Issuu on Google+

Ogulin-info nudi Vam najbolji omjer dobivenog i uloženog. Izlazimo u 5.000 primjeraka koji se distribuiraju na podruèju cijele bivše opæine Ogulin. Èinjenica da smo besplatni informacije na e-mail: osigurava nam stalnu èitanost i garancija je marketing@ogulin-info.com da æe Vaša reklama imati željeni uèinak.

Treba Vam dobra reklama?

Mi imamo rješenje!

sve informacije na www.ogulin-info.com

Naš internet portal ima preko 60.000 posjeta mjeseèno, oko 5.500 jedinstvenih posjetitelja, svakodnevno je ažuriran, te je jedan od najbržih medija u Ogulinskoj regiji.

BROJ 7, GODINA I. KOLOVOZ 2009. BESPLATNO Naklada 5000 komada www.ogulin-info.com

(str. 25)

VIP-ov odašiljaè nad glavama vjernika (str. 11)

(str. 2)

18. ROÐENDAN ZNG-a KLEK

(str. 28) U Plaškom proslavljen blagdan Sv. Ane i Joakima, roditelja Blažene Djevice Marije

U opãini Tounj obraèunavanje s IGM-om

(str. 8) Kranjèevka, PM Lignum, ukidanje Prekršajnog suda, kupanje na Sabljacima... - neke su od tema 2. sjednice Gradskog vijeæa.

INTERVJU: Mario Vojvodiæ, predsjednik Prekršajnog suda u Ogulinu (str 16)

(str. 12) Župan Vuèiæ obišao HE Lešæe koja u pogon kreæe iduæe godine!

Èetiri vijeka Dubrava (str. )

2

RIJEČ UREDNIKA

Poštovani,

iako je ljeto i vrijeme godišnjih odmora, radili smo uobičajenim tempom. Rezultat toga je još jedan broj našeg lista u Vašim rukama- s voljom i na vrijeme, kako bi rekli pravi radoholičari. Kao što sam i prošli put spomenula, zbivanja ne manjka i grad živi gotovo punim plućima. Istina, manje je ljudi na ulicama i radnim mjestima, ali to je i normalno obzirom na doba godine u kojem se nalazimo. Usprkos tome, Ogulin info press bogat je vijestima, informacijama i zabavnim sadržajima. Upravo zato, nadam se da ćete i u ovom broju pronaći nešto za sebe, nešto što niste znali ili pak nešto u što ćete se još samo jednom uvjeriti. Iskoristit ću priliku da se ovdje zahvalim svima koji nam pišu svoje prijedloge, komentare, pohvale i pokude. Pišite i dalje, time nas vodite ka pravom putu. Šaljite nam i fotografije znamenitosti Vašeg mjesta, rado ćemo ih objaviti na našoj zadnjoj stranici. Uživajte u ovim toplim, ljetnim danima. Do idućeg broja upućujem Vam tople i sunčane pozdrave. Istina, ne s mora nego iz vruće redakcije. ;-)

IMPRESSUM NOVINA: Glavni urednik: Mihaela Milanović Poljak, dipl. novinar e-mail: mihaela@ogulin-info.com Izvršni urednik: Neven Rajak e-mail: neven@ogulin-info.com Grafički urednik: Igor Šumonja e-mail: igor.sumonja@ogulin-info.com UREDNIŠTVO Helena Vlahović Sabina Magličić Zdravko Borić Mićo Zatezalo Neven Vujnović Ana Magdić Matija Palalić REDAKCIJA: Otok Oštarijski 29, Ogulin e-mail: redakcija@ogulin-info.com Tel: 098/182-1528, 095/856-3038 Marketing i oglašavanje: e-mail: marketing@ogulin-info.com Tel: 098/161-0942 IZDAVAČ: Info GRUPA d.o.o. Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210 10000 Zagreb

IMATE VIJEST, ČLANAK ILI FOTOGRAFIJU? ŠALJITE NA e-mail: redakcija@ogulin-info.com

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

Proslavljen 18. rođendan bataljuna ZNG “Klek”

Prva dragovoljna postrojba zbora narodne garde “Klek” osnovana je 7. srpnja 1991. u Zagorju Ogulinskom. Odmah po osnutku uključila se u obranu Josipdola i cijelog ogulinskog kraja. Kako bi njegovali uspomene na prve ogulinske dragovoljce koji su krenuli u obranu domovine, osnovana je Udruga 1. dragovoljne vojne postrojbe ZNG “Klek” Ogulin, 22. veljače 2004. U nedjelju 05. srpnja, članovi Udruge proslavljajući 18 rođendan Prvog bataljuna “Klek”, položili su vijence na Trgu hrvatskih rodoljuba. Uz članove i vodstvo Udruge polaganju vijenaca prisustvovali su gradonačelnik grada Ogulina Nikola Magdić sa zamjenicima Tonom Radočajem i Vladimirom Kubelkom, te udovice domovinskog rata i mnogi najbliži rođaci poginulih pripadnika bataljuna “Klek”. Svečanom postrojavanju nazočio je i župan Karlovačke županije, Ivan Vučić. Sveta misa održana je u crkvi Sv.Jurja na kojoj su se svi pomolili za duše poginulih pripadnika Bataljuna “Klek”.

Godišnja skupština Udruga 1. bataljun ZNG RH “Klek” Ogulin održala je Godišnju skupštinu u nazočnosti brojnih uzvanika i gostiju. Skupština je započela hrvatskom himnom i minutom šutnje za poginule branitelje u Domovinskom ratu. Prisustvovalo je 45 od 72 člana Udruge. Predsjednik Udruga 1. dragovoljne vojne postrojbe ZNG “Klek” Ogulin, Zoran Pađen, podnesao je izvješće o radu u protekloj godini. Uspješan rad Udruge, Pađen objašnjava trudom i radom rukovodstva Udruge, te potporom i razumjevanjem vodećih ljudi Grada Ogulina i Općine Josipdol. Predsjednik Udruge Prve dragovoljne postrojbe zbora narodne garde “Klek” Ogulin na početku je pozdravio sve nazočne i podnio izvješće o radu za proteklu godinu: - Udruga je Redovnu izvještajnu skupštinu održala u vatrogasnom domu u Ribarićima. Iako svrha postojanja Udruge nije izgradnja spomenika, zbog moralne obaveze, tijekom mjeseca svibnja 2008. pokrenuta je akcija izgradnje spomenika umrlom Juri Ivancu. Uz pomoć sredstava Karlovačke županije, sponzora i dobrotvornog rada članova, akcija je uspješno izrealizirana. U srpnju prošle godine organizirano je svečano postrojavanje i obilježavanje 17. obljetnica osnivanja

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

bataljuna ZNG “Klek”, te su podijeljene plakete i zahvalnice ljudima koji su pomogli u našem radu. Na malonogometnom turniru u Ribarićima, u čast osnutka Bataljuna “Klek”, Udruga je sudjelovala kao suorganizator te sa jednom ekipom. Nekoliko članova Udruge u odorama sudjelovalo je u maršu od Kamenice do Slunja, na dan “Oluje” u organizaciji UHBRD-a grada Slunja, Rakovice i Cetingrada. Članovi Udruge hodočastili su u Međugorje i Široki Brijeg, te zbog organiziranja ovakvih aktivnosti, za članstvo su zainteresirani i

3

građani koji nisu bili pripadnici bataljuna. Odlazak u Ilok i Vukovar - grad heroj, pomogao je kum barjaka Ivan Vučić. Udruga će za Dan mrtvih, kao i do sada, nastaviti paliti svijeće na grobovima umrlih i poginulih pripadnika bataljuna. Predviđena sredstva za kupnju kalendara članovima Udruge, odlukom Izvršnog odbora, prenamjenjena su pokrivanju troškova prijevoza posjete bolesnom tajniku Udruge u Krapisnkim toplicama - stoji u izvješću.

4

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

Završile Frankopanske ljetne večeri

„ Bogat multikulturni festival sa brojnim kazališnim predstavama, koncertima, te drugim plesnim i scenskim izvedbama ovoga ljeta oduševio je Ogulince koji su program pratili od 25 lipnja do 20. srpnja.“ Predstavom „Hipokondijakuš“, koju je 19. srpnja u Frankopanskom kaštelu izvela glumačka družina “Histrion” iz Zagreba, završene su ovogodišnje četvrte po redu Frankopanske ljetne večeri. Bogat kulturno-umjetnički i zabavni program ove godine oduševio je, kako Ogulince, tako i turiste koji su se našli u Ogulinu za vrijeme održavanja večeri. Velika posjećenost svih događanja govori o tome kako su ovogodišnje Frankopanske ljetne večeri bile jako dobro organizirane, naime ove godine svatko je u bogatom programu mogao pronaći nešto za sebe.

„Mislibolesnik“ nasmijao do suza Možda čak i najveći interes Ogulinci su pokazali upravo za kazališne predstave. Komedija „Mislibolesnik“ ili „Hipokondrijekuš“ prvi je puta prikazana 1880. godine, a napisana je za potrebe Sjemeništarskog kazališta na Kaptolu. Svojom je tematikom i komikom vrlo bliska današnjoj publici. U središtu radnje su dva brata, grofa, koji su svoje bogato imanje u potpunosti zapustili. Jedan zbog lijenosti, a drugi zbog opsesije kontroliranja vlastitog zdravlja i trošenja novca na lažne lijekove i izlječenje svojih umišljenih bolesti. Situacija se zakomplicira kada se njihov mladi, ambiciozni nećak Šandor vrati sa studija iz Beča sa željom da od stričeva preuzme upravu nad imanjem i ponovo ga oživi.

Hipokondrijakus

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

5

Gustafi

Na Gustafima se zabavljali i stari i mladi! Ogulinci svih dobi u subotu 18. srpnja zabavili su se na koncertu grupe Gustafi, koji je nakon obilne kiše prije početka koncerta ipak održan u Frankopanskom kaštelu.

Duo Corde i Mima Čulina Duo Corde (JOSIP OREŠKOVIĆ mandolina, AMBROZIJE PUŠKARIĆ - gitara) i njihova gošća Mima Čulina napunili su u petak 17. srpnja atrij hotela Frankopan, a Ogulincima se posebno svidjela izvedba pjesme “Ja ljubim ...” iz filma “Tko pjeva, zlo ne misli” koju su otpjevali na kraju nastupa.

6

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

Francuze Ogulin toliko oduševio da su došli i drugi put Puhački orkestar “Roye” iz Francuske zabavio je Ogulince 12. srpnja u Frankopanskom kaštelu. Ovaj orkestar osnovan je 1906. godine pod imenom Gradski Orkestar, u sklopu Francuske muzičke konfederacije. Orkestar se sastoji od 75 glazbenika s prosjekom starosti od 26 godina. Za prijateljstvo i dobru suradnju sa ovim orkerstrom zaslužna je predsjednica HPD “Klek” Milka Trdinić, koja je uložila mnogo rada i truda da orkestar ponovno dođe u Ogulin. Za organizaciju dolaska zaslužan je Zdenko Brozović, Ogulinac porijeklom iz Ogulinskog Hreljina koji živi u gradu Roye, a čiji je sin član orkestra. Zdenko Brozović svake godine dolazi u Ogulin, obilazi svoje rodno mjesto i kumove, obitelj Polić, koji su članovi Hrvatskog pjevačkog Društva „Klek“. Veza ove dvije obitelji izrodila je prošle godine ideju da se ovaj orkestar dovede u Ogulin. Voditeljica orkestra Francine Topart izrazila je veliko zadovoljstvo što je i ove godine orkestar došao u Ogulin, također je rekla kako su svi članovi orkestra oduševljeni Ogulinom o kome su razgovarali i sjećali ga se tokom cijele godine, koliko je prošlo od njihovog prošlogodišnjeg posjeta.

“Los Caballeros” U Frankupanskom kaštelu u subotu 11. srpnja nastupio je prvi  hrvatski mariachi sastav “Los Caballeros”. Vrući južnjački ritmovi unijeli su dašak Meksika u naš Frankopaski kaštel. Deveteročlani “mariachi” band sastavljen od akademski školovanih glazbenika svirao  je atraktivan repertoar meksičkih uspješnica poput “Cielito Lindo”, “Besame Mucho” , “Mame Juanite”...

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

7

Nastup sudionika 12. međunarodnog festivala folklora ZABA 2009. Sudionici 12. međunarodnog festivala folklora ZABA 2009. u sklopu Franopanskih ljetnih večeri svoje kulturno umijeće i tradiciju prezentirali su 10. srpnja u atriju hotela Frankopan. Oduševljena publika gledala je nastupe folklorno-plesne grupe Hanyang Dance Company iz Južne Koreje, Indonezijske Folklorne grupa Krida Budaya Sveučilišta u Jakarti, Ug-shig folklorne grupe šamana koja dolazi iz Kizila, glavnog grada Tuve, republike u okviru Ruske federacije.  Nastupila je i grupa Spandan sanskrutik Trust, folklorna grupa iz Ahmedabada u Indija, te plesni ansambl „Železiar“ iz grada Košice u Slovačkoj.

I ove godine odigrana „Zulejka“ Izvedba povijesne drame “Zulejke”, koje je premijerno predstavljena prošle godine, ponovno je igrana 04. i 05. srpnja također u sklopu ovogodišnjih Franopanskih ljetnih večeri.  Zulejka je predstava koja se izvodi na autentičnim lokacijama, dramatizirana legenda ponikla u Ogulinu koja već stoljećima živi u svijesti mnogobrojnih naraštaja ogulinskog kraja. Dramatizirana legenda “Zulejka” je prvi puta igrana u Ogulinu  1910. godine, a izvelo ju je putujuće kazalište iz Zagreba.  Drama “ Zulejka” kao simbol  povijesnog ogulinskog krajiškog života u nekoliko je navrata igrana u Ogulinu. Predstava je ovo koju se svakako isplatilo pogledati. Radnja se odigrava  u prvoj polovici 16. st. u Ogulinu. U središtu Ogulina nalazi se poznati Đulin ponor - Ponor rijeke Dobre dobio je ime pomladoj djevojci, koja se zvala Đula ili Zulejka. Legenda potječe iz 16. st. Djevojka Zulejka je bila kćerka

Ivana pl. Gušića, zapovjednika ogulinske tvrđave. Roditelju su, kako je to tada bio običaj tog vremena, obećali Zulejku starijem plemiću za ženu. Međutim, poslije jedne velike bitke sa Turcima, u Ogulin je stigao mladi krajiški kapetan Milan Juraić u koga se Zulejka zaljubila.  Međutim, Milan je smrtno stradao u bitci sa Turcima. Čuvši to, Zulejka ili Đula se sunovratila u ponor rijeke Dobre. Tako je ponor dobio ime Đulin ponor. Pogledate li bolje liticu iznad ponora, možete vidjeti profil muškarca koji gleda prema ponoru. Ogulinci kažu da to Milan gleda kud je nestala njegova Đula  ili Zulejka. Ogulinci su i ove godine predstavom bili oduševljeni, o čemu svjedoči velika posjećenost prilikom obadvije večeri izvođenja predstave. Ukoliko niste uspjeli pogledati “Zulejku” uživo, možete to učiniti u video rubrici na našem internet portalu www.ogulin-info. com..

8

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

2. sjednica Gradskog vijeća Grada Ogulina Pod predsjedanjem Milana Sabljaka, predsjednika Gradskog vijeća, 17. srpnja održana je 2. sjednica Gradskog vijeća Grada Ogulina. Dnevni red sjednice sačinjavalo je 25. točaka. Nakon polaganje prisege vijećnika Nevenke Šajn (SDP) i Siniše Ljubojevića (SDSS), započeo je „Aktualni sat“.

IZDVAJAMO:

Na aktualnom satu 2. sjednice Gradskog vijeća Grada Ogulina nezavisni vijećnik Željko Bokulić postavio je pitanje koliko je Grad Ogulin prihodovao s osnove uplate poreza, odnosno komunalne naknade od tvrtki smještenih na području bivšeg „ventilatora“ i tvrtke PM Lignum, istaknuo  je kako ovo pitanje već postavio no nije dobio zadovoljavajući odgovor. Gradonačelnik Nikola Magdić odgovara Bokuliću da će ponovno dobiti pisani odgovor koji je već jednom dobio. Bokulić je pitao i za problem oko rekonstrukcije ceste koja vodi prema naseljima Turkovići i Vitunj. HDZ-ov vijećnik Mato Špehar pitao je dali Županijska cesta br 3175 Ogulin-Trošmarija ide ove godine u rekonstrukciju. Odgovor se očekuje od Županijske uprave za ceste. Potpredsjednik Gradskog vijeća Ivan Vuković (SDP) pitao je tko financira održavanje sportskih objekata koji su u vlasništvu Grada Ogulina i koliko to košta porezne obveznike? Gradonačelnik odgovara da je pitanje kompleksno te da će detaljini odgovora dati u pisanom obliku Pitanja je imao i SDP-ov vijećnik Momir Jakšić kojega je zanimalo što Grad Ogulin planira učiniti po pitanju registracije jezera Sabljaci kao kupalište, naime to bi rezultiralo da Hrvatske vode imaju obveznu vršenja redovne analize vode u jezeru, čime bi građani znali da li je kvaliteta vode dovoljno dobra za kupanje. Gradonačelnik je

odgovorio da Grad sa HE Gojak pokušava naći rješenje. HE Gojak upravlja akumulacijom jezera, a predsjednik Vijeća Milan Sabljak i direktor je HE Gojak. On objašnjava da su još prije nekoliko mjeseci tražili od županijskog Zavoda za javno zdravstvo češću analizu kvalitete vode. Prema nalazu od 15. lipnja, voda jezera Sabljaci zadovoljava kvalitetom za kupanje. Najveći problem na jezeru je sada visoka podvodna trava, koju HE Gojak želi adekvatno riješiti. Siniša Ljubojević (SDSS) gradonačelniku je postavio pitanje vezano za ukidanje Prekršajnog suda u Ogulinu, odnosno što Grad planira poduzeti da bi se to spriječilo, jer kako kaže Ljubojević to je jedna od rijetkih institucija koja poštuje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i ima trenutno 4 zaposlena pripadnika srpske nacionalnosti. Ljubojević je pitao i dali Grad planira ulaganja u infrastrukturu na području Drežnice, konkretnije dali je u planu za ovu godinu asfaltiranje prometnice Trbovići-Tomići koja je, kako kaže Ljubojević, u katastrofalnom stanju. Gradonačelnik je odgovorio da je Grad zajedno sa saborskim zastupnikom Ivanom Vučićem uspio zadržati Općinski sud, a ima saznanja da se Prekršajni sud neće fizički ukidati i da će građani i dalje obveze prema Sudu obavljati u Ogulinu. Oko infrastrukture u Drežnici Gradonačelnik je rekao da je potrebno obići sve vitalne prometnice i sigurno održavati, a prema mogućnostima i asfaltirati. Jure Turković (HDZ) zahvalio se nezavisnom vijećniku Željku Bokuliću zbog otvaranja pitanja oko županijske ceste prema Vitunju i Turkovićima, te se nadovezao na problematiku ove ceste i pitao da li će se pored prometnice urediti i odvodnja te ceste kod romskog naselja. Gradonačelnik odgovara da će pitanje proslijediti

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

Županijskoj upravi za ceste. Turković je uputio čestitku NK Dobri na plasmanu u četvrtu Hrvatsku nogometnu ligu, te predsjedniku Gradskog vijeća poklonio zvonce i štopericu, što će mu, kako kaže Turković, pomoći u radu. Nakon aktualnog sata sjednica Gradskog vijeća nastavljena je jednoglasnim usvajanjem Statuta Grada Ogulina i Poslovnika Gradskog vijeća, usklađenih Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Spomenutim izmjenama ukinuto je Gradsko poglavarstvo, te je predstavnicima srpske nacionalne manjine omogućeno da dopunskim izborima izaberu zamjenika gradonačelnika. Prije prijedloga izmjena i dopuna proračuna jednoglasno su donesene odluke: - Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu i djelokrugu rada upravnih tijela Grada Ogulina, - Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o provedbi izbora u mjesnim odborima, - Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o dodjeli javnih priznanja Grada Ogulina. Pod točkom 9. dnevnog reda ove sjednice bio je Prijedlog izmjena i dopuna proračuna Grada Ogulina za 2009.godinu. Gradonačelnik Nikola Magdić je u iscrpnom objašnjenju pojasnio razloge rebalansa Proračuna. Prihodi u Proračun Grada Ogulina, ovim rebalansom, se smanjuju za 6,4% i iznose 60.223.000,00 kuna, a rashodi se smanjuju za 7,9% i iznose 69.407.623,00 kuna, gdje Grad razliku prihoda i rashoda planira pokriti raspoloživim sredstvima od prošle godine,

9

koja iznose 9.184.623,00 kune. U raspravi oko Prijedloga rebalansa proračuna, za riječ se javio Jure Turković, te ispred kluba HDZ-a uz pojašnjenje prihvatio Prijedlog izmjena i dopuna proračuna Grada Ogulina. SDP-ov vijećnik Ivan Vuković na sjednici je predao zahtjev za 3 amandmana, koja su većinom glasova (10 protiv, 6 za) odbijeni, a obuhvaćala su povećanje sredstava za stipendije, osiguravanje sredstava za nabavku školski knjiga, te odustajanje od projekta skijališta Kranjčevka. Nezavisni vijećnik Željko Bokulić istaknuo je kako je već predlagao oporbenim vijećnicima SDP-a da potpišu zahtjev za raspisivanje referenduma o nastavku projekta skijališta Kranjčevka što su isti odbili. To je dokaz, kako kaže Bokulić, na tihu suradnju sa vladajućima što je on već u nekoliko navrata insinuirao. Projekt Kranjčevka je u ovoj ekonomskoj situaciji besmislen – rekao je Bokulić. Siniša Ljubojević , ispred SDSS-a, apelira na razvoj infrastrukture u ruralnim područjima Ogulina, od Drežnice do Dubrava, kako bi se omogućio razvoj tog područja i zadržalo stanovništvo. Ljubojević se nada da će Grad iz sredstava namijenjenih za infrastrukturu asfaltirati prometnice, razvijati vodoopskrbni sustav i izgraditi sve potrebne objekte za opstanak i normalan život ljudi na selu. Nakon rasprave, Prijedlog izmjena i dopuna proračuna prihvaćen je većinom glasova (11 za, 5 protiv). U nastavku sjednice izabrani su članovi Gradskih odbora, Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, te imenovana je komisija za privremeno korištenje stanova Grada Ogulina.

Održana 2. sjednica Općine Josipdol U Josipdolu je 14.srpnja održana 2.sjednica Općinskog vijeća kojom je predsjedao predsjednik Vijeća Zdravko Jandrlić. Sjednici je prisustvovalo 13 vijećnika, te nakon prihvaćanja dnevnog reda, slijedio je aktualni sat.

AKTUALNI SAT - IZDVAJAMO

Renatu Kesner zanimalo je odlagalište otpada i financiranje Udruga. Načelnik Josipdola, Zlatko Mihaljević, odgovara da je općina imala privremeno odlagalište, koje je zatvoreno. Sanacija će uslijediti nakon sanacija prometnica. Udruge koje se financiraju iz proračuna, moraju donositi financijski plan, te izvještaje o utrošenim sredstvima, rekao je Mihaljević. Damir Bokulić postavio je pitanje vezano za pokretanje proizvodnje plastičnih stolica u prostoru bivšeg DIP-a Josipdol. Slijedeće pitanje uputio je vezano za Odluku Općine kojom se Općina suprotstavlja reciklaži otpada na području općine. Načelnik je konkretno odgovorio da je vidio projekt za proizvodnju plastičnih stolica, te se nada pokretanju proizvodnje i potporu svih vijećnika tom pogonu. Bez obzira na gospodarsku situaciju, nećemo mijenjati odluku o reciklaži otpada, odgovorio je Mihaljević. Dubravka Galića zanimalo je u kojoj je fazi urbanistički plan Josipdola, te uređenje potoka u Perašini. Ne slažem se sa Hrvatskim vodama, te se nadam da će se potok urediti i to odlučno, rekao je načelnik. Urbanistički plan Josipdola postoji, a trenutno su u izradi izmjene i dopune plana. Danica Žanić postavila je pitanje oko uređenja Zagorske ulice i ulice Turkalji, te pitanje o uređivanju živice. Mihaljević odgovara da će komunalni redar obići i utvrditi uređenje živica. Postavljanje nogostupa i uređenje ulice Turkalji jedan je od tri prioriteta Općine. Nakon aktualnog sata, jednoglasno je prihvaćen Zapisnik sa 1.sjednice . U nastavku 2. Sjednice, prihvaćen je Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Josipdol. Ostvarni prihodi Općine su 32,9% od planiranih, a rashodi su u skladu s prihodima. Nakon prihvaćanja prijedloga Statuta i Poslovnika Općine Josipdol, donesena je Odluka o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja u koji su imenovani: Nikica Jagnjić (zamjenik načelnika - načelnik stožera), Marinko Turkalj (zapovjednik DVD Josipdol - član), Josip Duić (zapovjednik DVD Oštarije- član), Marinko Herman (načelnik PP Ogulin - član), Zdravko Jandrlić (predstavnik DUZS - član), Bosiljka Čigoja Šibarić (dr. opće prakse - član) i veterinar Neven Polić (član).

10

OGULIN-INFO PRESS

KOLUMNE

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

Što je ostalo od jamstva

Uoči izbora 2003. godine, tadašnji predsjednik HDZ-a Ivo Sanader građanima Hrvatske dijelio je „Jamstvene kartice“, a jedna se slučajno našla i kod mene. Danas, nakon manje od 6 godina, pokazalo se da je ta kartica bezvrijedan komad papira, a sve što su nam jamčili, uglavnom su“ jamili“. Govori se u tom jamstvu o smanjenju PDV-a, rastu zaposlenosti i Mićo Zatezalo standarda, te članstvu u NATO-u i EU. Od svih obećanja, ostvaren je ulazak u NATO, i to se ne može osporiti, a ni zanemariti. Za sve ostalo, ispada da je bila prodaja magle. Mora se uzeti u obzir da su u ovom trenutku ekonomske prilike u svijetu drugačije nego u trenutku izdavanja jamstva, ali to ne može biti i opravdanje za neispunjavanje obećanja, jer su građani ne samo 2003, nego i 2007. dali povjerenje toj stranci i politici koju je vodila. Ako su ekonomske prilike sada teške, to nije nikakvo opravdanje jer vlast nismo birali samo za dobra vremena, vlast mora biti dobra i kad je teško. A sada ne radi dobro i ne drži se onoga što je obećala, pada standard umjesto da raste, a i zaposlenost i gospodarski rast sad izgledaju samo kao popis lijepih želja. Glavni kormilar broda nestao je zajedno sa ministrom prosvjete u posljednjem čamcu za spašavanje, a brod je ostavio u olujnom nevremenu, sada pod nesigurnim zapovjedništvom kormilarke koja nakrenuti brod, oštećen sa svih strana, pokušava

dovesti u mirnije vode. Kormilarka računa da jamstvena kartica koju je izdao njezin prethodnik za nju ne važi, ali ako je od njega uzela vlast, ne može se odreći ni te kartice i svega što u njoj piše. Drugi važni član na komandnom mostu, HSS, istina nije izdao takvu jamstvenu karticu, ali je ulaskom u Vladu morao za nju znati i za njih je ona obaveza. A obaveza su im i obećanja koja su dali seljacima na izborima 2007. god. Oni od tih obećanja bježe kao i HDZ od jamstvene kartice. I to na način da su digli ruke od Ministarstva poljoprivrede, i ulovili se turizma! Sigurno se braća Radić sada prevrću u grobu, a Vlatku Mačeku, i samom dobrom trgovcu, smije se brk! Ovo što njihovi stranački sljedbenici rade sa hrvatskim seljacima, svakako im ne služi na čast. Uz radnike i umirovljenike, seljaci su sljedeća najugroženija skupina koju očekuje teška jesen, žetva koja završava neće im donijeti ni pokriće troškova, a pogotovo ne zaradu. Njihovi novčanici sigurno su prazni i kako će prebroditi jesen, to valjda samo oni znaju. Zato nas ne trebaju začuditi nove blokade prometnica u danima i mjesecima koji dolaze, jer i seljacima je dogorjelo do nokata. Što se tiče ulaska u EU, on sada izgleda tako daleko , o tome se u hrvatskoj javnosti sve manje govori, ostala je slovenska blokada i ne samo da nema ništa od ulaska u Uniju, nego su stali i pregovori. Ta tema kao da je gurnuta u drugi plan, a odlaskom Sanadera nestao je i najgorljiviji zagovornik hrvatskog puta na zapad. Do daljnjeg ostajemo na brdovitom Balkanu s nadom da će se pojaviti neki novi vizionar, sa nekom novom jamstvenom karticom i maglovitim obećanjima, ali sada i utegom duga od 40 milijardi eura. Bože, čuvaj Hrvatsku!

HSU u Saborskom raskinuo sporazum sa HDZ-om U Saborskom je u nedjelju 28. lipnja održana redovna izborna skupština Općinske organizacije HSU-a. Na skupštini je izabrano novo-staro rukovodstvo stranke. Skupština je dala povjerenje dosadašnjem rukovodstvu na čelu sa Ivanom Žagrovićem. Na skupštini je također od strane HSU-a raskinut predizborni koalicijski sporazum sa HDZ-om, zbog nesuglasice oko podjele jednog vijećničkog mandata kojeg su ove dvije stranke osvojile na zajedničkoj listi. Prijedlog HSU-a je bio da pola mandata pripadne HDZ-ovom vijećniku a pola HSU-ovom vijećniku, što HDZ navodno nije prihvatio. Na skupštini su kao gosti prisustvovali i načelnica općine Saborsko Đurđica Špehar, predsjednik HSS-a i predsjednik Općinskog vijeća Ivan Matovina, predsjednik HDZ-a Marko Bićanić i predsjednik HVIDR-e Nikola Hodak. Na kraju skupštine izražena je obostrana želja za suradnjom između HSU-a i nove lokalne uprave. Nakon skupštine članovi stranke i gosti družili su se na prigodnom domjenku.

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

11

U Tounju obračunavanje s IGM-om, obnova spomenika kulture i sanacija smetlišta! TOUNJ – Druga redovna sjednica Općinskog vijeća Općine Tounj održana je 10. srpnja. Pozdravivši sve prisutne Nikola Katić, predsjednik Općinskog vijeća utvrdio je kvorum , te pozvao vijećnike da postave vijećnička pitanja. Vijećnika Ivana Pribanića zanimalo je da li će se sa Autotransom Ogulin potpisati ugovor za prijevoz putnika od Ogulina do Tržića za jedan dan u tjednu (srijeda) tijekom dva mjeseca ljetnog prazničkog razdoblja, nadalje je iznio problem ukopa na groblju u Kamenici jer se više ne pazi na red kod ukopa. Načelnik mu je odgovorio da je sa Autotransom razgovarao o prijevozu putnika, te napominje da pregovori o tome još traju, a o konačnom dogovoru naknado će ih informirati. Načelnik nadalje odgovara da će se o nastalim problemima na groblju u Kamenici raspravljati kasnije jer je ta točka u dnevnom redu. Nakon usvajanja dnevnog reda od čak 22 točke pristupilo se verifikaciji zapisnika sa prve sjednice Općinskog vijeća. Razgovaralo se o problematici oko asfaltiranja cesta u Općini Tounj, te naplati bankina koje nisu napravljene (privatna asfaltiranja). Na sjednici su donesene odluke o nasipavanju parcele sa zemljom na groblju Tounj – proširenje groblja, imenovanju Komisije za poljoprivredu, imenovanju Uprave groblja Općine Tounj, isplati šteta vlasnicima zemljišta prilikom izvođenja radova za vodovod, kupovini kuće Franjković Ankice za potrebe ceste i pješačkog kolnika

te prostora potrebnog za Općinu Tounj, izmjenama i dopunama Statuta i Poslovnika općine Tounj, kupovini ljuljački i klupa za djecu u Kukači, kupovini stolica i klupa za djecu osnovne škole „Lucije Capan“ Tounj, zapošljavanju ukopnika za groblje Kamenica na 4 sata dnevno, te kupovini cjevi za vodu, fontane i lampe na groblju Tounj. Donesena je i odluka u prekidu ugovora o radu pročelniku Vladimiru Božičeviću, u cilju rezanja troškova rada Općine. Načelnik Ivica Sopek u jednoj od točaka dnevnog reda upoznao je vijećnike o tome kako je tvrtka IGM Tounj na lokaciji Vrtača gdje se planira graditi sportsko-rekreacijskii centar navozila zadnjih par godina komunalni otpad iz PIK Vrbovca i smetlišta Novog Vinodolskog, te napominje da je on kao tadašnji vijećnik i mještanin Tounja jako puno puta reagirao kod općinskih vlasti, načelnika, predsjednika vijeća i pročelnika sa odgovorom da će to Pađan sanirati, ali na žalost nije imao dovoljno veliku podršku da spriječi IGM Tounj da prestane navoziti otpad u Vrtaču. Razgovarao je i sa gospodinom Pađenom ali također bez uspjeha. Nadalje je predložio da se donese Odluka da IGM Tounj sanira smetlište u Vrtači, te da se imenuje Komisija koja će vršiti pregovore sa IGM Tounj. Nakon rasprave odluka je sa 9 glasova za i jednim suzdržanim glasom donesena, a u Komisiju za pregovaranje sanacije smetlišta sa tvrtkom IGM Tounj imenovani su Ivan Pribanić za predsjednika, te Ivan Rebrović, Ivan Meašić, Nikola Katić i Ivan Fumić za članove Komisije. Donesena je i Odluka da se se tvrtkom IGM Tounj pregovara vezano za sudsku nagodbu u iznosu od 17.000 EURA, donešenu na 9. sjednici Općinskog vijeća općine Tounj 08. studenog 2002. godine, a radi se o tome da je IGM Tounj stavila pod hipoteku zgradu općine, kuću

od Nikole Fumića i pola zemljišta u Zdencu gdje se započeo graditi dom, pola tog zemljišta bilo je u vlasništvu Općine, a pola u vlasništvu IGM Tounj. Sudskom nagodbom dogovoreno je da će općina dati svoj dio zemlje u Zdencu IGM Tounj, a IGM Tounj će zemljište, zgradu Općine i kuću od Fumića uknjižiti na općinu. 17.000 EURA uložit će se za uređenje Boćare. Načelnik Ivica Sopek navodi da se u Boćaru nije ništa uložilo i da je IGM Tounj još uvijek dužna Općini 17.000 EURA, ističe da je taj problem dočekao opet njega za rješavanje, te stoga predlaže da se tih 17.000 EURA kompenzira sa IGM Tounj za dug koji Općina treba platiti za asfaltiranje. U planu uređenje vodotoka Tounjčice i restauracija kamenog rimskog vojnika. Od načelnika Općine Tounj Ivice Sopeka saznali smo kako je, pored odluka donesenih na Općinskom vijeću, u planu i uređenje vodotoka rijeke Tounjčice pokraj Tounjskog mosta, važnog povijesnog spomenika kulture. Naime, prilikom uzimanja vode za iz rijeke Tounjčice za potrebe posipanja cesta da bi se smanjila količina prašine u zraku, kamioni tvrtke IGM Tounj nasuli su dio korita rijeke. Nakon što je korito obišao i direktor Hrvatskih voda ispostave Karlovac Borislav Vedrina, odlučeno je da se poduzmu mjere da IGM Tounj ukloni sa desne obale Tounjčice neposredno uz kameni prag razni materijal dopremljen i ugrađen kao pristupna rampa za kamione. U planu je i restauracija povijesnog spomenika rimskog vojnika od strane Ministarstva kulture, koji je 1992. godine izvađen iz korita rijeke, te u dogovoru s Ministarstvom postavljanje još četiri njegove replike na sam most da se dobije stari povijesni izražaj.

12

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

Četiri vijeka Dubrava

U subotu, 11. srpnja u Donjim Dubravama svečano je obilježeno četiri vijeka naseljavanja bivše općine Gornje Dubrave Srbima. Iako godišnjica nije potpuno precizna, jer prvo naseljavanje ovih krajeva počelo je 1601. god i trajalo je do 1620., važno je napomenuti da je područje Dubrava i kasnije naseljavano, ali prvi naseljenici su došli na potpuno opustošenu zemlju, kao posljedicu turskih osvajanja. To područje , na sjeveru od Kamenska, do rijeke Mrežnice na jugu, vremenom je postalo jedina domovina doseljenim Srbima iz Bosne, otkuda su u dogovoru s austrijskim vlastima i hrvatskim plemićima, organizirano prelazili i nastanjivali to područje. Sa povijesnim činjenicama okupljene građane upoznali su Čedomir Višnjić, predsjednik SKD „Prosvjeta“, inače porijeklom iz Donjih Dubrava, i povjesničar dr. Đuro Zatezalo. Uglavnom su govorili o teškom životu na ovim prostorima, kako

kroz burnu i krvavu povijest, tako i danas, kad ekonomska kriza sve više pritišće i ionako težak život čini još težim. Osvrnuli su se na ratove , čega jedino ovdje nije nedostajalo, osvrnuvši se i na tri posljednja u prošlom stoljeću, koja su naselja koja su činila općinu Gornje Dubrave, od početka 20. stoljeća, do danas gotovo desetkovala. U svojim najboljim danima, nakon prestanka turske opasnosti, pa do pred početak Prvog svj. rata, tu je živjelo oko tri i pol tisuće stanovnika. Što ratovi, što agrarna prenaseljenost, ekonomske migracije, od početka 20.st. broj stanovnika je stalno opadao. Danas ta naselja u kojima je pred 2. svj. rat bilo više đaka od 1. do 4. razreda nego danas ima ukupno stanovnika, a sve škole u tim naseljima od Ponikava, preko Trošmarije, do Gornjih i Donjih Dubrava su zatvorene, jer više nema djece koja bi ih pohađala. To je prava slika poraznog stanja i rezultat nesnalaženja u 20.st., tako

da bi najbolje bilo da smo 20.st. prespavali. Veseliji dio ovog događaja, koji su ispunili folkloraši od Vukovara, Vojnića, Generalskog Stola do Dubrava. Ti mladići i djevojke barem su za trenutak razveselili okupljeno mnoštvo domaćina i njihovih gostiju, među kojima i državnog tajnika u ministarstvu regionalnog razvoja Stanka Janjića, zamjenika ogulinskog gradonačelnika Vladimira Kubelku, ogulinskog paroha Milana Simića, načelnike općina Krnjak i Vojnić, Radu Kosanovića i Nebojšu Andrića, te mnoge druge uzvanike. Posebne oduševljenje publike izazvali su mladi Vukovarci, svojim plesom, pjesmom i muzičkim nastupom, a mene se posebno dojmio mladi harmonikaš iz Vojnića, koji je između ostalog izveo „svilen konac“, poznatu muzičku skladbu, za što je pobrao ovacije publike. Program koji je počeo nešto iza 19 h potrajao je do 22.30 h, nakon čega su se okupljeni izvođači nastavili družiti do iza pola noći, a nakon toga se razišli.

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

13

Iduće godine HE Lešće kreće u puni pogon Župan Karlovačke županije, Ivan Vučić sastao se 24. srpnja sa direktorom proizvodnje HEP-a Petrom Ćubelićem i sa voditeljem gradilišta He Lešće Božom Marovićem. Nakon sastanka župan je u pratnji svojih suradnika, te gradonačelnika Grada Ogulina Nikole Magdića, dogradonačelnika Tone Radočaja, načelnika Općine GeneralskiStol Ivana Škrtića i načelnika Općine Bosiljevo Josipa Korenića obišao postrojenje hidroelektrane Lešće. Budući da su radovi u punom jeku očekuje se da će po planu biti završeni do kraja ove godine, kada će se hidroelektrana pustiti u probni rad, a onda početkom iduće godine u puni pogon. Nakon obilaska gradilišta same elektrane, delegacija je obišla mostove na rijeci Dobri i ribnjaku u Trošmariji, koji su također dio projekta hidroelektrane Lešće. Akumulacijsko jezero za hidroelektranu biti

će veliko oko 12 kilometara, dok će brana biti visoka oko 50 metara. Sam župan je istaknuo vrijednost izgradnje ove hidroelektrane za općine Generalski Stol i Bosiljevo, na čijem se području i nalazi ova hidroelektrana. Ova investicija Hrvatske elektroprivrede vrijedna je oko 470 milijuna eura. Brana u Lešću bit će visoka oko 50 metara i stvorti će uzvodno na rijeci Dobri jezero dugo 12 kilometara. Plan proizvodnje za HE Lešće je oko 100 megavata godišnje sa dva velika generatora (što je dovoljno za jedan grad veličine 40 do 50 tisuća stanovnika), odnosno oko dvostruko manje od HE Gojak na istoj rijeci 12 kilometara uzvodno, koja godišnje proizvodi oko 220 megavata. (Ana Magdić)

Župan Ivan Vučić obišao Poduzetničku zonu Ogulin

U posjet Poduzetničkoj zoni Ogulin, 10. srpnja, došao je župan Karlovačke županije Ivan Vučić sa zamjenicima Josipom Šafarom i Ivanom Banjavčićem, te pročelnikom za gospodarstvo Mladenom Kobasićem. Susretu su bili nazočni gradonačelnik Grada Ogulina Nikola Magdić sa zamjenicima Tonom Radočajem i Vladimirom Kubelkom.

Svrha razgovora je upoznavanje župana i njegovih suradnika o dosadašnjim akcijama i provedbom projekata u Poduzetničkoj zoni Ogulin. Tijekom razgovora direktor Poduzetničke zone Janko Lipošćak prezentirao je Poduzetničku zonu Ogulin, te iznio sve relevantne činjenice od njenog osnivanja do današnjih dana. Gosti su u cijelosti upoznati sa obavljenim poslovima na planu pripreme projektne dokumentacije i potrebnih dozvola, te dinamikom izvođenja radova na cestovnoj i komunalnoj infrastrukturi. Iznesena je informacija o realizaciji programa pojedinih investitora, teškoćama koje usporavaju njihove projekte, kao i konačni rokovi za pokretanje poslovnih aktivnosti. Konstatirana je činjenica da je Grad Ogulin sustavno proteklih godina ulagao u ovaj projekt, stvorio elementarne uvjete za poslovanje prihvaćenih investitora, te da sada očekujemo konkretne zahvate na izgradnji, zapošljavanju i pokretanju poslovnih zahvata svakog pojedinačnog subjekta. Do kraja godine obavit će se revizija svih poslovnih planova, a sa investitorima koji ne pruže prave dokaze i pokrenu tražene aktivnosti biti će razvrgnuti Ugovori i Odluke o dodjeli zemljišta. Takvo zemljište biti će ponovno predmet Javnog natječaja sa ciljem pronalaženja boljeg i sigurnijeg investitora. Na samom terenu svi prisutni su upoznati sa aktivnostima tvrtke Incrementum d.d. koja je postala i gruntovni vlasnik dodijeljene čestice i instalirala informacijsku tablu o započetim građevinskim radovima, a zatim je obiđeno gradilište prometnica „B“ i „D“ čijom izgradnjom se svi cestovni pravci dovode u osnovnu prometnu funkciju. Izraženo je zadovoljstvo predstavnika Županije sa naporima koje Grad Ogulin poduzima na izgradnji i aktiviranju zone, te potvrđena mogućnost suradnje i podrške ovom velikom projektu.

14

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

Članovi ogulinskog Crvenog križa na obilježavanju bitke kod Solferina Mladi i odrasli volonteri Gradskog društva Crvenog križa Ogulin, 27. lipnja 2009. godine,  u svečanoj nepreglednoj povorci baklji, dugoj 16 kilometara, zajedno s tisućama volontera Crvenog križa iz cijelog svijeta obilježili su 150-tu obljetnicu bitke kod Solferina iza koje ništa više nije bilo isto. 24.lipnja 1859.godine vojske austrijskog carstva i francusko-sardinijskog saveza vodile su bitku nedaleko sela Solferino, u sjevernoj Italiji. Bitka kod Solferina se pretvorila u jednu od najkrvavijih bitaka u 19.stoljeću. Tog dugog dana u bitci se zateklo tri stotine tisuća vojnika, od kojih je četrdeset tisuća poginulo ili pak bilo teško ranjeno. Pokolj je potrajao šesnaest sati. Poslovnog čovjeka koji je onuda prolazio, Henry Dunanta,  zgrozila je patnja koju je vidio; izmijenila je njegov život, a izmijenit će i stavove mnogih ljudi širom svijeta. Gledajući mrtve, Dunant nikako nije mogao pojmiti da su tek dan prije, svi ti ljudi bili živi. Kao u svim većim prethodnim bitkama, medicinske pomoći za ranjenike, zapravo, nije bilo. Užasnut agonijom vojnika, mladi švicarac preuzima vodstvo. U obližnjoj crkvi u selu Castalioneu organizira prikupljanje i skrb ranjenih. Zbunjene žene i mještani iako uplašeni, priteknu u pomoć. Vojnici su bili stranci. ¨Svi su oni naša braća¨, uporno je ponavljao Dunant. Vrativši se kući, još progonjen onim što je vidio, napisao je knjigu o svojim iskustvima. Djelo ¨Sjećanje na Solferino¨, objavljeno je 1862. godine. U knjizi je Dunan izložio ideju o dopunjavanju vojnih sanitetskih službi u doba rata. Zamisao bi se ostvarila putem nacionalnih društava za pomoć, koje bi u vrijeme mira osposobljavale svoje dragovoljce za pomoć. Dunant predlaže da se ranjenici i svi koji se o njima brinu smatraju neutralnima, čak i na bojnom polju. Uskoro, dolazi do osnutka Međunarodnog odbora za pomoć ranjenicima iz kojeg je kasnije izrastao Međunarodni

odbor Crvenog križa. Prema Dunanovom prijedlogu prihvaćeno je deset rezolucija za pomoć ranjenicima i simbol crvenog križa na bijelom polju kao znak zaštite i prepoznavanja onih koji ne sudjeluju ili više ne sudjeluju u borbi. Pojam neutralnosti postaje sastavni dio međunarodnog ugovora, koji propisuje da se sve vojske služe zaštitnim znakom crvenog križa radi obilježavanja sanitetskog osoblja, bolnica i bolničkih kola. Sporazum je nazvan Ženevskom konvencijom. Poslije tog dana kod Solferina vođene su još mnoge bitke i još veći i krvaviji ratovi i to s daleko strašnijim oružjem diljem svijeta. No, ipak danas postoje dobro opremljene sve vrste ambulantnih vozila s uvijek prisutnim civilnim i vojnim sanitetskim osobljem. Vidljivo izložen, obojen na šatorima, ustanovama, bolnicama i vozilima, univerzalni simbol Crvenog križa i Crvenog polumjeseca koji označava miran kutak, zaštićen od napada međunarodnim dogovorom. Te znakove vidimo toliko često da ih uzimamo kao nešto samo po sebi razumljivo.

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

15

U Josipdolu osnovan biciklistički klub „Kotač“ JOSIPDOL - U prostorijama Općine Josipdol održana je u nedjelju, 26. srpnja, osnivačka skupština Biciklističkog kluba “KOTAČ”. Ideja o osnivanju klupa potekla je  od skupine mladih biciklističkih entuzijasta koji u posljednje vrijeme sve češće i u sve većem broju uživaju u vožnji biciklom na području općine Josipdol  i šire.  Shvativši da je ovo jedan dobar i zdrav način druženja odlučili su se organizirati i pozvati sve zainteresirane građane da im se priključe. Na osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 14 članova koji su u vrlo opuštenoj i konstruktivnoj atmosferi prolazili kroz točke dnevnog reda i prijedlog statuta, koji su uz manje izmjene jednoglasno prihvatili. Klub je za svoje ime imao dva prijedloga; “Josipdol” i “Kotač”, no „Kotač“ je glasovanjem 12 članova za naspram 2 protiv pobijedio. Naime u starom Josipdolskom žargonu za bicikl se često govorilo “kotač” (“Na čem’ si došal?.....-Na kotaču!”). Tako su članovi odlučili koristiti u svome djelovanju dio tradicije ostavljene od njihovih djedova i baka. Za predsjednika kluba odabran je Vedran Jagnjić, za zamjenika Dražen Marković, tajnik kluba je Ivan Belančić, a članovi upravnog odbora su Zlatko Rendulić i Milan Pavlica.

CRNI KUTAK Još jedna šumska krađa prijavljena je od strane Šumarije Ogulin Nepoznati počinitelj otuđio je u srpnju 14 stabala javora i bukve. Ove godine na području bivše Općine Ogulin zaprimljeno je nekoliko slučajeva krađe šumskih dobara. Po zaprimljenoj prijavi Šumarije Ogulin policijski službenici izvršili su očevid i utvrdili da je za sada nepoznati počinitelj motornom pilom posjekao i odvezao stabla, izvještava Policijska uprava karlovačka. Materijalna šteta iznosi oko osamsto kuna. Ovakve krađa, kako neslužbeno doznajemo od djelatnika Šumarije Ogulin, postaju sve učestalije, a počinitelji se teško ili nikako pronalaze. Zbog globalne krize i sve težeg materijalnog stanja ovakve krađe postaju sve učestalije, a mnoge od njih se čak ni ne prijavljuju policiji jer je jako teško ustanoviti počinitelja - kaže djelatnik Šumarije, koji je želio ostati anoniman.

Nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari U subotu, 04. srpnja, na području Ogulina, u šumi, bačena je bomba. Provedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je da je bombu bacio 42-godišnjak. Policijska uprava karlovačka obavještava da je temeljem naloga Županijskog suda izvršena je pretraga obiteljske kuće i prostorija koje isti koristi, pronađeno je: ručni bacač raketa, tromblonske mine, 1,2 kg eksploziva, 14 detonatora, sporogoreći štapin, 1 600 komada različitog streljiva i drugo. Slijedi kaznena prijava i daljnji rad policije.

16

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN INFO Potaknuti prijedlogom novog Zakona o područjima i sjedištima prekršajnih sudova, prema kojemu bi trebao biti ukinut Prekršajni sud u Ogulinu, razgovarali smo sa predsjednikom ogulinskog prekršajnog suda Mariom Vojvodićem koji nam je detaljnije objasnio kakve posljedice donosi ukidanje suda i što to konkretno znači za oko 23.000 građana Ogulina i susjednih Općina za koje je ovaj sud nadležan.

Intervju: Mario Vojvodić Mario Vojvodić Na početku ovog intervjua zamolio bih Vas, iako Vas šira javnost dobro poznaje, da nam kažete nešto više o sebi? Zovem se Mario Vojvodić, živim sa svojom suprugom Renatom i troje djece Hrvojem, Lucijom i Mislavom u ovom lijepom gradu pod Klekom. Po zanimanju sam diplomirani pravnik. Nakon što sam prošao kroz sva radna mjesta u gradskim pravosudnim tijelima od 2004.g. predsjednik sam Prekršajnog suda u Ogulinu. Dragovoljac sam Domovinskog rata te odlikovan „Spomenicom Domovinskog rata “ i „Medaljom Oluja“. Tijekom ove godine trebao bih obraniti magistarski rad na Pravnom fakultetu u Zagrebu koji s pravnopovijesnog stajališta analizira montirani politički proces protiv hrvatskog velikana blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Povod našeg razgovora je Zakon o područjima i sjedištima prekršajnih sudova o kojem će uskoro glasovati zastupnici u Hrvatskome Saboru. Što bitno taj zakon donosi za naš kraj? Taj zakon predviđa jednu bitnu stvar koja će se drastično odraziti na život u našem gradu i široj okolici. Naime tim je zakonom za području Karlovačke županije predviđeno osnivanje Prekršajnog suda u Karlovcu koji bi bio nadležan za područje gradova Duga Resa, Jastrebarsko, Ogulin, Ozalj, Slunj i Karlovac i općina Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Klinča Sela, Krašić, Krnjak, Lasinja, Netretić, Pisarovina,Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić, Žakanje i Žumberak. Stoga, čim sam u siječnju ove godine zaprimio konačni prijedlog spomenutog zakona s tom krajnje neprihvatljivom odredbom odmah sam sazvao sastanak na kojem su osim mene sudjelovali predsjednica i zamjenica općinskog suda u Ogulinu Marijanka Cindrić Županić i Blaženka Glad i državna odvjetnica iz ODO Zagorka Kosanović. Poučeni iskustvom iz 2008. godine kada je trebao biti ukinut i Općinski sud u Ogulinu, dogovorili smo izraditi skriptu pravno-povijesnog pregleda razvoja sudstva na području grada Ogulina, prikupiti statističke podatke o broju predmeta kao i podatke o udaljenosti pojedinih općina i grada Ogulinu od Karlovca. U istom sastavu održali smo i sastanak sa saborskim zastupnikom Ivanom Vučićem, sadašnjim županom Karlovačke županije, na kojem smo ga upoznali s namjerom da se ukine naš sud. Nažalost naši su argumenti ignorirani i prijedlog zakona je ostao nepromijenjen.

Plaški Josipdol i Tounj. Želim upozoriti samo na neke činjenice. U obrazloženju zakona piše kako bi svi građani trebali putovati najviše 50 km od svoga prebivališta do sjedišta suda. To jednostavno ne stoji kad je u pitanju grad Ogulin, a i susjedne općine. Na primjer od Ogulina do Karlovca ima 55 km, općina Saborsko do Karlovca je udaljena 81 km ili općina Plaški - Karlovac 62 km. Te velike udaljenosti bitno će utjecati i na povećanje troškova sudskih postupaka od troškova prijevoza stranaka od mjesta prebivališta do suda, preko dnevnica svjedoka, vještaka, tumača, naknade troškova odvjetniku itd. Dakle bit će mnogo problema, a nažalost nije ponuđeno nijedno racionalno objašnjenje za ukidanje Prekršajnog suda u Ogulinu, niti ga je Vlada RH kao predlagatelj uopće pokušala ponuditi. Radi se o svršenom činu bez temeljite javne rasprave. Vrijedi napomenuti da se ovdje ne radi samo o sudbini zaposlenika našeg Suda, jednog sudca, sudskog savjetnika, sudačkog vježbenika, te pet službenika i namještenika, nego se tim prijedlogom dovode u pitanje ustavna prava građana. Svaki građanin, naime, ima ustavom zajamčeno pravo na brzo i ekonomično suđenje. Što još predviđa ovaj zakon?

Kakve bi posljedice i poteškoće moglo prouzročiti eventualno usvajanje ovoga zakona za građane grada Ogulina i susjednih općina Saborsko, Plaški, Josipdol i Tounj?

U nepunih godina dana u Republici Hrvatskoj ukinuto je ili će se ukinuti 101 pravosudno tijelo. Od toga 41 općinski sud, 5 državnih odvjetništava i 55 prekršajnih sudova. U našoj Karlovačkoj županiji ostaje samo jedan sud i to onaj u Karlovcu dok se svi ostali ukidaju dok na primjer u Istarskoj županiji ostaje djelovati pet sudova. Želim jasno i otvoreno reći da ogulinski prekršajni sud po svim kriterijima ne bio smio biti ukinut. Mnogo je razloga koji govore tome u prilog. Spomenut ću samo neke. Pravosudne institucije grada Ogulina ima bogatu tradiciju. Na području Vojne krajine formirana su 1873.g. sudišta prve instancije, što bi po prilici odgovaralo sudbenim stolovima i to u Gospiću, Ogulinu, Petrinji, Novoj Gradiški, Vinkovcima i Zemunu. Teritorijalna nadležnost sudbenih stolova nakon usklađenja 1886. god. ustrojava se Sudbeni stol u Ogulinu za kotarske sudove u Ogulinu, Slunju, Krnjaku,Novom, Bakru, Delnicama i Čabru. Godine 1955. god. donesen je “Zakon o nadležnosti narodnih odbora, općina i kotara “kojim je ustanovljeno postojanje Kotarskog suca za prekršaje iz čega proizlazi da je grad Ogulin imao dvije prekršajne instance i to Općinskog suca za prekršaje i Kotarskog suca za prekršaje. Zakonom o područjima i sjedištima prekršajnih sudova iz 1998.g. određeno je da je Prekršajni sud u Ogulinu nadležan za područje grada Ogulina, te općina Josipdol, Plaški ,Saborsko i Tounj, te je ista podjela još uvijek na snazi.

Prije svega ovim će zakonom biti pogođeno čak 23 445 građana koji žive na području grada Ogulina i susjednih općina Saborsko,

Jedna od zamjerki i razloga za ukidanje velikog broja sudova jest njihova navodna neučinkovitost. Stoji li ta tvrdnja i za

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

Prekršajni sud u Ogulinu? Jedan od Vladinih razloga za ukidanje pravosudnih tijela nalazi se u obrazloženju Vlade RH, koje je izrađeno u okviru projekta CARDS 2002, 2003 i 2005 pod naslovom „Podrška reformi pravosudnog sustava RH“ u kojem se navodi činjenica da se treba izvršiti racionalizacija sudova spajanjem ili ukidanjem, a kao glavni argument ističe se upravo neučinkovitost. Ako uzmemo u obzir da je hrvatsko sudstvo opterećeno rješavanjem milijunskih spisa, postavlja se pitanje radi li se ovdje o neučinkovitosti samih sudaca i službenika ili o neučinkovitosti sudova. Sudovi su institucije te one u vrijednosnom sustavu ne mogu biti učinkoviti ili neučinkoviti već to mogu biti samo pojedinci koji u njima rade. A onda bi se trebalo zapitati zbog čega su sudci i osoblje sudova „neučinkoviti“. U odgovoru na to pitanje leži bit problema, a što u svakom slučaju ne odgovara predlagatelju zakona koji je svjestan činjenice koliko se sudci trude u nemogućim prostornim i inim neadekvatnim uvjetima dostići famoznu normu iz „Okvirnih mjerila“. Isto tako se javnost uvjerava da su sudovi preskupi. Da li biste nam komentirali tu konstataciju? Što znači preskupi sudovi? Ima li pravedna i na zakonu donesena sudska odluka cijenu izraženu u materijalnim novčanim jedinicama? Mogu li se uopće teške životne situacije u kojima se nalaze naši građani (nasilje, korupcija, terorizam, neriješeni građansko pravni odnosi.) riješiti bez brze i učinkovite odluke suda, te imaju li isti pravorijeci uopće svoju cijenu? Koliko je ta „skupoća“ uopće vrijedna spomena u odnosu na pravnu nesigurnost tisuća ljudi koji svakodnevno dolaze i vape za pravednim rješenjem svojih problema. To se trenutno ne može saznati, jer nitko nije iznio konkretne podatke o tome. Jedan od kriterija za ukidanje je udaljenost Prekršajnog suda u Ogulinu od Prekršajnog suda u Karlovcu. Koliko je taj argument vjerodostojan? Ne, ni taj kriterij nije zadovoljen, već je obrnuto. Udaljenost grada Ogulina od Karlovca iznosi 55 km. Međutim, puno je teže pitanje a i odgovor na isto, šta sve to znači za naše građane? To znači da će npr. za prekršaj zbog nevezivanja pojasa, pojedinci morati najmanje jedanput, ako ne i više puta, putovati 100 km da bi ostvarili svoje pravo na pravedno i brzo suđenje kakvo mu je zajamčeno Ustavom. Možemo reći da će ponekad udaljenost od zadnjeg zaseoka u gore navedenim jedinicama lokalne samouprave iznositi i do 200 km, u oba smjera. Npr. udaljenost Poljanak(Saborsko) – Karlovac iznosi 93 km, što znači u oba smjera 186 km ili Drežnica- Karlovac iznosi 90 km što znači u oba smjera 180 km. Ti primjeri ukazuju na činjenicu da ukidanje Prekršajnog suda u Ogulinu drastično poskupljuje troškove suđenja u svakom pojedinom slučaju – a posebno troškove prijevoza stranaka od mjesta prebivališta do suda. Dali se iz samog Konačnog prijedloga Zakona može se izvesti zaključak da će Prekršajni sud u Ogulin ipak ostati u nekom suženom obliku nadležnosti – npr. kao stalna sudska služba ili u obliku sudbenih dana u Ogulinu te da se na taj način ipak opstane ali u drugom obliku? Iz gore navedenih odredaba Konačnog prijedloga zakona jasno proizlazi da se ukida Prekršajni sud u Ogulinu i da se osniva jedinstveni prekršajni sud u Karlovcu koji je nadležan za 6 gradova

17

i 21 općinu s područja cijele županije karlovačke kao i 1 grada i 5 općina susjedne županije zagrebačke te da se Prekršajni sud u Ogulinu i fizički preseljava u Karlovac kao novo sjedište pravosudne vlasti za područje karlovačke županije. I još se ističe da će taj Sud u kojem će biti sjedište a to je u ovom slučaju grad Karlovac, istom sudu “osigurati radni prostor i tehnički ga opremiti“. Naš Sud naglašavam ima dovoljno radnog prostora, kojega smo u ovih posljednjih sedam godina uredili i tehnički i informatički opremili da nam nikakva pomoć ne treba. Iz svega proizlazi da se naš Sud ukida i svi zaposlenici se sele u Prekršajni sud u Karlovac. Takva pravna konstatacija i tumačenje zakona nije samo moje već i svih kolega koje sam kontaktirao. Što bi na kraju htjeli poručiti čitateljima našeg lista OGULININFO PRESS? Nakon već druge godine borbe za opstanak pravosudnih institucija grada Ogulina, od Općinskog do Prekršajnog suda, čovjek se ponekad pita je li mu je sve to potrebno i pomalo ga hvata umor od svega. Međutim moramo znati da umor nastaje osobito onda kada se uvuče sumnja u smisao prijeđenoga puta i kada se čini da je nešto obescijenjeno ili - još gore - uzaludno. Čovjek koji ima osjećaj da mu je žrtva bila besmislena, postaje nesposoban za budućnost koje ga očekuje. Međutim svi mi koji smo uključeni u same događaje vezane za ukidanje našeg Suda, ne smijemo se umoriti. Popuštanje ili bilo kakav prekid aktivnosti znači kapitulaciju pred životnim ciljevima. Ja nisam čovjek koji voli gubiti, iako sam puno puta u svom životu doživio razočaranje, ali vjera da postoji još nade za sve nas ispunja me novom snagom. Potpora sugrađana u takvim trenucima je posebni izvor nadahnuća. Zato i ovom prigodom želim zahvaliti svim građanima grada Ogulina i susjednih općina Saborsko, Plaški, Josipdol i Tounj koji su podržali peticiju za opstanak našeg Suda. Također bih se htio zahvaliti gradonačelniku grada Ogulina Nikoli Magdiću, načelniku općine Josipdol Zlatku Mihaljeviću, načelniku općine Plaški Ivanu Šegi, načelnici općine Saborsko Đurđici Špehar i načelniku općine Tounj Ivici Sopeku koji su svojom Zajedničkom izjavom podržali opstanak Prekršajnog suda u Ogulinu. Probudili smo nadu i pokazali svima u našem zavičaju ali i širom naše Domovine kako se spremno brane ideje i zastupaju zajednički interesi kada im prijeti ugroza. Vaših do sada prikupljenih više od 2900 potpisa svima su nama smjernica i poticaj za daljini rad. Hvala zaposlenicima Općinskog i Prekršajnog suda u Ogulinu, kolegama pravnicima, sudcima i odvjetnicima koji su nas podržavali i svojim radom i savjetima uvelike pomagali tijekom ove dvije godine. Hvala i lokalnim medijima, a posebno ovdje spominjem Radio Ogulin i Vaš portal Ogulin-info koji su objektivno obavještavali javnost o ovoj temi. Posebno hvala mojim prijateljima-braniteljima sa kojima sam dijelio najteže ali ponosne dane svog života tijekom Domovinskog rata, koji su me podržavali i sa mnom bili od početka ove priče. Bili smo jedno srce i jedna duša, ponovno smo svi zajedno osjetili onaj isti ushit. Posebna zahvala na kraju mojoj obitelji koja je bila sa mnom tijekom svih ovih događaja,koji su imali razumijevanja za moje izostanke, neprospavane noći, izgubljene dane vikenda kada su bili zakinuti za moju nazočnost. Oni su moj “ kamen zaglavni“ bez kojeg sve ovo ne bilo moguće. Snagu mi daju i građani koji su organizirali peticiju protiv ukidanja Prekršajnog suda, do trenutka ovog razgovora s Vama (26. srpanj, 13:00 h) prikupljeno je 3032 potpisa, a to je brojka koja govori jako puno. Što još na kraju reći: „Qoud potui, feci; faciant meliora potentes -Učinih što sam mogao, neka moćniji učine bolje„ (Neven Rajak)

18

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

Orlić ostvario svoj najbolji plasman do sada u FITA outdor disciplini U talijanskom gradu Sarzana od 28.06.05.07. održan je 2. juniorski europski cup 2009. godine u strjeličarstvu. Između ostalih natjecatelja zemalja sudionica iz europe na natjecanju je učestvovalo i oko 35 natjecatelja iz Mexika. Ovo je bilo iznimno jako europsko natjecanje, jer već slijedeći tjedan je svijetsko prvenstvo u SAD-Ogden-Utah i glavne kvalifikacije za olimpijske igre mladih 2010.. Na ovom natjecanju između ostalih Hrvatskih reprezentativaca natjecao se naš Vedran Orlić i do sada ostvario svoj najbolji plasman u FITA outdor disciplini u kategoriji kadeta i stilu olimpijskog luka. Tokom kvalifikacijskih natjecanja Vedran je kroz cijelo vrijeme bio plasiran od 2.-7. mjesta i u konačnici po završetku sa pogođenih 1282 kruga završio kao 7. i samim time ušao u kvalifikacije. Nakon što je u 1/32 bio slobodan, u 1/16 finala je sa 105-91 bio bolji od DancaNikolaja Wulffa. U 1/8 finala sa 109:99 bio je bolji i od drugog Danca Adama Palmara, da bi u 1/4 finala sa 107:108 bolji bio Meksikanac Hector Smith. Završni Vedranov plasman na 2. europskom juniorskom kupu 2009. u Sarzani je 5. mjesto, te u ukupnom poretku u kupu također 5. mjesto. Odličnim gađanjem na udaljenosti od 60 metara Vedran je ponovno oborio Hrvatski rekord koji je sam postavio prije mjesec dana u Mošćeničkoj Dragi. To je rezultat koji nije obradovao samo Vedrana i njegovog trenera već su pohvale stigle i iz Hrvatskog streličarskog saveza.

Teniski klub Ogulin viceprvak Hrvatske, juniorke četvrte Na ekipnom prvenstvu Hrvatske u tenisu, u ponedjeljak 06. srpnja odigran je susret između TK Ponikve i TK Ogulin za prvaka Hrvatske. Ta dva teniska kluba su se plasirali kroz ligu kao najbolji. Teniski klub Ponikve obranio je naslov, te pobjedio Teniski klub Ogulin rezultatom 5:1. Pojedinačni rezultat tenisača: Tuksar Saša - Brkić Tomislav 3:6 7:5 1:6 Martinović Nikola - Žmak Deni 6:3 4:6 6:1 Veić Antonio - Dodig Ivan 6:4 1:6 6:4 Mesaroš Kristijan - Nakić-Alfirević Ante 6:3 7:5 Skenderović Vjekoslav - Pavić Ante 3:6 7:6 7:5 Vico Uroš - Pazman Ante 6:4 6:2 Na Prvenstvu Hrvatske za juniorke do 18 godina u Splitu nastupile su i ogulinske tenisačice, pod vodstvom trenera Pere Mihelčića, a igrale su Valentina Salopek, Matea Sušanj, Danijela Salopek, Mia Jurašić. U prvom kolu Ogulinke su savladale momčad Tenis Team iz Umaga rezultatom 4:2, a u polufinalu izgubile su od Splićanki 5:1. Nakon poraza od zagrebačke Mladosti rezultatom 5:1, ogulinske tenisačice osvajaju četvrto mjesto.

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

19

Dušanka Brozović osvojila prvo mjesto na biciklijadi za Dan Grada Gospića Nakon nedavno uspješno organizirane 2. humanitarne biciklijade, članovi ovog kluba redovito sudjeluju na biciklijadama u susjednim mjestima i gradovima gorske Hrvatske. Otočac, Ravna Gora, Črnomelj u Sloveniji, Tri rijeke, Lujzijana su samo neke od utrka zadnjih tjedana. Zadnji nastup ogulinski biciklisti imali su u Gospiću na biciklijadi u sklopu proslave Dana Grada Gospića. Na stazama od 12 i 36 kilometara utrkivali su se biciklisti iz cijele Ličko-senjske županije, Crikvenice, Zadra, Šibenika, Ogulina, i između 70 sudionika nastupilo je i 6 članova Babaroga. Veliki uspjeh postigla je Dušanka Brozović koja je osvojila 1. mjesto u kategoriji seniorki. Uz medalju osvojila je i nagradu, vrijedan bicikl. Solidan uspjeh postigao je i Zrinko Županić osvajanjem 6. mjesta u konkurenciji muških natjecatelja. (Zvonko Ranogajec)

Dan Lipošćak na Grobniku osvojio treće mjesto Na Grobniku je 04./05. srpnja vožena treća utrka Alpe Adria Clio Kupa. Za Auto klub “Klek“ iz Ogulina, utrku je vozio Dan Lipošćak, uz Tajanu Koren, kao jedini vozači iz Hrvatske. Ukupno u utrci je sudjelovalo 18 vozača iz Švicarske, Italije, Slovenije i Hrvatske. Iako je Dan Lipošćak kvalifikacijsku utrku 04. srpnja odvezao s najboljim vremenom, na glavnoj utrci bio je treći. U nedeljnoj utrci 05. srpnja, Dan Lipošćak je uspio osvojiti brončanu medalju.

Ogulinski oldtimeri pred osvajanjem Prvenstva Hrvatske Članovi Oldtimer kluba Ogulin nastupili su na Oldtimer rallyju “100 kilometara Zadra“ i na 10. Oldtimer rally-ju u Karlovcu. U momčadskom poretku nakon odličnih rezultata u obadva rellyja, ogulinski Oldtimer klub vodi sa 194 boda, ispred OTK Rijeka koja ima ukupno 144 boda. U Zadru, pojedinačno u klasi G, Nikola

Puškarić osvojio je prvo mjesto, a Joso Puškrić drugo. U klasi F, Ivica Žlimen osvaja drugo, a Ivica Brozović u klasi E osvojio je treće mjesto. Na rellyju u Karlovcu, prva mjesta osvojili su Mladen Mihaljević u klasi D, Ivica Radočaj u klasi E, Joso Puškarić u klasi G, te Goran Kolić osvaja prvo mjesto među motociklistima van klase. U ukupnom poretku Mladen Mihaljević osvaja prvo mjesto. Ostalo je još jedan relly koji se boduje za prvenstvo Hrvatske, a vozit će se u Ogulinu za dane Grada.

Ogulinci na nogometnom turniru u Samoboru Ogulinski nogometaši rođeni od 1991.-1993. godine, sudjelovali su na nogometnom turniru u Samoboru. Utakmicu protiv momčadi Segeste, Ogulinci su dobili rezultatom 4:3. Golove na toj utakmici postigli su Patrik Poljak (2), Luka Cindrić i Dean Ogrizović. U drugoj utakmici protiv NK Samobora, nogometaši Ogulina izgubili su sa 2:0.

20

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

Deseta obljetnica osnivanja HBZ Odsjeka 2001 Frankopan U Zagorju Ogulinskom je 12. srpnja, svečano obilježena deseta obljetnica osnivanja Hrvatske bratske zajednice Odsjeka 2001 Frankopan. Slavlje je počelo misom koju je u župnoj crkvi sv. Jurja Predstavio župnik Zagorja i Modruša dr. Željko Blagus,  a  nastavljeno je piknikom kod lovačkog doma LD Srnjak u Ivancima kod Zelenog  (Šmitovog) jezera. Dr. Blagus je na misi podsjetio na desetgodišnju povijest ogulinskog ogranka Hrvatske bratske zajednice Frankopan i pohvalio njihov rad koji je u vremenu moralne krize dobro došao a koji se temelji na povezanosti naroda, vjere, morala, pogotovo u vremenu kada manjine u Hrvatskoj unose nered namećući se kao moralna vertikala. Osim članova Odsjeka 2001 Frankopan na pikniku su nazočili brojni gosti. Predsjednik odsjeka Ivan Vučić u svom obraćanju rekao je kako Odsjek ima 332 člana, u proteklih 10 godina organizirano je 9 izleta, održao 115 sjednica, 18 piknika, 10 božićno-novogodišnjih piknika a prodefiliralo je i 26 dužnosnika. Sami članovi će dati svoj osvrt na aktivnosti odsjeka, a činjenica da ih je tri puta posjetio predsjednik HBZ-a Bernard Luketich   govori o važnosti ovog Odsjeka. Vučić je posebno pohvalio tajnika Ivana Bertovića koji je imao značajnu ulogu kod povećanja broja članova. Odsjek je povodom 10 godina djelovanja uručio niz zahvalnica i priznanja pojedincima i  institucijama a od nazočnih članova njih čak 130 su članovi svih 10 godina. Priznanja i poklone ogulinskom odsjeku su uručili gosti, Stjepan Jarnević u ime društva Bosiljevo-Toronto i koji je najavio skoro osnivanje odsjeka HDZ u Bosiljevu. Gradonačelnik Ogulina Nikola Magdić je najavio skoro pronalaženje prostorija za rad Odsjeka u Ogulinu a zahvalnicu za dugogodišnju suradnji i njegovanje nacionalnog identiteta i kulture uručila je Ivanu Vučiću i ime Hrvatske matice Iseljenika voditeljica Podružnice iz Rijeke Vanja Pavlovec. Franjo Bertović u ime vodstva HBZ iz Sjeverne Amerike kao i Odsjeka St. Thomas iz Kanade uručujući priznanje HBZ-a pohvalio je ogulinski odsjek kao najbolji spoj domaće i iseljene Hrvatske koji je radom nadmašio sam sebe. Bertović je također istaknuo kako je Odsjek 2001 jedan od najaktivnijih odsjeka ne samo u Hrvatskoj nego među svim odsjecima. (Zvonko Ranogajec )

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

Prošćenje u Trošmariji I ove godine u Trošmariji je održano proštenje Gospi od Utjehe, koje je ukorijenjeno u Ogulinskom kraju od 1793. godine. Moleći krunicu, vjernici su hodočastili prema Trošmariji. U tradicionalnaloom hodočašću vjernici su uz molitvu i pjesmu prepješačili 20-tak kilometara. Mnoštvo vjerenika sa župnikom Željkom Kutenom misno slavlje započeli su križnim putem kojega je predvodio biskup Mile Bogović, od župne crkve Blažene Djevice Marije do spilje s kipom Gospe od Utjehe. Propovijed i misu također je vodio biskup Bogović. Uz vjernike, župnika i biskupa, svečanom misnom slavlju prisustvovali su i župnici susjednih župa. (Ana Magdić)

21

22

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

KOLUMNE

Trenutak„ovdje i sada“ Helena Vlahović

Vrijeme je kada mnogi odlaze na godišnje odmore, uglavnom na more. I često se s nostalgijom poslije prisjećaju svojih prijašnjih ljetovanja: „Ah, kako je bilo lijepo! „ I prepričavaju svojim znancima, prijateljima, rođacima što je to bilo lijepo, prepričavaju određene trenutke. I žive cijelu iduću godinu od uspomena. Do sljedećeg ljetovanja. Uspomene na određene situacije i drage ljude nerijetko nam bude emocije i daju energiju. Međutim, često se događa da se na moru prvih nekoliko dana ljudi ne znaju opustiti ili su skloni razmišljati o problemima.Sadašnjost im izmiče pred očima dok razmišljaju o prošlosti ili budućnosti. Koliko smo uopće svjesni sadašnjosti? Koliko smo svjesni toga što znači biti „ovdje i sada“? Jedna od mojih najdražih relaksacija jest odlazak u šumu. Jedom sam šetajući šumom shvatila da uglavnom razmišljam o nečemu...o prošlosti, sadašnjosti, budućnosti, o obavezama, planovima, prijateljima, koječemu...i tako promičem biti u šumi „ovdje i sada“.Taj trenutak bivanja u šumi mi izmiče jer sam zaokupljena ostalim razmišljanjima. Propuštam osjetiti prirodu u svoj njenoj punini: svaki zvuk, miris,povjetarac...Poslije šetnje sam se znala kasnije sjetiti i prokomentirati kako mi je u šumi bilo lijepo. I to je sve. Mislim, nije ni to bilo tako loše dok nisam shvatila da postoji nešto puno bolje. A to puno bolje naziva se kao što već rekoh „biti ovdje i sada“, biti u potpunosti uronjen u trenutak u kojem se nalazim i osjetiti ga u punom intenzitetu. Razmišljajući o nečem drugom promicali su mi trenuci u prirodi u kojima sam mogla više i potpunije uživati. Stoga sam se odlučila osloboditi takvih misli i doživjela neko novo,

fantastično iskustvo. Naučila sam što znači biti „ovdje i sada“. Život se sastoji od niza trenutaka i treba ih proživjeti u punom intenzitetu, a to je moguće samo ako smo uronjeni u ono što radimo „ovdje i sada“. To može biti bilo što: posao, druženje, predavanje, relaksacija. Biti „ovdje i sada“ omogućava nam da izvučemo maksimalnu korist iz onoga što radimo, da se maksimalno koncentriramo. Najbolji primjer onih koji prakticiraju biti „ovdje i sada“ su životinje i djeca. Oni su usredotočeni samo na ono “što je ispred njih“. Često se znam prisjećati određenih situacija i uspomena iz djetinjstva. Neke događaje gotovo da u potpunosti mogu evocirati u sjećanju što mi budi određene emocije. Mogu se sjetiti svih detalja jer sam bila koncentrirana i uronjena u taj trenutak- trenutak „ovdje i sada“. Djeca su puno više „ovdje i sada“ nego odrasli. Ona su bezbrižna, igraju se i koncentriraju na trenutak. Odrasli su skloni racionaliziranju i promišljanju i stoga nerijetko propuštaju osjetiti i proživjeti ono što je “ovdje i sada“. Mnogi „odrasli“ se upravo stoga alkoholiziraju i drogiraju ne bi li ostali u trenutku „ovdje i sada“ ne razmišljajući o problemima. Ali može i bez toga. Dobro je napraviti malu vježbu. Pokušati se koncentrirati na na ono što radimo i gdje se nalazimo ne razmišljajući o tome što ćemo raditi ili biti poslije. Nemojte na ljetovanju stoga razmišljati o krumpiru, zelju, kukuruzu, novoj školskoj godini itd...Pokušajte ne razmišljati o ničemu nego osjetiti trenutak u kojem se nalazite...more, sunce, miris borova, zvuk galeba... Živjeti trenutak ne znači pak živjeti „za trenutak“. To ne znači živjeti za užitke, ali može značiti uživati u onome što radimo. Ne živimo da bismo jeli, al to ne znači da ne možemo uživati u hrani. Živjeti „ovdje i sada“ znači proživjeti život u punom intenzitetu jer se on sastoji od niza trenutaka. Proživjeti trenutak znači biti svim osjetlima uklopljen u okolinu i postati dio te iste okoline i time dio trenutka te okoline. Uživati u ukusnoj hrani, razgovoru s prijateljem, rođakom ili dragom osobom, uživati u zajedničkim trenucima s voljenom osobom, uživati u prirodi, zvukovima, mirisima koje ona pruža, dobrom filmu, knjizi, ima beskonačno mnogo primjera...Trenutak „ovdje i sada“ je haiku trenutak. I stoga, još jednom, ne zaboravite uživati na ljetovanju! Proživite svaki trenutak! Sjetite se pojma “ovdje i sada“! Nemojte razmišljati o tome što ćete raditi kad se vratite, kakve vas obaveze čekaju i slično. Jer ovaj trenutak „ovdje i sada“ je jedinstven i neponovljiv. Proživite ga u punom intenzitetu i svim osjetilima!

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

23

Mještani šetališta Krlenac zbog smrada kanalizacije traže puštanje biološkog minimuma iz jezera Bukovnik

Mještani Šetališta Krlenac i sela Vučići, nezadovoljni smradom iz kanalizacijskog sliva, te zbog straha od zaraze, uputili su pismo Gradskom vijeću Grada Ogulina, Hidroelektrani Gojak, tvrtki Vodovod i kanalizacija Ogulin, županu Karlovačke županije Ivanu vučiću, te ogulinskim medijima u nadi da će se pronaći rješenje za njihov problem: P r e d m e t :  ZAHTJEV – ZAMOLBA ZA PUŠTANJE  BIOLOŠKOG MINIMUMA VODE IZ JEZERA BUKOVNIK U PREOSTALI DIO VODOTOKA I KANJONA RIJEKE DOBRE SVE DOĐULINOG PONORA U CENTRU GRADA.

masnoću a oku čovjeka groznu sliku. Zašto ovo navodimo, ovo je VELIKI IZVOR ZARAZE,  leglo komaraca a što je najgore i najopasnije tu djeca hvataju ribu koju spremaju za jelo – konzumiraju. Isto rade dva, tri odrasla čovjeka – ‘’ribara’’ koju ribu prodaju van grada Ogulina. Radi se o raznolikoj ribi a naročito o ribi linjak za kojeg je utvrđeno da je bogat inzulinom te da smanjuje dijabetes ili šećernu bolest. Radi informacije jedan kilogram linjaka je cca prije dvije godine u Zagrebu bio maksimalno 25,00 kuna a sada je oko 90,00 kuna i teško ga je naći za kupiti. Nedavno, točnije prošlog proljeća  (2008.god.) neslužbeno smo izvješteni od direktora Vodovoda i kanalizacije, inž. Zdravka Paušića da će se u navedenoj ulici  Građani Ogulina koji stanuju,  prolaze uskoro a najkasnije u proljeće 2010.god. ili šetaju ulicom  Šetalište Krlenac raditi gradska kanalizacija u ulici Šetalište svakodnevno, ponekad, a naročito Krlenac. Sada smo to službeno dobili i vikendom i praznikom već niz godina potvrđeno nam je preko medija a geodeti promatraju taj dio rijeke Dobre (Đule) su već obilježili reviziona okna kanalizacije uviđaju i glasno komentiraju  sve više i više na asfaltu prometnice. Svi smo sretni i isto je da je taj dio Dobre više bara i gnojnica  nego za svaku pohvalu. Vezano za gore navedeno rijeka što bi svakako trebala biti.  Pitamo se između ostalog pišemo kako bi i HE Gojak kakvo je to ‘’Šetalište  Krlenac’’. Isto su puno konačno već jednom počeo puštati biološki puta pitali građani Ogulina u Kontakt emisiji minimum vode iz akumulacijskog jezera Radio Ogulina ‘’Tužim te – hvalim te’’. U Đulu Bukovnik što je i  ZAKONOM STROGO iz ulice Šetalište Krlenac utječe kanalizacija PROPISANO. Tim bio minimumom vode iz mnogih septičkih jama  što direktno a brzo bi se oporavila flora i fauna tog dijela što indirektno iz tkz. upojnih bunara  95% rijeke Dobre. Smatramo da bi bilo dovoljno obiteljskih kuća pa čak i dvadesetak kuća puštati vodu kroz cijev profil 120mm (100 gornjeg naselja Krlenac (od trgovine – mm) , ali prepustimo to da struka odredi. Servis Rački). Iz pet stanova odnosno Da isto i nije zakonom obvezno, kao koliko tri montažne kuće od stana Župan do toliko savjesni građani lijepog nam grada Blašković cijevima je izvedena kanalizacija  Ogulina, to bi svakako trebalo učiniti jer ista do polovice pokosa kanjona gdje izvire zagađena voda putuje do Karlovca pa i dalje. površinski. Isto se lako uviđa prostim okom, Nadam se da će se svakako odmah ili ubrzo što strahovito smrdi naročito prije i za učiniti tim lakše što je predsjednik Gradskog vrijeme kišnih dana. Inače korito je na više vijeća Ogulina direktor hidroelektrane mjesta puno fekalnog mulja što daje vodi Gojak , cijenjeni gospodin Milan Sabljak,

a djelomično ,ovo mu je i struka. Sve je ovo uvelike vezano za Đulin ponor koji je nekad bio biser ljepote , kojim se naveliko hvalimo i ponosimo, prije i danas, te bi bilo divno čuti da u centru grada cijelu godinu žubori čista voda. Upozoravamo Vas , posebice Gradsko vijeće, da u slučaju ne poduzimanja nikakvih aktivnosti žalit ćemo se i tražiti rješenje problema  u Ministarstvu zaštite okoliša, potpisivat ćemo peticiju i nadamo se da će tada sve biti riješeno, samo što će nešto duže potrajati. Sličan slučaj imali smo sa branom – jazom ‘’Jankov mlin’’ pa je nakon mnogih zamolbi i službenih dopisivanja  ipak došao nalog od tadašnjeg ministra zaštite okoliša Ive Banca da se brana mora izgraditi, a koja je djelomično srušena – minirana kod izgradnje gradskog vodovoda  Zagorje – Ogulin. Isto izvolite provjeriti kod direktora Vodovoda i kanalizacije inž. Zdravka Paušića i Županijskog građevinskog inspektora inž. Ivice Jurašića. (Presliku Rješenja na Vaš zahtjev možete dobiti odmah!!!) Mislim da će se ovo riješiti bez ikakvih prepucavanja te da do negativnog rješenja neće doći. I na zadovoljstvo svih Ogulinaca Ogulin će biti potpuno lijep i zdrav grad i nastaviti trend poboljšanja u zadnjih nekoliko godina. I na kraju u predizbornim planovima – obećanjima navedeno je i uređenje korita Dobre gdje je bilo riječi o izgradnji jedne manje armirano betonske brane ‘’Pasjak’’. Što reći na to, nešto za veliku pohvalu. Nadam se da obećanje neće biti ‘’ludom radovanje’’. Toliko, možda i previše!!?? Podnositelj zahtjeva za selo Vučići i ulicu Šetalište Krlenac: Dragan Božičević

24

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

KOLUMNE S DRUGE STRANE KLUPE

NIKOLA TESLA – TAJNOVITI ZNANSTVENIK

Izuzetan znanstvenik. Da stvarno Nikola Tesla nije izumitelj, on je stvarni znanstvenik. Nikola Tesla je postavio neka nova i neistražena naučna mišljenja. U knjizi „Povijest Fizike“ Ivan Supek kaže: „LJUDSKI ŽIVOT ZNAČI STVARATI; SUKOBI I DILEME POČINJU PRISVAJANJEM TOG RADA, IZOPAČENJEM LJUDSKIH ODNOSA.“ Upravo te Supekove riječi mogu opisati znanstvenika Nikolu Teslu, jer dio Fizike – ELEKTROTEHNIKA prof. Zdravko Borić započinje (po Supeku) od 1780. godine. I to ne od Galvanija, već je njegova žena slučajno nožem dotakla žablje krake, a oni su se trgli kao da su živi. U priči se kaže da je Galvani tada rekao svojoj ženi:“Ženo, učinio sam veliko otkriće. Našao sam životinjski elektricitet, izvor životne snage. Ostalo se zna – VOLTA – baterija; öeRSTED – djelovanje električne struje na magnete; AMPÉRE – magnetske sile izlaze iz električnih struja koje kruže u molekulama; FARADEY – električna struja nastoji magnetski pol zavrtjeti oko sebe; Čim se otkrilo da električna struja pokreće magnete, došao je JEDLIČKA na ideju da bi to moglo poslužiti za pogon strojeva; JAKOBI – u Petrogradu konstruira 1830. godine stroj koji pokreče malu barku. E upravo saznanje da primjena elektriciteta u praksi je povezana s proizvodnjom jakih električnih struja. „RJEŠAVANJE TOG PROBLEMA ZAPOČINJE PRAVA POVIJEST ELEKTROTEHNIKE, KOJOJ JE NIKOLA TESLA JEDAN OD PROTAGONISTA:“ – Pa zar ove riječi znanstvenika svjetskog glasa, Ivana Supeka, ne predstavljaju još jednu potvrdu da je Nikola Tesla i znanstvenik, ali i Fizičar. Nadam se da se možemo svi složiti da je Tesla stvarno bio znanstvenik, ali i veliki istražitelj i pronalazač. Sa svojim pronalascima i patentima mogao je lijepo živjeti i novce koristiti za daljnje napredovanje i širenje svojih spoznaja. Tako se Tesla okušao i u mehanici (strojarstvu) - izrađuje turbine. Ali po čemu onda Teslu proglašavaju i čudakom, ekscentrikom i žele ga ismijavati? Jedan od velikih Teslinih projekata i želja bio je i patent koji bi se mogao koristiti u vojne i mirnodobske svrhe. Želio je da taj njegov patent ne bude iskorišten u vojne svrhe već da se može koristiti samo za mirnodobske uvijete. Taj je patent iz 1933. godine u literaturi prepoznat pod nazivom „Zrake smrti“. Poznata je njegova izjava za vrijeme ručka 1938. godine gdje kaže da je našao naćin „ međuplanetarnog općenja te da bi bio u stanju prenositi ne samo slabe signale vijesti nego i snagu koja bi iznosila tisuću konjskih

Teslina benzinska turbina

snaga.“ Upravo se njegov rad u Colorado Springsu smatra za jednim od velikih fizikalnih istraživanja, ali i otkrića fizikalnih pojava koja nisu nikad istražena ili su naknadno ostvarena (frekvencija Zemlje). Prema Teslinim izvješćima sa mjerenja iz eksperimentalne postaje u Colorado Springsu od 1899. do 1900. godine želio je otkriti ima li Zemlja električni naboj. Jedini je tada imao hrabrosti upustiti se u takva istraživanja. Pokušao je na postaji bežično i bez gubitaka prenositi i energiju na bilo koju udaljenost, pa i za industrijske svrhe. U tom je laboratoriju proizveo munje dužine od 40 m, a grmljavina se čula na udaljenost od 24 km. Teslin laboratorij nije nikad završen, a u vrijeme prvog svjetskog rata bio je srušen zbog bojazni američke administracije da bi se Tesla, kao čovjek rodom iz Austrougarske, mogao poslužiti za slanje vijesti Centralnim silama. Replika tornja izgrađena je i u Teslinom rodnom mjestu Smiljanu u Memorijalnom centru „Nikola Tesla“. (nastavit će se ….)

Colorado Springs

Smiljan

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

25

VIP-ov odašiljač nad glavama vjernika „U zvonik crkve Svetog Križa u Ogulinu mobilni operater VIP postavio je odašiljač koji će u Ogulinu omogućiti bolju pokrivenost i 3G signal za korisnike bežičnog interneta“ „Za postavljanje odašiljača dobivena je dozvola od Biskupije, razgovaralo se sa Župnim pastoralnim vijećem, tražena je i dozvola konzervatora, te se ugovor sa VIP-om pripremao više od pola godine kako bi se zadovoljili svi kriteriji i poštovali svi zakoni Republike Hrvatske“ - rekao nam je ogulinski dekan i župnik, mr. Tomislav Rogić. Prva korist koju je crkva imala je uređenje crkvenog tornja koje je financirao VIP. Taj operater mobilnih komunikacija plaćat će godišnje određenu svotu novca, s kojim će se jednim dijelom popraviti orgulje, a ugovor je ograničen na 10 godina s mogućnošću raskida ukoliko se prekrše bilo kakvi kriteriji ili norme definirane u ugovoru, izjavio je Rogić. U odlučivanju da li će dozvoliti VIP-u postavljanje antene u zvoniku crkve Svteog Križa utjecala je činjenica da u Hrvatskoj već ima nekoliko sličnih primjera u Biskupijama, a uvjerili su se da zračenje postavljene antene nije štetno za ljude, zaključio je ogulinski dekan i župnik. Uskoro će krenuti radovi na postavljanju odašiljača VIP-a na Kleku. Tim odašiljačem, GSM signalom pokriti će se područje Drežnice, Jasenka, Stalka, Gomirja, Ljubošine i drugih naselja, te će kvaliteta signala biti bolja. Odašiljači baznih stanica su niskonaponske višekanalne dvosmjerne radio stanice. Bazne stanice su niskog napona (kratkodometni), razina izloženosti njihovom zračenju je vrlo niska te se može zabilježiti samo vrlo osjetljivim specijalističkim instrumentima. Znanstvena zajednica se usuglasila da je snaga antena pokretne telefonije preniska da bi prouzročila zdravstveni rizik sve dok se ljudi drže podalje od izravnog pristupa antenama. Potrebno je biti svjestan razlike među antenama, objektima koji proizvode RM zračenje, i stupovima ili nosačima, strukturama na koje se postavljaju antene. Antene i izravna izloženost njihovom radu su ono od čega se ljudi trebaju držati po strani, a ne stupova na kojima stoje antene – piše na web stranicama Udruge pokretnih telekomunikacija Hrvatske.

26

OGULIN-INFO PRESS

broj

U Saborskom se radi punom parom

7,

KOLOVOZ 2009. Zlatko Cindrić

„Proteklog mjeseca u Općini saborsko održan je niz aktivnosti, nakon održane sjednice Općinskog vijeća na početku srpnja, krenulo se sa sanacijom deponija otpada, podizanja spomen obilježja braniteljima i brojnim drugim aktivnostima“ Održana prva radna sjednica općinskog vijeća SABORSKO - Općinsko vijeće općine Saborsko 03 srpnja 2009. god je održalo svoju prvu radnu sjednicu kojom je predsjedao predsjednik općinskog vijeća Ivan Matovina. Dnevni red sjednice bio je opsežan sa ukupno 19 točaka. Najvažnije točke dnevnog reda bile su donošenje novog Statuta i Poslovnika, rebalans proračuna, te pravilnik o unutarnjem redu. Na sjednici su izabrani su članovi odbora koji su potrebni za normalno funkcioniranje lokalne vlasti. Između ostalih točaka donesena odluka o raspisivanju natječaja za sljedeća radna mjesta pročelnika, mjesto vozača kamiona za odvoz komunalnog otpada, te mjesto pomoćnog radnika. Zbog preuređenja prostorija općine i vijećnice sjednicu je održana u uredu načelnice. Počelo postavljanje spomen ploča poginulim braniteljima Udruga hrvatskih branitelja UHBDR i HVIDR-a započeli su u srpnju akciju postavljanja spomen ploča na mjestima stradanja hrvatskih branitelja u obrani Saborskoga i domovine 1991. godine. Postavljene su tri spomen ploče na kojima su imena poginulih branitelja i datumi stradanja. Ovom akcijom će konačno na dostojanstven način biti obilježene mjesta stradavanja, na kojima su svih ovih godina svijeće palili i cvijeće polagali uglavnom rodbina i suborci poginulih. U radovima su sudjelovali sami branitelji koji su sve radove odradili volonterski. Konačni dovršetak radova planira se do proslave dana pobjede i domovinske zahvalnosti 05. kolovoza , kojom prilikom će biti i svečano otvorenje uz prigodni program. Istog dana predviđeno je i održavanje turnir u malom nogometu, a učestvovat će i ekipe iz susjednih općina. Sanacija divljih deponija u Paležu i Blatima, te proširenje i čišćenje lokalnih putova Općina Saborsko krenula je u srpnju i sa poslovima sanacije divljih odlagalište smeća u Paležu i Blatima, te proširenja i čišćenja lokalnih putova na Općinskom području od kojih mnogi nisu dugi niz godina održavani i uređivani. Prvi strojevi već su započeli radove, te najavljuju kako je to samo jedan u nizu projekata uređenja Općine da bi se dobio novi i za život ugodniji izgled. “Kamp - Lička Jesenica 2009” Na područje Općine Saborsko ove godine je stigao Odred izviđača “Plamen” — Zagreb, koji su svoj kamp postavili na rijeci Jesenici (oko 1 km nizvodno od glavnog izvora rijeke). Izviđači koji ovamo dolaze svake godine iz svih dijelova RH, ostaju kampirati oko

do tri tjedna uživajući u čistoj prirodi i sa izvora rijeke. Vođa grupe Tea Jelković i starješina Goran Sulejmanović provode programe koji se sastoje od sporta, igre i prakse na samom terenu, te izviđačkih aktivnosti koje su izviđači naučili u svojim gradovima i učionicama pa sada svoja znanja ovim logorovanjem provode u praksu. U planu je obilazak šireg područja općine, a planira se odlazak i na rafting po Korani. Općina Saborsko ponudila im je pomoć i suradnju, a lokalni vlasnici dućana i pokretnih trgovina dostavljaju im neophodne namirnice i potrepštine. Saborsko posjetio i župan Karlovačke županije Ivan Vučić Župan Karlovačke županije Ivan Vučić sa dožupanom Ivanom Banjčevićem posjetio je 23. srpnja općinu saborsko, te sa općinskom vodstvom razgovarali o aktualnoj tekućoj problematici. Općinska vlast je iznijela svoje probleme oko primopredaje vlasti i problema vezanih za funkcioniranje općine, a gosti su sa svojim prijedlozima   pomogli oko boljeg funkcioniranja i rješavanja problema u interesu mještana općine. Načelnica Đurđica Špehar izvijestila je župana o novim projektima i radovima nakon lokalnih izbora, te o rebalansu proračuna koji je sa 6.009.170,00 kn smanjen na realnih 2.117.500,00 kn. U prvih šest mjeseci prihodovna strana općine bila je 969.200,00 kn a potrošeno je 744 100kn, što znači da je na računu bilo oko 122.000kn. Ovo je neznatan iznos novca za obveze koje se moraju podmiriti iz razdoblja prethodne garniture vlasti. U Općinu svakodnevno pristižu nepodmireni računi, od kojih su neki čak iz 2006. godine. Trenutno se radi na izradi inventurne liste općine koja nije rađena od 2006. – izvijestila je načelnica Đurđica Špehar. Po treći puta službeno se držale ženske sportske igre Načelnica Općine Saborsko Đurđica Špehar kratkim je govorom 25. srpnja službeno otvorila treći susret ženskih sportskih igara, koje obuhvaćaju turnir u odbojci, pikado, potezanje užeta, stolni tenis, mali i veliki ženski nogomet. Na igrama su sudjelovale ekipe iz Ravne Gore, Delnica, Ogulina, Otočca, Drežnika i Saborskog. Prvo mjesto u pikadu osvojila je Kate Pavličić (Drežnik grad), u povlačenju užeta najbolja je tekođer bila ekipa iz Dražnik grada, prvo mjesto u stolnom tenisu osvojila je Katarina Komljenović iz Delnica, u odbojci je najbolja bila ekipa Ravna Gora, dok je prvo mjesto u nogometu osvojila ekipa Otočca. Po završetku igara uz prigodni domjenak uslijedila je podjela nagrada, a druženje i zabava nastavilo se do kasno u noć.

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

Premijerka Kosor na Bjelolasici s djecom iz Udruge SANUS Predsjednica Vlade Jadranka Kosor, u nedjelju 19. srpnja, posjetila je Sanusov »Kamp ljubavi« na Bjelolasici u kojem na rehabilitaciji u pratnji roditelja boravi 56 djece oboljele od malignih bolesti iz cijele Hrvatske. »Djeca su središte našeg života, a roditeljima je najteže kada im ona obole, i zato ću i dalje podržavati rad udruge Sanus«, naglasila je predsjednica Vlade. Dodala je da roditeljima te oboljele djece treba pomoći kod zapošljavanja, a da ta djeca nakon završenog školovanja moraju imati prednost u dobivanju posla. Na Bjelolasici je premijerka dala kraće izjave u vezi s trenutačnim problemima. Govoreći o najavama smanjenja plaća zaposlenih u javnim službama, Kosor je rekla da će se u ponedjeljak sastati sa svim socijalnim partnerima s kojima će razgovarati o rebalansu, a u utorak s predstavnicima umirovljenika. Posebno je naglasila da rebalans proračuna mora biti dovršen do kraja srpnja, odnosno najkasnije do početka kolovoza. Dodala je da će se u rebalansu posebno voditi računa o osjetljivim skupinama stanovništva, među kojima su i udruge oboljele djece, poput ove koje je obišla u Olimpijskom centru Bjelolasica. Dodala je da svi u zemlji moraju dati svoj doprinos izlasku iz ove krize kako bismo lakše dočekali kraj godine. Djeca su premijerki zahvalila plesom, pjesmom i likovnim radovima, a ona im je darovala košare s voćem. Klub Sanus osnovan je 1999. godine radi poboljšanja liječenja djece oboljele od malignih bolesti, a o 56 djece na Bjelolasici brine i 11 stručnjaka onkologa, psihologa i socijalnih radnika.

27

28

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

U Plaškom proslavljen blagdan sv. Ane PLAŠKI – 26. srpnja pred mnoštvom okupljenih vjernika u Plaškom je obilježen blagdan Sv. Ane i Joakima, roditelja Blažene Djevice Marije. Ovaj bračni par kojeg danas slavi Katolička crkva, darovao je život Mariji. Sveti Joakim bio je bogat čovjek, ali pobožan, pa je svoje prihode dijelio upola;jedan dio narodu, a drugi Gospodinu. Bio je oženjen Anom, no nisu imali djece, što je Joakima jako pogađalo. Stoga se povukao na 40-dnevni post u pustinju moleći za potomstvo. U međuvremenu je i Ana vapila Gospodinu moleći za plodnost svoga krila. U to joj se ukazao Božji anđeo i navijestio da će dobiti dijete. O toj je stvari po anđelu bio obaviješten i Joakim te pozvan da se iz

pustinje vrati kući. Joakim je poslušao te u zahvalu prinio Gospodinu za žrtvu deset jaganjaca. Bogato je nadario i svećenika i narod. Ana je u velikoj starosti rodila kćerku i dala joj ime Marija. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu. Misno slavlje predvodio je Biskup banjalučki  dr. Franjo Komarica. U Plaškom su naseljeni Hrvati iz Bosne i Hercegovine koji su u vihoru rata i raspada Jugoslavije protjerani sa svojih ognjišta. Biskupu Komarici ovo je već treći posjet Plaškom, a većina Hrvata koji sada ovdje žive potiču upravo iz njegove biskupije. Načelnik Općine Plaški Ivan Šego, koji je i sam rodom iz Banja Luke, kratkim obraćanjem zahvalio se biskupu

na posjetu, te ga skupa sa vjeroučiteljem Josipom Anušićem i načelnicom susjedne općine Saborsko Đurđicom Špehar darovao prigodnim poklonima. Biskup Komarica zahvalivši na poklonima, zahvalio je i svim vjernicima koji su svojim prisustvom uveličali proslavu dana Sv. Ane. Biskup je istaknuo kako je duboko dirnut prizorom mnoštva vjernika, te mu je jako što narod nije izgubio vjeru u Boga, bez obzira na sve nedaće koje su ih pratile kroz život i zaželio im da tako i dalje nastave jer je jedini spas u Bogu. Nakon mise mještani su tradicionalno nastavili slavlje do kasno u noć.

U Plaškom 22 nova radna mjesta na projektu javnih radova „Projekt javnih radova obuhvaća čišćenje okoliša, uređenje parkova, igrališta i groblja po mjestima u Plaškom, a na projektu su zaposlena čak 22 radnika – mještana općine Plaški“

PLAŠKI – 24. srpnja pod predsjedanjem predsjednice Općinskog vijeća Mare Šupice održana je 2. sjednica Općinskog vijeća Općine Plaški. Nakon usvajanja dnevnog reda s konstituirajuće sjednice Općinskog vijeća održane 18. lipnja, usvojena je odluka o imenovanju stalnih Povjerenstava (Odbora) Općinskog vijeća. Donesena je odluka o usvajanju Projekta ukupnog razvoja (PUR-) Općine Plaški. Načelnik Ivan šego ukratko je upoznao vijećnike sa projektom koji je izradila Križevačka tvrtka Forum-invest, a predviđa razvoj općine kroz poljoprivredu, prometnu povezanost, turizam itd. Ovim projektom dobiva se vizija Općine u budućnosti, te se otvara mogućnost dobivanja sredstava iz predpristupnih fondova za EU. Projekt PUR koji inače u prosjeku košta oko 120.000 kn, Općina Plaški uspjela je izradu projekta realizirati po puno povoljnijoj cijeni od 69.000 kuna. U tijeku je obnova i rekonstrukcija javne rasvjete i projekt „Novo groblje Plaški“, a planu je i izrada službenih web stranica Općine. Načelnik je vijećnike izvijestio i o projektu javnih radova, koji je počeo početkom srpnja a trebao bi trajati oko 6 mjeseci. Projekt javnih radova obuhvaća čišćenje okoliša, uređenje parkova, igrališta i groblja po mjestima u Plaškom. Projekt je podržan od strane Karlovačke županije i proglašen jednim od najboljih u županiji, na projektu je trenutno zaposleno 22 ljudi, što je za razliku od prethodnih godina, kada su isti projekt radila samo četiri čovjeka, veliki napredak – rekao je načelnik Ivan Šego. Na sjednici su također donesene odluke o usvajanju nalaza državne revizije za 2008. godinu u Općini Plaški, usvojen je financijski izvještaj tvrtke VEKS d.o.o., donesena je odluka o darivanju nekretnine k.č. 456/3 Župi sv. Ane u Plaškom, donesena je i odluka o prihvaćanju izvršenja proračuna Općine Plaški za razdoblje od I. do VI. mjeseca 2009. godine. Na kraju je još donesen Statut Općine Plaški, kao i Poslovnik Općinskog vijeća.

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

29

Humor Pita Mujo Fatu: -Fato, jesam ti ja prvi? -Može biti, nešto si mi poznat. Pričaju dva Crnogorca: -Pogledaj, žena se utapa, a mi stojimo. -Pa što stojimo i gledamo, ... sjednimo! Pita učiteljica Ivicu: -Šta je tvoj tata po zanimanju? -Moj tata je muška striptizeta u klubu za homoseksualce i pleše gol pred drugim muškarcima. Ponekad kad mu dobro plate, uzme sobu u jeftinom motelu i spava s njima za novac. Učiteljica u šoku izvede Ivicu iz učionoce I pita ga: -Ivice, nije to valjda istina? -Nije učiteljice. Moj tata je mogometaš i igra za Dinamo, ali me bilo sram to reći pred cijelim razredom. Dolazi kupac u trgovinu i traži bečku salamu. Prodavačica: -Nemamo, prošla je. Kupac: -Tu je, ispred Vas. Prodavačica uzima salamu i čudi se: -Žao mi je, ovo mije bečka, ovo je Wienna. Kod frizera: -Jeste li se već šišali u našem frizerskom salonu? -Ne, uho sam izgubio u prometnoj nesreći. Dolazi veterinar na pregled kod liječnika. Liječnik: -Recite što Vas muči? -Da, lako je tako… Dolazi Bračanin kući pa kaže ženi: -Ponovno je poskupio benzin. -Pa šte te briga kad nemaš auto? -Nemam auto, ali imam upaljač! Vozili se Francus, Amerikanac i Hrvat avionom. Prvo kaže Francuz svojoj ženi: -Daj mi malo meda, medena. Zatim se obraća Amerikanac svojoj: -Daj mi malo šećera, šećeru. Apotom kaže Hrvat svojoj: -Daj mi malo špeka, krmačo. Profesor govori učeniku: -Mijenjaj mi po padežima imenicu janjetina. Učenik: -Koga, čega? Janjetine. -S kim, s čim? S kapulicom mladom. Komu, čemu? Meni.

Nezadovoljni radom u Mjesnom odboru Otok Oštarijski, SDSS-ovci protestno izišli iz Vijeća Članovi liste SDSS-a za Vijeće MO Otok Oštarijski održali su sastanak 04.srpnja na kojem su donesli jednoglasnu odluku o prekidu rada u Vijeću mjesnog odbora. Do sada su Vijeće mjesnog odbora činili predsjednica Ljerka Manojlović (SDP), Zlatko Mrvoš (SDP), Ratko Rajak (SDSS), Milan Paskaš (nezavisni) i Jovan Maravić (nezavisni). Ratko Rajak, nositelj liste SDSS-a, uz potporu cijele liste dao je ostavku na sve dužnosti u ovom sazivu Vijeća MO Otoka Oštarijskog iz nekoliko dolje navedenih razloga. Da bi Vijeće i dalje moglo funkcionirati, potrebno je da nezavisni vijećnici podrže SDP-ove članove, ili obrnuto. Priopćenje su SDSS-ovci poslali gradonačelniku, Vijeću MO, te lokalnim medijima: Nakon niza inicijativa za izgradnju i uređenje pristupnog puta crkvi sv. Nikole i uređenje crkvenog okoliša u vijeću MO se reagiralo na način da za to neki nisu zainteresirani, da je to problem Srpske pravoslavne crkve a ne Mjesnog odbora. Crkva sv.Nikole u Otoku je spomenik kulture i kao jedna od najstarijih građevina na području Ogulina, vrijedno je kulturno obilježje Otoka, stoga, smatramo da je MO trebao pokrenuti inicijativu za obnovu crkve. Kod organizacije tradicionalnog nogometnog turnira SKD Prosvjete u Otoku, nogometno igralište je potanjurato 10 dana prije turnira, iako je SKD Prosvjeta najavila održavanje turnira putem medija. Na jednom od tih turnira, skupljajući priloge kupljena je i nova kosilica za Mjesni odbor, pa kao Vijeće MO trebali smo podržati održavanje turnira. MO u tri godine nije uspio pokrenuti inicijativu gradnje mrtvačnice u Šeganima, kao niti jedan od značajnijih ulaganja u MO. Od značajnih infrastrukturnih problema i nakon tri godine ostalo je rješavanje prilaza prema obiteljskoj kući Bore Šegana, asfaltiranje prilaza prema školi, asfaltiranje„progona“, te drugih problema. Odlučivanje u Vijeću mjesnog odbora u glavnini slučajeva je jednostrano, a politički interesi nekih članova vijeća postali su bitniji od interesa samoga Mjesnog odbora. Lista SDSS-a za MO Otok Oštarijski, imala je iskrenu namjeru svojim doprinosom i angažiranjem poboljšati rad Vijeća mjesnog odbora Otok Oštarijski, te dati doprinos u rješavanju postojeće problematike mjesta. S obzirom da naše inicijative nisu dolazile do izražaja, smatramo da imamo moralnu obavezu prema svojim biračima i mještanima Otoka, Šegana i Stabarnice da prekinemo rad u Vijeću mjesnog odbora i na taj način pokušamo utjecati na kristaliziranje rada MO Otok Oštarijski. – stoji u priopćenju.

30

OGULIN-INFO PRESS

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

OVAN LJUBAV: Prvi tjedan u mjesecu još ćete biti skloni mirnom uživanju u onom što imate, a drugi tjedan pokrenut ćete se zajedno s voljenom osobom i vrijeme provoditi sve više u izlascima, izletima, među ljudima ili na putovanjima. POSAO: Mjesec će biti specifičan po sve brojnijim kontaktima i komunikacijama, a u nekima ćete se i emocionalno trošiti. Sve to smjenjivat će se s fazama opuštanja ili povlačenja u ugodnost vlastitog doma. ZDRAVLJE: Manja nervoza povremeno će vam remetiti mir u prvoj polovini mjeseca, no ne toliko da bi vam bilo loše. Planetarni utjecaji većinom su pozitivni, pa se može reći da ćete uglavnom biti u dobroj formi. BIK LJUBAV: Intenzivno ljubavno razdoblje potrajat će još prvi tjedan u ovom mjesecu, pa se pobrinite da izrazite svoju ljubav osobi do koje vam je stalo, bilo da ste u vezi, bilo da je tek osvajate. POSAO: Do sredine kolovoza bit ćete i više nego aktivni, ali stresovi zbog poslovnih problema neće vas mimoići. Mnogo toga ćete željeti, a malo toga ćete biti u mogućnosti i ostvariti. Ova frustracija učinit će vas nezadovoljnim, pa ćete što prije , ukoliko već niste, poželjeti pobjeći na godišnji. ZDRAVLJE: Prvi dio mjeseca bit će izazovan za vaše zdravlje, jer biste mogli pretrpjeti neočekivane stresove ili posljedice preforsiranih aktivnosti. Sve se posebno može odraziti na krvnu sliku, jetru, a nisu isključene ni upale ili infekcije. Drugi dio mjeseca donosi smirenje i poboljšanje. BLIZANCI LJUBAV: Prvi tjedan u kolovozu vi ćete uglavnom pripremati teren za ono što dolazi, a u nastavku bi moglo doći do prave ljubavne eksplozije. POSAO: U prvoj polovini mjeseca moguće je da će netko nepoštenim potezom pokušati osujetiti vaše planove, ideale ili mogućnost usavršavanja, putovanja ili suradnje s inozemstvom. No ne brinite. Radi se samo o niskim strastima, ljubomori ili sličnom. ZDRAVLJE: U prvoj polovini mjeseca moguća je aktivacija nekih vaših skrivenih boljki povezanih s upalama ili alergijama. No već od polovine mjeseca vi ulazite u zdravije razdoblje koje će biti obilježeno pojačanim brojem aktivnosti, pa ako u njima ne pretjerate, osjećat ćete se i više nego dobro. RAK LJUBAV: Mjesec će biti ujednačen kad se o ljubavi radi. Vezani Rakovi i Račice imat će vrlo prijateljski odnos s voljenom osobom koja će ih podržavati u svemu što rade.. POSAO: Osim što ćete biti i više nego svjesni sebe, mjesec će proteći uhodano i stabilno kad se o poslu radi. ZDRAVLJE: Osjećat ćete se odlično cijeli ovaj mjesec. Jedina zagonetka bit će vam intenzivni snovi, te poneka noćna mora koja bi vas mogla blago uznemiriti. LAV LJUBAV: Neka vas ne obeshrabri početak mjeseca koji će još biti pun trzavica u osobnim odnosima. Već drugi tjedan kolovoza donosi povoljnije okolnosti za ljubav, a kako mjesec bude odmicao vaši će privatni odnosi biti sve bolji. POSAO: Izazovna pozicija planeta na nebu u prvoj polovini kolovoza neće vam dati mira na poslu. ZDRAVLJE: Ako niste bili umjereni, sve bi vam u prvoj polovini mjeseca moglo doći na naplatu: posljedice pretilosti, koji kilogram viška, bolovi u kralježnici ili loša krvna slika. Okrenite se zdravim navikama i dovedite se u red. DJEVICA LJUBAV: Odličan početak kolovoza u ljubavnom životu dat će vam garanciju da tako možete i dalje.. POSAO: Vjerojatno se u prvom dijelu mjeseca nećete slagati s nekim idejama ili načelima vašeg poslodavca ili nadređenog. ZDRAVLJE: Nervoza će biti vaš vjerni pratitelj tokom većine ovog mjeseca, a u drugoj polovini će joj se pridružiti i vaša povećana podložnost stresu, pa nisu isključeni ispadi, nezadovoljstva, a kod nekih i ozljede. VAGA LJUBAV: Vage će iz strastvene faze u ljubavnim vezama preći u onu punu razumijevanja, dobre komunikacije i filozofskog razmatranja stvari. POSAO: Pred vama je mjesec izvrstan za napredovanje. Ne samo da će vam se otvarati vrata, nego će vas i rado prihvaćati i cijeniti vašu stručnost. ZDRAVLJE: Što se zdravlja tiče, bit ćete i više nego dobro većinu kolovoza. ŠKORPION LJUBAV: Buran početak mjeseca neće vam davati mnogo nade za dobar nastavak kad se o privatnim odnosima radi. POSAO: Mjesec je odličan za sve poslove ili suradnju s inozemstvom, visokim obrazovanjem, putovanjem ili slično. ZDRAVLJE: Prva polovina mjeseca još će biti obilježena umorom, stresovima i ponekom upalom, dok se u drugoj vaše stanje znatno popravlja i stvari polako počinju dolaziti na svoje mjesto. STRIJELAC LJUBAV: Ne očekujte previše od srpnja kad se o ljubavi radi. Ukoliko ste u vezi, potrudite se biti fini i tolerantni i ne odgovarajte na provokacije koje će se pojačati u drugoj polovini mjeseca. POSAO: Vaša poslovna situacija bit će promjenljiva ili šarena. S jedne strane dobit ćete podršku drugih ljudi za ono što radite, ali s druge (a sve više kako mjesec bude odmicao), bit će i onih koji vas neće razumjeti, pa ni podržati. ZDRAVLJE: Većinu mjeseca vi ćete biti skloni upalama i stresu, a u drugoj polovini to će se pojačati. JARAC LJUBAV: Prelijep početak mjeseca kolovoza u ljubavi poželjet ćete jednako intenzivno nastaviti. POSAO: Poslovni kolovoz bit će vam bolji nego što to tradicionalno jeste. Ove godine dosta planeta podupirat će vas u težnjama da radite onako kako vi mislite da treba, a i posla će biti više nego inače. ZDRAVLJE: Osim smušenosti i prolazne nervoze u prvoj polovini mjeseca, vaše zdravstveno stanje bit će prilično dobro. Bit ćete izdržljivi, stabilni i skloni aktivirati se u području brige o zdravlju i prehrani. VODENJAK LJUBAV: Nezadovoljstvo osobnim životom početkom srpnja liječit ćete bogatijim društvenim aktivnostima. POSAO: Radni zadaci smjenjivat će se sa sve više zabave i zabavljanja. Uglavnom ćete balansirati između radne discipline i izbjegavanja iste zbog lumpanja. ZDRAVLJE: Prva polovina mjeseca donijet će vam još poneki stres ili neravnotežu u izmjeni tvari u organizmu, no u drugoj polovini srpnja vaše stanje se znatno popravlja, a vi ste svakim danom sve bolje i bolje. RIBE LJUBAV: Solidan početak mjeseca u privatnosti bit će ujedno i njegov najbolji dio. Zato budite iskreni i ne pretvarajte se. POSAO: Kolovoz vam neće davati posebnu motivaciju za rad i posao. Bit ćete usredotočeni na sve druge stvari, pa ćete radne aktivnosti uglavnom odrađivati rutinski, a ponekad i preko volje. ZDRAVLJE: Može se reći da ćete prvu polovinu mjeseca provesti solidno i bez većih problema. No od sredine kolovoza pratit će vas ne samo stresovi, nego i nervoza pomiješana s melanholijom, te vašom sklonosti da stvari riješite pod svaku cijenu. A to može uzrokovati prenapregnutost organizma i živaca kod vas. Zato olabavite i nastojte se razvedriti nekim humorističnim sadržajem.

broj

7,

KOLOVOZ 2009.

Mjesečni komentar by Neven Rajak Ovih dana kada se ujutro probudimo pogledamo kroz prozor ne možemo više vidjeti da li je vrijeme vani toplo, hladno, sunčano, oblačno ili kišovito. Zapravo stvar je postala takva da to više nije ni važno, budući da je vrijeme sasvim sigurno krizno. Kriza, kriza, kriza svuda oko nas. Kriza za doručak, ručak i večeru, kriza u novinama, kriza na televiziji, kriza na internetu. Činjenica doista jest da je našu državu zahvatila gospodarska kriza(*) koja je svima nama, zahvaljujući medijima, utjerala strah u kosti iako nismo sigurni što to znači za svakog od nas pojedinačno. Taj strah počeo je nastajati početkom godine, kada se umjesto riječi kriza, upotrebljavao izraz recesija(**), za kojeg također mnogi ne znaju što zapravo znači. Svi se bojimo krize, a da pritom ni sami nismo sigurni čega nas je to točno strah. Kada bi u obzir uzeli najgori mogući slijed događaja, kojim bi naša država bankrotirala, jeste li se ikada zapitali što bi to značilo za vas osobno? Dali bi to bilo pogubno za vaše zdravlje ili čak život, za život ili zdravlje vašeg djeteta, roditelja brata ili sestre? Za većinu bi to značilo financijski udarac, eventualan ostanak bez posla, možda gubitak automobila koji ste kupili na kredit, nemogućnost odlaska na skijanje i slično. Nemojte se bojati i strahovati radi nečeg za što niste sigurni što uopće znači, kakve posljedice donosi, i na što trenutno nemate čak ni mogućnosti utjecati. Kakav god krizni razvoj događaja bio, smatram da ne bi trebao utjecati na neke male vrijednosti koje se novcem ne mogu kupiti. Nemojte djetetu uskratiti sladoled zato što je kriza u državi pa morate štedjeti, dijete će biti tužno i to neće razumjeti, a vi zapravo nećete ništa uštedjeti. Država neka rješava krizu kako zna, a ako ne bude znala, postoje međunarodne institucije koje će pomoći da se stvari normaliziraju. Nemojte si dozvoliti da zbog medijskog pritiska prestanete živjeti, ili još gore da živite u strahu. Vjerujem da ćete se složiti kada kažem da je jedina prava kriza koja može pogoditi svakoga od nas i koja nas doista boli, jedino gubitak zdravlja ili smrt nekog bližnjeg, Ako ste zdravi i sretni, nema krize koju ne možete prebroditi. Najteža kriza je ona koja nastane u glavi. *Gospodarskom krizom se u znanosti o narodnom gospodarstvu naziva razdoblje značajnog negativnog razvoja u gospodarstvu. Osim toga, gospodarskom krizom se naziva i postojanje negativnog razvoja i drugih makroekonomskih pokazatelja (npr. razina cijena, zaposlenost, tokovi kapitala). Gospodarska kriza može zahvatiti privredu jedne države ili više njih, može zahvatiti jednu gospodarsku granu širom svijeta, gospodarstvo više država ili cjelokupno svjetsko gospodarstvo. Narodno gospodarstvo koje pogodi gospodarska kriza trpi najviše zbog posljedica nezaposlenosti i osiromašenja širokih slojeva stanovništva, što može dovesti do socijalnih nemira. **Recesija su povremena usporavanja u privrednoj aktivnosti neke zemlje praćena istodobnim pogoršanjima opće ekonomske klime (pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stupanj iskorištenosti proizvodnih kapaciteta...). Recesija se ponavlja u razdobljima od po nekoliko godina, uobičajeno započinje u jednoj zemlji i treba joj određen broj mjeseci, odnosno godišnjih kvartala da se preseli u druge. Potrošači na recesiju odgovaraju promjenom ponašanja u potrošnji, tj. troše pažljivije, a za konkurentnu marketinšku akciju poslovnih subjekata u vrijeme recesije neophodna je analiza navedenih obilježja. (wikipedia) i

31

7,

OGULIN-INFO PRESS

KOLOVOZ 2009.

Marmontov most u Oštarijama

Ovaj divan most, spomenik je kulture. Marmontov most u središtu Oštarija izgraðen je u vrijeme francuske vladavine. Njegova gradnja vezana je uz maršala Marmonta, Napoleonovog upravitelja Ilirskih provincija. Kameni most ima dvanaest pravilno rasporeðenih lukova, a dugaèak je 76 metara. nalazi se u središtu naselja i premošæuje rijeku Mrežnicu.

Mi biramo za Vas

ogulin nfo preporuke KNJIGA:

Ljubav u doba kolere Autor:

Gabriela Garcia Marquez Pune je pedeset i tri godine, sedam mjeseci i jedanaest dana i noæi Florentino Ariza èekao na romantièno krstarenje rijekom u društvu Fermine Daze - svoje ljubavi iz mladih dana - ponosite ljepotice bademastih oèiju koja je prije pola stoljeæa odbila njegova udvaranja da bi postala ženom doktora Juvenala Urbina. Ovom poetiènom i komiènom prièom o ljubavi na duge staze, smještenom na blještavoj pozornici karipske obale. Gabriel García Márquez dosegnuo je spisateljsku zrelost i zenit. Ukoliko ste u moguænosti, knjigu svakako proèitajte u ovim vruæim, ljetnjim danima.

FILM:

Anonimna – jedna žena u Berlinu

WEB STRANICA: www.odlikasi.hr

(Anonyma - Eine Frau in Berlint)

Vrsta: internet portal vezan za školstvo i obrazovanje.

ULOGE:

Portal znanja centralno je mjesto za informacije o školstvu, obrazovanju i edukaciji u Hrvatskoj, moguænostima školovanja, stipendiranja, gdje uèenici predstavljaju svoje radove, interese i a k t i v n o s t i . .

Ratna drama, 131 min. Nina Hoss, Yevgeni Sidikhin, Irm Hermann, Rüdiger Vogler

Istinita prièa temeljena na internacionalnom bestseleru objavljenom u više od 20 zemalja, kojeg je režirao Max Fearberboeck, nominiran za Zlatni globus (“AIMEE & JAGUAR”). Travanj 1945. Crvena vojska je opkolila Berlin. Žene su žrtve silovanja u razrušenoj kuæi. Jedna od njih je Anonyma (NINA HOSS), koja je prije bila novinarka i fotografkinja. U oèaju odluèuje potražiti vojnika koji ju može zaštitii. Za ono što se kasnije dogodilo nije bila pripremljena. Izmeðu nje i ruskog vojnika Andreja (EVGENY SIDIKHIN) razvije se odnos – odnos koji se èini kao ljubav samo da ne postoji barijera izmeðu njih koja ih tjera da ostanu neprijatelji do gorkog kraja.


OGULIN-INFO PRESS Kolovoz 2009.