Sestrinski glasnik 1-2 / 2011.

Page 62

62

Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane

TABLICA 3. Sestrinski plan zdravstvene njege bolesnika s bolestima prsišta. Sestrinska dijagnoza Smanjena izmjena plinova/smanjenje stupnja opskrbe kisikom

Dugoročni cilj U bolesnika održati optimalnu izmjenu plinova

Kratkoročni ciljevi/rezultati: U bolesnika održavati normalnu acidobaznu ravnotežu (ABGs). Bolesnik mora biti budan te ga se mora stalno održavati u budnom stanju. Bolesnik mora imati normalnu dubinu, frek venciju i uzorak respiracije. Postupci

Obrazloženje

Procjena

Ut vrđivanje respiracije: kvaliteta, učestalost, uzorak, dubina i udusaja/ izdisaja.

Brzo, plitko disaje i hipoventilacija smanjuju izmjenu plinova i utječu na stupanj CO2.. Prekomjerno širenje nosnica, dispneja, uporaba pomoćne dišne muskulature, tahipneja i/ili apnejaznakovi su teškog stupnja poremećaja disanja i zahtijevaju hitno liječenje.

Kod bolesnika nema opasnih znakova. Acidobazni status pokazuje PaCO2 između 35-45. Učestalost i dubina respiracija normalne su.

Ut vrđivanje simptoma koji ugrožavaju život. (respiratorni arest, nestabilni toraks, ot vorena rana prsišta).

Odsutnost ventilacije, asimetrični plućni zvukovi, dispneja uz uporabu pomoćne muskulature za disanje, tupi zvukovi pri perkusiji prsišta i nestabilnost zida prsišta (nestabilni toraks ili ot vorena rana prsišta), sve nabrojeno zahtijeva uporabu hitnih mjera liječenja.

Bolesnik spontano diše, nema dispneje, upotrebljava pomoćnu respiratornu muskulaturu, perkutorni i auskultatorni zvukovi su zadovoljavajući i nema abnormalnosti prsnog zida.

Askultacija pluća. Pronalaženje proširenja vena vrata ili devijacije dušnika.

Odsutnost plućnih zvukova. Proširenje vena vrata i/ili Plućni zvukovi kod bolesnika čisti su nad svim devijacija dušnika mogu pogoršati stupanj pneumotorak sa ili lobusima (auskultacija). hemotorak sa.

Procjena znakova hipok semije.

Tahikardija, nemir, glavobolja, letargija i konfuzija znakovi su hipok semije.

Kod bolesnika nema znakova hipok sije.

Monitoriranje vitalnih znakova.

Hipok sija i hiperkapnija uzrokuju porast kr vnog tlaka, ubrzanje srčanog ritma, ubrzanje disanja. Ako se stanje pogoršava, kr vni tlak postupno pada, srčani ritam nadalje je ubrzan i dolazi do respiratornog zastoja.

Bolesnik je normotenzivan, srce otkucava od 60 do 100 puta u minuti, a disanje od 10 do 20 puta u minuti.

Procjena promjena u stanju svijesti i ponašanju.

Nemir je rani znak hipok sije. Dezorijentiranost se stalno pogoršava zbog manjka kisika koji opskrbljuje mozak.

Bolesnik je budan, upozoren i razumije postupak-sve ponoviti tri puta.

Monitoring acidobaznog statusa (ABGs)

Povećanje PaCO2 i smanjenje PaO2 znakovi su respiratornog poremećaja.

Acidobazni status pokazuje PaCO2 35-45 i PaO2 80 – 100.

Bolesnik mora biti priključen na kontinuirani pulsni ok simetar.

U uporabi je pulsna ok simetrija za bilježenje promjena u ok sigenaciji. Saturacija kisika mora se održavati većom od 90%.

Vrijednosti SaO2 na pulsnom ok simetru su 90 – 100%.

Ut vrđivanje boje kože, posebice nalaženje i bilježenje cijanoze.

Nedostatak kisika koji se prenosi do perifernih tkiva uzrokuje pojavu cijanoze. Cijanozu je potrebno odmah liječiti jer je ona kasna komplikacija hipok sije.

Kod bolesnika nema cijanoze.

Uporaba dodatnog Uporaba dodatnih iz vora kisika osnova je liječenja svih trau- Bolesnik dobiva/prima 100% kisika.Vrijednost iz vora kisika. Maska za matiziranih bolesnika jer je rana smr tnost izravno povezana s SaO2 na pulsnom ok simetru iznosi 90-100%. provođenje 100%-tnog O2. nezadovoljavajućom ok sigenacijom mozga i vitalnih organa. Priprema bolesnika za intubaciju.

Potrebna je intubacija i mehanička ventilacija za uspostavljanje zadovoljavajuće ok sigenacije prije nego što nastane potpuna dekompenzacija bolesnika.

Postavljenje „airway“ tubusa i održavanje njege istoga bez komplikacija.

Liječenje osnovnih bolesti odgovarajućim postupcima.

Liječenje se treba temeljiti na osnovnom problemu/bolesti koja uzrokuje poremećaj respiratorne funkcije.

Početak uporabe specifičnih mjera liječenja u svrhe zbrinjavanja osnovne ozljede/bolesti.

Kada postoji prijelom rebara, potrebno je: 1. Procjena postojanja Paradok salno disanje popraćeno dispnejom i bolima u paradok salnih pokreta prsištu upućuje na postojanje nestabilnog torak sa. Nestabilni prsišta. toraks komplikacija je koja ugrožava život, te je potrebna uporaba mehaničke ventilacije. 2. Osigurati učinkovito Kupiranje bolova osnova je za poboljšanje iskašljavanja i uklanjanje bolova. dubokog disanja. 3. Odrediti zvukove Obostrana odsutnost plućnih zvukova uz postojanje disanja. nestabilnog torak sa upućuje na postojanje pneumo/ hematotoraksa.

Nema paradok salnih pokreta prsišta. Na skali od 0-10 bolesnik navodi bol intenziteta <3. Zvukovi disanja bilateralno čujni su u svim lobusima.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.