1.7. Etika i organizacija obrazovne neuronauke - 183
stručnjacima iz jedne oblasti da koriste znanja iz drugih. Stvaranje mosto va između ovih polja zahteva razvoj hibridnih profesionalaca koji su spo sobni da povežu istraživanja iz različitih disciplina. Upravo je razvoj takvih transdisciplinarnih stručnjaka cilj programa Um, mozak i obrazovanje na Harvardskoj diplomskoj školi za obrazovanje. Sada se već pet godina, u programu studenti obučavaju da sintetišu istra živanja o učenju iz relevantnih oblasti. Kurikulum se oslanja na širok ras pon disciplina, uključujući neuronauku, genetiku, kognitivnu psihologiju i obrazovanje, i svi studenti pohađaju osnovni kurs u kojem stiču znanja koja omogućavaju ovu sintezu. Na ovom kursu, koji se zove Kognitivni raz voj, obrazovanje i mozak, predaje tim stručnjaka iz relevantnih oblasti i oni podstiču studente da obrazovanju pristupe kroz integrisanu prizmu, kori steći različite disciplinarne perspektive zajedno kako bi analizirali obra zovne teme. Od studenata se očekuje da daju značajan doprinos obrazov nim istraživanjima i praksi jer Kurt Fišer, programski direktor i profesor naglašava značaj recipročne integracije istraživanja sa praksom. Harvard ski program Um, mozak i obrazovanje nudi dragocen model za druge insti tucije koje teže stvaranju transdisciplinarne programe.
Izvor: Kristina Hinton, student na programu Um, mozak i obrazovanje, Harvardska posle diplomska škola za obrazovanje.
Recipročne informacije sa obe strane – dvosmerni razvoj Sama neur onauka ne može da obezbedi znanje koje je potrebno da bi se kreirali uspešni pristupi obrazovanju, i zato se obrazovna neuronauka ne mo že sastojati od ubacivanja tehnika zasnovanih na proučavanju mozga direkt no u učionice. Umesto toga moraju se uspostaviti recipročni odnosi između prakse i istraživanja učenja, koje su analogne odnosu medicine i biologije (Grafikon 7.2). Ovaj recipročni odnos omogućiće neprestani, dvosmerni pro tok informacija koji je nužan za obrazovnu praksu zasnovanu na proučavanju mozga i na dokazima. Istraživači i ljudi iz prakse zatim mogu raditi zajedno na identifikovanju istraživačkih ciljeva relevantnih za obrazovanje i diskutovati o potencijalnim implikacijama istraživačkih rezultata. Kada se sprovedu sazna nja zasnovana na proučavanju mozga, ljudi iz prakse bi trebalo sistematski da prate njihovu uspešnost i trebalo bi da ponude rezultate iz učionice kao po vratne informacije koje mogu precizirati pravce daljih istraživanja. Razumeti mozak: Rođenje nauke o učenju