Page 1

Broj 1/2011

Vjesnik „Jedan, jedan, dva,...,izvolite...“ RAVNATELJ

Sadržaj

Damir Trut, mr. sig.

Cijenjeni djelatnici sustava 112, cijenjeni čitatelji, S osobitim zadovoljstvom pozdravljam ideju

o

izlaženju

ovakvog

vjesnika,

Damir Trut, ravnatelj DUZS

1

Novi propisi

2

Značaj predstavljanja operatera 2 Telefonska komunikacija

2

Operater u centru 112

3

Što je centar 112

3

Način predstavljanja operatera

3

Anto Zelid, pomodnik ravnatelja i glavni nadzornik sustava 112

4

Novi protokoli u centrima 112

5

korisne informacije, namijenjene osobama

Središnja tema: Stres

6–8

koji se bave vrlo zahtjevnim, odgovornim i

-

Što je zapravo stres?

6

stresnim poslom – poslom operatera.

-

Stresori

6

Uvođenjem jedinstvenog europskog broja za žurne situacije 112 postigla se brža, a

-

Je li stres baš tako loš?

7

time i kvalitetnija i sveobuhvatnija intervencija žurnih službi. Puno se uložilo u opremu, čija

-

Što nam se to događa?

7

pouzdanost uvelike pomaže brzini odgovora na pozive.

-

Kako prepoznajemo stres? 7

Međutim, kao i u svim drugim sustavima, tako i u sustavu 112, ljudski faktor je

-

Suočavanje sa stresom

neprikosnoven. Upravo je operater prva kontakt osoba o čijoj profesionalnosti, strpljenju,

-

Kakvi su ljudi otporniji na

vještini i načinu komunikacije ovisi daljnji tijek intervencija u spašavanju života ugroženih, kao i

stres?

prvenstveno iz razloga što se na jednom mjestu mogu pronadi zanimljive i nadasve

materijalnih dobara. Odgovornost, koju taj posao nosi sa sobom, kao i odgovornost prema građanima, koji pozivom na ovaj broj vide spas iz bezizlazne situacije, podrazumijevaju neprestanu edukaciju i usavršavanje svih djelatnika sustava 112. Stoga je ovaj vjesnik, ne samo priznanje uloženom trudu i radu u pozicioniranju broja 112 među građanima Republike Hrvatske, ved korak dalje u postizanju još bolje učinkovitosti, kako rada samih operatera, tako i koordinativne uloge centara 112.

8

8

Trening komunikacijskih vještina i upravljanja stresom

8

Preporuka Europske komisije

9

112 u Europi

9

Preporuka: 112 internet sadržaji 9 Hitan slučaj – priča

10

Zašto vjesnik?

11

U tom duhu nadam se da de ovaj vjesnik polučiti svoju svrhu i nadi svoje mjesto među vašom edukativnom i informativnom literaturom, a autorima želim nastavak ove hvalevrijedne inicijative.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik – broj 1/2011


2

Novi propisi Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Damir Trut je 06. rujna 2011.g. potpisao Uputu o

Značaj predstavljanja operatera Je li prva rečenica u odgovoru na poziv građanina tek puka formalnost? Nije -

kako sadržajem, tako niti načinom na koji je

postupanju u radu dežurne smjene u centru 112 koja je stupila na snagu danom donošenja. Centri 112 su dužni u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ove Upute

operater izgovara. Jasno izrečena, ona otklanja nedoumicu je li

izraditi provedbenu uputu koja uvažava posebnosti centra

pozivatelj dobio potrebnu službu i tako štedi dragocjeno vrijeme za

112, kao što je vrsta ICT sustava, tip snimača razgovora,

pomod. Zatim, načinom na koji je izgovorena, ona značajno pridonosi

broj djelatnika, geografske značajke centa 112 i dr. Uputa

oblikovanju prvog dojma o operateru, centru 112, službi pa i o cijeloj upravi. Znamo da je dovoljno tek nekoliko sekundi kako bi telefonski

se temelji na propisima u području zaštite i spašavanja te

sugovornik stekao prvi dojam o nama te da drugu priliku za dobar prvi

pobliže uređuje pojmove, postupanje u hitnoj situaciji,

dojam nedemo nikada dobiti. Možda de netko redi – ta, nisu operateri

normativne i operativne rutine (dnevne, tjedne i

tu da se dopadnu korisniku kao što to nastoje trgovci, kako bi privukli ljude da kupuju njihove proizvode ili usluge. Doista – nisu. Naše korisnike ne treba privlačiti - nesrede, krize i nevolje određuju količinu poziva i svima bi bilo bolje da ih je manje. Ali, prvi dojam o operateru je važan zbog drugih razloga. Prvim riječima kojima mu se obradamo, počinjemo graditi odnos s pozivateljem i dajemo do znanja da nam je stalo do njega. Izrečena mirno i samopouzdano, razgovijetno i

mjesečne),

izvješdivanje,

postupanje

s

materijalno-

tehničkim sredstvima, sigurnosni aspekt rada i način ponašanja operatera u centru 112. U „Narodnim novinama“ broj 109 od 23. rujna 2011.g. objavljena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu

primjerenom glasnodom, ved i sama rečenica predstavljanja počinje

Državne uprave za zaštitu i spašavanje, kojom se

ulijevati sigurnost, sugerirajudi pozivatelju da je s druge strane osoba

propisuje ustrojstvo i zadade unutarnjih ustrojstvenih

na koju se može osloniti i koja zna što treba učiniti da mu brzo bude

jedinica u sjedištu i područnih ureda za zaštitu i

pružena potrebna pomod. Vedina

komunikacijskih

spašavanje za područje županija. Uredba je stupila na centara

ima

razrađene

kodekse

ponašanja operatera s propisanim pozdravnim porukama. Razvojem sustava 112, u Hrvatskoj su se mijenjale poruke kojima su se operateri

snagu danom objave u „Narodnim novinama“. U „Narodnim novinama“ broj 110 od 26. rujna

u centrima 112 predstavljali pozivateljima, što je ovisilo o

2011.g. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama

organizacijskim i tehnološkim promjenama.

Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva, kojim je

Nova Uputa o postupanju u radu dežurne smjene u centru 112 je naš kodeks ponašanja i propisnik.

određeno da se redovno ispitivanje ispravnosti sustava za uzbunjivanje provodi svake prve subote u mjesecu u 12 sati korištenjem znaka »prestanak opasnosti«, osim ako je na taj dan blagdan u Republici Hrvatskoj. Pravilnik je stupio na snagu 8 dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Telefonska komunikacija Telefonska komunikacija je posredna i necjelovita jer joj nedostaje vizualni dio te se često shvada suviše olako. Bez vizualnosti, tj. slike, cjelokupna komunikacija ostaje na zvucima – riječima, glasu i glasovnim ekspresijama što ostavlja prostor za različita tumačenja istog sadržaja. Da bi telefonska komunikacija bila učinkovita, potrebna je dobra priprema. To podrazumijeva svijest o komunikacijskom cilju, koji je, u slučaju operatera u centru 112, prikupljanje točnih i cjelovitih podataka poradi poduzimanja odgovarajudih postupaka.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik – broj 1/2011


3

Operater u centru 112 Opdenito se od operatera u komunikacijskim centrima (call centrima) traže dobre komunikacijske vještine, samostalnost u radu, predanost poslu i upornost u ostvarivanju postavljenih zadataka, kultura i odgovornost, znanje korištenja raspoložive opreme i korisničkih programa te dobro znanje hrvatskoga jezika i poznavanje nekog stranog jezika. Povrh navedenog, operaterima u centru 112 je još potrebna i sposobnost brzog uvida u situaciju i donošenja odluka, koje mogu izravno utjecati na ljudske živote. Vedina komunikacijskih centara ima razrađene kodekse ponašanja operatera s propisanim pozdravnim porukama. Razvojem sustava 112, u Hrvatskoj su se mijenjale poruke kojima su se operateri predstavljali pozivateljima što je ovisilo o organizacijskim i tehnološkim promjenama.

Novom Uputom o postupanju u radu dežurne smjene u centru 112, operateri u županijskim centrima 112 se predstavljaju „Jedan, jedan, dva, (grad), izvolite...“

Način predstavljanja operatera

Što je centar 112 Centar 112 je jedinstveni operativnokomunikacijski centar koji zaprima sve pozive vezane uz hitne situacije, nesrede i prijetnje od nastanka katastrofe te putem sredstava veze, na temelju standardnih

operativnih

postupaka,

žurno izvješduje sve nadležne službe i

Novom Uputom o postupanju u radu dežurne smjene u centru 112, operateri u županijskim centrima 112 se predstavljaju „Jedan, jedan, dva, (grad), izvolite...“. Postavljene na početak, riječi „jedan, jedan, dva“ ističu važnost broja 1 1 2. Iskazivanje imena centra 112, grada - sjedišta županije, zadržano je prvenstveno zbog nemogudnosti preciznog lociranja pozivatelja, kako bi mu se odmah dalo do znanja na kojem se području nalazi. Zasigurno de se i ovaj dio predstavljanja operatera izmijeniti, nakon što koncesionari telekomunikacijskih usluga unaprijede sustav geografskog lociranja pozivatelja.

koordinira djelovanje po pozivu. Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija. Službena priopdenja o prijetnjama od katastrofa ili vedih nesreda, o opsegu tih prijetnji te aktivnostima i mjerama u zaštiti i spašavanju koje se poduzimaju daje

Uprava.

suglasnost

Ravnatelj

ministara

DUZS,

uz

nadležnih

za

poslove zdravstva, unutarnjih poslova, obrane, mora, prometa i veza, propisuje standardne operativne postupke. radu. Želja nam je–staviti na raspolaganje 112 Vjesnik broj vam 1/2011 kvalitetne informacije u svrhu vaše

Državna uprava za zaštitu i spašavanje


4

Anto Zelić pomoćnik ravnatelja i glavni nadzornik sustava 112

Poštovane djelatnice, poštovani djelatnici sustava 112! Prije otprilike dvije godine, preuzimajudi sadašnju dužnost, nakon prvih razgovora u nekoliko županijskih centara 112 uočio sam potrebu bolje informiranosti zaposlenika u centrima o temama koje su usmjerene na svakodnevnicu našega posla. Tada sam došao na ideju o potrebi priređivanja našeg „internog“ glasila, koje bi bilo dostupno svima, na koje se ne bi trošio dragocjeni papir, a koje bi istodobno bilo na raspolaganju u svakom centru. Kao što vidite, od ideje pa do realizacije nije bio lak put, ali zahvaljujudi na trudu ljudima koji su priredili prvi broj, možemo sada redi kako imamo svoje glasilo. Ovaj prvi broj obrađuje teme koje su bile najaktualnije u protekloj godini i čime smo se svi zajedno dosta bavili. Vjerujem da de ovi tekstovi potaknuti i sve druge djelatnike koji imaju talenta ili potrebu nešto napisati i redi, prenijeti svoje iskustvo ili prijedlog. Drugi broj de sasvim sigurno obilovati prilozima naših neotkrivenih pisaca.

Svima vama koji s ponosom izgovarate „1, 1, 2……izvolite…“ želim puno uspjeha u radu i životu, sa željom da ovaj Vjesnik postane naš novi „brand“ po kojem ćemo također biti prepoznatljivi. Htio bih naglasiti u ovom prvom broju nekoliko činjenica vezanih uz naš rad u ovoj godini. Najvažnija stvar koja je obilježila početak ove 2011. godine je integracija broja 94 u 112. Iako je to u vedini centara započelo prije nekoliko godina, završetkom veljače u potpunosti pozivi za HMP idu preko 112. Što je to donijelo u svakodnevnom radu? Prije svega, znatno je porastao broj poziva, osobito onih namjenskih. U nekim centrima smo zbog naprezanja ljudskih i tehničkih kapaciteta uočili potrebu za intervencijama na oba područja. U bududnosti demo morati raditi još više i bolje, kako bismo u potpunosti razvili jednu pouzdanu službu koja je u potpunosti na raspolaganju našim građanima, pozivateljima zbog kojih i postojimo i radimo. Krajem

2010.

započeo

je

program

treninga

temeljnih

komunikacijskih vještina i evaluacije, koji se pokazao kao izvrsno sredstvo poboljšanja vještina naših operatera i voditelja smjena te dao uvid u još neka područja koja moramo razvijati. Vjerujem da demo za godinu dana modi govoriti o novim kvalitetama koje smo usvojili i koje su sastavni dio našeg identiteta, identiteta jednog novog „proizvoda“ u potpunosti orijentiranog potrebama naših korisnika, naših građana i turista. Svima vama koji s ponosom izgovarate „1, 1, 2……izvolite…“ želim puno uspjeha u radu i životu, sa željom da ovaj Vjesnik postane naš novi „brand“ po kojem demo također biti prepoznatljivi.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik – broj 1/2011


5

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik – broj 1/2011


6

Stres Dvadeset četiri sata dnevno, sedam dana tjedno - odgovoriti na poziv što je brže mogude, u najkradem vremenu prikupiti točne i cjelovite podatke, angažirati žurne službe prema redoslijedu hitnosti, dobiti povratne informacije i tako u krug, sve do kraja smjene. Potreba brzog i točnog primanja i prijenosa informacija, kao i brzog donošenja valjanih odluka o daljnjem postupanju, može operaterima stvarati jak pritisak, posebno kada je s druge strane osoba koja uzbuđeno i nerazumljivo govori, ili uopde ne govori, koja je, ili netko njoj blizak, u velikoj patnji ili joj život visi o niti. Operater niti ne pomišlja uzeti stanku kad mu se prohtije – propust odgovora na poziv bi mogao imati teške posljedice, uključujudi i nečiju smrt. Nepredvidljivost vremena i broja poziva, kao i težine događaja na koji se poziv odnosi, dodatni je izvor stresa i zahtijeva spremnost u svakom trenutku postupiti s punom pažnjom i koncentracijom. Operater ne može unaprijed znati hode li za pomod zavapiti majka, držedi u naručju dijete koje se guši, uzrujan muškarac koji prijeti aktiviranjem bombe, osoba koja vrišti da nešto gori, da je netko pregažen… ili de ga preplaviti brzi slijed poziva očevidaca nekog dramatičnog događaja… ili, uz svu svoju predanost, stručnost i vještine, nede modi na vrijeme pokrenuti pružanje pomodi, jer u žurnoj službi telefon zvoni, zvoni,… dok se djelidi sekunde čine dugima poput sati.

Što je zapravo stres? Stres je engleska riječ, a označava pritisak, muku, nevolju. Primijedeno je da ljudi pod velikim pritiskom i u velikim životnim problemima mogu imati fizičke i psihičke poteškode pa se za to počela koristiti riječ stres. Stres je normalna generalizirana psihofiziološka

aktivacijska

reakcija

na

prijetnje koje dolaze iz okoline i na zahtjeve koje okolina i druge osobe postavljaju pojedincu. Za razliku od pojma stres, koji

Stresori

označava stanje, stresori su sve ono što to

Stresori mogu trajati krade vrijeme (gužva u prometu, svađa s prijateljem) ili dulje

stanje može izazvati, odnosno, podražaji na

(dugogodišnji loš brak, rat, siromaštvo), biti očekivani (sklapanje braka) ili neočekivani

koje se osoba mora prilagoditi. To mogu biti

(ozljeda). Stresori također mogu, osim vanjskim događajima, biti izazvani od strane same

značajni događaji u životu osobe, ali također i

osobe – njenim mislima, osjedajima ili ponašanjem. Velik izvor stresa mogu, na primjer,

mali svakodnevni događaji, koji, kad se

predstavljati različita ograničavajuda vjerovanja o sebi i svojim sposobnostima („Ako

nanižu jedan za drugim, mogu izazvati stanje

vjeruješ da nešto možeš ili vjeruješ da nešto ne možeš postidi, u oba slučaja si u pravu.“,

stresa. Nisu stresni samo bolni i neugodni

H. Ford), kao i negativna uvjerenja o drugim ljudima ili svijetu oko sebe. Isto tako,

događaji - stresna može biti bilo koja životna

prevelik osjedaj odgovornosti za stvari za koje objektivno nismo odgovorni, različiti unutarnji konflikti, samouništavajude navike i ponašanja i sl. mogu znatno pojačati našu ranjivost za stres. Koliki demo intenzitet stresa doživjeti u povodu nekog stresora, ovisi o tome kako tumačimo taj događaj, odnosno, kakve procjene mu pripisujemo - stres de biti intenzivniji ukoliko očekujemo da de promjene do kojih de dodi biti nepovoljne te ukoliko procjenjujemo da nedemo modi udovoljiti zahtjevu.

promjena, bilo ugodna, bilo neugodna. Tako, na primjer zaposlenje, stupanje u brak, rođenje djeteta, diplomiranje ili selidba u novi stan, koliko god bili ugodni i željeni događaji, mogu predstavljati izvor velikog stresa jer zahtijevaju prilagodbu osobe na nove okolnosti.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik – broj 1/2011


7

Je li stres baš tako loš? Stres doista može ostaviti razorne posljedice na psihičko i tjelesno zdravlje čovjeka. Međutim, on nam istovremeno pruža priliku da se razvijamo. Stres je sastavni dio života i potiče nas da u svakoj situaciji damo najbolje od sebe. Na taj način vrlo zahtjevne situacije zapravo predstavljaju izazov za naše sposobnosti. Riješimo li te situacije uspješno, to de doprinijeti ne samo razvoju naših sposobnosti, ved i samopouzdanja. Zbog toga je ključno pitanje možemo li se prilagoditi promjeni kada do nje dođe. Život bez stresa bio bi učmao i dosadan, bez ikakvih poticaja za razvoj. Ne kaže se uzalud: „Što te ne uništi, ojačat de te.“.

Stres je normalna generalizirana psihofiziološka aktivacijska reakcija na prijetnje koje dolaze iz okoline i na zahtjeve koje okolina i druge osobe postavljaju pojedincu.

Što nam se to događa? U stresnoj situaciji odvijaju se brojne tjelesne reakcije - izlučuje se adrenalin, povedava razina šedera u krvi, rastu puls i tlak, disanje se ubrzava, povedava napetost mišida, pojačava znojenje. Zadatak ovih promjena je da čovjeka u potencijalno opasnoj situaciji opskrbe dodatnom energijom, kako bi mogao reagirati najbolje mogude. Tijekom duge povijesti čovječanstva te su reakcije pomagale u preživljavanju životno opasnih situacija – uz dodatnu fizičku snagu mogli smo lakše pobjedi od gladne zvijeri ili se boriti s našim bududim obrokom, još živim. Te se tjelesne promjene nazivaju "bori se ili bježi" reakcija (engl. fight or flight). Također je tipična reakcija "zamrzavanja" (engl. freeze) – nepoduzimanje nikakve akcije, ved čekanje da opasnost prođe.

Kako prepoznajemo stres?

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik – broj 1/2011


8

Suočavanje sa stresom

Kakvi su ljudi otporniji na stres?

Suočeni sa stresnim događajem, ljudi reagiraju vrlo različito. Ti se načini nazivaju strategije sučeljavanja sa stresom. No sve se te strategije mogu svesti na dvije glavne kategorije ponašanja:

Pokazalo se da su optimisti manje podložni stresu i

1. usmjereno na problem – aktivni pokušaj rješenja problema radi djelovanja

njegovim štetnim posljedicama po zdravlje. Također

na izvor stresa ili ublažavanja njegovih posljedica

su otporniji oni ljudi koji smatraju da sami mogu u

2. usmjereno na emocije – djelovanje na vlastito emocionalno stanje

velikoj mjeri utjecati na svoj život, kao i oni otvoreni

(emocionalno pražnjenje ili ublažavanje emocija radi lakšeg prihvadanja

za promjene. Stresu, a osobito srčanim bolestima

situacije).

skloniji su tzv. ljudi tipa A (užurbaniji, napetiji,

U vedini slučajeva djelotvornije je pokušati promijeniti neugodnu

ambiciozniji), i to oni "A-tipovi" koji ujedno imaju

situaciju u svoju korist. Takvo djelovanje može doprinijeti objektivnoj

mnogo nakupljenog bijesa i neprijateljstva prema

promjeni vanjske situacije, čime posredno djeluje i na smanjenje stresa. No

ljudima. Osobe koje imaju bliske odnose s drugim

kad je nemogude išta učiniti, djelovanje usmjereno na emocije može znatno

ljudima lakše se nose sa stresnim događajima, jer

ublažiti stanje stresa jer nam pomaže da oslobodimo energiju, opustimo duh

imaju priliku zatražiti i dobiti podršku.

i tijelo i/ili promijenimo način razmišljanja te tako bolje podnesemo stresno stanje.

Trening komunikacijskih vještina i upravljanja stresom U organizaciji Službe za sustav 112 provodi se Trening komunikacijskih vještina i upravljanja stresom za voditelje dežurne smjene i operatere-analitičare u županijskim centrima 112. Nakon održane edukacije o komunikacijskim vještinama i upravljanju stresom svaki djelatnik je sudjelovao u simulacijskoj vježbi od tri situacije simulacije poziva na posebnom trenažeru. Prva simulacija je služila za uvježbavanje i prilagođavanje raspoloživoj opremi, druga se odnosila na složeni događaj, a treda na komunikaciju sa stranim pozivateljem. Simulacijske vježbe su imale za cilj prikupljanje značajnih informacija o ponašanju operatera, primjene stečenih znanja i dosadašnjih bogatih iskustava u radu operatera

s pozivateljima.

Tijekom

edukacije

prikupljeni su podaci o izvorima stresa u radu, psihosocijalnoj klimi i sindromu izgaranja na poslu. Od

Djelatnici su bili visoko motivirani u radu i iskazali potrebu za nastavkom treninga, posebno u smislu raščlambe slučajeva iz prakse te potpore u upravljanju stresom na radnom mjestu i poboljšanja komunikacijskih vještina. Prikupljeni podaci temeljeni na bogatom iskustvu djelatnika u županijskim centrima 112 bit de upotrjebljeni prilikom izrade programa osposobljavanja novih operatera u centrima 112.

prosinca 2010. godine Treningom je obuhvaden 181 djelatnik u županijskim centrima 112 dok je u planu do kraja 2011. godine obuhvatiti sve djelatnike u županijskim centrima 112.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik – broj 1/2011


9

Preporuka Europske komisije Europska komisija je 8. rujna 2011. g. usvojila i uputila Preporuku državama članicama Europske unije te zatražila od operatera telekomunikacijskih usluga stvaranje uvjeta kako bi od 2015. mogao profunkcionirati eCall (ePoziv). "Komisijin cilj je uspostava potpuno učinkovite ePoziv usluge u cijeloj Europskoj uniji do 2015. godine", priopdila je Komisija na svojim internetskim stranicama povodom usvojene Preporuke. Komisija potiče zemlje članice da osiguraju da operateri mobilnih mreža na vrijeme nadograde infrastrukturu i uspostave sustave koji de identificirati automatske hitne pozive i preusmjeravati ih na pozivne centre hitnih službi. Također, od zemalja članica se očekuje jamstvo da de mobilni operateri

112 u Europi

tretirati te pozive kao i ostale pozive na broj 112, a to znači da de biti prioritetni i da se nede napladivati. Prije toga treba osigurati da proizvođači automobila od 2015. godine u nova vozila ugrade ePoziv sustav, na što Komisija također poziva. Dosad je ugradnja bila dobrovoljna, pa zato taj sustav, prema podacima Komisije, trenutno ima samo 0,7% svih putničkih vozila u Europskoj uniji.

Bududi da je broj 1 1 2 jedinstveni europski broj za hitne službe, načinili smo anketu putem EENA (The European Emergency Number Association) pripadnika raznih hitnih službi okupljenih u mreži osoblja

ePoziv iz vozila je hitni poziv koji ručno upuduje osoba u vozilu ili se automatski aktivira putem senzora u vozilu. Po aktivaciji, ePoziv sustav uspostavlja izravnu

Emergency

Services

Staff

Network

(www.eena.org).

glasovnu vezu s relevantnim PSAP-om (Public Safety Answering Point – odzivna točka za pozive građana - 112). Istovremeno se minimalni skup podataka o incidentu (MDS)

Na

šalje operatoru ePoziva koji je prihvatio glasovni poziv. Projekt "Realizacija

centrima 112 i komunikacijskim centrima

interoperativnog ePoziva iz vozila" u Hrvatskoj je službeno počeo 1. siječnja 2011.

drugih žurnih službi, dobili smo 36

godine nakon što je 22. prosinca 2010. g. ravnatelj Državne uprave za zaštitu i

temu

predstavljanja

operatera

u

odgovora članova iz 22 europske države.

spašavanje Damir Trut potpisao Memorandum o suglasnosti. Europski pilot projekt

Začuđujude, bilo je i odgovora kako način

ePoziva HeERO provodi se u 9 europskih država među kojima je i Hrvatska.

predstavljanja

operatera

u

pojedinim

državama nije standardiziran. Rezultati provedene ankete upuduju na to da se u vedini europskih centara 112 primjenjuje oblik predstavljanja koji koriste operateri u hrvatskim centrima 112.

Preporuka: 112 internet sadržaji: Državna uprava za zaštitu i spašavanje http://www.duzs.hr/ DUZS video http://www.youtube.com/user/DUZSvideo DUZS Facebook http://www.facebook.com/DUZS112

EENA http://www.eena.org 112 Foundation http://www.112foundation.eu 112 The European emergency number http://ec.europa.eu/information_society/activities/112/index_en.htm

DUZS Twitter http://twitter.com/#!/duzs_hr 112 SOS HR http://www.facebook.com/pages/112-SOS-HR-%C5%BDurnapomo%C4%87/142633024286?v=wall

112 novosti http://www.youtube.com/user/112novosti

eCall http://ec.europa.eu/information_society/activities/esafety/ecall/index_en.htm

HeERO http://www.heero-pilot.eu Reach 112 http://www.reach112.eu

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik – broj 1/2011


10

Zanimljiva priča učenika IV. razreda osnovne škole 3. mjesto u kategoriji literarnih radova od I. do IV. razreda osnovnih škola na natječaju DUZS

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik – broj 1/2011


11

Impresum

Zašto Vjesnik?

Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Operateri u centrima 112 se svakodnevno u svom radu susredu s brojnim

112 Vjesnik

u svrhu vaše informiranosti, edukacije i unaprjeđenja rada. Ovaj Vjesnik je internog

Izlazi povremeno Adresa: Nehajska 5, Zagreb E-mail: 112vjesnik@duzs.hr

Tekstovi: Damir Trut Anto Zelid Zoran Šimid Bernardica Franjid-Nađ Mladen Tadid

problemima, a jedan od najvedih je nedostatak kvalitetnih informacija za proširivanje svojih stručnih znanja. Želja nam je staviti vam na raspolaganje kvalitetne informacije

karaktera i namijenjen je prvenstveno djelatnicima centara 112. Ovaj broj je nazvan: „Jedan, jedan, dva,..., izvolite...“ jer tu rečenicu tijekom rada izgovorite nekoliko desetaka ili stotina puta te kako bi vam skrenuli pozornost na novu Uputu o postupanju u radu dežurne smjene u centru 112. Pozivamo vas na suradnju. Pošaljite vaše prijedloge o temama slijededeg broja Vjesnika ili pak vaše tekstove ukoliko smatrate da de biti zanimljivi čitateljima na email: 112vjesnik@duzs.hr. Tekstovi su prilagođeni sadržaju Vjesnika. Slike su korištene iz različitih izvora (DUZS, televizija, internet, autorske).

Kolegicama i kolegama u centrima 112 želimo puno uspjeha u radu.

Izdanje: listopad 2011.g.

Čuvajte prirodu – ne trošite papir!

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik – broj 1/2011

112 vjesnik - broj 1  

Prvi broj 112 vjesnika - izdanje listopad 2011.g.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you