RAZGOVORI Uostalom, mnogo bi se toga moglo reći ο prob lemima regionalnog identiteta i ο svim sukobima koji se mogu dogoditi između njega i nacionalnog identiteta. Herodot: Mapa kao instrument znanja-moći prelazi tri praga koje vi razlikujete: srazmera kod Grka, istraživanje u Srednjem veku, ispitivanje u XVIII. Mapa pristaje uz svaki od pragova, preobražava se iz in strumenta srazmere u instrument istraživanja, da bi, danas, postala instrument ispitivanja (izborna mapa, mapa za pribiranje poreza itd.). Istorija mape (odnos no njena arheologija) ne poštuje "vašu" hronologiju. Fuko: Mapa na kojoj se vide izborni glasovi, odnosno izborne mogućnosti: ona je instrument ispitivanja. Verujem da je postojao istorijski sled ta tri modela. Ali, razumljivo je da te tri tehnike nisu ostale međusobno izolovane. One su imale neposredan uticaj među sobom. Ispitivanje je ko ristilo srazmeru, a istraživanje je koristilo ispitivan je. Potom je ispitivanje skočilo na druga dva, tako da pronalazimo jedan aspekt vašeg prvog pitanja: zar razlikovanje ispitivanja i istraživanja ne vodi odvajanju društveno-naučne nauke od prirode? U stvari, voleo bih da vidim kako je istraživanje kao model, kao administrativna, poreska i politička she ma, moglo da posluži kao kalup za velike korake koji su se dogodili od kraja Srednjeg veka do XVIII veka i u kojima su ljudi, krstareći svetom, sakupljali informacije. Oni ih nisu sakupljali u sirovom stanju. Doslovno, oni su istraživali prema manje ili više jas nim, manje ili više svesnim shemama. Verujem da su se nauke ο prirodi, zapravo, smestile unutar tog opšteg oblika kakav je bilo istraživanje - kao što su
98
nauke ο čoveku nastale od trenutka u kojem su bile stvorene procedure nadziranja i registrovanja poje dinaca. Ali to je bila samo polazna tačka. Neposredno se ukrštajući, istraživanje i ispitivanje su se preplitali, pa su, prema tome, isto tako, svoje zamisli preplitale i nauke ο prirodi i nauke ο čoveku, ukrštale su svoje pojmove, metode, rezultate. Mis lim da bi geografija mogla biti jedan lep primer discipline koja sistematski koristi istraživanje, sraz meru i ispitivanje. Herodot: U geografskom diskursu, uostalom, postoji jedna sveprisutna figura: figura inventara, odnosno kataloga. Taj tip inventara udara trostruki namet na registar istraživanja, srazmere i ispitivanja. Geograf - to je možda njegov suštinski, strateški zadatak sakuplja informacije. Inventar koji je u sirovom stanju nije od velikog značaja, a može ga koristiti samo moć. Moći nije potrebna nauka, već masa obaveštenja koju je ona, kroz svoju stratešku poziciju, u stanju da koristi. Tako bolje razumemo slab epistemološki domet geo grafskih radova, iako su oni (ili su to bili) značajna dobit za aparate moći. Putnici iz XVII veka, odnosno geografi XIX veka, bili su, u stvari, obaveštajci koji su skupljali i kartografisaIi informacije, informacije koje su kolonijalne vlasti, vojnici, trgovci, odnosno indus trijalci, mogli direktno da koriste. Fuko: Mogu da navedem jednu činjenicu koju iznosim sa puno rezervi. Jedna osoba specijalizovana za dokumente iz doba vladavine Luja XIV, konsultujući diplomatsku korespondenciju XVII