razgovor s povodom
Alzheimerova bolest prognoze i očekivanja O uzrocima i liječenju Alzheimerove bolesti te o prognozama za budućnost razgovarali smo s prof. Nenadom Bogdanovićem, neurologom i gerijatrom iz Bolnice Karolinska u Stockholmu te europskim medicinskim direktorom u američkoj kompaniji Pfizer, tvrtki koja intenzivno privodi kraju istraživanje potpuno nove grupe lijekova koji bi trebali revolucionirati liječenje Alzheimerove bolesti već u ranoj fazi razvoja te bolesti Priredila: Mirna Ljubković
I
ako je već više od dvadeset godina u inozemstvu, prof. Bogdanović u stalnoj je vezi s Hrvatskom, ne samo s kolegama već i s članovima obitelji oboljelih od Alzheimerove bolesti, pa napominje kako je „internetski i dopisni“ liječnik. Zapravo ne propušta priliku za kontakt s domovinom i prenošenje svojih iskustava kolegama u Hrvatskoj, tako da je i naš razgovor potaknut stručnim predavanjem Alzheimerova bolest - neliječena i skupa pandemija, koje je prof. Bogdanović nedavno održao u Zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu. Optimizam s kojim dočekujemo najave o produljenju životnog vijeka najblaže rečeno splasne čim se pročita naziv Vašeg predavanja - Alzheimerova bolest - neliječena i skupa pandemija? Je li doista tako? Istina je da danas živimo 30-40 godina dulje nego što se živjelo primjerice prije četiri stoljeća i da se očekuje dodatno produljenje životnog vijeka. To možemo pripisati eliminaciji štetnih čimbenika iz okoliša te boljem načinu ishrane i načina života. Istina je i to da u ovom trenutku u svijetu ima
26 Zdrave vijesti
26-28Alzhaimer.indd 26
31 milijun oboljelih od Alzheimerove bolesti, za 20 godina očekujemo 57 milijuna oboljelih. Alzheimerova je bolest najsignifikantniji zdravstveno-socijalni problem 21. stoljeća, peti je uzrok smrtnosti, no još uvijek tu činjenicu svjetske vlade zanemaruju. Valja znati da u svakoj populaciji ima 0,7-0,8 posto klinički verificiranih slučajeva Alzheimerove bolesti. Dakle, riječ je doista od pandemiji. Od svih demencija 50-60 posto otpada na Alzheimerovu bolest. Prema podacima koji su 2006. izneseni na Kongresu gerontologa u Opatiji, u Hrvatskoj Alzheimerova bolest čini 40 posto svih ukupnih demencija, a 50 posto ih je nespecificiranih. Dok su u svijetu u primjeni četiri lijeka, u Hrvatskoj na A listi lijekova nema nijednog. On je na Amerikanci su B listi, tako da tromjesečno pokazali da pacijenti s liječenje iznosi otprilike tidemencijom i poremećajima suću kuna. No bolest nije kognicije neprepoznatim od strane skupa samo za oboljele i liječnika primarne zdravstvene zaštite njihove obitelji, ta je bokoštaju 4 puta više od ostalih pacijenata jer lest izuzetno skupa za „lutaju“ u sustavu samo zato što bolest nije svaku državu. O tome pravovremeno prepoznata i bolesnik pravilno najzornije svjedoči poobrađen. Zato je rano prepoznavanje i rana datak da se u svijetu dijagnostika kognitivnih promjena i ponašanja na liječenje demencije pacijenta od strane liječnika opće prakse, troši 604 milijarde doskrbnika pacijenata, medicinskih sestara i lara, te se to nazi- ➜ socijalnih radnika jedna od najvažnijih mjera koje se danas smatraju osnovom za rano liječenje Alzheimerove bolesti.
6/17/11 10:36:05 PM