirci se nalazi i niz novih pjesama koje dosad nisam objavio, nastalih na varaždinske motive i teme. Osim sjajnih književih kritika stigle su i brojne čestitke uvaženih intelektualaca? Čestitale su mi brojne javne osobe, prije svega moji prijatelji, koji su mi posebno dragi, a posebno bih izdvojio najnoviju pisanu čestitku u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju mi je poslao predsjednik Akademije, akademik Zvonko Kusić. To mi je, naravno posebno priznanje i čast.
SINIŠA SOVIĆ
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.16
Uključite se u humanitarnu akciju
Koncert za Moniku Hajdin
Za one koji su spriječeni doći na koncert, a donacijom žele pomoći u nabavi “gusjeničara”, novčana sredstva mogu uplatiti na račun NCLC Varaždin Millenium u Privrednoj banci Zagreb, IBAN: HR8823400091110148610. Prilikom uplate potrebno je naznačiti svrhu: Donacija za Moniku Hajdin Piše: Daria Rogina daria.rogina@eVarazdin.hr
Monika Hajdin vesela je petnaestogodišnjakinja koja stanuje s majkom i bakom na četvrtom katu zgrade u Ulici Zrinskih i Frankopana u Varaždinu. Njezin život, nažalost, nije pun tipičnih tinejdžerskih briga jer se Monika godinama bori s teškom bolešću te boluje od skolioze i spinalne mišićne atrofije tipa 2. Osim svakodnevne njege, problem predstavlja zgrada u kojoj nema lifta pa ju tako mama Dubravka svakog dana nekoliko puta mora nositi na rukama ili leđima 4 kata pritom pazeći da ne dođe
do naglih pokreta i da se ne pogorša ionako teško stanje. Monika je zbog bolesti prikovana za invalidska kolica, a majka ju stalno nosi budući da često posjećuje liječnika. Monika je ispričala da se boji pada, koji se jednom dogodio te je slomilo koljeno i nosila langetu, a osim toga, ima šipku u kralježnici pa je zbog toga pad veoma opasan. Osim toga, potrebna joj je pomoć 24 sata na dan, koju joj nesebično pružaju baka i majka. No, zbog njezine težine, mami Dubravki sve je veći problem nositi Moniku te im je prijeko potreban “gusjeničar” ili transporter koji bi im uvelike olakšao život i omogući Moniki ljepši i kvalitetniji život.
U želji da im se pomogne, Humanus rock grupa koja se sastoji od glazbenika iz različitih sastava u suradnji s NCLC Varaždin Millennium organiziraju humanitarni koncert. Koncert će se održati u petak, 4.12. u Medinoj škrinji, Juraja Habdelića 4 u Varaždinu s početkom u 20 sati. Ulaznice se mogu rezervirati putem maila: nclcmillennium.varazdin@gmail.com te kupiti na ulazu na dan koncerta. Prikupljena sredstva iskoristit će se za nabavu navedenog pomogala “gusjeničara” koji će pomoći pri prijenosu Monike stepenicama na zgradu, a ujedno će joj omogućiti i uključivanje u društvo. Naime, Monika je trenutno samo 9 dana
polazila školu, a premda imaju određena sredstva koja koriste za skupo liječenje, majka Dubravka istaknula je da se nada da će prikupiti dovoljno sredstva za kupnju pomagala. - “Nema drugog načina da riješimo ovaj problem jer se trenutno jedva financiramo. Zahvaljujem svima na pomoći i nadam se da ćemo kupiti transporter”, rekla je Dubravka Hajdin ujedno pozvavši sve ljude dobrog srca koji su u mogućnosti da se odazovu hvalevrijednoj akciji. Isto tako, majka i baka ističu da se nadaju pomoći od Grada i županije što se tiče asistenata u nastavi, ali i financijske potpore.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.17
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.18
AQUATEHNIKA Tvrtka koja se tijekom proteklih godina profilirala
U prvih devet mjeseci 5 milijuna kuna veći p
U ovoj teškoj gospodarskoj situaciji nisu ostali neokrznuti. Bilo je teških dana i još težih borbi za preživljavanje na tržištu, no k te svakog radnog mjesta. U tome su uspjeli, niti jedan radnik nije ostao bez posla, a svojom profesionalnošću, stručnošću i pe
Aqutehnika je stabilna tvrtka koja nje ostala neokrznuta u ovoj teškoj gospodarskoj situaciji. Na koji način su se uspjeli održati i kakvi su im planovi za daljnji razvoj poslovanja upitali smo direktora tvrtke Gordana Novaka. Aquatehnika samostalno posluje tek nekoliko godina. Kako se tvrtka pozicionirala na tržištu i po čemu je prepoznatljiva? Aquatehnika samostalno posluje od 2009. godine kada se po sili zakona izdvojila iz Varkom-a. Tijekom proteklih godina, a i prije u sklopu Varkoma, profilirali smo se u jednu od vodećih tvrtki u izgradnji komunalne infrastrukture, točnije u izgradnji sustava vodovoda i od-
vodnje. Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji u zemlji, uspjeli smo se nametnuti kao svojevrsni lider svoje branše, a taj status dokazuje nam poverenje korisnika koji u sve većoj mjeri traže naše usluge, ali i srodnih firmi u našoj regiji koje nas uključuju kao partnere. Prepoznati smo kao profesionalna, stručna, kadrovski i tehnički odlično ekipirana tvrtka s vrlo dobrim tehničkim referencama. Na kojim ste područjima angažirani i kakve poslove pretežito obavljate za naručitelje? Kao što sam već rekao, bavimo se izgradnjom vodovoda i odvodnje od kućnih priključaka do velikih sustava regionalnih vodovoda i izgradnji aglomeracija – sustav od-
Direktor Gordan Novak
vodnje cijelih regija. Koji su trenutno radovi u tijeku? Sa zadovoljstvom mogu reći da su svi raspoloživi kapaciteti Aquatehnike u pogonu, a većinu godine zapošljavamo i sezonske radnike.
Spomenut ću samo one najveće projekte na kojima smo trenutačno angažirani ; radimo na izgradnji Aglomeracije Čakovec, odvodnje Novo selo na Dravi, odvodnji naselja Svibovec Podravski. Angažirani smo na izgradnji sustava odvodnje Trnovec, Kučan, Zbelava, a naši su kapaciteti upregnuti i na izgradnji vodoopskrbnog cjevovoda Črešnjevo-Vidovec-Nova Ves-Petrijanec, te na više rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda diljem županije. Uz sve spomenuto otvoreno je i više manjih gradilišta u cijeloj sjeverozapadnoj regiji. U kojoj mjeri teška gospodarska situacija u Hrvatskoj utječe na poslovanje Aquatehnike, ima li na-
i ove godine ostvarili prihod nego lani
kako napominje Gordan Novak, direktor Aquatehnike, sa svojim je timom krenuo u odlučnu borbu za opstanak i spas tvrtke ermanentnim ulaganjem u kadrove i suvremenu tehnlogiju uspjeli su se nametnuti na tržištu i osigurati nove poslove
znaka pozitivnih pomaka? Svakako da je teška gospodarska situacija u zemlji dotakla sve sfere gospodarstva i društva pa tako
ni Aquatehnika nije ostala neokrznuta. Bilo je doista teških dana i još težih borbi za preživljavanje na tržištu. Znate i sami da kriza prvo
pogodi građevinu i da taj udarac mnoge tvrtke u Hrvatskoj, pa čak i puno veće i jače od Aquatehnike, nisu uspjele preživjeti. Nije bilo lako preživjeti, no sa svojim sam timom krenuo u odlučnu borbu za opstanak i spas tvrtke, ali i svakog radnog mjesta. Danas sa zadovoljstvom mogu reći da smo uspjeli. Ni jedan radnik nije ostao bez posla, a profesionalnošću, stručnošću, permanentnim ulaganjem u kadrove i suvremenu tehnologiju uspjeli smo se nametnuti na tržištu i osigurati poslove. Još uvijek nije onako kako bismo htjeli, tržište je otvoreno, a i država treba rasteretiti gospodarstvo od nameta i nepotrebne birokracije. No, nije nevažna činje-
nica i da živimo u prosperitetnom kraju, hrvatski je sjever ipak korak ispred ostalih regija, i tu je također naša prednost. Znamo i to iskoristiti. Ipak, vjerujem u bolje dane za hrvatsko gospodarstvo a time i još bolje za našu tvrtku. Kakve poslovne rezultate očekujete na kraju ove godine? U prvih 9 mjeseci ove godine ostvarili smo gotovo 5 milijuna kuna veći prihod nego cijelu prošlu godinu. Također, poslovi koji su u tijeku, uz nastavak ovako povoljnih vremenskih prilika, svakako će rezultirati još i boljim, pozitivnijm poslovnim rezultatom. Uz sve to, svakako nas vesele i novi potpisani ugovori za 2016.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.19
a u jednu od vodećih u izgradnji komunalne infrastrukture
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.28
NK VARAŽDIN Novoizabrani predsjednik Roman Modrić o prijašnjoj kl
Moramo se ponašati k milijunaši
Prvi potezi bit će mu stabilizacija financija te Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
U prostorijama Nogometnog kluba Varaždin 19. studenog izabrano je novo vodstvo kluba, a za predsjednika je jednoglasno izabran Roman Modrić, varaždinski poduzetnik. Zašto se pri-
hvatio te pozicije, o njegovim prvim potezima, ciljevima u mandatu, kako će srediti financijsko stanje u
klubu te može li u budućnosti doći do suradnje između NK Varaždin i NK Varteksa, pričali smo s novoizabranim predsjednikom. Jednoglasno ste izabrani za novog predsjednika, no zašto ste se uopće prihvatili te pozicije? Zbog lokalpatriotizma prihvatio sam se te pozicije. S klincima smo prošli cijelu Hrvatsku i ponekad naišli na vrlo neugodne situacije. Sport bi trebao biti sport, a ne prostor za sitne interese i zaradu. Važan nam je razvoj djece i na tome ćemo inzistirati. Koji su prvi potezi koje ćete napraviti u svojem radu? Dvojica trenera su otišla i primarno nam je da riješimo dugovanja prema njima i podmirimo preostale tekuće obveze. Održat ćemo sjednicu Izvršnog odbora i svaki član dobit će zadatak da namakne određenu sumu novca koja je potrebna klubu za normalno funkcioniranje tijekom sezone. No, što će biti ako određeni članovi ne ispune zadatke? Vrlo jednostavno. Zamijenit ćemo članove Izvršnog odbora ako ne ispune očekivano. Za funkcioniranje vam je za cijelu sezonu potrebno 1,1 milijun kuna, kako zatvoriti financijsku konstrukciju? Plan je da se oko 400.000 kuna
e pošten, transparentan rad i volonterizam koje dobivamo od Zajednice sportskih udruga i članarina utroši na plaće trenera i preostale troškove škole nogometa, a ostalo je na članovima Izvršnog odbora i meni da nabavimo. Klub se treba stabilizirati i moramo se prestati ponašati kao pijani milijunaši kako su vodstva kluba u prošlosti ponašala. Samo poštenim, transparentima radom i volonterizmom možemo vratiti povjerenje javnosti u varaždinski nogomet.
Goran Mujanović i Dario Jertec mogli bi na proljeće pojačati varaždinskog trećeligaša Hoćete li se za drugi dio sezone pojačati seniorsku momčad? Teško je pričati o igračkom kadru sve dok ne riješimo stari dug koji iznosi oko 500.000 kuna i tekuće obveze. No, postoje određene kombinacije s Goranom Mujanovićem i Darijom Jertecom. Oni bi se naime i trenerski angažirali. Najvažnije je da izborimo ostanak u 3.HNL Istok, a važnije je da pioniri i kadeti zadrže prvoligaški status. Mnogo se u proteklih mjesec dana pričalo u fuziji, je li moguće da se klubovi spoje i da se White Stonesi vrate na stadion? Smatram da klub bez navijača nije klub jer teško igrati kad vas
nitko ne bodri. Treba težiti spajanju i suradnji, no trenutno to nije bilo moguće. Klubu su financijska sredstva trebala momentalno i reakcija morala biti brza. Nije bilo vremena za snimanja, revizije i preagresivno. se krenulo u pregovore Vjerujem da će u budućnosti doći do mogućeg spajanja jer je to jedino pravo rješenje. Također mnogi su isticali da će roditelji koji sada vode klub vršiti pritisak na trenere, kako to namjeravate riješiti? U pravu su jer roditelj u mnogo čemu nisu objektivni kad je u pitanju njihovo dijete. Razmišljao sam o tome da se osnuje tijelo koje bi reguliralo odnose, kako bi roditelji maksimalno poštivali odluke trenera. Priča se da je u tijeku policijska istraga u bivšem NK Varaždinu? To ne bih komentirao. Institucije moraju radi svoj posao i rezultati istrage će pokazati. Svako se mora nositi sa svojim postupcima. Za kraj. Jesu li vaš planovi vezani dugoročno uz klub? Smatram da u Varaždinu postoje resursi da se klub može financirati u 2.HNL. Ne postoje resursi da se financira prvoligaški klub, a za to je potreban investitor. No, teško je da će pojaviti neki bogat iArap, Švicarac ili svemirac. Važno mi je da konsolidiramo klub, vratimo povjerenje javnost, a kasnije ćemo vidjeti.
NIKOLA KOKOTEC
e prestati kao pijani
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.29
lupskoj politici i planovima za dalje
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.30
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.31
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.40
HRASTOVSKO Jedna krčma, trgovina. I sasvim dovoljno, ka
Iz ravne Podravine, prek Bednje, pa u Kalničko gorje ludbrešku Toskanu Dok nije bilo brvi prek su ljudi išli bosi zafrknutim hlačami. Del bi mož babicu na pinčulonču pa gazil vodu. Se ne pitalo kak je Bednja mrzla, išlo se tak i zimi
Martin Lukavečki
Ivan Štefanek; moje djetinjstvo
Na korak od Ludbregu, u smjeru Varaždinskih Toplica i eto vas u prigradskom naselju Hrastovskom. Dvije stotine pedesetak kućanstava, osamstotinjak stanovnika. U središtu mjesta, uz glavnu prometnicu, nogometno igralište NK “Zadrugar”, sportski tereni, društveni i vatrogasni dom. U neposrednoj je blizini i lijepo uređena kapelica posvećena Svetoj Ani. Ivan Štefanek dočekao nas je u svojem ateljeu. Za radna vijeka trgovac, boje i kist - ljubav od djetinjstva. -Slikam još od osnovne škole. Tu sam pokazival nekaj više od ostalih učenika i tak je to počelo. Moji motivi su pejsaži iz djetinjstva. Mnogi nestaju ili su nestali pa sam ja štel da to ostane na neki način na mojim slikama. To su hižice sluomnate, razne biljčice od kojih več polovica fali. Pa moja Bednja. E bila je bistra ko suza u oku, mogel si se vode napiti – vidri je bilo, rib’, sega a ve nemaš više ništ. A slikam kak je motivacija, ali skoro saki dan. Vjutro
se stanem pol sedam, kavicu, čika jenoga spušim i onda delam dokle delam. To je posel koji nemreš na silu. Moraš biti raspoložen i onda se to da napraviti kak treba. Iamo je dosad deset samostalnih izložbi, stotinjak skupnih. Izlagao je
Slika na staklu, a za to je kriv Ivan Generalić. Šezdesetih je godina velikan naive bio kupac u ludbreškom “Elektromaterijalu” i odma primjetil Ivekove slike u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji, Americi. Australiji. Slika na staklu, a za to je kriv Ivan Generalić. Šezdesetih je godina velikan naive bio kupac u ludbreškom “Elektromaterijalu”. -Došel je v trgovinu i kupil šivaču mašinu svojoj ženi. Bile su na zidu dve moje slike
na lesonitu i odma’ ih je primetil. Riječ po riječ i tak sam, na njegov nagovort, počel slikati na staklu. U atelju posložene neuokvirene slike, dva stolca, stol. Na zidu stogodišnja violina njegova oca. A radni je stol priča za sebe – mnogo tubica boja, kistova. I brdo osušene neupotrebljene farbe. - A to vam je tak tu jedno petnaest let, a možda i više. Čovek nigda nezna kol’ko bu potrošil, pa onda to tak’ ostane. U slobodno vrijeme Ivek će iz
Podravine, iz svojeg Hrastovskog, pa prek’ Bednje - u kalničke brege, v Ludbreške gorice. Iz ravne se podravine baš i ne vidi sva raskoš ludbreških vinograda. Načićkane klijeti, asfaltirani putovi, voda struja. -Se je to dobro ali smo se boremeš liepo i naplačali, u šali će uvjek dobro raspoložen Ivek - Danč za pajdaše. Potegnuo čik,poravnao brk, pa nastavlja – Se je to bilo od nas Hrastovčana, si bregi. A onda se počelo malo pomali prodavati i
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.41
ažu. Dvijesto pedeset kućanstava, a svaka hiža ima klijet!
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.42
tak da ve imaju tu ljudi gorice i klijeti koj’ od kod, pa čak i iz Međimurja. Bednja starije Hrastovčane podsjeća na mladost, veselje. Nezaboravna kupanja. -Dečki su meli gače kakve-takve, a puce su se kopale manje više v šurci – e pa kad je to voda zdigla bilo je veselja. Inače, Bednja se u Hrastovskom prelazi mostom na dva mjesta - jedan je na početku, drugi u Kućanu Ludbreškom. Udaljeni su jedan od drugoga ni dva kilometra, a na sredini legendarna brv. Iako je prijelaz danas metalne konstrukcije ostala je navika ljudi da ga tako nazivaju. -A ovo je jedno šesta brv i tu voda nebu odnesla kak je one predi koje su bile drvene. Ve se više ide zautima, ali se brv i dalje koristi. Dok nije bilo brvi prek su ljudi išli bosi zafrknutim hlačami. Se ne pitalo kak je voda mrzla jer se prelazilo tak i vzimi. Bilo je koj kak. Del bi Kapelica Krista Kralja moli za obnovu mož babicu na pinčulonču pa gazil vodu. Za doma, navečer, je bil malo priče i malo ‘ko više i zna. A vrijedno problem jer su neki do Bednje i do- su spomenka. plazali. Ima vam kojekakovih dogoNogomet je omiljen sport u Hradovština kaj se toga tiče. Nažalost te stovskom. Dušom i srcem svi su za svoj “Zadrugar”. Natječe se u prvoj županijskoj ligi i dobro igra. - Imali smo mi I žensku momčad, ali nisu
Dečki su meli gaće, kakve - takve, a puce su se kopale manje više v šurci - e pa kad je to voda zdigla bilo je veselja
Božo Leiner, prvi komandant Kalničkog partizanskog odreda poginuo 1942.
imale protivnika pa se ekipa rasformirala. Ivek je bio nogometaš, trener. Danas je stravstveni navijač – jedanko zaljubljen u klub kao i u svoje gorice. Brege.
Pri svetom Martinu na Gracima s veseljem se spije kupica vina
Ludbreški se vinogradi protežu se od ve do ve, a da bi se neupučeni lakše snalazili u bregovitoj zavrzlami, nadnjeli su im i imena – Puhlaki, Graci, Rudnice, Vinograci, Petkov breg, Katalena... -Nekad je bila šega da se išlo v gorice saku nedelu, ve više neje tak. V vedelju popodne pobralo se ono kaj je ostalo od obeda – boce, lopare, pa put pod noge. Manje-više sve vionogradarske četvrti imaju neku logiku u imenima, no za Puhlake trebala je pomoć. - Je tu navek veter puše, a kak bi se onda zval breg drugač nek tak
Puno farbi, pa mora nekaj i ostati!
- Puhlaki! U Gracima, Cufta je njaviši breg. I baš su tu prije četiri godine složna vinska braća podigla spomenik svojem dragom nebeskom zaštitniku Svetom Martinu. Odavde je lijep pogled na cijeli kraj - Ivanščicu, Martijanec, okolna sela. Međimurje. Dražen Crkvenčić iz Komarnice predsjednik je Udruge Grački vinogradi. - Imamo 110 članova. Lepi je breg. 2011. smo potegnuli asfalta i onda smo osnovali i Udrugu. Organiziramo izložbe vina, za Martinje jet u bila i meša. Vina su nam odlična I sve uspijeva,
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.43
Kapelica svete Ane na kojoj su Hrastovčani jako ponosni
kaže predsjednik Dražen. Malo smo se motali po bregu, pa došli i do goric gospona Iveka. Lijepa klijet, prekrasan pogled. Ali zabil je ključ. No na vinskom je bregu navek pajdašija pa čovek nemre biti žejen. I tak smo se prićom opet zaustavili u Hrastovskom. Zapuštena kapelica Krista Kralja, uz prometnicu, jako je uočljiva. No, njezina obnova nikako da dođe na red. Otkad je sagrađena nova, posvećena Svetoj Ani, na nju se zaboravilo. -A trebalo bi ju urediti i već je bil neki dogovor. Ali nigdar penez.
Legendarna brv prek Bednje
Prije četiri godine “Zadrugar” je na domaćem terenu igrao s Dinamom šesnaestinu finala Hrvatskog kupa Tu je kapelicu napravil moj vujča, Kolak Martin, 1938., veli nam Ivek. Priću o kapelici svojim je razmišljanjem začinila gospođa, vraćajući se iz trgovine. -Da je sloge, našlo bi se i penez, ovak je ruglo i sima sramota. Ali bu bole. Nemre ni pri nam biti
drugač nek kak je v državi. Iako trgovac po zvanju, Iveka veliki brojevi baš i ne zanimaju. Dosad je, onako od oka, napravio više od 1300 slika. U to i ne ubraja bezbroj slikica i skica koje je kao trgovac u Ludbreškom “Elektomaterijalu” radio na škrneclinima, svakom slobodnom papiriću. Danas je jedan od rijetkih slikara naïve koji ne slika po skicama. –Ja za to nemam vremena, kak’ dojde ideja, tak s kistom i farbom na staklo. Onu veliku sliku 160x100 delal sam četiri meseca po cele dane i potrošil prek tri kile farbe. Potražite li ga u njegovu ateljeu, doznat ćete i više nego što ste ovdje Pil posvećen Svetoj Obitelji pročitali. Prije četiri godine njegov je “Zadrugar” na domaćem terenu kanala 13, na 14. rujna prošle godiigrao s “Dinamom” šesnaestinu fi- ne svi su podrumi bili puni podzenala Hrvatskog kupa, a o tome se mnih voda. da pripovijedati! Bednja ih na sreću, nije plavila. U Hrastovskom djeluje Društvo Okružena vrbicima, mirno žmiće žena, Molitvena zajednica Krvi Kri- pitomu podravsku ravnicu. I baš tu stove. Mjesto je poznato po konjič- negdje uvjek se skrivaju i ribiči. kim igrama - održavaju se prvu neA tu su skrivene i uspomene iz djelju u kolovozu. A što se problema djetinjstva gospona Iveka koje već tiče, ima ih, kako ne - kanalizacija, punih pedeset godina tako vjerno poljski putovi. Zbog loše održavanih prenosi na svoja stakla.
Bednja se skriva u tajanstvenim vrbicima
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.36
PAPUČARI Pod okriljem ˝svetoga hižnoga zakona˝
Varaždinski pantoflh opake nadžak – babe 40-tih godina 19. stoljeća u modi bile osebujne šaljive diplome za ženama pokorne muževe - “papučare“ (skrotice), koje su štampane i kod Stjepana Platzera... Piše: Josip Novak josip.novak@eVarazdin.hr
Titulu papučara rijetko koji muškarac može “muški podnijeti“ i s takvom kvalifikacijom teško su se mirili i stari Varaždinci. “Borba” muškarca i žena u varaždinskom kraju traje milenijumima, a osim što je u prošlosti izazivala burne reakcije i dokazivanje kako to zapravo nije slučaj, žrtve tzv. nadžak – baba, na svoje privatne adrese dobivale bi i šaljive diplome kojima je potvrđivan njihov status “skrotica“.
a njihove djece, rođaka i prijatelja s druge strane. Pri tome je svoj dio našla kulturna povijest, pa onda suvremena književnost i likovna umjetnost. Današnjim generacijama skrivene su brojne tamne i zaboravljene stranice domaćeg, obiteljskog života. Naime, ljude nije zanimao pozitivan, uređen život jedne obiteljske zajednice, već poglavito onaj negativni, koji se očitovao u bračnoj disharmoniji. Dok je svećenstvo u tome nesuglasju vi-
O Varaždinkama “koje nose hlače i drže Zadiranje u intimu muža pod papučom“ U društvenom životu svakog nasvjedoče sačuvani roda zauzima posebno mjesto unutarnji intimni obiteljski život, koji se arhivski dokumenti odvija na domaćem ognjištu. U taj, diskretni kutić, radoznali je svijet uvijek zavirivao kako bi otkrio odnose između muža i žene s jedne,
djelo tragičnu stranu, ostali je svijet u tome često vidio komičnu stranu. Književnost je prikazuje satirom, a likovna umjetnost karikaturom, opisujući ženu kao jedan ružan lik, koji odbija i zastrašuje muža. O Varaždinkama “koje nose hlače i drže muža pod papučom“ svjedoče sačuvani arhivski dokumenti, kojih nije malo. Među zanimljivijim je pritužba iz 18. stoljeća Pavla Tomurada protiv njegove supruge Terezije. Taj je slučaj iz 1787. godine značajan radi činjenice da je spomenuti „papučar“ bio gradski senator, ugledan građanin i gradski časnik. Sve to nije mu smetalo da gradskom magistratu uputi javnu pritužbu protiv svoje opake žene, prave nadžak-babe. Tomurad je svoju pritužbu naslovio ˝Specifi-
heldi i njihove e
“
Moja žena sve nas Horvate za norce i bedake imenuje i derži i višeput svoju kiklju gore diže, da naj ja nju (z dopuščenjem govoreći) v rit kušnem i z njom se spominjam. A poleg toga jošče meni pod nos šterfičke daje i meće...“
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.37
u baroknom gradu stenjali su purgeri i senatori
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.38
”Ja pri moje postele imam kriz Razpetoga Jezuša. kojega ja imam kušuvati, kada na moju postelu hoću leći. A moja, men kacija o zločestom življenju moje žene Terezije˝.
Senator na mukama Njegov iskaz sadržan je u devet točaka, u kojima on opisuje svoje “muke“. - Naipervič, ja pri moje postele imam kriz Razpetoga Jezuša. kojega ja iz moje keršcanske navade i dužnosti i poniznosti navadu imam kušuvati, kada na moju postelu hoću leći. A moja, meni hmanja (zla) žena norce dela, da ja kušujem vraga! Tak vezda, vsaki Redovnik i Gospon, komu je znano vre ovo malovredno nenino živlenje ludomorsko, zadosta nemoguće prešutiti – tuži se Tomurad. Potom navodi da „kade moju navadnu svetu molitvicu, pervo neg idem spat, molim i nanizim se, a
Peter Viagić je 1763. tužio svoju ˝hižnu tovarušicu“ da ga je “merzko špotala i rekla mu da je on osel...“ Rajnenomu Jezušu i Marie moleč i ostalim vu hiži Svetem Kipom Božjim, a ona nato meni veli ovak, da se norc norcem naklanja i bedak bedakom! Jeli je onda ovo prava kerščenica? Tretič, kad sem ženi govoril da ide vu Cirkvu k Svetoj Meši, blagoslovu i Božjem Prodečtvu, koju nikad na Božji pravi put nisem mogel genuti, odgovorila je (z dopuščenjeni), da ona već zna i razme, neg vsi Prodekatori (propovjednici)“. Otkrio je i da ga supruga naziva svojim huncutom i norcom. - Sve nas Horvate za norce i bedake imenuje i derži i višeput svoju kiklju gore diže i derži, da naj ja nju (z dopuščenjem govoreći) v rit kušnem i z njom se spominjam. A poleg toga jošče meni pod nos šterfičke daje i meće. Meni je pint vina z peharom vu čelo hitila, ter da bi nebil berže ruku na čelo postavil, tak čelo na dvoje bi bila razbila. Neg i tak mi je jeden perst poterla, kojemu već nikakve hasne vzeti nemorem ... - tako se je, eto, ugledni varaždinski senator Pavao Tomurad
izjadao i potužio gradskom magistratu moleći ga da mu pruži zaštitu od opake žene i nju ujedno i kazni.
Na muža s kosturom U arhiviranim pritužbama bračnih ˝tovaruša i tovarušica˝ zapisano je i nadrobljeno svega i svačega. Takva “domaća pripečenja˝ pod okriljem ˝svetoga hižnoga zakona˝ doživio je i Peter Viagić. Taj je 1763. godie tužio svoju ˝hižnu tovarušicu“ Marianku da ga je “merzko špotala i rekla mu da je on osel“. - Kada je dobila od Plemenitoga Magistratuša opomenku da mora z menom mirneše živeti, i da ona mene nesme tuliko špotati i tak merzko deržati, kaj i kruto bila je obećala, ali obećanje nije vučinila. Dapače, još gorše je z menom delala i gorša postala i vsakojačka imena zdevala, kotera se ovde nepristoji postaviti. Kada bil sem jako vu nevoli postavljen, prosil sem, da bi mi črez tri dni bila kakvo vračtvo iz apoteke donesla. Ali takovog mi ni hotela donesti A kad je stala merzko špotati i blazniti, mene je za lasi popala i oštro skubla, na tlo hitila i ondi jako tukla je bila. A
Društvo skrotica fotka pristupnice
zgrabila je i kosturu iz žepa i mene z njom hotela zaklati, kadi ja zakriknul sem, najme za pet Ran Božih. ar vre zdavnja nisem se spovedal! – jadao se magistratu ovaj varaždinski purgar. Inače, da su kojim slučajem takve
nadžak - babe bile obične građanke, kmetice ili pak služavke, došle bi na pranger i kao takve izvrgnute javnom ruglu, a poslije toga bi ih udarci žilavih remena poučili, kako se mora ˝kerščanski živeti vu tužnomu zakonskom stališu“. No, spomenute nadžak-babe bile su časne građanke s kojima se moralo drugačije postu-
Papučari s poveljom Osim teksta, sadržavale su crtež suhonjave žene kako s visoka i s prezirom gleda svoga muža, koji do njenih nogu ponizno kleči sklopljenih ruku. Spomenute diplome “Društva po svem svetu slavne bratje skroticah (Simandl Brüderschaft)˝ udomaćile su se i u Varaždinu. Poštom
da su kojim slučajem nadžak - babe bile obične građanke, kmetice ili pak služavke, došle bi na pranger
Simandl Bruderschaft kip u austrijskom Traismaueru
pati te je magistrat takve nemirne i surove dame samo opomenuo i povremeno nadzirao njihovo ponašanje. Ukoliko je u njihovim domovima pakao ostao, muževi nisu mogli pomišljati na rastavu braka, jer to se u ono doba nije dopuštalo. Preostalo im je trpjeti i pričekati smrt, da ona svojom “kosom“ prekine vezu bračnog života na „veselje“ onoga, koji je u braku stradao. Spomenimo i to da su 40-tih godina 19. stoljeća u modi bile osebujne šaljive diplome za „papučare“, koje su štampane u Kromerišu i prodavane prigodom šimunskog sajma.
su anonimno odašiljane onim supruzima, za koje se pretpostavljalo da su tako zvani “pantoflheldi˝ (skrotice). Ovakve “povelje“ tiskao je u Varaždinu Stjepan Platzer, a sadržavale su propise kojih se ženama pokorni muževi moraju pridržavati i redovito su dopunjavane novim dosjetkama.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.39
iz moje kerščanske navade i dužnosti i poniznosti navadu ni hmanja (zla) žena norce dela, da ja kušujem vraga...“
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.20
TRADICIONALAN GODIŠNJI POSLOVNI SUSRET
Održana 17. Poslovno turistička burza u Trakošćanu U okviru tradicionalnog hrvatskog godišnjeg poslovnog susreta djelatnika iz putničkih agencija, hotelijerstva i turističkih destinacija poslovno turističke burze PUT, koja je u hotelu Trakošćan u Trakošćanu okupila oko 130 sudionika iz 7 zemalja, 25. studenog su na prigodnoj svečanosti dodijeljene su godišnje nagrade SIMPLY THE BEST. Burza je ove godine, nakon 17 godina, održana u Varaždinskoj županiji. Riječ je o značajnijem turističkom susretu koji okuplja djelatnike iz agencijskog poslovanja, hotelijerstva, pružatelja turističkih usluga, sustava turističkih zajednica i turističkih novinara. Nagrade su to za inventivnost i kreativnost u turizmu te doprinos razvoju turističke ponude lokalne zajednice, koje već sedmu godinu za redom zajednički dodjeljuju Udruga hrvatskih putničkih agencija i
magazin Way to Croatia. Direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA-e) Željko Trezner rekao je da Hrvatska definitivno može ponuditi nešto novo, inovativno i konkurentno. Izjavio je i da je naša zemlja apsolutni turistički šampion u Europi. - Toliko smo bogati resursima da
smo zaboravili razvoj naših konkurentskih sposobnosti. Ne ulažemo dovoljno u sebe i ne znamo konkurirati onima iz drugih zemalja koji imaju i skromnije resurse, ali su se zbog toga oni morali više potruditi i jednostavno su u onome što nude, uspješniji, tvrdi Trezner. Istaknuo je da treba razvijati kompetencije svakog čovjeka koji radi u turizmu, ne samo informatičkih vještina i stranih jezika, već i stvarati sustav vrijednosti, poštovanje prema baštini i stvaranje kulture partnerstva naglasivši da vrijednost zbog koje gosti dolaze nije novac, nego naše poštovanje prema toj baštini. Naime, u destinacijama se često javlja “lokalno sljepilo” te domicilno stanovništvo nema sliku o vrijednosti onog što vidi svaki dan. - Kad vidimo u Europi što nemamo, shvaćamo koliko smo bogati.
To je zapravo naš najčešći problem, vjerojatno zbog straha od putovanja. Pogledajte, inovirajte i ne kopirajte – jednostavan recept. Problem nije nedostatak ideja, nego znanja i hrabrosti jer ideje treba pretvoriti u poduzetnički rezultat. Nasreću, najmanje je potrebno novca, već puno znanja i kompetencija, ali i dobro okruženje, istaknuo je Trezner. Naglasio je i potencijale Trakošćana koji ima mogućnost postati destinacija kongresnog turizma. Naime, dvorac Trakošćan ostao je spašen od arhitektonskih zagađenja te je drugačiji i u prirodnom okruženju. - Trakošćan može biti izuzetno vrijedno mjesto na turističkoj karti Europi, zaključio je Trezner.
Uspješno održane edukacije za nositelje standarda Edukaciju na temu Osnove somelijerstva održao je mr. Franjo Francem, osnivač Hrvatskog društva enologa i certificirani degustator vina U sklopu projekta “Okusi Varaždinskog kraja” kojeg provodi Turistička zajednica Varaždinske županije, održan je seminar u hotelu Minerva u Varaždinskim Toplicama. Poznati sommelieri iz Hrvatskog Sommelier Kluba organizirali su seminar na kojemu su početnicima prezentirali svoja umijeća i znanja o vinarstvu i vinogradarstvu. Riječ je o projektu u sklopu nacionalnog projekta “Okusi hrvatske tradicije” koji je pokrenut prošle godine. U aktivnostima sudjelu-
Riječ je o projektu u sklopu nacionalnog projekta “Okusi hrvatske tradicije” koji je pokrenut prošle godine je jedanaest ugostiteljskih objekata s područja Županije kojima je u ožujku dodijeljena posebna oznaka standarda te ploče “OKUSI”. Rezultati projekta itekako su već vidljivi i prepoznati od strane turista, ali i lokalnog stanovništva. Time Turistička zajednica Varaždinske županije uspješno nastavlja rad na poboljšanju enogastronomske ponude čime se razvijaju i specifični oblici turizma, a u konačnici raste broj dolazaka, noćenja i prihoda od turizma.
Tako je održan višesatni seminar o osnovama sommelijerstva te o načinima pristupanja gostu. Sommelieri su pojasnili da je, osim kvalitetnog vina, važan kvalitativan aspekt usluge te da gost bude zadovoljan. Na taj način stvaraju se stalni gosti. - Fokusirat ćemo se na vina i hra-
nu iz ovog kraja, a cilj je spojiti jedno s drugim te iskoristiti ono što imamo, rekao je Franjo Francem, potpredsjednik Hrvatske udruge sommeliera. Vrhunski sommelier, kaže Francem, treba posjedovati znanje, učinkovitost i maštu. Istaknuo je da žele
izvući maksimum iz onog što imaju, a težnja seminara je na varaždinskom kraju. Osnovna razina tečaja traje tri dana, a jučerašnjim seminarom stekla su se okvirna znanja o ovom cijenjenom i nezaobilaznom zanimanju u ugostiteljstvu. - Seminar je tek uvod u ozbiljnu edukaciju. Danas imamo na raspolaganju jedno popodne te ne možemo puno toga odraditi, ali nakon toga slijedi službeni tečaj Hrvatskog Sommelier Kluba, kazao je Francem. Premda hrana nije bila pripremljena, prema vinima iz kraja odlučivalo se koja bi se hrana mogla najbolje uskladiti. Sommelieri su prokomentirali i varaždinska vina za koja smatraju da su kvalitetna. - Svako vino ima svoju osobnost, ali načelno su vina iz ovog kraja dnevna vina – svježa i pitka, zaključuju stručnjaci.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.21
OKUSI VARAŽDINSKOG KRAJA
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.22
Varaždinska županija JE atraktivna za razvoj kamping turizma
Velik interes ulagača za razvoj turističke ponude županije U Županijskoj palači u Varaždinu održana je radionica „Mogućnosti otvaranja i razvoja malih kampova na kontinentu 2015“ koju je organizirala Turistička zajednica Varaždinske županije Cilj radionice prvenstveno je bio pregled informacija iz segmenta otvaranja i poslovanja malih kampova svim zainteresiranim te potencijalnim investitorima za otvaranje i razvoj malih kampova u unutrašnjosti Republike Hrvatske, a sve kako bi ih se upoznalo s mogućnostima i postupcima otvaranja i razvoja istih. Zamjenik župana Varaždinske županije Alan Košić tom je prilikom pozdravio veliki interes potencijalnih ulagača u razvoj ovakve vrste turističke ponude, koje zasad u kontinentalnom dijelu gotovo i nema. – Varaždinska županija razvija različite vrste turizma, a već je ove godine ostvareno 16% više noćenja u odnosu na prošlu godinu što nam pokazuje da interes turista već postoji, samo treba investirati - naglasio je zamjenik župana Košić. Naime, kamping turizam veoma je značajan u Hrvatskoj, a čak se oko 26% smještajnih kapaciteta i noćenja upravo odnosi na noćenja u kampovima. Međutim, 98%
kampova su na obali, a samo 2% kamping kapaciteta nalazi se u unutrašnjosti. Kamping udruženje Hrvatske u suradnji s Ministarstvom turizma stoga želi djelovati na to da se i u kontinentalnom dijelu počnu otvarati kampovi, koji bi tada ujedno bili i aktivator obiteljskog poduzetništva. Zbog navedenih razloga važno je promijeniti situaciju na kontinentu i stvoriti novu turističku ponudu upravo kroz sustav malih, većinom obiteljskih kampova. Kamping gosti su najvjerniji gosti i oni se uvijek rado vraćaju na provjereno kvalitetna mjesta, što dokazuju činjenice u „obalnom“ turizmu. Mali kampovi nisu konkurencija velikim kampovima, te su oni u najvećoj mjeri povezani s prirodom i sadržajno su jednostavniji i financijski povoljniji, a prije svega nude toplu, obiteljsku atmosferu. Kamping nije jeftini turizam, kao što je većinom
uvriježeno mišljenje, kamp danas predstavlja način života i trendove u turističkoj industriji uopće, naglašeno je između ostalog na radionici.
Direktor ureda Kamping udruženja Hrvatske Adriano Palman naglasio je kako je izuzetno važno djelovati na to da se u kontinentalnom dijelu počnu otvarati kampovi, jer kontinentalna Hrvatska nudi mnoštvo prirodnih ljepota i velikih mogućnosti, od jahanja, biciklizma, planinarenja i ostalog što bi turisti svakako vrlo brzo prepoznali, a što
bi u krajnjoj mjeri uvelike pridonijelo razvoju turizma općenito. Direktorica Turističke zajednice Varaždinske županije Elizabeta Dolenec naglasila je kako je upravo Varaždinska županija i više nego atraktivna za razvoj kamping turizma. - Kroz našu županiju koju prolazi velik broj turista, koje svakako želimo zadržati, no zasada nema dovoljno smještajnih kapaciteta, pa će kampovi svakako biti i više nego odlični za vidove turizma koje mi kao Županija razvijamo, od jahanja, biciklizma, planinarenja, i svega onog što je bitno kampistu kad dođe na određenu destinaciju - naglasila je direktorica Elizabeta Dolenec. Na radionici je sudjelovalo oko dvadesetak zainteresiranih vlasnika OPG-ova, predstavnika jedinica lokalne samouprave i pojedinih tvrtki koji pokazuju interes i želju za ulaganjem u kamping.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.23
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.32
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.33
FLAMBIRANA KRUŠKA SA SLADOLEDOM OD ŠAFRANA Sastojci za flambirane kruške:
• 4 polovice kompota ili kuhane kruške • 0,10 kg šećera • 2 naranče • 0,05kg lješnjaka • 0,05kg oraha • 1 žlica meda Sastojci za sladoled od šafrana:
• 0,50l mlijeka • 0,25 l vrhnja za šlag • 0,09kg šečera • 4 žumanjaka • 1 mahuna vanilije • 1g šafrana
Priprema:
KUPON
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.44
GASTRO
Večera za dvoje u restoranu Bedem
Ime i prezime Adresa Broj mobitela Kupon izrežite i pošaljite u kuverti ili na dopisnici na adresu: Conceptus Publica d.o.o., Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za večeru u Bedemu”. Ime sretnog dobitnika objavljujemo u sljedećem broju koji izlazi 30.10.2015. godine. KUPON NE VRIJEDI ZA KONZUMACIJU PIĆA
Dobitnica iz prošlog broja: Petra Knolmajer, R. Boškovića 8B, Varaždin
Mlijeko,vrhnje za kuhanje,šafran,polovicu šečera i mahunu vanilije prokuhamo. Drugu polovicu šečera i 4 žumanjka pjenasto izmiksamo te zakuhamo u prokuhano mlijeko i vrhnje te mješamo na laganoj vatri ali da ne zavri. Smjesu ohladimo te hladnu smjesu stavimo u stroj za pravljenje sladoleda. Šečer rastopimo na tavi dodamo kruške zalijemo sa malo maraskina te zapalimo. Kad vatra nestane zalijemo sa sokom od naranče te sve zajedno prokhamo da reducira i da se umak zgusne. Sitno nasjeckamo orahe i lješnjake te pomješamo s malo meda. Smjesom od lješnjaka i oraha punimo kruške.
Sastojci
• 0,60kg pačjih prsa • 0,24kg scotti riže • 0,06 kg dimljenog sira • 1 žlica meda • 1 žlica aceta balzamica • 2 dl temeljca • 1 luk • 1dl vina muškat Priprema Luk narežemo na sitne kockice te popržimo na luku zatim dodamo rizu i pola žlice soli dobro promješamo te zalijemo sa vodom. Pačja prsa začinimo te pečemo u tavi sa svih strana 20 min zatim zalijemo sa temeljcem dodamo med i aceto balzamico. Kuhamo jos 10 min.Riža kad je pirjana dodamo na kockice narezani dimljnei sir,malo vina muškata vrhnje za kuhanje te lagano promješamo i po potrebi začinimo. Rižoto serviramo na tanjur a pačja prsa narežemo na ploške te posložimo na rižoto te prelijeo sa umakom.
Recept za kuhano vino U skladu sa zimskim i blagdanskim ugođajem kuhano vino je neizbježno. Ono ne samo da će vam popraviti raspoloženje, nego je i zdravo. Grožđe, a time i vino sadrži mnogo vitamina, minerala i drugih supstanci koje vam mogu pomoći u borbi protiv nekih vrsta tumora, potištenosti, spriječiti preuranjeno starenje… Ipak, u količinama se morate ograničiti i ne smijete pretjerivati, jer ćete tada postići suprotan učinak i narušiti psihofizičko zdravlje. Recept: • 1 l vina • 2-3 dl vode • 150 g šećera • 8 klinčića • 1 štapić cimeta • 1 vanilija • (narančina kora) Kuhati vino, vodu, cimet i klinčiće. Kad zakipi dodajte šećer, vanilijin šećer i po želji narančinu koricu. Ukupno vrijeme kuhanja bi trebalo biti oko 20 minuta.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.45
Pačja prsa na rižotu od dimljenog sira i muškata
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.34
Osječki Panturist i u našem kraju uveo viši standard usluge
Iz Varaždina do svih dest IC Bus, DB ICE vlak i Arriv
Naš cilj je korisnicima pružiti novi doživljaj putovanja i mogućnost organizacije “sve na jednom mjestu”, nag voditeljica Turističke agencije Panturista Nakon što je 1. studenoga ove godine osječki Panturist d.d. kao jedna od najstarijih organizacija za prijevoz putnika u Hrvatskoj otvorio svoju agenciju u Varaždinu u Vrazovoj 1, i korisnici njenih usluga iz naše županije mogu iskusiti što sve donosi viši standard usluge u putničkom prijevozu. Naime, kako doznajemo od Sandre Dolenec, voditeljice Turističke agencije Panturist, uvođenjem već poznatog IC Busa, usluge DB RailClient i novog brenda Arriva Express, ova tvrtka korisnicima nudi višu razinu usluge na dugim linijama. U planu je otva-
U planu je otvaranje novih autobusnih linija, nove investicije u autobuse i širenje poslovanja turističkih agencija ranje novih autobusnih linija, nove investicije u autobuse i širenje poslovanja turističkih agencija, pri čemu se postojećim ove godine pridružuju agencije u Varaždinu, Zagrebu i Splitu te sljedeće godine još dvije poslovnice, u Rijeci i Zadru, naglasila je Sandra Dolenec s kojom smo između ostalog razgovarali o novim pogodnostima koje Panturist nudi svojim korisnicima.
Sandra Dolenec, voditeljica Turističke agencije Panturista
Što je zapravo DB RailClient i je li takav vid prijevoza željeznicom skup? Zahvaljujući pogodnostima koju nudimo i putem usluge DB RailClient, putnici od sada svoje putovanje mogu nastaviti prema ostatku Njemačke ili Europe željeznicom Deutsche Bahn još brže i povoljnije. naime, DI3 Rail sistem ima u ponudi nekoliko opcija (Sparpreis/ Europa Spezial), koje su do 50 posto jeftinije u odnosu prema redovnoj cijeni. Uz širok raspon usluga, postizanje brzine do 300 km/h, nisku razinu buke, kao i velik izbor mjesta za sjedenje, ICE vlakovi odličan su izbor. Cilj je korisnicima pružiti novi doživljaj putovanja i moguć-
Korisnicima je na raspolaganju flota od 19.500 autobusa, 715 vlakova i drugih vozila
nost organizacije “sve na jednom mjestu” (autobusne karte, aviokarte, GoOpti usluge shuttle prijevoza do velikih gradova, u prvom redu od Zagreba do najznačajnijih zračnih luka u regiji, karte za ICE vlakove, rezervacije smještaja...) od ulaznih vrata prema konačnim odredištima korisnika.
Komfor vlastitog doma Panturist je već dvije godine u vlasništvu međunarodne grupacije Arriva Deutsche Bahn. Kako se to odrazilo na vaše poslovanje? Prednosti pripadanja velikom sustavu počele su se prepoznavati već prošle godine, kada je u travnju u Hrvatsku uvedena nova usluga pod
brendom IC Bus, točnije, brza autobusna linija Zagreb - Ljubljana München, koja se pokazala uspješnim projektom. Velika je potražnja za visokom kvalitetom, sigurnim, udobnim i brzim prijevozom na međunarodnim relacijama uz dodatne pogodnosti kao što su utičnice kod sjedala, besplatan internet i inovativna usluga sustava za zabavu te ponuda hladnih i toplih napitaka, kao i mini grickalica u samom autobusu. Slijedom navedenog, projekt je proširen na drugu IC Bus liniju, Vukovar – Osijek - Varaždin – Maribor - München - Stuttgart. Linija koja povezuje Slavoniju sa Slovenijom i Bavarskom otvorena je početkom ove godine te je naišla na veliko zanimanje putnika. Što je Panturistu donijela suradnja s Međunarodnom korporacijom za prijevoz putnika Arriva Deutsche Bahn? Upravo iskustva velike grupacije kakvoj pripada Panturist i dijeljenje znanja i najbolje prakse pomažu u pronalaženju odgovora na sve zahtjevnije tržišne izazove u putničkom prijevozu te je tako od 1. listopada ove godine lansiran novi brend za duge linije, Arriva Express, koji putnicima nudi sigurno i udobno putovanje uz visok standard usluge i dodane vrijednosti za putnike. Prva međunarodna Arriva Express linija u Hrvatskoj povezuje istok Slavonije
Nastavite putovanje Njemačkom ICE DB vlakom za već od 29 €
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.35
e u putničkom prijevozu
tinacija uz va Express
glasila je Sandra Dolenec,
te glavne gradove Hrvatske i Slovenije s gradovima sjeverne Italije. Panturist je napravio iskorak i uključio domaće tvrtke kao partnere u projektu - Croatia osiguranje, Atlantic Grupa i varaždinski Varteks. Time se nastoji povezati tvrtke na domaćem tržištu u kontinuiranoj izgradnji čvrstih odnosa kako unutar grupacije tako i unutar lokalne zajednice u kojoj tvrtka djeluje. Je li vam sigurnost putnika na prvom mjestu? Jasan, transparentan i organiziran sustav vlasništva, kakav stoji iza Panturista, tvrtki daje dugoročnu stabilnost, kako financijsku tako i organi-
zacijsku te čini čvrste temelje razvoja u sljedećim godinama. Nagrada koju grupacija dodjeljuje najboljim tvrtkama u području inženjeringa i procjene u praćenju kvalitete ove je godine priznanje u obliku srebrne plakete dodijeljeno djelatnicima tehničkog odjela, što je samo potvrda sigurnosti Panturistovih vozila.
Nove turističke agencije Na koji način se Panturist uključio u promociju kontinentalnog turizma? Obzirom na uspješno odrađenu sezonu te porast u prodaji ljetovanja i grupnih putovanja, planirane su nove
PANTURIST D.D. TURISTIČKA AGENCIJA VARAŽDIN Stanka Vraza 1 Telefon : 042 629 113 destinacije na Jadranu te po europskim gradovima. Iz tog razloga smo se odlučili na otvaranje novih agencija kako bi povećali svoju prisutnost na tržištu cijele Hrvatske. Putem novih agencije naglasak će biti na ponudi programa za Slavoniju Baranju kako bi pokazali ljepote istočne Hrvatske ostalom dijelu zemlje kao i kolegama
Tržišni lider u pružanju prijevozničkih usluga u zemlji i inozemstvu Kvalitetan rad i zalaganje djelatnika Panturista tijekom svih proteklih godina prepoznala je jedna od vodećih Međunarodnih korporacija za prijevoz putnika Arriva Deutsche Bahn. - Ulaskom spomenutog evropskog prijevozničkog diva koji posluje u 14 zemalja Evrope (Hrvatska, Slovenija, Srbija, Italija, Mađarska, Portugal, Španjolska, Češka, Slovačka, Poljska, Danska, Švedska, Nizozemska,Velika Britanija) i preveze više od 2,2 bilijuna putnika godišnje, Panturist dobiva “vjetar u
leđa” i snažnu potporu za ekspanzijom – naglasila je Dolenec. Sa svojom flotom od 19.500 autobusa, 715 vlakova, 221 tramvaja/metro i 474 medicinska vozila za prijevoz pacijenata i 56.000 zaposlenih, Arriva Deutsche Bahn predstavlja snažnu bazu za pozicioniranje Panturista u vodećeg pružatelja prijevozničkih usluga u prigradskom i međugradskom prijevozu putnika na području Republike Hrvatske te vezu ove regije s inozemstvom, zaključila je Dolenec.
iz grupacije Arriva Deutsche Bahn. Turistička agencija Panturist pripremila je niz turističkih ponuda i programa na području Slavonije i Baranje koji će povezati ponudu seoskih gospodarstva, obilazak vinograda, smještaj u hotelima, manifestacije te razne druge aktivnosti koje kontinentalna Hrvatska može ponuditi. Na čemu Panturist temelji svoje uspješno poslovanje? Naša matična tvrtka sa sjedištem u Berlinu, danas je jedna od vodećih svjetskih tvrtki u području mobilnosti i logistike. Stoga je cilj Panturista postati tržišni lider koji je usmjeren na svoje kupce i poslovne partnere, svoje zaposlene te na zaštitu okoliša, što je sastavni dio zajedničke poslovne strategije, pod nazivom DB2020. Ona nudi sigurnost za klijente, sadašnje i buduće te postavlja tvrtku kao profesionalnog i poželjnog partnera i poslodavca.
Odaberite funkcionalan blag
Česta je greška odabir prevelikog stola. Izbjeći ćete ju odabirom stola na razvlačenje, odabirom reflektirajućeg Bonaldo
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.46
Pripazite na veličinu prostora u koji će stol biti smješten
Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing. arh. kontakt@interijernet.hr
U modernim životnim koncepcijama, blagovaonica je sastavni dio dnevnog boravka. Osim što treba činiti sklad sa boravkom, blagovaonica sama po sebi treba biti funkcionalna i lijepa. Upravo zbog toga je odabir blagovaonskog stola jako važan.
Pripazite na veličinu Funkcionalnost je prvi zahtjev pri odabiru. Ona se odnosi na potreban broj sjedećih mjesta te praktičnost u održavanju. Pripazite na veličinu prostora u koji će stol biti smješten. Česta je greška odabir prevelikog stola u odnosu na površinu prostora. Izbjeći ćete ju odabirom stola na razvlačenje, odabirom reflektirajućeg materijala poput stakla ili dizajnom stola sa uvučenim nogama. Sve će ovo vizualno smanjiti površinu. Odabir okruglog stola je također dobar, jer su okrugle plohe vizualno mekše i zauzimaju manju površinu. Površina stola od kaljenog stakla ili kamena će biti otpornija na udarce
od drvenih površina, ali i nešto teža za održavanje pa treba biti pažljiv u odabiru materijala. U ovoj odluci će svakako pripomoći interakcija sa ostalim elementima namještaja. Drvo i kamen, a osobito mramori su trendovski materijali pa će poklonici trenda zasigurno odabrati nešto od ovih materijala. Kako je moderno kombiniranje različitih materijala, poželjno je da noge stola budu različite u odnosu na ploču, bilo materija-
Površina stola od kaljenog stakla ili kamena će biti otpornija na udarce od drvenih površina, ali i nešto teža za održavanje lom ili bojom, kako bi se stvorila veća vizualna raznolikost. Metal je također trendovski materijal, osobito bojan u mat boje. To se može odnositi na noge stola ili dekorativne predmete koje ćete postaviti na stol. Bronca je izrazito moderna, odlično se kombinira
sa svim materijalima i bojama, a odlična joj je primjena na nogama stola.
Staklo je u trendu Staklo je materijal koji je vječan, a u malim prostorima nezamjenjiv. Ukoliko se odlučite za staklo, po-
g materijala stakla ili dizajnom stola sa uvučenim nogama željno je odabrati prozirno ili bojano staklo, ne mutno, jer ćete slijediti trend. Vrlo praktični, vizualno dopadljivi i trendovski su i različiti kompozitni materijali koji imitiraju kamen, cement, beton, a mogu se primjeniti na ploči ili nogama stola. Bez obzira kakav stol odabrali, pravilo je da stolice ne moraju slijediti ni stil, niti materijale blagovaonskog
Obrt G&N vrši usluge: - čišćenje (kuća,stanova, poslovnih prostora i stubišta zgrada) - glačanje - uređenje interijera (popravak i sklapanje namještaja; namještaj po mjeri; idejna rješenja prostora). Informacije na mobitel: 098/903 07 14
stola. Budite kreativni i začinite ljepotu stola interesantnim stolicama.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.47
govaonski stol
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.48
AUTO zona
Genesis postaje Hyundaijev zasebni premium brend Do kraja desetljeća korejska luksuzna marka u gami će imati šest automobila. Šefovi Hyundaija i službeno su objavili osnivanje svog premium brenda Genesis. O toj ideji šuškalo se godinama, a sad je dobila i potvrdu. Genesis će biti zaseban automobilski brend, a uključivat će šest modela do kraja ovog desetljeća, odnosno do 2020. Informacija oko automobila u gami i nema previše, no sigurno će tri modela biti Genesis, Genesis Coupe i Equus, a vrlo vjerojatno će iz tvornice izaći i manja limuzina, te koji crossover i SUV. Genesis će imati ke nazive automobila, G90, alfanumeričG80, G70 i tako dalje... (ap)
Prema anketi koju je provela tvrtka YouGov čak 56 posto Nijemaca ograničilo bi brzinu na autobahnu na 150 km/h, a 40 posto njih je da se brzina ograniči na Alfa Romeo Giulia odgođena za sredinu 2016. I premijera prvog SUV-a talijanskog proizvođača pomaknuta je za 2017. Alfa Romeo nikako da postavi stvari na pravo mjesto. S modelom Giulia i najavom prvog SUV-a u povijesti tvrtke, činilo se da se Alfa vraća u vrh autoindustrije, no put do tog vrha ipak je puno teži nego što se misli. Talijanski proizvođač odgodio je premijere svoja dva ključna modela. Giulia je u salone trebala doći krajem 2015., no to će se dogoditi tek sredinom iduće godine. SUV je također pomaknut, pa će biti dostupan tek 2017., čak devet mjeseci kasnije od planiranog. (ap)
BMW vam omoguća BMW je predstavio aplikaciju za takozvanu Pametnu kuću, koja omogućava integraciju automobila i doma. Koristeći aplikativno sučelje na infotainment ekranu automobila, moguće je povezati se na
Range Rover Evoque uskoro i kao kabriolet U prodaju stiže sredinom 2016., a serija će biti ograničena. Pomični krov od tkanine dizajniran je tako da zadrži originalni izgled modela. Za otvaranje mu treba 18 sekundi, a za zatvaranje 21 sekundu. A sve je to moguće izvesti pri brzini od 48 km/h. Iz Land Rovera kažu da kabrioletska izvedba Evoquea ima sjajnu zvučnu izolaciju, čak i sa spuštenim krovom, te visoku razinu komfora, kao i u standardnom modelu. Za pogon je zadužen četverocilindarski 2.0 sa 240 KS i 340 Nm. Do stotke sprinta za 7,8 sekundi uz najveću brzinu od 180 km/h. (ap)
Predstavljena Lada XRAY Riječ o potpuno novom modelu ove tvrtke, koja je evoluciju započela modelom Vesta. U unutrašnjosti se nalazi kožni volan, USB, električni podizači prozora i električni retrovizori, klima i parking senzori. AvtoVAZ je objavio kako je zasnovana na Renault-Nissanovoj platformi B0. Bit će dostupna s tri benzinska motora. Osnovni 1.6 imat će 106 KS i 114 KS, dok će najjača izvedba imati 1,8 sa 123 KS (90 kW) uz opciju automatskog ili manualnog mjenjača. (ap)
Predstavljena hibridna Kia Optima
Kia je u Južnoj Koreji održala svjetsku premijeru nove generacije modela Optima koji je na lokalnom tržištu poznata kao K5. Najvažnija promjena dogodila se ispod haube, gdje se smjestio atmosferski 4-cilindarski 2.0 GDI koji razvija 156 KS (115 kW) uz 189 Nm. Uparen je s elektromotorom koji snage 38 kW (52 KS) i 205 Nm. Za prijenos snage zadužen je 6-stupanjski automatski mjenjač koji je posebno prilagođen ovom hibridnom modelu. Ovaj model u Europu dolazi sljedeće godine. (ap)
Varaždin dobio punionicu električnih vozila Na Croduxovom benzinskom servisu Optujska u Varaždinu postavljena je javno dostupna punionica za punjenje električnih vozila. Na punionici je moguće istovremeno puniti dva vozila, uz vrijeme punjenja od jedan do četiri sata, ovisno o stanju baterije. Punjenje je besplatno za vlasnike ELEN RFID identifikacijske kartice, koju je potrebno zatražiti na prodajnom mjestu Croduxa. Među prvim vozilima koji su se priključili na novu punionicu bio je i BMW i8 čija je prva serija prošle godine bila rasprodana čak i prije početka proizvodnje. Za potrebe punionice Crodux je osigurao i uredio dva parkirna mjesta, dok je HEP
Grupa postavila punionicu. Vrijednost investicije je oko 70.000 kuna. Punionica na Croduxovom benzinskom servisu u Varaždinu deseta je HEP ELEN punionica u Hrvatskoj, uz centralni punjač koji je postavljen u HEP-ovoj garaži u Zagrebu. (ap)
kućne sustave, te upravljati određenim uređajima. Primjerice, putem iDrive kontrolera moguće je upaliti mašinu za pranje rublja, svjetla odnosno klimatizaciju na putu kući.
Je li ispravan zračni jastuk?
Isto tako, prilikom odlaska od kuće i sjedanja u automobil, moguće je ugasiti rasvjetu u kući ili optimizirati grijanje. (ap)
Dobro je znati
autoportal.hr
10 stvari koje trebate znati o gorivu Oktanski i cetanski broj, udio sumpora, olova, PAH, filtrabilnost, mazivost... Oktanski broj
Broj iza oznake Eurosuper (95, 98 i 100) je oktanski broj, koji određuje otpornost benzina na samozapaljenje i detonacije. Što je veći, veća je i otpornost na detonantno izgaranje. To je pojava kad prije preskakanja iskre (kod otto motora) dolazi do samozapaljenja smjese, odnosno nekontrolirane eksplozije (detonacije), koja može oštetiti klipove, karike, ventile...
Cetanski broj
Pokazuje kvalitetu dizelskog goriva, odnosno sposobnost samozapaljenja i kašnjenje u paljenju - vrijeme od ubrizgavanja do zapaljenja goriva. Ako je preveliko, može doći do detonantnog izgaranja, odnosno nekontroliranih eksplozija unutar cilindara, koje mogu oštetiti vitalne dijelove motora. Što je veći, kašnjenje u paljenju je manje te je bolje izgaranje i niža potrošnja.
Čistite spremnik
Bez obzira na čistoću goriva, ne može se, na dulji rok, izbjeći nakupljanje vlage u spremniku. Kako se gorivo u spremniku troši, kroz jednosmjerni ventil iz okoline ulazi zrak, s više ili manje vlage. Potom se kondenzira na stijenkama i kapa u gorivo. Stoga je na 50.000 km preporučljivo čišćenje..
Ne vozite na rezervi
Gustoća
Pumpa za gorivo nalazi se na dnu spremnika i hladi se gorivom te se kod malih količina goriva povećava zagrijavanje pumpe. Stanje pogoršavaju čestice nečistoća koje se nakupljaju u maloj količini goriva. Zbog toga je preporučljivo dopuni-
Korisnici vozila na crpkama kupuju obujam goriva, a gustoća, odnosno masa, služe kao okvirni pokazatelji da u gorivu nema ‘prelaganih” ili ‘preteških” sastojaka, koji mogu uzrokovati poteškoće pri paljenju i sagorijevanju goriva u prostoru cilindra (komore sagorijevanja). Zbog toga se kontrolira.
ti spremnik, čim se količina goriva smanji na manje od četvrtine. Preporučljivo je gorivo puniti na visokofrekventnim, novijim crpkama.
Mazivost za dizel
Što manje sumpora
Sva goriva po standardu Euro 5 imaju manje od 10 ppm (milijuntih dijelova) sumpora, čime se smanjuje emisija sumpornih spojeva, odgovornih za ‘kisele kiše’. U motoru sumpor izaziva razgradnju ulja i koroziju vitalnih dijelova. No njegovim se uklanjanjem smanjila mazivost goriva koja je važna za sustav ubrizgavanja.
Sadržaj biogoriva
Prema propisima distributeri su dužni plasirati određenu količinu bio goriva. Do 7% biodizela u dizelskom gorivu i do 10% bioetanola u benzinu nije obaveza posebnog označavanja. Ne izaziva nikakve probleme u gorivu ako zadovoljava propisane karakteristike. Bioetanol povećava oktansku vrijednost.
Visokotlačna pumpa, sapnica i trn kod brizgaljki podmazuju se samim gorivom kojeg dovode do komore za sagorijevanje. Kako je iz goriva uklonjen sumpor, koji smanjuje trenje u kliznim dosjedima, gorivo se obogaćuje dodacima koji osiguravaju potrebnu mazivost. Važna za kvalitetu goriva.
Filtrabilnost
Mogućnost filtriranja je karakteristika koja pokazuje kod koje temperature može doći do problema pri protoku dizelskih goriva sustavom za distribuciju i napajanje motor (blokiranje filtera ili ‘smrzavanje goriva’ u zimskim uvjetima). Kvalitetno gorivo je prilagođeno temperaturama do -15°C te nisu potrebni dodatni aditivi.
Udio PAH
Pokazuje prisustvo teških spojeva (policikličkih aromatskih ugljikovodika), koji su zbog lošeg sagorijevanja ekološki nepoželjni, a pogoršavaju energetsku bilancu (učinkovitost) i povećavaju potrošnju goriva.
Nakon kupnje rabljenog auta većina ne provjerava ispravnost zračnog jastuka, što je posebno važno ako je pretrpio sudar u kojem se aktivirao. Pri popravku često se samo složi nazad te se radi ‘štednje’ ne ugrađuje novi, s instalacijom. Sastoji se od vreće od višeslojnog kompozitnog platna na bazi poliamida, generatora plina, kontaktne ploče s inicirajućom kapsulom i upravljačke elektronike sa senzorskim sustavom. Senzorski sustav
nekoliko milisekunda nakon sudara emitira elektronički signal, koji aktivira inicijalnu kapsulu s osam grama plastičnog eksploziva. Eksplozija pali specijalnu smjesu u generatoru plina, čijim se izgaranjem oslobađa dušik, koji puni zračni jastuk. Čest slučaj: ugrađen, ali neispravan. Stručna provjera otkriva stanje, često je greška u električnoj instalaciji. (ap)
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.49
Dobro je znati
ava kontrolu kuće iz automobila
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.52
Game & Jedan od najelega tech world SONY XPERIA Z5
HTC s One X9 ulazi u ring 5,5 inčnih smartphonea Tajvanski HTC pokušava svim silama vratiti izgubljenu popularnost. Nakon razočaravajućih prodajnih rezultata modela One M9 iz HTC-a su ubrzano počeli raditi na novim uređajima koji bi trebali povratiti dio kupaca. Odgovor je stigao u obiliku modela One A9 koji je podigao dosta prašine zbog velike sličnosti s iPhoneom 6. Dojmovi se još nisu slegli, a već stižu informacije o još jednom uređaju oznake One X9. Radi se o smartphoneu s 5,5 inčnim zaslonom rezolucije 1920 x 1080 piksela. Opremljen je sa 2 GB radne memorije i 16 GB prostora za pohranu. Kučište je u potpunosti izrađeno od metala, a izgledom prati smjernice HTC-a Legend . Uređaj bi se trebao pojaviti u prodaji u prvom kvartalu iduće godine, a cijena još nije formirana.
Facebook je započeo s testiranjem opcije automatskog brisanja poslanih poruka nakon određenog vremena unutar aplikacije Messenger za mobitele
Intelov novi procesor imat će čak deset jezgri Intel radi na četiri nova procesora iz Broadwell-E serije. Riječ je o procesorima iz Core i7 obitelji. Core i7-6800K i Core i7-6850K procesori imat će šest jezgri (12 threadova) brzine 3,4 i 3,6 GHz i 15 megabajta cachea. Core i7-6900K će dolazi s osam jezgri (16 threadova) i 20 megabajta L3 cachea. Radni takt mu je 3,3 GHz. Najjači model nosi oznaku Core i7-6950X i ima čak deset jezgri (20 threadova) brzine 3 GHz i 25 megabajta LD cachea. Ovaj model će imati otključani množitelj što će olakšati overclocking. P ro c e s or i d o l a z e s LGA2011-v3 podnožjem što znači da će vlasnici matičnih ploča s X99 chipsetom moći napraviti nadogradnju bez potrebe za ulaganjem u novu ploču.
na tržištu postao j
S Xperiom Z5 Sony napada kunkurenciju u svim područjima. V najboljih kamera zasigurno će privući brojne korisnike koji su u Sonyjev novi flagship dolazi u tri verzije Xperia Z5, Z5 Compact i Z5 Premium. Najtraženija će vjerojatno biti ‘klasična’ Z5 verzija o koju smo isprobali. Radi se o odlično dizajniranom uređaju koji prati smjernice koje je Sony postavio s prvi Z modelom. Xperia Z5 dolazi u metalnom kućištu i u kombinaciji s crnim zaslonom i okvirom izgleda atraktivno. Po našem mišljenju radi se o najbolje dizajniranom smartphoneu ove godine. S hardverske strane ‘klasična Z5’ Xperia dolazi s 5,2 inčnim IPS zaslonom rezolucije 1920 x 1080 (skuplja Z5 Premium ima rezoluciju od 2160 x 3840 piksela), za fluidan rad zadužen je Qualcommov Snapdragon 810 SoC opremljen s 3 gigabjta radne memorije i 32 gigabajta memorije za pohranu (proširivo microSD memorijskim karticama do 200 GB). Senzor otiska prsta za otključavanje smješten je bočno pa će kosinici navikli na otključavanje na prednjoj strani
uređaja trebati neko vrijeme privikavanja. S obzirom da se radi o trenutno najjačem dostupnom hardveru ne treba čuditi da se sve operacije izvode munjevitom brzinom. I dok pojedini proizvođači trpanjem raznih aplikacija često zaguše OS, Sony se odlučio za drugačiji pristup. Sučelje svih Xperia poznato je po fluidnosti, a
PREDNOSTI + Vrhunski dizajn + Hardver + Otporan na vodu + Kamera + Podržava mem. kartice
NEDOSTATCI - Baterija manja nego kod prethodnika
u posljednjoj verziji ono je još dodatno ispolirano. S obzirom da Sony proizvodi najbolje senzore za kamere koje koristi većina proizvođača na svojim flagship uređajima bilo je za očekivati da će Xperia Z5 biti opremljena trenutno najboljom kamerom. Senzor od 23 megapiskela već
Novi Need for Speed dobit će besplatne sadržaje Iz razvojne kuće Ghost Games zadužene za izradu novog nastavka popularnog serijala Need for Speed stižu vijesti da će svi dodatni sadržaji na kojima se radi biti besplatni. Igra je trenutno dostupna za konzole Playstation 4 i Xbox One, dok je verzija za PC odgođena za proljeće iduće godine zbog dodatnog poliranja te otključavanja frame-ratea koji je na konzolama zaključan. Need for Speed je dvadeset i drugi nastavak poznate racing franšize, koja je dosta izgubila na popularnosti s nekoliko posljenjih nastavaka. Iako je prvotno koncipiran kao nasljednik popularnog serijala Underground zbog velikih razlika s prethodnikom, Electronic Arts je u sklopu službene najave otkrio da se ipak ne može smatrati pravim nasljednikom.
Vrhunski dizajn, moćan hardver i trenutno jedna od u potrazi za novim uređajem
Senzor za prepoznavanje otiska prsta smješten je bočno pa će korisnici koji su prethodno koristili iPhone ili neki od modela Samsunga trebati određeno vrijeme za privikavanje u automatskom modu radi fotografije koje će zadovoljiti većinu, a za one zahtjevnije tu su ručne postvke pomoću kojih je moguće izvući još kvalitetnije fotke. Napomenimo da je moguće snimati 4K video zapise. Ugrađena baterija kapaciteta 2900 mAh nešto je manja nego kod prethondika, ali ne odskače od konkurencije. Oni zahtjevniji posezat će za
punjačem svaku večer, dok će manje zahtjevni izvući i do dva dana bez potrebe za nadopunjavanjem. Napomenimo da je podržano brzo punjenje. Z5 vrhunski je smartphon koji spada u sam vrh trenutne ponude, a odluku da li će Xperia biti vaš sljedeći uređaj prepuštamo vama. Ukoliko se odlučite na to u svakom slučaju nećete pogriješti.
RECENZIJA ALBUMA
New Order Music Complete
Davnih osamdesetih bili su prvaci elektronike i dancea kojeg su kombinirali s post-punkom kao naslijeđem Joy Divisiona. Mnogo su se mijenjali, eksperimentirali svakim novim albumom, ali nikad nisu iznevjerili zvuk koji ih je učinio jakima. Nakon dva pretposljednja albuma “Waiting For The Siren’s Call” i “Lost Sirens” koji su bili mali promašaji s kojima je bend došao do karikature vlastitog zvuka i zabrazdio u neke potpuno strane vode, s “Music Complete” su se vratili na pravi put i pokazali zašto su voljeni i jaki. Produkcija je na visokom nivou i to se primijeti od prve do zadnje stvari, tekstovi su intrigantni, zvuk je onaj pravi –
mnogo elektronike s mračnim podtekstom, post-punka u dance ruhu i syntha u tragovima. Danas mnogi stvaraju elektronsku glazbu, ali New Order kao pioniri su pokazali kako se ona radi bez natruha popa i odlaženja u ekstreme. Elektronika ovdje nije naporna i nasilna, nego je elegantno odmjerena i pomiješana s drugim silnicama koje su u konačnici slušljive i privlačne. Ovaj je album možda i više elektronika, nego bilo koji dosad jer je dodan taj moderni zvuk kojeg publika voli, ali matrica je ostala jednaka – mnogo dancea i syntha. Ovo je dance-rock u svojem najboljem izdanju i New Order zna kako se to radi. muzika.hr
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.53
antnijih modela je još poželjniji
Glazba
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.54
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.55
ENIGMATIKA
Logično - Fato, mogu li da te zovem Eva? - Zašto? - Pa zato što si mi prva. - A, mogu li da ja tebe zovem Pežo?
Vicevi
- Zašto? - Pa zato što si mi 307. Skijašica Pita Haso Muju: ‘Kako ti Fata skija?’ - ‘Ko grom, svaki put u drvo.’
Autobus Voze se Mujo i Suljo u autobusu. Kaže Mujo šoferu: ‘Majstore, ajde pusti malo air condition!’ A Suljo će: ‘Nemoj, bolan, daj rađe neke narodnjake!’
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.56
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.57
Poklon križaljka
Rješenje (filmski redatelj na slici)
Ime i prezime Adresa Broj mobitela POKLON KRIŽALJKA Rješenje skandinavke, koje se nalazi u posebno označenim poljima, pošaljite dopisnicom na adresu: Conceptus Publica d.o.o. - mjesečnik 30 dana, Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za poklon križaljku”. Dobitnica poklon križaljke iz prošlog broja: Đurđica Zoroja, Vlahe Bukovca 15, 42000 Varaždin
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.50
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.51
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.58
Krah, prekid, razočarenje? Znanost, psihologija 3 načina kako se brzo depresije i izolacije! i zdravlje Tajna ljepote i zdravlja žena iz Indije
Autor: atma.hr
Jeste li primijetili kako su Indijke uvijek najbolje plasirane na izborima ljepote? Miss svih Miss svijeta je opet Indijka – Aishwarya Rai (na slici). Također, jeste li primijetili kako Indijke imaju tako graciozno, otmjeno držanje, gustu i sjajnu kosu te fantastičan, zlaćani ten? U čemu je tajna? U kozmetici ili u nečem drugom?
5
top sastojaka
po izboru Indijki
Indijke su dakle najkarakterističnije po prekrasnoj dugoj, gustoj kosi, zlatnom tenu i intenzivnom make-upu, posebno po crnim kajal olovkama za oči.
Kajal je drevna šminka za oči metalnog sjaja i neprozirne teksture koja iznimno ističe oči. Radi se od prirodnih sastojaka koji su dobri za zdravlje očiju – pepela pomiješanog s uljem ili, još bolje, bademovim maslacem koji će i nahraniti nježnu kožu. Kokosovo ulje obilato koriste za kosu, masažu vlasišta i za hidrataciju kože. Zagrijati 1 žlicu kokosovog ulja i umasirati u vlasište i kosu. Ostaviti 2 sata i isprati. nježnu kožu. Kurkuma je najčešći sastojak maski za taj predivan zlaćani ten (pomiješana s jogurtom i medom). Pomiješati 1 žličicu kurkume s malo meda i jogurta da dobijete gustu pastu. Držati 20 minuta i isprati. Slanutkovo brašno je uvijek prvi izbor kao sredstvo za piling kože kako bi bila glatka i čista (pomiješan s kurkumom i limunom). Pomiješati 1 žlicu tog brašna s malo limunova soka i žličicom kurkume. Staviti na lice 15 min, istrljati i isprati. Amla prah (biljka puna C vitamina) je glavni sastojak maske za tu fenomenalnu, gustu i jaku kosu te kao prevencija sjedim vlasima. Pomiješati amla prah s toplom vodom u pastu, nanijeti na kosu, staviti kapu za tuširanje. Držati pola sata i isprati. Amlu nabavite u trgovinama zdrave hrane.
Unutrašnja ravnoteža je najvažnija Tradicionalna vedska znanja iz medicine – Ayurveda, tretiraju tijelo kao cjelinu, a ne kao skup dijelova. Sukladno ajurvedskim učenjima, jedini živi dio nas samih je atma, odnosno duša. Sve što se ispoljava na fizičkoj razini je zapravo izraz duše koji se reflektira kroz tijelo – to je mantra indijskih ljepotica. Osjećaji u atmi – duši će se tako odraziti i na našem licu ili tijelu i komunicirati preko naših osjetila. Zdravlje znači postizanje i održavanje harmonije između svih elemenata tijela. Osnova tradicionalnog pristupa zdravlja jeste nadoknaditi ono što nedostaje ili umiriti ono čega ima previše. Ayurveda savjetuje sustav s nizom uputa kojih se treba pridržavati kako bismo podržali svoje zdravlje. Mnoge stvari radimo pogrešno jer ne vodimo računa: “Često pijemo hladnu vodu ljeti dok Ayurveda savjetuje da se i tijekom ljeta i tijekom zime pije topla ili mlaka voda. Cilj je da se stabilizira termički sustav našeg tijela kako bi ono moglo normalno funkcionirati” – navodi Kumar.
Većina nas, kada se suočimo s nekim problemom, ponašamo se na sličan način. Na primjer, imamo ljubavne probleme, prekinuli smo vezu ili brak, i prvo što učinimo jest da se potpuno izoliramo i osamimo, gdje se suočavamo sa najtamnijim dijelom sebe, osjećajući se tužno, odbačeno, bespomoćno, izdano, iznevjereno, nevoljeno… Na taj način, upadamo u još veći problem, jer u tom crnilu i depresiji ne vidimo nikakav izlaz . Što mi pri tome činimo svome tijelu i duhu? Izolacijom i odavanjem crnilu i beznađu mi snižavamo svoju frekvenciju, prizemljujemo se i dolazimo u minus-fazu, mučeći svoje tijelo i duh. Mi se ustvari na taj način samokažnjavamo, izgladnjujemo, živeći princip suprotan životu. Patnja je uvijek znak da nismo na dobroj frekvenciji i da nešto nije kako treba. Da bismo izašli iz takvog stanja i pristupili rješavanju problema neophodno je učiniti sljedeće: 1. Prekinuti život u izolaciji i izaći na svjež zrak, ostvariti kontakt sa svemirom. Kaže se da je lišće i drveće najbolji provodnik (antena) naših želja koje imamo uputiti svemiru, tako ćemo šetnjom kroz šumu “razgovarati” s drvećem i prenijeti svoje misli. 2. Pokrenuti fizičku aktivnost – trenirati – aerobik, plivanje, trčanje, ples, vožnja bicikla u prirodi ili nešto drugo što će podstaknuti mišićnu aktivnost, jer na taj način dolazi do otpuštanja problema Autor: atma.hr/ duhovni-razvoj.blogspot.com
na tjelesnom nivou. Kad god su nam mišići napeti, mi imamo zarobljen problem na psihološkom nivou. 3. Tek kada smo spremni na fizičkom nivou, onda smo i na psihološkom planu otvoreni za djelovanje. Zapitajmo se zašto smo se zaglavili u nezadovoljavajućoj vezi. Zašto bismo se vraćali staroj patnji? Bog nam je oči ostavio naprijed da gledamo prema budućnosti, da je trebalo gledati u prošlost, vjerovatno bi ih ostavio na leđima. Ne treba se nikada plašiti promjene, jedna vrata se zatvore, a druga otvore. Samo treba prepoznati prilike i koračati naprijed. Zaista, kada imamo dovoljno hrabrosti i vjere, vrata se sama otvaraju! Kada je riječ o duhovnom aspektu djelovanja, tu imamo bogatu riznicu koju je prava šteta ne upoznati. Mi smo programirani tako da, nažalost, do te riznice dolazimo težim putem, kroz razna neprijatna iskustva, ali kada se jednom približimo tome, shvatimo da imamo ogromno bogatstvo u rukama, jer mi od tog trenutka kreiramo svoj život kroz: – molitvu i duhovnu praksu – afirmacije – vizualizacije – razne tehnike samorazvoja i samopomoći… Mi postajemo kreatori života. Zar nam treba još nešto? Život je lijep, zar ne?! Slijedimo svoj put, neka nam srce bude putokaz!
Autor: atma.hr/24sata.hr/ Country Living
Izbjegavanje određenih poslova u kućanstvu puno govori o čovjeku i o tome je li kreativan, perfekcionist, spontani, optimist, osobenjak, pod velikim stresom itd Svatko ima poslove u kućanstvu koje radi u krajnjoj nuždi i one koje će prve odabrati jer ih na neki način opuštaju. Rijetki su oni koji naprosto uživaju u ribanju kompletne kuće svakoga dana, ali to je priča za sebe – iza tog užitka krije se potreba za osjećajem držanja kontrole u životu. Vrsta posla koji netko konstantno izbjegava puno govori o karakteru čovjeka, na primjer, je li pod stresom ili možda vrlo kreativan.
Popis poslova koji ljudi ne vole i što to govori o njima:
Izolacijom i odavanjem crnilu i beznađu mi snižavamo svoju frekvenciju, prizemljujemo se i dolazimo u minus-fazu, mučeći svoje tijelo i duh. Mi se ustvari na taj način samokažnjavamo, izgladnjujemo, živeći princip suprotan životu, daleko od ljubavi prema sebi
Ribanje kade – to pokazuje spontanost i zaziranje od dugoročnog planiranja. Ovakvi ljudi nikako ne mogu shvatiti one koji se ne odvajaju od svojih popisa zadataka i obveza. Organiziranje i slaganje onoga što je u ormarima – izbjegavanje ovog posla otkriva optimističnog čovjeka. Iako zna kako je, na primjer, prošlo ljeto i došla zima, i morao bi presložiti odjeću u ormaru, pomislit će na to ali neće ništa poduzeti. Ili, ako to i odluči napraviti, radit će to s teškom mukom. Pranje suđa – ljudi kojima je najteži posao u kućanstvu pranje suđa su kreativni. Oni će rado satima isprobavati novi recept, gomilati prljavo suđe, ali teško će im biti čak staviti ga u perilicu, a kamoli oprati ručno. Sakupljanje lišća na dvorištu – osobenjaci uživaju u pogledu na predivne jesenske boje, ali izbjegavaju sakupljati nagomilano lišće – to doživljavaju kao nepotrebno gubljenje vremena. Slaganje i peglanje opranog i osušenog rublja – oni koji ne vole ovaj posao su praktični i često nakon pranja rublja pomisle – “Zašto sam ga baš danas stavio prati?”. Razmišljaju, također, čemu slagati rublje prije peglanja, bolje ga ostaviti razbacano na gomili.
Čišćenje frižidera – perfekcionisti nikako ne mogu smisliti čišćenje frižidera i taj posao odgađaju dokle god mogu. Oni na ništa ne vole raditi polovično, pa bi frižider morao biti savršeno očišćen i posložen, a to im se ne da. Ribanje pločica u kupaonici – dubokoumni mislilac širokog pogleda na svijet kupaonicu gleda izdaleka, a tako mu pločice izgledaju savršeno čistima i nema nikakve potrebe ribati ih. Iako im je stalo do detalja, gubljenje vremena i znojenje “zbog tako nebitne stvari kao što su pločice” vide kao gubitak vremena. Brisanje prašine – ljudi kojima je brisanje prašine prevelik napor su realistični. Njima nema smisla raditi taj posao ako će se sat vremena kasnije zrnca prašine ponovno početi taložiti posvuda. Radije će vrijeme potrošiti na neku aktivnost koja ih veseli. Usisavanje – umjetnički tipovi gledaju na usisavač kao na neprijatelja. Njima je taj posao previše dosadan i nimalo kreativan jer se sve svodi na povlačenje naprijed – nazad i slušanje iritantne buke. Čišćenje pijeska za mačke – samo ljudi pod ekstremno velikim stresom mogu njušiti izmet u kutiji s pijeskom i ne poduzimati ništa.
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.59
o izvući iz crnila,
Koji posao u kućanstvu ne volite i što to govori o vama?
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.60
NAJBOLJI MJESEČNI HOROSKOP OVAN
21.3.-19.4.
BIK
BLIZANCI
20.4.-20.5.
21.5.-20.6.
POSAO - Možete osjetiti višak energije i bit će izuzetno važno da to pravilno usmjerite. Pravo je vrijeme da dovršite poslove koje ste odgađali. Prihvatite sve izazove koji se stavljaju pred vas. LJUBAV - Vjerojatno ćete se morati više angažirati oko obiteljskih obaveza, partner to očekuje od vas. Slobodnim Ovnovima prilika za provod, ali nemojte srljati pod svaku cijenu i bez ikakvih kriterija jer bi kasnije mogli požaliti. SAVJET MJESECA - Umjesto pred televizorom, provedite slobodno vijeme u teretani ili šetnji prirodom.
POSAO - Morat ćete biti dosta aktivni, ali svi vaši napori napokon će uroditi plodom. Suradnja s kolegama također će biti dobra, prihvatite dobronamjerne sugestije jer ćete kasnije to znati cijeniti. LJUBAV - Moguće su neke nesuglasice u obitelji zbog kojih bi ste se mogli osjećati povrijeđeno, nesporazume je najbolje riješiti razgovorom. Ako ste među slobodnim pripadnicima znaka, tražite oslonac, na emotivnom planu, onakav kakav zaslužujete. SAVJET MJESECA - Dobar film i kokice najbolji su recept za opuštanje od napornog radnog dana.
POSAO - Slobodno vrijeme će vam vjerojatno nedostajati, ali bit ćete zadovoljni zbog obaveza koje ćete stići obaviti. Dobri su izgledi da završite sve što ste planirali, samo nemojte odustati. LJUBAV - Ne ignorirajte zahtjeve koje članovi obitelji imaju, već se potrudite da ih ne zanemarujete. Slobodnim Blizancima povoljno ako ste planirali izlazak s prijateljima ili kraći put. Moguća su nova prijateljstva ili ozbiljnija veza. SAVJET MJESECA - Ne pretjerujte s hranom i pićem, a osobito se čuvajte vikenda.
POSAO 5 LJUBAV 4
POSAO 4 LJUBAV 3
POSAO 4 LJUBAV 4
RAK
21.6.-22.7.
LAV
DJEVICA
23.7.-22.8.
23.8.-22.9.
POSAO - Poboljšanje situacije na planu međuljudskih odnosa. Mogli biste dobro raditi i funkcionirati u timu. Ne pokušavajte rješavati tuđe probleme jer bi mogli napraviti više štete nego koristi. LJUBAV - Mlađi članovi vaše obitelji, mogli bi ovih dana biti u fokusu, a zvijezde vas savjetuju da ne pretjerujete u zabrinutosti. Slobodnim Rakovima melankolija bi mogla donijeti nekih poteškoća, ali razvedrite se, i pokušajte da ne budete previše osjetljivi. SAVJET MJESECA - Nedostajat će vam mjere u svemu. Pripazite i počnite se kontrolirati.
POSAO - Umor i briga koji se smjenjuju neće vam se dopasti, ali ipak naći ćete načina da sve to prevladate. Moguć je manji novčani dobitak, no ne računajte da će vas to izbaviti iz financijskih problema. LJUBAV - U okviru obitelji možete naići na dosta problema koje treba hitno rješavati: ne podležite panici, već potražite rješenja. Slobodnim Lavovima zvijezde predlažu da ne forsiraju u ovom periodu nikakve događaje, pričekajte povoljnije razdoblje. SAVJET MJESECA - Malo više fizičke aktivnosti nebi vam škodilo. Izađite iz kuće i prošećite se.
POSAO - Mnogo toga je sada u vašim rukama i ako ste odredili ciljeve, lako ćete pronaći i načine da to ostvarite. Ako želite postići veći uspjeh, smanjite svoju sklonost kritiziranja. Moguća je privlačna poslovna ponuda, no razmislite prije nego ju prihvatite. LJUBAV - Pazite kako razgovarate sa partnerom jer bi jedan od vas mogao neke riječi pogrešno shvatiti. Slobodim Djevicama povoljne vijesti stižu od jednog bliskog prijatelja. SAVJET MJESECA - Pazite što govorite pred kolegama, te kome se povjeravate jer bi se mogli razočarati.
POSAO 3 LJUBAV 4
POSAO 3 LJUBAV 3
POSAO 4 LJUBAV 3
VAGA
ŠKORPION
23.9.-23.10.
24.10.-21.11.
STRIJELAC
22.11.-21.12.
POSAO - Biti ćete pravi virtuoz u nalaženju rješenja i prevladavanju teškoća. Povoljno za pregovore i sastanke sa uticajnim ljudima. Prilike su pred vama, iskoristite ih pametno jer će utjecati na budućnost. LJUBAV - Pomoći ćete nekim članovima obitelji da se pomire ili nađu zajedničke interese, što će povoljno utjecati na cjelokupnu atmosferu. Slobodnima može nedostajati vremena, da se posvete svom emotivnom životu. SAVJET MJESECA - Idealno je vrijeme za ostvarivanje planiranih ciljeva. Rezultat neće izostati.
POSAO - Razmislite dobro što želite i kako se vidite u budućnosti. Posebno je značajan oprez prilikom odlučivanja i donošenja bilo kakvih odluka. Bit ćete prisiljeni na neke kompromise koji vam se neće svidjeti. LJUBAV - Mogući su konflikti sa ženskom osobom. Razmislite o svojim osjećajima i što radite, kako biste napravili potrebne promjene u vezi. Slobodnim Škorpionima nije povoljan period da ulaze u emotivne veze, ako ste planirali, pričekajte malo. SAVJET MJESECA - Više se odmarajte jer ćete psihički biti iscrpljeni, pravo je vrijeme za kraći godišnji odmor.
POSAO - Osjetljivost bi se mogla pojačati kod nekih pripadnika znaka. Hitno poduzmite nešto kako bi promijenili financijsku situaciju. Kupovinu novog automobila ostavite za neka bolja vremena. LJUBAV - Pokušajte vaš odnos s partnerom sagledati iz drugog ugla, uvidite neke stvari koje su vam do sada bile zamagljene. Realističniji pogled na život olakšao bi vam donoštenje odluka. Slobodim Strijelcima uspjeh na planu komunikacije. SAVJET MJESECA - Razgovor s osobom od povjerenje ukazat će vam na neke pogreške kojih niste svijesni.
POSAO 5 LJUBAV 4
POSAO 2 LJUBAV 2
POSAO 3 LJUBAV 3
JARAC
VODENJAK
RIBE
22.12.-19.1.
POSAO - Pokušajte ne zbunjivati ljude oko sebe, potrebna vam je njihova podrška. Budite oprezni u pogledu troškova i trošenja novca. U drugoj polovici mjeseca stvari bi se trebale popraviti. LJUBAV - Završite neke obaveze koje ste preuzeli i uživajte u društvu partnera, koji će vam zbog toga biti veoma blagonaklon. Slobodnim Jarčevima slijedi povoljno razdoblje za komunikaciju ili upoznavanje sa osobama iz inozemstva. SAVJET MJESECA - Uvažite želje i potrebe najbližih. Provodite više vremena s najdražima.
POSAO 3 LJUBAV 4
21.3.-19.4.
19.2.-20.3.
POSAO - Vama promjene ne padaju teško, pa ćete u situacijama koje dolaze lako uvidjeti svoj interes. Možda vas očekuje prilagođavanje na novonastale okolnosti, no svjedno ćete iz svake situacije izaći kao pobjednik puni samopouzdanja. LJUBAV - Možete očekivati dobre vijesti od strane vaše voljene osobe. Slobodnima mogućnost da se predstave u novom društvu u kojem bi mogli upoznati osobu koja će vam biti više od prijatelja. SAVJET MJESECA - Ovaj mjesec vam ništa ne predstavlja problem. Uživajte u tome.
POSAO - Neke nove šanse su pred vama, pa budite dovoljno mudri da ih i iskoristite. Mogli bi zaraditi značajniju sumu novca od prodaje naslijeđene imovine ili nekog rođaka. Zarađeni novac pametno investirajte i vratite zaostale dugove. LJUBAV - Iako ste možda ponekad i u pravu ne prigovarajte partneru za svaku pogrešku. Slobodnima će uspjeh na ljubavnom planu ovisiti od pristupa prema osobi koja im je draga. SAVJET MJESECA - Odvojite vremena za sebe i svoje hobije u kojima najviše uživate.
POSAO 5 LJUBAV 5
POSAO 5 LJUBAV 3
Iznajmljujem (može i prodaja ili zamjena) kuću.Potpuno opremljenu (ECF), 4 km od Varaždina. 091/639-6962 Zemljište u Kučanu Marofu (blizina aerodroma) cca 10.000 m2. 091/639-6962 Muškarac(47)traži slobodnu žensku osobu iz VŽ županije do 48g. za ozbiljnu vezu. 095/5569635 Kompletan namještaj za prodavaonicu odjeće(police visoki sjaj, pult, moderne vješalice,profesionalna ogledala), 2 lutke. Cijena nije fiksna, može i na rate. 097/771-6749
Obavijest Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti donesenog 20. svibnja 2011. godine, propisuje se da se sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija Prilikom predaje oglasa, prema tom Zakonu, potrebno je priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedište, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
Stari radio, antikvitet, 100 kn. 091/881-7077 Prodajem APN crvene boje, 87.godište. 098/373-428 Fiat Brava, dobar, registrirano do 4/2016.,povoljno prodajem ili mijenjam.098/248-672 Prodaje se Fićo Zastava 850, 1985.godište, 91.000 km. 091/729-0797 Ormar 2,3x2,0 x 6. 091/8817077 Prodajem ulazna vrata , prozor + balkonska vrata, dva kupaonska prozora i trajnožareću peć. 091/765-8067 Aveo 1.2, 2007.godina, novo registriran, klima, prvi vlasnik,
! - fizičke osobe: ime i prezime naručitelja oglasa, OIB, njegovo prebivalište, adresa. Podaci su potrebni za objavu oglasa u sljedećim rubrikama: STANOVI/iznajmljivanje, KUĆE/iznajmljivanje, POSLOVNI PROSTOR/iznajmljivanje, APARTMANI/ iznajmljivanje, USLUGE i ZAPOSLENJA, te oglašavanje ORUŽJA. Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete tražene podatke, u protivnom Vaš oglas neće biti objavljen. Osobni podaci (davatelja oglasa) se ne objavljuju u oglasu. Mjesečnik 30 dana ne odgovara za istinitost oglasa.
servisiran. 098/801-556 Prodajem Nintendo Wii sa jednim kontrolerom i nunchukom. Mogućnost pokretanja igara preko USB sticka. Povoljno! 095/9400-718 Hrastove drvene bačve 2 komada po 300 litara. Cijena 300 kuna komad. 098/852-905 Ulazna vrata, prozor + balkonska vrata, dva kupaonska prozora i trajnožareća peć. 042/240-879 Kuća, cca 170m2, nedovršena, cijena na upit. 091/881-7077 Gramofon Tosca 20 sa zvučnicima, očuvani, popravljivi, 400 kn. Mob. 091/881-7077 Zemljište pogodno za voćnjak,
vrt,pčelarstvo – Koradovica (Varaždinbreg) i Topolje (Ivanečki vrhovec). 042/310187, 091/724-2654 Motorna pila STIHL (original) MS-260 u odličnom stanju, u pola cijene od nove. 098/986-2668 Muškarac 50 godina želi upoznati slobodnu žensku osobu 45-55 godina za ozbiljnu vezu. 092/331-8610 Kamera Panasonic vrlo malo korištena. 091/639-6962 Prodajem Powerbook G4 1.33 GHz, 17 inča, 1,5 GB RAM, 40 GB HDD, OSX 10.5.8., punjač. 095/9400-718
BESPLATNI KUPON ZA MALi OGLAS Kategorija: Oglas:
Ime i prezime: Adresa prebivališta: Tel./mob.: OIB: Oglas može sadržavati maksimalno petnaest riječi uključujući i broj mobitela. MOLIMO TEKST OGLASA ISPISATI ČITKO, ŠTAMPANIM SLOVIMA
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.61
OGLASI
Obavezno odjavite tv prijamnik Ne samo da televizija „vlada“ našim životima, ona mnogima zna zagorčati život, kad je riječ o HRT-u. Ova „Bogom dana“ državna institucija koja se naziva „javnim servisom“ građana, jedina od svih tv kuća u Hrvatskoj od tih istih građana naplaćuje tv pretplatu bez obzira gledaju li ili ne gledaju njezine programe. Ako imate tv ili radio prijamnik nema šanse da vas mimoiđe taj namet, utemeljen na napravednom zakonu, samo jednom u nizu hrvatskih zakona kojima su legalizirani brojni parafiskalni nameti. Zbog takvog monopolističkog položaja HRT-a, brojni građani koji ionako teško podmiruju osvnovne životne troškove, godinama su pod ovrhama zbog nemogućnosti plaćanja tv pristojbe. Da bi izbjegli taj vid dužničkog ropstva jedina mogućnost im je da odjave tv prijamnik i da čekaju promjenu zakona što će teško dočekati s obzirom da je svakoj vladajućoj državnoj garnituri itekako stalo da ima tako moćan medij. Državu nije briga što se tisuće njezinih građana
30
glede standarda vraća gotovo stoljeće unazad ili bježi na Zapad da bi mogli dostojanstvenije živjeti. No, HRT vam može zagorčiti život ako i plaćate tv pristojbu. Takav je slučaj ako se preselite u drugi stan, a niste odjavili tv prijamnik u prijašnjem stanu, bez obzira što i nadalje na novoj lokaciji stanovanja redovito plaćate pretplatu HRT-u. U jednom od takvih konkretnih slučajeva „korisnika“ je HRT teretio za neplaćanje tv pristojbe u dvogodišnjem razdoblju, konkretno od 2003. do 2005., zatraživši sudskim putem ovrhu. Nakon prigovora „korisnika“ s obrazloženjem kako nakon 2003. godine više nije živio na prijašnjoj adresi, sud je riješio da se ovrha obustavlja a postupak nastavi pred nadležim sudom. Taj nastavak je trajao sve do nedavno. Od 2011. kada je donijeto tako sudsko rješenje, protekle su daljnje četiri godine. Tek ove 20015. godine nakon dva održana ročišta ovaj je slučaj završio sudskom presudom „U ime Republike Hrvat-
ske“, u korist HRT-a. Kako se navodi u obrazloženju, zakonski je propisano da su vlasnici radijskih i tv prijamnika na području RH dužni HRT-u plaćati pristojbu, ako tv prijavnik ne odjave a „tuženik je bio obveznik plaćanja rtv pristojbe neovisno o tome da li je doista u tom razdoblju imao u vlasništvu tv prijamnik i neovisno o tome tko je prijamnik odjavio. Naravno, kamate su se svih tih godina gomilale i od nepunih 300 kuna, utuženi dug zajedno s sudskim troškovima, troškovima odvjetničkog društva koje zastupa HRT i odvjetničke naknade se popeo na više tisuća. Zašto je moralo proteći toliko godina do presude običan „smrtnik“ će teško dokučiti. Postoji čak i mogućnost „žalbe“, pa se osudite žaliti protiv tako moćne institucije kao što je HRT kojeg „pokrivaju“ zakoni takvi kakvi jesu i pravnički timovi. Zato, svakako odjavite tv prijamnik ako ne možete plaćati pretpatu ili ako se selite na drugu adresu, inače ćete „izgubiti gaće“.
Ivan Njegovec
Varaždinske ve Darka Gorenak Foto klub Sloboda poziva sve zainteresirane da posjete izložbu varaždinskog fotografa Darka Gorenaka koja će biti otvorena u petak, 27. studenoga s početkom u 19 sati u Galeriji “Zlatni Ajngel“ u Gajevoj 15... Izložba fotografija otvorena je za razgled od 2 7. studenoga do 13. prosinca 2015 godine radnim da-
www.kostjuk.net
dana
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.62
SVAKODNEVNICA “Bogom dani” HRT
eVarazdin.hr
IMPRESSUM
Glavni urednik: Davor Mašić
30 dana e-mail: 30dana@conceptus-publica.hr Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. Redakcija 30 dana: Josip Novak, Ivan 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Tomašković, Alen Matušin, Darija Rogina, Martin Lukavečki, Ivan Njegovec, Renato Lukavečki Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
Fotografi: Siniša Sović, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur, Nikola Kokotec
Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Gordan Žamić - 042/488-602 gordan.zamic@finesa-grupa.hr Tisak: Tiskara Zagreb
ISSN 1849-5389
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.63
FK sloboda
vedute na izložbi fotografija ka u Galeriji ‘Zlatni Ajngel’
CineStar preporuke nom od 18 do 20 sati, te subotom i nedjeljom od 10 do 12 sati. Rođen je 1966. godine, prve novinarske fotografije objavio j e s petnaest godina. Poznati varaždinski fotoreporter i kroničar gradskog života predstavlja se s 15 fotografija Varaždina velikog formata. Ova je izložba u duhu ovogodišnjeg adventa i odraz je predpraznićne atmosfere u gradu. Darko Gorenak fotoreporter-
stvom se profesionalno bavi od 1987. godine u redakciji “Večernjeg lista”. Od 2010. kroz djelovanje vlastitog studija uglavnom s e bavi reklamnom i industrijskom fotografijom, ali i kontinuirano bilježi varaždinsku kazališnu scenu, te snima turističku i putopisnu fotografiju. Darko Gorenak ujedno je jedan od fotografskih kroničara Varaždina.
Kreirajte vijesti zajedno s nama
Javite nam se na 042/488-488 ili na kontakt@evarazdin.hr
IGRE GLADI
ŠOJKA RUGALICA 2. DIO U grand finalu spektakularne kino-hit franšize Igre gladi Katniss Everdeen (Jennifer Lawrence), nakon što je postala vođa masovne pobune potlačenih, zajedno sa Distriktom 13 pokreće sveopću revoluciju protiv autokratskog Kapitola. Katniss nastavlja svoju ulogu heroine koja se u nevjerojatnoj bitci za preživljavanje bori za svoj narod!
12 NAJBRŽIH ČITATELJA ovaj kupon mogu zamijeniti za kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar Varaždin (Lumini centar) u ponedjeljak 07.12.2015. Kupon vrijedi isključivo za jednu osobu, za sve filmove po izboru na navedeni datum (kupon ne vrijedi za 3D i extreme formate).
30 DANA BROJ 14. 27. STUDENOGA STR.64
mARKETI
TJEDAN NISKIH CIJENA Proizvodi naše robne marke Ultra odlične kvalitete i super cijene Vino Vinko (crno i bijelo) 2l
17,99
Keks Jaffa Kraš 125 gr
Bombon mentol zeleni Kandit 100 gr
Vl. maramice baby Violeta badem duopack
4,98
2,99
15,98
KN
KN
KN
KN
Dimljeni sv. vrat bk Danica
42,98
KN/KG
Hrenovke pileće PIPO 200 gr
Deter. za rublje Bioaktiv 3 kg
Omekšivač Ornel 2l
5,98
28,99
18,99
Ulje suncokret Zvijezda 1l
Pap. ručnici maxi Ultra 800 gr
Grah šareni Ultra 800 gr
Paket sv.Nikola
Čokoladna figura sv.Nikola
8,88
13,98
6,88
5,39
3,29
KN
KN
Kečap ULTRA 500 gr
4,98 KN
KN
KN
KN
KN
Sir gauda Vindija
Pileća posebna Koka
500 gr
36,99
8,99
KN/KG
100 gr
KN
KN
60 gr
KN
NAJVEĆA UŠTEDA I SUPER PONUDA ZA VAŠ DOM!! Akcija vrijedi od 03.12. - 13.12.2015 u svim prodavaonama i KITRO marketima Varaždinske županije
SVAKOG VIKENDA akcije po senzacionalnim cijenama VAŠ KITRO