20 nacina da se ostavi traga - Dva desetljeca hrvatskog clanstva u UN-u

Page 1

20 načina da se ostavi traga Dva desetljeća hrvatskog članstva u UN-u


Hrvatska zastava u kampu Feyzabad u Afganistanu

1. Jačanje uloge Ujedinjenih naroda „Neovisno o veličini, svaka država članica Ujedinjenih naroda može i mora na neki način dati svoj doprinos“, rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon u listopadu 2011. godine. „Aktivni doprinos Hrvatske Ujedinjenim narodima veći je od nje same.“ Od ulaska u članstvo 22. svibnja 1992. godine, Hrvatska aktivno sudjeluje u promicanju vrijednosti koje zastupaju Ujedinjeni narodi. Hrvatska u radu UN-a sudjeluje putem svojih stalnih misija u New Yorku, Beču i Ženevi, Hrvatske delegacije pri Organizaciji Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) u Parizu te niza veleposlanstava diljem svijeta koja prate rad raznih specijaliziranih agencija u razgranatom sustavu UN-a.

Hrvatska je također preuzela vodeću ulogu u nizu područja u Ujedinjenim narodima, uključujući predsjedanje Vijećem sigurnosti 2008. godine tijekom razdoblja nestalnog članstva 2008./09. godine. Hrvatska je usto bila i jedna od osnivačica UN-ove Komisije za izgradnju mira te sudjelovala na njezinom prvom zasjedanju 2006./07. godine, a nedavno je dobila i drugi mandat za razdoblje od 2012. do 2013. godine. Povrh svega, želeći ojačati svoj doprinos nastojanjima Ujedinjenih naroda da promiču ljudska prava, Republika Hrvatska odlučila je zatražiti i mjesto u Vijeću za ljudska prava za razdoblje od 2017. do 2019. godine.


Ranko Vilović, hrvatski veleposlanik pri UN-u u New Yorku, SAD

2. Doprinos radu Ujedinjenih naroda diljem svijeta Trenutačno oko 400 hrvatskih državljana radi u specijaliziranim agencijama Ujedinjenih naroda kao što su Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR), Dječji fond UN-a (UNICEF), Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Dobrovoljci Ujedinjenih naroda (UN Volunteers). Hrvat na najvišoj poziciji u Ujedinjenim narodima je Ivan Šimonović koji je u svibnju 2010. godine

imenovan predstojnikom Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u New Yorku, u rang pomoćnika Glavnog tajnika. Šimonović je prije navedenog imenovanja obnašao dužnost ministra pravosuđa, zamjenika ministra vanjskih poslova i stalnog predstavnika Hrvatske pri UN-u tijekom 6 godina, od 1997. do 2002.


Ivan Šimonović, predstojnik Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u New Yorku, s Glavnim tajnikom UN-a, Ban Ki-moonom

3. Promicanje gospodarskog i socijalnog napretka Gotovo 70 posto svih aktivnosti Ujedinjenih naroda otpada na rad Gospodarskog i socijalnog vijeća UN-a koje se, među ostalim, bavi promicanjem višeg životnog standarda, pune zaposlenosti te gospodarskog i socijalnog napretka, pronalaženjem rješenja za međunarodne gospodarske, socijalne i zdravstvene probleme, olakšavanjem suradnje u kulturi i obrazovanju te poticanjem općeg poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Hrvatska je bila članica ECOSOC-a od 2000. do 2002. godine, a 2002. je tim Vijećem i predsjedala. Jedan od najvažnijih rezultata hrvatskog predsjedanja bilo je poboljšanje suradnje ECOSOC-a i Vijeća sigurnosti u promicanju nastojanja na izgradnji mira u poslijeratnom razdoblju. Dana 29.

siječnja 2002., predsjednik ECOSOC-a - tada hrvatski veleposlanik Ivan Šimonović - prvi je puta sudjelovao na otvorenoj raspravi Vijeća sigurnosti o situaciji u Africi. Ta je suradnja s vremenom dovela do uspostavljanja zajedničkih ad hoc radnih skupina za Afriku. Osim toga, Vijeće se tijekom hrvatskog mandata usredotočilo i na ostvarivanje milenijskih razvojnih ciljeva i jačanje koordinacije unutar sustava UN-a. Hrvatska je također aktivan član mnogobrojnih ECOSOC-ovih komisija koje se bave širokim rasponom tema. Hrvatska se trenutačno priprema za još jedan trogodišnji mandat u ECOSOC-u, u razdoblju od 2013. do 2015. godine. Očekuje se da će Opća skupština potvrditi ovaj odabir u listopadu 2012. godine.


Ivana Slišković Skovgaard za vrijeme rata s osobljem UNPROFOR-a u Sarajevu. Ivana danas radu u UNDP-ovom uredu u Kopenhagenu, u Danskoj.

4. Održavanje mira i sigurnosti Za izbor Hrvatske kao nestalne članice UN-ovog Vijeća sigurnosti u razdoblju od 2008. do 2009. godine u velikoj je mjeri zaslužan uspjeh Hrvatske u brzom prelasku iz faze sukoba u fazu razvoja. Najsnažnije prednosti Hrvatske, među ostalima, uključuju: uspješan prijelaz na snažnu demokraciju i tržišno gospodarstvo, njezinu sve jaču ulogu čimbenika stabilnosti u Jugoistočnoj Europi, iskustvo iz prve ruke u poslijeratnom oporavku i obnovi nakon Domovinskog rata te suradnju s jednom od najuspješnijih mirovnih misija u povijesti Ujedinjenih naroda - Prijelaznom upravom UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem (UNTAES) - koja je nadzirala mirnu reintegraciju hrvatskog teritorija, kao i sudjelovanje u mirovnim misijama UN-a.

Članstvo u Vijeću sigurnosti pokazalo je spremnost Hrvatske da se aktivno angažira u održavanju međunarodnog mira i sigurnosti. Svoj rad u Vijeću usredotočila je na pitanja povezana s nacionalnim interesima i pri tom se rukovodila težnjama za članstvom u euroatlantskim integracijama. Sastavni dio toga bilo je stavljanje posebnog naglaska na vladavinu prava i potrebu za jačanjem potpunog poštivanja ljudskih prava te odredbi međunarodnog humanitarnog prava i izbjegličkog prava. Tijekom redovitih konzultacija s ostalim članicama Vijeća, Hrvatska je odigrala neposrednu ulogu u traženju održivih rješenja za složene situacije, poput sukoba Gruzije i Rusije te razvoja nuklearnog programa u Iranu i Sjevernoj Koreji.


Hrvatski vojnik u misiji ISAF-a u Afganistanu

5. Doprinos održavanju mira Hrvatska se od 1990-ih godina, kad je na njezinom teritoriju bilo aktivno pet mirovnih misija, do danas preobrazila u zemlju koja daje aktivan doprinos nastojanjima Ujedinjenih naroda da održe mir u nemirnim područjima diljem svijeta. Prvi hrvatski predstavnici sudjelovali su u Mirovnoj misiji UN-a u Sijera Leoneu (UNAMISIL) 1999. godine. Hrvatska danas sudjeluje u devet misija Ujedinjenih naroda na četiri kontinenta s ukupno 130 članova osoblja. Osim toga, Hrvatska sudjeluje i u tri misije Europske unije te dvije misije NATO-a. Najveći hrvatski kontingent, od 30 vojnika i civila, služi u Afganistanu u Međunarodnim snagama za podršku sigurnosti (ISAF) kojima rukovodi NATO, a čije je djelovanje pod mandatom UN-ovog Vijeća sigurnosti. Zemlje domaćini kažu da se hrvatski mirovnjaci ističu zato što su i sami iskusili sukob i održavanje mira. To im je iskustvo pomoglo da steknu povjerenje građana u ratom pogođenim područjima.

Hrvatska je postupno razvijala integrirani pristup održavanju mira. Osim aktivnih pripadnika vojske i policije, u mirovnim nastojanjima sudjeluju i policajci u civilu, diplomatsko osoblje te predstavnici resornih ministarstava, poput Ministarstva pravosuđa. Osigurava se i razvojna pomoć. Hrvatska je priznanje za rad u službi mira dobila u svibnju 2012. godine kad su dvojica pripadnika vojnih snaga imenovana kao vojni promatrači u novouspostavljenoj Misiji UN-a u Siriji (UNSMIS). Hrvatska također daje aktivnu podršku obuci pripadnika mirovnih snaga iz drugih zemalja. Strani vojni časnici redovito sudjeluju u programima mirovne obuke koji se od 2001. godine organiziraju u Središtu za međunarodne vojne operacije u Rakitju pokraj Zagreba, dok pripadnici inozemnih policijskih snaga prolaze obuku za sudjelovanje u mirovnim snagama koju je certificirao UN u Valbandonu pokraj Pule.


MUP-ova međunarodna škola za obuku pripadnika mirovnih snaga u Valbandonu pokraj Pule.

6. Pomoć u izgradnji mira Iskustvo Hrvatske u poslijeratnom oporavku i održavanju mira potaknulo je kandidaturu za UN-ovu Komisiju za izgradnju mira. Osnovana 2006. godine, ova je Komisija međuvladino savjetodavno tijelo koje daje podršku mirovnim nastojanjima u zemljama koje izlaze iz sukoba. Omogućuje kontakt između vlade tih zemalja i relevantnih međunarodnih i domaćih aktera kako bi se postigao dogovor oko ključnih prioriteta kojima se treba baviti dugoročna strategija izgradnje mira, a s ciljem da se spriječi ponovno razbuktavanje sukoba. Hrvatska je promicala osnivanje Komisije i poticala druge zemlje s poslijeratnim iskustvom da sudjeluju u radu

organizacijskog odbora. Nakon što je 2006. godine odigrala ulogu jedne od osnivačica, Hrvatsku je Opća skupština izabrala kao jednu od članica Komisije za razdoblje od 2012. do 2013. godine. Hrvatski veleposlanik obavljat će dužnosti potpredsjednika Komisije 2012. godine, a 2013. godine će preuzeti mjesto predsjednika. Hrvatska trenutačno istražuje ostale mogućnosti razmjene znanja o upravljanju poslijeratnom situacijom, posebice u pitanjima kao što su povratak izbjeglica, izgradnja povjerenja, procesuiranje ratnih zločina, gospodarska obnova i reintegracija ratom pogođenih područja.


Posjet jednoj školi Merawi Kebele, Mecha Woreda, Etiopija. Nastavu u toj školi podržavaju i brojni donatori iz Hrvatske, uključujući i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

7. Doprinos hitnoj reakciji u izvanrednim situacijama Hrvatska je bila među prvih 14 zemalja koje su aktivno doprinijele Središnjem fondu za reakciju u izvanrednim situacijama (CERF) koji je Opća skupština osnovala u ožujku 2006. godine kako bi se omogućila pravovremena i pouzdanija humanitarna pomoć pogođenima prirodnim katastrofama ili vojnim sukobima. Hrvatska u pružanju humanitarne pomoći daje prednost sigurnosti opskrbe hranom, obrazovanju i zdravlju te ranoj fazi

oporavka zemalja koje su tek izašle iz sukoba i u kojima je situacija još krhka. Glavni humanitarni partneri su joj s UNove strane Svjetski program za hranu (WFP), UNICEF i UNHCR čije programe redovito podržava dobrovoljnim prilozima. Hrvatska je veliki pobornik Načela dobrog humanitarnog doniranja i Europskog konsenzusa o humanitarnoj pomoći, a pitanja ravnopravnosti spolova, skrbi za djecu i smanjivanja rizika od katastrofa sastavni su dio njezinog humanitarnog rada.


Stjepan Mesić, bivši hrvatski predsjednik, i Ban Ki-moon, Glavni tajnik UN-a, u Vijeću sigurnosti.

8. Podrška UN-ovim nastojanjima u borbi protiv terorizma Hrvatska je predsjedala Odborom za borbu protiv terorizma tijekom dvogodišnjeg nestalnog članstva u Vijeću sigurnosti UN-a. Odbor za borbu protiv terorizma osnovan je nakon napada na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2011.. U vrijeme predsjedanja Vijećem sigurnosti, u prosincu 2008. godine, Hrvatska je organizirala otvorenu tematsku raspravu o prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti koju predstavljaju teroristički napadi, a koju je inicirao i njome predsjedao predsjednik Stjepan Mesić. Tom je prilikom Vijeće sigurnosti usvojilo predsjedničku izjavu u kojoj se članice Ujedinjenih naroda poziva na obnovu

solidarnosti u borbi protiv terorizma koju su pokazale nakon napada 11. rujna. Hrvatska snažno podržava UN-ovu Strategiju globalne borbe protiv terorizma, posebice stajalište da sve mjere borbe protiv terorizma moraju biti provedene u skladu s obvezama preuzetima prema međunarodnom pravu, uključujući UN-ovu Povelju i relevantne međunarodne konvencije i protokole, a posebice pravnu zaštitu ljudskih prava, izbjegličko pravo i međunarodno humanitarno pravo. Hrvatska je dala aktivnu podršku širokom rasponu aktivnosti za borbu protiv terorizma raznih tijela Ujedinjenih naroda.


Skulptura “Nenasilje”, rad švedskog kipara Carla Frederika Reuterswarda, dar je vlade Luksemburga Ujedinjenim narodima. Spomenik se nalazi na ulazu u kompleks UN-a u New Yorku. Skulptura je replika pištolja kalibra .45 sa zavrnutom cijevi koja simbolizira mir i nenasilje.

9. Borba protiv droge i kriminaliteta Hrvatska je aktivno sudjelovala u UN-ovim nastojanjima da se bori protiv organiziranog kriminaliteta i krijumčarenja droga. Jedna je od prvih potpisnica UN-ove Konvencije iz Palerma o borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i UN-ove Konvencije „Merida“ o borbi protiv korupcije. Godine 2012. počela je trogodišnji mandat kao

članica UN-ove Komisije za prevenciju kriminaliteta i kaznenopravni sustav (UNCCPCJ) te također želi članstvo u UN-ovoj Komisiji za suzbijanje zlouporabe droga (UNCND) za razdoblje od 2014. do 2017. godine. Hrvatska također surađuje s UN-ovim Uredom za suzbijanje zlouporabe droga i kriminalitet u Beču.


Predsjednik Ivo Josipović baca prvi simbolički komad oružja u kontejner za taljenje u Sisačkoj željezari CMC, u veljači 2011.

10. Uklanjanje prijetnje od ilegalnog oružja Hrvatska je s Ujedinjenim narodima radila na uklanjanju opasnog naslijeđa malog oružja i eksplozivnih naprava koje se često skriva na tavanima i u podrumima. Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova je u suradnji s UNDP-om organiziralo niz kampanja za prikupljanje takvog oružja od građana te uništavanje viška oružja i eksploziva. Od rujna 2007. godine do danas, u sklopu kampanje pod nazivom

„Manje oružja, manje tragedija“ prikupljeno je više od 2000 komada automatskog oružja, 4000 pištolja i komada malog oružja, više od 56 000 eksplozivnih naprava, 2 000 000 komada streljiva i 2000 kg eksploziva. Hrvatska se također bliži postizanju cilja od više od 30 000 uništenih komada prekobrojnog oružja do sredine 2012. godine.


Baka i unuka zajedno grade novi život po povratku u svoj dom u Oštrovici. UNHCR i Vlada Republike Hrvatske pomažu osigurati kvalitetan i održiv povratak manjinskih izbjeglica.

11. Pružanje utočišta izbjeglicama i prognanicima Hrvatska je od 2011. godine članica izvršnog odbora UNHCR-a i aktivno doprinosi globalnim aktivnostima namijenjenima zaštiti izbjeglica i prognanika. Hrvatska posjeduje bogato iskustvo u rješavanju pitanja prognanika i izbjeglica koje može podijeliti s drugima: tijekom sukoba 1991.-1995. godine osigurala je zaštitu za oko 900 000

prognanika i izbjeglica. Nakon završetka sukoba, omogućila je lakši povratak kućama 133 000 izbjeglica, pripadnika manjina, i obnovila 150 000 stambenih jedinica. Trenutačno pruža zaštitu azilantima i sudjeluje u regionalnim nastojanjima da se poglavlje produžene raseljenosti, uzrokovane sukobima u regiji, konačno zatvori.


Poruka nenasilja na prozoru OŠ „Nikole Tesle“ u Gračacu. „Škole bez nasilja“ bile su jedan od ciljeva UN-ovog programa vrijednog 3 milijuna dolara koji je financirala španjolska vlada za područja pogođena ratom.

12. Promicanje ljudskih prava Od zemlje pod posebnim nadzorom UN-ove Komisije za ljudska prava 1990.-ih godina, Hrvatska se postupno razvila u dosljednu zagovornicu ljudskih prava. U razdoblju od 2002. do 2004. godine, Hrvatska je kao članica Komisije UN-a za ljudska prava bila glavni pokrovitelj rezolucije o prigovoru savjesti koju planira ponovno uvesti i u okvir Vijeća UN-a za ljudska prava u lipnju 2012. godine. O aktivnom angažmanu Hrvatske na polju ravnopravnosti spolova svjedoče dva odrađena mandata članice UN-ove Komisije

za položaj žena (2000.-2004. i 2006.-2009.). Hrvatska je i predsjedala Komisijom od 2000. do 2002. godine. Na međunarodnom planu, prioriteti Hrvatske u borbi za ljudska prava su ukidanje smrtne kazne, zaštita prava djeteta, ravnopravnost spolova i borba protiv nasilja nad ženama, suzbijanje diskriminacije, uključujući i diskriminaciju zbog spolne orijentacije, zaštita prava manjina, promicanje dijaloga i tolerancije među religijama te slobode vjeroispovijesti i uvjerenja.


Hrvatski predsjednik Ivo Josipović obilježio je Međunarodni dan žena, 8. ožujka 2012. godine, sazivanjem „Mreže utjecajnih muškaraca“ posvećene borbi protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj.

13. Promicanje jednakih prava za žene i borba protiv rodno motiviranog nasilja Hrvatska doprinosi UN-ovoj borbi protiv rodno motiviranog nasilja članstvom u UN-ovom Odboru za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW). CEDAW je tijelo koje se sastoji od neovisnih stručnjaka koji prate provedbu Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, a koju je Hrvatska ratificirala 1991. godine. Hrvatska predstavnica u Odboru je Dubravka Šimonović, jedna od 23 stručnjaka za prava žena iz cijeloga svijeta. Godine 2010., hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova je uz potporu UN-a u Hrvatskoj pokrenulo nacionalnu kampanju za

podizanje svijesti o potrebi suzbijanja nasilja u obitelji pod nazivom „Živim život bez nasilja“, koju je podržao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović te mnoge slavne osobe. Glavni tajnik UN-a pozvao je predsjednika Josipovića 2011. godine da se pridruži njegovoj Mreži utjecajnih muškaraca u borbi za zaustavljanje nasilja nad ženama i koji je postao njezin sedamnaesti član. Predsjednik je u ožujku 2012. pokrenuo i vlastitu Mrežu hrvatskih utjecajnih muškaraca ne bi li se uhvatio ukoštac s tim raširenim problemom.


Timorežanin u hrvatskom dresu. Fotografiju je snimio Robert Križanić, hrvatski policijski službenik koji je služio u misiji UNOTIL-a u Istočnom Timoru kao savjetnik za graničnu policiju.

14. Širenje doprinosa globalnom razvoju „Preobrazba Hrvatske iz zemlje primateljice međunarodne pomoći u zemlju koja pruža pomoć nevjerojatno je postignuće“, rekao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u listopadu 2010. godine. Hrvatska širi svoj doprinos globalnom razvoju rukovodeći se načelima Pariške deklaracije o djelotvornoj pomoći, Akcijskim planom Accra i Partnerstvom za djelotvornu razvojnu suradnju iz Busana. Razvojna suradnja usmjerena je na

Jugoistočnu Europu i zemlje u kojima Hrvatska sudjeluje u UN-ovim misijama. Tri prioritetna područja za pružanje službene razvojne pomoći u nadolazećem razdoblju su: demokratsko upravljanje, upravljanje poslijeratnom situacijom i obrazovanje. Zaštita ljudskih prava, posebice prava najranjivijih skupina poput žena i djece, bit će sastavnim dijelom sva tri područja.


Prijateljska utakmica u malom nogometu između učenica iz Gračaca i Knina u srednjoj školi Gračac koja je obnovljena u sklopu UNovog programa za ratom pogođena područja. U sklopu tog progama obnovljeni su desetci sličnih objekata u lokalnim zajednicama.

15. Razmjena dobre prakse putem mreža Ujedinjenih naroda Hrvatska radi na razmjeni iskustava u poslijeratnom oporavku, razvoju demokratskih institucija i gospodarskoj preobrazbi sa zemljama u kojima za to postoji najveća potreba, uključujući i zemlje s krhkom demokracijom. Mreže Ujedinjenih naroda omogućuju razmjenu iskustava i izvučenih pouka s drugim zemljama. Na primjer, program prevencije vršnjačkog nasilja u školama, koji su osmislili stručnjaci u Hrvatskoj, uspješno je „izvezen“ u susjedne zemlje putem UNICEFovih lokalnih ureda. Usto, uz UNICEF-ovu pomoć, Hrvatska je podijelila svoja iskustva s inicijativom „Gradovi i općine - prijatelji djece“ s drugim zemljama u regiji. Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova organizira obuku policajaca za sudjelovanje u mirovnim misijama u Valbandonu, pokraj Pule. Taj program obuke je 2007. godine certificirao UN-ov Odjel za mirovne operacije (DPKO). Dosad je obuku prošlo 116 policajaca koji sudjeluju u mirovnim misijama, ne

samo iz Jugoistočne Europe, već i iz Izraela, Iraka, Malavija, Norveške, Ugande i Jemena. Na zahtjev crnogorske Vlade, hrvatski policijski instruktori počeli su 2011. godine razmjenjivati iskustva sa svojim crnogorskim kolegama. Prva dvotjedna obuka koju su hrvatski stručnjaci održali u Danilovgradu osposobila je 17 crnogorskih policajaca za sudjelovanje u UN-ovim mirovnim misijama. Uspješan završetak pristupnih pregovora Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji (EU) iznjedrio je bogato iskustvo koje može koristiti ostalim zemljama u Jugoistočnoj Europi - kandidatkinjama ili potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova surađivalo je s UNDP-om u organizaciji seminara i usavršavanja za hrvatske pregovarače, a koji će im omogućiti da svoja iskustva prenesu pregovaračkim timovima susjednih zemalja.


Ambasadori dobre volje UNICEF-a u Hrvatskoj: Zlatan Stipišić Gibonni, Bojana Gregorić Vejzović, Maja Vučić i Slaven Bilić.

16. Angažman hrvatskih zvijezda kao zagovornika boljega svijeta Hrvatske zvijezde - glumci, glazbenici, sportaši i umjetnici - podržavaju rad Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj i globalno, te pomažu skrenuti pozornost na važna pitanja i prikupiti sredstva. UNICEF ima četiri ambasadora dobre volje u Hrvatskoj: pjevača i skladatelja Zlatana Stipišića Gibonnija, glumicu Bojanu Gregorić Vejzović, pjevačicu Maju Vučić i nogometaša i izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Slavena Bilića. UNICEF-ovi ambasadori dobre volje upozoravaju na probleme s kojima se suočavaju djeca i pomažu UNICEF-u da prikupi sredstva za poboljšanje kvalitete života djece. Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj imenovao je 2011. godine Olivera Dragojevića za svojeg prvog ambasadora dobre volje. Poznati dalmatinski pjevač djeluje kao

ambasador dobre volje na hrvatskoj obali pomažući UNDP-u skrenuti pozornost na važnost očuvanja prirodne ljepote jadranske obale i educirajući širu javnost o zaštiti okoliša. Zijah Sokolović, glumac, redatelj i dramaturg, imenovan je 2012. godine UNDP-ovim Ambasadorom dobre volje za toleranciju i nenasilje. Sokolović je surađivao s mladima iz Hrvatske i susjednih zemalja na promoviranju tolerancije kroz umjetnost i kazalište. Hrvatski glumac Relja Bašić imenovan je 2004. godine UNESCO-vim umjetnikom za mir, što je „priznanje za izvanredna profesionalna postignuća u izvedbenoj umjetnosti te cjeloživotni doprinos filmu i kazalištu“. Kao UNESCO-v umjetnik za mir, Relja Bašić obvezao se promicati dijalog među kulturama, posebice među mladima u Jugoistočnoj Europi.


Oliver Dragojević imenovan je UNDP-ovim Ambasadorom dobre volje za dalmatinsku obalu

17. Doprinos UNESCO-vim listama zaštićene baštine Lista svjetske baštine organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) izdvaja primjere kulturne i prirodne baštine iz cijeloga svijeta koji su od izvanredne vrijednosti za čovječanstvo. Potpisnice Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine, a među njima je i Hrvatska, obvezale su se štititi svoju baštinu i očuvati primjere svjetske baštine koji se nalaze na njihovom teritoriju. Hrvatska obiluje prirodnim i kulturnim ljepotama pa nije čudno što ima već osam lokaliteta uvrštenih na Listu svjetske baštine, a još 16 ih je kandidirano za uvrštavanje na Listu. Sedam kulturnih dobara su: Stara gradska jezgra

Dubrovnika (1979.), povijesni kompleks Splita s Dioklecijanovom palačom (1979.), povijesni grad Trogir (1997.), Episkopalni kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča (1997.), katedrala Sv. Jakova u Šibeniku (2000.) i Starigradsko polje na Hvaru (2008.). Jedino prirodno dobro uvršteno na listu je Nacionalni park Plitvička jezera (1979.). Mjesta koja se trenutačno nalaze na Pristupnoj listi uključuju Zadarski episkopalni sklop, povijesnu jezgru i stari grad Varaždin, staru gradsku jezgru Korčule, grad Motovun, Park prirode Lonjsko polje te Nacionalni park Kornati i Park prirode Telašćica.


Andrija Štampar za radnim stolom u Školi narodnog zdravlja u Zagrebu

18. Temelji Svjetske zdravstvene organizacije Hrvatska je zemlja podrijetla jednog od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije (WHO): Andrija Štampar (1888.1958.) bio je profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, znanstvenik i karizmatični predvodnik u području socijalne medicine i međunarodnog zdravstva. Kao stručnjak Lige naroda proveo je razdoblje od 1933. do 1936. godine razvijajući zdravstvo u Kini. Među njegove mnogobrojne uspjehe u području javnoga zdravstva ubraja se i rad u Afganistanu, Egiptu, Etiopiji i Sudanu. Štampar je poznat po preambuli statuta Svjetske zdravstvene organizacije koju je napisao, a koja uključuje definiciju zdravlja koja je i danas općeprihvaćena norma.

Zdravlje je, rekao je, „stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti“. Štampar je izabran predsjednikom prve Opće skupštine Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi 1948. godine. Godine 1955. dodijeljena mu je medalja Leona Bernarda, najprestižnije međunarodno priznanje za zasluge u socijalnoj medicini. U čast njegovim međunarodnim postignućima, Udruženje europskih škola javnog zdravstva (ASPHER) od 1993. godine na svojoj godišnjoj skupštini dodjeljuje prestižnu medalju Andrije Štampara za izvrsnost istaknutim osobama iz području javnog zdravstva.


Skulptura „Mir“ hrvatskog umjetnika Antuna Augustinčića nalazi se ispred sjedišta UN-a u New Yorku.

19. Promidžba hrvatskih umjetnika u Ujedinjenim narodima I hrvatska je umjetnost zauzela istaknuto mjesto u Ujedinjenim narodima. Mir (ili Jahačica), skulptura hrvatskog umjetnika Antuna Augustinčića (1900.-1979.), nalazi se ispred sjedišta UN-a u New Yorku. Postavljena 1954. godine, postala je jednim od najpoznatijih simbola Ujedinjenih naroda. Postolje joj je načinjeno od bračkog kamena. Augustinčićeva skulptura Rudar postavljena je ispred sjedišta Međunarodne organizacije rada u Ženevi.

U sjedištu UN-a možemo pronaći i rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića (1883.-1962.). Stjepan Mesić, tadašnji hrvatski predsjednik, poklonio je Ujedinjenim narodima 2000. godine skulpturu Djevojka s lutnjom. Original, izrađen u bronci 1918. godine, nalazi se u Zakladi Ivana Meštrovića u Zagrebu. Usto, hrvatski umjetnik naivac Josip Generalić donirao je pravo na korištenje kolekcije svojih slika kao predložaka za UNICEF-ove blagdanske čestitke. Godine 2009., čestitka s likovnim rješenjem hrvatske slikarice Dubravke Kolanović bila je najtraženija UNICEF-ova čestitka na svijetu.


Pero Šimundža (1971. - 2000.), djelatnik UNHCR-a ubijen na dužnosti u Zapadnom Timoru

20. Prinošenje najveće žrtve Hrvatska je odala počast pripadnicima osoblja UN-a koji su izgubili život obavljajući službu u bivšoj Jugoslaviji podizanjem spomenika u Zagrebačkoj međunarodnoj zračnoj luci Pleso. Spomenik u čast njih 288 otkrio je glavni tajnik UN-a Kofi Annan 2002. godine. Tom je prilikom Annan rekao: „Ovaj spomenik snažit će našu odlučnost - kao mirovnjaka, građana i članova ljudske zajednice - da gradimo bolji život za buduće generacije.“ Jedan je Hrvat platio najvišu cijenu služenja u Ujedinjenim narodima. Pero Šimundža (1971.-2000.) ubijen je 6. rujna 2000. godine kao pripadnik UNHCR-ove misije u Istočnom

Timoru. Šimundža je zajedno s dvojicom kolega izgubio život u napadu 5000 pripadnika proindonezijske milicije naoružanih mačetama na ured UNHCR-a u izbjegličkom kampu u Atambui. Pero Šimundža rođen je u Zadru 1971.. godine. Kao student je počeo raditi za misiju UNHCR-a u Metkoviću. Premješten je u ured UNHCR-a u Mostaru 1996. godine. Iz Mostara se zaputio u Zapadni Timor kao operater na telekomunikacijskim sustavima i jedan je od prvih kojima je dozvoljeno emitirati iz Istočnog Timora. Poginuo je za radiostanicom dok je pokušavao poslati upozorenje na opasnost.


Najvažniji datumi hrvatskog članstva u UN-u.

1991.

1993.

Dječji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF) i Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) dolaze u Hrvatsku.

Prvo obraćanje bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana Općoj skupštini UN-a 28. rujna 1993.

1991.

1992.

1993.

1994.

1999.

1995.

Prvi hrvatski vojnici u UN-ovoj mirovnoj misiji u Sijera Leoneu, u Africi - Promatračkoj misiji Ujedinjenih naroda u Sijera Leoneu (UNOMSIL). Danas hrvatski vojnici i policajci sudjeluju u 9 različitih mirovnih misija UN-a.

1996.

1997.

1992.

1996.

Hrvatska je primljena u članstvo 22. svibnja 1992. godine kao 178. članica. Istoga se dana hrvatska zastava zavijorila ispred sjedišta UN-a na East Riveru u New Yorku.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) otvara ured za vezu u Zagrebu, u Hrvatskoj.

1998.

1999.

2000.

2000. Pero Šimundža (29), hrvatski državljanin koji je radio za UNHCR poginuo je na dužnosti u Zapadnom Timoru.

1992. - 1995.

1996. - 1998.

Zaštitne snage Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) rasporedile su gotovo 39 000 pripadnika vojnog osoblja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Zagrebu.

Hrvatska je domaćin jedne od najuspješnijih UN-ovih mirovnih misija u povijesti, Prijelazne uprave UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem (UNTAES).

Hrvatski veleposlanici pri UN-u 1992.

Zvonimir Šeparović

1992. - 1997.

Mario Nobilo

1997. - 2002.

Ivan Šimonović

2001.


2011. 2006. Hrvatska je članica UN-ove Komisije za izgradnju mira, međuvladinog savjetodavnog tijela koje daje podršku nastojanjima u izgradnji mira u zemljama koje su tek izašle iz sukoba.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2002. Hrvatska predsjeda Gospodarskim i socijalnim vijećem UN-a (ECOSOC), olakšavajući međunarodnu suradnju na definiranju normi i rješavanju gospodarskih i socijalnih problema.

2002. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan otkriva spomenik podignut u čast 288 djelatnika UN-a koji su izgubili živote tijekom ratova u regiji 1990-ih godina. Pripadnici mirovnih snaga imali su u vrijeme sukoba bazu u zračnoj luci.

2003. - 2005.

Vladimir Drobnjak

2008.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović pridružuje se Mreži utjecajnih muškaraca za zaustavljanje nasilja nad ženama glavnog tajnika UN-a Bana Ki-moona koja trenutno broji 17 muškaraca na istaknutim vodećim pozicijama diljem svijeta.

2009.

2010.

2011.

2012.

2008.

2010.

2012.

Hrvatska dvije godine djeluje kao nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, jednog od glavnih tijela UN-a i zadužena je za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. Hrvatska predsjedava Vijećem sigurnosti u prosincu 2008. godine.

Hrvat na najvišoj poziciji u Ujedinjenim narodima, bivši ministar pravosuđa Ivan Šimonović, imenovan je za pomoćnika Glavnog tajnika za pitanja ljudskih prava u New Yorku, u SAD-u.

Hrvatska supredsjedava UN-ovom Komisijom za izgradnju mira i sprema se preuzeti predsjedanje Komisijom 2013. godine.

2005. - 2008.

Mirjana Mladineo

2008. - 2009.

Neven Jurica

2009. -

Ranko Vilović


REPUBLIKA HRVATSKA

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Ujedinjeni narodi u Hrvatskoj

Pripremili: Ujedinjeni narodi u Hrvatskoj, u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH A탑urirano u svibnju 2012.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.