Issuu on Google+

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 30. godina 11. travanj 2012.

Sretan Uskrs žele vam Općinsko vijeće i načelnik !

Uvodno slovo

SRETAN VAM USKRS ! Četrdesetodnevno vrijeme posta, promišljanja i pokora ostavljamo iza sebe a okrećemo se danima veselja, međusobnog izražavanja dobrih želja i ugodnih trenutaka s našim najbližima. Ipak, osim broja četrdeset, dužnost mi je – i to s posebnim ponosom spomenuti broj trideset. Zašto? Zato što je naš ukoričeni općinski glasonoša ovim izdanjem krenuo na svoje trideseto putovanje. Pred vama je, dragi čitatelji, trideseti broj „Fanta“. Trideset raznolikih brojeva i, nadamo se, deset godina ugodnog i korisnog druženja s našim „putujućim službenikom“. Pišući o onome što ostavljamo za sobom, svakako da treba spomenuti da su iza nas ostali rekordno hladni zimski dani. Od povijesne (i nažalost po nekoliko Meline

života kobne) 1929. godine, ovogodišnja se veljača ubraja u najhladnije mjesece u posljednjih sto godina na našem području. Na sljedećim stranicama „Fanta“ pronaći ćete ono što smo zabilježili proteklih mjeseci po općini, te o ljudima i događajima koji imaju veze s dobrinjskim krajem. Zbog prije spomenutih vremenskih neprilika, morala je biti odgođena proslava 170. obljetnice dobrinjske škole. Od ovog broja, u čast visokoj obljetnici, možete pratiti feljton o počecima i značajnijim trenucima ove naše prosvjetne ustanove. Ipak, obilježili smo i to dostojno još jednu okruglu obljetnicu - sto godina spomena prve poznate mesopusne fotografije.

Pripremili smo vam i osvrt na završene kapitalne projekte i one koje su u tijeku. Popratili smo školske i vrtićke aktivnosti, prošetali se našim krajem i našim ljudima te vam pokušali prenijeti dio onoga što se proteklih mjeseci događalo. Trudili smo se da u podjednakoj mjeri budu zastupljene sve aktivnosti a na vama je da prosudite koliko smo u tome uspjeli. Prepuštajući vas čitanju, u svoj ime, te u ime redakcije „Fanta“ upućujem vama i svima vašima iskrene čestitke i najbolje želje povodom najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa! Sretan vam i svim dobrima ispunjen Uskrs! Općinski načelnik Neven Komadina

IMPRESSUM:

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Jasenka Frković, Zdenko Kirinčić, Neven Komadina, Gordana Gržetić, Marina Pavačić, Marija Pleše, Tatjana Radivoj, Mladen Radoslović Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1300 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT”

Fotografiju lijevo i naslovnicu snimio Luka Tabako

2

Naslovnica: tunera u Šilu okovana ledom i soli

Aktualno

OPĆINA ŽELI PONOVNO POKRENUTI PRERADU MASLINA U POLJU Posredstvom Poljoprivredne udruge Liburnija i ove je godine nabavljeno 600 komada sadnica maslina. Cijenu od 40 kuna maslinari su platili u polovičnom iznosu, a s takvom praksom, u cilju poticanja maslinarstva, nastavit će se i narednih godina. Zbog neodgovornog poslovanja i duga

prema državi zapečaćeni su prostori uljare u Polju, kaže načelnik Neven Komadina, ističući kako je Porezna uprava trebala zaplijeniti strojeve u vlasništvu Darka Dunata, a ne zapečatiti prostor u vlasništvu Općine Dobrinj. Općina je pokrenula postupak razvrgavanja ugovora s Dunatom, a sve u cilju

ponovnog pokretanja prerade maslina u poljanskom tošu. Postoje razmišljanja da se upravljanje uljarom prepusti Komunu ili pak novoosnovanoj braniteljskoj zadruzi MASMO, zaključio je Komadina. Nedeljko Gržetić

POZIVNI NATJEČAJ ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA OPĆINE DOBRINJ Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj je objavio pozivni natječaj za predlaganje kandidata za javna priznanja Općine Dobrinj na web stranici, na oglasnim pločama i u „Novom Listu“ dana 01. travnja 2012. godine. Javna priznanja koja Općina Dobrinj dodjeljuje za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Općine Dobrinj, a poglavito za naročite uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, zaštite i unapređivanja čovjekovog okoliša, sporta, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti te za poticanje aktivnosti koje su tome usmjerene su: počasni građanin Općine Dobrinj, nagrada Općine Dobrinj za životno djelo, nagrada Općine Dobrinj i zahvalnica Općine Dobrinj. Počasnim građaninom Općine Dobrinj može se imenovati fizička osoba koja nema prebivalište na području općine Dobrinj, a istakla se naročitim zaslugama za općinu Dobrinj. Nagrada Općine Dobrinj za životno djelo se dodjeljuje fizičkoj osobi s prebivalištem na području Republike Hrvatske radi odavanja priznanja za cjelovito djelo koje je pojedinac ostvario u tijeku svog radnog i životnog vijeka i koje u određenoj oblasti ili u svekolikom radu u društvenom

životu predstavlja izuzetan i osobito vrijedan doprinos razvoju i ugledu općine Dobrinj. Nagrada Općine Dobrinj je godišnje javno priznanje koje se može dodijeliti fizičkoj osobi ili grupi fizičkih osoba, udruzi, ustanovi, trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi za dostignuća i doprinos od značaja u domeni gospodarskog i društvenog života općine Dobrinj kao i za ostala posebno vrijedna društvena dostignuća ostvarena tijekom posljednje godine koja prethodi g odini u kojoj se nag rada dodjeljuje. S tim u svezi ističe se da se, sukladno Odluci o javnim priznanjima Općine Dobrinj („Službene novine Primorskogoranske županije“ broj 14/10), u jednoj kalendarskoj godini mogu dodijeliti dvije godišnje nagrade i to da se jedna godišnja nagrada u pravilu dodjeljuje fizičkoj osobi ili grupi fizičkih osoba, a jedna u pravilu, udruzi, trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi. Zahvalnica Općine Dobrinj je javno priznanje fizičkoj osobi, udruzi, ustanovi, trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi za postignuti jednokratni uspjeh, doprinos promidžbi općine Dobrinj, zbog date donacije, za uspješnu suradnju i druge osobite zasluge o dodjeli koje odluku donosi Općinsko vijeće ili Opći-

nski načelnik i to prema prigodi tijekom cijele godine, a uručuje se, u pravilu, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u povodu Dana Općine Dobrinj ili u drugim svečanim i protokolarnim prigodama. Sukladno Odluci o javnim priznanjima pravo predlaganja osoba za dodjelu javnih priznanja imaju: - najmanje 5 članova Općinskog vijeća Općine Dobrinj, - radna tijela Općinskog vijeća osim Odbora za javna priznanja, - Općinski načelnik Općine Dobrinj, - ovlaštena tijela udruga, ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba sa sjedištem na području općine Dobrinj, - vjerske zajednice i - najmanje 10 građana s prebivalištem na području općine Dobrinj. Prema javnom pozivu prijedlog kandidata za javna priznanja Općine Dobrinj podnosi se Odboru za dodjelu javnih priznanja (s naznakom: "za natječaj"), Dobrinj, Dobrinj 103, zaključno do 01. svibnja 2012. godine. Slijedom navedenog, pozivamo Vas da sudjelujete u postupku predlaganja osoba za dodjelu javnih priznanja. Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj

3

Aktualno

Polugodišnje izvješće o radu Općinskog načelnika za razdoblje srpanj – prosinac 2011. godine Sukladno odredbama članka 51. Statuta Općine Dobrinj („Službene novine“ PGŽ br. 35/09) podnosim polugodišnje izvješće o svome radu za razdoblje srpanj – prosinac 2011. godine. U navedenom razdoblju održane su četiri sjednice Općinskog vijeća, te su na istima donesene određene Odluke od kojih izdvajam: Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dobrinj, Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Dobrinj za 2011. godinu, Odluka o uvjetima i načinu držanja pasa i mačaka, načinu postupanja s neupisanim psima te s napuštenim i izgubljenim životinjama, Odluka o popisu pravnih osoba od posebnog interesa za Općinu Dobrinj, Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim porezima Općine Dobrinj, Sporazum o financiranju razvoja vodoopskrbe na otoku Krku 2009.-2012. godine, Plan gradnje komunalnih vodnih građevina za 2012. godinu, Odluka o priključenju građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine. Na 17. sjednici Općinskog vijeća usvojena je druga izmjena i dopuna Proračuna te je isti smanjen za 5.481.500,00 kn te iznosi 23.810.000,00 kn. Na 18. sjednici Općinskog vijeća usvojen je Proračun Općine Dobrinj za 2012. godinu u iznosu od 23.410.000,00 kn. Pad gospodarskih aktivnosti kao i investicija, te nastavak krize uzrokuje pad prihoda Proračuna. S obzirom na pokazatelje vjerojatno će se ovaj trend nažalost

4

i nastaviti tijekom 2012. godine. Nastavljeni su radovi na vodoopskrbi visinskog dijela naše općine te vjerujem da će se ispoštovati zadana dinamika završetka radova. Stalno je prisutna problematika plaćanja od strane ministarstava Vlade RH. Do kraja godine najvećim dijelom završeni su radovi na projektu odvodnje otpadnih voda u naselju Dobrinj, te će se u 2012. godini sustav pustiti u upotrebu. Započeli su radovi na uređenju županijske ceste Čižići – Meline. U sklopu ove investicije izgraditi će se i pješačka staza te instalacije vanjske rasvjete. U ovome razdoblju završeni su ili su odrađeni mnogi zahvati u naseljima naše općine, a ovdje izdvajam najznačajnije: građevinski te radovi uređenja javne površine u Solinama u vrijednosti 850.000,00 kn, radovi na asfaltiranju ulica u Krasu, Čižićima i Šilu vrijednosti oko 700.000,00 kn, uređeno je parkiralište kraj marketa u Šilu u što je uloženo 113.000,00 kn, odrađeni su zahvati na uređenju poljskih puteva u vrijednosti 200.000,00 kn, kapitalnim transferom Krčkoj biskupiji financiran je zahvat uređenja crkve u Rasopasnu u iznosu 140.000,00 kn. U promatranom razdoblju nakon dugo godina realizirana je značajna gospodarska investicija. Naime početkom srpnja otvoren je autokamp „Slamni“ u Klimnu, kapaciteta 240 osoba. Nadam se da ćemo u nadolazećim vremenima biti svjedoci realizacije sličnih projekata u cilju turističkog i gospodarskog razvoja naše općine. Krajem listopada održana je prigodna svečanost obilježavanja završetka radova I. faze vodoopskrbe visoke zone naše

općine kod vodospreme Kras. Vrijednost radova I. faze ovog projekta iznosi 20.923.894,97 kn. Svečanosti su između ostalih nazočili državni tajnik Josip Borić te direktor Hrvatskih voda – VGO Rijeka Gordan Gašparović. U mjesecu kolovozu prema Ministarstvu mora kandidiran je projekt izgradnje mjesnih mreža vodovoda za sva naselja naše općine, ali do kraja godine nismo dobili nikakav odgovor u smislu financiranja ovih zahvata od strane Vlade RH. Krajem godine dobili smo pozitivan odgovor za projekt rekonstrukcije nerazvrstane ceste Polje – uvala Petrina u sklopu IPARD – programa, te će se u idućoj godini realizirati ovaj zahvat. U prigodi Dana Općine dodijeljena je nagrada za životno djelo naše Općine gosp. Ivanu Pavačiću – Jecaliću iz Gostinjca. Dani Općine Dobrinj obilježeni su sportskim i kulturnim događanjima vrlo kvalitetnog sadržaja, vjerujem na zadovoljstvo naših žitelja i mnogih turista. Treba napomenuti da su značajan doprinos obilježavanju i organizaciji Dana Općine dali mnogi pojedinci, Udruge, MO Dobrinj, kao i Odbor za kulturu i sport. Vjerujem da ćemo i iduću godinu svjedočiti nizu kvalitetnih događanja u prigodi Dana Općine. Socijalni program „Pomoć u kući“ zaživio je te bilježimo porast korisnika ovoga programa. Prisutno je veliko zadovoljstvo kod starijih i potrebitih ljudi naše općine provedbom ovog programa. Podijeljene su nagrade odličnim učenicima te su dodijeljene 73 stipendije srednjoškolcima i studentima što je svakako značajna brojka stipendista naše općine.

Aktualno Započela je naplata vezova u lukama Čižići, Soline i Šilo, te su započeli radovi na produbljivanju akvatorija luke Klimno. Vjerujem da ćemo ovim aktivnostima dobiti više reda u našim lukama u suradnji sa Lučkom upravom Krk. U promatranom razdoblju osnovane su dvije nove Udruge – Malonogometni klub „Općina Dobrinj“ i Društvo za sportsku rekreaciju Čižići. U povodu obilježavanja pada grada Vukovara boravio sam u Vukovaru, te sam posjetio i prijateljsku Općinu Tordinci. Prisustvovao sam na niz radnih i svečanih sastanaka i susreta, kulturnog, vjerskog, društvenog i sportskog karaktera u ime Općine. I nadalje sam održavao

suradnju sa tijelima Vlade RH i Primorsko – goranske županije kao jedan od preduvjeta razvoja naše Općine. Zaključno se može reći da je u promatranom razdoblju stanje u svim područjima naše Općine dobro, da je prisutna povećana društvena angažiranost što je u ovim kriznim vremenima veoma važno. Apeliram na razumijevanje u pogledu ispunjenja zahtjeva iz Proračuna s obzirom na gospodarsku krizu i neizvjesno punjenje Proračuna u 2012. godini. Sve dospjele obaveze plaćanja radova i usluga te transfera korisnicima Proračuna isplaćivane su u predviđenim rokovima. Općina Dobrinj krajem 2011. godine nije imala nikakvih dugovanja ni kreditnih opterećenja, te je

financijsko poslovanje stabilno i sukladno odredbama Zakona o Proračunu. Suradnja sa svim djelatnicima Jedinstvenog upravnog odjela Općine Dobrinj, mjesnim odborima, udrugama i pojedincima koji se bave društveno korisnim radom bila je isto tako dobra te sam održao niz sastanaka u cilju rješavanja problema u pojedinim naseljima. U svom radu imao sam podršku Općinskog vijeća i učinkovitu suradnju koja je rezultirala donošenjem niza Odluka, uvjeren sam u cilju dobrobiti svih stanovnika naše Općine. Općinski načelnik Neven Komadina

IZBORI ČLANOVA VIJEĆA MJESNIH ODBORA NA PODRUČJU OPĆINE DOBRINJ Redovni izbori za članove vijeća mjesnih odbora održavanju se svake četvrte godine. Kako su posljednji izbori održani 18. svibnja 2008. godine članovima vijeća mandat, nakon isteka četverogodišnjeg razdoblja, ističe ove godine u mjesecu svibnju. Slijedom navedeno, sukladno odredbama Odluke o izboru članova vijeća mjesnih odbora na području općine Dobrinj („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 48/09) izbori će se održati treću nedjelju u mjesecu svibnju odnosno 20. svibnja 2012. godine. Izbori za članove vijeća mjesnih odbora održati će se u svim mjesnim odborima, i to: Dobrinj, Čižići-za naselja Čižići i Rudine, Sveti Vid - Gostinjac, Gabonjin, Hlapa - za naselja Gornja i Donja Hlapa, KlaniceTribulje, Klimno, Kras, Poljenaselja Polje i Žestilac, Rasopasno,

Soline, Sužan, Sveti Ivan, Županje, izuzev za naselje Šilo budući su izbori za mjesni odbor Šilo održani 20. prosinca 2009. godine. Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo na neposrednim izborima i tajnim glasovanjem, dok za člana vijeća može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području mjesnog odbora. Sukladno Odluci o izboru članova vijeća mjesnih odbora na području općine Dobrinj član vijeća ne može istovremeno biti općinski načelnik, zamjenik općinskog načelnika, član uprave trgovačkog društva u pretežitom vlasništvu Općine Dobrinj te ravnatelj ustanove kojoj je Općina osnivač. Liste za izbor članova vijeća predlažu političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj, sukladno statutu, ili birači koji su za

pravovaljanost nezavisne kandidacijske liste dužni prikupiti 20 potpisa osim za područja mjesnog odbora Hlapa, Sv. Ivan, Sv. VidGostinjac, Soline i Županje za koje je potrebno prikupiti 10 potpisa. Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje općinski načelnik, s time da od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proći manje od 30 dana niti više od 60 dana. Ističe se da, vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu te da obavlja druge poslove sukladno zakonu, Statutu Općine Dobrinj i odlukama Općinskog vijeća i općinskog načelnika, a da Stručne i administrativne poslove za potrebe mjesnog odbora obavlja Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj

5

Aktualno Radovi na Visokoj zoni Dobrinjskoga

BLIŽI SE ZAVRŠETAK JEDNE OD KAPITALNIH INVESTICIJA

NG

Realizacija investicije vodoopskrbe Visoke zone privodi se kraju. U tijeku su radovi na trećoj i četvrtoj fazi, s tim da je trenutno najintenzivniji zahvat na dionici Sveti Vid vodosprema Polje, kao i u pravcu Gostinjca, odnosno naselja Žestilac. Instaliranjem transportnog cjevovoda prema poljanskoj vodospremi, dobit će se gravitacijsku protočnost, čime će se eliminirati dosadašnji način pumpanja vode iz Šila, a što će, s druge strane, pridonijeti kvaliteti pitke vode. - Zatvaranjem prstena iz pravca Šila, odnosno Svetog Vida, stvorit će se preduvjeti za rješavanje incidentnih slučajeva u slučaju kvara na pojedinoj dionici transportnog cjevovoda, istaknuo je općinski načelnik Neven Komadina, dodajući kako se izvođač drži zadanih

rokova, no problema ima s dinamikom financiranja od strane resornih ministarstava. Zbog kašnjenja spomenutih isplata bili smo prisiljeni produžiti radove na dionici Gabonjin Rasopasno Sveti Ivan Sužan, zaključio je načelnik Komadina. Na toj, tzv. 3. fazi, do kraja travnja obaviti će se radovi na asfaltiranju dijela prometnice kroz Sveti Ivan, kao i asfaltiranje kompletnog kolnika u naseljima Klanice i Tribulje. U istom roku obavit će se zatrpavanje i tamponiranje prekopa u Gostinjcu, pa bi se, u dogovoru sa Županijskom upravom za ceste, do početka turističke sezone odradilo i polaganje asfaltnog sloja kroz navedeno naselje. Tijekom lipnja privodit će se kraju polaganje transportnog cjevovoda Gostinjac Hlapa, s

odvojkom za naselje Županje. Na toj će se dionici, u suradnji s HEPom, iskop iskoristiti i za instaliranje visokonaponskog voda, obzirom da je taj dio elektro - infrastrukture često u kvaru zbog postojećih drvenih stupova i posolice tijekom zimskih mjeseci. Bivša je Vlada uredbom smanjila cijenu priključivanja na vodovodnu mrežu, rekao je načelnik Komadina, istaknuvši kako je to smanjenje dovelo do značajnog pada prihoda po osnovi nahnade za priključenje koja je namijenjena izgradnji mjesnih mreže vodovoda pa bi moglo biti određenih problema s izgradnjom razgranate mjesne vodovodne mreže. U dogovoru s Ponikvama proslijedili smo svu potrebnu projektnu dokumentaciju prema Hrvatskim vodama, od kojih očekujemo i sufinanciranje dijela mjesne mreže na području Općine Dobrinj, zaključio je Komadina. Nedeljko Gržetić

NG

6

NG

Aktualno Završeni radovi na izgradnji prve faze sustava otpadnih voda u Dobrinju

KORISNA ALI I OKU UGODNA INVESTICIJA Bio disk gotovo bešuman Završeni su radovi na izgradnji prve faze sustava otpadnih voda u Dobrinju. Izgrađen je kanalizacijski kolektor od predjela Vrh do Donjega grada, odnosno do bio pročistača na Jamini. Nakon zatrpavanja prekopa, obavljeni su i radovi na betoniranju kolnika, pa je tako sjeveroistočni šumski prilaz Dobrinju obogaćen i solidno uređenom šetnicom do Perila. Prostor pročistača je ograđen, postavljena je odgovarajuća rasvjeta, a u ograđenom dijelu predviđene su i manje zelene površine. U pokusnom radu pokazalo se kako bio disk radi gotovo bešumno a na postojeći sustav zasad je priključeno dvadesetak korisnika. Cijena priključka od 1.919,00 do 3.455,00 kuna Prema navodima načelnika Nevena Komadine, cijena priključka za objekte do 200 četvornih metara biti će 1.919 kuna, dok će vlasnici objekata veće površine priključak platiti 3.455 kuna. Inače će se kanalizacija plaćati prema količini

utrošene vode, s tim da će fiksni dio iznositi 28,60 kn, dok će po kubičnom metru korisnici plaćati 2, 86 kuna. Sljedeći prioritet - sustav otpadnih voda Uvale Soline Komadina ističe kako će se preostale dvije faze dobrinjske kanalizacije izgraditi narednih godina, obzirom da financijska situacija ne dozvoljava bržu dinamiku, a prioritet na tom planu predstavlja izgradnja sustava otpadnih voda Uvale Soline. Za taj strateški projekt očekuje se financi-

jska potpora iz državnog proračuna, zaključio je Komadina. Na kraju valja istaknuti da je početkom godine koncesija za zbrinjavanje otpadnih voda iz septičkih jama povjerena Komunalnom društvu Ponikve, koje će jedno pražnjenje naplaćivati po cijeni od 600 kuna. Svih kojima je potrebna usluga pražnjenja septičkih jama obavještavamo da se narudžbe za ovu uslugu primaju isključivo u Ponikvama dd. u Krku na broj telefona 654-666. Nedeljko Gržetić

NG

RADOVI NA PRODUBLJENJU PRIVEZIŠTA KLIMNO BLIŽE SE KRAJU Iako radovi na produbljenju privezišta u Klimnu kasne, izvođač radova BSK tvrdi kako će se uskoro završiti iskop i odvoz materijala, a nakon toga trebao bi se postaviti i tzv. sidreni lanac. Nositelj investicije je Lučka uprava Krk, a Općina Dobrinj sufinancira projekt s 350 tisuća kuna. Iako je ugovorom dogovoren iskop od 10 tisuća kubičnih metara, geodetskom izmjerom utvrditi će se točan iznos izvršenih radova. Dijana Mihaljević, ravnateljica Lučke uprave Krk, kaže kako bi se uskoro trebao održati sastanak s korisnicima vezova, te eventualno dogovoriti iznos njihove participacije u troškovima postavljanja plutača (bova). Neslužbeno doznajemo da se razmišlja i o zoniranju

privezišta, pri čemu bi samo neki djelovi bili za privez plovila

domicilnog stanovništva. Nedeljko Gržetić

FOTO: Nedeljko Gržetić

7

Aktualno Državna ministrica „Porajnja Falačke“ posjetila otok Krk

STRATEGIJA NULTE EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA ZA INTEGRIRANI ODRŽIVI RAZVOJ OTOKA KRKA Opskrba energijom i klimatske promjene jedna su od najaktualnijih pitanja današnjice. Globalna ekonomija je pod značajnim utjecajem sve manjih rezervi fosilnih goriva, što je dodatno otežano manipulacijama na međunarodnom financijskom tržištu. Sve to dovodi do povećanja troškova, ne samo za gospodarstvo, već i lokalne proračune. U isto vrijeme, korištenje fosilnih goriva vodi k značajnom povećanju emisija stakleničkih plinova, za koje se vjeruje da su jedan od najvažnijih uzročnika globalnih klimatskih promjena. Takve okolnosti potakle su sedam jedinica lokalne samuprave na otoku Krku na inicijativu “Otok Krk - prvi hrvatski otok s nultom emisijom štetnih plinova”. Prvi korak k ostvarenju ovog dugoročnog cilja je izrada interdisciplinarne Strategije nulte emisije stakleničkih plinova za integrirani održivi razvoj otoka Krka, koja je započela u siječnju 2012. godine. Time se nastavljaju napori i aktivnosti vezane uz očuvanje okoliša, zaštitu klime i korištenja obnovljivih izvora energije na otoku Krku, koje, kroz zajedničko komunalno poduzeće PONIKVE d.o.o., provode svih sedam jedinica lokalne samouprave na otoku Krku. Tako je u hrvatskim i regionalnim okvirima prepoznatljiv i izuzetno uspješan projekt “Eko otok Krk” - otok bez smeća (Projekt je krajem 2010.g. rezultirao 33%-tnim udjelom u razvrstavanju otpada!). Ideja otoka Krka da postane prvi hrvatski otok s nultom emisijom štetnih plinova predstavlja u hrvatskim okvirima novost, ali je koncept ovakvog gospodarenja u Njemačkoj i drugim zemljama Europe i svijeta već razvijen i testiran. U izradi Strategije sudjeluje konzorcij hrvatske tvrtke IGR d.o.o., njemačke tvrtke IGR AG, te

8

GG

njemačkog Instituta za primjenjivo gospodarenje tokovima materijala (IfaS), koji će svoja njemačka i međunarodna iskustva i metodologiju izrade strategija primijeniti kod izrade strategije za otok Krk. Ovu inicijativu, odnosno razradu strategije, podržava Vlada Savezne Republike Njemačke preko Saveznog Ministarstva za zaštitu okoliša, prirode i nuklearnu sigurnost, koja je među velikim brojem kandidiranih projekata prepoznala ovaj projekat kao jedan od najkvalitetnijih, te odobrila zahtjev za njegovim sufinanciranjem. Koristeći participativni pristup, cilj je izrada “po mjeri skrojene” Strategije za otok Krk, a koja bi kao ogledni projekt na području nulte emisije stakleničkih plinova bila pozitivan primjer za ostale jedinice lokalne samouprave i regije u Hrvatskoj. Analize koje će se provesti, prije svega će razmotriti i procijeniti trenutačne i za projekt mjerodavne tokove materijala i energije, te iz toga izvedive potencijale koji će se u budućnosti moći aktivirati kao održivi gospodarski potencijali, uzimajući u obzir važeću zakonsku regulativu. Primjena ekonomski isplativih mjera identificiranih u Strategiji dovest će do povećanja učinkovitosti sirovina, primjene obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti, što će dugoročno dovesti do povećanja sigurnosti opskrbom energijom. Uz sve navedno, turističko-ugostiteljski

sektor u regiji imat će izuzetne koristi, budući da će se otok Krk promovirati kao otok s nultom emisijom stakleničkih plinova, što će u današnje vrijeme, kada je potražnja za “održivim turizmom”, osobito u Europi, u stalnom porastu, značajno doprinijeti stvaranju novih regionalnih vrijednosti. Kako bi ovu inicijativu predstavili široj javnosti 9. ožujka 2012. godine u hotelu “Malin” održana je prva javnu prezentaciju projekta. Veliko nam je zadovoljstvo što Vas možemo obavijestiti da je svojim dolaskom projekt podržala i Dr. Margit Conrad, državna ministrica i predstavnica njemačke savezne zemlje Porajnje i Falačka za savezna i europska pitanja. Predstavljanju Strategije prisustvovali su g. Hrvoje Dokoza, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske, g. Ivan Raguzin, Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske, predstavnik Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje, PGŽ, predstavnik Regionalne energetske agencije PGŽ, Gradonačelnik i načelnici općina otoka Krka, predstavnici jedinica lokalne samouprave otoka Krka, susjednih otoka, predstavnici poslovnih subjekata i različitih institucija na otoku Krku, predstavnici PONIKVE d.o.o. te IGR d.o.o./ IGR AG/ IFAS. U tijeku je postupak prikupljanje podataka za potrebe izrade Interdisciplinarne startegije nulte emisije stakleničkih plinova za integrirani održivi razvoj otoka Krka za potrebe kojeg je potrebno prikupiti čim točnije podatke sve kako bi se postigla maksimalna primjenjivost Strategije. Tea Orlić Mihajić, predstavnica Općine Dobrinj u postupku izrade Strategije i Zdenko Kirinčić, predstavnik PONIKVE d.o.o.

Aktualno Epilog drame zvane „Dioki“

AGONIJU DIOKIJA PROŽIVLJAVALO JE I SEDAMNAEST RADNIKA IZ NAŠE OPĆINE Pola godine neuspješnog pokušaja traženja rješenja, niz isto tako neuspješnih sastanaka vjerovnika i resornih ministarstava, mirni prosvjedi, štrajk glađu i u konačnici prijetnja kolektivnim napuštanjem pogona, čime bi bez nadzora ostali spremnici s više stotina tona otrovnih i eksplozivnih tvari. Detalji su to priče, bolje rečeno drame zvane „Dioki“, drame čiji su glavni junaci svo to vrijeme paralelno vodili svoje izvanjske i unutarnje bitke. Cjelokupna je hrvatska javnost pratila dramu nekadašnjeg petrokemijskog diva, nagađajući o mogućim razlozima njegova kraha, te o eventualnim krivcima za kolaps Diokijevih pogona u Omišlju i na zagrebačkom Žitnjaku. Za to vrijeme devetstotinjak radnika Diokija tražili su i čekali odgovor na jedno jedino pitanje odgovor o

kojem je ovisila egzistencija njih i njihovih obitelji. Među zaposlenicima Diokijeve tvrtke kćeri, omišaljske Dine Petrokemije, nalazi se i sedamnaest stanovnika s područja naše općine.. Kako bi im bar malo olakšala nezavidnu situaciju u kojoj su se bez krivnje krivi našli, iz Proračuna Općine Dobrinj svakom je od njih sedamnaest donirala po tisuću kuna. Priča o Diokiju općepoznata je i nema potrebe da iznova citiramo izjave koje su se proteklih tjedana pa i mjeseci stizale od medija. Podsjetimo: kad je već bilo

GG

izvjesno da će epilog Diokijeve drame biti s negativnim predznakom, dogodio se obrat, odnosno konačno je postignut dogovor između vjerovnika, resornih ministarstava i sada već bivšeg većinskog vlasnika Diokija Roberta Ježića, čiji je udio smanjen na 1 %. U trenucima zaključivanja ovo broja našeg općinskog lista, Dioki je dobio novog, privremenog upravitelja. Dosadašnji predsjednik Leo Dolezil je nakon konzultacija s glavnim vjerovnicima Diokija preuzeo funkciju člana Uprave direktora društva i to na rok od 45 dana od dana imenovanja. Prvi su koraci u izbjegavanju agonije učinjeni. Radnici Diokija dočekat će, nadamo se i vjerujemo, ono što su čekali proteklih mjeseci: pokretanje proizvodnje i ono najvažnije-plaću. Zasluženu plaću. Gordana Gržetić

PRVA POSLIJERATNA ZADRUGA NA DOBRINJSKOM Zadrugarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, no u doba socijalizma, takav se oblik organiziranja i poslovanja negativno odrazio na gospodarsko stanje u društvu, pa se taj negativan stav spram zadrugarstva u određenom dijelu zadržao i danas. Ipak, u Europskoj uniji postoji potpuno drukčiji, pozitivan stav prema takvom organiziranju, pa u Europi posluje približno 250 tisuća zadruga. Prema podacima Hrvatskog saveza zadruga, u Hrvatskoj djeluje oko 2 tisuće zadruga, s tim da je trend povećanja istih u porastu. Na tragu takvih promišljanja, na području općine Dobrinj osnovana je Poljoprivredno - uslužna zadruga branitelja MASMO (MASlina, SMOkva) koja broji jedanaest članova, redom veterana Domovinskog rata. Osnivačka skupština održana je u Dobrinju krajem studenog prošle godine, a u sudski registar zadruga je upisana krajem veljače ove

NG

godine. Za predsjednika Skupštine zadrugari su izabrali Mladena Gržetića iz Šila, dok je upraviteljem imenovan Nedeljko Gržetić iz Dobrinja. Glavna djelatnost zadruge bit će podizanje trajnih nasada masline i smokve, no registrirana je i za ribarstvo, uzgoj životinja, pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, organiziranje zabavno glazbenih manifestacija, građenje, trgovačko posredovanje i dr. U

tijeku je priprema dokumentacije za dobivanje koncesije za zemljište na području uvale Petrina, gdje bi narednih godina trebala niknuti plantaža maslina i smokava, no tome će prethoditi još niz administrativno - tehničkih poslova vodstva i svih članova ove prve poslijeratne zadruge na području Općine Dobrinj. Nedeljko Gržetić

9

Naš kraj - naši judi

Ideje i želje Branka Gržetića postale stvarnost

UZ SLOGU I PUNO VOLJE, SVE SE MOŽE BOLJE Klanice, selo iznad uvale Soline mjesto je početka razvoja agroturizma u Općini Dobrinj, i to ponajprije zahvaljujući Branku Gržetiću. Po struci ugostitelj, odnosno konobar, g. Branko za razliku od mnogih drugih otočana nikad nije zapustio obiteljsku poljoprivrednu tradiciju, čak ni kad su u hotelskom resortu "Haludovo", u kojemu je godinama radio, tekli "med i mlijeko". I tada kao i danas, Gržetić je vodio svoje stado goveda na ispašu, obrađivao vinograde i maslinike, kosio sijeno i orao plodna polja pod Dobrinjem. Obitelj Gržetić (koju uz Branka čine i njegova supruga Marica, sin Ivica ali i gđa. Ana - njihova sumještanka koja je na se preuzela dobar dio zadaća vezanih uz rad na ovom agroturističkom gospodarstvu) unatrag nekoliko godina uspješno vodi jedno od još uvijek malobrojnih krčkih registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Spomenuti su do danas ostali vjerni poljoprivredi zahvaljujući kojoj su svojevremeno lakše preživjeli ratne godine ali i propast "Haludova" - turističkog giganta u kojemu su supružnici radili desetljećima. Prateći informacije o u nas tad još novom vidu turizma, agroturističkoj ponudi koja se 90-tih godina počela osjetnije organizirati u susjednoj Istarskoj županiji, Gržetić se prije desetak godina po prvi put zainteresirao za mogućnost povezivanja poljoprivrede i turizma. - Strukovna skupina obiteljskog smještaja HGK ŽK Rijeka upravo je u to vrijeme, nastojeći iskoristiti mogućnost usvajanja primjera dobre prakse na planu popularizacije te vrste turističke ponude organizirala studijska putovanja u Istru kao i brojne radionice kojima se nastojalo potaknuti aktivnosti stanovnika naše županije na tom planu, prenio nam je Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizama HGK koji je jedan od najzaslužnijih "sporednih igrača" u priči o uspjelom poduzetničkom poduhvatu Gržetićevih. Upravo na jednoj takvoj prezentaciji održanoj 2005. godine u Dobrinju kojoj su prisustvovali brojni stručnjaci za razvoj ruralnog turizma Branko Gržetić nas je zamolio za stručnu pomoć. Sve je ostalo legenda, kaže Pinezić ističući kako je začetku a kasnije i nastavku uspješnog rada obiteljskog gospodarstva Gržetić u njegovoj "Kući Lorenco" doprinijela

10

MT

spremnost samih domaćina da poslušaju savjete struke i da nerijetko, čak i prijeko svojih predodžbi isprave neke svoje krive percepcije ove specifične vrste turizma. Branko Gržetić - Bodul staroga kova, kako sam sebe naziva, bespogovorno je tako slijedio dobronamjerne savjete stručnjaka, kako predstavnika istarskog Ruralisa tako i njemačke agencije I.D. Riva tours. Vlastitim mukotrpnim radom uredio je i opremio starinu naslijeđenu od svog djeda Lorenca pretvarajući je u komfornu, ruralnu kuću za odmor "opremljenu" s 5 osoba, kuhinjom te zajedničkim odnosno prostorijama za druženje. Putem organizirane prodaje specijalista - touroperatora "I.D. Riva tours" kuća u Klanicama počela je vrlo brzo donositi željene učinke. Jednostavna kuća domaćeg ugođaja ubrzo se

počela puniti Nijemcima, Nizozemcima i Austrijancima. Vrlo brzo kapaciteti dosežu popunjenost o kojoj su Gržetići, baveći se onim konvencionalnim iznajmljivanjem apartmana mogli samo sanjati. - Iznajmljivanjem smo se počeli baviti prije 20-tak godina i prvi su rezultati, obzirom da smo smješteni u selu više kilometara udaljenom od mora bili katastrofalni. Jedva dvadesetak dana popunjenja tjeralo nas je da nešto napravimo jer posao jednostavno nije imao računicu. Ono "nešto" našli smo upravo u nadgradnji naše ponude i vezivanju s turizmom svega onog što smo kao "ljudi od zemlje" već ionako radili, naglašava vrijedni domaćin Branko. Predstavljajući tajnu svog uspjeha Gržetići ističu kako ključ uspjeha leži u potpunoj predanosti poslu i posvećenosti gostima.

FOTO: Mladen Trinajstić

Naš kraj - naši judi

MT

- Ovaj posao zahtjeva potpunu posvećenost. Ne može ga se raditi usput i tko to ne može ili neće, bolje da se niti ne okušava u ovoj vrsti ponude. Gost mora biti svetinja i sve mora biti podređeno njemu, otkrivaju nam Branko, Marica, Ivica i Ana koja je odavna postala dio obitelji. Zadatke zahvaljujući čijem uspješnom svladavanju rezultati kuće Lorenco danas premašuju iznajmljivačke rezultate mnogih luksuznije opremljenih apartmana na moru Gržetići svode na jednostavan "recept" - stvaranja ugodnog domaćeg okruženja u kojem se goste časti domaćim kruhom ispečenim u pećnici na drva, ponudom u kojoj uvijek ima domaćeg maslinovog ulja, vina, ovčjeg sira, pršuta ali i neusiljenog domaćeg gostoprimstva. Gosti ondje uživaju u bodulskoj seoskoj idili, okruženi plastovima sijena, pjevom ptica, a sve uz dojmljive vizure Dobrinja, uvale Soline i planinskih visova koji se s kopnene strane izdižu iz plavog mora. - Kuću smo morali temeljito urediti i prilagoditi željama i potrebama naših gostiju, ne odustajući od čuvanja svega onog izvornog i autohtonog, otkriva nam Branko dodajući kako su mu u tim nastojanjima nemalu pomoć pružili mnogi domaći majstori, posebice

MT

lokalni tesar i bačvar Ivan Krinčić. On je u svojoj radionici ručno izradio sav namještaj kojim je dopunjen interijer "opremljen" izvornim, starim, temeljito obnovljenim ormarima, vitrinama i komodinima. Zahvaljujući dobrom početku, a sad već i višegodišnjem uspješnom radu,

MT

domaćinstvo Gržetić ima sve izglede za dobar i isplativ nastavak svojih nastojanja. Sin Ivan potaknut zalaganjima svojih roditelja nedavno je završio ugostiteljsko-kuharsku školu. Uz "tesanje zanata" u jednoj otočnoj hotelijerskoj tvrtki i on danas čini važnu kariku obiteljskog posla u kojem je zadužen za pomaganje pri smjenama gostiju ali i vođenje "papirologije". - To je uspjeh kojemu će uskoro težiti mnogi, a obitelj Gržetić primjer je uspješnog spoja tradicionalne poljoprivrede i suvremenih turističkih trendova, naglasio je Nedo Pinezić dodajući kako se na Krku seoski turizam razvija ponajprije zahvaljujući inovativnim pojedincima, a manje lokalnim samouprava i institucijama državne uprave koje za sad, zaključuje čelnik Zajednice obiteljskog smještaja i turizama pri HGK, ne rade dovoljno proaktivno na razvoju sela i ruralnog turizma. Izuzetak je Općina Dobrinj gdje se nizom stimulativnih mjera nastoji potaknuti lokalno stanovništvo na poljoprivrednu proizvodnju i komplementarni razvoj turističke ponude, zaključio je Pinezić.

Domaćinstva poput Gržetićevoga kapacitete danas tržištu najčešće nude putem specijaliziranih touroperatora poput I.D, Riva toursa, Novasola, Interhoma, Interchaleta, Terra reisena i drugih, a sve više i putem specijaliziranih internetskih savjetnika za putovanja te vlastitih internetskih stranica koji se u kombinaciji sa internet portalom TZ Kvarnera "www.kvarnerfamily.hr" pokazuju vrlo uspješnim i učinkovitim vidom tržišne promocije. Gospodarstvo Gržetićevih nedavno je među prvima na otoku Krku uključeno u projekt "Kvarner family" koji, slažu se Gržetići i Pinezić, nudi mogućnost bolje prezentacije i promocije domaćinstava na selu koja zadovoljavaju sve kriterije nužne za stjecanje prava korištenja te prepoznatljive markice, znaka kvalitete koji krasi sve širi krug turističkih objekata i sadržaja na otoku Krku. Općina Dobrinj, naglašava načelnik Neven Komadina, u potpunosti podržava i potiče projekte poput ovog iz Klanica i to ne samo stoga što se na taj način stvaraju preduvjeti razvoja te lokalne zajednice i otvaraju nova radna mjesta, već se kroz to čine koraci na čuvanju resursa kojima Dobrinjština obiluje. - Ovo je primjer da prodaja ne mora biti jedini vid izvlačenja koristi iz starina. Uz priličnu dozu rada i truda, iz brojnih zapostavljenih starina mogu se stvoriti temelji sigurne egzistencije brojnih otočana, naglašava Komadina. Rekao je i da se primjer Gržetićevih u potpunosti uklapa u razvojnu koncepciju Općine Dobrinj koja daje naglasak na revitalizaciju i održivo upravljanje ruralnoturističkim resursima. Stoga već godinama organiziramo radionice i edukativne izlete u dijelove naše zemlje gdje je takva ponuda već razvijena ali i nastojimo osmisliti načine stimuliranja poljoprivrede i svih sa njom povezanih turističkih sadržaja, zaključio je načelnik dodajući kako sa zadovoljstvom primjećuje rast broja stanovnika tog dijela otoka koji uspješno uplovljavaju u agroturističke vode. Mladen Trinajstić

MT

11

Naš kraj - naši judi

PAMTIT ĆEMO LEGENDARNU OŠTARICU MARICU Nakon 30 godina rada u dobrinjskoj gostioni Zora, ovih je dana umirovljeničke sate počela odbrojavati Marica (Marija) Tabako. Mnogima će nedostajati legendarna oštarica, koja je, uz uobičajno posluživanje hrane i pića, znala poslužiti lijepu riječ i osmijeh, pa i prihvatiti pokoju šalu na svoj i tuđi račun. - Kao i u svakom poslu, bilo je i lijepih i teških trenutaka, kaže Marica, točeći dolje potpisanom dec crnoga, te dodajući kako joj u mirovini, uz supruga Vicenca, ulikvi i ovčice, zasigurno neće biti dosadno.

FOTO: Nedeljko Gržetić

Nedeljko Gržetić

Četvrto izdanje humanitarne akcije „Slatki otok“

SLATKI OTOK IZ GODINE U GODINU SLAĐI I BOGATIJI U organizaciji Humanitarne udruge „Andrijana Gržetić“, u petak, 23, prosinca, na krčkoj Veloj placi po četvrti je put održana prodajna izložba domaćih kolača, „Slatki otok“. Od dobrovoljnih priloga koje su kupci ostavljali za odabrane slastice (pogače, orehnjače, kroštule, kiflice, imbriagone, čupavce i ostale slatke delicije) u svega par sati prikupljen je dosad rekordan iznos, 6.845,00 kn. Kolače su i ove godine neumorno pripremale i nesebično darivale brojne otočanke, otočani, članice „Udruge umirovljenika Punat“, „Bedema ljubavi“, Karitativne zajednice „Dar“ iz Punta, brojna sportska i kulturna društva, a potporu samoj organizaciji pružili su „Trgovina Krk“, „Vecla“ d.o.o. Krk, Radio OK i Novi list. Uz članove Udruge, na prodajnim su štandovima dežurali sportaši Ana Znaor, Andrej Krstinić i Nataša Rogina, glazbenik Željko Tabako itd. Budući su se novčana sredstva na neki način prikupljala anonimno (za odabrane slastice kupci su u kutiju na štandu ubacili onoliko novca koliko su mogli ili željeli darovati), nismo, nažalost, ni do danas uspjeli doznati identitet donatora, koji je ovu akciju potpomogao iznosom od 100 eura, a koje

12

smo tijekom prebrojavanja novca pronašli u zatvorenoj koverti koju je donator ubacio u kutiju. Na „Slatkom otoku“ prikupljena sredstva bit će kao i prethodnih godina usmjerena nastavku realizacije primarnog projekta Udruge stipendiranju osnovnoškolaca, koji su ostali bez očeva. Za tekuću školsku godinu (2011./2012.) Udruga je temeljem prethodno raspisanog natječaja dodijelila četiri stipendije otočnim osnovnoškolcima a visina pojedine stipendije je 4000,00 kuna. Sa zadovoljstvom možemo objaviti i da smo zahvaljujući Bosiljki Radman i Marini Jurasić-Vučenik, našim otočankama u New Yorku- produbili suradnju s iseljeničkim klubovi-

ma. Ovih smo dana primili vijest da će se u prikupljanje sredstava za Udrugu uz Klub žena otoka Krka u New Yorku, uključiti „Klub otok Krk“ , „Klub iseljenika Omišalj“, te „Dubasnica Social Club New York“. Dugujemo veliku zahvalnost i gospođi Vesni Šamanić iz Krasa, koja se od samog početka volonterski, „za nula kuna“, brine o financijskom poslovanju Udruge. Naša mala misija nastavlja se sredinom svibnja, kad ćemo raspisati novi natječaj za dodjelu stipendija za školsku godinu 2012/13. Detaljne infomacije o natječaju i aktivnostima Udruge dostupne su na stranicama www.huag.hr i na http://andrijanagrzetic.webs.com. Dr.sc. Tomislav Galović

FOTO: Gordana Gržetić

U Puli porinut policijski brod Marino Jakominić

Naš kraj - naši judi

TRAJAN SPOMEN NA LEGENDARNOG BRANITELJA Drugog dana ožujka u Puli je upriličena svečanost porinuća patrolnog policijskog broda, projektiranog i izrađenenog u pulskom brodogradilištu Tehnomont. Uz ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića, dužnosnike MUP-a, gradske i crkvene vlasti, svečanom porinuću nazočila je i obitelj legendarnog riječkog zapovjednika specijalne postrojbe Marina Jakominića, čijim je imenom novi brod nazvan. 'To je treći policijski brod koji je kršten imenom poginulih policajaca. U Domovinskom ratu poginulo je 750 policajaca. Ponosan sam da je u hrvatskom brodogradilištu projektiran i izgrađen brod koji je po svojim značajkama među najboljima u svijetu u toj kategoriji.“, istaknuo je ministar

Ranko Ostojić. Marino Jakominić (1956 1992), inače porijeklom iz naše općine (iz Svetog Vida) ubraja se u legende Domovinskog rata. Kao zapovjednik Specijalne jedinice policije Rijeka, poznatije kao „Ajkule“, svoje prve bitke vodi i dobiva u Gospiću tijekom zauzi-manja vojarne i vojnih skladišta, a nastavlja u Dubrovniku, u koji je njegova postrojba ušla kao prva oružana jedinica izvan Dubrovnika. Nakon Dubrovnika, ratni ga putevi odvode u novu, nažalost posljednju bitku. Život i bitku

izgubio je u neprijateljskoj zasjedi na ličkoj bojišnici 29. kolovoza 1992. kako su Specijalne jedinice Policijske uprave Rijeka 'Ajkule'. Poginuo je 29. kolovoza 1992. u zasjedi na ličkoj bojišnici. Marinovoj kćerki Nataši Jakominić Marot pripala je čast da bude kuma broda, koji će na plavim putevima podsjećati na puteve i djela njezinog oca. Trajan je spomen na legendarnog branitelja i jedna riječka ulica, koja nosi ime Ulica Marina Jakominića. Jer „navik on živi ki zgine pošteno...“ Gordana Gržetić

GG

GG

Prigodno druženje u Polju

JEDNAK JE UŽITAK I U RADU I U VESELJU U subotu, 10. prosinca, od strane Mjesnoga odbora, u Domu u Polju organizirano je prigodno druženje za sve one koji su u ovoj godini, kao i u prethodnima, radili na fešti za Malu Gospoju. Na prigodno druženje odazvali su se svi oni koji su u prethodnim godinama radili na feštama, ali i mnogi drugi koji su našli vremena da se dođu zabaviti. Zasviralo se u tri harmonike, gitaru, sopele, zapjevalo se a i zakantalo po starinsku. Na druženje se

RP

odazvao i načelnik Neven Komadina, naravno kao Pojan. Zaključeno je da se ovakva druženja nastave i u budućnosti, barem jednom godišnje. Iskoristit ću ovu priliku da sve one koji žele i na druge načine dati nešto za Polje, da se i ove godine

odazovu Komunu (uređenju mjesta i poljskih puteva) koji će se održati u subotu, 28.travnja. A tada ćemo dogovoriti i novo druženje na kojem se ne mora raditi, već samo uživati. Svima sretan Uskrs! Ranko Pavačić

RP

13

Naš kraj - naši judi Tradicionalni božićno novogodišnji koncert u humanitarnom tonu

PJESMOM I PLESOM ZA DOMINIKOVO LJEPŠE SUTRA

NG

Božićno novogodišnje blagdane

već godinama uljepšava koncert, koji zajednički organiziraju članovi KD „Ive Jelenović“ i čelništvo Općine Dobrinj. U zgradi dobrinjske osnovne škole nastupio je Mješoviti pjevački zbor „Zvon“, pod ravnanjem maestra Damira Smerdela. Uz klavirsku pratnju Roberta Grubišića nastupila je i

FOTO: Nedeljko Gržetić

vokalna solistica Karin Kuljanić. Naravno, mladi kanturi i sopci i ovaj su put svojim nastupom uveličali blagdansko druženje, popraćeno plesnom hip hop izvedbom cura koje su, zbog pogrešnog puštanja prateće glazbe, imale određenih problema tijekom izvedbe svoje plesne točke. Božićni „ mir i dobro „ Dobrinjci su iskazali nesebičnim darivanjem dobrovoljnih priloga za liječenje malog Dominika Šnepergera, pa je tijekom večeri prikupljeno 9 tisuća kuna, uvećanih za dodatnih 10 tisuća kuna iz proračuna Općine Dobrinj. Uz zdravicu načelnika Nevena Komadine, popilo se i pokoju čašicu pjenušca, a uz neobaveznu ćakulu u pauzi koncerta, barem se na trenutak moglo zaboraviti na brige i probleme kojima smo zaokupljeni u svakodnevnom životu. Nedeljko Gržetić

Tradicionalni natječaj TD „Ponikve“

PONIKVE OPET NAGRAĐUJU VAŠU KREATIVNOST Četvrti put Trgovačko-komunalno društvo Ponikve raspisuje nagradni natječaj za likovne radove na temu ekologije a povod je Svjetskog dana zaštite okoliša koji se tradicionalno obilježava 05. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda (1972.) Sudionici natječaja tako mogu sami odlučiti hoće li njihov rad biti suvenir, skulptura, ukrasni detalj, predmet konkretne uporabne vrijednosti ili neka slična rukotvorina. Prijaviti se mogu i fotografije radova koje su sudionici natječaja izradili, a nisu prenosivi (poput vrtnih skulptura od otpadnih materijala ili ekozidića napravljenih od starih boca). Pravo natjecanja imaju svi stanovnici otoka Krka (djeca predško-

14

lske i školske dobi, odrasli te stalni ili povremeni stanovnici), gosti, te turisti. Jedan autor može prijaviti najviše tri rada a svaki mora biti označen podacima o autoru (ime i prezime, godina rođenja, zanimanje, adresa i kontakt telefon), s naznakom u kojoj se kategoriji natječe. Radovi moraju imati i naslov i/ili kratki popratni, odnosno opisni tekst (ali ne duži od nekoliko rečenica). Radove prispjele na natječaj pregledat će posebno ocjenjivačko povjere-

nstvo i izabrati po tri najbolja rada i to u dvije osnovne kategorije: amaterska i profesionalna/umjetnička. U amaterskoj kategoriji posebno će se vrednovati radovi vrtićke djece, djece osnovnoškolskog uzrasta, srednjoškolaca, te odraslih. Autori najboljih radova bit će novčano nagrađeni. Natječaj je otvoren do 1. svibnja 2012. Sudjelovanjem na natječaju, autor je suglasan da se njegov rad/radovi mogu koristiti u promidžbene svrhe TKD Ponikve. Radove je potrebno dostaviti na adresu: TKD Ponikve d.o.o., Vršanska 14, 51500 Krk. Najbolji radovi biti će prezentirani u Galeriji Decumanus. G.Gržetić

Naš kraj - naši judi Polje - domaćin svečanosti Dana oslobođenja otoka Krka - 17. travnja

DAN KAD JE NA OTOKU ZASJALO SUNCE SLOBODE Sedamnaestog dana travnja prije 67 godina nakon cjelodnevnih borbi partizanske su jedinice smogle snage da fašističkom okupatoru skrše otpor. Time je otok Krk prestaje biti okupiran i

ponovno postaje slobodan teritorij. Svečanost obilježavanja ovog važnog datuma otočne povijesti ove će godine biti održana u Polju, na samu obljetnicu. Organizatori svečanosti, koja će

se održati 17. travnja s početkom u 16 sati, su Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka krka i Općina Dobrinj. Gordana Gržetić

Tribina o antifašizmu nekad i danas

FAŠIZAM JE POBIJEĐEN, ALI NIJE ISKORIJENJEN Pojam antifašizma u izvornom smislu znači politički pokret protiv fašizma i svih mogućih fašističkih pojava. Ipak u posljednje se vrijeme s pojmom antifašizma povezuju neke druge (nerijetko neutemeljene i neopravdane) konotacije, što je bio jedan od povoda organiziranju tribine na temu „Antifašizam nekad i danas“. Tribinu, namijenjenu primarno srednjoškolcima, ali i ostalima, u krčkoj Srednjoj školi „Hrvatski kralj Zvonimir“ organizirala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka. „Fašizam je pobijeđen ali ne i iskorijenjen, a odgovor na pitanje kako ga prepoznati, trebala bi dati upravo ova tribina“, rekao je u uvodnom govoru predsjednik Udruge Darko Fanuko. „U našem društvu i dalje postoji problem s ekstremnim nacionalizmom, a tolerancija i nenasilje kao temeljne tekovine antifašizma također su bolna točka društva u cjelini“, istaknuo je prvi od dvojice izlagača na tribini, dr. Tvrtko Jakovina. Pojam fašizma i odnos prema antifašizmu na nacionalnoj i svjetskoj razini, ovaj je ugledni povjesničar, inače profesor povijesti 20. stoljeća na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, pojasnio nizom primjera. Tako su okupljeni mogli doznati i neke nepoznate detalje iz naizgled poznate nam povijesti, npr. zašto je zapravo Hitler odbio rukovati se s olimpijskim pobjednikom Jessejem

Owensom. Još zanimljivije detalje iznio je drugi gost tribine,akademik Petar Strčić, koji je govorio o ulozi otočnog klera u Narodnooslobodilačkom pokretu, istaknuvši kako je svećenstvo u zapadnoj Hrvatskoj, pa tako i na području Istre i Hrvatskog primorja, bili gotovo u potpunosti antifašistički opredijeljeni. Akademik Strčić napomenuo je da je prvi oružani antifašistički ustanak u svijetu nastao upravo na otoku Krku, dvadesetih godina prošlog stoljeća, kad su ujedinjeni Boduli uspjeli svladati i s otoka

protjerati zloglasnog D'Annunzija i njegove legionare. Isto tako zanimljivo zvuči činjenica, da je, kako je pojasnio akademik Strčić, prvi narodnooslobodilački odbor na otoku Krku formiran u župnom uredu u Krasu, na sam Božić. Antifašizam ne smije izumrijeti s posljednjim borcem, stoga je na mladima da sačuvaju i promiču tekovine antifašizma, zaključak je, ali ujedno i glavna poruka i pouka ove zanimljive tribine. Gordana Gržetić

FOTO: Gordana Gržetić

15

Turizam

PRIPREME ZA NADOLAZEĆU SEZONU 2011. - godina pozitivnih rezultata Završni račun Turističke zajednice Općine Dobrinj za 2011. godinu prihvaćen je na Skupštini održanoj 23. ožujka. Osim završnog računa, pozitivnu je ocjenu dobilo izvješće o radu za proteklu godinu.U osvrtu na 2011. godinu, s turističkog je gledišta nužno istaknuti da je na nivou Općine Dobrinj ostvareno povećanje od 31 % u dolascima, te 25 % u noćenjima.To sezonu 2011. čini rekordnom na našem području.Svakako da je ovim uspješnim rezultatima kumovalo i otvaranje novog auto kampa u Kllimnu, no i na drugim je razinama turistički gledano 2011. bila godina za pamćenje. „U ukupnim noćenjima otoka Krka sudjelujlovali smo sa 6,73% (244 849 noćenja) što je za 1% bolje nego 2010. godine, a prema broju prijavljenih vikendaša i prijatelja još smo uvijek na trećem mjestu iza Malinske i Krka (183 644 noćenja)“, doznajemo od direktora TZO Dobrinj Borisa Latinovića. Bruto prihod od boravišne pristojbe iznosio je 1.233.808,42 kn. Ukupni prihodi iznosili su 1.210.373,16 kn, a ukupni rashodi iznosili su 1.217.544,08, najavivši

da se očekuje isto tako uspješna turistička 2012. godina, za koju TZ priprema brojne zanimljivosti, te rekreativne, sportske i zabavne manifestacije. Više cvijeća, manje smeća Ljubitelji cvijeća pozvani su da 14. travnja dođu u Šilo (autobusna stanica) i Klimno (nogometno igralište), te od 09-12 sati,ili do isteka zaliha nabave vodenice, prkose, kadifice, petunije, salvije, lobelije, begonije itd. Cijena sadnice bit će 2 kune. Prvog svibnja slijedi relativno nova, ali zanimljiva rekreativno-kulturna manifestacija „Hodit, ćakulat i Dobrinjsko upoznat“, a 13. svibnja na redu je 3. po redu biciklijada „Đir po Dobrinjskom“. Izložbe, klapske večeri, fešte i zabava za najmlađe Izložbe humanitarnog karaktera, koje TZO organizira u Šilu,postale su tradicija, koja ni u nadolazećim ljetnim mjesecima neće biti prekinuta. U planu je i izložba kojom će se zaokružiti obilježavanje stote godišnjice nastanka prve mesopusne fotografije na Dobrinjskom. Ljubitelji klapske pjesme i ljetnih fešti također neće ostati zakinuti, kao ni najmlađi, koje će tijekom

ILT

16

ljetnih mjeseci dočekati krativnozabavne radionice i popularno natjecanje „Veseli žmerok“. „Tajne Dobrinjskog“ otkrit će zanimljive detalje iz prošlosti... „U sklopu pješačkih i biciklističkih staza,uređena su tri vidikovca. Prvi je na Sužanu, drugi kraj crkvice s vetog Petra u Gabonjinu a treći u Dobrinju na Zemjini. Postavljeni su teleskopi zahvaljujući kojima možete uživati u predivnom pogledu na na veći dio Kvarnera“ najavivši da će najkasnije do 15. lipnja izaći iz tiska katalog pod radnim nazivom "Tajne Dobrinjskoga" u kojem će slikom, riječima i GPS koordinatama biti opisani zanimljivi, te uglavnom manje eksponirani relikti prošlosti našega kraja. Katalog će biti tiskan na četiri jezika, a svi zainteresirani moći će ga dobiti u uredu TZO Dobrinj. Web stranica TZO a ljetne će mjesece dočekati osvježena tekstualno i dizajnerski“, zaključio je Latinović najavu događanja za predstojeću, nadamo se uspješnu turističku sezonu. Gordana Gržetić

FOTO: Katica Dunato

Turizam Popularni njemački niskotarifni prijevoznik uveo letove prema Krku

NA „NJEMAČKIM KRILIMA“ SLETJET ĆE JOŠ VIŠE NJEMAČKIH TURISTA U utorak, 27. ožujka, na dan kad su zaposleni u njemačkim zračnim lukama bili u štrajku upozorenja, u Omišalj je sletio prvi avion njemačkog „Germanwingsa“. Nakon

GG

osam godina prisutnosti na hrvatskom tržištu, ovaj niskotarifni zrakoplovni prijevoznik, koji posluje u sastavu „Lufthanse“, proširio je svoju ponudu letova prema Hrvatskoj uvođenjem nove linije. Prvi putnici iz Koelna, njih 93-oje, dočekani su vodenim lukom, domaćim folklorom a svečani oček priredila im je TZ Kvarnera. „Današnjim smo letom otvorili liniju iz

Koelna prema Zračnoj luci Rijeka a već u lipnju ćemo povezati otok Krk s Berlinom, dok se u srpnju očekuje i uspostavljanje linije Stuttgart-Rijeka“, izjavio je Andreas Engel, menadžer za međunarodne odnose s javnošću u Germanwingsu, istaknuvši da na spomenutim linijama očekuju četrdesetak tisuća putnika do kraja listopada. „I ove se godine nastavlja promocija Kvarnera kao aviodestinacije, pa je tako prema posebnom modelu sufinanciranja (potvrđen i na Turističkom vijeću TZ Kvarnera) u kojem uz HTZ, sudjeluju Primorsko goranska županija, Turistička zajednica Kvarnera, lokalne turističke zajednice, gospodarstvo, jedinice lokalne samouprave i HGK Županijska komora Rijeka, te Zračna luka Rijeka, za promociju regije Kvarner u suradnji sa zračnim prijevoznicima udruženo ukupno gotovo 4.800.000 kn. S obzirom da HTZ još nije donio odluku o odobrenim sredstvima, očekuje se

sufinanciranje HTZ-a u visini od 50%, a preostalih 50% udružit će TZ Kvarnera“, pojasnila je direktorica TZ Kvarnera mr. Irena Peršić Živadinov.

GG

„Germanwings“ je prvi niskotarifni prijevoznik koji je započeo s letovima prema hrvatskim gradovima još u lipnju 2004. godine. Do prosinca 2011. godine, iz nekoliko njemačkih gradova u Hrvatsku je prevezao oko 3 milijuna putnika. Cijena avionske karte od Omišlja do Berlina je oko sto eura, dok se kartu do Koelna može nabaviti za već od pedeset eura. Gordana Gržetić

NOVOGODIŠNJE KUPANJE U ŠILU Često možete čuti i gledati u medijima o zimskom kupanju, koje se uvijek doživljava kao neka vrstu atrakcije. Iako su dani u siječnju bili lijepi i sunčani, a temperature nadprosječno visoke, svejedno treba imati hrabrosti zaplivati u moru zimi. Ove godine nismo čuli da je netko otvorio sezonu kupanja padom u more, već smo bili svjedoci pravog novogodišnjeg kupanja u Šilu. Naši gosti Georg i Barbara iz Njemačke, koji su proveli svoje novogodišnje praznike u Šilu, poslali su nam fotografije sa njihovog kupanja. Kažu da im se jako svidjelo i da će doći sigurno ponovno u Šilo, a našu ideju da fotografiju objavimo u lokalnim novinama prihvatili su s oduševljenjem. Nekoliko dana kasnije,

11.siječnja 2012. na plaži ispod naše agencije Estee vidjeli smo nove zimske kupače i zabilježili i taj

neobičan događaj. Iva Lončarić Tićak, Turistička agencija „Estee“ Šilo

FOTO: Iva Lončarić Tićak

17

Kultura Noć muzeja u Dobrinju

PUTEM OD FERALA KROZ NOĆ MUZEJA

Sedma po redu Noć muzeja, večer kada su diljem Hrvatske otvorena vrata muzeja svim posjetiteljima, uz besplatan ulaz, ove je godine održana 27. siječnja. Uz stalni postav i aktualne izložbe, muzeji su posjetiteljima od 18 sati do sat iza ponoći ponudili bogati program, radionice, predavanja, performanse, recitale i koncerte.

TFR

bogate povijesti. U noći muzeja Dobrinj je “otvorio” vrata svojih brojnih kulturnih znamenitosti. Posjetitelji su mogli posjetiti Etnografski muzej, Sakralnu zbirku u crkvici sv. Antona, privatnu Etnografsku zbirku obitelji Barbalić, izložbu gospodina Renata Grubiše. Kao popratno događanje u toj noći kulture i umjetnosti organizirana je kreativna radionica za djecu. Tema vodilja radionice bili su ferali i slogan:

OVA SOVA MALA PUTEM OD FERALA, NEK’ VAS VODI NOĆU. U MUZEJ JA HOĆU ! Djeca su, vođena entuzijazmom i dobrom voljom, izradili prekrasne male ferale, kojima su osvjetlila put u šetnji od muzeja do muzeja. Dječja radost i ponos ocrtavali su im se na licima dok su svoj rad pokazivali mnogobrojnim posjetiteljima. Ivančica Justinić

TFR

Dobrinj je grad muzej. Svaka kamena uličica, malena kućica, svaki njegov cvijet, kostanj, svaki kamen priča crticu iz njegove

TFR

18

FOTO: Tanja Filipović Reljan

Feljton 170 GODINA KONTINUIRANOG ŠKOLSTVA DOBRINJSKA ŠKOLA - RIZNICA PROŠLOSTI, KOLIJEVKA BUDUĆNOSTI (1)

SVE JE POČELO „MISECA STUDENA 1841.“ „ Ruke su plodni izvori spoznanja a u nama duh je neutažene žeđi; u tebi, školo, zdenče poimanja,otkrivam što mi ostaviše pređi...“ Prva desetljeća XIX. stoljeća u Hrvatskoj su obilježena bujanjem novih ideja, kako bi se potlačeni hrvatski puk pridiglo da bude svoj na svome. A narod bez škole, narod je bez budućnosti-vjerojatno je tako pomislio i svećenik Antun Kirinčić, iz dana u dan promatrajući analfabetnu djecu, kojima su knjige bivale nadsvođene zidovima šutnje. Pomalo se i taj svećenik pridružio sveopćem nacionalnom i preporodnom zanosu i „...miseca studena 1841. otvori učionu u vlastitoj kući.“ Tako je radom započela prva prosvjetna institucija na dobrinjskome području. Počeci organiziranog školovanja u svojim su se počecima odvijali u kući župnika Kirinčića, ujedno i prvog dobrinjskog učitelja. Već je sljedeće godine mala pučka škola dobila javni značaj, te je 29. lipnja 1842. svečano otvorena. Vratimo se još malo ranim desetljećima XIX. stoljeća. Doba je to kada naši ilirci javno iznose svoje stavove; Ljudevit Gaj tiska „Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja“ a Ivan Kukuljević Sakcinski u Saboru drži prvi govor na hrvatskom jeziku. Ipak, u vrijeme kada Antun Kirinčić počinje poučavati male dobrinjske pučane, službeni jezik još je uvijek talijanski. Upravo je iz tog razloga talijanskim jezikom zabilježen prvi popis učenika dobrinjske škole, koji datira u 1843. godinu. Sukladno talijanizaciji, sva su učenička i učiteljska imena zapisana talijanskom grafijom.

Godine 1847. Antun Kirinčić poučavanje nastavlja u novoj školskoj zgradi. Ta je godina značajna i zbog toga što po prvi put i djevojčice dobivaju pravo da nauče čitati i pisati. A te su godine u dobrinjskoj školi dobrodošlicu poželjeli prvoj učiteljici. Nikolina Depikolozvane preuzima pedagošku dužnost od Antuna Kirinčića, koji svoje djelovanje nastavlja kao

vjeroučitelj. U stosedamdeset godina dugoj povijesti dobrinjske škole, kao značajna godina zabilježena je i 1869.; te je godine Naredbom namjesništva u Trstu crkvenoj upravi oduzeta uprava u školstvu. Novoosnovano Pokrajinsko školsko vijeće za Istru preuzelo je sve školske djelatnosti. Tako su izgledali počeci organiziranog školstva u Dobrinju. A što se događalo u novije vrijeme? Od 1976. godine u Dobrinju je školsko zvono pozdravljalo samo učenike prva četiri razreda osnovne škole.

Ostatak puta, koji ih vodi do kraja osnovnog obrazovanja nastavljali su u Vrbniku. Tako je bilo sve do prije četiri godine, kad je školsko zvono nove zgrade osnovne škole na Zviranju zazvonilo za sve razrede osnovne škole. Dobrinjsko je ponovno dobilo osmoljetku i otvorilo novo poglavlje u obrazovnoj djelatnosti ovoga kraja. A cijela priča zapravo ne počinje 1841.; počinje puno, puno ranije, još davne 1100. godine, „pred Dobrinem, poli crikve svetoga Vida“, kako je zapisano u Listini slavnoga Dragoslava. Sedam stoljeća prije počelo se pripremati tlo na koje će Antun Kirinčić posaditi prva zrnca obrazovanja. Rezultat stosedamdesetgodišnjeg kontuinuiteta školstva je niz pojedinaca, koji su u raznim sferama stekli nacionalni, pa i svjetski renome. A tko je zapravo bio Antun Kirinčić, utemeljitelj školstva u Dobrinju? Šturi nam podaci otkrivaju da je rođen 1815. u Gostinjcu a umro 1893. u Dobrinju. To su zasad jedini potvrđeni podaci iz biografije ovog čovjeka, koji je znao prepoznati vrijednosti obrazovanja, te time mnogima otvorio putove koji su ih odveli iz mraka neznanja na svjetlo spoznanja. Evo kako su kroničari zabilježili Kirinčićev odlazak s ovoga svijeta: „Danas prisustvovala je školska mladež sa učiteljskim osobljem žalostnom činu, naime, sprovodu prvi dan umrošeg ovog dobrog župnika Antona Kirinčića. Vječni ti pokoj, dobri naš župniče i osnivaču ove učione počivaj u miru!“ Gordana Gržetić

(U sljedećem broju: Kate Parčić „meštrica“ za sva vremena)

19

Kutak za mlade i najmlađe Krčka srednja škola ugostila „Gastro 2012“

NINO ČUTUL PUTUJE NA DRŽAVNO NATJECANJE U DUBROVNIK Posljednjeg dana veljače u Srednjoj školi „Hrvatski kralj Zvonimir“ održano je regionalno natjecanje učenika ugostiteljsko-turističkih škola, Gastro 2012. Učenici srednjih ugostiteljskih i hotelijersko turističkih škola s područja Primorsko-goranske, Istarske i Ličkosenjske županije, natjecali su se u gastro disciplinama, kao što su pripremanje i posluživanje menija, pripremanje hladnog slanog i slatkog izloška, priprema barskih

mješavina, flambiranje jela pred gostom itd. Hotelijeri su pokazali znanje u poslovanju recepcije

hotela i putničke agencije te predstavljanju turističkog mjesta. Najuspješniji natjecatelji Regionalnog natjecanja Gastro 2012. u Krku, među kojima su i krčki srednjoškolci, sudjelovat će na državnom natjecanju, koncem travnja u Dubrovniku. Među njima će biti i Nino Čutul iz Šila, učenik 4. razreda, koji je osvojio drugo mjesto u natjecateljskoj kategoriji „ Poslovanje recepcije“. Gordana Gržetić

GG

Održano natjecanje mladeži „Hrvatskog Crvenog križa“

EKIPI IZ DOBRINJA TREĆE MJESTO U subotu, 24. ožujka, u omišaljskoj osnovnoj školi križa Krk, održano je tradicionalno natjecanje mladeži „Hrvatskog Crvenog križa“. Natjecanje je okupilo po jednu ekipu iz Dobrinja, Omišlja, Malinske, Vrha i Vrbnika, te po dvije iz Krka i Punta. Pred svima njima bila je nimalo laka provjera znanja o povijesti i djelovanju Crvenog

križa i Crvenog polumjeseca, aktivnostima HCR-a, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima. Uz teorijsku, uslijedila je i praktična provjera znanja pružanja prve pomoći. Najuspješnija je bila ekipa iz Omišlja, iza njih plasirala se ekipa Punta, dok je ekipa Dobrinja zauzela treće mjesto. koju sada

iščekuje međužupanijsko natjecanje mladeži Hrvatskog Crvenog križa što će se 21. travnja održati u Gospić. Drugo mjesto zauzela je ekipa iz Punta, dok je treća bila ekipa iz Dobrinja. Sedmu godinu uzastopce natjecanje mladeži HCR a na otočnom nivou organiziralo je Gradsko društvo Crvenog križa Krk. GG

Tradicionalni susret mladih Krčke biskupije

MLADI „P(R)OVJERENO“ O MEDIJMA Cres je u subotu, 24. ožujka, bio sjedište mladih, koji su se okupili na tradicionalnom susretu mladih Krčke biskupije. Susret su organizirali Povjerenstvo za mlade Krčke biskupije i Župe Cres.Svake godine susret mladih ima svoj geslo i svoju temu a organizatori su odlučili da

se tema medija obradi pod geslom "P(r)ovjereno!” Okupljenim mladima, kojih je prema procjenama bilo oko 250, govorili su novinar Novog lista i urednik časopisa o beskućništvu "Ulične svjetiljke" Siniša Pucić, te bivša „Divasica“ Marija Husar.

Razgovor s popularnim TVvoditeljem Robertom Knjazom snimljen na trajektu između Cresa i Krka, te potom prikazan sudionicima susreta na velikom platnu. Nakon ovog susreta na biskupijskoj razini, uslijedit će Nacionalni susret mladih, koji će se 5. i 6. svibnja održati u Sisku. Gordana Gržetić

GG

20

GG

Kutak za mlade i najmlađe Otočni srednjoškolci obilježili Međunarodni dan rijetkih bolesti

DJECU - LEPTIRE SVAKI DODIR BOLI A NAŠA IM DOBROTA MOŽE POMOĆI Ovogodišnji, 5. po redu Međunarodni dan rijetkih bolesti diljem svijeta obilježen je pod sloganom "Rijetki, ali jači zajedno“. Obilježili su ga i u Srednjoj školi „Hrvatski kralj Zvonimir“, spojivši obilježavanje sa svojim projektom „Krk otok leptira. Naime, jedna od rijeđih

bolesti je bulozna epidermoliza, odnosno jaka osjetljivost kože i sluznice, pa su stoga oboljeli od te bolesti poznati pod imenom „djeca leptiri“. Srednjoškolci i njihovi profesori organizirali su humanitarnu akciju „Djeca - leptiri trebaju krila“, te namijenjenili Udruzi „Debra“, koje okuplja upravo oboljele bulozne epidermolize. Uz humanitarnu akciju srednjoškolci su organizirali i čitav niz drugih aktivnosti poput koncerta, predstavljanja edukativne prezentacije o djeci leptirima, dijeljenja edukativnih letaka, te prigodne izložbe s eko-vrećica oslikanih motivom

leptirima, ali i velikom kartom otoka Krka sastavljenom od malih leptira koje su učenici samostalno izrađivali. Gordana Gržetić

Dječja razglednica iz Klimna

DJECA MALA KAŽU VAM HVALA ! Jeste li nas uspjeli prebrojiti? Malo se šalimo, ali da, ima nas puno malih u Klimnu i volimo se igrati kao i sva druga djeca. Ovdje smo se snašli i sa malo zemlje svi se zaigrali. Nažalost, nemamo dječje igralište gdje bi mogli provoditi vrijeme, učiti kroz igru i socijalizirati se s vršnjacima. Najčešće se sastajemo na “kružnom toku” u Klimnu i ako Vas put odvede u Klimno, sigurno ćete nekoga od nas sresti tamo. Upravo zato roditelji predlažu da se igralište postavi tamo jer nažalost namjena “pozornice” nije zaživjela i taj prostor je potpuno neiskorišten. Sadnja još nekoliko stabala napravila bi hlad. Alternativna lokacija za igralište po prijedlogu roditelja bi bila kod štirne, gdje su trenutno postavljene dvije ljuljačke koje se nažalost ne mogu koristiti jer su željezne i dotrajale i ne

odgovaraju današnjim stadardima sigurnosti djece. Nadamo se da će i naša djeca moći ubrzo veselo skakutati, penjati i ljuljati se na novom dječjem igralištu u Klimnu i obećajemo da ćemo poslati novu razglednicu za

„Fanot“. Neka djeca su još mala, pa ne znaju reći hvala, ali njihov osmijeh bit će najveća hvala i nagrada za uloženi trud. A svi znamo da dječji osmijeh nema cijene, zar ne? Iva Lončarić Tićak

FOTO: Iva Lončarić Tićak

21

Kutak za mlade i najmlađe

NOVOSTI IZ ŠKOLE Nakon zimskih praznika vratili smo se u školu odmorni i spremni za nove zadatke. Sudjelovali smo na Dječjoj reduti i za Mesopust imali nastavu pod maskama. Obilježili smo Valentinovo, Dan voda i Dan kazališta. U našoj školi organizirano je natjecanje iz hrvatskog jezika i Lidrano. Učenici viših razreda sudjelovali su na mnogim školskim natjecanjima i postigli zapažene rezultate. Učenik Patrik Pokorni sudjelovao je na županijskom natjecanju iz tehničke kulture,a učenica Timea Boroš nakon županijskog natjecanja sudjelovat će na državnom natjecanju iz njemačkog jezika u Makarskoj. Na natjecanju u organizaciji Crvenog križa ekipa Dobrinja osvojila je treće mjesto.

FOTO: Maja Polonijo

Na Novigradskom proljeću i ove godine školu će predstavljati učenica Timea Boroš. Za učenike prvog i drugog razreda organizirano je predavanje PRVI KORACI U PROMETU, a za

učenike trećeg i četvrtog razreda polaganje vožnje biciklom. Posjetili su nas i predstavnici KD Ponikve i prikazali svoj film o razvrstavanju otpada.Nakon filma učenici su sudjelovali i u malom eko kvizu. Učenici su slušali i predavanje predstavnika spasilačke službe. Nakon nastupa u Rijeci, hip hop grupa nastupila je i u Lignanu u Italiji. U školi će se organizirati uskršnja prodajna izložba učeničkih radova SRETAN USKRS ŽELE VAM UČENICI I DJELATNICI ŠKOLE DOBRINJ !

MP

Nevenka Kirinčić

Kreativna radionica „Cvijet lijep kao moja mama“

MALI KREATIVCI POKAZALI VELIKO ZNANJE U subotu, 10. ožujka, u Društvenom domu u Dobrinju održana je kreativna radionica pod nazivom „Cvijet lijep kao moja mama“. Radionica je bila podijeljena u dva dijela; u prvom su mali kreativci izrađivali cvijetove od salveta. „Nakon izrade cvijeta dodali smo par listića od zelenog krepa te zelenog tila te nalijepili isti na štapić ( prutići od trsa). Ispalo je odlično!“, pojasnila nam je Andrea Pavačić, jedna od voditeljica ove radionice. Drugim dijelom

22

radionice dominirale su ruže od kolaž papira. Ružicu smo napravili tehnikom izrezivanja, savijanja te lijepljenja kolaža, zatim smo ju

pričvrstili na karton zelene ili plave boje, na koji smo prethodno zalijepili listić, te probušili rupice da ružicu možemo objestiti na zid. Svi su polaznici to bez greške uspjeli uspjeli napraviti!“, istaknula je Andrea Pavačić, napomenuvši kako su organizatori i volonteri ove radionice jednako ponosni na da djecu sudionike, te na njihove mame, tate, „mamice“ i „dedi“ koji su ih dopratili. Uz Andreu Pavačić, dežurale su još dvije volonterke: Tanja Filipović

Kutak za mlade i najmlađe Aktivnosti Dječjeg vrtića u Polju

ZANIMLJIVO JE BILO, NAJZANIMLJIVIJE TEK SLIJEDI Protekle mjesece u vtiću proveli smo zanimljivo i veselo. Naizgled duga zima prošla je brzo. Djeca su se osamostalila, te rado dolaze u vrtić i sa zanimanjem se uključuju u sve aktivnosti. Kako bi nam bilo još ljepše, već početkom prosinca tj. povodom blagdana sv. Nikole, pobrinuli su se članovi Moto kluba Griffons iz Krka, te nas obradovali slatkišima i fax uređajem. Ovim putem im također zahvaljujemo na njihovoj donaciji a koliko su djeca bila oduševljena njihovim posjetom,

vidi se na fotografijama koje su nastale na tom lijepom druženju. Roditelje smo pozvali na božićnu radionicu, na kojoj smo izrađivali snjegoviće i zajednički okitili bor, te ih iznenadili prigodnim programom. Općina Dobrinj nas je za blagdane također darivala i to nabavkom didaktičkog materijala. Veliki napor ulažemo i u očuvanje tradicije, pa smo svaki tjedan imali maškare u vrtiću a učestvovali smo i na maškaranoj reduti u Dobrinju. Za „Noć muzeja“ u Dobrinju izra-

dili smo zajednički rad „Svjetiljke koje osvijetljuju put do muzeja“. Sredinom ožujka bili smo u Kazalištu lutaka u Rijeci, te gledali predstavu „Ivica i Marica“. Za nekoliko dana slijede nam „Dani otvorenih vrata“, koji će biti bogati sadržajima na temu ekologije a do kraja radne godine još nas očekuje mnogo zanimljivih događanja. Svim čitateljima želimo sretan Uskrs ! Marina Pavačić

FOTO: Marina Pavačić

LJM

Reljan i Ivančica Justinić. Ova radionica, prva u nizu onih koji će narednih mjeseci uslijediti, okupila je 28 posjetitelja, uključujući i djecu-sudionike. Zahvaljujući Općini Dobrinj, koja je osigurala financijska sredstva za nabavu po-

FOTO: Ljiljana Mišta

trebnog materijala, svoju kreativnost mogli su „testirati“ i pokazi i djeca i odrasli. Dio radova sudionici su ponijeli kućama a zajednički

napravljeni radovi izloženi su u staklenom izlogu Općine Dobrinj. Gordana Gržetić

23

Po domaću 15.04.1849.

BRODOLOM IZMEĐU CRIKVENICE I ŠILA Vinodolski konal nazivaju još tihin i mirnin konalom. Kada se ga gjeda z vrh Strani ali z vrh Vlaki zo Dobrinjštine, niš ne bi čovik reko, nego koti da je jeno lipo, mirno i rajsko jezerce spod velih alpskih gora i brda. Neznajuć još koliko ima va njemu zla, muki, plača, gorkih suza i neznanih juskih grobi. Koliko su udelali brodolomi: šijun, neverini,nagla i opaka bura, koliko je judi va ton zlu i nesrići toga konala va zagrljaju vala našlo diboki va moru grob. Kadi je svim nesrićnima jena zajena raka ka je pokrivena algami mesto rožic. Na Punti Šila je stavjen i stoji čuda već stotinu let križ koti

mauzolej - spomenik svimi brodolomcimi, ki su našli totu v konolu grob i koti opomena sin mornarima,ribarima i nautičarima na pasani nagli brodolomi, teški i grdi događaji. Prva nedija potla Vozma je kako poli nas zovu Mali Vozon, toga dana je va Crikvenici veli somunj i čuda naših judi zo Dobrinjštine običavali su poć taj dan na somunj va Crikvenicu, kupit robu, alat i živo. Žene su kupovali zemjane zdeli, lonci, lončići, kaštrole i drvene žlice i kopanice za misit. Muški su kupovali soke vrsti alata i soke sorti živa: osla, kravu, kozu ...

Evidentirani putnici sa toga broda: Ivan Sučić ( 53 ) iz Dobrinja 243 Jele ( 16 ) njegova kći Antonija ( 26 ) kći Malatestinića iz Solina 42 Jele Mandić ( 45 ) žena Mate Jakominića iz Solina 40 5. Antonija ( 24 ) kći pok.Ivana Grškovića ( zvana Vlastelinica ) iz Županja 20 6. Antonija ( 46 ) žena Jurja Fugošića iz Županja 14 * 7. Mikula ( 33 ) Ivanov Baldigara(ić) iz Županja 7 8. Margarita ( 27 ) kći Mihovila Crnčića iz Županja 2* 9. Juraj ( 24 ) Mihovilov Crnčića iz Županj 1 * 10. Ivan ( 21 ) Josipov Malatestinić iz Županja 23 * 11. Ivan ( 50 )Lenić iz Županja 19 * 12. Margarita (38 )rođ.Dunato njegova žena 13. Franica( 18 ) njihova kći * 14. Kate ( 49 ) žena Bartola Malatestinića iz Županja 23 15. Jurjaj ( 45 ) pok.Jurja Mihajića iz Polja 15 16. Franjo ( 34 ) Bartolov Crnčić iz Polja 14 * 17. Antonija ( 23 ) žena Tome Mirincichna ( ? ) iz Polja 59 * 18. Bartol ( 58 ) Xroljevich (?) iz Polja 25 * 19. Antonija ( 49 ) Antonova,udova Ivana Malatestinića iz Polja 8 20. Jela r.Tabako ( 33 ) žena Stjepana Jakominića iz Polja 62 1. 2. 3. 4.

24

Tako je bilo i tog nesrićnog dana na Mali Vozon prija 163 leta kada su se judi Dobrinjskih sel vrnjivali zo Crikveničkog somnja doma.Va konalu meju Crkvenice i Šila čapal jih je veli neverin i bura, barka se prevrnula i judi su se va moru prez pomoći njih 39 utopili. 15.04.1849. g. Stanko Katnić, plovan crikvenički i Nikola Turato, plovan dobrinjski, svih su zapisali va Matičnu knjigu umrlih, a mrtvi su bili službeno od Kotarskog povjerenika i likara pregjedani i potla 48 ur zakopani na starom smitiru va Crikvenici. Miko Jelenović Jeličin

21. Margarita ( 25 ) kći pok.Ivana Justinića (zvana 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39.

Šimica ) iz Polja 11 Ivan ( 25 ) pok.Ivana Malatestinića iz Polja 8 * Jurjaj ( 48 ) pok.Jurja Mihajića iz Polja 16 * Jelena ( 53 ) udova Mate Bernića iz Polja 10 Franjo ( 42 ) pok.Franje Crnčića iz Polja 27 * Kate ( 56 ) žena Jurja Mihajića Lovranića (zvana Vučica) iz Polja 30 Ivan ( 52 ) pok.Ivana Jelenović iz Polja 47 Ivan ( 60 ) pok.Tome Grškovića iz Polja 49 Margarita ( 21 ) njegova kći Margarita ( 55 ) žena Jurja Plišića iz Polja 63 Mikula ( 33 ) pok.Matije Turčića iz Polja 55 Ivan ( 20 ) Ivanov Parčić iz Gostinjca 5 Margarita ( 22 ) kći Matije Trubića iz Gostinjca 25 Antonija ( 25 )Radić žena Tome Uravića iz Gostinjca 30 * Antonija ( 37 ) Radić žena Ivana Matejčića iz Gostinjca 9 Margarita ( 30 ) žena Mikule Maurovića iz Sv.Vida 5 Kate ( 42 ) žena pok.Antona Maurovića iz Sv.Vida 4 Kate ( 39 ) žena Ivana Kirinčića iz Sv.Vida 7 Anton ( 34 ) Ivanov Šamanić iz Rasopasnog 19 * Nicolo Turato parroco

*14 topljenika čija tijela nisu nikada pronađena

Po domaću

ŠTORIJE OTOKA KRKA - DOBRINJSKA Šo je Antonić za Vozon va Trst da bi ča kupi za se oblić i obut da bude šeston za Vozon. Prišo je on va Trst i vaje je šo po izlogih gjedat čo bi lipo kupi, te je va jednon izlogu od postoli vide jedne jako lipe postoli i jako ceni, brzo je šo va butigu, kupi postoli.Ni bilo srićnijega čovika od njega. Vrnu se je doma i još na vratih kriči: -Ajme, Mare, ke lipe postoli son kupi za malo šoldi! Gjeda Mare te postoli i kima glavun i govori: -Meni je pomalo sumnjivo, tako lipe postoli a tako malo šoldi, ali neka ti bude. Na to se je Antonić nasrhnu i govori Mari: -Tebi nikad ni pravo kada ja ča kupin! Prišo je pak i Vozon i Antonić je vos srićon obu postoli i šo na mašu. Jušto se je spravjala nevera, i ćapa ga je po putu dož po su se postoli dobro namočili. Kad je finila maša i kad je Antonić prišo von od crikve, postoli su se raspali, aš su bili udelani od hartuna i namijenjeni za mrtvoga obut. Antonić ni razume čo piše na postolih, samo je vide da su lipi.

Parti je Antonić brzo doma bos i plačuć. Kad ga je Mare videla bosoga, otela ga je ubit i počela na njega kričat: -Son ti ja rekla da tu nič ni u redu, tako lipi postoli tako malo šoldi, a ti si se puri na me! Nećeš ti meni više va Trst hodit kada ne znaš talijanski nit se znaš snać, vide si cene postoli i vaje si zagrizo koti glavoč, čo nisi

mogo koga pitat čo je s timi postoli. Drugi put ću ja poć va Trst, a ti ćeš bit doma, kada ne znaš hodit po svitu! Antonić je na Vozon celi dan plaka a misle je kako će svi judi na maši gjedat va njegove lipe postoli i kako će bit šuperb. Mirko Hrvatić

FOTO: Boris Hrvatić

ISPRIKA U prošlom broju Fanta objavili smo fotografije svih učesnika izložbe starih zanata koja se je održala povodom Stipanje. Greškom urednika izostavljena je fotografija štanda na kojemu su izlagali supružnici Marija i Mirko Hrvatić iz Krasa. S toga ovim putem objavljujemo fotografiju te upućujemo iskrenu ispriku bračnom paru Hrvatić. Nadamo se da ćete i ove godine svojim učešćem obogatiti izložbu starih zanata koja će se održati za Stipanju. FOTO: Nedeljko Gržetić

Neven Komadina

25

Po domaću

KRASKA BALADA Prošlo je mnogo godina otkako mi je ovo ispričala jedna, sada već pokojna Kraskinja: „Va selu se vavik o sokomu sve zna ! Ćakuli redu od ust do ust i tako se čuda toga i nadoda i čo je i čo ni. I tako su judi svega grdoga

govoreli za jednu brižnu žensku. Niki ju je plovanu tuži. I doznalo se je dan i ura kada je imela poć k plovanu! Bila son onput jako mlada, ma donos se jako kajen čo son bila kurijoža. S kumpanjicami son šla va vrt pod popovu poneštru

poslušat čo će on reć siroti ženi.“ Ispričala mi je taj razgovor između žene i župnika. I ja sam onda bila mlada i bilo mi je žao te žene, ali više od toga nisam razmišljala. Činilo mi se to zgodno da zapišem i tako je nastala:

KRASKA BALADA Sama dovica sirota bez svega, z diteton je živela na kraj sela. Ni imela ni jist, ni pit, bila je bez robi i bez drv. I vela ju e potriba nagnala, da je s telon muškin ugajala. Kada bi kakov mladić navrnu litru mlika, pod jaketun prneso bi snaženu. A kada bi na vratih videla dovca, znala je da ne gre bez sira od ovac! Oni ki sebi ne vide gredu, a drugomu mrvicu va oku, su sirotu ženu šli tužit ko popu! I zo velin strahom je ona ko plovanu šla, znajuć da će ju

dobro oprat i bez sapuna! - Ča to, ženska delate, ni vas sran? Tako ne žive ni jedan kršćan, na brižnu ženu plovan je kriča! Zasozili su oči dovici i jedva je plačuč odvrnula od jada čovjenomu plovanu: - Ako to ne, onput ni jist ne, ni pit ne, onput ča, pitan ja velečasni sada Vas? - Ne znate Vi, velečasni, ka je to muka, kada me moja mala pita kruha a ja njoj ga niman za dat!

- Znan da je grih, ma za nju sve ću udelat. A oprostit će mi Bog Otac aš me razumi i on je milosrdan! - Ne znate Vi, plovane, kakov križ ja nosin i koliki luzari molin da mi Bog oprosti! - Va selu od mene judi glavu obraću, ćakulaju za me, šopću se i smiju, a nijedon ne pita za moje živjenji i nesriću! - Bog jedini na Nebu vidi mene i njih i po pravici će nan svin sudit!

Nedavno tražeći nešto drugo, u hrpama papira naišla sam na ovu već i zaboravljenu, davno napisanu "baladu". Pročitala sam je i zamislila se dublje nad njezinim sadržajem. Treba li suditi ovoj ženi? Ona je bila majka. Majka hraniteljica. Svaka će majka sve učiniti za svoje dijete! Treba suditi onima koji su joj nosili "mrvice" da preživi a mogli su to učiniti i bez da, ne samo nju, nego i sebe, navode na grijeh. I svi oni ostali koji su je ismijavali i ogovarali griješili su, jer njoj nisu pružili ruku pomoći.

Nažalost ni do danas ništa se bitno nije promijenilo! Svi bolujemo od groznice: ako imamo dovoljno, želimo još više. Ne razmišljamo da je svima poći na put bez povratka, kuda nećemo moći ništa ponijeti sa sobom: Ne zanimaju nas tuđi problemi i nevolje. I dalje volimo "ćakule" i zavirivat "va tuji dvor"! Danas u našoj okolini, hvala Bogu, nema gladnih kruha, ali ima mnogo onih koji svaki na svoj način nose neki križ. To su starci, bolesni, žalosni, osamljeni... Njima je dovoljno da im posvetimo

malo pažnje: jedan razgovor, riječi ohrabrenja i utjehe, srdačan osmijeh i stisak ruke. Sreća je veća ako je dajemo i podijelimo s drugima! Ne zaboravimo da radost nadolazećeg Uskrsa proteče i kroz te osobe! Posjetimo ih, ili okrenimo njihov broj i uz par lijepih riječi zaželimo im SRETAN USKRS! Njima će to mnogo značiti a i mi sami sretniji i ispunjeniji osjećat ćemo se! Radmila Borović

Otac Bonaventura Duda proglašen počasnim članom „Bedema ljubavi“

JOŠ JEDNO PRIZNANJE MALOM ČOVJEKU VELIKIH DJELA Skromno kakav je inače, o. Bonaventura Duda 14. siječnja obilježio je osamdeset i osmu godinu svog životnog putovanja. Uoči rođendana, ugledni je biblicist nizu priznanja koja je zaslužio dodao i titulu prvog počasnog člana člana

26

„Bedema ljubavi“ Punat. Čelništvo ove plemenite Udruge nije dvojilo o prijedlogu da se 20. obljetnica njihovog djelovanja upotpuni proglašenjem oca Bonaventure počasnim članom. Podsjećamo da je Općina Dobrinj 2010. godine za

svog prvog počasnog građanina izabrala upravo o.Bonaventuru, rođenog na Krasu, čime se bar malo odužila „malom čovjeku velikih djela“. Gordana Gržetić

Po domaću Gordana Gržetić

GOSPODIN BOLNIČAR Bit mladić od dvajset i jeno leto, imit divojku va ku si smućen još od drugoga razreda pučke školi a još zviše bit prez nike vele brigi zaveno šoldi kadi ćeš veće i boje sriće! Ovo zadnje bit prez nike vele brigi zaveno šoldi na početku sedondesetih let pasanoga vika ni bila mala stvar. Bilo je to vrime va kon su i mladi i oni veće va letih gjedali kako bi šli delat va Njemačku, Taliju a ako je bilo moguće, ćah Meriki. Otoc i još jedon bratučed, ki su zajeno imeli zidarski obrt, imeli su dela i više nego su mogli finit. A o Meriki son tada sona i ja ne kako son reko zaveno potribi, nego son zmala bi upit va štorije o onoj drugoj, bogatijoj a ne Teploj Meriki. Osin va Meriku, bi son upit va barki, brodi i more. A kadi ćeš bojega moda za vit Meriku i bit na moru, ako ne da ideš navigat. Moja Katarina i otoc nisu bili jako od voje da mi to puste, ma koti i sve do tada, i ta je problem uredila Zorica... Zato čo son Zorici zmala gana „ti“ i zva ju po imenu, ženi i muži po selu su se zlamenjivali so livun rukun i ćakulali kako son bezobraznik i neodgojen. Zorici ni pačilo da ju zoven ti i po imenu, dokla su svi drugi moji vršnjaki ocu i materi ganali „Vi“. Zorica i ja bili smo previše poveženi i dobri da bin njoj mogo reć „Vi“... Zorica je o meni prezela skrb kada son ime leto i tri misece. Moja mat umrla je tri ure potla moga rojena a dokla mi Zorica ni postala maćeha, nosili su me od jene mamice ko drugoj, od teti do teti i još po nikoliko famej. Ni kada su četire i šest let košnije prišli moji polubrati Damir i Boris, situacija se ni prominila. Zorica mi je bila i mat i maćeha i prijatelica i sestra... I kada je prišla vela žota kuverta ku son čeka koti duša raj, ono čo je pisalo nutri, prvo son pročita Zorici: -Nesposoban za pomorca...-pročita son zadnju besedu i zaplaka koti malo dite I tako je moje živjenji finilo pre nego je pošnelo. Za par let ću bit star da bin šo navigat, nikad neću vit Meriku i umrit ću koti pomoćni zidar. Zorica moja, čo ću?! plaka son. Sideli smo va štaji kamo son potegnu Zoricu da njoj pročitan na miru kako son se nade velu novost. -Zlatko, žal mi je. Zasprave mi je žal. Znan da ti je jako teško, ma znan i da se sve va živjenju vada ima dogodit zaveno ničega ali nikoga. A domišjaš se kada si me pita zač je tvoja mat morala umrit i onda smo zajeno dokončali da drugačije ne bi bilo ni Darmira ni Borisa, za kih si reko da ne bi mogo zamislit živjenji prez njih. -Zorica, ja iman ta drugi dan dvajset i dva leta! Znaš ti koliko je to? Za par let ću bit star. Ne star. Staroc! Isto mišjenji imeli su i Damir i Boris, kada su celo to zapodne presideli na mojoj postiji i ganali mi sejene besedi: -Zlatko, za dva leta ćeš bit star, ma ćeš sejeno imit nas! Moč, bit će dobro! Imaš nas! E, ma ni bilo dobro. Moja dešperija je bila se to gora od dana va dan. Katarina, ka je delala dvokratno va jenoj butigi, rekla je da njoj se javin kada se umirin aš da ona do mene

evakovoga veće neće hodit. So ocen veće nis hode zidat aš me ni ote zimat od straha da se ne prehitin a nogomet, oštarije i prijateli son posve zaborave. I tako je ta moja manovra durala desetok dan a onput je Zorica prvi put na me zakriknula, da son misle da će sve čašice zo vetrini popadat. Gjedajuć moj prazni pjat deseti dan za redon, hitila se je zo katridi, oprla poneštru i zakriknula: -Ala, skoči! Skoči von a mi ćemo svi za tobun! Ala,skoči! Damir i Boris su se pošneli smet a otoc za njimi. -Ne smijte se, ni smišno! Ako mu je najveći problem evoga svita čo mu je prišla odbijenica za vapor, neka se slobodno hiti von! Na te besedi son još boje zaplaka, Damir, Boris i otoc su se smeli a Zorica je i naprvo stala poli oprte poneštri: -A prija nego se hitiš von, reć ću ti da je Dragica donos pala zo črišnje i zlomila kuk. Ako se refa od operacije, bit će u sina podstanara v Riki morda i pol leta. Doma su njoj ostali stari otoc i mat ka se veće ni pol leta uprla na nogi. I znaš čo je donos nje mat stara Jele na sve to rekla? Da ni zla, da je i gorih stvari.Onda, ćeš se hitit? Sta son se i skoči, ma ne skroz poneštru, nego skroz vrata. Pol ure košnije prišo son kuću, zagrli Zoricu i reko: -Može ponuda? -Ganaj po domaću, ne stišći me za vrat i ponašaj se lipo! -Može ponuda? Ti kuhaš još dva obroka više, ja poslužujem? Može, gospođo Zorice? Zorici je, po običaju, rabilo par sekundi da dokonča stvar. A onput me je pojubila i tobože ćepnula po licu: -Gospođa kaže „može“! Može, gospon bolničar! Zorica je dokončala va pol minuti, otoc par dan košnije a Damir i Boris nisu mogli od veseja da imaju brata bolničara. Drugo jutro Zorica je šla Dragičinoj nevesti reć neka se vrne od bolovanja na delo v Riku a da su Jele i nje Frane va dobrih rukah. Isto jutro za prvi put za pas son stavi Zoričin traveros, skuha pol litri kafe od ozinca i udela dvi porcije kafe so boškoton. Zatin so se uhite zmetana balaturi a kada je Zorica o podne prišla so obedon, našla me je kako mažen kolena so domaćin ulon: -Ni niš ne, frega son pod pok son mora fanj kječat. -Onda? -Sve u redu, gospođo! namignu son njoj. Ta večer kada son šo leć, ramena su me boleli za umrit, kolena su me pekli ma ni me bilo briga. -Sve se dogaja zaveno nikoga i ničega šofta son san sebi provujuć zaspat dokla su mi kolena goreli. Drugo jutro potla marendi, buduć Jele i Frane nisu imeli hidrofora, nakala son zo štirni vodi, zatepli ju na špaheri, naponi koblaču zvona, preseli Jelu zo postije na šediju i reko njoj: -Lip je dan, škoda je ne oprat lancuna! Po dogovoru, za vikend je prišla od Jelinoga vnuka žena: -Zlatko, si siguron da ćeš moć? -Ću, ne pojadajte se! Uživan soki dan i nikad

maj nis bi srićniji! Dokla god bude rabilo ću bit tamo! Samo neka se Dragica refa a Vi čuvajte delo! Kuvertu so šoldi ke mi je na kraj miseca otela rinut v ruki nis ote prijet: -Neću, neću, neću! Znan zač i pustite me na miru! Selo koti selo, judi koti judi. Selo je ćakulalo, judi su se čudeli mojoj manovri. Bilo je i onih ki su vaje prosuli glas da me je Zorica natentala neka služin u Jeli da njoj moremo zet kuću a bilo je i onih ki su za monun svega grdoga kričali. Jena od tih bila je Branka zo Liki, žena našega prvoga suseda: -Gle, gle, mladost igra nogomet a on pere plahte! E, jadna ti mladost! Ni mi to bilo lipo poslušat, ma ni me nanki jako tikalo; zna son zač ovo delan a oni za kih me je bilo briga, stali su za me... -Zlatko, mi smo baš ponosni na te! Zorica nan je sinoć sve pravila! rekli su mi jedon dan Damir i Boris kada su prišli po običaju vit kako njihov brat zgjeda so traverson! -Da? -Da! Da...Kada je moja mat umrla na rojenu, otoc je posve obole na živce, bimo rekli po donošnju, dobi je živčani slom. Kada je prišo na se, ni me ote nanki pogjedat ni pustit da buden kući: -Ni da ga ne volin, ma ne moren ga još gjedat. Još ne, ne moren! I materina mat je bila napol obolela od hćerine smrti i ni bilo za dat me njoj v ruki. A dite mora sokih par ur jist i išće svoju skrb. -Ja znan jenu ženu ka tendi takovih dicu, ka jih doji. Ako se slažete, ja ću tu ženu pripejat k sebi i neka maloga hrani manko tri misece. Ovako će mali bit blizu vas ako ga budete oteli vit a z druge bandi, nećete ga morat gjedat ni poslkušat kako plače kada vas ćapaju tuga i uspomeni .A pomalo će vrime sve ziličit, pok ćete ga zet doma bili su to besedi ke je zigovorela Jele, jedina ka je va svoj toj tragediji razumela osjećaje i moga oca i mamice i teti. Otkada mi je otoc pravi tu štoriju, vaviki son ime nikakov posebojni rišpet kuntra Jeli, ma nikad se nis osude njoj dat znat da znan zač me je zapravo zela. -A Zlatko, Zlatko, ki bi reko kada si evdi kriča po celu noć da ćeš mi fregat kuću i kuhat kafe? zapitala me je Jele jedon dan. -A vada je tako imelo bit, Jele moja! Je, vada je imelo bit. Vada se zasprave sve ima dogodit so nikin razlogon. Da son onput šo navigat, morda nikad maj ne bin ime priliku Jeli vrnut del dobroti i poćakulat š njun o nikimi stvarami ke su me mučili a ke mi je jedino ona mogla pravit. A navigat nis šo, ma son istešo pričeka priliku da delan delo ko ima vezu so moren delo va Jugoliniji va kancelariji mejvrimeno je pripejalo priliku da vidin dobor del Meriki. Sve, baš sve dobro i slabo, lipo i grdo-sve se dogaja so nikin razlogon. A mladost ne finjuje so dvajset i pet let; zapravo reć, mladost nikad ne finjuje. Ako veruješ va dobro, misliš i delaš dobro, nikada nećeš ostarit!

27

Savjeti stručnjaka

KAD NOGE OTKAŽU POSLUŠNOST Noge iznimno pate kad su izložene ljetnim vrućinama a ni hladnoća nije dobro došla. Tegobe poput osjeta teških i bolnih nogu nekad su bile samo u starijoj životnoj dobi. Međutim, način života, praćenje modnih trendova - cipele visokih potpetica, visoke čizme koje stišću listove cijeli dan - vrsta posla (višesatno sjedenje, uredski posao, vozači kamiona, autobusa itd). negativno utječu na cirkulaciju i posljedičnu prokrvljenost, pridonose javljanju tegoba kod sve mlađe populacije. Osjet teških i bolnih nogu redovito je pratitelj određenih zanimanja koja zahtijevaju dugotrajno staja-nje kao što su stomatolozi, kirurzi, konobari, frizerke itd. Problem dodatno pogoršavaju povećana tjlesna težina, različite deformacije stopala (ravna stopala), neka stanja (npr. trudnoća), uzimanje oralnih kontraceptiva. Tegobama su pogođeni muškarci i žene. Uzrok teških i bolnih nogu je u slaboj cirkulaciji. Srce funkcionira kao svojevrsna pumpa, koja tjera krv u sve dijelove našeg tijela, odakle se putem vena vraća natrag u srce. Dok smo u

pokretu, kontrakcije mišića na nogama djeluju poput pumpe, pritišćući na stjenke vena i potiskujući krv prema srcu. Tijekom dulje neaktivnosti, primjerice duljeg stajanja ili sjedenja u istom položaju, mišići nogu nedovoljno se kontrahiraju i manje pritišću stjenke vena, što otežava povratak venske krvi prema srcu i izaziva nakupljanje krvi u nogama, a to dovodi do osjeta teških i bolnih nogu. Teške, bolne i otečene noge mogu biti prateći simptom raznih drugih oboljenja kronično popuštanje srca, bolesti bubrega, nedostatne limfne drenaže (limf edem), upale potkožja u području nogu (erizipel, celulitis) ili nastati kao posljedica uzimanja nekih ljekova. Najvažnije je da se otkrije uzrok na vrijeme, a liječenje se prepusti liječniku. Nekoliko savjeta kojih bi se trebali pridržavati da se ublaže tegobe: - pozorno birati cipele, uvažavajući zahtjeve posla kojim se bavite - idealna visina potpetice je 3-5 cm - za „ravna stopala“ koristite odgovarajuće ortopedske uloške - hodajte kad god vam se ukaže prilika

-

-

-

koristite stepenice umjesto lifta nikada nemojtee sjediti prekriženih nogu nosite udobnu odjeću koja ne steže struk i noge podignite podnožje ležaja za 10ak cm (stavite jastuk pod madrac a ne ispod potkolje-nica) tijekom dulje vožnje u autu, zaustavite se svakih 2 sata i protegnite noge ako imate problema sa venama izbjegavajte saune i jaccuzije ograničite potrošnju alkohola, kave, gaziranih pića i jakih začina te izbjegavajte jako slanu hranu (sol pospješuje zadrža-vanje tekućine u tijelu) smanjite broj cigareta (ako ih već ne možete potpuno izbaciti) održavajte idealnu tjelesnu težinu prikladni sportovi su trčanje, plivanje, gimnasticiranje, vožnja bicikla, a i ples ima blagotvorni učinak masirajte noge lagano odozdo prema gore ljeti izbjegavajte dulje izlaganje suncu i hodajte plićakom tuširajte noge hladnom vodom Tatjana Radivoj, dr.med.dent.

RELAKSIRAJTE SE ! Ubrzani način života, koji je naša svakodnevica, dovodi do pada imuniteta i otpornosti organizma. Ljudi koji žive na brzoj hrani, vremenom postaju nestrpljivi i ne znaju se opustiti. Ne mogu se usredotočiti ni na zabavne aktivnosti namijenjene odmoru i relaksaciji. Ako se ne odmarate, prijeti opasnost da vas stres i napetost slome. Zato pronađite vremena za jednu od sljedećih aktivnosti: Vježbanje: - Izaberite tip vježbi koje će vam biti zanimljive, kako biste imali motivaciju da ustrajete. - Nemojte u startu krenuti na previše naporan trening kako ne biste izgubili volju. - Najvažnije je da redovito vježbate, a dovoljno je 10-30 minuta svaki drugi dan. - Za smanjenje stresne napetosti preporuča se joga ili Tai Chi tehnike disanja Čaj: - koji god da odaberete crni, zeleni, voćni čaj će vas ujutro razbuditi,

28

osvježiti vam duh i potaknuti kreativnost i volju. - Šalica toplog čaja u podne opušta, obnavlja i čisti organizam, olakšava probavu, nadoknađuje tekućinu u organizmu. - Uvečer pijte biljne čajeve kamilicu, mentu, matičnjak. Oni opuštaju od napornog dana i stvaraju osjećaj zadovoljstva. Aromaterapija: - ljekovitu aromaterapijsku kupku možete napraviti sami od desetak kapi eteričnog ulja lavande, ružinog drveta ili sandalovine (po vašem izboru) pomiješane sa šalicom destilirane vode, malo tekućeg glicerina i šakom morske soli. Uspite mješavinu u kadu tople vode, opustite se i uživajte u kupki 20 minuta. Sauna: - visoka temperatura dovodi do širenja krvnih žila i poboljšanja cirkulacije, oslobađaju se toksini, bolovi u mišićima nestaju, a nivo stresa i potištenosti opada. Preporučuje se intenzivno zalijevanje

kamenja jer se na taj način povećava postotak vlage i iona u zraku koji djeluju izrazito umirujuće na nervni sustav. Masaža - masaža stopala fantastično opušta. Savijte nogu u koljenu i obuhvatite stopala sa obje šake. Kružnim pokretima palčeva obradite gornji dio stopala. Na bolnim mjestima se zadržite duže. Masažom stopala djelujete i na ostale djelove tijela i organe tako da će vam ova jednostavna i kratkotrajna procedura višestruko prijati. Kad osjetite simptome stresa, pojedite kašu od zobenih pahuljica jer njeni sastojci stimuliraju mozak na proizvodnju serotonina hormona sreće. U tim situacijama pomoći će i naranča, kivi ili limunada, izuzetno bogati vitaminom C koji je odličan saveznik u borbi protiv stresa. Tatjana Radivoj

Naš kraj - naši judi

SRETAN 90. ROĐENDAN, NONA VJEKOSLAVA ! Vjekoslava Jelenović rođena je 26.12.1922. godine u Sinju. Od petero Josipove i Marine djece Vjekoslava je najstarije dijete. Svoje djetinjstvo i mladost provela je u Sinju. Kao dijete radila je s ocem u vinogradu i brinula se o stoki. Sjeća se moja nona lijepih konja, koje su uzgajali za trčanje Sinjske alke. Četverogodišnju školu završila je u Sinju. Teška su to bila vremena, trebalo je raditi da bi se mogli prehraniti, tako je i moja nona nakon zavrsenog četvrtog razreda umjesto u školu otišla na posao. Počela je raditi u “Biljani” na sortiranju ljekovitog bilja. Seljani su donosili bilje, koje je trebalo sortirati po vrstama, nakon čega se slalo u proizvodnju. Radila je i u “Sjever Vargi”, gdje se ljekovito bilje prerađivalo u lijekove. Tu je nona radila kao pomoćnica, pakirala je lijekove i slagala ih u kutije za transport. U 15-toj godini bila je pomoćnica u ljekarni. Bio je to posao od nekoliko dana u tjednu, tako da je ostale dane pomagala u prodavaonici cipela. Svi ti poslovi nisu je oslobodili i poslova kod kuće, poslova na zemlji i odlaske sa stokom na ispašu. Majka Mara često je izbivala iz

FOTO: Nensi Dobrijević

kuće, jer se bavila trgovanjem konja često odlazeći u daljnja mjesta. U njihovom domaćinstvu živjele su dvije nonine tete, koje su pomagale oko djece i u kućanstvu. Tete su bile tzv. picukare, neudane žene, koje su se posvetile Bogu. Vješte u kućanstvu i s ručnim radovima, moju su nonu mnogočemu naučile. U vrijeme kad je imala 19 godina, Sinj je bio pod okupacijom Talijana. Uhapšena je i odvedena u Sinjski zatvor. Nakon mjesec dana preselili su je u zatvor u Šibenik, te u Zadar gdje je trebala biti strijeljana. Kako nije imala 21 godinu nisu je strijeljali, već preselili u zatvor u Peruđu. Iz talijanskog zatvora 1943 god., nakon kapitulacije Italije, vratila se u Rijeku. Nakon neuspjelog pokušaja da je partizani prebace preko svojih veza u Sinj, iscrpljena i

bolesna ostala je u bolnici u Rijeci. Nakon oporavka ostala je raditi u bolnici čekajući dan kada će se vratitit u svoj rodni kraj. Završetkom rata i uspostavljanjem brodske linije vraća se u Sinj, ali ne zadugo. Dolazi u Rijeku vođena ljubavlju prema mojem noniću, kojeg je upoznala u bolnici u kojoj je radila. Zavoljevši ovaj kraj, nakon nonićevog odlaska u penziju, odlučili su se preseliti u Polje. Još kao malena govorila sam da je moja nona kao iz bajke. Heklala je i plela, štikala i šivala ... od ničeg uvijek bi njene spretne ruke napravile nešto. Često mi je pričala priče, čitala bajke i pjevala pjesmice, a u kuhinji njene spretne ruke često su pripremale poslastice. Velikodušno se brinula i pomagala svakome kome je pomoć trebala, iako poslije rata u svoj neimaštini rado je dijelila s drugima ono što je imala. Poznavajući svoju nonu, rekla bih da je čitav svoj život, koji je bio posut i neimaštinom i bolešću, snagu crpila upravo dajući svoju ljubav. Nensi Dobrijević

KAD BURA ZAFIJUČE Jaka bura često uzrokuje onečišćenje istočne obale otoka Krka, a naneseno smeće ponekad je doista neobično. U blizini vale Mala Pojana, nedaleko punte Glavatni,

NG

more je izbacilo komplet stolnog nogometa, na kojem će, ne bude li pravih igrača, uskoro zaigrati ekipe nestašnih crikveničkih arbuna i radoznalih sipa iz akvatorija uvale Soline. Jakoj buri s olujnim udarima nije mogao odoljeti ni ovaj feral postavljen na kući u donjem dijelu Dobrinja. Srećom nitko nije ozlijeđen, no ponovnom montažom ferala trebalo bi predvidjeti i pokoji vijak više...za svaki slučaj.

FOTO: Nedeljko Gržetić

Nedeljko Gržetić

29

Sport MNK „Općine Dobrinj“ nastupio u otočnoj malonogometnoj ligi

UZ PUNO RADA STIŽU SVE BOLJI REZULTATI MNK Općine Dobrinj ove je godine po prvi put službeno nastupio u natjecanjima malonogometne lige otoka Krka (jedanaesta po redu), odigrane u školskoj dvorani „Dubašnica“. MNK Općine Dobrinj u skupini „B“ igrao je s Pizzerijom Matteo, Mićim Bodulima, Bracerom, Trummom, Udrugom Mladih iz Omišlja i Veteranima Krka te izborio treće mjesto i ulazak u četvrtfinale. Četvrtfinale je odigrano 12. veljače i to protiv MNK Punat. MNK Općine Dobrinj izgubio je utakmicu rezultatom 3:2 ali i ostavio dobar dojam na terenu. Pokazat će se kasnije da će MNK

Punat stići do finala turnira i izgubiti 4:1 protiv novog prvaka otoka, MNK Njivice. U igri je bilo puno oscilacija, tako da su se neke utakmice poput one protiv Veterana Krka, Pizzerije Matteo, Trumma i Udruge mladih Omišlja odigrale na visokom nivou kao i ona protiv MNK Punat u četvrtfinalu. Izvršni odbor i trener Žarko Martedić nisu bili zadovoljni utakmicama s Mićim Bodulima, MNK Krk te Bracerom. Ipak, naši nogometaši treniraju dva puta tjedno u dvorani u Malinskoj i Omišlju, te se prema mišljenju IO očekuje pomak u kvaliteti i rezultatima u sljedećoj godini.

Razigravanje kroz skupinu: 15.01. - 1 kolo Veterani Krk- MNK Općina Dobrinj 0:4 15.01. - 2 kolo MNK Općina Dobrinj - Pizzeria Matteo 0:0 22.01. - 3 kolo MNK Općina Dobrinj MNK Krk 0:3 29.01. - 4 kolo MNK Općina Dobrinj - Mići Boduli 1:0 29.01. - 5 kolo

Najboljim igračem malonogometne lige otoka Krka proglašen je Romano Maslač iz MNK Njivice, najboljim golmanom Siniša Žic iz MNK Punat, te najbolji strijelac Renato Škoda iz ekipe Bracera iz Malinske sa postignutih 13 golova. Nagrade je podjelio Marijan Ilijić, a dodjeljena je i počasna plaketa za sav doprinos nogometu na otoku Krku gospodinu Ivanu Depikolozvaneu - Iviću malonogometašu ekipe Trumm Malinska. Utakmice su kao i obično uspješno odsudili riječki suci Vladimir Merle, Bojan Sobol i Damir Volf. Luka Tabako

Bracera MNK Općina Dobrinj 5:3 05.02. - 6 kolo Trumm MNK Općina Dobrinj 1:3 05.02. - 6 kolo MNK Općina Dobrinj Udruga mladih Omišalj 1:0 12.02. - Četvrtfinale MNK Punat - MNK Općina Dobrinj 3:2

Konačni poredak B grupa: 1. Bracera 21 bod 2. Pizzeria Matteo 13 3. MNK Općina Dobrinj 13 4. Veterani Krk 11 5. Omišalj 8 6. Krk 8 7. Trumm 2 8. Mići Boduli 2.

FOTO: Luka Tabako

30

100 LET MESOPUSTA DOBRINJ 1912. - 2012.

FOTO: Luka Tabako

NG

NG

LT

FOTO: Nedeljko Gržetić

Ovo leto je bi veli jubilej 100 let od prvoga slikanoga dokumenta maškar va Dobrinju, našli su se skupa mladi, stari, maškarani, civili i svi judi dobre voje. Optimisti i Kataroška su zvali sve karnevalske

grupe sa otoka Krka i malo šire: Kraljevicu, Grižane i Drivenik. Slikali smo se na istomu mestu kadi i naši stari pred 100 let. Kada je sve to pasalo rabilo se je spravjat za Korzo i kako i vavik pokazali smo

da su grupe sa Krka najboje. Brzo je prišo i taj mesopusni utorok - po dobrinjskom smo jir pasali, mesopusta zapalili i doma pomalo partili.

FOTO: Miljenko Šegulja


Fanot 30