UNESCO
MEDITERANSKA PREHRANA
Blagodati s mediteranskih jelovnika Tekst: Željka Kunštek
N
a inicijativu nekoliko zemalja Španjolske, Cipra, Grčke, Italije, Maroka, Portugala i Hrvatske - koje su podnijele multinacionalnu kandidaturu, sasvim je zasluženo 2013. mediteranska prehrana uvrštena na UNESCO-vu Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Ta je prehrana, koju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila najzdravijom na svijetu, jedno od glavnih obilježja hrvatskog Jadrana njezinog obalnog dijela, otoka i dijela zaleđa. Gotovo da i nema turista koji, uživajući u nekoj primorskoj hrvatskoj destinaciji i ležernom, mediteranskom stilu života, nije kušao svježu jadransku ribu, morske plodove i povrće oplemenjeno dragocjenim kapima maslinovog ulja te obrok "zaokružio" čašom domaćeg crnog vina. Upravo su zdrave i prirodne namirnice temelj mediteranske prehrane pa se na tipičnom mediteranskom tanjuru, uz svježu ribu i plodove mora, nalaze i žitarice, razno voće i povrće, samoniklo bilje, mahunarke, orašasti plodovi, razni kvalitetni sirevi (kozji, ovčji) i nezaobilazne masline od kojih domaćini prave ekstra djevičansko maslinovo ulje koje je još Homer nazivao "tekućim zlatom". I razne slastice su sastavni dio
44
tipTravelMagazine rujan - studeni 2017.
mediteranskog stola, a pripremaju se najčešće od orašastih plodova (badema, oraha, lješnjaka), sušenog voća te plodova poput smokava, rogača, korice limuna i naranči. Za njihovu je slatkoću zaslužan ekološki med. Brojna su istraživanja dosad provedena u svijetu potvrdila pozitivan učinak mediteranske prehrane na zdravlje ljudi, prije svega na očuvanje zdravlja srca, zaštitu od kroničnih degenerativnih bolesti, jačanje imunološkog sustava, smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, poboljšanje poslovne učinkovitosti... Stoga, uistinu nema razloga da kada sljedeći puta budete uživali u mediteranskom dijelu Hrvatske ne kušate zdrave i ukusne blagodati s mediteranskih jelovnika.