14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Štrajk željezničara FBIH Željezničari FBiH stupili su 1. travnja u generalni štrajk koji će trajati do ispunjenja njihovih zahtjeva: isplate plaća i doprinosa za veljaču, jamstva da buduće plaće neće kasniti, rješavanja zdravstvenog osiguranja i isplate regresa. Štrajk se odvija uz minimalan rad, putnički promet se odvija po redu vožnje, dok je teretni reduciran na samo 30 posto. Svaki dan štrajka stoji gospodarstvo BiH oko 200.000 KM.
Četvrti Sarajevo Business Forum Bosna Bank International (BBI), u suradnji s Islamic Development Bankom (IDB), najavio je da će se četvrta po redu međunarodna investicijska konferencija Sarajevo Business Forum održati od 17. do 18. svibnja. Sudjelovanje na konferenciji, kojoj redovito nazoči oko 1000 poslovnih ljudi, vlasnika kapitala i predstavnika vlasti, najavio je Mahatir Muhamed, bivši malezijski premijer, koji će predstaviti modele rasta i razvoja Malezije te ponuditi svoja razmišljanja o razvoju BiH i Jugoistočne Europe. Inače, na protekle tri konferencije bilo je ponuđeno 447 projekata u vrijednosti 35,7 milijardi eura. BiH potvrđen rejting B Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard&Poor’s potvrdila je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting B s pozitivnim izgledima, objavila je Centralna banka BiH. Rejting je potvrđen na osnovi ugovora koje je Vijeće ministara BiH potpisalo s dvjema rejting agencijama Moody’s i Standard&Poor’s.
Privredni vjesnik Broj 3772, 8. travnja 2013.
( 300 mil KM manje ( 13,3 mlrd KM uprihodovao bi rebalansirani proračun FBiH
ukupni depoziti u BiH potkraj siječnja
Bosna i Hercegovina
Financijski kolaps Parlament FBiH nije do 31. ožujka prihvatio zakon o povoljnijem umirovljenju branitelja što je bio uvjet za dobivanje treće tranše stand-by aranžmana, tako da je ugrožena fiskalna stabilnost zemlje, a plaće proračunskih korisnika i mirovine smanjuju se za oko 30 posto Zdravko Latal latal@privredni.hr
B
osna i Hercegovina se našla u financijskom kolapsu zahvaljujući političkim igrama stranaka jer u Domu naroda parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije bilo dovoljno podignutih ruku zastupnika da se prihvati zakon o povoljnijem umirovljenju branitelja. Time zapravo BiH nije ispoštovala rok MMF-a da do 31. ožujka usvoji zakon, koji je bio usuglašen s tom institucijom, za dobivanje treće tranše stand-by aranžmana. Kaznu neće platiti samo Federacija BiH, nego i srpski entitet i zemlja u cjelini. Zvona zvone na uzbunu jer je ozbiljno ugrožena fiskalna stabilnost zemlje. Vlasti u Banjoj Luci užurbano traže alternativne izvore sredstava za pokrivanje sve većih budžetskih rupa koje više ne može zakrpati ni stand-by aranžman. Rješenja zapravo i nema osim bolnog rebalansa proračuna i drastičnog smanjenja budžetske potrošnje. U FBiH rebalans pak znači 300 milijuna konvertibilnih maraka manje prihoda u proraču-
nu, koliko se očekivalo i planiralo dobiti od treće tranše stand-by aranžmana. Prevedeno, to znači da će plaće budžetskih korisnika biti smanjene za 30 do 35 posto, te da će za isti postotak biti smanjeni transferi prema invalidima, obiteljima poginulih i umirovljenicima. Zakon je trebao biti restriktivan jer ljudi koji rade 38 godina ne mogu otići u mirovinu, a mirovine se traže za tisuće bivših i demobiliziranih vojnika od kojih neki nemaju ni godinu staža, niti su stariji od 35 godina. Novi pokušaj do sredine travnja Iz Veleposlanstva SAD-a izrazili su duboko razočaranje odlukama zastupnika čiju će cijenu u najvećoj mjeri platiti oni najsiromašniji. Vlasti FBiH vjeruju da bi do sredine travnja mogle u novom pokušaju s nešto izmijenjenim zakonskim odredbama, ali ništa većim izdacima, parlamentu ponuditi modificiran zakon te da će im MMF progledati kroz prste i odobriti treću tranšu stand-by aranžmana. “Mali” problem predstavlja samo puč do kojeg je
došlo u vladi FBiH koja ne funkcionira. Pojedine stranke rješenja vide u ubrzanoj prodaji državne imovine i prirodnih resursa, ali tu su mišljenja podvojena. Gospodarstvenici i ekonomski stručnjaci upozoravaju vlasti FBiH da nije vrijeme za prodaju elektroprivreda i telekoma te da ako bi se već krenulo tim putem, da ta prodaja ne bi smjela biti veća od pet posto državnog vlasništva. Republika Srpska je već ranije rasprodala sve vrijedne prirodne resurse. Petnaestogodišnja iskustva u prodaji državne imovine su, blago rečeno, katastrofalna. Od 2000. godine, kada je započela privatizacija, od oko 15 milijardi KM nominiranog državnog kapitala ponuđenog na prodaju do sada je u kešu dobiveno samo 2,5 milijardi KM i to najviše zahvaljujući prodaji Telekoma Srpske Telekomu Srbije za 1,4 milijarde KM. Ugrožena fiskalna stabilnost zemlje nije, međutim, u drugi plan stavila probleme domaće proizvodnje i izvoza nakon ulaska Hrvatske u EU. Posebno aktivan u traženju rješenja je Mirko
Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji je nedavno zastupnicima obaju domova državnog parlamenta rekao da BiH nije spremna na dodatne ustupke Hrvatskoj kako bi i nakon 1. srpnja zadržala izvoz roba na bosanskohercegovačko tržište po postojećim, povoljnim, uvjetima. Prema njegovim riječima, Hrvatska traži dodatnu liberalizaciju za oko 300 proizvoda, no BiH to ne može prihvatiti.
Rješenja zapravo i nema osim bolnog rebalansa proračuna i drastičnog smanjenja budžetske potrošnje
Depoziti ipak rastu Vrlo je aktualna i zaštita domaće proizvodnje od uvoza mesa koji iz godine u godinu raste i ugrožava domaće farmere. U prva dva mjeseca ove godine uvezeno je više od 4000 tona mesa i klaoničkih proizvoda vrijednih 17 milijuna KM, dok je lani uvezeno mesa i mesnih proizvoda za 154 milijuna KM. Najviše se mesa uvozi iz Hrvatske, Austrije, Nizozemske, Njemačke, Slovenije, Srbije i Makedonije. U dva ovogodišnja mjeseca izvezeno je uglavnom mesa peradi u vrijednosti od 1,4 milijuna KM. U Upravi za indirektno oporezivanje BiH smatraju da je taj
tu i potporu domaćoj proizvodnji, pa će se, među ostalim, predložiti i ukidanje bescarinske kvote za uvoz žive stoke. Uz sve probleme s kojima se suočavaju građani BiH, podatak Centralne banke BiH o rastu depozita zbunjuje. Naime, potkraj siječnja ukupni depoziti u BiH iznosili su 13,3 milijarde KM što je na godišnjoj razini rast od 376,1 milijun KM. Štednja građana iznosila je 7,6 milijuna KM ili 58,8 posto od ukupnih depozita. Koliko se novca po običaju drži u čarapi ili u bankama izvan zemlje, nije poznato, ali se procjenjuje da je riječ o oko tri milijarde KM.
uvoz i znatno veći s obzirom na šverc i ilegalne tokove. U narednih desetak dana Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose ponudit će paket mjera za zašti-