U svakoj epizodi je nekoliko intervjua sa Saralijama koji baštine iskustvo opsade. Tu su, među ostalim, Enver Imamović, Avdo Hebib, Dragan Vikić, Konstantin Jovanović, Muhamed Kreševljaković, Bakir Alispahić, Miro Lazović, Jovan Divjak, Željko Varunek, Nikodije Stojanović, Gordana Magaš, Una Bejtović itd. 1.325 stranica Najveći dio Edukacijskog paketa, makar u zapreminskom smislu, zauzima knjiga (enciklopedija) od 1.325 stranica pod naslovom Opsada Sarajeva - (mart 1992 - mart 1996). Knjigu otvara Fama Statement koji vrijedi citirati: "U periodu 1991-1999, u vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji, stajali smo i stojimo, lično i kroz FAMA projekte: iza pravde, edukacije, znanja, poštovanja ljudskih vrijednosti, čovječnosti, poštovanja ljudskog dostojanstva, poštovanja ljudskih prava, poštovanja slobode pojedinca, poštovanja demokratskih principa, a protiv neznanja, terorizma, nasilja, ratnih zločina, totalitarizma, fašizma, diktatorstva, nacionalizma i rasizma." Vrijedi navesti i stavke iz sadržaja: Uvodnik, Hronologija opsade 1992-1996, Mapa opsade 19921996, Govorna istorija 1992, Vodič za preživljavanje, Govorna istorija 1993, Sarajevo Life magazin, Govorna istorija 1994, Ankete "Opstanak", Govorna istorija 1995, Dejtonski mirovni sporazum - mapa pregovora, Govorna istorija 1996, Hronologija raspada 1980-1999. Sadržaj ovdje, između ostalog, pokazuje i da su gotovo svi "multimedijalni" artikli iz paketa reproducirani i u knjizi. U kontekstu iskustva opsade Sarajeva, to je i logično: CD-ovi i DVD neupotrebljivi su bez struje, a upravo iskustvo opsade dokazuje da je knjiga najizdržljiviji i najlakše dostupan "nosač" informacija. Knjiga ne ovisi od struje ni od tehničkih pomagala. Biblioteka u plamenu jedan je od vizuelnih simbola opsade Sarajeva te i zato ima smisla da se sjećanje na opsadu sačuva u formi knjige. U uvodniku ove knjige se kaže: "Ova knjiga je knjiga ljudskog naslijeđa. Knjiga o jednom vremenu. Knjiga o fenomenu opsade duge četiri godine. Knjiga o pobjedi ljudske prirode nad terorom. (...) Sarajevo je dokazalo da jedna urbana sredina može opstati usprkos totalnoj destrukciji i svim zatvorenim tačkama ulaska i izlaska iz grada. Da opstane i ostane civilizovano i humano i čak stvori dostignuća u filozofiji življenja, mentalnoj terapiji i umjetničkim kreacijama." Life Svaki odjeljak ove knjige zaslužuje zapravo opširan prikaz, no ja ću se ovdje zadržati na Sarajevo Life magazinu, odjeljku koji spaja strip, fotografije i anketu. Autor stripa Hamsunov bedeker, načinjenog po istoimenom eseju Bore Ćosića, je Dragan Rokvić. Crno-bijele fotografije stvaraju neku vrstu "arhivske" patine, a anketa podjeća na postapokaliptički hibrid školskih spomenara ("leksikona") i novinskih rubrika tipa "klub poznatih". Ono što je u mirnodopskom ("normalnom") vremenu paradigma banalnosti, ovdje se pretvara u dirljive ispovijesti koje se tiču života i smrti. Umjesto pitanja kakva su "šta prvo primijetiti kod osoba suprotnog spola" ili "šta morate imati u frižideru", u anketi Sarajevo Life magazina brojne Sarajlije odgovaraju na posve drukčije upite: Koje su vaše izgubljene iluzije?, Kako ste preživjeli?, Čega se plašite?, Vaša poruka s kraja svijeta, iz zemlje posljednjih stvari? itd. Evo nekih od poruka "s kraja svijeta, iz zemlje posljednjih stvari". Osman Arslanagić: Jebite se, ali bez reprodukcije; Semezdin Mehmedinović: Šutim; Milan Cvijanović: Ovo nije moja poruka, ali ću reći: "Ćao, i hvala za ribu."; Mirko Srdić (Elvis J. Kurtović): Ako ne plaćate porez i ako varate ženu, završićete i vi ovako; Edo Numankadić: Više ljubavi. Anketirani su uglavnom poznati
http://www.plbih.org