92 - 1.3. Uticaj okruženja na učenje mozga
procesuiranje i sviranje muzike. Sviranje, slušanje i stvaranje muzike uklju čuje praktično sve kognitivne funkcije. Pošto smo već ukazali na efekte po zitivnih emocija na učenje, dodajmo da i muzika stvara pozitivne efekte koji mogu pospešiti učenje. Ovo je još jedna tema za dalja istraživanja, uključu jući mogućnosti da se saznanja o učenju muzike prenesu na druge oblasti.
Motivacija „Mnoga zadovoljstva se mogu pronaći u beskorisnom znanju.“ Bertrand Rasel Motivacija je krucijalna za uspešno učenje i u tesnoj je vezi sa razumeva njem i emocijama. Motivacija se može opisati kao ukupna snaga emocionalnih komponenti, koja odslikava meru do koje je organizam spreman da fizički i mentalno deluje na fokusiran način. Shodno tome, motivacija je duboko po vezana sa emocijama pošto one predstavljaju način na koji mozak evaluira da li na pojave treba reagovati – da li se u njih treba uključiti, ako su prijatne, ili ih izbeći, ako su neprijatne. Iz tog razloga, moguće je formulisati hipotezu da emocionalni sistem stvara motivaciju. Može se napraviti osnovna razlika između spoljašnje motivacije (poveza ne sa spoljašnjim faktorima) i unutrašnje motivacije (povezane sa unutra šnjim faktorima). Dok se spoljašnja motivacija javlja usled spoljašnjih uticaja na ponašanje – na primer, putem nagrade ili kazne, objektivne ili simbolične (McGraw, 1978) – unutrašnja motivacija odslikava želju da se ostvare unutra šnje potrebe i želje. Tradicionalni obrazovni sistemi fokusiraju se na spolja šnju motivaciju, putem kazne i nagrade; dosadašnja neuronaučna istraživanja usredsređuju se takođe na spoljašnju motivaciju u kontekstu učenja, jer se još ne razumeju dovoljno mehanizmi unutrašnjih pobuda i teško ih je istraživati tehnikama neuroodslikavanja. Međutim, pošto najveći deo učenja zavisi više od unutrašnjih nego od spoljašnjih faktora, neuronauka će morati da se poza bavi i unutrašnjim sistemima motivacije.
Razume ti mozak: Rođenje nauke o učenju