zajednice. Osim Vaclika, prije Prvog svjetskog rata u Crnoj Gori je u raznim periodima bilo nastanjeno još nekoliko Čeha od kojih su neki imali vidljivu ulogu u tamošnjem društvenom, političkom i kulturnom životu, kao što su npr. 70-ih godina Anton Šulc, autor muzike za prvu crnogorsku himnu, ili František Vimer, kapelnik dvorskoga orkestra u drugoj polovini dugogodišnje vladavine knjaza Nikole. Međutim, Vaclik je od svih njih obavljao najznačajniju funkciju, i od svih pripadnika češkog naroda ostavio je najvidljivije stope u crnogorskoj istoriji 19. vijeka. Vaclika vjerovatno najbolje karakteriše već upotrijebljena formulacija “privatni diplomata”. Međutim, u 19. vijeku to među Česima nije jedini primjer takve vrste. U vrijeme kad češki nacionalni i slovenofilski zahtjevi nijesu mogli biti ostvareni u okviru Habzburške monarhije neki od pripadnika češke intelektualne elite stupali su u službe stranih država ili su na neki drugi način pokušavali ostvariti svoje predstave. U mnogo čemu mu je slično djelovanje npr. Františeka Zaha koji je bio u službi srpske države od 40-ih do 70-ih godina 19. vijeka. Isto tako, s Vaclikom su uporedive i motivacija, kao i neke političke aktivnosti revolucionara Jozefa Vaclava Friča u njegovim emigrantskim godinama. Još kao student Vaclik je ispoljavao intenzivno interesovanje za južnoslovensku problematiku, naučio je jezik, a neke oblasti Balkana prvi put je posjetio još na prijelomu 40-ih i 50-ih godina. Od početka 50-ih u češkoj štampi, između ostalog, izvještava i o crnogorskoj problematici. Godine 1856. Vaclik se upoznaje s crnogorskim knjazom Danilom. Knjaz u to doba pokušava da za Crnu Goru definitivno ostvari položaj međunarodno priznate nezavisne države i u tom smislu nastoji da utiče na evropske velesile. Nakon dogovora s knjazom Danilom, Vacliku je bilo omogućeno da na Cetinju istraži državni arhiv i u njemu pronađe argumente koji bi ilustrovali istoriju faktičke crnogorske nezavisnosti od Turske. Kao rezultat tog istraživanja nastao je Vaclikov spis La souverainté du Monténégro et le droit des gens modernes de l´Europe, objavljen 1858. godine89. Crnogorski knjaz je Vaclikovu brošuru razaslao vladama evropskih zemalja. Vaclikova 89
Danas je dostupniji u crnogorskom prijevodu. Vidi: Jan Vaclík: Suverenitet Crne Gore i pravo malih naroda u Evropi. Prevela Marina Vukićević. Podgorica, 1996.
62