KULTURA
Os
MARIO ROMULIĆ & DRAŽEN STOJČIĆ Umjetnički fotografi
broj 11. ◄► veljača 2015.
ANITA SCHMIDT
Glumica
Ono što nije dovoljno iskorišteno je sinergija svih umjetničkih scena. Nekako jedni za druge uopće ne znamo ili ne želimo znati.
Tvrđa je savršen simbol trenutne situacije po pitanju kulture T
U Osijeku gotovo da i ne postoje druge industrije osim kulturne industrije O sijeku svakako treba jedna nezavisna scena na kojoj bi se, ne samo konstantno propitivali suvremeni domaći i strani dramski tekstovi, nego i kao prostor za njegovanje drukčijih energija i estetika, posebice u rukama mladih talentira-
nih umjetnika – glumaca, redatelja, pisaca… kojih zasigurno ovaj grad ima. Primjer grada Kölna, u kojemu sam prošle godine radila predstavu u režiji proslavljene i velike redateljice Nade Kokotović, itekako je primjenjiv i u Osijeku. VIŠE
renutno je kulturni identitet Osijeka, barem kada je u pitanju ono po čemu nas drugi prepoznaju, uglavnom vezan za etnografiju slavonskih i baranjskih sela, tamburaše, Za uspješne kulturno-umjetprimjere ne nička društva, moramo tražiti hranu itd. Od toga naravno izvan Hrvatske, ne trebamo i ne dovoljno je smijemo bježati, na primjeru ali smatramo Varaždina i da je za jednu Špancir festa viurbanu cjelinu djeti kako samo ipak potrebno stvarati nove i jedan dobro osrevitalizirati sta- mišljen projekt re kulturne pomože oplemetencijale. Veliki niti kompletni iskorak učinjen identitet, a ne je osnivanjem Umjetničke aka- samo kulturni, demije. VIŠE cijelog grada.
2
DOM TEHNIKE Zgrada Doma tehnike nalazi se na sjevernoj strani Trga Jurja Križanića pored župne crkve sv Mihaela. Nekadašnja je isusovačka rezidencija u kojoj su 1729. isusovci osnovali Prvu, isusovačku, klasičnu gimnaziju.
VLADO OBAD
Kultura je tek nadgradnja, ona je šlag na torti K ao najbolju i najprirodniju poveznicu prema europskom zapadu doživljavam rijeku Dravu. Dunav povezuje europski zapad i istok, ne samo prometno, nego i u svim segmentima kulture. Jednake mogućnosti nama nudi rijeka Drava koja teče od talijanskih Alpa do Aljmaša. Uz Dravu leže zanimljivi gradovi: Ptuj i Maribor u Sloveniji, Spittal a.d. Drau i Lienz u Austriji, Tobblach i Innichen u Italiji – njih treba pozvati da sudjeluju u programima vezanim za „Europsku prijestolnicu kulture“. VIŠE
Licitarsko srce je simbol povezivanja. JOSIP RANOGAJEC
VALENTINA RADOŠ
Muzej ne smije biti „groblje“ gdje se stvari izlažu kao mrtva materija
T
rebamo podržati inicijative poput Noći muzeja i u njima sudjelovati. Postoji dosta raširen dojam da muzeji nisu otvoreni za sve građane, odnosno da se mnogi možda pomalo „plaše“ i vjeruju da mjesta kulture nisu „za njih“, neki se čak žale da su kulturne institucije zatvorene i same sebi svrha. Na žalost, primjećujem i kod mnogih „kulturnjaka“ zatvorenost i jednu vrstu otpora prema takvim vrstama manifestacija. VIŠE
Kustosica u Muzeju likovnih umjetnosti
FILIP PAVIŠIĆ
Nacionalno kazalište je vrh elitne kulture
Z
Germanist i publicist
a mene je publika koja dolazi na premijeru elitna. Meni je publika svetinja. Naši novogodišnji koncerti su rasprodani, naše predstave su sve prodane, mi nemamo tih problema. No, u neke stvari moramo uložiti i moramo ih platiti. U naš se HNK mora najviše ulagati jer ono predstavlja status i simbol svakog grada. Operu La Boheme smo napravili za 150.000 kuna što moramo svuda istaknuti jer to nije nikakav novac. Napravili smo odličnu predstavu koja je rasprodana, doživjela ovacije, ne možemo više poželjeti. VIŠE
Ravnatelj opere HNK
KINO URANIA Zgrada kina Urania podignuta je u secesijskom slogu 1912. Posebno je poznata po specifičnim reljefima na fasadi. Nalazi se nasuprot Sakuntala parka, a projektirao ju je Viktor Axmann.
Od generacijske je važnosti izboriti se da Osijek bude prijestolnica kulture. IVAN KRISTIJAN MAJIĆ
JASMINA PACEK
Magistra primjenjene umjetnosti i kostimografije
Uključivati nove generacije u sve razine kulture
U
kazališnom svijetu dolazimo do već aktualnog pitanja nedostatka treće kazališne scene koja bi bila fokusirana na mlade, kao i na druge vrste alternativnih programa koji nisu neophodno dio klasičnih repertoara HNK ili Dječjeg kazališta. S druge strane u kreiranju repertoara postojećih kuća opet se vraćamo neusklađenosti interesa publike i ponuđenih kazališnih događanja. VIŠE
S druge strane mi moramo raditi na razvijanju pojedinačne svijesti svih kulturnih djelatnika, koja mora prethoditi kvalitetnom udruživanju.
SLAVEN BATOREK
STJEPAN PETE – FILE
Grad i dalje ima jaku Glazbena škola mora scenu i dosta bendova biti inkubator
O
groman potencijal vidim u street artu koji postoji i koji je nastao od većine polaznika Akademije likovnih umjetnosti i ostalih sudionika (tu mislim na raznorazne udruge, bendove, književnike itd,) održavanja osječke kulturne scene. Smatram da je to polazna točka iz koje bi se trebalo djelovati na ostale kulturne djelatnosti. Dakle, od gerile sve kreće. Naravno, mišljenja sam da taj potencijal nije dovoljno iskorišten. VIŠE
Osijek je za mene uvijek bio i bit će grad kulture jer ga takvim čine pojedinci, a ne nekakva struktura.
Frontman grupe Shuttle
za Muzičku akademiju P rvo bi trebalo osposobiti sve te prostore, a koji nisu još u funkciji kao i izgradititi nove u kojima bi se mogle održavati kulturne djelatnosti. Npr. u Osijeku nemamo dvoranu u kojoj bismo mogli ugostiti filharmoniju ili održati bilo kakav veći koncert klasične glazbe, a da je prostor akustički adekvatan. Zato nam razni svjetski baleti plešu po sportskim dvoranama uz pivo i kokice. VIŠE
Dirigent tamburaške škole Batorek
3
HNK Zgrada HNK izgrađena je 1866. Projektirao ju je Karlo Klausner, a krase je odlike historicizma s dodatnim elementima maurske arhitekture. Gledalište je u baroknom tlocrtu.
OLIVER GRIGIĆ
Premalo se vrednuje period Moderne
Kultura nisu samo HNK i muzeji, nego i punk/ rock/metal koncerti. TIN KOVAČIĆ
Tajnik slovenskog kulturnog društva Stanko Vraz
O
Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Osječkobaranjske županije
Osijek je grad u kojem je provedeno jako puno natječaja s područja arhitekture koji su rezultirali uspješnim promjenama slike grada.
sijek je jedinstven po svom nastanku i obliku koji se proteže samo duž jedne obale rijeke Drave, dok je s druge strane prirodno okruženje i to u jednom dijelu čak zaštićeni Park prirode. Upravo ta povezanost grada i rijeke nije dovoljno iskorištena i potencirana cijelom dužinom kontakta. Prvenstveno treba građane informirati i educirati o vrijednostima grada, razvijati kod njih osjećaj pripadnosti i povezanosti. Sve turiste treba informirati o dostignućima svih epoha razvoja grada. VIŠE
MARKO JOVANOVAC
Osijeku je potreban umjetnički inkubator Osijek je bio kroz povijest jako tiskarsko središte ovog dijela Hrvatske, najjače između Zagreba, Budimpešte i Beograda. Tako da tipografski biljeg prostora postoji, samo je dosta zapostavljen. Strojevi su uništeni, olovni i drveni slog devastiran. Na Akademiji likovnih Umjetnosti predajem kolegij grafičkog dizajna i jedan semestar studenti oblikuju pismo. To je moja ideja oživljavanja umjetničke vizije tipografije u ovom gradu. VIŠE
ZVONKO HORVAT
Imamo bogatstvo brojnih manjina M
islim da grad Osijek u kome je registrirano 12 manjinskih udruga, ali i prisutno puno više manjina dobro promiče njihov kulturni identitet što Europa kao zajednica naroda potiče. To je
Po pitanju identiteta grada Osijeka, može jedan segment biti odrađen posebno dizajniranom osječkom tipografijom, ili više njih, možda i cijelim sustavom.
dobro za grad koji se prikazuje kao otvoreni grad za sve koje inače smatramo strancima. Prema nekim pokazateljima jasno možemo vidjeti da je stanje puno bolje nego li prije dvadeset godina. VIŠE
Grafički dizajner i umjetnički suradnik na Umjetničkoj akademiji