BANKARSTVO
69
EDIONICE
eće niz gospodarskih aktivnosti tambene štednje otvorene su mogućnosti da štedionice dio viška slobodnih sredstava ulažu u stambenu izgradnju, što no postati model dodatne ponude čunski izdaci za poticaj štednji. S obzirom na to da u Hrvatskoj već pet godina nisu povećani državni poticaji, bilo bi korisno razmisliti o uvođenju automatskog sustava povećanja državnih poticaja. Taj bi sustav mogao biti usklađen primjerice s kretanjima kamatnih stopa na štednju u bankama, s rastom cijena na malo, odnosno s nekim od pokazatelja gospodarske aktivnosti. Na taj bi način
sustav stambene štednje dobio novi zamah i postao ključni način rješavanja stambenog pitanja za brojne obitelji u Hrvatskoj. Zadnjim izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje otvorene su mogućnosti da štedionice dio viška slobodnih sredstava ulažu u stambenu izgradnju. S izlaskom iz krize i oporavkom građevinskog sektora, to će sigurno
Bilo bi korisno razmisliti o uvođenju automatskog sustava povećanja državnih poticaja postati model dodatne ponude svim stambenim štedišama. Štediše će nakon početka štednje moći izabrati stan u izgradnji
koju financira njegova stambena štedionica i koji će biti useljiv po završetku štednje. Štediša tada stječe pravo na korištenje redovnog kredita kojim kupuje stan od građevinara koji je gradio stanove sredstvima štedionice. Investitori grade za poznatog kupca, štediša kupuje stan od poznatog i priznatog izvođača, a oboje obavljaju transakciju po povoljnijim uvjetima od tržišnih.
IVAN OSTOJIĆ, ČLAN UPRAVE WÜSTENROT STAMBENE ŠTEDIONICE
Povećan tržišni udio Imamo iznimno kvalitetan portfelj korisnika kredita te je udio loših plasmana u ukupnim plasmanima potkraj 2009. godine iznosio svega 0,3 posto >> Wüstenrot stambena štedionica je 2009. godinu po većini parametara zaključila iznimno uspješno. Sklopili smo više od 29.000 novih ugovora stambene štednje, povećali tržišni udio po pitanju depozita za više od dva posto i trenutačno smo na 21 posto tržišta te smo zadržali vodeću poziciju na tržištu u segmentu stambenog kreditiranja (oko 37 posto ukupnog tržišta). Pri tome je važno naglasiti kako imamo iznimno kvalitetan portfelj korisnika kredita te da je udio loših plasmana u ukupnim plasmanima potkraj 2009. godine iznosio samo 0,3
posto, što je gotovo 10 puta manje od prosjeka tržišta kada je riječ o stambenim kreditima. Nastavak pozitivnog razvoja U 2010. godini očekujemo nastavak pozitivnog razvoja koji bilježimo u proteklih pet godina i planiramo povećati svoj tržišni
Planiramo povećati svoj tržišni udio udio za dodatnih dva posto u svim relevantnim segmentima te ćemo
zadržati strategiju niskorizičnog kreditiranja. Postojeći sustav stambene štednje koncipiran je solidno i osim povećanja iznosa državnih poticajnih sredstava, za što u ovome trenutku država nema financijskih kapaciteta, nema neke potrebe za mijenjanjem sustava. No zato svakako treba mijenjati percepciju javne uprave i donositelja odluka koje utječu na sustav stambene štednje jer na žalost još postoji mnogo nerazumijevanja i neznanja kada je riječ o funkcioniranju sustava.