Te Ao Mārama | Issue 16

Page 1

TE AO MĀRAMA

Rāhina te 27 o hŪrae

Vol. 78 Issue 16


He tohu mamae, he tohu maumahara: Tēnei te whakairi i ngā parekawakawa o ngā mate kua whetūrangi ki te pō, ōtira ki ngā kanohi kua tae, kua wehe i tō tātou whare wananga nei. He tohu maumaharatanga ki ngā mate, ki ngā mata o ngā tauira i eke nei ki te paepae tapu o Rangiāhuta.

This year’s publications of Te Ao Mārama is brought to you by Ngāi Tauira, in an annual colloboration with Salient. This year’s theme is “He aha te māramatanga i to Ao”; “What is most important thing in your life?”

Tēnei te aitua, te mamae i pā mai i a mātou Te Herenga Waka, i a mātau a Ngāi Tauira. Kua horo te whatumanawa, kua haehae te manawa e te parekura. Ko tēnei te reo hotuhotu, ko tēnei te reo taretare ka puta i to wehenga atu e te tama, a Flaun Taurima. Noho mai tō wairua i te pō nakonako e karangaranga, e powhiri ana, e tangi āpakura atu ki tōu haerenga. Ko koe rā te maunga tiketike mai Kahungunu, hoki tō wairua ki ngā titiko o te rangi. Hoe to waka huia ki ngā wahi tōtoko o te mata o te ao, ki ngā whenua kamehameha a ō matua tipuna. Tae atu to waka ki rangitūhāhā, a, ki a Hawaiki nui, Hawaiki roa, Hawaiki pamamao. Hoki atu rā ki o mātua tipuna, haere, haere, haere atu rā. Me waihoa te hunga mate ki te hunga mate, te hunga ora ki te hunga ora. Tēnā koutou katoa. The first issue of Te Ao Mārama was published in 1974. Ngāi Tauira, the Māori Students Asssociation of Victoria University, strategised ways to promote and uplift our language throughout Te Wiki o Te Reo Māori. The journey then began, working alongside Salient, to produce a magazine that not only enhanced our beautiful languge but celebrated our up and coming writers and language learners. The ultamate goal was to produce an issue that was totally immersed in Te Reo Māori. Though this hasn’t been the case this year, every single piece that has been contributed to this issue has come from a stand point of Te Ao Māori me ōna tikanga. The name “Te Ao Mārama” comes from a myth that Māori hold very close to our culture and our identity. In the beginning, in the period of darkness, nothingness, there was no sun or moon. Papatuanuku lay bear on her back, Ranginui lay on top of her, leaving their children between the two. The world (Te Ao) was dark; there was no room for growth, no room for warmth and no room for prosperity. Tanemahuta, the god of knowledge, separated his parents, not because of his own selfish needs but beacuase he wanted there to be light in this world. So the world passed on from darkness of Te Po into the world of the light and living, Te Ao Mārama. This prestigious name has been bestowed on Salient for Māori Language week.


issue 16

03

Tēnei au, tēnei au E noho ana I te roro o tōku whare Ka titiro whakarunga Ki te kāhui whetū e kānapa mai rā Ngā mate kua wheturangitia Haere atu ki te mahanatanga o Hine-nui-te-pō Whaka-arahia ake ngā pou O to whare o Ngāi Tauira Ko te pou tāhū Ko te pou tokomanawa Ko Tāne-te-waiora Te whakaputa nei ki te ao mārama. Tāne-te-wānanga Tāne-te-pūkenga Nāna i kake ki te titoko o te rangi Ringihia ai ngā kete Ka tiritiria, ka poupoua Ki a Papatūānuku Te hihiri i te mahara e! Tiwhatiwha te pō, kāniwhaniwha te pō Tahuri te pō ka ao, ka ao, ka awatea, Ko Te Ao Mārama, e tū!

Ka tū whakahīhī au i raro i te tomokanga, i te waharoa a Te Apa Maareikura a Maui Tikitiki a Taranga. Ko te kore, ko te kore-terawea, ko te kore-te-wiwa. Ko au, ko Papatuanuku anake i tēnei ao. Nā te tūngāwiri o te kiri, nā te ānini o te ūpoko ka noho i te makariritanga o te pō. Ka koekoe te tui, e ketekete te kākā, e kuku te kereru. Ka rangona e au te tiotio o te manu e karanga mai ana i te whare nui. Ko te reo o ngā manutaki ka whakawhārikitia i tōku haerenga i runga i te maraeātea.Ka takoto ōku tapuwae ki te wāhi o Ruka, o Paaka hoki. E hīkoi whakamua ana au ki runga i te kāinga tapu o Tū-matauenga, nā he Pō-uriruri, he Pō-nakonako, he Pō tangotango tōnu. Ka tae au ki te paepae ka titiro whakamua ki te whare tipuna e whakamaru ana i ngā taonga mai i ngā rangitūhāhā. Ka tatari au i runga i te mahau o te whare, te wāhi o te Pō-tahuri-atu-ki-te-taiao. Ko te nekehanga mai i waho, ki rō whare ko te pō-tahuri-ki-te-taiao ki te Ao Mārama. Ka tūhono ngā pou i te tāhūhū me te tuāpapa o te whare. Hei runga, hei raro. Kārohirohi ana te wairua i te mahanatanga o Te Tumu Herenga Waka. Ki rō tēnei whare ka tū ake te pou tāhū, te pou tokomanawa, ā, ko te pou tūārongo. Kei tēnei whare, kei tēra whare ō rātou ake whakairo, ō rātou ake tukutuku me ō rātou ake kōwhaiwhai. Ko te wharenui te pataka iringa kai, iringa kōrero hoki, he kāinga mō te ngakau, mō te wairua o te tangata. Kei ia piko o te whakairo he kōrero tuku iho mai i ngā mātua tipuna. Ka noho te māramatanga i tōku ao i waenga i ēnei taonga kāmehameha. Ko te whāriki o te whare he tuāpapa, he tūrangawaewae. He whare tō tēna tō tēna, he māramatanga tō tēna tō tēna. Nā reira, he aha te māramatanga i tō Ao? Nā Te Pō Marie Hawaikirangi Etitā o Te Ao Mārama 2015 editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

04

Rārangi Take: Rima: Tumuaki

Tekau Mā Waru: Ngā Whakaahua

Toru Tekau Mā Rua: Ngāti Kangarū

Ono: Te Kōmiti Whakahaere o Ngāi Tauira

Rua Tekau: He aha te māramatanga i tōku ao?

Toru Tekau Mā Toru: Ko te amorangi kī mua, ko te hapai ō ki muri

Waru: Te Herenga Waka Marae

Rua Tekau Mā Tahi: Taku Tino

Iwa: Te Pūtahi Atawhai

Rua Tekau Mā Rua: Ingoa Kārangaranga

Toru Tekau Mā Whā: Ahakoa te aha, he haerenga tōu oranga

Tekau: Ngā Rangahautira

Rua Tekau Mā Whā: He māramatanga i tua o te mātauranga

Tekau Mā Tahi: Legal Māori Resource Hub Tekau Mā Rua: Ngā Taura Umanga Tekau Mā Toru: Te Mana Ākonga Tekau Mā Whā: Ngā Pou o Ngāi Tauira Tekau Mā Rimu: Te Hōhaieti o te Reo Māori Ki Wikitōria Tekau Mā ono: Te Kura Reo ki te Ūpoko o te Ika Tekau Mā Whitu: Pūrangiaho Whanau Days

www.salient.org.nz

Rua Tekau Mā Rima: Tōku Māoritanga Rua Tekau Mā Ono: Ko te reo te mouri o te mana Māori Nau mai ki tōku ao

Toru Tekau Mā Ono/ Whitu: Te rātaka o te Wiki Toru Tekau Mā Waru: MĀori Party Te korokoro o te Parata Toru Tekau Mā Iwa: Te Matatini 2015 Whā Tekau: Matatini Quiz

Rua Tekau Mā Whitu: He aha te mea nui o te ao? He tangata, he tangata, he tangata. Te mārama o tōku ao

Whā Tekau Mā Tahi: He rotarota

Rua Tekau Mā Waru: Te Pātī Māori

Whā Tekau Mā Whā: Sam rāua ko Rick

Rua Tekau Mā Iwa: Te hekenga o Maruiwi, te ekenga o Māori Iwi rānei?

Whā Tekau Mā Ono: Kōrero Whakakapi

Toru Tekau: Pēa

Whā Tekau Mā Rua: Kāri

Whā Tekau Mā Whitu: Pangakupu


issue 16

05

TUMUAKI Geneveine Wilson Te Wehi Wright

Kāore i ārikarika ngā tini tutukinga ā Ngāi Tauira i tēnei tau. Heoi anō, ahakoa ngā painga, me he toka tū i te rere o te awa, he taupā hoki kua tō i te rere o ngā mahi mō te tau. Hei tīmatanga korero pea, ahakoa ngā piki me ngā heke, kua kino tonu te rere o ngā wai o te awa o Ngāi Tauira. Ko tētahi o ngā tino whakatutukitanga ia tau, ia tau ko Te Ao Marama, koia rā te mata ō te akonga ki te ao e mārama ai ngā āhuatanga o tōna anō ao. Me mihi ka tika ki a Te Pō me ngā ringa kākā e whakairo ana i ngā paetara o tēnei māheni ā tātou. Otirā ki ngā kaiwhakaniko o ngā kupu, ngā kaitārai i ngā korero, koutou akonga mā, tēnā koutou. Nō reira, e Te Pō Mārie o Te Ao Mārama, tēnā rawa atu koe, otirā tēnā tātou katoa. The year so far has brought many significant triumphs. These triumphs have been the result of reactive and proactive responses to many significant challenges that have laid before us. We cannot commend enough our extensive whānau across VUW that have aided us in our journey thus far. We would like to take this opportunity to thank our Pipitea whānau, Nga Rangahautira (Law) and Ngā Taura Ūmanga (Commerce) and also Te Rōpu Āwhina (Architecture) for holding the fort down the hill, as these relationships have been one of the main focuses for our respective Executives, it is awesome to see, the kotahitanga that has developed between our campuses. The first task that we decided to push came well before we began our term as Tumuaki Takirua (I bet Te Wehi didn’t know that he was about to lay out a wero that he would go on to partake in). This task came in the form of an idea called “Ngā uaratanga o Te Huinga Tauira”. This idea stemmed from the premise that not enough tauira were acknowledging tikanga and te reo Māori at Te Huinga Tauira. The idea was intended to uplift and encourage the use of our mother tounge and customs by remembering and celebrating the many feats of our many Māori ambassadors that shared a similar desire—their passion for things Māori. The major aspects of this taonga would encompass; te reo, ngā tikanga, ngā whanonga, which would ultimately create that perception known as wairua Māori, and help with waiaro Māori.

well. Therefore, everything we have done so far this year has been in line with “Ngā Uaratanga o Te Huinga Tauira”. This new found lease on life has been the driving force behind our desire to re-ignite the flames of connection with all the Māori Departments here at VUW. This has led to many collaborations and events with Te Herenga Waka Marae and Toihuarewa, as well as Te Pūthi Atawhai. These relationships have all been influential in many of our successes this year, and to some extent have been the reason for our success. Not enough can be said about the staff at the Marae! We realise now that we are only one of the many strings in the web of Māori development here at VUW. To our Executive, our squad leaders, our waka paddlers. Your mahi so far this year has been massive (keep it up!) at times stressful (yeah… let’s stop that) but mostly massive! You are what keeps us going when times get tough! As the saying goes “he uru kāhika ki te ngāhere, he uru tāngata ki te pā”. As professional hui-goers, critics, mentors, inspirational speakers (as Te Wehi would like to think), consultation document writers, negotiators, zombies (with those long hours without a decent moe), event planners and in our spare time, tauira, we’ve been blessed with a contingent of tauira that uphold our cultural identity that celebrates those who have gone before us, which in turn celebrates us as an Association. It is these small acts of recognition of our culture within a foreign space that oozes inspiration and instils our passion to be the best Tumuaki we can be. The focus on things Māori is essentially what our tauira yearn for and is what sets us apart, after all, everything we do is for our tauira. “He muka tuitui i te korowai whakamarumaru i te hunga e whanake ana”.

Although this task was intended for Te Mana Ākonga, it also turned out to be a task that we needed to address internally as editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

06

Te Kōmiti Whakahaere o Ngāi Tauira Te Wehi Wright

Ngā Patai: Ingoa Iwi To Tūranga i Ngāi Tauira To Tōhu He aha te māramatanga i to Ao?

Te Arawa (Ngāti Rangitihi, Ngāti Uenukukōpako), Taranaki (Ngaruahinerangi) Tumuaki Takirua Tohu mahi toi, Tohu Paetahi i te Ture. Ko tōku reo Māori me ngā tikanga e tangatawhenua ai ki tēnei ao.

Adair Houia-Ashwell

Julia ‘Jules’ Forde

Ngāti Porou, Te Aitanga-a-Māhaki

Ngāti Porou, Ngā Puhi, Ngāi Tahu

Ngāti Kahungunu ki Wairoa, Ngāti Porou

Tumuaki Takirua

Tumuaki Tuarua Hauora

Tumuaki Tuarua ( Matauranga)

Tohu pūtea,Bachelor of Commerce/ Bachelor of Arts

Conjoint Bachelor of Laws and Bachelor of Arts double majoring in Japanese and Te Reo Maori and minoring in Maori studies.

Tohu i te Te Reo Māori me te mahi whakaari

Geneveine Wilson

Ko tōku whānau, koirā te mea tino whakahirahira i tōku ao. Ki a ahau nei he tino pūmau me te ūkaipo me te whānau. Manaakitia mai ō tātou whānau, ngā kaiako o ā tātou tamaraki, ngā kaitiaki i tō tātou mātauranga, he pou herenga mō ō tātou ngākau. Kia kaha tātou ki te tiaki, ki te awhina i ngā tamariki kia tupu kaha ai, kia tupu ora ai. Ko te whānau te maramatanga o tōku ao www.salient.org.nz

E toru ngā mea tino whakahirahira i tōku nei ao. Ko te tuatahi ko tōku whanau. Ko te tuarua ko ōku hoa, nā ko te tuatoru ko te kai lol. Kōinei ōku kai whakaora. Ka noho a Nadine, tōku mahanga tata ki tōku nei ngākau, kāore he tangata tua atu i aia. Ngā mihi nui ki a ia i te mea, tōna tino akiaki i ahau i ōku whainga katoa “Whāia te iti kahurangi, ki te tūohu koe me he maunga teitei”

Tuatahi, tōku atua, tuarua tōku whanau me ōku hoa, ā, tuatoru, ki te ako i nga mea smile emoticon


issue 16

07

Kamaea Wirepa-Kingi

Hinemaia Takurua

Taylor Wanakore

Ngāti Porou, Tuwhakairiora, Te Aitanga-aHauiti

Ngāti Porou, Ngāti Pahauwera

Ngāti Tuuwharetoa, Ngāti Maniapoto, Ngāti Haua, Ngāti Whitikaupeka

Āpiha kaitiaki pūtea -Treasurer Conjoint Tohu Paetahi Toi ki roto i ngā mahi ‘Whakahaere rauemi Māori’ (Māori resource management) me te Tohu Paetahi Pakihi ki ngā mahi rorohiko (Information Systems)

Āpiha kaituhi Tohu pūtaiao,Bachelor of science Ko ngā maramatanga i tōku ao ko tōku whanau, ko tōku reo. Ko tōku whānau tōku tuara, ko tōku reo tōku tuakiri.

Ki tōku ao ka haere ngātahi te whānau me ana mātāpono. Ko te aroha ki te tangata ahakoa ko wai. Ko te mahi ki te marae, ki te kura, ki te kāenga ki hea rānei kia whanake, kia ora, kia mauri tau te iwi, te whānau ā wai rānei ki tona ao. Me te mōhio anō kua mau ki ngā rākau a te Pākehā hei rauemi āwhina ki te whakairo i te waka o Whanake. Ko te waka i kawe i te māramatanga, ko ngā tikanga Māori me ngā whakapono o ōku tipuna. Ko te reo tohutohu ko te reo Māori, ko te kaiarahi ko te whakaaro Māori me te whānau.

Jamie Yeates Te Āti Awa; Ngāti Apa Āpiha pūtea (Scholarships) Te tohu paetahi aronui i te reo Māori me Ngā Tikanga ā-Iwi (Anthropology)

Āpiha Events Co-odernator Tohu pūtea, Bachelor of Comeerce Majors: Accountng Taxation, Te Reo Māori Ko tāku iramutu a Eva-Sophia te maramatanga i tōku nei ao. Ka kite au i a ia, ka tau tōku wairua.

Joshua Fifita

Te Pō Marie Hawaikirangi

Ngāti Porou, Ngāti Kahungunu

Ngāti Kahungunu, Kai Tahu

Āpiha Hakinakina

Āpiha Pāpaho ( Media officer)

Tohu Paetahi i roto i te Kauta

Te tohu paetahi i te reo Māori, Tikanga Māori me te Kiriata

Ko ētahi o ngā mea tino whakahirahira i tōku nei ao ko tōku whānau,ko ōku hoa hoki, ā, ngā mahi korikori tinana. Ko tōku hauora tōku ohooho, ko te hakinakina tōku mapihi maureā. He mihi matakuikui ki ōku mātua, kāore e kore ko rātou ōku pou whirinaki. Ko au tōku whānau ko tōku whānau ko au.

Ko te māramatanga i tōku nei ao ko te kai, ā, ko te wai hoki. Ko te kai a te rangatira ko te kōrero, ko te wai o te rangatira ko te wananga.

Te whai mātauranga kia ora ai ngā tāngata katoa; te hāpori. editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

08

Te Herenga Waka Marae Ko Te Herenga Waka tō tātou marae i te whare wānanga nei. He whare wānanga i ngā kaupapa katoa o te ao e noho nei tātou, he tāhūhū kōrero anō mō ngā kōrero o nehe. E kīia ana ma ngā tauira e kuhu atu ana ki tōna poho e whakaara ake ōna pou, kei reira anō te hunga e kōrerotia nei hei toko ake i tōna tāhūhū tau ake nei, tau ake nei. Anei e whai ake nei ngā kōrero mō tēnei hunga e mōhiotia ai ko wai a wai.

Whaea Te Ripowai Higgins (Tūhoe) Kātahi anō ka whakanuia te tau rua tekau mā rima o Whaea Te Ripowai i tēnei whare wānanga. Ko ia te taurima o tō tātou marae, kua iwa tau e noho ana i tēnei o ngā tūranga. I mua atu i tēnei, ko ia te tumuaki o Te Kawa a Māui. Arā atu anō ōna pūkenga: he J.P. ia, he pūkenga reo, he pūkenga tikanga, he wānanga reo, ko ia tētahi i te whakaaratanga ake o te kaupapa o Te Ataarangi, i te taha o Ngoi mā, o Te Heikōkō mā. Ināianei, ko tāna mahi he tiaki i tō tātou marae e mau ai ngā tikanga Māori, e Māori anō ai te noho a ngā ākonga Māori e noho ana i te whare wānanga. Nā reira, kia kaha te kōrero Māori ki a ia! Me he pātai kei a koe mō te reo Māori, mō ngā tikanga Māori, mō te marae rānei, ko ia tonu te tohunga rawa o aua kaupapa katoa me patapatai e koe. Ā, mēnā e pīrangi ana koe ki te whakatū hui ki te marae, hoake ki a ia!

Kathy (Gran) Samuel (Raukawa)

Ko Kathy te Kaiārahi Matua o te marae, ā, ko tana tino mahi he tiaki manuhiri, he tiaki tauira, he whakahaere i ngā mahi a te marae. Ko Grandma, ko Gran rānei ōna ingoa kārangaranga, he mea tapa ki ēnei ingoa e tētahi tauira o mua (kāore au e whāki atu ko wai te tauira nāna te ingoa, mā koutou anō e rapu, e kimi!). I te nuinga o te wā kei te whare kai o Ngā Mokopuna a Gran e tiaki ana i ngā mahi a Tahu, he tohunga tēnei ki te taka kai. He pou tikanga anō tēnei, kua matomato te tipu mai i te ao Māori. I tua atu, ko ia te kaiwhakahaere i ngā Whare Whānau o te whare wānanga nei. Me he pātai āu mō te whakahaere hui, mō te whakatū pōhiri, mō ngā tikanga Māori, mō ngā Whare Whānau rānei, hoatu ki a ia!

Monoa Taepa (Te Arawa, Te Āti Awa, Ngāti Whātua, Te Rarawa) Ko Monoa te Mata Ahupae o te marae. Ko ia tētahi e āwhina ana i te taurima ki te whakahaere i ngā hui o te marae kia pūtahi te haere – e kore te paku aha e mahue atu i ngā whatu hōmiromiro nei! I ētahi wā kua tutū te puehu i te tini o ngā tāngata, kua ture kore, kei wīwī, kei wāwā ngā whakaaro o te hunga i tae atu - ko te reo o Monoa te reo whakatau i te katoa e tau ai te mauri o te hui. He kōrero

www.salient.org.nz

Māori anō a Monoa, kōrero Māori atu ki a ia! He pononga tēnei o te kaupapa o Te Ataarangi – he ngākau māhaki te āhua. Nā reira, kaua e mataku ki te kōrero Māori ki tēnei wahine marae!

Te Aroha Teepa (Tūhoe)

Ko Nani Noti tētahi o ngā kaiārahi o te marae. Ko ia tērā e whakapau kaha ana kia hāneanea te noho a te tangata e kuhu atu ana ki te marae – tauira mai, manuhiri mai rānei. Kia kuhu atu ana koe me te kite i te whare kua mā katoa, kua mahana, kua whakaritea te rorohiko mō te karaehe, nā ngā kaiārahi tērā! Ki te kai takakau koe i te marae, waimārie katoa koe ki te kai takakau nāna i tunu. Koia kei a ia mō tērā o ngā pūkenga! He ngākau hūmārie tēnei tangata, ā, he kōrero Māori anō hoki. Ki te hiahia whakaharatau koe i tō reo Māori, kāore i tua atu i a Nani Noti!

Jamee Maaka (Kahungunu ki Wairoa/ Rarotonga) Ko Jamee anō tētahi o ngā kaiārahi o te marae nei. Ko ia anō tērā e whakapau ana i ōna kaha mō ngā tauira me ngā manuhiri mā te whakapaipai i te whare, i te mahau, i te aha rānei e hāneanea ai te noho a te katoa. Ko te pai o Jamee he tangata whakakata i te tangata – ahakoa ko wai, kei a ia ngā kupu ngāwari e koa ai te ngākau. Ko Jamee anō te kaiwhakaora i ngā taputapu pakaru o te marae – e kore rawa e porowhiua te paku aha mēnā kāore anō a Jamee kia kī mai “āe, kua hemo tonu atu.” Koirā te āhua, te koi o tōna hinengaro – kia puta mai te raruraru ka tere kimihia te ara whakatika. He kōrero Māori anō a Jamee, nā reira me kōrero Māori ki a ia hei whakapakari i ō pūkenga kōrero!

Aiden Crawford (Ngāti Porou)

Ko Aiden tērā e poipoi ana i ngā tauira ka kuhu i te marae nei a Te Herenga Waka. Ko ia tēra i roto i te kihini, tāna puku mahi hoki. Kaua e whakamā tauira mā ki te kōrero ki tēnei kaimahi, koia he ngākau nui ana ia ki te kōrero i te Reo Māori. Kāore e kore he tangata e kaha whakapono ki ngā tikanga Māori, po mai ao mai. Ko tēnei tōna tau tuatahi e mahi ana i te Marae nei, ēngari e mōhio ana kaha ia ki ngā tauira katoa, ki ngā pukenga katoa.


issue 16

09

Nā mātou, Te Whānau o Te Pūtahi Atawhai Ki a koutou Te hunga taiohi Māori, nei rā te mihi ki a koutou!!!

To all of our Māori students, salutations!!!

Ko mātou ngā Kaiakiaki Māori o Te Pūtahi Atawhai, hei hapai, hei manaaki, hei awhina I a koutou ngā tauira Māori o tēnei wānanga, Te Upoko o te Ika a Maui.

We are the Māori support team here at Te Pūtahi, here to support, elevate and nurture all Māori students here at Vic Uni.

I tēnei tau ka whakaneke mātou ki tētehi wharehou, I the whare-nui o te Student Union, kei te papa tuarua. He wāhi ataahua mō ngā tauira ki te āta arotahi ki a koutou mahi. He maha hoki ngā rorohiko mō ngā tauira hei tiaki I a koutou.

This year we moved into the Student Union Building on the second floor. It is a lovely space for students to focus on their mahi. There are lots of computers to help with students’ mahi.

Heoi anō ko te manako o tō mātou wāhi, Ka rongo I te pai. Koirā te tino pūtake o Tē Pūtahi Atawhai, he wāhi pai mō ngā tauira ki te ako, ki te rangahau, ki te kōrero kia pai ai oū koutou mahi I te wānanga.

However, the aspiration for our space is to feel comfortable. This is the underlying philosophy of TPA, a place for students to learn, to research and to talk to other students about their studies here at Vic.

Nā reira tauira mā, kei te wharenui o Student Union mātou e noho ana. Naumai, haere mai, whakatau mai ra.

So students of Vic Uni, we are in the Student Union Building—come down, you are most welcome.

Ānei he kōrero whakakapi, “Ma te tuakana ka totika te teina, ma te teina ka totika te tuakana”

“From the older sibling the younger one learns the right way to do things, and from the younger sibling the older one learns to be tolerant”

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

10

meant that there is a whānau on campus who supports and encourages students who are Māori to participate and be guided through an exploration and expression of their Māoritanga in the law. And to be there to provide a voice for Māori students on campus.

Ngā Rangahautira Nā Karli Rickard rāua ko Tyson Hullena

For those that have gone before us and shown us that Law school is a place that we can thrive in and succeed, we thank you. We thank you for the creation of an Association dedicated entirely to us. We thank you for the struggles you went through that have allowed us to have that much more of an opportunity to not lose sight of our cultural identity. We thank you for the role models you have provided that go beyond racial stereotyping. And we thank you for showing us what it really means to be a Law student who is Māori.

Ko Ngā Rangahautira tētahi rōpū e tautoko ana i ngā mahi a ngā akonga Māori e whai ana i te tohu ture. Ko ngā mahi a Ngā Rangahautira, he tautoko, he akiaki i ngā akonga ki te whai i tēnei rākau ture a te Pākehā. He rōpū awhina he rōpū tautoko i ngā akonga Māori ki te whakanui i tō tātou Māoritanga i roto i te ture. Ngā Rangahautira (or NR for both time and pronunciation’s sake) is the creation of some particularly exceptional people. Beginning their journey through a predominantly Pakeha world, NR was birthed to assist and support Māori Law students with their studies at Law School by fostering a commitment to Tikanga Māori and ngā ture Pākehā. And like all great things, it survived. For many students, the journey through Law School can be filled with experiences of the occasional low of getting mediocre marks, the regular occurrence of morning sunrises and doomed attempts to cover a trimester’s worth of reading in two days. But for Māori, being a Law student not only means experiencing those things other students experience, but also a constant conflict between your culture and westernised academic ways. Inevitably, it is easy for any Māori student to be swept up in the hype and academia prevalent at Law School and effectively be colonised, losing sight of their culture. Therefore, it is entirely a matter of individual choice as to whether you maintain your cultural identity throughout Law School. www.salient.org.nz

Sometimes, it is a tough decision to make. Though you may see yourself in many different lights, as Moana Jackson once said, the decision comes down to whether you want to identify as a Māori Law student or a Law student who is Māori. Yes, there is a distinction (of course, we are Law students). To take the words of a Law student who so greatly enunciated the distinction, Mr. R Kohere (in a wonderful blog he writes entitled “Courted”), The former encapsulates the thought that racial preconceptions and misconceptions characterise me more than my endeavour to study the law. The latter, however, encapsulates the complete opposite: that I pursue the law just like every other Law student, and yet my culture—my Māoritanga—anchors me. The distinction is powerful. And it should always be emphasised. After all Māori are learning about a legal system which is inherently colonial and inherently ‘foreign’. The choice inescapably defines who you are for the rest of your journey throughout Law School and maybe your professional life. Don’t get us wrong, Law School is a wondrous place and the position occupied by Māori is a privileged one, but the struggle is inevitably real. Thus the creation and survival of NR has

Once a member of Ngā Rangahautira, always a member of Ngā Rangahautira. But with all that said and done here is what we consider the Top 10 Perks of Being a Law Student who is Māori: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

You know where all of the free food is. Track pants and hoodies create a legit uniform. You can talk about Māori “things” without feeling racist. You genetically inherited knowledge of all things that are Treaty of Waitangi related. You are of course extremely knowledgeable about law-tikanga interactions. All Māori Law students are cousins; incest is a Pākehā concept. You can name every Māori student at Law School. You revel in the irony of the Maori and Pacific Island Room being the safest place in Law School. Yip, whānau lawyers are a thing.

And perhaps the greatest perk, 10. Never being Socratically called on in a lecture because your name is “Rongomaianiwaniwa” and the lecturer does not want to murder the Māori language.


issue 16

11

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

12

Ngā Taura Umanga VUW Maori Commerce Students’ Association

Ko te kaupapa whānui o Ngā Taura Umanga he poipoi i te whaiora o te iwi Māori, ka mutu, ko tō mātou aronga matua ko te tautoko i te iwi Māori kia eke rātou ki ngā taumata ikeike i roto i ngā kaupapa ūmanga katoa. Ko mātou te rōpū tauira Māori mō ngā mahi pākihi, tauhokohoko hoki ki te Whare Wananga o te Upoko o te Ika. Ka tautoko matou i ngā tauira e whai ana i te mātauranga pakihi, ka mutu, ki te whakakikī i o rātou kete mātauranga. Ko te aroha, te kotahitanga, te manaakitanga me te wairuatanga ngā pou o tō mātou whare. Ka ū tonu matou o Ngā Taura Umanga ki te tautoko i ngā tauira ki tēnei whare wananga, ka whai wā hoki matou ki te tautoko i ngā tauira e hiahia ana ki te haere ki ngā momo hui me ngā wananga mō ngā mahi pakihi. Pērā ki ēnei momo hui: -Ngā Wānanga Ako -Te Huinga Tauira -Te Hui a Tau mō ngā Kaitatau Māori o Aotearoa Ka whai wāhi ēnei hui mō te whakawhanaungatanga o te tauira ki te tauira, te tauira ki te matanga kaitatau hoki. He maha ngā hua o ēnei momo hui mō te whai mahi, te whai tuakana i roto i ngā mahi pakihi, te whakangungu, te poipoi hoki i ngā tauira i a rātou e whakanui ana i te reo Māori, i ngā tikanga Māori hoki. Kōmiti Whakahaere 2015: Shanae Faletutulu – Tumuaki Wahine (Female President) Eli Waata-Amai – Tumuaki Tane (Male President) Arama Wakefield – Kaituhi (Secretary) Allandria Puna– Kaitautoko Pūtea (Treasurer) Briana Kingi – Kōmiti Whakahaere (Executive Member) Stevie Hadfield– Kōmiti Whakahaere (Executive Member) Chris Renwick – Kōmiti Whakahaere (Executive Member) Tipene Teauraki Kapa-Kingi – Kōmiti Whakahaere (Executive Member) Īmera mai: ngatauraumanga@gmail.com Whai mai mā te Pukamata (Facebook) rānei: Nau mai, haere mai e te iti, e te rahi; whakatau mai hei kaitautoko, hei kaimahi o te kōmiti rānei! www.salient.org.nz


issue 16

13

Te Mana Ākonga (National Māori Tertiary Students Association) Kia tukua atu te kupu whakamihi ki ngā maunga whakahī o te rohe nei e whakaruruhau nei i a tātou. Ko Te Ahumairangi mā, ko Motukairangi mā, ko Tangi te Keo mā – tūtū tonu! Kei ngā wai māori, kei ngā wai moana e papaki mai rā Ko Awakairangi mā, ko Te Moana o Raukawa mā, ko Wainui, ko Wairoa – e rere tonu rā! E Ngake, kōrua ko Whātaitai e haruru mai rā – tēnei ka mihi! Kei ngā tapuwae tūpuna, arā, Ngāi Tara, Ngāti Ira, Te Ati Awa – koutou katoa rā. Ko te whakatau noa ake – ko ngā tini aituā ki a rātou. Tātou o te ao ora – tēnā tātou katoa

Ko ngā take whakahirahira ki a mātou ngā rōpū tauira katoa ngā take hoki o te whare paremata. Me tukuna atu ngā take ki ngā rōpū pāremata katoa. Mā rātou ēnei wāwata e kawe kei tua o te kōwhiritanga (2014). He mīharo ana mātou ki ngā pāti Māori, Kākariki, Mana mō o rātou kaha ki te whaia atu e ngā tapuwae o tātou tupuna pērā ki a rātou mā i hainatia i tohu mana ki te Tiriti o Waitangi. Ko te tūmanako, mā ngā Pāti katoa o te Whare Paremata i whakamana ngā wawata, ngā tikanga me ngā kawa o Te Tiriti o Waitangi mō ake ake ake. Ko te whanaungatanga te mea nui ki a mātou – kāore te whanaungatanga orite ai ki te whare pāremata. Me awhi atu koutou katoa hei mahitahi te taha a ngā māngai Māorikia kore e ngaro!! Kei a koutou te mana, me mahia!!

Nāhau te Mātauranga - Nāhau te Ao Ko tēnei te tau tuatoru i whakamana e te kawanatanga te ture (Freedom of Association Amendment Act 2011, VSM). I whānau mai tēnei ture nō te rōpū Act, arā I whakamana tēnei ture e te pāti Neihana me te pāti United Future arā ko te pāti Progressive hōki.

He aha ngā mahi ā ngā Rōpū Tauira Māori Kei konei ngā rōpū Tauira Māoriki te whakamana mātou ki roto i ngā Whare Wānanga me ngā kura tini puta noa o te motu me te Whare Paremata me ōna mihingāre. Ka whakamana i te Tiriti o Waitangi ki roto i ngā kaupapa me ngā tātai o te kawanatanga.

I whiwhi tautoko mātou mai i ngā Pāti i koa koa mai ki ngā whainga ō mātou. Wepua ake ki ngā Pāti Māori, Mana, Kākariki, Reipa. Kāore e mutu ai ngā mihi mō ngā tautoko ki a mātou ngā tauira Māorii ngā tau o te pire o VSM! Tau kē! E kaha ana rātou ki te tuku wero ki te whare katoa hei reo māngai mō ngā tauira māori.

He aha tenei ture e whakahoha ai ki a tātou a ngāi māori? Kei te tono mātou o Te Mana Ākonga i mua i te aroaro ō te Rōpū Whakamana o te Tiriti o Waitangi e pā ana ki ngā whakahē o te Karauna. He nui ake ngā whakahē!

Nā te Pāti Māorii tautoko mātou mai rā anō. Ko Te Ururoa Flavell, ko Papa Pita Sharples, ko Whaea Tariana Turia te korowai tautoko ki a mātou o TMA, i whakahikia e rātou te reo ā ngā rōpū tauira Māorihei kōkiri ki a mātou nei mahi mō ngā tauira. Pēnei ngā reo reka o rātou i tono atu he mōtini kei mua i te aroaro o te Whare Paremata ki te neke atu te Pire (VSM) ki te rōpū whakamana i te Tiriti o Waitangi. He mihi maioha tēnei ki a koutou o te Pati Māori! E rere anō hoki te mita o ngā rōpū tauira Māoriki roto i ngā whakapono o te Tiriti o Waitangi me te Whakaputanga o ngā Rangatira o Niu Tireni. Ngā mihi ki ēnei kaiwero ki te karauna! Me haere tonu ngā mahi, ka mau te wehi!

He aha tēnei mea te Mana.Com? Ko te whakaaro ngā turu Māorimō ngā wāwata me ngā uri Māorianake. Te whakakotahi pēnei te turu Māori(turu tipuna) o te Taitokerau ki tētahi nō tāwahi kāore he mea whakamana i a tātou te iwi māori. Te take, ko ngā turu katoa mai i ngā piki me ngā heke o ngā tipuna kua wehe ki te pō. Huri noa ki te rā nei ko rātou mā ngā māngai ngā kaitiaki noa iho – e hara te māngai te timatanga me te otinga. Kāti rā, kaua e whakararu ēra turu ahakoa ko wai. Mā ngā mokopuna ēnei turu e whakamana mēnā kei kōnei tonu ēra turu. Ināianei kua whakararu ngā turu Māori katoa. Kia mataara koutou katoa!!

Te Huinga Tauira Ki Te Akatoki, Ki Te Awhioraki 2015 - MāoriStudents Conference “Hihi whakahītamo ngahae i te rangi” - “Let your influence stretch across the masses” Te Huinga Tauira is the annual National MāoriStudents’ Conference where tertiary students gather to discuss and debate topical issues, participate in cultural and sporting activities, and raise awareness about some of the issues that impact on Māoristudents at tertiary institutions, and within the wider community. Te Huinga Tauira is also an opportunity for Māoristudents to nurture and maintain their cultural identity, access social and support networks outside of their institutions, and participate in activities that enhance, and add value to, their experiences within the context of their learning. editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

14

Ngā Pou o Ngāi Tauira Nā Te Wehi Wright Chorus I tēnei tau i tito tētahi o ngā tauira i te waiata nei. Ko te mātu, ko te kiko o tēnei waiata e aro atu ana ki te pou tuarongo, te pou tokomanawa, ā , te pou tāhūhū .Ka tū whakahihi ana ēnei pou i rō te whare, nā ko te whare o Ngāi Tauira. He momo waiata whakangahau tēnei, nā ko te tūmanako ka noho tēnei waiata hei tangata whenua mā ngā tauira Māori o Wikitōria mo ake, ake, ake.

Taku whare onamata Taku whare reo Taku whare mātauranga Taku whare keo-keonga O Ngāi Tauira

Verse 3 Verse 1

Piki ake ki runga

Nei au ka noho

I te ara o Tāne-te-wānangaĀĀ

ki te mahau o tōku whare

Mā te Hiringa i te Mahara

O Te Herenga Waka

Ngā kete o te Mātauranga

Ka hoki mahara,

E kapo ake ai

ki ngā rā o Ruka, o Paaka

Hei Poutokomanawa

Ki ngā rā o pohewa....nā rātou te mauri i whakatō

Verse 4

Hei Tūāpapa, mō roto

Tuia te ao, tuia te pō

Chorus:

Tuia ko ngā tini aho o mōhio

Taku whare onamata

O whānau, o kōingo

Taku whare reo

Hei Tāhūhū mō taku whare kōrero

Taku whare mātauranga

Hei Tāhūhū mō taku whare kōrero

Taku whare keo-keonga

Chorus

O Ngāi Tauira

Taku whare onamata

Verse 2

Taku whare reo

Haere te rā, haere te pō

Taku whare mātauranga

Haere te wā o te kokoraho

Taku whare keo-keonga

Ko te hua ko te reo Māori

O Ngāi Tauira x2

Kei runga rā o whakaaro

End:

Taka mai ana i te arero

Whakaarahia ake ngā pou o tō whare o Ngā Tauira

Ko te reo te Poutuarongo

www.salient.org.nz


issue 16

15

Te Hōhaieti o te reo Māori ki Wikitōria Nā Vincent Olsen-Reeder

E kaha kōrerotia ana a Ngā Tamatoa nō te Whare Wānanga o Tāmaki Makaurau. Mōhio rānei koe ki te rōpū nā tēnei wānanga nei, Te Rōpū Reo Māori? Tēnā, kia whakamāramahia e au.

Whakaahua 2. Te Ao-Marama, Putanga 37 (23), Hepetema 1974 (www.nzetc.vuw.ac.nz).

1969 te tau. I puta i a Koro Dewes te whakaaro kia whakatūria tētahi rōpū kōkiri i ngā kaupapa o te wā ko te reo te take. Ka hua mai ko Te Rōpū Reo Māori. Hui ai rātou ki te whare hākinakina (Club Kelburn) ki te ako. Kāore he karaehe reo, he marae hei tautoko i te reo Māori i tēnei wānanga, korekau!

Nāwai, ka puta te hiahia whai i tētahi kaupapa tōrangpū hei whakamana i te reo Māori i ngā kura, i te pouaka whakaata. Ka whakaritea e te Rōpū tētahi petihana hei tuku ki te Karauna. Ko Ngā Tamatoa te ringa āwhina. Neke atu i te 30,000 ngā tāngata i tohu i te petihana nei. Ā, nō te 14 o Hepetema 1972 whakatakotohia ai te petihana nei ki mua i te whare pāremata. I tapaina tēnei rangi, te 14 o Hepetema, ko te Rā o te Reo Māori. I te tau 1975 ka huri te wiki i taka ai te 14 o Hepetema hei wiki whakanui i te reo Māori. Arā, ko te Wiki o te Reo Māori tēnā.

I whakaputaina anō e te Rōpū Te Ao Marama, tēnei pukapuka tonu e pānui nei koe! Mōhio koe, kotahi anake te niupepa reo taketake i te ao, ko Te Ao Marama tonu!

Whakaahua 1. Te Ao-Marama, Putanga 37 (23), Hepetema 1974 (www.nzetc.vuw.ac.nz).

1986 te tau. I rangona te kerēme reo Māori (Wai11) ki Te Herenga Waka Marae, me Waiwhetū Marae. I te mutunga iho, ka whakaturehia te reo Māori hei reo whai mana i te tau 1987.

I tēnei tau, kua whakatūria anō te Rōpū – me tōna ingoa ake, Te Hōhaieti o te reo Māori – hei whakamihi, hei whakarangatira i ēnei Ika a Whiro i whakapau kaha mō tō tātou reo, mā tātou hei whai ā muri ake nei – he tauira noa iho i taua wā, pēnei i a tātou.

E meatia ana kia kaua e kōrerotia tō ake reka. Heoi, e tika ana anō me tuku ēnei kōrero kia rere, hei wānanga mā tātou i waenganui tonu i a tātou, matawhāiti nei. I ora te reo Māori i tēnei whare wānanga, i āna tauira. Me te aha, i te korenga o ēnei kōrero e rangona kua wareware, kua ngaro! He aha te hua o tērā?

Kia maumahara tonu ki ēnei kaupapa nā Te Rōpū Reo Māori i whakatū, mā tātou hei pīkau. Ko te pātai ia, māu rānei e hiki, ka tukuna rānei e koe mā Wareware e tiaki?

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

16

Te Kura Reo ki te Ūpoko o te Ika Nā Te Wehi Wright

“Ko tōku reo tōku ohooho, ko tōku reo tōku māpihi mourea, ko tōku reo tōku whakakai mārihi, ko tōku reo tōku waka kawe, ko tōku reo ko au, ko au ko tōku reo” Nō te 29 o Pīpirī karapinepine ai ētahi o ngā ngākau nui o te reo Māori ki Te Herenga Waka Marae. Ko te kaupapa, ko te reo. Nāna anō te karanga, nāna anō te tono, nāna anō mātou i whakakotahi ai ki te pātaka iringa kupu, iringa kōrero.

Tūāpapa Ko te Kura Reo Māori he kaupapa e aro hāngai ana ki te tangata whenuatanga o te reo ki roto anō i te tangata. Ka whakaritea he mātanga reo hei whakaako i ētahi kaupapa e pā ana ki te reo me ōna tikanga, ka rua, ka whakarōpuhia ngā tāngata ki tā tō rātou reanga kōrero, ka toru, he hanga pokapū te āhua ako nō reira ka whakawhiti ia rōpu ki ia kaupapa ako tae noa te wā ka mutu ia kaupapa i a rātou. Engari, atu i ngā kaupapa me ngā pūkenga reo, ko te tino painga o te Kura Reo ko te noho rūmaki a te tangata ki roto katoa i te reo Māori ao noa, pō noa. Mā reira e noho tangata whenua te reo ki roto i a ia. Ko ēnei Kura Reo he mea akiaki nā Te Taura Whiri i te reo Māori, ā, ka whakatūria puta noa i te motu. Ko tā rātou tino aronga ko te reo kia tika, ko te reo kia rere, ko te reo kia Māori. Nā runga i tēnei whakaaro, ka pupū ake te hiahia ki roto i a mātou te hāpori reo Māori o Wikitōria (Te Herenga Waka, Toihuarewa, Te Kawa a Maui, Ngāi Tauira) ki te whakatū i te Kura Reo tuatahi o Wikitōria.

Poutokomanawa

whakatauākī he mea whakaako nā te pāpā a Piri Sciascia, ā, ko ngā paetara whakairo kupu o te whaikōrero he mea tārai e te toki arero a Tu Temara, Kāti ko te whakatinanatanga o ngā puna whakaaro, me ngā kare-a-roto, arā te tito waiata he mea toha nā Kereama Wright, ā, ko ngā maramara kōrero e tuitui ai ngā whakaaro o te ao e noho nei tātou, arā ko ngā kī waha he mea whakaako nā Petera Hakiwai.

Tāhūhū I tīmata te hui i te ahiahi o te Mane te 29 o Pīpīrī, ā, ka mutu wawe i te ata o te Taite te 2 o Hōngongoi. I eke ngā akoranga katoa, me te mea, tōnā 30 ngā ākonga i whai māramatanga i ngā mahi. He uaua ka tohu i tētahi āhuatanga nō roto i te huhua i tino eke, engari ko tētahi e pūkana mai ana ko te pō tautohetohe i tū i taua Wenerei. Ko ngā kaupapa he mea hanga nā ngā kaiwhakahaere. Nā Ahorangi Rāwinia Higgins ngā tautohetohe i whakawā. Ko te take ka whakanuia te pō rā, i te mea i kite i ngā pūkenga o ngā ākonga ki te whiri i ngā kaupapa katoa i akona e rātou i taua wiki, ka mutu, i eke katoa. E kī ana te kōrero, “nā ngā mahi o muri, ka pai ai a mua”. Nā te pai o te Kura Reo nei, kua kite mātou i ngā painga o roto i ēnei tūmomo kaupapa, nā whai anō ka tipu te hiahia kia whakahaere kaupapa pēnei e tangata-whenua ai i tō tātou reo ki Wikitōria, ā, ki te ao whānui hoki. Nā reira mātou e kapo ake ana i ēnei taonga kia whiua ki te ao, whiua ki te rangi, whiua ki ngā iwi katoa. Hei kapinga kōrero, e tika ana kia whakanuia ērā i whakapau kaha ki te whakatū i tēnei kaupapa o tātou. Arā ngā mihi ki ngā pūkenga, me ngā ākonga i tae a tinana mai, ēngari me mihi hoki ki te whānau o Te Herenga Waka, nā rātou mātou i manaaki, i atawhai, hei āpititanga ko te pūtea tautoko nā te tari o Piri hoki. Tērā te kōrero, “ko te amorangi ki mua, ko te hāpai-ō ki muri”.

Me he wai karekare, i uaua te taha whakahaere mō te Kura Reo nei i te mōhio, he ruarua noa iho pea ngā ākonga, me ngā kaiako e noho tonu ana ki Pōneke i te wā o ngā hararei. Heoi anō, i te ururoa o ngā kaiwhakahaere, ka ū tonu, nā wai rā ka tū te Kura Reo tuatahi ki te Ūpoko o te Ika.

E kore a mihi e mū mō koutou mā ngā papa whakawhiti wai o te kaupapa nei, me he waka haurua, ko koutou mā ngā kaikawe o ēnei taonga, me tēnei onge kāmehameha a tātou.

Ko ngā mātanga reo, ko Te Ripowai Higgins. Nāna te iere nuku me te iere rangi o moenga kura, o te karanga i kauhau. Ko Aunty Noti, nāna te hōhonutanga o te ao wairua i ruku ki ngā aho o te ao kiko, e hono ai ngā tikanga onamata ki ēra mohoa nei. Ko ngā tūkanga wete reo e tika ai ōna paiaka he mea whakaako nā Kārena Kelly. Ko te whānuitanga o ngā kupu ruarua o te whakataukī me te

Kupu Hou Karapinepine – assemble, to gather together Onge – treasure Paiaka – root of a tree Pokapū – centre spot

www.salient.org.nz


issue 16

17

Whānau Days: Nā Taylor Wanakore

Pūrangiaho Nā Maia Te Koha

As a student who is only starting out at university, learning to manage heavy workloads and keep up with lectures and tutorials, life can be both stressful and intimidating. We first years are still trying to find our feet, and for many of us it is our first time away from family. For many of our Māori students, our Kelburn oncampus Marae, Te Herenga Waka, is a place of rest and gives a sense of home. On 20 March, students of all ages were given the opportunity to attend the Pūrangiaho event, held at Te Herenga Waka Marae and organised by the executives of Ngāi Tauira, the Māori Students’ Association. This wānanga was a chance for students to come together and learn about the rich heritage of Te Herenga Waka Marae and some of the past students who have also attended Victoria University, and the history of Ngāi Tauira. Guest speakers included whaea Te Ripowai Higgins, taurima and manager of Te Herenga Waka Marae; Marie Cocker, manager of Te Putahi Atawhai Student Services; and Te Wehi Wright, one of the presidents and leaders of Ngāi Tauira. Not only was this wānanga held to offer students an insight into the history of our Marae and the success of past Māori students, it was an opportunity to look at where we see Ngāi Tauira in the future, and to work on our succession plan to see our Māori community at Victoria grow and prosper. There were many ideas on how we, as a community, could work to ensure the success of our peers in school and reach those who have yet to join Ngāi Tauira. Our goal in the upcoming future is to see our community grow and strengthen. Ngāi Tauira firmly believes in whānaungatanga (a sense of family connection), Māori and peer success, and Māori recognition; being proud of our culture, heritage and Māori community. Ngāi Tauira works to build strong bonds with all its members and create a care-free and welcoming environment for all students. Ngāi Tauira is a family that welcomes, with open arms, new students every day. Pūrangiaho was an opportunity for students to feel that sense of belonging both Ngāi Tauira and Te Herenga Waka offer to its students. It was a chance to meet new friends, learn about our Marae’s construction and rich history, and successful Māori students of Victoria University. Now, with this new found knowledge, we hope to guide Ngāi Tauira and our Māori community down the path of success and a prosperous future.

Kei ngā manu e kai ana i te matauranga tēnā tātou! Kua whakaterea e Ngāi Tauira he kaupapa hei whakahono i ngā tauira o tēra taumata o tēra taumata o te whare wananga nei. Ko te kaupapa e kīia nei ko ngā “Whānau Days”. Kei tērā 30 ngā tūranga e wātea ana mō ngā tauira, ēngari kua rahuitia ngā tūranga 15 mō ngā mea pīpī o te whare wananga. Ko te wairua ngahau te waka e kawe ai te kaupapa. Ka tangōhia ngā potae matauranga, ā, ka whakamau kē i ngā potae o te harikoatanga. I whakarite mātou i tēnei kaupapa kia taea ngā tauira hou te tutaki ki ētehi anō i raro, nā raro i te āhuru mōwai. I tū te hui tuatahi ki ‘Paintball Corp’. Parahutihuti ana tā mātou haerenga, mā runga waewae express hoki tā tātou ekenga. I whakarōpūngia mātou e te kaiwhakarite kia toru ngā tīma. Kīhai i taro, ko te pahupahu noa te reo i rangona e ōku taringa. Ka timata ngā kemu, ka hoihoi katoa te pae o te pakanga i ngā nanakia o Ngāi Tauira. I te mutunga iho ko te whanaungatanga te hua i puta. Nā wai rā ka tū te hui tuarua ki te Keke Tini, ko te matakitaki whutuporo te mahi. Ahakoa he kaitākoro tāku tau a SBW mō te kapa Chiefs ka tautoko tōnu au i ngā Canes ,ngā whakaihuwaka. Me mihi ka tika ki a Navana Koretake Brrr. Nāna i whakamau te pōro, nāna anō i whakahoki ki ngā kaiākoro. Tō kerewa! I tū tā mātou hui tuatoru i te mutunga o te taraimeta ki Queenswarf. I te pūrei mātou i te kemu, Bubble Soccer. He hatēkēhi rawa tēnei kemu. Ka timata mātou i tēnei kemu, ka hoki aku mahara ki te wā e purei bull rush ana mātou ko ōku whanaunga ki te marae. Ēhara i te mea ko te whai piro te whainga matua . Ko te tohu kē o ngā toa ko ō hoa e takoto ana i te whira. Ka aroha ki a koutou ngā hoariri o tāku tima. I raro rātou e putu ana Hei te 1st o Akuhata ka tū ai tā tātou hui tuawha ki te Hunter Lounge e hoa mā nō reira kia kotahi atu koutou ki reira. Na Ngā Rangahautira tēnei kaupapa i whakarite. Ko te matakitaki i ngā whetu maiangi o te ao puoru te mahi. Ko Tiki Tane rātou ko .... ngā kaiwhakangahau. $25 te utu mō te hunga kai kai $35 mō Ngāi kai huare ,ā, mēna ka hoko koe i tō tīkiti mai i a Ngāi Tauira he $15 noa te utu. Kia mohio mai koutou he 30 noa iho ngā tīkiti $15. Taihoa ake, ka whakairihia ngā whakaritenga i runga i te wharangi Pukamata o Ngāi Tauira. Mā reira mohio ai tātou ki ngā nekehanga. editor@salient.org.nz


18

Te Ao Mārama

Whanau Days

Hui WhakapŪmau

www.salient.org.nz


issue 16

19

O-week

Kura Reo editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

20

He aha te māramatanga i tōku ao? Nā Te Owaimotu Crawford

I tēnei whenua o tātou e wātea ana tātou katoa, ahakoa ko wai, ahakoa nō hea, ki te whai i tēnei mea te mātauranga. Engari, ko te nuinga o tātou kāore i paku whakaaro mō taua āhuatanga. I ētahi whenua o tēnei ao, kāore e wātea ētahi ki te whai i te mātauranga. Hēoi, e ai ki te Whakapuakitanga Tika Tangata he tika tangata tēnei mea te mātauranga. Engari, ahakoa tana tū hei mana tangata kua whatia ki ētahi tamariki, ki ētahi pakeke anō hoki. I te whākorekore o tēnei tika tangata , he māmā te kite, kua huri tēnei mana tangata mā te katoa, hei hōnore mō te ruarua noa iho. Kāore e kore kua rongo te nuinga o tātou ki ngā kōrero e pā ana ki a Malala Yousafai. Engari, mō koutou kāore anō kia rongo ki a ia ānei ētahi kōrero. He kōtiro a Malala, nō Pakitāne, i whawhai ia mō te āheinga a ngā kōtiro, ngā wāhine ki te whai i te mātauranga. Kia kore ai te mātauraunga e noho ana hei hōnore mō ngā tāne, mō ngā tama anake. Hēoi, i te tau 2012, i a ia e noho ana i tōna pahi mō te kura i hoata ia, i te Taliban. Ahakoa taua aituā, i te whakapikinga o tana ora i whawhai tonu ia mō tana kaupapa, ā, nā tāna mahi i whakamana te pire o te mana ki te whai i te mātauranga o Pakitāne. Ko taua pire rā te pire tuatahi o tōna āhua mō Pakitāne. Mai i ngā kōrero o Malala ka āhei tātou ki te kite i te hiranga o te mātauranga ki a ia. I whakapau ia i ōna kaha katoa kia wātea ai ngā kōtiro, ngā wāhine o tōna whenua ki te whai i te mātauranga. Kia ōrite te taumata mō ngā tāngata katoa. Kia kore ai te mātauranga e noho hei hōnore mō ētahi anake. Ko te tumanako ka mōhio koutou ināianei ki te māramatanga i tōku ao, arā, ko te mātauranga. I te nuinga o te wā kāore tātou i āta whakaaro mō tō tātou āheinga ki te whai i te mātauranga, hēoi ka waiho au i tēnei whakataukī hei whakaarotanga mā koutou: “Ko te manu e kai ana i te miro, nōna te ngahere. Ko te manu e kai ana i te mātauranga, nōna te ao.”

www.salient.org.nz

Kupu hou: Pakitāne – Pakistan Tika (Mana) Tangata – Human Right Whakapuakitanga Tika Tangata – Universal Declaration of Human Rights Whākorekore – Denial


issue 16

21

"Taku tino" Nā Hinemaia Takurua

Kua roa nei au e whakaaro ana mo tōku māramatanga i tēnei ao hurihuri. Heoi kāore anō au kia tau i runga i te whakaaro kotahi, ki te nuinga o ngā tāngata ko te whānau te māramatanga, kei te tika tēra ēngari e hiahia ana au ki te patipati mō tētahi māramatanga anō, he māramatanga e taea ana koutou te mōhio ki tāku e kōrero nei. He paku tiwhiri ēnei mō taku māramatanga .. He aroha nui tōku mōna, ahakoa haere au ki hea kua piri paua mai ia ki ahau. I ngā wā pōuri, i ngā wā pukuriri, koia tēra e pōtatu ana i au kia kore au e warea i aua āhuatanga. Koia taku mahere, e kore mātou e ngāro mehemea ko ia tēra e whakaatu ana i ngā huarahi, koia hoki tēra e āwhina ana i au ki te rapu tangata, ki te whaiwhai tangata hoki (; He pai ia mo ngā mahi katoa, ahakoa kēmu mai, ahakoa waiata mai, arā noa atu, arā noa atu ōna painga. Ko te raru kē ka hia tau ia e noho wahangū ana i ngā wā o te hākinakina, ka noho noa ia ka waiata i ngā waiata, ka takoto rānei ki te mātaki i te tuanui(nā wai i hē, katahi ka hē kē atu!). Ēngari ahakoa te aha, ka nui taku aroha mōna. I ngā rā kua pahure, i haere māua ki te hoko kākahu hou, he kūare nōku ki te rapu kākahu mōna, kua tawhito kē ngā kākā o taku hoa, heoi he tino pai ōna rawa, Kāore e taea te wai te whakamāku i a ia, mehemea ka taka ia ki te papa kāore ia e pakē, heoi anō i whiria maua i ngā kākahu waipiro e kīī ana ‘Absolut Vodka’ kāore i tua atu.

Hei mutunga kōrero mōna, he rawe tōna maumaharatanga, ka mau ia ki tōna hinengaro ngā waiata katoa o te ao, ahakoa Beyonce mai, Al Green mai, he pai hoki tōna maumaharatanga mo ngā wā haere ai mātou ki te moana, ki te tāone, ka mau ki tōna hinengaro ētahi whakaahua, kia pai ai tā mātou titiro ā muri mai. He āhua ōrite tō māua hononga ki te waiata ‘No Air’ te waiata a Chris Brown rāua ko Jordin Sparks. Me pēhea te ngā mehemea kāore he āngi, tē taea te whakanoho, tē tāea te aha, ka pā mai taua āhuatanga ki au i te wā kāore ia i reira. He tino uaua mōku te ngā ki te ngaro ia i taku tirohanga. Nā reira, Kei taku tino, ko te tūmanako kāore i arikarika ngā tau ka noho koe i tōku taha. Mei kore ake koe i Waea, kua kore au x

editor@salient.org.nz


22

Te Ao Mārama

Ingoa Kārangaranga Nā The Daggerin, Gendagg, Gendog, The Genstick, Dagger, Kunta, Bub & Gen, aka Geneveine Wilson

“What’s in a name? That which we call a rose by any other name would smell as sweet.” William Shakespeare used this vernacular to describe the artificial and meaningless convention of names. Further into the passage, Shakespeare presents the idea of renouncing a name. To renounce a name, or adopt a moniker, is not unfamiliar at all. Hinenuitepo was amongst the first to relinquish her name and her identity. Born as Hinetītama, after procreating with her father, Tane, she bestowed upon herself a new identity as Hinenuitepo. Renouncing a name, in this instance, was also renouncing an identity. Now, this is not something I would take lightly. A name is a significant part of who we are, used for others to recognise us—or frankly a massive hassle if you have a common name! To combat this, most of us will shorten our names or be bestowed with a moniker. The use of monikers, or nicknames, has been present for eons. It was not uncommon for monikers to relay a particular message about the recipient. Native Americans have a tradition of naming a person based on how they were perceived by others. Biblical examples provide the same approach to names often associated with spiritual status. In this instance, Māori are similar. Names could be used to describe a person using a feature, circumstances surrounding their birth or conception, and particular achievements and stages of life. For Māori, it is not uncommon for someone to have multiple names. For example, someone with the birth name RutuTawhiorangi is able to be addressed by this name on the pā or around whānau, but may have to adopt other names for ease in other situations. The idea of having a “going out name”, such as Rachel, or a nickname, like Shoey (like shoe-polish) in reference to someone’s characteristics. There are times others find our real name hard to pronounce, an issue that has long plagued Māori as well as others. My own name is apparently difficult to pronounce and others fail to read it correctly. In some instances we are given a shortened version of our name; in others we are given different name entirely. Personally, when I introduce myself by a one-syllable nickname, it is because I am lazy as well. It’s awfully boring to have to www.salient.org.nz


issue 16

correct someone multiple times when they mispronounce your name. It is equally tiresome when they ask a series of questions on the origins of your name just because it is unusual. Sometimes I wonder if people even know my proper name as a result of only being exposed to my nicknames. This has translated from social settings into my correspondence with lecturers and my employers. It’s almost a new identity. The pervasive use of alternative names is clear—they are easy, lazy and informal. They also are form of familiarity. However, it is common in the case of children, and probably adults, where nicknames are used to ridicule or have insensitive origins. Being affectionately referred to as Whaea hit the personal insult button. Although it was meant to be a term of endearment and respect, it wasn’t initially received that way. I interpreted Whaea as old. And at 20-years-young, I wasn’t too keen on receiving this moniker from thirst years (see definition below). After some deliberation, the name was meant to signify respect as the “Boss” (something which will probably be denied now), but I have no qualms about welcoming this new name. My mother still cringes when she hears people refer to me by a nickname. I see no harm in it, although personally I have become predisposed to answering to many terms, sometimes derogatory, yet I fail to take any offense. Humans are programmed to respond to fondness and kindness—two features that nicknames usually aren’t. A central reason for accepting many of the monikers we give is not usually because we like the name, more so what it represents. In most cases they are public acknowledgement and signify belonging to a group. This idea of belonging also has the potential to provide others with an additional influence over your identity. In some aspects it signifies possession through the rights of naming someone and in turn claiming an aspect of their identity. This can be negative, in the sense that they gain a sense of authority and/or pride from their contribution to an identity.

23

This identity is sometimes represented by a nickname borne from the masses. Instagram, Facebook and Twitter often rally behind terms to describe a particular type of person, creating a plethora of new nicknames that serve as both compliments and insults. Here is a list of my favourite terms.

The Daggerin’s Top 5 terms of endearment: 5. Bub This is the primary moniker for young members of a whānau, usually short for bubba, baby etc. However, the use of “bub” quickly turns into ten people responding at whānau events until one speaks out against the rest and claims the name as their own. 4. Fuckboy (Inappropriate?) Fuckboys are mostly heterosexual young men who use sexist language, throw around homophobic slurs, think all girls are either sluts or objects, thinks rape jokes are funny, believes the friendzone is real, are usually quite misogynistic, and embody ignorance on every level. 3. Thot or thottie A girl who thinks she is hot, but in all honesty, she is just That Ho Over There. 2. Thirsty (often applied to my good friends, the #thirstyears) To crave attention, usually from the opposite sex. 1. Hern (unfortunately there is no agreed upon written definition, so I turn your attention to “muppet”—the hern’s closest known relative) A person who defies explanation with regard to common sense and logic, exuding an air of confidence disproportionate to their accomplishments or abilities. On any given day, we really don’t think too much about our name or nicknames. But deep down we all know our name is an integral part of our identity, something our heart strongly connects with. It’s something we tell others when we meet them. Although being Māori, there is often more interest in the name of your whānau, hapū or iwi as means for them to find a connection.

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

24

He māramatanga i tua i te Mātaurauga Nā Raimona Tapiata

Mai anō i taku taunga mai ki Te Ūpoko o te Ika, ki te Whare Wānanga nei, ko taku whāinga ko tēnei mea te mātauranga. Ko te mātauranga o te ao Pākeha tēra hei oranga ā-tinana mōku me tōku whānau. Ko tēnei rākau hei whakarākei, hei kīnaki i taku whatumanawa koia ko te reo Māori me tōna ao. Tērā te pōhēhē i roto i au, ka kuhu mai au ki tēnei ao, ka whakakīkīa aku kete, katahi au ka hopa tere atu ki ngā raorao o te motu me te piupiu haere i te rakau mātauranga Pākeha nei. Mā te mātauranga anakē ka hua ko te māramatanga. Tērā pōhēhē tēra! He māramatanga anō i tōku ao i ahu mai i ngā peka o te whare wānanga kāore e hāngai pū ana ki te taha mātauranga ā-tohu nei. Ko ngā tini kaupapa i tua atu i ngā akoranga me ngā whakamātautau. Ko te tuatahi, kāore i tua atu i te marae o Te Herenga Waka. Ko ia tērā kua noho hei whakaruruhau, hei tāwharautanga mo ngai tauira Māori i tēnei ao kikokiko. Nō taku tuatahitanga ki reira, tere tonu te rongo i te mahana me te tau o taku wairua ki tōna poho. He whare tēnei ko tōna hanga, ko tōna wairua he whakamāmā, he whakatau i te ngākau o te tangata e noho mokemoke ana ki tōna ao Māori. He mea whakamāhana i te whatumanawa te noho tahi i ōku tīpuna e tū poupou nei i roto i Te Tumu Herenga Waka me te mōhio anō hoki he tūhonohononga ā-whakapapa e here nei au ki te rangatira ka kaha kōrerotia i te marae, arā, a Te Rangiāhuta. I reira ka rāngona ko te reo, ka kitea ko ngā tikanga e hāpaitia ana, ā, he oranga tinana, he oranga hinengaro, he oranga wairua te hua. Ko tērā atu o ngā peka ko Ngāi Tauira, ko Ngā Rangahautira anō hoki. Nō taku taenga mai ki te whare www.salient.org.nz

wānanga, he mea whakaohorere te ao hou nei, otirā, i taipakeke katoa mai au i roto i te mātotorutanga o te reo me ōna tikanga. He uri tēnei o te Kohanga Reo, te Kura Kaupapa Māori, te wharekura hoki. Wai hoki, ko te reo i rāngona i te kainga ko te reo rangatira. Tata nei au te toremi i te nui o ngā ngaru o te reo, o te ao Pākeha. Ka tika, he ao hou tēnei ki au. He mea whakatū ngā rōpū tauira Māori nei hei hāpai i te hoe a ngā tauira i ngā wai karekare o te whare wānanga. He toka tū moana hei nohonga pāua mōku. He whirinakitanga mo ngā tauira Māori katoa, ahakoa ihupuku mai, tautōhito mai rānei. He oranga anō kei roto i ngā mahi whakawhanaunga, whakakorikori i te tinana me te ngākau. Na ngā rōpū nei i āhei ai ngā mahi pērā i ngā hākinakina, te kapa haka me ngā whakangāhau whakawaiwai i te korokoro. Mei kore ake rātou, ka totohu kē au ki te hohonutanga o te kore. Nei au ka noho, ka whakaaro; he aha te māramatanga i tōku ao? He aha te māramatanga? He mea e puta ai koe i te pouriuritanga o te korekore, o te rangirua, o te pōrangi, kia hua ai koe ki te whai ao, ki te ao mārama! I tēnei o ōku ao, te ao whare wānanga, kāore i tua atu i taku marae, i aku rōpū Māori. Mei kore ko rātou e kore, kore rawa au e puta ki te whai ao, ki te ao mārama e! Hei whakakapinga kōrero māku, ka tika kia mihi au ki Te Herenga Waka marae, ki Ngai Tauira, ki Ngā Rangahautira anō hoki. E kore e ea ki ngā kupu te whakatinana i te aroha ki a koutou mai i tēnei tauira Māori, i tae kuare mai ki te ao Pakeha nei. Kua ora au i a koutou, otirā, na mātou anō, ngā tauira Māori, te whiwhi kua tū mai koutou hei ringa atawhai, hei pou whakawhirinaki, hei whakaruruhau mahana mō matou. Tēnā rawa atu koutou.


issue 16

25

Te kunenga mai i waiteika Koi te tōhua, koi te ewe, koi te ika Ka tangatatia ka puta ki waho Ki te whai ao, ki te ao mārama Tihē mauri ora Nā TeAka Hamilton-Katene

I karangahia rā au ki te hora iho i ōku whakaaro mō te kaupapa e kīia nei ‘He aha te māramatanga i tō ao’. Ka noho au ka whakaaro ki te kaupapa, ā, ka hiwa ake i a au te kōrero whakaupoko o tua ake nei. Ko te matua māramatanga tēnā o tātou te tangata. Nā runga i tēnā kei te mihia taku whaene nāna au i whāngai, nāna au i tiaki i roto i tōna kōpū, otirā i waho hoki, i taku putanga mai ki te ao mārama. Me mihi hoki i taku matua nāna au i whakatupu, i roperope kia tangata mai ai au i tēnei ao. Otirā, ka huri aku whakaaro ki te pā harakeke, ki taku whānau, ki aku whanaunga, ki aku kārangarangatanga maha, tae atu ki ōku hoa. I tupu tahi mātou, i kapakapa tahi, i hāereere tahi, i aha tahi. Kia kore koutou katoa, kua kore au. Kāti rā, ko tōku ao e noho nei au kua kaha karamuia ki ngā āhuatanga o te ao Māori. Nō tōku nohinohitanga i haere au ki te Kōhanga Reo, ki te Kura Kaupapa Māori hoki, ki reira rangona ai, kōrerotia ai hoki te reo Māori, otirā ki reira whakahaerengia ai ngā āhuatanga Māori pēnei i te kapa haka me te pōwhiri. I aua wā tonu e kaha ana taku whānau ki te haere ki ngā kaupapa Māori, ki ngā hui o te marae, ki ngā hui kapa haka, ki aua momo āhuatanga katoa. Koia aku tino maharatanga mō tōku nohinohitanga, ko te rangona o te reo Māori e iere ana i te takiwā, ko te kitea o ngā mahi Māori e whakahaerengia ana i tēnā wāhi, i tēnā wāhi. Kāore

au i tino mōhio ki tētehi ao i tua atu kia puta rā anō au i te Kura Kaupapa. Nō reira, nā aua āhuatanga i whakatōkia mai ai ki roto i a au, i waia ai au ki te ao Māori, koia tēnā e noho ana hei māramatanga mōku ki tōku ao, tatū iho mai ki ēnei rangi nei. I runga i tēnā, ka whakaaro ake au ki te kōrero ‘Ko te reo te hā, te mouri o te Māoritanga’ me te tika hoki o taua kōrero ki a au. Ko tōku reo Māori te kaikawe i tōku Māoritanga. Ehara i te mea ki te kore he reo i a au kua kore ōku Māoritanga, engari nā tōku mōhio ki te whakahaere i te reo Māori kua whai māramatanga ake tōku Māoritanga, he māramatanga e kore e taea nē i kāore kau he reo. Ko te reo Māori e hāpai ake ana i tōku tuakiritanga e kiia ai au he Māori, e kiia ai au he tangata. Nā, koia nei te māramatanga i tōku ao. Kāore i tua atu i tōku pā harakeke, nā reira i puta mai ai au ki te ao, nā reira i whai māramatanga ai. Ka mutu, ko te ao Māori tērā e kākahu nei i ōku whakaaro e kite ai au i te māramatanga. Otirā, ko te reo Māori tērā e hāpai ake ana i tōku tuakiritanga e mārama ai ko wai au i roto i tēnei ao. Heoi anō rā, me mutu aku pahupahu i kōnei kei kiia au he kūmara. Nō reira tēnā koe i whai wāhi mai ki tēnei iti nāku. Kāti rā.

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

26

He aha taku māramatanga ki taku ao? nĀ rongomai smith Ko te reo te mouri o te mana Māori. Arā anō te tūāpapa o taku ao, mohoa nei. Nōku e tamariki ana, tē paku aro i a au ki te reo Māori me ōna tikanga. I kuraina kētia au ki tētehi kura auraki kāore i aro pū nei ki te tuakiri o te tauira. Heoi anō, kua tupu ake, kua āhua puāwai ake, kua hinātore ki te ao e ora anō ai tō tātou reo kāmehameha, nei ka ora anō ia ki tōna kounga, ki tōna haumāuiuitanga, ki tōna reka e tika ana. Kāti, he kaiako au ki te kura kaupapa Māori o Ngā Uri a Māui ki Tūranga i ēnei rā, ā, kua tahuri taku ngākau, taku kaha, taku ao ki te Aho Matua me te reo Māori. I a au e noho nei, e whakaaro ake nei ki tō tātou ahurea, ka taka a roto i te korenga o Ngāi Māori mā i tahuri mai, i ngākau nui mai, i paku aha mai ki tōna reo. Tērā anō ōku huahuatau e kōrorirori mai nei, ka toko ake te whakaaro ki roto i a au,‘ki te kore tō tātou reo, he aha i rerekē ai tātou i tētehi atu, i ētehi atu rānei?’ Nā whai anō taku tūranga mahi e whakakipakipa mai nā i ngā whakatupuranga e haere ake nei, e haere ake nei, kia ahatia? Kia whakamanahia ai ngā mahi i tutuki rā anō i ō tātou tūpuna, kia whakamanahia anō ai te riaka i whakapaua e kui mā, e koro mā, mō te reo te take. Ko taku ao mārama, ko te ao Māori. Kua ora rawa atu nei au i te reo Māori, ā, kua ora anō au i taku kura, i te Aho Matua. Ao te pō, pō te ao, kei te kōrero Māori au, ko te mutunga kē mai nei o te pai, ko tēnā. Nei ka paku ngana, ka paku whakaaro hoki tātou katoa te iwi Māori ki te reo, ko wai ka mōhio ki ngā taumata e taea ai e ia? Ahakoa tēnā, e whakamānawa tonu ana au ki te hunga pīkoko e hiakai nei ki te reo. Ki te kore ko koutou, otirā tātou, kua karawhiua kētia te reo i te pari, ki te rua, mate, mate, mate rawa, tē kōrerohia anō! I te otinga atu, e ora anō ai te reo, kōrerohia! Ehara i te mea me whai pūtea, me whai aha rānei e kōrero ai koe. Ko te mea nui, me kōrero tō reo ahakoa te iti, ahakoa te nui. Mā te kōrero e waia ai koe ki te reo. Mā te kōrero e taunga ai te reo ki tūmatawhānui. Mā te kōrero e pakari ai tō kōrero. E hoa mā, tēnā nau mai haere mai ki taku ao mārama ki te reo Māori me ōna tikanga. Whakamanahia tō reo mā te whiu o te kupu ki wī, ki wā, ki tua o te rā e whiti ana.

Nau mai ki tōku ao! Nā Mikaia Leach Ko te māramatanga o tōku nei ao, ko taku Māoritanga! Ko ngā waehanga matua o tōku nei ao, ko tōku tūrangawaewae, arā te tūāpapa, ko tōku whānau ngā mahurangi, ā, ko te reo Māori te hau takiwā. Nāu mai ki tōku ao! Ko Whāngārā te pūtahitanga o te tangata, te pārekereke o te kōrero. I tipu ake au i ngā tapātai o te Tairāwhiti, ki Whāngārā, ki Māngātuna hoki. Ki reira au ako i ngā taonga o peperekōu mā, i rongo, i kite, i whakatinanahia e au te reo Māori me ngā tikanga Māori. Nā te kāinga au i whakaako kia hua ake te kōrero “kia horoia tāku porokaki ki ngā wai o tōku ake whenua!” Nā runga i te mōhio ko wai ahau, ā, i ahu mai au i hea, kua puawai te koingo o te aroha mō tōku tūrangawaewae. He tūhononga e kore e taea te karo, nā konā kua mauri tau i te kāinga, ā, koinei taku tūāpapa. He whānau ako ki te kāinga, tū ana ki te marae tau ana! E kore e mimiti taku puna aroha mō tōku whānau. Ko tōku whānau, tōku oranga. Kia tū au ki te kōrero, ko taku iwi kei muri! Ko ōku kāhui whakapapa, e rangitamiro ana i a au ki aku iwi, ki aku hapū me tōku whānau koinei te orangatonutanga o tōku nei ao. Koinei ngā hononga ki tōku tūrangawaewae, ki te iho matua mai i ōku tīpuna, ki tōku kōkā heke mai ki a au, kei te rere te toto kotahi. Nā reira ka ora tātou i a rātou, ka ora rātou i a tātou! Ahakoa kite mai i tōku kotahi, ko taku rahi kei muri. Āta whakaarohia mō te tū a te kahikatea i roto i te repo. Ka toro atu i ōnā pakiaka ka pupuri i tōna kāhui rākau, mā rātou e toko i tana tū. He pērā ano hoki mōku. Ka toro aku pakiaka ki ōku kāhui whakapapa kia toko i tōku tū i tēnei ao, ahakoa kāore i kite i aku pakiaka kei konei kei tōku ngākau. Ka totoka te tū i runga i te mōhio, ko te angitu o te kotahi nō te katoa. Whaia te iti kahurangi ki te tūohu koe ko Pukehapopo, ko Pakaurangi ngā maunga teitei! Nā tōku whānau i whakahauhau, i whakatenatena i a au kia tiakarohia te marama, kia rukuhia te ruku o matauaua i te ao mātauranga. I runga i te aronga, kia kaua e mahue ngā whiringa katoa o tēnei ao. Āritarita ana taku waha ki te kai a te rangatira, arā te reo Māori! Nā ngā whakaakoranga o te kāinga i pērā ai, nā te reo me ngā tikanga Māori i whakahaumaru, i para hoki i te huarahi ki te ao Māori. Nōku te whiwhi i kaha tautoko tōku whānau i tēnei o ngā āhuatanga nā taua ringa tautoko i ngingiha te aroha o te reo mōku. Me kī kua titia rawatia te reo Māori ki taku whatumanawa mō ake tonu atu.

Tihei mouri ora ki te whai ao, ki taku ao mārama!

Ahakoa ngā tini āhutanga o tēnei ao mōhio pū ahau nā tōku Māoritanga au e ora ai. Pō atu, pō mai kei konei taku whānau hei pou whirinaki māku, koia i whakatau ko rātou te huia kaimanawa o tōku ao. Ā, ko te Tairawhiti tōku tūrangahakoa!

Nā Rongomai Smith

Kupu Hou:

Kura auraki – mainstream school

Pārekereke – to be close together

Hinātore – glow

Koingo – desire

Kāmehameha – precious

Kahikatea – A tall tree

Tū whitia te hopo mairangatia te angitū!

Kounga- quality Huahuatau – thoughts Riaka – effort Tūmatawhānui – wider community www.salient.org.nz


issue 16

27

What’s your understanding of this world?

Te mārama o tōku ao

He aha te mea nui o tenei ao? He tangata, he tangata, he tangata.

Mai i taku tamarikitanga, i puta taku kaingākau ki te hāereere ki tāwāhi. Nā tōku kuia rāua ko tōku koroua au i hari i tō rāua taha, i ā rāua haerenga ki wīwī, ki wāwā. Taku waimarie hoki! Ahakoa taku pakupaku i taua wā, e hia nei ngā painga i whiwhi au i te tipiwhenua, arā, te tūtaki tāngata hou, te whakawhānaunga, me te ako i ngā momo ahurea ake o ngā whenua.

Te Kaurinui Parata Basically, I think all of us have the ability to interpret our own observations and perceptions of this world. Our minds are limitless when it comes to our own understanding of the world and its existence. One person is able to believe in his own understanding in the world, whereas you can have another person believing in the exact opposite. Through communities and society we are then able to share things such as language, belief and culture. I believe that those kinds of things bind people together through sharing things in common. I love the idea of being able to socially synchronise with one group, and then moving on to an entirely new and different one—keeping in mind to maintain participation in each one to remain a member. My favourite part is the process when forming a group. Meeting someone new gives me a different kind of anxiety, to which feels both scary and exhilarating. When I meet a new person, I intrinsically assume that they know nothing of me, and rather have a blank understanding and perception of myself. I feel like it’s an opportunity to show the best of me to each person (though I do not wish to be seen as a liar). Making an effort each time to access our own knowledge and experience is satisfactory whilst shared amongst others who have experienced similar circumstances. I hope that each person I meet will carry their own different perception of me. When each perspective of me is combined and shared with others, it adds to the story of my existence on this world. Each aspect of this reality is inspiring and I am happy to share each moment of it with others.

Nā Kuratapirirangi Higgins

Nā wai rā ka pakeke haere au, ā, ko au me tōku kotahi tērā i whakawhiti i te ao kia tae atu ai ki te whenua o Itaria. I reira au e noho ana mō te tekau marama, mō tētahi whakawhitinga kura. Ahakoa aku haerenga ki te taha o tōku kuia me tōku koroua ki Ūropī, kāore mātou i haere ki reira. I kōwhiria taua whenua e au mō te ataahua o te reo, te hītori o te whenua, ngā mahi toi ngā mahi hoahoa, te kai, ngā tāriana Itariana (ktk) he aha atu, he aha atu. I noho au ki te taha o tētahi whānau Itariana, ā, nā rātou au i tiaki, i manaaki. Kāti, ahakoa he poto noa iho taku wā i tō rātou taha, i whakauruhia au ki tō rātou whānau, anō nei he tuakana, he tuahine, he tamāhine au nā rātou tonu. E kore au e warewaretia tō rātou manaaki mai, ā ka noho whānau tonu mātou, ahakoa tō rātou tawhiti. Ko te kaupapa matua o te haerenga he whakawhiti kura, ā, i haere au ki tētahi kura toi i reira. I te timatanga, kāore au i te paku mōhio ki te reo Ītariana, engari, nā wai rā, ka matatau ake au ki taua reo. He uaua hoki taua mahi i te marama tuatahi, nā te paku noa iho o ngā tāngata i mōhio ki te kōrero i te reo Pākehā. Heoi, i awhina ōku hoa, ā, tōku waimarie hoki nā te mea he rite te whakahua o te reo Itariana ki te reo Māori. I tūtaki au ki ētahi atu tauira mai i whenua kē, pērā i a Āwherika ki te Tonga me Tiorangi. Kāore i roa, ka piri tahi mātou hei hoa. Ka noho hoa pūmau tonu mātou, ahakoa ka noho mātou ki tēnā pito, ki tēnā pito o te ao. I hāereere mātou ki ngā tāone tata ki a mātou, pērā i a Mīrāno, Wēneti, Roma me Whērona.

I have had many opportunities to learn about myself this year and can’t wait for more. Learning to truly accept people, who they are and what they think of this world. Being engaged and involved within specific projects. These things link between each and every one of us. I believe in the importance of “tangata” or “the people”. Not only to understand others, but also to understand oneself. Perhaps there can be a story we can all share together some day.

Ahakoa ngā piki me ngā heke, i taku haerenga ki Itaria e kore au e warewaretia ngā āhuatanga i kitea, i rangona. Ka noho hoki ēnei wheako hei whakahāngai i ōku whakaaro, me ōku mahi mātauranga. Ki te tipiwhenua koe, he mea whakatūwhera i tō ao, kia rere whānui ai ō whakaaro. E kore rawa tēnei tū-āhuatanga e wātea mō ake tonu atu, nā, me whai i ā koe e pūhou nei. Nā, he nui noa atu ngā huarahi, ngā wheako ka whāia e koe mai i te tipihaere.

He aha te mea nui o tenei ao? He tangata, he tangata, he tangata. Tihei māuri ora.

Nā ko te tipiwhenua, tētahi o ngā ‘māramatanga’ o tōku ao. Āe, ko te whānau tētahi, ko ōku hoa tētahi anō hoki. Heoi, e hia kē nei ngā whetū e tiaho ana i tō tātou nei ao? Kupu Hou: Whakawhitinga kura – School Exchange Tipi whenua – Travel Pūhou - Young

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

28

Te Whānau Tōrangapū Māori ee. Bleh! Nā Elijah Pue

He aha rā tōku māramatanga i tōu ao. Ko ngā take tōrangapū, ko tōku taha Māori, kā mutu, te whanaketanga o tō tātou iwi Māori. Ko ngā take tōrangapū pēnei i te Paati Māori, ko ngā take tōrangapū o te motu hoki. Nō reira ka tīmata pea ki taku kaingākau ki tō tātou Paati Māori, arā te Paati tika mō tātou. Ko tō mātou nei kaupapa, me hāngai ngā policies ki ngā whāinga o te iwi Māori. Pēnā ki te Reo Māori, te whakanaketanga o te hāpori, te Whānau Ora, te mea te mea. Ko te Whānau Ora, he kaupapa e pā ana ki ngā wawata o te whānau. Mehemea kei te pīrangi te whānau ki te whakatū i tētehi kaupapa hei hua mō taua wawatā, mā te whānau ora tērā kaupapa e tautoko. Mehemea kei te pīrangi tō whānau ki te āwhina i tō rā Whaea e pā ana ki tana hia tarukino, mā te whānau ora tērā kaupapa e tautoko. Te āhua nei ko te whānau te mea nui, me te kotahitanga o ngā mema katoa o tō tātou whānau. Koinā te mea nui. Nō reira, ka tika me tautoko tātou ki te pāti māori, otirā ki tēnei o ngā kaupapa. Tū Māori Mai - Ko Mātou Tērā! He taonga kei roto i ngā ringaringa a te tangata e poipoi ana, kāhore rānei? E pēnei ana nā runga i te mōhio,

www.salient.org.nz

kei te taupatupatu ngā iwi me ngā toki o te reo me taua kaupapa, mā wai e tiaki i te reo o uki? Āna, ko te Mātāwai tērā kaupapa e tino tautohetohengia e koutou. Nē hā? Ko tāku, he huarahi tāpokopoko, kāore e kore, ēngari he hīkoi iti noa ki te pae tawhiti. Heoi anō, me he raru āu ki tēnei kaupapa, kei te pai tērā, ēngari kaua e amuamu, me puta tō whakaaro nā runga i te rangimārie, katahi me puta to whakaaro pai ake i tērā o te Kawana. Mōku ake, me hoki te mana o te Reo Māori ki te iwi Māori ka tika. Ēngari, he aha tēnei mea te huarahi tika mo te whakarauoratanga o te reo? Ko te Rautaki Reo Māori? Me kī, mā te mahi tahi ka tupu mai, ka ora mai te reo. Kāore e kore, he whakaaro tā koutou mō ngā take tōrangapū katoa o te motu nei. Ēngari kia kaua e amuamu noa e pā ana ki ēnei whakaaro - me puta ki te whai ao ki te ao Mārama! Haere ki ngā mema pāremata, haere ki ngā Tāhūhū Rangapū o ngā Tari Kāwana, haere ki ngā kaumātua puta noa i te motu. Mā te aha koe e amuamu noa mō ēnei whakaaro? He aha rā ngā hua o tērā? Me huri aku whakaaro kia rātou mā kua wehe. Ko tā James Hēnare, i te hokinga mai o ngā hoia: Hoki atu ki ō maunga, hoki atu ki tō iwi, hoki atu ki ō marae. Ēngari ko te mea nui, tū Māori mai, tū Maori mai. Koia.


issue 16

29

Te hekenga o Maruiwi, te ekenga o Māori Iwi rānei? Nā Petera Hakiwai Nō te huatakinga o te tau hou Pākehā, he rite tonu te mate o ngā tino o te ao Māori. Ko Apirana Mahuika tērā, Ko Tama Huata tērā, Ko Materoa Haenga tērā, Ko Henrietta Maxwell tērā, Ko Erima Henare tērā, ko Mauriora Kingi tērā, ko wai atu, ko wai atu. Tangihanga atu, tangihanga mai ka rangona ngā kupu “kua pōhara te Iwi Māori i tō rironga atu”, me taku whakaae mārika ki ērā kōrero. Heoi anō ka pihi ake te whakaaro, mēnā e pōhara ana tātou, te iwi Māori i te rironga atu o ēnei momo tāngata, me aha tātou e āhua whai rawa anō ai tātou? Mā wai ngā Marae e waha ā muri ake nei? Koia rā te momo o ngā pātai e noho ana i te pori o te ngutu. Kei te tino haukerekerehia te Iwi Māori e Aituā-aroha-kore, e Aituā-makihuhunu. Me he parawhenua mea a Aituā, ko te Iwi māori te ika i te ati. Ki tā te Māori titiro, ko te whakatinanatanga tenei o te hekenga o Maruiwi ki te pō. Ae rā me mōteatea tātou ka tika mō ēnei kura ka riro, engari he rā anō tō muri i te pō roa. Nō tātou e mōteatea ana me anga hoki te titiro ki te hunga e ngākaunui ana ki te reo, he oranga wairua kei reira. Kei te kawe tēnei hunga i ngā manako o ngā tino o te ao Māori i kōrerotia kētia. Ko te whakakī whāruarua te mahi i nāianei. He aha rā kei tua mō te reo Māori? Ka titiro au ki ngā kaupapa penei i te kura reo, te Ataarangi, te Kohanga Reo, te Kura Kaupapa, te aha kē atu rānei me taku miharo ki te kaha o ngā kaiwhakahaere ki te pakanga kia ora tonu ai tō tātou reo mō te ake. Nā reira ka āhua hāneanea ai taku noho me te whakaaro e pai ana te haere o te reo Māori. Engari rā he whakatūpato kei roto i tērā. Ko hāneanea te hoariri o pitomata. Me kaua rā tātou e noho hāneanea mō te wā roa, engari kē tūwhitia te hopo kia mairangatia te angitū! E te tira whakaora i te reo, kaua e tatari kia mate rā anō ngā kaumātua ka timata ai koe ki te tū marae, ki te ako whakapapa, ki te aha kē atu. Ka whati te tai, ka pao te torea! Mahia i nāianei e wātea ai ngā kaumātua ki te arataki, ki te whakangungu hoki i a koe. Mate atu he tētēkura, ara mai rā he tētēkura! Ko te hekenga o Maruiwi ki a koutou te tira mātai pō, ko te ekenga o Māori Iwi ki a mātou te tira mātai ao, tēnā tātou, ki te hoe! SalientAd-14-4.indd 1

15/12/14 8:54 am

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

30

Pea Mā Nā pāpā pea

Kō hea rā, ko hea rā, kō hea rā taku huarahi hei whainga? Ko te kete mātauranga? Ko te kete aronui? Ko te kete mō aku hū rānei? Ko ēnei ngā pātai i pātaihia e au ki a au anō i te mutunga o taku akoranga i te kura tuarua. Titiro kau ana ki ngā hau āwhiowhio o Tāwhirimatea, neke ki te taha mauī, nuku ki te taha matau, ko mātou tērā e hūnuku ana i te mata o te whenua. Tēnā karanga mai rā e te whenua Karauna, Ka tangi ngā tēkehi, ka haruru ngā pahi, ka paopao te karaka rangatira ko Pene-nui. Ko te iwa o ngā rā o Maramatahi tērā. Ko tōku wā tuatahi ki te whenua nei, nā rātou i whanako ngā whenua Māori, ā ko Ingarangi te ingoa. Ko te take i haere au ki reira ko te tū hei kaiako i te kura o Aysgarth. He kura tērā mō ngā tama anake, pērā i tōku kura o Hato Pāora - Whaia te tika. Ahakoa he kura mō ngā tama anake he kura tuatahi hoki. E kore au e wareware i tōku rā tuatahi nā te mea he rā tino makariri. He kura toa a Aysgarth i roto i te ao whutūporo ki Ingarangi. Kotahi rau tekau mā toru ngā tama e kuraina ana ki taua kura. Ka hoki aku mahara ki taku wiki tuatahi i reira. Kua kī katoa tōku hirikapo i ngā maumaharatanga o taua wā. Ko tētahi o ērā ko te wā uiui mō ngā mātua me ngā kaiako. I kī mai tōku kaiwhakahaere ki a au, “E tama, me haere koe ki te tiki i ngā pēke o te matua rā, te pāpā o tētahi o ngā tama’. I taua wā kāore au i te tino mōhio ki te tino matū o te mahi hari pēke. Engari ka tatari au ki waho i te kura, i te tūnga waka mō te pāpā rā. Rua tekau miniti au e tatari ana ki a ia engāri kāore kau he waka i tae mai. Ka hoki au ki taku tari kātahi ka rongo au ki te tangi o tētahi waka topatopa. Kāore au i te mōhio te take o te waka topatopa engari i kī mai tōku kaiwhakahaere, “E tama, haere ki te papa tākaro”. Ka heke iho te waka topatopa. Ko te tangata i heke ko Matua Hanson, te poumatua o Gucci. He mirionaea ia. I tērā wā tonu ka whai māramatanga au, he kura whai rawa tēnei.

www.salient.org.nz

I ia wīkeni, ka haere ngā kaiako o te kura ki te pāparakāuta. I tētahi pō ka haere mātou ki te pāparakauta ko te Pea Mā (ara ko te “White Bear”). Nā te matua o tētahi o ngā tama te pāparakāuta rā. Ka tirohia e au ngā pikitia i te pakitara o ngā tūmomo kēmu ka tākarohia ki te pāparakāuta nei. Ka kite au i te hākinakina tauronarona (tug of war) i roto i ia pikitia. Kātahi ka pātai atu au ki te ūpoko o te pāpara - “he aha te tikanga o ngā pikitia?” Ko tāna whakautu, “I ia tau, i ia tau ka haramai ngā tāngata haurangi o tērā pāpara, o tērā pāpara mō te whakataetae tauronarona. Kei te pīrangi koe ki te tū hei tumu hei kaitātaki mō te pāparakāuta Pea Mā?” Taku waimarie i taua tono nā te mea e torutoru noa iho ngā tāngata e whai wāhi ki taua tima, ā, tokomaha ngā tāngata e pīrangi ana ki te uru. Tino harawene ētahi o ngā tāngata i te hau kāinga nā te mea kua roa rātou e tatari ana ki te eke. Kāore he aha ki ahau nā te mea nā ō rātou tīpuna ōku whenua i tāhae. Ka taka te wā, ka tū te whakataetae. Ka tae mai te katoa o te tāone ki te mātakitaki i te whakataetae nei. E ono rau pea ngā tāngata i tatū mai. Ka tae te wā ka eke mātou te rōpū Pea Mā ki te papa, ka ūmere te katoa o ngā tāngata, ā, karanga ana rātou “White Bear! White Bear!” I ngā tau o mua, kīhai rātou i toa i te whakataetae nā tō rātou haurangi. I te rauna tuatahi ka toa mātou. I te rauna tuarua nā mātou anō i toa. Ka eke ki te whiringa whakamutunga, ki kōnei ka tohua ko wai ka toa hei tino pāpara. Hīkaka ana tōku rōpū, koia nei te wā tuatahi kua piki mātou ki tēnei taumata. Ko Te Taniwha Kākāriki (e kiia nei ko te ‘Green Dragon’) tā mātou tino hoariri. I ia tau, ko rātou te mea e whakaihuwaka. Ahakoa te nunui, te rarahi o ngā tāne o ‘Te Taniwha Kākāriki’ kei a mātou ngā pūkenga me te hinengaro o Māui-pōtiki. I te whakapau werawera te rōpū, kātahi ka hakaina tōku rōpū, kī ana te Pākehā “Ana...HĪ...Anā...HĪ!” Tau mai ana te kaha o Tūmatauenga ki a mātou, ā, ka tangatanga te mau o te hoariri. Tutū ana te puehu ka taki atu


issue 16

31

au “Kia kaha...ANĀ...HĪ!” Ānana! Whati ana te hoariri, ka eke pānuku mātou! Ka ūmere te katoa o ngā tāngata me te hāparangi anō “White Bear! White Bear!” Ka hīkoi te katoa ki te pāparakāuta o Pea Mā mō te pō whakangāhau. Kāore mātou o te tima tauronarona Pea Mā i utu mō ngā inu waipiro, i tukua kētia mai hei koha. Ahakoa kāore au i te paku maumahara ki taua pō, ka mōhio pū au he tino pai. Ko te mea tino nui ki au, i te pāparakāuta Pea Mā, ka iri te pikitia o tō mātou rōpū toa i te pakitara. Āpiti atu anō hoki, i te mea ko mātou ngā toa o taua tau, ka whakairi tā mātou pikitia ki ngā pakitara o ngā pāparakāuta katoa i taua tāone i Ingarangi. Koinei tētahi paku wāhanga o tōku haeranga ki Ingarangi. Kei te Whare Wānanga o Wikitōria au ināianei e whai mātauranga ana. I te pōhēhē te nuingā o ngā tāngata, he tama pōhara au nā taku kore mau hū. Engari i mahue kē i au aku hū ki Hingapoa (Singapore) – heoi, he pakiwaitara anō tērā.

Kupu Hou: Harawene – Jelous Whakaihuwaka – succeed, champions Tangatanga – loosen

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

32

Ngāti Kangarū Nā Mike Ross

Nō te Hune 2015, ka whakawhiti atu mātou ko tōku whānau ki Ahitereia. Ko te toro atu ki ōku whanaunga te take matua me te hararei anō hoki. Nā te ngaukino o te hotoke i Pōneke, he waimārie nō mātou te whakaputa atu ki te Takutai Kōura (ara ko te GC). Te taenga atu ki Piripane ka rongo i te mahana, ā ka painaina te kiri i te hī a Tamanui me te pā ngawari mai o te hau angiangi e whakangaro ana te kinikini o te mātao. Ka taraiwa ki te Takutai Koura, ruia ana ngā toimahatanga o te kāinga pēnā i ō mātou kōti nui kia hora ai ki tātahi. Koia ka tau te mauri o te turuhi Māori nei. Tūturu, he wāhi hihiri anō hoki te Takutai Kōura mō te tangata. Tū atu i te pai o te huarere me te ātaahua o te taiao, kei reira ngā paaka whakangahau, whakatakahurihuri tangata, arā ko Te Ao Moemoea, Te Ao Wai Hukapapa, ko Te Ao Moana me Te Ao Kiriata, kātahi rā ngā ao whakaihiihi ko ērā mō te whānau! Hei te pō, ka tūwhera ngā tatau o ngā karapū e paopao ana i ā ratou waiata me ngā taringa o ngā taiohi e uru atu ana. Nā whai anō e muia nei te tini o ngā Māori ki tēnei whenua angitū. Kāore pea he hekenga nui ake tō te iwi Māori i te whakawhitinga mai i Aotearoa ki te whenua e kīia nei Te Pāpaka a-Māui, te Whenua Moemoea! Koia te kī, tātai whetu ki te rangi ko te ira Māori ki te Takutai Koura, e tōnui ana e pakari ana a Ngāti Kangarū! Ki tā te kōrero he iwi Māori tonu tēnei a Ngāti

www.salient.org.nz

Kangarū, koia ka whakahuatia ana te kupu Mozzie hei tohu i te moe tahi a te Māori me te Aussie. Nā, koia te whakaaro i tō mātou taenga atu, ka kite i ngā mea Mozzie ka hiki ōku tukemata, me te mea nei, ‘kia ora e hoa’, engari tonu tē aro mai! Hā! He aha hoki tēnei tikanga? Tēnā ka hurihuri ōku whakaaro, he whakapehapeha he whakamā rānei pea ngā Mossie ki tōna taha Māori, he kūware rānei, kāore rātou e mōhio ki ngā momo whakamihi i Aotearoa nei? Taku pōhēhē rānei he Māori te āhua engari, nō iwi kē anō? Nā ka tuku ēnei pātai ki tō mātou hoa a Tū e noho roa ana, e mahi tāmoko ana ki kō. He tangata mōhio pū ia ki ngā tikanga Mozzie o taua wāhi. Ki tāna, e toru pea ngā hapū nui o Ngāti Kangarū, ko te tuakana e whai pakiaka ana ki taua whenua e whakatangata ana i āna tamariki mokopuna ki reira, ko te teina ko te whakatupuranga hou, nāna i whānau mai i Aotearoa e ruarua ngā tau e noho ana ki reira engari kei reira ōna manako. Ko te pōtiki piripoho ko ngā mea e noho manene ana ki taua wāhi, ahakoa te roanga o te noho, ko te tinana ki Ahitereiria ko te manawa ki te kāinga. Ina e mihi tukemata ana te Māori ki te tuakana, e whakaaro pēnei nei “Pūrari Māori Mata!” arā, he FOB kē te Māori ki a ia i tērā whenua. Kei te teina ka mōhio ki ngā āhuatanga o te kāinga engari ka aro kē ki ngā tikanga o tōna kāinga rua. Ko te pōtiki ia he hikinga tukemata, he toronga ringa. Ki a au nei ko te potiki e pūmau ana i te Kōura o taua Takutai.


issue 16

33

“Ko te amorangi ki mua, ko te hapai oo ki muri” Nā Te Aroha Huirua Noti Teepa

Ki te whakahokia te reo ki toona whakapapa, me titiro kee taatau ki toona iho matua, aa, ki toona wairua. Hai tuuaapapa, i te tiimatana ko Iomatuakore, e tauawhi ana i toona taumata i te Toionaarani. Ka hanaaia naa mea katoa, ka whakatoohia te wairua ki naa raakau, ika, kararehe, manu, koohatu, aa araa atu. Ko te waa teenei o naa atua, noo muri noa mai ka whakauuhia ki te tanata, he tohu teenei he kauaemuri taatau ki naa mea katoa o te aotuuroa.

Iomatuakore – wairua, manawa, toto, waiora. Urutenaanaana – maaramatana, whatu. Ronomaituwaho – ihu, kakara. Roake, Roiho, Haepuru, Haematua – maahuna. Tupai whakarono waanana – tarina. Ruataumata – korokoro. Tumatakaka – nutu. Tupai _koiwi. Ronomaraeroa – puku, oro.

Houhana aa rono te taapae a Raninui raaua ko Papatuuaanuku e whakarauika ana i waa raaua tamariki i roto o te pookenekene. Okeke noa taa raatau noho, kaa puta te oro tautohetohe, te oro koohetehete, te oro aroha i waenanui i waa raaua tamariki. Ko te tiimatana teenei o te whakaoro aa reo. (Ko te ariaa o teenei puuraakau, kaua e peehia, e okekehia te tamaiti e rapu ana i te waananaa i te maaramatana)

Araa atu na takoha mai naa atua. Ko Taanenuiarani te maataapono o te ira taane, naana i whakatoo te haa o te whakaatuatana. Kaa paa te hauora ki naa puukahukahu o Hineahuone ka matihe. Tihei mauri ora! araa ko te kii taurani tuatahi.

Ko te wehena, teenei ki te whaiao ki te ao maarama, e raupapa ai taa raatau noho. Ka whakaarohia e weetahi o naa tamariki me wehe o ratau maatua. Ka taaukehia raaua ka puta te reo whakaaaka o Raninui mo te tau o toona ate, aa, he reo apakura teenei. Kua parea ake na tauwehena e Taane i waenanui o woona tuaakana, ko te whakapuureitana mai teenei a te whanau atua. (I teenei waa koinei te aahua o te tanata, tuakana ki te taina. Me rite ki a Taane whakahaerehia to kaupapa ahakoa te aha) Haauna ano weetahi o na mahi aa Taane. Ko te ira tanata te tukun iho i nanaiorehia e Taane me woona tuuakana hai aitana e rite ai te pakoko ki to raatau, aa, he aha te aha. Naa i te Kura waka o Papatuuaanuku ka whiriwhiria ka pokepokea he tauira uwha. I whai takoha naa atua ki toona whakaira tanatatana, mai i a

Mai i teeraa whakapapa ko te oro reo teenei e ronohia nei, hopukia te wairua o te kupu, te wairua o te oro, te wairua o te reo. Kapohia te reo, kia moohiotia te reo, ara ko te karearoto teenei, ina te aahua o te reo. He whiriwhirina ka poipoiia ki te hinenaro o maumahara, ki te waanana o te maataurana. Taupae ake ko Te Taahu o Haokitaha, Tauawhi iho ko Na Taumata, Whakatetere ana te awa ko Arerowhero, Whakarae ake ko Tauarau, Te wharepaikea nei a Ronokaarae, Ko Ranimahana whare whakapiripiri, Te uruwaewae nei a Tamahore, Naa ko Naati Ronokaarae, Tooku whakaruruhau, Tooku tuuranawaewae, Tooku Tuuhoetana.

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

34

Mai i tōku tamarikitanga tae rā anō ki te tīmatanga o tōku pakeketanga, he mea huna tōku hōkakatanga e au. Ka kī mai te marea, “kia kaua e whakamā ki taua āhuatanga! Me whakahīhī!,” i a rātou e whakaparahako ana i ngā mea e hāngai ana ki ngā hōkakatanga kē atu. He wahine me he tāne e kihi ana ki runga i te tīwī? Pai tēnā. Te tāne me te tāne? Te wahine me te wahine? Ko te manawarau tā rātou tauhohe. I te wā i tīmata ai ōku hoa ki te rapu whaiāipo, i noho tonu au ki te kāinga. Kāore au i tae atu ki ngā kiriata ki te taha o tētehi tāne i ratatia e au. Te whāwhā ringa? Kao. Kihi? Kao. I ngaro ētehi wheako e kore au e whiwhi. I aua wā i whanake haere ai ngā wheako o ōku hoa, i ngaro aua wheako i a au. Ehara i te mea koinei te mea kino ake, engari, ki au, he matapōrehu tonu. Kei a rātou te āheinga ki te whakapuaki i ō rātou kare-a-roto, ō rātou awhero, me ō rātou wawata. He pungarehu tāku i taua wā. He pungarehu tā te nuinga o ngā tāngata whai hōkaka kē atu. Kāore tēnei porihanga i te taupuhi. Hei aha. Me mātua whakaaro mōku!

Nā Jamie Yeates Mai i te pūmotomoto o Taranaki, Tahe atu ngā wai mātao ki Waitara Rere tonu te wai ki Tangaroa Hoki anō ki ngā Kāhui Maunga, Ko te puhi nei, ko Ruapehu Nā Rangi i mārena ki a Tongariro, Puta hikuwai, puta wairere Tere mai rā te ipukarea ko Whangaehu E pā rā ki ngā wai pāpa o Rangitīkei i noho ai te kaitangata, Tūtaeporoporo e.

Ahakoa te aha, he haerenga tōu oranga. He tira tōu. Koia tōu whānau, ōu hoa me ngā tāngata katoa e pā ana i a koe. Tērā pea kāore koe e haere ki wāhi kē. Hei aha, he haerenga tonu tōu oranga. He haerenga ngā wheako, ngā kare-a-roto, ngā awhero, ngā tūmanako, te mea, te mea, hei whakatupu i a koe, hei whakapakeke. Heoi, ko te āhuatanga o tāu haerenga nui, mā tēnei haerenga e mārama ai tōu ao. Ahakoa kāore anō tāku haerenga kia mutu (ko te tūmanako, he maha ngā tau e toe tonu mai ana!), ka mārama haere tōku ake ao. Ehara i te mea kotahi noa iho tāu mahi, ā, ka mutu tāu haerenga, kua mārama ngā mea katoa. Kao. He tukanga tēnei, he tukanga rere tonu mō āke, ake ake. Anei tētehi o tāku turuki i whakamārama i tōku ao. Ko tāku turuki hei kōrerotanga i te korero nei, ko tōku hōkakatanga me te whanaketanga o te mea nei. www.salient.org.nz

He uaua te whākinga atu i tōū ake hōkakatanga ki ētehi atu tangata. Whakaarohia tēnei: me whāki tōū hōkakatanga ki te kore koe e takatāpui? Māmā noa iho te whakautu, nē? Kao. E kore koe e whāki atu i tēnei mēnā kāore koe i te takatāpui. Heoi anō, ko tāku whākinga, he mea hātakēhi ki au. Marama tonu ana tōku maumaharatanga o te whāki ki ōku mātua. I te wā i whakapuakina ai tōku hōkakatanga ki ōku nei mātua, ehara au i te tangata tuatahi ki te kōrero mō taua kaupapa. Ko tōku whaea kē. I tunu māua i te kai o te pō, ā, ka horoi au i te raihi hei kīnaki mō te heihei namunamuā. Me mātua mōhio koutou, he whakapōrearea rawa atu taua mahi. I ūmere au ki te raihi, “Ngotea te ure!” Ko tōku whaea i kī mai: “Aw, bub, me tāne kē, nē?” I taka te kauae ki te papa. Kāore anō au kia whāki atu ki a ia. Ae, he āhua tīahoaho au engari, i tāku rongo i ngā kupu rā, ohorere katoa au. Kāore he raru ki a ia. Kāore he raru ki tōku matua. Whai muri i te hapa, i haere mātou ki te pāpara kauta inu waipiro ai. Ehara i te mea he mātua whakahīhī rāua. Kao. Ko te mea nui, ki ō rāua tirohanga, he mea māori te takatāpuitanga, kāore i te rerekē. Haere tonu te ao, ahakoa tāu whaiāipo. Kia kaua au e whakaingoingo enagri ko te mea whakamutunga o te turuki nei, ko tōku hoa rangatira. Ko Robert tōna ingoa. Ko te tūmanako, ka tūtaki koe i a ia. He tangata pai. Hei aha tērā! Koinei tōku kōrero, ehara i tōna. Nā, kāore e kore, nāna au i akiaki kia tū takatāpui, kia tū Taranaki, kia tū Whanganui i te wā kōtahi. Kia aumangea, kia tū whakahīhī. Koinei ōna tāhuhu korero. Waihoki, koinei ōku kupu whakamutunga mōu. Hei aha ngā kai hamuti i tōu ao. Kia tū te māpere ki a rātou. Kua pūrangiaho tētehi āhuatanga o tōku ao. Ka haere tonu te haerenga. Pai tērā. Hei tohu kei te ora tonu koe.

Kupu: Hōkakatanga – sexuality Turuki – stage (of a journey) Whakaingoingo – romantic


issue 16

35

START YOUR INVENTIONS.

GRAB AN ENTRY KIT TODAY.

RED BULL TROLLEY GRAND PRIX 2015.

WHERE GENIUS MEETS RIDICULOUS. Auckland Domain Nov 22nd. Grab your entry kit at redbull.co.nz/tgp Deadline for applications 29th July.

editor@salient.org.nz


CONTACT EMAIL

VUW_NR@MYVUW.AC.NZ

NG A

FU

RA N

G N A

DR AI SE R

HA UT

IR A

DJ TI KI P IV ET TA A J A LA OH NE M NS KU O M N

18+

7:30PM HUNTER LOUNGE 1 AUGUST, ST

S T A R T

TICKET PRICES

PRE SALE $25 DOOR SALE $30

Ngā Rangahautira Māori Law Students Association Victoria University of Wellington

TO BUY TICKETS:

PAY TO ACCOUNT: 38-9006-0674146-00 BUYERS NAME AS REFERENCE


i

Wataka

mo te wiki o te reo i

HAKARI Te Herenga Waka Marae 1pm

KAPA HAKA Hub 12-12.15pm

KAUHAU TE HOHAIETI Te Herenga Waka Marae 4.30pm

POI WORKSHOP & HOROHOPU Te Herenga Waka Marae 12-1pm BBQ The Quad 1pm-2pm QUIZ Te Herenga Waka Marae 5.30pm

e r me

ra

i

TAUTOHE Te Herenga Waka Marae 12pm

i

PO KIRIATA KP42/Room101 5.30pm

i

i

KAPA HAKA Hub 12-12.15pm

e r pa

a p a a ra r

i

a n i u h t ra ra

KI-O-RAHI & BBQ Boyd Wilson 1.30-3.30pm


38

Te Ao Mārama

TE AO MĀRAMA Nei te mihi ki a koutou ngā tauira o te Whare Wānanga o Wikitoria. I runga i ngā tini āhuatanga o te wā. Heoi anō rā tukua ngā mate kei runga i a tāua te tangata kia haere ki ngā ringa āwhina o rātou ma kua huri ki tua o te ārai, waiho mā mātou te hunga tutuki i o rātou wawata te waka kia hoe. Heoi anō rā ki a tātou te hunga ora tēnā tātou i runga i ngā kāhui whetū o matariki ngā mihi matakuikui ki a koutou, ki a tātou.

It is important to understand as we advance our knowledge base how we utilise our unique knowledge of tikanga and kaupapa Māori practice. Also, to know how we all, including you as rangatahi can advance these tikanga and practices throughout our communities and our current and future employ. How can you as young people become engaged in either politics with a little “p” or Politics with a capital “P”?

As I observe you maturing in the changing world I am encouraged by those of you who seek to play a part in advancing tikanga Māori into the functions of decision making bodies. I encourage us all to ensure the everyday kiwi recognises tikanga Māori are value added to our nation and not merely fluff and ceremonial additions. We must operate a point of difference in the way we engage and carry ourselves across all aspects of daily life. Our point of difference is our Ko te mahi Torangapū, pū matua ‘T’, te mahi o Te Whare Pāremata. Māori world view. That is a benefit to the socially responsible view Heoi, he mahi tōrangapu, pū riki ‘t’, anō nei he mahi ma ngā hapori to the carrying out of our responsibilities as we all take our newfound o te motu. I a tātou i whakapakari ana I ngā pūkenga i roto o te ao knowledge into the world and our future as a people and a nation. hurihuri nei me pēhea tātou e whakanui ngā tini taonga o a tātou tūpuna. I roto i te āo whānui me pehea tātou i whakauru kaupapa Our privilege is the vast, deep philosophical knowledge from which Māori tikanga i roto i a tātou mahi hei whakatinana te hapori o we can build a foundation for the way in which we integrate in Aotearoa whānui. society. A foundation of tikanga tukuiho, value added to all aspects of living. Kei te hiahia au te kite i a tātou tikanga hei whakahaere i ngā momo nekehanga, rautaki, kawana, hapori, ao ohanga, i ngā topito katoa Nā Marama Fox hoki, kia mārama ai te tangata ki te pai o ēnei momo tikanga hei whakapakari te oranga o te tangata. Ka taea e koutou te whakanui Tēnā koutou. ēnei momo kauapapa ki au mahi katoa kia mārama te ao ki te kaha, te pai, te tāpiritanga hoki o ngā tikanga Māori hei kaupapa whakahaere Media contact: Erena Richards 021 859 773 i te whenua nei. Nei tāku e wero nei, e pātai rānei ki a koutou ngā tauira o te Whare Wananga o Wikitoria. Me pēhea te whakatinana i ngā tini kaupapa, āhuatanga, taonga tuku iho rānei o ngā tūpuna i roto i te ao tōrangapu. Kei roto i te ao o te hunga rangatahi me pēhea te whakawhānui i ēnei momo tikanga i roto i tō ao?

Mehemea e hangai ana matou ki aua tikanga koinei hoki te rerekētanga ma tātou.

Te Korokoro o te Parata – He Hokinga Mahara ki a Koro Pita Samuels Nā Mania Maniapoto-Ngaia rāua ko Ben Ngaia Ko “Hōiho Kerei e Hīkoi Whakamuri ana”, ā, he ingoa kārangaranga tēnei mō tētehi o ngā koroheke rongonui ki Te Herenga Waka Marae, arā, ko Koro Pita Samuels. He tangata marae, ā, he whare manaaki. He manawa tītī, he manawa popore, noho ake tāna he pōwhiri, he whakangahau, he poroakī i te tokopae manuhiri i eke ki tōna marae. E matua ana ōna whakaaro ki te akonga, arā, ko Tautoko, ko Manaakitanga, ko Aroha ōna tokotoru hei hāpai ō ki muri, hei amorangi ki mua. I tua atu i te mahi whai i te mātauranga, ko tāna mahi ake anō he whakakipakipa i ngā tikanga o te māhaki, o te whakakatakata, o te āwhina, me te whakawhirinaki. He www.salient.org.nz

hoa rangatira, he pāpā, ā, he matua kēkē ki te rau tāngata, arā, ko Grandpa. He ringa tōhaunui, ko ia te kātuarehe nāna te rua hāngi hou i hanga. I riro i a ia me tōna tokoiti ngā rau rangi hei pīkau i te taimaha kia eke ai he pūnaha rua hāngi ki tua o tau tītoki. I ngā tau i taha ake, ka patī te tero o te hunga ringa wera mō te 150 hangi noa te take. Otirā, inahoki tāna i tutuki ai, he māmā te whakarite i te tahuaroa nā te mahi a te tokoiti! Kei a ia mō te mahi auaha. Ka tapaina tōna kāuta ko Te Korokoro o te Parata. Heoi, kua kore he hōhonutanga e ai ki onamata. Erangi kē te ia o te ingoa nei e kaha tautoko ana i tōna kaupapa kia patua te poaka, kia horomia te inu wai paraone etia anō he tupua koe. Arā anō ngā kōrero huhua i puta mai nā ēnei tikanga ōna. Ka tāia tonutia ngā tohutohu ki ngā pakitara hei whakamaharatanga mōna. He hokinga mahara, ka pakaru tonu te katakata. Ehara ia i te hanga i ora ai Te Whānau o Te Herenga Waka. E kore ia e mamao atu i te pae o whatungākau. Grandpa, kei te rangatira, tēnei ka mihi.


issue 16

39

Rā tuarua: Ngāti Kahungunu ki Heretaunga (Ngāti Kahungunu), Ngā Uri o Whanoa (Te Arawa), Hokianga (Te Taitokerau), Te Reanga Morehu o Ratana (Aotea), Te Matārae i Ōrehu (Te Arawa), Tūtara Kauika ki Rangitaua (Mataatua), Tū Te Manawa Maurea (Te Tairāwhiti), Te Whatakura (Te Tau Ihu o Te Waka a Maui), Ngā Purapura o Te Taihauāuru (Aotea), Tūranga Ake (Te Whenua Moemoea), Kataore (Te Arawa), Te Kapa Haka o Whāngārā Mai Tawhiti (Te Tairāwhiti), Te Matapihi ( Aotea), Te Rōpu Manutaki ( Tamaki Makaurau), Ngā Tumanako (Tamaki Makaurau). Rā tuatoru:

Te Matatini 2015 I ahu mai Te Matatini o Te Rā i te tau 1972. I puawai tēnei whakataetae kapa haka hei poipoi, hei whakarangatira, hei whakatinana i to tātou iwi Māori me ngā taonga tuku iho. Ko te kapa haka he momo toi whakaari ka noho tata ki tō tātou ngākau. Mai rā ano i raranga i ngā pakiwaitara, ā, i ngā kōrero, i ngā pukenga o tēra hapu, o tēra iwi i roto i te kapa haka. Ko tēnei mea te kapa haka he momo mahi-ā-tinana, ā, he momo mahi-ā-wairua.

Tuutuu Kaa’Ika (Aotea), Te Iti Kahurangi (Tainui), Te Kapa Haka o Ngāti Rangitane (Ngāti Kahungunu), Ngā Taonga Mai Tawhti (Te Whanganui-ā-tara), Te Kapa Haka o Te Whanau-ā-Apanui (Mataatua), Tū Te Maungaroa (Te Whanganui-ā-tara), Ngā Manu a Tāne (Waitaha), Te Tū Mataora (Rangitane), Ngā Pou o Roto (Tainui), Te Rerenga Kōtuku (Ngāti Kahungunu), Tūhourangi-Ngāti Wahiao (Te Arawa), Te Puu Ao (Te Tai Tokerau), Mōtai Tangata Rau (Tainui), Waihirere (Te Tairāwhiti) Kāti rā me whakanuia e tātou i ngā tauira, i ngā kāhui ākonga onamata i tū ake i runga i te atamira o te Matatini. I tū rātou hei manutaiko mo a rātou ake iwi, hei manu tīoriori mo ā rātou ake whānau. Ko rātou mā e koekoe, e ketekete, e kuku ana. Na rātou i kawe i ngā puhi raukura ki ngā tatahi o Te Waipounamu,hei reo mo ā rātou ake iwi,hei reo mo Te Whare Wananga o Wikitoria. He mihi matakuikui ki a kōutou i tuia i te korowai ka uhia i ngā pakahiwi o ō tātou matua tipuna. Ka noho kōutou hei pou, hei tauira mo ngā pia ka eke ki runga i te mata o Te Whare Wananga o Wikitoria. Anei ngā tauira i tū i runga i te atamira o Te Matatini 2015:

Ia rua tau ka tū ngā whakataetae ki tēnei iwi, ki tēra iwi o te motu. I tēnei tau i tū ngā whakataetae kapa haka o Te Matatini ki Ōtautahi, Te Waipounamu. Kāore e kore i whakamana te iwi i a rātou anō mai i te ekenga mai o ngā tira o te motu tae noa ki te whakamutunga.

Ani-Piki Tuari - Te Kapa Haka o Whāngārā Mai Tawhiti

Parekapreka ana ki te kite i ngā tamariki, i ngā kaumatua, i ngā whanau i huihui mai ki te tautoko i ngā rōpū kapa haka. Kāore he kupu hei whakamarama i te wairua o te hunga matakimaki, ka eke te rōpū ki runga i te atamira, kua tau te mauri.

Hinemaia Takurua – Te Aitanga a Hauiti ki Uawa

Katahi rā i tu maia, i tu rangatira ngā kaihaka katoa. I kitea e te tangata i te ihi, te wehi me te wana i runga i te ātamira. Ka whātero ngā arero ki a Ranginui, ka pukanakana ki to tātou whaea a Papatuanuku. Ka kaha te mauri o ngā kaihaka i runga i te ātamira i maringi ngā roimata o Ranginui mo ngā rā e rua. Rā tuatahi: Te Kapa Haka o Kairanga (Rangitane),Ngāti Rangiwewehi (Te Arawa),Te Pao a Tahu (Waitaha),Te Waka Huia (Tamaki Makaurau),Te Ahikōmau a Hamoterangi (Waitaha),Te Pikikōtuku o Rongomai (Te Arawa),Hātea Kapa Haka (Te Taitokerau),Manawa Mai Tāwhiti (Te Whenua Moemoea),Ngā Uri ō Tamarau (Te Whanganui-a-tara), Pareārau (Ngāti Kahungunu), Ōpotiki Mai Tāwhiti (Mataatua), Muriwhenua (Te Taitokerau), Te Aitanga a Hauiti ki Uawa (Te Tairawhiti), Te Raranga Whānui (Te Whenua Moemoea, Te Po- o-Mangatawhiri (Tainui)

Eli Waata-Amai - Tū Te Manawa Maurea Harata Akuhata – Tū Te Maungaroa

Hinemihiata Lardelli – Te Kapa Haka o Whāngārā Mai Tawhiti Kieran Bristowe-Time – Ngā Uri ō Tamarau Mikaia Leach – Te Kapa Haka o Whāngārā Mai Tawhiti Ngawaiwera Cambell – Tūtara Kauika ki Rangitaua Petera Hakiwai – Tū Te Manawa Maurea Rongomai Smith – Waihirere Ruby Awa – Ngā Uri o Tamarau Ruth Smith – Waihirere Tama Wanoa – Te Kapa Haka o Whāngārā Mai Tawhiti

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

40

MATATINI QUIZ 1. Ko wai te roopu tuatahi i tū i runga i te ataamira o Te Matatini? 2. Ko wai ngā roopu e iwa i tae ki ngā taumata teitei? 3. Ko tēhea rōpū i toa i te poi? Te ingoa o te waiata hoki? 4. I toa a wai i te wahanga o te haka? Te ingoa o te haka hoki? 5. Ko wai i toa i te kaitataki wahine, ā, tōna roopu? 6. Ko wai i toa i te kaitataki tāne,ā, tōna rōpū? 7. I tū ngā whakataetae kapa haka o te Matatini 2015 ki hea? (Rohe/iwi) 8. Whakaingoatia kia rua ngā roopu kapa haka mai i ēnei iwi: Ngāti Kahungunu, Ngāi Tahu, Ngāti Toa? 9. Ko wai te kaikōrero i runga i te atamira i te matatini 15,ā, he tauira tawhito ia mai i Te Whare Wananga o Wikitoria? 10. I eke a wai ki te keokeo o te Matatini 2015?

1. Te Kapa Haka o Kairanga 2. Te Kapa Haka o Te Whānau-a-Apanui, Ōpotiki Mai Tawhiti, Te Mātārae I Ōrehu, Te Waka Huia, Te Iti Kahurangi, Te Kapa Haka o Whāngarā Mai Tawhiti,Waihirere, Ngā Pou o Mangatāwhiri, Ngā Tūmanako 3. Te Kapa Haka o Te Whanau-a-Apanui (Toutī Mai Tangaroa) 4. Waihirere (Te Kooti Rikirangi) 5. Miriama Morrison-Hare,Te Matarae I Ōrehu. 6. Ricky-Lee Mitai, Ōpotiki Mai Tawhiti 7. Ōtautahi, Ngāi Tahu 8. 9. David Jones 10. Te Kapa Haka o Te Whānau-a-Apanui

www.salient.org.nz


issue 16

41

Kaimātakitaki (Observer) Hollie Pohatu I see you Māori girl trying to stand in a foreign world on your own land I see you Māori man nodding your head Hiding the shame taking the blame I see you e Koro chiselled face so delicate, so precious yet out of place I see you e Kui staring through me with tears of sorrow fearing for tomorrow I see you Pēpi our strength, our hope prepare to see what we need you to be I see you Keha! money in hand getting greedy making my people needy I see you Politician do you see me? I am one of yours starving to be free.

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

42

Kāri Nā Te Po Hawaikirangi

Ngā Kaiwhakaari: Kui: He tawhitō te ahua o tōna kiri, tino rata ana ia ki te tunu kai, ka noho ia ki tōna taha kōtahi, ko tāna mokopuna te maramatanga o tōna ao, he kuia maia, he kōpīpī te ahau o tōna tinana, tāna ringa raupa. Moko: Tēkau mā tahi tōna pakeke, he kōtiro whaka-

toi, ka noho tata tōna kui ki tōna ngākau, mātua mohio ia ki te pūrei kārī.

Te wāhi: Kei roto rāua i te taiwhenua, ki wahi kē. Ki te rohe o Ngāti Kahungunu rāua e noho ana. Whakaatūranga Tūatahi *I runga i tētahi rori i te taiwhenua. E tatari ana a Kui i runga i te taiapa, i te taha o te pouaka mēra. Wera rawa atu te ahua o te rā *

Kui: Kei hea tāku moko? *Kei te hikoi a Moko ki runga i te rori kirikiri i te taiwhenua. Harikoa ana te ngākau, nā te mea he hamuiti tōnu i tōna peke. E mau ana ia i ngā kamupūtu, nā whanawhana haere ia i ngā toka i runga i te rori, ka tae tata ki tētahi whare*

Moko: Kia ora Kui *I hoatu he paku kihi i runga ngā pāpāringa o Kui* Ko te tūmanako kāore koe i tatari mo te wā roa. Te kino hoki o ngā tāmariki i roto i te karaehe, nā reira i noho mātou i roto i te akomanga mo te wā roa. Kui: Kei te pai tēnā. Haere mai ki rō te whare, te taumahatanga o Tamanui-te-rā i tēnei rā, kua kai koe i tēnei ahiahi? Moko: E kao Kui, kāore ano au kia kai * Piri pono a Kui rāua ko Moko, ka timata ki te hikoi ki te whare *

Kui: I tunu au i to tino kai, te kēkē panana. *I tango a Moko i ngā kamuputu, i raua atu ki runga i ngā ara piki*

Moko: Mmm ae marika, nōku te whiwhi. I tae mai a uncle i tēnei rā, ko te tumanako i mauria mai e ia ētahi kaimoana. Kui: Kāore, e mōhio ana koe tāku putiputi he ringa

www.salient.org.nz


issue 16

43

raupa tō matua keke. Kāore e kore kei te mahi tōnu ia.

Moko: Pai noa Kui, hehe kei te ūmere tōku puke hei whakakī, hei whakaora i a ia ano. *Katakata ana ki aia ano* *Noho hāneanea ana a Moko i runga i te tēpu, e kai āna i tāna kēkē. Noho hāneanea ana a Kui i runga i te tēpu e panui ana i te nuhipepa*.

Moko: I aha koe i tēnei rā? Kui: Tērā, ēhara i te mea kīkī ana tōku rā ēngari i whakatikatika au i te whare. I haere au ki ngā kēti ki te whangai i ngā heihei. Aue te momona hoki! I aha koe i te kura? Moko: I ako mātou e pā ana ki ngā atua Māori. Ki tāku, he tino pai ki a Rongomātane, koia he tino ngāwari tōna ngākau. A muri i tērā i parakatihi mātou i te Kapa Haka. E Kui? He patai tāku, e pirangi ana koe ki te pūrei kāri? Kui: ākene pea, me otiia katoa e koe tō mahi kainga. Kāua e wareware ki te whangai i tō hinengaro hoki. *I te wā ka pātai a Kui i taua pātai i tiro atu a Moko ki rō tōna peke. Ka kite a Moko i tētahi pepa e kii ana “Mahi Kainga”*

Kui: koinā te kōrero, māu e tipako i tētahi kēmu. Kia kama hoki moko, ka tae wawe mai o mātua Moko: Āe rā Kui, ki tāku he autaia te kēmu toru ki rungā, toru ki raro. Ko au tērā i te kura e pūrei ana i te taha o Whāea. Kui: kia tika rā, e kī e kī. Ko au te matanga, te matanga o ngā kāri! Moko: Kaua e rūkahu Kui, he tino hātakēhi koe. Kōtahi haora *Kōtahi anake te kari i ngā ringaringa o Moko, rua kē ngā kāri i ngā ringaringa o Kui. Ka āta titiro a Moko ki ōna ake kāri, te uaua hoki*

Moko: *ka whakatākoto aia tāna kāri whakamutunga* Wohoo, I eke panuku Kui: Ka pai tāku moko, ko koe tēra e toa ai *Ka rāngona e Moko i te taraka a Pāpā, ka tere mau i tōna peke. Ka taka te pouri i roto i aia ano notemea me wehe atu ia. Kātahi ka maumahara ia ka kite i a kui hēi apōpō. Ka hoatu paku kihi a Moko ki a Kui *

Moko: hei apōpō Kui, tākaro kāri apōpō?

Moko: Ehē, kua mahi te katoa i te kura hehe.

Kui: Āe, ēngari mehemea kore kau au mahi kainga.

Kui: Kei te pai tēnā, karawhiua. Kia tupato tāku moko, e ai ki ōku hoa i ngā rā o mua ko au te tino toa. Kāore he tangata e tū atu i ahau. .* Toro atu tōna ringa ki te kapata, he momo mahi ā-ringa hei pūrei kāri*

*Ka kaha menemene a Moko, ka huri ka haere ki te waka*

Whakaatūranga Tūarua: Moko: Ika, ika kei a koe he kīngī? Kui: to waimarie hoki, kei ahau he kingī Moko: Ika, ika kei a koe tētahi toru? Kui: Koia, koia!*menemene ana ia, te pai hoki o āna kāri* Moko: Kui? Ko au te tino toa o tēnei kēmū? I hinga

koe, hei ngāwari ake mōku?

Kui: E kāo, kino kē koe tāku moko. To karewa hoki

Whakaaturanga tuatoru

*Noho puku ana a Moko i roto i te waka. Kei te noho a māmā rāua ko pāpa i mua o te waka. Kei te hoki rātou ki te kainga *

Pāpā: I pai tō rā i te kura i tēnei rā putiputi? Moko: Āe pāpā Pāpā: Koia kei a koe! Kei te pakeke haere koe. Māmā: Ko te hari huritau o Kui apōpō, he aha tētahi perehana māna.

Moko: Tērā pea ka hoko kāri hou māna *karikoa ana te ngākau o Moko*

Moko: *Katakata ana ia, notemea koia te tangata toa * I temutunga o tēnei kēmu, e taea ana tāua te pūrei tētahi kemu hou?

Kua tau

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

44

EDITORIAL Sam McChesney Before I came to Salient I worked at the Ministry of Social Development. The first position I held at the Ministry involved processing requests for Child, Youth and Family files—usually from clients, family members or lawyers. Before releasing the information, I had to read through the files and redact any information that was private to another person. Almost without exception, the files told grim tales of hardship and suffering, with occasional shimmers of hope that, more often than not, turned out to be mirages. The average length of a file was around 200 pages, although once I had to process a 20,000-page file—an unrelenting, generation-spanning account of abuse. For the first few weeks my colleagues and I— we were almost all recent graduates, most from nice homes—had troubling dreams about the things we’d read. Occasionally we’d need to take time out to clear our heads or have a quiet chat to Bret, our unfailingly lovely manager. Eventually we became desensitised, developed a pitch-black sense of humour, and traded war stories at the water cooler. I was going to write something cliched here about “the darkness of the human soul”, but then I don’t believe in souls. We’re slabs of genetic material thrown together in a pot, and what we call “society” is our collective attempt to make sense of it all. The best results—when we make something useful or interesting or aweinspiring or poignant—go by the name culture; when we screw it up, it’s called injustice. The Te Ao Mārama issue of Salient sits at a troubling crossroads between the best and worst society has to offer. On the one hand, this issue, which is now in its 44th year, is a great opportunity to celebrate the unique and beautiful Māori culture. On the other, we wouldn’t need to produce this issue were it not for the scandalous marginalisation of said culture and the oppression, both current and historical, of the original inhabitants of this land. Māori were over-represented in the awful files I read at MSD, and bear the brunt of New Zealand’s

www.salient.org.nz

screw-ups as a country. Māori are also hugely underrepresented in media organisations like Salient. These are not unrelated issues. The political and economic deprivation of Māori in New Zealand and the lack of Māori voices in the media are both legacies of our colonial past. But they’re also mutually reinforcing. For as long as journalism remains a predominantly middleclass profession, it will always suffer from a lack of economically disadvantaged voices, and by extension Māori. At the same time, cultural marginalisation breeds other forms—political, economic, social. Of all the peoples, indigenous or otherwise, who were forced to assimilate into an outside, imperialist culture, none have come out the other side on a level pegging. It’s not all doom and gloom. Māori are gaining tertiary qualifications at ever-increasing rates, and Māori TV produces the kind of journalism MediaWorks can only dream of (that is, if MediaWorks’ dreams weren’t already taken up exclusively by Paul Henry draped seductively over fat stacks of cash while crooning various Top 40 hits). But it’s important not to be complacent. It’s also important that we at Salient are not too selfcongratulatory about the fact that we’ve just produced a Te Reo issue. The reality is that Salient, the circles in which most Salient staff and contributors move, and the New Zealand print media in general are all chronically white; that Te Ao Mārama exists because, in the normal run of things, we don’t do enough to promote Māori perspectives and use of Te Reo in the magazine; and that it’s all too easy to use issues like Te Ao Mārama as a figleaf to avoid meaningful longterm change. To those of you who have worked on this issue— especially our wonderful guest editor Te Po—thank you. Please don’t feel as though this is your one annual opportunity to contribute to Salient. The door is open and we need your voices.


issue 16

45

notices Yarn with ZWAAN As a Pākehā with Dutch tipuna, it’s a privilege to be able to write a column for this special issue of Salient. Te Ao Mārama has been published for over 40 years now, having been first published during the push to revitalise Te Reo Māori in the 1970s. This magazine would’ve been one of the first signs that attitudes towards Te Reo were shifting after decades of oppression. Given that most other students’ associations around the country still haven’t constitutionally enshrined the publication of a dedicated Te Reo issue, in many ways this magazine can still be seen as a leader in the ongoing mission to revitalise and celebrate Te Reo. In terms of the wider picture of how we fully honour and acknowledge Te Tiriti o Waitangi, we still have a way to go here at VUWSA, Victoria, and as a country as a whole. Victoria is making some progress; enrollments and completion rates of Māori students are steadily improving year on year. The Government has made increasing the rate of Māori obtaining tertiary qualifications a priority in how it allocates funding, and this is leading to a long-overdue cultural shift among universities. Victoria was recently commended by the Tertiary Education Commission as one of the leading universities in this area. I’ve been inspired by my counterparts at Ngāi Tauria who have shown a deep dedication to fostering improving a sense of community and belonging for Māori students at Victoria, as well as a desire to improve Victoria so that more tamariki can share the benefits of tertiary education. There’s still a long way to go though. Our fantastic mentoring and support programmes such as Te Pūtahi Atawhai have proven to be pivotal in improving our academic successes. Yet, they’re at capacity and receive no central funding from the University—it all comes from our Student Services Levy. Investment in these programmes must be made a priority. The wider university must listen when concerns are raised but more importantly act. There have been occasions when this has not happened, leading to detrimental outcomes. The Treaty is, at its heart, a partnership document. It’s what gives Pākehā like me the ability to live on this land. As a community we must all work on deepening our understanding and most of all honour it.

Amnesty at Vic presents: Freedom Week 2015 This year, the theme is raising the quota of refugees accepted into NZ 29th July Film Screening and Q+A panel 30th July gig at Meow 31st July wind-up drinks at The Hunter Lounge #RaisetheQuota

Forethought Talk Series, Talk 3: “Understanding our Place in the World”: Art & Ecology. Sunday August 2nd at the New Zealand Portrait Gallery. Doors Open 5:30pm, Tickets $15 on door incl beverages. Come along to the third Forethought talk to hear two perspectives on the topic of ‘place.’ Fatu Feu’u, renowned Samoan visual artist will be speaking on the power of art and reconciliation. Alongside him, Dr Mike Joy, ecological activist and lecturer on environmental science at Massey (Palmerston North), drawing on the Alice Walker quote, ‘Activism is my rent for living on this planet’!

Victoria Abroad– Student Exchange Deadline for Trimester 2, 2016 exchanges is December 1st! Why not study overseas as part of your degree?! Study in English, Earn Vic credit, Get Studylink & grants, explore the world! Deadline: December 1st!

VUW Politics Society The VUW Politics Society is a new initiative started to support and facilitate the development of students who study Politics, IR, and related disciplines. We are a non-partisan, representative forum for multi-club events and political voices, linking tertiary students and staff to the broader Wellington community, providing valuable opportunities for education, robust discussion, support, and development. For more information contact grace.carroll@vuwpolsoc.com or visit our Facebook page—VUW Politics Students Society—to sign up.

editor@salient.org.nz


Te Ao Mārama

46

He Kōrero Whakakapi, He Mihi Whakamutunga: E ngā reo, e ngā mana, e ngā waka ko tēnei te karanga ki a koutou. Me mihi kā tika kia a koutou ngā puhi ariki kua wananga i ōu ake whakaaro i roto i tēnei perehana. Ko koutou ngā manu taiko e koekoe ana, e kuku ana ,e ketekete ana i te Wao-nui-ā-Tāne. Ko te tāhūhū o tēnei pukapuka ka noho i waenga i ngā kaitito, i ngā kaituhi kua whanake i tēnei perehitanga. Nā koutou i taotao te nukuroa i ngā kete o te wananga. Nei rā te mihi ki a koutou i kaha taunaki mai i te kaupapa nei, ā, i kaha tautoko i to tātou Reo Rangatira. Ki ngā whānau hora ai i tēnei Whare Wananga a Te Herenga Waka, Te Pūtahi Atawhai, Te Mana Ākonga, Te Kawa a Māui, Te Kōmiti Whakahaere, ā, ki te whānau o Ngāi Tauira mo ngā kupu whakakipakipa. Vincent Olsen-Reeder, Te Wehi Wright, Maia Te Koha, Taylor Wanakore, Te Owaimotu Crawford, Geneveine Wilson, TeAka Hamilton-Katene, Hinemaia Takurua, Tyson Hullena, Karli Richard, Allandria Puna, Raimona Tapiata, Rongomai Smith, Mikaia Leach, Te Kaurinui Parata, Kuratapirirangi Higgins, Elijah Pue, Marama Fox, Anthony Wanakore, Te Aroha Huirua Noti Teepa, Mike Ross, Hollie Pohatu, Jamie Yeates, Petera Hakiwai, Sam McChesney, Rick Zwaan, Ella Bates-Hermans, Lily Paris West. He mihi matakuikui, he mihi mutunga kore ki te whānau o Salient.Nā koutou mātou i arahia pō mai, rā mai. Nō reira kia a koe Sam McChesney e kore te puna aroha e mimiti. Ki a Ella Bates-Hermans rāua ko Lily Paris West ngā kaiwhakatā, ngā kai toi o tēnei perehana, he karanga whakamoemiti ki a korua kua eke ki ngā taumata tiketike. Kāore e kore he mihi korōria ki te whānau whānui kua tautoko, kua akiaki i ngā mahi i tēnei haerenga. Ko tēnei o ngā pukapuka he waka ka kawe i ngā wheako, i ngā kare-a-roto, i ngā whatumanawa o te tangata i tōna ake ao. Tenā kua tae ki uta!

www.salient.org.nz


issue 16

“Count Me In”

47

Puzzles

Target goals This week, the 9-letter word is in Te Reo. Pretty good—12, Solid—18, Great—24 Issue 15 Solutions: ‘Q and A’ solution: “The simplest questions are the most difficult.”

Cryptic clues Across

3. Venetian painter embraces a hot Polynesian (8) 7. Coke-head is on speed (it’s pure) (6) 8. Spasm follows one spot of vinegary acid (6) 9. Those who skip class are really busy workers, I hear? (7) 11. Republican candidate is not as disorganised before stiff drink (8) 12. Space out flowing clothing (5) 15. Honda malfunctions, wore out (3,2) 16. Overfill ravine (5) 19. How teams play around a little bit (8) 21. Ronald’s purple friend has a look of disgust (7) 22. It’s funny—taking a pinch of salt can be huge (6) 23. Small Indian meal to go, quickly (6) 24. ‘Space Odyssey’ stone lit by hydrogen after moon dies (8) Down

Quick clues Across

3. Citizen of Papeete (8) 7. Virginal (6) 8. Type of acid found in vinegar (6) 9. They cut class (7) 11. Republican whose name was redefined by Dan Savage (8) 12. Headlands (5) 15. Wore (3,2) 16. Chasm (5) 19. To a degree (8) 21. Expression of dislike (7) 22. Astronomical (6) 23. Scamper (6) 24. Massive stone (8)

Down

1. Tenzing Norgay, for one (6) 2. Focus of a will (6) 3. Sends messages to (5) 4. Kicking off (8) 5. Indoor (8) 6. “Good idea!” (4,4) 10. Material for stopping floods (7) 12. Potentially spicy vegetable (8) 13. Cheese for Italian food (8) 14. Cabaret performer (8) 17. Its atomic number is 76 (6) 18. Kid’s racer (6) 20. Garbage (5)

1. Mountain man, a turn of phrase (6) 2. Manor house grew without limits (6) 3. Cryptic test about ten pieces of literature (5) 4. Locating a inn, it’s said, and starting something (8) 5. Centre in or around actress Hatcher (8) 6. Relocate to French city? Good one! (4,4) 10. Smooth sack used for levee building (7) 12. Top rock music - could be hot stuff (8) 13. Spearman grated hard cheese (8) 14. Depict young woman as adult entertainer (8) 17. Element so built up, I found in mother (6) 18. Got around vehicle in a small racer (6) 20. Tea done too quickly is rubbish (5) editor@salient.org.nz


ADVOCACY SERVICE The Advocacy Service is an informal, independent and confidential service here to support you throughout your university experience. Here at VUWSA, we can: > help you understand your options, rights and responsibilities > coach you in constructive ways of raising an issue or complaint > facilitate communication, mediate disputes or problem-solve > assist you in appeal procedures > prepare you for meetings and/or attend them with you > advocate on your behalf > refer you to the best services to help

Kate Nickelchok (04) 463 6984 advocate@vuwsa.org.nz

YOUR STUDENTS ’

ASSOCIATION

VUWSA Reception Level 4, Student Union Building, Kelburn Campus

Funded by Victoria University of Wellington students, through the student services levy.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.